Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet

Zagreb, Ivana Lučića 3

Jadranka Majić

UTJECAJ ENGLESKOGA NA HRVATSKI JEZIK

ZRAKOPLOVNE STRUKE

Magistarski rad

Zagreb, 2007.

Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet

Zagreb, Ivana Lučića 3

Jadranka Majić

UTJECAJ ENGLESKOGA NA HRVATSKI JEZIK

ZRAKOPLOVNE STRUKE

Magistarski rad

Mentorica: dr. sc. Vesna Muhvić-Dimanovski

Zagreb, 2007.

SADRŽAJ

str.

UVOD 1

1. TEORIJA KONTAKTNE LINGVISTIKE

1.1. Uvod 3

1.2. Jezično posuđivanje 5

1.3. Prebacivanje kodova 7

1.4. Miješanje jezika 11

1.5. Jezični purizam 13

2. KONTAKTNA LINGVISTIKA U KONTEKSTU ZRAKOPLOVSTVA

2.1. Uvod 17

2.2. Engleski jezik u radiotelefonskoj komunikaciji 18

2.2.1. ICAO frazeologija 18

2.2.2. Plain English - pojednostavljeni engleski jezik 23

2.3. Engleski jezik u svakodnevnoj komunikaciji 34

2.3.1. Uvod 34

2.3.2. Prebacivanje kodova 35

2.3.3. Miješani jezik 39

2.3.4. Funkcionalni bilingvizam 46

3. PRIPREMA KORPUSA

3.1. Uvod 48

3.2. Pisani hrvatski jezik 49

3.3. Govoreni hrvatski jezik 56

3.3.1. Skraćenice 58

4. ANALIZA KORPUSA PO JEZIČNIM RAZINAMA

4.1. Uvod 63

4.2. Adaptacija posuđenica na fonološkoj razini 64

4.2.1. Nulta transfonemizacija 64

4.2.2. Kompromisna transfonemizacija 66

4.2.3. Slobodna transfonemizacija 67

4.2.4. Fonološki oblik replike 68

4.3. Adaptacija posuđenica na morfološkoj razini 71

4.3.1. Imenice 72

4.3.1.1. Nulta transmorfemizacija 72

4.3.1.2. Kompromisna transmorfemizacija 72

4.3.1.3. Potpuna transmorfemizacija 74

4.3.2. Glagoli 76

4.3.3. Pridjevi 78

4.3.4. Skraćenice 80

4.4. Adaptacija posuđenica na semantičkoj razini 88

4.4.1. Zadržavanje značenja modela 88

4.4.2. Suženje značenja modela 89

4.4.3. Proširenje značenja modela 89

5. JEZIČNA OBILJEŽJA KORPUSA

5.1. Klasifikacija posuđenica i prevedenica 91

5.2. Zapažanja 100

5.2.1. Paralelna uporaba posuđenica, poluprevedenica i doslovnih prevedenica 104

5.2.2. Neologizmi 106

5.2.3. Najčešće pogreške u uporabi posuđenoga leksika 108

5.3. Provođenje ankete 111

5.3.1. Stav ispitanika prema jezičnome posuđivanju 111

5.3.2. Fonološka adaptacija posuđenica 115

5.3.3. Prilagodba izgovora posuđenica 119

5.3.4. Morfološka adaptacija posuđenica 124

5.3.5. Razumljivost posuđenica i prevedenica 127

5.3.6. Purizam u kontekstu zrakoplovstva 131

6. PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐENJE JEZIČNOGA ZNANJA

6.1. Uvođenje jezičnih standarda 133

6.1.1. Test ELPAC 135

6.2. Kontinuirana obnova znanja 138

6.3. Izrada pojmovnika 141

6.4. Izrada dvojezičnih dokumenata 143

6.5. Definiranje pojmova i skraćenica u dokumentima 146

7. ZAKLJUČAK 151

8. LITERATURA 157

SAŽETAK 167

ABSTRACT 168

PRILOZI 169

UVOD

Engleski jezik je svojevrsna lingua franca zrakoplovstva, a njegovo poznavanje jedno od

polaznih načela sigurnosti zračne plovidbe. Propisana frazeologija i pojednostavljeni

engleski jezik predstavljaju temelj komunikacije između kontrolora zračnoga prometa,

pilota, meteorološkoga i ostaloga zrakoplovnog osoblja u cijelome svijetu. No, i izvan te

''propisane'' komunikacije, prisutnost i utjecaj engleskoga izuzetno su snažni u jeziku

zrakoplovne struke u svim zemljama u kojima ima status stranoga jezika, pa tako i u

Hrvatskoj.

Utjecaj engleskoga na hrvatski jezik zrakoplovne struke može se promatrati na dvije

osnovne razine – na terminološkoj razini, što nije predmet našega istraživanja, i na

komunikacijskoj razini. Primijećeno je da u dnevnoj komunikaciji djelatnici različitih

službi vezanih uz zrakoplovstvo i kontrolu zračne plovidbe, zbog stalne izloženosti

engleskome jeziku, i u hrvatskome kontekstu rabe engleski leksik čak i u situacijama

kada za to nema objektivne potrebe. To je prisutno do te mjere da bi se moglo govoriti i o

stanovitome obliku bilingvizma. Nas u ovome radu zanima upravo taj aspekt dnevnoga

utjecaja engleskoga jezika, prije svega na govorni zrakoplovni jezik, točnije dnevni

žargon zrakoplovne struke.

Cilj je ovoga rada istražiti utjecaj engleskoga na hrvatski jezik zrakoplovne struke u

dnevnoj komunikaciji i ustanoviti zakonitosti nastalih jezičnih promjena. Pokušat će se

osvijetliti različite pojave: od jezičnoga posuđivanja, izmjene ili prebacivanja kodova i

miješanja jezika do funkcionalnoga bilingvizma i jezičnoga purizma u kontekstu

zrakoplovstva, sa svim njihovim implikacijama.

