Osijek, 16. studeni 2016.

dr.sc. Matija a Jergović dr.med.

specijalist epidemiologije i zdravstvene ekologije

Utjecaji i mjere prilagodbe

klimatskim promjenama -

zdravstvo i upravljanje rizicima

• Zdravlje – prema definiciji SZO stanje potpunog psihofizičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.

• Javno zdravlje je zdravlje svakog pojedinca unutar neke društve e zajed i e, a javno zdravstvo daje institucijski okvir za postizanje toga.

• Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

• Izvanredna postupanja u javnom zdravstvu

Zdravlje - javno zdravlje - javno zdravstvo

Analogija prema

klimatskim promjenama

Frumkin, H., and A.J. McMichael. 2008. Climate Change and Public Health: Thinking, Communicating, Acting. American

Journal of Preventive Medicine 35(5): 403–410 .

Ekološka katastrofa • oštećuje ili ugrožava or al e uvjete života

• pre aše a oguć ost odgovora zahvaće e zajednice

Ekološki i ide t

• s ogući opas i posljedi a a

• izazov za kapacitete hitnog odgovora

Izvanredno stanje

• uvjeti života privremeno ogra iče i • uz uči kovito poduzi a je izva red ih jera

Napomena: Opas ost ≠ Rizik

Ekološki incidenti i katastrofe

Jergović M. Ekološki incidenti i

katastrofe.

U: Pu tarić D, Miškuli M, Boš ir J. ur.

Zdravstvena ekologija. Zagreb:

Medicinska naklada; 2012: 397-408.

Jergović M. Ekološki incidenti i

katastrofe.

U: Pu tarić D, Miškuli M, Boš ir J. ur.

Zdravstvena ekologija. Zagreb:

Medicinska naklada; 2012: 397-408.

Migrantska

kriza

Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje i

upravljanje rizicima

Direktni: Poveća je s rt osti rizič ih skupi a

Indirektni: Poveća a izlože ost nekvalitetnom unutarnjem zraku

radi kli atiza ije i zadržava ja u unutarnjem prostoru

Akutni: Dehidracija, akutni

kardiovaskular i i eurološki simptomi

Kro ič i: Srča a insuficijencija

Raspo vrste uči aka a zdravlje – primjer visoke temperature

Spe ifič i: Toplinski val

Opći: Poveća a izlože ost ekvalitet o zraku

Samet JR. Adapting to Climate Change. Public Health. Adaptation - an initiative of the climate policy program at RFF, 2009.

Utjecaj nepovoljnih ekstremnih vremenskih

uvjeta na mortalitet

)a i ović K, Matzarakis A. Impact of heat waves on mortality in Croatia. Int J Biometeorol (2014)58:1135–1145.

Fiziološka ekvivalentna

temperatura u

14:00 3 –dnevne i 5 -

dnevne

vrijednosti

Heat point

(treshold)

temperature

Dugotrajnija

pojava

ekstremnog

toplog

optereće ja ima utjecaj na

poveća je smrtnosti

Izvor: HZJZ, Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 5. godi u

Ekstremni vremenski uvjeti

Utjecaj Ranjivost Mjera

Direktni utjecaj •↑ roja akutnih stanja

• ↑ si pto a kro ič ih sta ja

• ↑ ortalitet

•Eduka ija jav osti zaštita, pa et o grija je i hlađe je

•Pravovre e o o avještava je kroz

sredstva jav og priopćava ja

Indirektni utjecaj -

S iže a kakvoća va jskog zraka

•Aditiv i uči ak a kro ič e olesti diš og sustava

•Promjene u pojavnosti alergijskih bolesti

•U reže i monitoring kakvoće va jskog zraka

•Pametno monitoriranje kvalitete

unutarnjeg zraka

Ekstremni vremenski uvjeti Utjecaj Ranjivost Mjera

Indirektni utjecaj -

Oteža i uvjeti uzgoja i skladište ja zdravstveno ispravne hrane

•Akutne bolesti probavnog sustava

•Kro ič e olesti •Pothranjenost

•Debljina i dijabetes

•Sveobuhvatan monitoring:

• procesa proizvodnje hrane

• pro esa skladište ja hra e

• svih skupina hrane

• svih para etara praće ja

Indirektni utjecaj - Poveća je igra ija sta ov ištva

•Utjecaj na mentalno zdravlje

•Poveća a s rt ost i ozljede

•U reže i e- sustav prihvata

•Osiguranje zdravstveno ispravnih uvjeta u

prihvatilišti a

•Edukacija edukatora

Ekstremni vremenski uvjeti

Utjecaj Ranjivost Mjera

Indirektni utjecaj -

Porast broja komaraca

•Poveća je broja oboljelih od

vektorskih bolesti koje se prenose

komarcima: malarija, denga, žuta groznica, virusa Zapadnog Nila, zika

virus

•Mjere suzbijanja i nadzora (roba,

prijevoznih sredstava, putnika)

•Edukacija javnosti

•Zakonodavne izmjene

•Monitoring

•Algoritmi izvanrednih postupanja

Indirektni utjecaj - Porast broja

krpelja

•Poveća je broja oboljelih od

vektorskih bolesti koje se prenose

krpeljima: lajmska olest ≠ krpeljni

meningoencefalitis

•Edukacija javnosti i struke

•Preventivni pregledi

•Cijepljenje

• Udio – 29% svih zaraznih bolesti u Europi

• 2010. - autohto i slučajevi - denga

• 2012. – autohto i slučajevi - virus Zapadnog Nila

• 2013. – dokazi koinfekcija s Usutu virusom

• Utje aj a prirod a žarišta vektora pojav ost vektorskih olesti

• Baze podataka i upravljanje rizikom

Praćenje distribucije vektorskih bolesti

Virus zapadnog Nila u Istočnoj Hrvatskoj Krajem 2012. godine

Brodsko-posavska, Vukovarsko-

srije ska i Osječko-baranjska

župa ija

Serološka potvrda u zdravih oso a.