Istraživanje će se provesti u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe d.o.o., jedinome

nacionalnom pružatelju usluga u zračnoj plovidbi. Budući da se radi o vrlo specifičnome

području gdje je uporaba engleskoga jezika neophodna za učinkovito obavljanje poslova,

poznavanje odnosno znanje engleskoga jezika postavljeno je kao uvjet za gotovo sva

radna mjesta, naročito u operativnim sektorima.

2

Istraživanje će se temeljiti na dosadašnjim spoznajama kontaktne lingvistike i

sociolingvistike te na analizi odabranoga korpusa prikupljenog metodološkim postupcima

koji uključuju: promatranje, snimanje, intervjuiranje, anketiranje, vođenje bilješki te

odabir i analizu pisanih materijala. Nakon provedene analize građe prema promjenama na

različitim jezičnim razinama, izradit će se uzorak korpusa s reprezentativnim izborom

primjera različitih oblika jezičnoga posuđivanja, koji će se zatim klasificirati prema

postojećoj tipologiji.

Kako bi se potvrdili zaključci analize odabranoga korpusa, provest će se anonimna anketa

na uzorku od 55 ispitanika iz različitih područja djelatnosti – od kontrolora zračnoga

prometa, operatera obrade podataka o letu i niza stručnjaka u Sektoru upravljanja zračnim

prometom i Oblasnoj kontroli zračnoga prometa, zatim meteorologa i motritelja u

Sektoru zrakoplovne meteorologije, inženjera i tehničara u Sektoru zrakoplovno-

tehničkih sustava, stručnjaka za vojno letenje u Sektoru vojnih zadaća, do pravnika,

ekonomista i ostaloga administrativnog osoblja u Sektoru ljudskih potencijala, pravnih i

financijskih poslova.

U tu je svrhu izrađen anketni listić kojim će se pokušati dobiti odgovore na neka ključna

pitanja vezana uz specifičnosti dodira engleskoga i hrvatskog jezika u navedenome

kontekstu: od stava ispitanika prema posuđivanju i izgovora posuđenica, do različitih

stupnjeva adaptacije i razumljivosti posuđenica i prevedenica koje se rabe u

svakodnevnoj komunikaciji, te jezičnoga purizma.

Radi provjere valjanosti ankete, provest će se probno ispitivanje na uzorku od 10

ispitanika, nakon čega će se, sukladno dobivenim primjedbama i komentarima, izraditi

novi anketni listić i primijeniti na navedenome uzorku od 55 ispitanika. Na temelju

analize rezultata ankete i obilježja jezičnoga korpusa, predložit će se smjernice za

unapređenje razine jezičnoga znanja, s ciljem izbjegavanja višeznačnosti i pogrešne

uporabe pojmova u komunikaciji, bilo govornoj ili pisanoj, što na razne načine može

dovesti do ugrožavanja sigurnosti zračne plovidbe.

3

1. TEORIJA KONTAKTNE LINGVISTIKE

1.1. Uvod

Razvoj govora i jezika kao najvažnijega komunikacijskog sustava veliki je korak u

evoluciji čovjeka. Jezici su od samih početaka stalno utjecali jedni na druge, bilo u

kontekstu seoba, ratova, trgovine, putovanja, dodira različitih kultura ili razvoja

tehnologije. Kao posljedica toga utjecaja, dolazi do različitih vrsta jezičnoga posuđivanja,

nestajanja postojećih i stvaranja novih jezika. Osim isključivo lingvističkih faktora, u taj

proces kontinuirano je uključen i niz izvanlingvističkih faktora, pa jezično posuđivanje

podrazumijeva multidisciplinarni pristup koji se temelji na znanstvenim dostignućima iz

područja filozofije, sociologije, psihologije, antropologije itd.

Prvi kontakti engleskoga jezika s ostalim europskim jezicima javljaju se u 17. i 18.

stoljeću. No, tek u 18. stoljeću ovaj fenomen dobiva znanstvenu podlogu jer se više

pažnje počelo posvećivati podrijetlu riječi i važnosti postojanja rječnika kao odraza

razvijenosti pojedinih kultura toga doba. Tada se prvi put pojavljuje izraz jezično

miješanje i miješani jezici.

Od svih lingvista toga doba najdalje je otišao Hugo Schuchardt tvrdnjom da nema jezika

koji nije miješan, a Ernst Windisch je na temelju toga definirao miješani jezik kao onaj u

kojem se strane riječi upotrebljavaju na račun domaćih, postojeće domaće riječi

zamjenjuju stranima, posuđenice se upotrebljavaju čak i u najjednostavnijim izrazima i

rečenicama, a osim imenica se upotrebljavaju glagoli i ostale vrste riječi, te različiti

morfološki i sintaktički oblici.1

Granu lingvistike koja istražuje kontakte jezika ili jezične dodire u teoriji i primjeni, te na

temelju rezultata provedenih istraživanja utvrđuje niz zakonitosti nastalih jezičnih

promjena, nazivamo kontaktna lingvistika ili lingvistika jezičnih dodira (Filipović

1986:18). U novije se vrijeme rabe i istoznačnice dodirna lingvistika i dodirno

jezikoslovlje, koje slijede hrvatsku terminološku tradiciju (Piškorec, 2005:17).

1 Filipović (1986:21).

4

Začetnicima teorije jezika u kontaktu smatraju se Werner Leopold, Einar Haugen, Uriel

Weinreich i William F. Mackey. Prema Haugenu, dvojezičnost započinje kada je

pojedinac sposoban proizvesti cjelovite, smislene izričaje na drugome jeziku (1953:7),

dok Weinreich navodi da su ''dva ili više jezika u kontaktu kada ih naizmjenično rabe iste

osobe'', a osobe uključene u taj čin naziva ''dvojezičnim govornicima koji predstavljaju

mjesto jezičnoga kontakta'' (1968:1)2.

Neizostavno ime na ovome području svakako je Rudolf Filipović, koji se u svojim

djelima Kontakti jezika u teoriji i praksi (1971) i Teorija jezika u kontaktu: uvod u

lingvistiku jezičnih dodira (1986) prvi na prostorima bivše Jugoslavije počeo sustavno

baviti lingvistikom jezičnih dodira na temelju dotadašnjih spoznaja u svijetu i pokrenuo

važne projekte na tome području: Engleski element u evropskim jezicima još krajem 60-ih

godina 20. stoljeća i Hrvatski dijalekti u SAD-u 80-ih godina 20. stoljeća.

Grosjean (1994:1656) procjenjuje da je polovina svjetske populacije dvojezična i da je taj

fenomen prisutan u gotovo svakoj zemlji svijeta. Pod utjecajem raznih faktora kontakt

dvaju ili više jezika odvija se unutar istoga govornika, koji usvaja i rabi jezike u različite

svrhe u raznim sferama života i s različitim ljudima, a njegova jezična kompetencija ovisi

o komunikacijskim potrebama u društvu.

Dvojezični govornici nisu zbir dvaju jednojezičnih govornika, nego jedinstveni i potpuno

kompetentni govornici-slušatelji s razvijenom komunikacijskom kompetencijom koja je

jednaka kompetenciji jednojezičnoga govornika, ali je po prirodi različita. Odlikuju se i

jedinstvenom sposobnošću da drže dva jezična sustava odvojenima i da ih aktiviraju u

tzv. dvojezičnom načinu komunikacije te da informacije pohranjuju unutar jednoga

semantičkog sustava.

''Ako u određenome prostoru i vremenu više osoba ima sličnu jezičnu kompetenciju u

smislu naizmjenične uporabe dvaju ili više jezika, određeni jezični dodir nadilazi razinu

pojedinoga govornika i može se smatrati kolektivnom pojavom.'' S metodološkoga

aspekta, to uključuje razlikovanje individualne i kolektivne razine jezičnoga dodira

odnosno proučavanje jezika iz psiholingvističke i sociolingvističke perspektive (Piškorec,

2005:18).

2 Mjesto jezičnoga kontakta Weinreich naziva: ''locus of the contact''.

5

1.2. Jezično posuđivanje

Poznato je da svaki jezik može posuđivati riječi koje označavaju nove predmete i pojave,

a taj proces počinje transferom modela (riječi iz jezika davatelja) u jezik primatelj, pri

čemu dolazi do njegove prilagodbe sustavu jezika primatelja na različitim jezičnim

razinama, odnosno primarne i sekundarne adaptacije te nastanka kompromisne replike,

koja sadrži elemente obaju jezika i replike ili posuđenice (Filipović 1986:38, 55).

Neke od tih posuđenica u potpunosti se integriraju u jezični sustav jezika primatelja i

dalje razvijaju prema relevantnim jezičnim normama, dok neke nikada ne uđu u širu

uporabu ili jednostavno nestanu, jer su preuzete isključivo radi pomodnosti ili

kratkoročnih potreba pojedinaca (Sočanac, 2005:10).

U teoriji jezičnih dodira navode se tri stupnja difuzije ili posuđivanja3:

1. prebacivanje kodova (code switching) – prelazak iz jednoga jezika u drugi,

2. interferencija (interference) – preklapanje dvaju jezika,

3. integracija – uklapanje stranoga elementa (modela) u sustav jezika primatelja, kao

potpuno adaptirane posuđenice (replike). Model koji na prijelazu iz jezika primatelja

u jezik davatelj zadrži neke izvorne osobine zove se kompromisna replika.

Haugen (1953:65) razlikuje jezično posuđivanje kao proces izmjene kodova i

prebacivanje kao proces održavanja kodova u kojem se jezici ne preklapaju, nego se

nadovezuju jedan na drugoga. Za njega je posuđivanje primjer kulturne difuzije odnosno

pokušaj govornika da reproducira naučene jezične obrasce iz jednoga jezika u drugi

(1953:363).

On kasnije prihvaća Weinreichovu definiciju interferencije za proces simultanoga

preklapanja dviju normi do kojega dolazi kod dvojezičnih govornika koji nisu u

mogućnosti ili nisu voljni držati kodove odvojeno i definira prebacivanje kodova kao

''uporabu više od jednoga jezika tijekom iste komunikacijske epizode, počev od umetanja

pojedinačne neasimilirane riječi do kompletne rečenice ili više njih u kontekst drugoga

jezika'' (1973:521).

3 Filipović (1986:38).

6

Weinreich, pak, smatra da je sam čin jezičnoga dodira odstupanje od norme obaju jezika,

a rezultat toga dodira je interferencija koju definira kao ''devijaciju od norme uslijed

utjecaja jednoga jezika na drugi, a koja se javlja u govoru dvojezičnih govornika kao

rezultat njihovoga poznavanja više od jednoga jezika'' (1968:1).

Bloomfield navodi kulturno, intimno i dijalektno posuđivanje kao različite vrste tih

dodira (1969:444-473). Svaka govorna zajednica, koju definira kao skupinu ljudi koji se

međusobno sporazumijevaju govorom, posuđuje od svojih susjeda (1969:42), a širenje

stvari i običaja naziva kulturnom difuzijom (1969:445). Dok kulturni dodiri uglavnom

obuhvaćaju leksičko posuđivanje, dijalektno posuđivanje odvija se unutar istoga

govornog područja, gdje standardni jezik ima prestiž i sustavni utjecaj na dijalekte, a

intimno posuđivanje znatno utječe na sve jezične razine jezika primatelja. Ono je

jednostrano i pojavljuje se u slučajevima kada se dva jezika, od kojih je jedan

dominantniji, govore u topografski i politički jedinstvenoj zajednici.