Osnovne usluge modernog javnog zdravstva:

1. Monitoring

2. Ide tifika ija kritič ih točaka/či e ika

3. I for ira je, eduka ija i jača je svijesti, osposo ljava je

4. Razvoj politika i planova

5. Poti aj zaštit ih i preve tiv ih zako odav ih odred i 6. Mo iliza ija i u režava je

7. Istraživa je i i ova ije proizvoda i pro esa

8. Evalua ija uči kovitosti, dostup osti i kvalitete zdravstve e skr i

Javno zdravstvo ključni dionik u prilagodbi

Zdravstveno ekonomsko vrednovanje posljedica

Pro je a godi a života s posljedič o prilagođe o

esposo ošću povezivih s klimatskim

promjenama

Public Health Institute. Center for Climate Change&Health. Climate Change, health, and Equity: Opportunities for action. 2015.

Uloga u nadzoru i formiranju baza podataka:

• zdravstve e isprav osti vode za ljudsku potroš ju

• štet ih či e ika u hra i • poljoprivred ih i ostalih ze ljišta

• otpada

• vanjskog i unutarnjeg zraka

Uloga javnog zdravstva u prilagodbi i

upravljanju rizicima

Alati za praćenje i upravljanje rizikom - peludna prognoza

•Pametni monitoring

•Inovativne tehnologije (IoT)

•Mo il e aplika ije za praće je aeroalergena

•Tercijarna prevencija

•Modifikacija navika u odnosu na zdravlje

• Osnovni alati za procjenu potrebe implementacije i evaluacije:

• Multidisciplinarne zdravstvene procjene rizika

• Kvalitativ e zdravstve e pro je e rizika u slučaju utje aja či e ika iz okoliša a zdravlje

• Kvantitativni alati procjena rizika

• Metode ekonomskog vrednovanja

• Smjernice za postupanja

Upravljanje rizicima

Uvjet - i tegrira i odgovor ključ ih dio ika pružatelja prve/hit e po oći, D)US, MORH, lokalne samouprave, zdravstvenog sustava

1. O avještava je jav osti i dio ika o oguće utje aju a zdravlje, korektivnim mjerama, tehnikama dezinfekcije vode, dostupnosti vode i hrane

2. Pro je a o ečišće ja

3. Uzorkovanje i analize (vode, tla, hrane, zraka)

4. Nadzor nad opskrbom i dostupnosti hrane

Algoritam postupanja javnozdravstvenih timova u slučaju poplava

5. Epide iološki adzor pogođe e popula ije i pružatelja po oći

6. Sudjelovanje u planiranju, postavljanju, provjeri i izvještava ju o hit i sklo išti a i točka a pruža ja zdravstvene skrbi.

7. Procjena statusa pogođe ih stambenih i ostalih objekata.

8. Pruža je i for a ija provoditelji a čišće ja i sa a ije

Algoritam postupanja u slučaju poplava

• Klimatski:

• Spe ifič i vre e ski uvjeti pogođe og područja i jihov utje aj a proved u aktivnosti

• Okoliš i: • )aštiće a područja, park prirode

• Prethod a optereće ja okoliša z og geo orfoloških o ilježja područja

• Socijalno-ekonomski:

• Nedostupna baza podataka svih kontaminanata u okolišu i i dikatora zdravlja

• Nepropisa e i jav o edostup e s jer i e za različita izva red a sta ja

• Preklapa je i gere ija i epropisa e odgovor osti ključ ih dio ika

• Nedostatan interes i poticaj volontera

• Nedostatna financijska sredstava

Trenutni ili budući čimbenici nesigurnosti i barijere tijekom upravljanja rizikom

Poticaj pozitivnih promjena radi prilagodbe u zdravstvu i upravljanju rizicima:

• Po oljša je upravlja ja podat i a u jav o i zdravstve o sustavu

• Poveća je sudjelova ja zdravstve ih djelat ika u u lažava ju zdravstvenih posljedica

• Po oljša je defi ira ja prioriteta u prilagod i • Kroz strateško određiva je dio ika, prioritet ih utje aja, para etara monitoringa i

mjera

• Na te elju z a stve ih i struč ih dokaza

Zaključno

„Our response will define our future. To ride this stor we eed all ha ds o de k. - United Nations Secretary - General Ban Ki-moon

matijana.jergovic@stampar.hr

Dodatne informacije:

Washi g o e’s ha ds of the o fli t etwee the powerful a d the powerless ea s to side with the powerful, ot to e eutral. —Paulo Freire