Prema Sapiru, ''jezici, kao i kulture, rijetko su dovoljni sami sebi, a potreba za

interakcijom dovodi govornike jednoga jezika u kontakt, direktni ili indirektni, sa

susjednim ili kulturno dominantnijim jezikom, pri čemu uvijek dolazi do međujezičnoga

utjecaja'' (1970:192). U predgovoru Weinreichovoj knjizi Languages in Contact, Andre

Martinet opisuje jezičnu zajednicu kao nikad homogenu i gotovo nikad dovoljnu samoj

sebi.4

Grosjean (1994:1657) smatra da se interferencija može pojaviti na svim jezičnim

razinama i u svim modalitetima (govorenom, pisanom ili znakovnom) i razlikuje statičku

interferenciju kao odraz stalnoga međujezičnog utjecaja (npr. stalni akcent, semantička

proširenja, specifične sintaktičke strukture) i dinamičku interferenciju kao prolazni

međujezični utjecaj (kao npr. nesvjesno akcentiranje pod utjecajem stranoga akcenta ili

uporaba neke sintaktičke strukture iz stranoga jezika).

4 ''A linguistic community is never homogeneous and hardly ever self-contained. Lingustic diversity begins

next door, way, at home and within the one and the same man.'' (u: Weinreich, 1969:viii).

7

1.3. Prebacivanje kodova

Prebacivanje kodova kao važan aspekt dvojezičnosti je sve do 60-ih godina 20. stoljeća

bilo zanemarivano i na neki način stigmatizirano, s nizom različitih naziva poput

Spanglish ili Tex-Mex.5 Ovim jezičnim fenomenom bavila su se, iz različitih aspekata,

sva istaknutija imena na području kontaktne lingvistike: od Weinreicha, Haugena,

Gumperza, zatim Auera, Romaine i Poplack, do Filipovića, Sočanac, Medved-Krajnović i

ostalih.

Prebacivanje kodova pod utjecajem je različitih društvenih čimbenika, poput okruženja,

predmeta razgovora, stupnja kompetencije u oba jezika, motivacije itd. Weinreich

(1968:72-73) navodi da su jezično umijeće pojedinca i razina postignute jezične

kompetencije u korelaciji te da se ''idealni dvojezični govornik prebacuje iz jednoga u

drugi jezični sustav ovisno o kontekstu (sugovornicima, temi razgovora itd.), ali ne u istoj

govornoj situaciji i zasigurno ne unutar iste rečenice''. Nadalje, savjetuje da se izrazi iz

drugoga jezika stavljaju u navodnike ili odvajaju posebnim govornim izmjenama

(kratkom stankom ili promjenom govornoga tempa).

Prema Poplack (1980:588, 601-610), prebacivanje kodova je ''norma u specifičnim

govornim situacijama koje se javljaju u stabilnim dvojezičnim zajednicama, a

zadovoljenje te norme zahtijeva i određenu dvojezičnu kompetenciju''. Osim lingvističkih

faktora, na pojavu prebacivanja utječu i izvanlingvistički faktori: spol, starosna dob, dob

usvajanja drugoga jezika, obrazovanje, radno mjesto itd. Vješto i uspješno prebacivanje

kodova manifestira se kao nesvjesno i nesmetano prelaženje s jednoga na drugi element

dvaju jezika koji sudjeluju u ovome činu, a koje nije obilježeno neuspješnim

započinjanjem razgovora, zastajkivanjima ili dugim stankama.

Gumperz (1982:59) ovu jezičnu pojavu definira kao ''jukstapoziciju, unutar iste razmjene,

odsječaka govora koji pripadaju dvama različitim gramatičkim sustavima ili

podsustavima i čine dio istoga govornog čina, te su međusobno povezani prozodičkim,

semantičkim i sintaktičkim vezama''.

5 Mješavina engleskoga i španjolskoga kojom se govori u jugozapadnome dijelu SAD-a.

8

Romaine (1989:122) smatra miješanje i prebacivanje kodova strategijom diskursa i

promatra ih s gramatičkoga (sintaktičkoga) odnosno diskurzivnoga (pragmatičkoga)

aspekta. Pragmatički okvir pretpostavlja da je motivacija za tu pojavu stilističke prirode,

dok gramatički aspekt pokriva jezične specifičnosti.

Titone ovome jezičnom fenomenu pristupa kao ''jednoj od različitih strategija koju

govornici jezika u dodiru rabe u komunikaciji'', a omogućuje im naizmjeničnu uporabu

dvaju kodova unutar istoga diskursa pod utjecajem različitih endogenih i egzogenih

faktora (1991:442).6 On naglašava da visokoobrazovani stručnjaci iz raznih područja

posjeduju višu jezičnu kompetenciju te zbog toga izmjenjuju kodove svjesno i s punom

motivacijom odnosno razvijenom metalingvističkom sviješću, a sam čin prebacivanja

kodova smatra simptomom ili vanjskom manifestacijom bogate osobnosti dvojezičnoga

govornika koji nije samo metalingvistički nego i metasvjesni subjekt.

Grosjean (1994:1658) navodi da je prebacivanje kodova ''dobro vođeni proces koji se rabi

kao komunikacijska strategija u prenošenju lingvističkih ili društvenih informacija iz

najrazličitijih razloga – od popunjavanja jezičnih praznina, nastavka komunikacije,

6 1. endogeni faktori obuhvaćaju osobne i psihološke komponente koje, između ostalog, uključuju:

međujezik – kao prijelaznu fazu u savladavanju jezika,

otežanu jezičnu proizvodnju radi neuobičajenog izgovora, morfoloških ili sintaktičkih pravila,

nedostatak ekvivalentnih izraza na materinskome jeziku,

potrebu za primjerenim samoizražavanjem sukladno suptilnim emocionalnim doživljajima,

riječi ili izričaje koji su primjereniji novoj (stranoj) ideji ili pojavi,

naglašavanje iz estetskih razloga – subjektivni stav prema odabiru strane riječi u govoru i pismu,

odnosno pomodni razlozi,

stereotipne ili ''fosilizirane'' verbalne navike – uporaba sintagmi odnosno automatiziranih govornih

sekvenci.

2. egzogeni faktori obuhvaćaju sljedeće društvene i kulturne komponente:

tendenciju prilagodbe oblika komunikacije sugovorniku, ovisno o tome radi li se o izvornome

govorniku ili govorniku nekoga stranog jezika,

razmetanje u društvu odnosno uporabu stranih riječi iz pomodnih razloga,

promjenu konteksta: u prisustvu većine govornika nekoga stranog jezika npr. na raznim

međunarodnim skupovima ili u situacijama u kojima je neki od jezika privilegirani kôd, govornik

je prisiljen na stalnu ili privremenu izmjenu kodova,

potreba za poštivanjem autentičnosti navoda – citiranje izvornika je sigurnije, osobito ako se radi o

regulativi ili znanstvenim sadržajima,

emfatični razlozi – dominantniji jezik izražava ideje dojmljivije, odlučnije ili snažnije,

terminološke potrebe, naročito u jeziku struke,

dvorazinski kontekst – simultana komunikacija. (prijevod: Jadranka Majić)

9

citiranja, preciziranja poruke, isključivanja pojedinca iz razgovora, određivanja identiteta

skupine, prijenosa emocija i sl.''

Auer (1999:311) prije svega pretpostavlja balansirano jezično znanje obaju jezika koji

sudjeluju u tome činu, iako smatra da je izmjena kodova moguća i s vrlo ograničenim

znanjem drugoga jezika. On razlikuje naizmjenično prebacivanje kod kojega povratak u

prethodni jezik nije predvidiv i umetanje leksema iz jednoga jezika u drugi.

Medved Krajnović (2002-2003:334) definira prebacivanje kodova kao ''složenu, ali i

prirodnu razvojnu promjenu u strateškom ponašanju dvojezične osobe u komunikaciji u

dvojezičnom kontekstu'', a Sočanac (2004:218) kao ''naizmjenično korištenje dvaju ili

više jezika unutar istoga iskaza''.

Prebacivanje je moguće na mjestu svih sintaktičkih elemenata (subjekt, predikat, objekt

itd.), no najčešće se javlja na graničnim pozicijama koje ne remete rečeničnu strukturu.

Ako su dva jezika slična po sintaktičkoj strukturi, onda je i prebacivanje kodova

jednostavnije (Sočanac, 2004:218). Primjerice, ako se radi o jezicima u kojima je poredak

riječi SVO/SOV, prebacivanje nije moguće između glagola i objekta (npr. panjabi i

engleski), a ako je u oba jezika najčešći redoslijed VSO/SVO (npr. velški i engleski),

prebacivanje bi bilo moguće samo prije objekta, no nikako između subjekta i predikata

(Romaine, 1989:127). S obzirom na to da je u hrvatskome i engleskome najčešći

redoslijed SVO, koji je sintaktički i stilski neobilježen, prebacivanje kodova ničim ne

remeti strukturu rečenice.

U literaturi se navode različite vrste prebacivanja kodova. Poplack (1980:589) tako

razlikuje umetanje izraza iz jezika davatelja, međurečenično i unutarrečenično

prebacivanje te tvrdi da umetanje izraza poput OK?, Right?, I mean, ne remeti sintaktička

pravila monolingvalnoga izgovora. Međurečenično prebacivanje odvija se na završecima

rečeničnih cjelina, a svaka cjelina može se izgovoriti na jednome od dvaju jezika. Ono

pretpostavlja veću lakoću izražavanja na oba jezika, a dijelovi govora podliježu

sintaktičkim pravilima obaju jezika.

10

Unutarrečenično prebacivanje odvija se unutar rečeničnih cjelina i nesumnjivo uključuje

najveći sintaktički rizik, koji mogu preuzeti samo najkompetentniji bilingvalni govornici.

Sva tri oblika prebacivanja kodova mogu se pronaći u istome diskursu, a takav je slučaj i

u zrakoplovstvu. Međutim, u propisanoj radiotelefonskoj komunikaciji, osim u

pozdravima, prebacivanje kodova strogo je zabranjeno i može dovesti do tragičnih

posljedica, o čemu će biti riječi kasnije.

Poplack nadalje utvrđuje stupanj učestalosti pojedinih rečeničnih dijelova: najčešće se

prebacuju pune rečenice, zatim rečenične cjeline (imeničke ili glagolske fraze), a nakon

toga dolazi do prebacivanja unutar većih cjelina, npr. imeničkih fraza. Što je sintaktička

razina veća, to je veća i vjerojatnost prebacivanja, a najčešće se prebacuju imenice jer su

relativno neovisne u sintaktičkome smislu.

Prema Sankoffu i Poplack (1981:5-6), u tome procesu postoji niz sintaktičkih

ograničenja, a to je prije svega slobodni morfem, koji pretpostavlja da se prebacivanje ne

može pojaviti između vezanoga morfema i osnovnoga oblika, osim ako taj oblik nije

fonološki integriran u jezik iz kojega određeni morfem potječe.

Drugi princip, nazvan ograničenje ekvivalentnosti, predviđa da se prebacivanje kodova

pojavljuje na mjestima gdje jukstapozicija elemenata iz dvaju jezika ne narušava

sintaktičku cjelovitost nijednoga jezika odnosno da rečenični red s obje strane mjesta

prebacivanja kodova mora biti sukladan gramatičkim pravilima obaju jezika koji

sudjeluju u ovome činu. Ovdje se, dakle, radi o postojanju dvaju monolingvalnih

gramatičkih sustava koji generiraju diskurs s prebacivanjem kodova.

11

1.4. Miješanje jezika

I. Povijesni osvrt

Kao jedan od rezultata jezičnih dodira kroz određeno razdoblje, neizbježno se javlja

miješanje dvaju jezika. Ovim jezičnim fenomenom počinju se intenzivnije baviti

jezikoslovci u 19. stoljeću i predmet je mnogih njihovih polemika, s obzirom na činjenicu

da tada nije postojalo jedinstveno shvaćanje o njegovoj suštini niti definicija koja bi

odražavala takav stav. Tako su Rask i Schleicher smatrali da miješani jezici uopće ne

postoje, a Whitney je tvrdio da se u procesu miješanja dva jezika modificiraju pod

međusobnim utjecajem.7

Za Schuchardta jezično miješanje nije iznimka, nego pravilo, a za Windischa se svako

jezično miješanje temelji na dvojezičnosti; naučeni jezik ne postaje miješani jezik, već

vlastiti jezik jednoga naroda pod utjecajem stranoga jezika. Hermann Paul smatra da

pojava miješanja bitno utječe na život jezika, a Schönfelder razlikuje dvije pojave:

miješanje kao rezultat jednostranoga ili obostranoga utjecaja dvaju jezika na vokabular,

fonološki i morfološki sustav te sintaksu i posuđivanje u kojem se taj utjecaj odražava

samo na leksik.

Havranek (1964:178) miješanje jezika stavlja u kontekst ''jezičkog kontakta'', pri čemu

razlikuje miješanje jezika i mješavinu jezika kao zajednički supstrat koji je nastao

dodirom dvaju jezika. O raznolikosti stavova prema miješanome jeziku govori i Katičić,

koji ističe tri suprotstavljena gledišta jezikoslovaca: da miješanih jezika ima, da ih nema i

da su svi jezici miješani. Na temelju principa genetske, tipološke i kontaktne srodnosti

različitih jezika (1967:18), on na kraju potvrđuje prihvatljivost svih triju gledišta.

II. Miješani jezici danas

Iako se, prema Decampu (1971:15), izraz miješani jezik u suvremenoj lingvistici

uglavnom vezuje uz pidgin i creole, jezike nastale kontaktom europskih i domorodačkih

jezika, on ipak smatra da se ovdje radi o svojevrsnim originalnim jezicima, a ne o

mješavini ili iskrivljenim varijantama standardnih jezika. Izraz pidgin etimološki je

7 Filipović (1986:19).

12

izveden od kineskoga izgovora anglizma business te označava kontaktni vernakular koji

nije materinski jezik nijednoga od govornika.

Prema Trudgillu (1995:157), pidgin je lingua franca koja nema izvornih govornika, a

Holm (2000:5) smatra da je to ''leksički i sintaktički reducirani jezik koji je nastao duljim

kontaktom između skupine ljudi koji nemaju zajednički jezik, radi potreba međusobne

verbalne komunikacije''.

Decamp nadalje navodi da je izraz creole izveden od portugalske riječi crioulo koja je

prvobitno označavala bijelca europskoga podrijetla rođenoga u koloniji, a poslije je to

značenje prošireno na sve domoroce neeuropskoga podrijetla. Za razliku od pidgina, koji

je pomoćni kontaktni jezik, creole je materinski jezik koji se razvio iz žargona ili pidgina,

s vokabularom i sintaksom koji zadovoljavaju sve komunikacijske potrebe svojih

govornika, a neki imaju i status službenih jezika, kao npr. Tok Pisin8 u Papui Novoj

Gvineji.

Proces tranzicije pidgina u creole Holm naziva kreolizacijom ili nativizacijom, a

Whinnom hibridizacijom ili jezičnim miješanjem (1971:91), koje smatra pravilom, a ne

izuzetkom i razlikuje: primarnu hibridizaciju odnosno fragmentaciju jezika na različite

dijalekte, sekundarnu hibridizaciju odnosno prebacivanje kodova i tercijarnu hibridizaciju

kojom nastaju novi jezici kao pidgin. Iako je i creole nastao jezičnim miješanjem,

Whinnom ga smatra primarnim jezikom odnosno ''hibridom koji je postao nova vrsta''.

Pojavu miješanja jezika u širem kontekstu argumentira Auer (1998:309-313), koji u

''kontinuumu jezičnih promjena'' razlikuje: ''prebacivanje kodova kao početnu pojavu,

miješanje jezika kao međupojavu i miješani dijalekt kao krajnji rezultat''. Čestim

prebacivanjem kodova dolazi do miješanja jezika koje pretpostavlja veću dvojezičnu

kompetenciju i uključuje višu sintaktičku razinu, a ona se još više stabilizira u

miješanome jeziku kojega Auer naziva full-fledged fused lect (1998:317-318).

Dakle, tu nije riječ samo o naizmjeničnoj uporabi ili umetanju jednoga ili više leksema iz

dvaju jezika u kontaktu, nego se i struktura rečenica mijenja pod utjecajem lingvističkih

zakonitosti tih jezika. Kao tipični primjer miješanoga jezika Auer navodi Michif, jezik

8 Izvedenica od frazema ''talk pidgin''.

13

kanadskih lovaca na bizone u kojemu su sve imenice preuzete iz francuskoga, a glagoli

uglavnom iz lokalnoga jezika cree.

III. Miješanje jezika u zrakoplovstvu

Pojava jezičnoga miješanja u zrakoplovstvu specifičan je fenomen, prije svega zbog

činjenice da u međunarodnome zračnom prometu, u kojega je uključena svaka zemlja u

čijem se zračnome prostoru odvijaju međunarodni letovi, engleski jezik ima status

službenoga jezika. Budući da krovne organizacije u zrakoplovstvu uglavnom imaju

sjedište u zemljama engleskoga govornog područja ili im je engleski jedan od službenih

jezika9, govorna komunikacija, dokumenti i prepiska uglavnom su na engleskome, a kroz

dulje razdoblje utjecaj engleskoga kao dominantnijega jezika na sve ostale jezike s

kojima je u posrednome ili neposrednome kontaktu, pa tako i na hrvatski, nezaustavljiv je

proces. Stoga ćemo u radu pokušati istražiti ovaj fenomen i definirati njegova specifična

obilježja.

1.5. Jezični purizam

Težnja za očuvanjem jezične čistoće prisutna je u gotovo svakome jeziku tijekom

različitih faza njegova povijesnog razvoja. ''Elementarni purizam proizlazi iz naravi

jezične norme i u većoj ili manjoj mjeri pratilac je svakoga standardnog jezika.''10

Kako

navodi Katičić (1971:84), ''jezik je po svojoj naravi purističan, jer ograničava i

omogućuje govorne mogućnosti, a pojam jezične kulture kojega jezika uključuje brigu

oko njegove čistoće i podrazumijeva pomnju pri govorenju i pisanju''.

Purizam najčešće shvaćamo kao otpor prema velikome broju posuđenica i tvorevina

nastalih prema stranome utjecaju odnosno prevedenica, no on uključuje i pozitivni aspekt

koji se manifestira kao aktiviranje tvorbenih mogućnosti vlastitoga jezika, čime se

njeguje jezična tradicija. On je istodobno i ''nužan preduvjet za stvaranje prevedenica u

najširem smislu toga termina''11

. Katičić (1971:89) u tome kontekstu razlikuje prirodni ili

9 Osim engleskoga, službeni jezici u administrativne svrhe u zrakoplovstvu su: francuski, španjolski i ruski.

10 Turk (1996:63).

11 Muhvić-Dimanovski (1992:109).

14

spontani purizam kao sinonim za jezičnu kulturu i dogmatski odnosno bojovni purizam

kao isključivost prema tuđicama.

U literaturi se kao primjeri jezika s izrazito purističkim tendencijama koje se odražavaju

u otporu prema anglizmima spominju islandski, mađarski, turski i osobito francuski, u

kojem je purizam vrlo strog, a uporaba posuđenica u promidžbene svrhe u tvrtkama

podliježe zakonskim sankcijama, iako se u stvarnosti priliv anglizama ne može zaustaviti.

Nasuprot tome, liberalniji model purizma vezuje se uz njemački i talijanski jezik, gdje

postoji stav da se strani izrazi vezani uz novija tehnološka dostignuća ne mogu uvijek

adakvatno zamijeniti domaćim izrazima. U švedskome se zamjene traže samo za

fonološki i morfološki neadaptirane posuđenice, a u portugalskome je pomalo

indiferentni stav prema posuđivanju odraz otvorenosti Portugala prema tehnološki

naprednijem svijetu.12

Purizam u hrvatskome ima dugu tradiciju; mogli bismo reći da traje od početaka hrvatske

pismenosti, a temelji se na ''tradicionalno izgrađivanom vrijednosnom sustavu i

osjetljivosti za funkcionalno i stilističko raslojavanje'' (Turk, 1996:63), s obzirom na

činjenicu da je hrvatski jezik kroz povijest bio izložen utjecajima različitih jezika:

turskoga u 18. stoljeću, zatim latinskoga, talijanskoga i njemačkoga u 19. stoljeću, te

njemačkoga, srpskoga i engleskoga u 20. stoljeću.

U povijesnome kontekstu purizam možemo promatrati iz dva aspekta: kao odraz otpora

prema posuđenicama (ponajprije germanizmima i prevedenicama stvorenim prema

njemačkome uzoru) te kao tzv. štokavski purizam koji je težio uklanjanju kajkavskih i

čakavskih riječi iz književnoga jezika.13

Težnja za očuvanjem jezične čistoće prisutna je i u radovima starijih hrvatskih pisaca:

Zoranića, Barakovića i Vitezovića, kao i većine hrvatskih leksikografa preporodnoga i

poslijepreporodnoga razdoblja: Mažuranića, Užarevića i Drobnića, a osobito Bogoslava

Šuleka, najvećega leksikografa 19. stoljeća, koji je u svojim rječnicima Deutsch-

Kroatisches Wörterbuch (1860) i Hrvatsko-njemačko-talijanskom rječniku znanstvenog

nazivlja (1874-1875) ''oslobodio hrvatski jezik mnogih stranih naplavina, ponajviše

12

Muhvić-Dimanovski (1992:110-111), Turk (1996:66-67). 13

Muhvić-Dimanovski (1992:112).

15

njemačkih i osposobio ga uz pomoć novotvorenica i prilagodbe riječi iz slavenskih jezika

za potrebe mnogih struka''14

.

Značajan prinos razvoju i čistoći stručnoga nazivlja svakako su i hrvatsko-talijanski

rječnici Dragutina Parčića i snažne purističke tendencije Frana Kurelca, predvodnika

Riječke filološke škole. Krajem 19. stoljeća jača štokavski purizam, kojeg prije svega

zagovaraju hrvatski vukovci Tomo Maretić, autor Gramatike i stilistike hrvatskoga ili

srpskoga jezika iz 1899., zatim Ivan Broz i Luka Zore: za njih je štokavski narodni govor

jedino i nepovredivo pravilo jezične pravilnosti. Početkom 20. stoljeća primjetno je

udaljavanje od vukovaca, a na hrvatsko-srpske razlike upućuje i gramatičar Julije

Benešić. Različiti stavovi prema jezičnoj čistoći i uporabi tuđica izraženi su u djelima

ostalih istaknutih leksikografa i jezikoslovaca 20 stoljeća: Price, Jonkea, Klaića,

Filipovića, Vincea, Katičića, Babića i drugih.

Tako je Babić još 1969. predložio neologizam računalo kao dobru i prihvatljivu zamjenu

za anglizam computor/computer, a 1982. nekoliko zamjena za anglizam play-off

(doigravanje, završnica, razigravanje), od kojih je doigravanje i danas u uporabi.15

Nasuprot tome, Filipović (1978/79:140) ističe da za veliki broj posuđenica zamjene nisu

potrebne jer su se one u dugoj uporabi prilagodile hrvatskome jezičnom sustavu i

integrirale do te mjere da ih kao tuđice mogu prepoznati samo stručnjaci, a Vince

(1980:77) smatra da su se neologizmi, a i neki barbarizmi, čestom uporabom udomaćili u

domaćem vokabularu i da ih je nepotrebno i štetno mijenjati.

Mihaljević (1998:79) navodi da u pravilu domaća riječ ima prednost pred usvojenicom,

usvojenica pred posuđenicom, a posuđenica pred tuđicom. Tuđice i posuđenice

upotrebljavaju se samo onda kada za određene pojmove nemamo dobrih riječi u

hrvatskome ili ih ne možemo lako načiniti. Strani se nazivi mogu nalaziti u hrvatskome

znanstvenom tekstu, pisani pod navodnicima ili kurzivom, ali se ne smiju prihvatiti kao

hrvatski nazivi.

Puristički stavovi i pokušaji zamjene anglizama domaćim leksemima prisutni su i u

zrakoplovstvu. ''Kao mala zemlja, moramo voditi brigu o vlastitome identitetu,

14

Turk (1996:71). 15

Muhvić-Dimanovski (1992:116).

16

istovremeno održavajući sigurnost zračnoga prometa i zadržavajući nedvosmislene izraze

koji potječu iz jezika s tako dugom tradicijom na području leksikografije i standardizacije

terminologije, kao što je engleski.''16

Činjenica je da zrakoplovno nazivlje još uvijek nije

standardizirano, a česta je i uporaba paralelnih naziva za pojmove u određenim

područjima.17

Kod utvrđivanja prioriteta u uporabi istoznačnih naziva u nekoj struci Mihaljević

(1998:77) predlaže određena načela koja se isto tako mogu primijeniti i kod sređivanja

hrvatskoga nazivlja zrakoplovne struke. Prednost u uporabi daje se:

a) domaćim riječima,

b) nazivima koji su usklađeni s fonološkim, morfološkim, tvorbenim i sintaktičkim

sustavom hrvatskoga književnog jezika,

c) nazivima latinskog i grčkog podrijetla pred nazivima iz ostalih jezika,

d) raširenijim, prihvatljivijim i kraćim nazivima,

e) nazivima od kojih se lakše izvode tvorenice,

f) nazivima koji odgovaraju pojmu kojem je pridružen i odražava svoje mjesto u

pojmovnom sustavu, o čemu odlučuje predmetni stručnjak.

Isto tako, Mihaljević naglašava da nazivi ne smiju unutar istoga terminološkog sustava

imati više značenja niti se značenje naziva smije mijenjati bez valjanoga razloga.

16

Bratanić, M., Manucci, M., Pavlin, S. (2002:462). 17

Bratanić, M., Pavlin, S., Francetić, I. (2002:473).

17

KONTAKTNA LINGVISTIKA U KONTEKSTU ZRAKOPLOVSTVA

2.1. Uvod

Zrakoplovstvo je specifično područje u kojemu je engleski jezik lingua franca jer

sigurnost zračne plovidbe ne poznaje i ne smije poznavati nikakve jezične barijere. Prema

definiciji UNESCO-a iz monografije The Use of Vernacular Languages in Education

(1953:46), lingua franca je ''a language which is used habitually by people whose mother

tongues are different in order to facilitate communication between them'', a upravo to je

svrha zrakoplovnoga engleskog jezika (Aviation English).

U dokumentu Manual on the Implementation of ICAO Language Proficiency

Requirements (2004:4-8) Aviation English definira se kao: ''a comprehensive but

specialised subset of English related broadly to aviation, including the plain language

used for radiotelephony communications when phraseologies do not suffice. Not

restricted to controller and pilot communications, aviation English can also include the

use of English related to any other aspect of aviation: for example, the language needed

by pilots for briefings, announcements, and flight deck communication; or the language

used by maintenance technicians, flight attendants, dispatchers, or managers and

officials within the aviation industry.''

Prema ovoj definiciji, zrakoplovni engleski jezik spada u kategoriju engleskoga za

posebne namjene (English for Specific Purposes - ESP) koji je od 60-ih godina 20.

stoljeća sastavni dio nastave engleskoga kao stranoga ili drugoga jezika, u okviru općega

trenda poučavanja jezika za posebne namjene (Language for Specific Purposes – LSP).

Nastao je na temelju analize specifičnih potreba govornika na određenome području, uz

primjenu vlastite metodologije.18

Zrakoplovni engleski jezik obuhvaća sljedeće podvrste:

1. engleski u radiotelefonskoj komunikaciji (radiotelephony English – RTFE),

2. pojednostavljeni engleski jezik (plain English/simplified English).

18

Vidi: Dudley-Evans (1998:4).

18

Međutim, prisutnost i utjecaj engleskoga jezika izuzetno su snažni u jeziku zrakoplovne

struke i izvan te ''propisane'' komunikacije u cijelome svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.

Engleski jezik u govornoj zajednici operativnoga osoblja Hrvatske kontrole zračne

plovidbe d.o.o. koju čine: kontrolori, sinoptičari, operateri podataka o letu, operateri u

Prijavnom uredu operativnih usluga u zračnome prometu ili u Službi letnih informacija,

rabi se svakodnevno. Zrakoplovno-tehničko osoblje (inženjeri i tehničari) engleski rabi

gotovo svakodnevno, a administrativno osoblje ovisno o poslovima koje obavlja i o

potrebama sudjelovanja na međunarodnim skupovima.

Kako je većina dokumenata i stručne literature na engleskome, a česti su i poslovni

kontakti na međunarodnoj razini, možemo govoriti o posrednome i neposrednome

posuđivanju. Time je postavljen okvir za svakodnevni dodir engleskoga i hrvatskoga.

2.2 . Engleski jezik u radiotelefonskoj komunikaciji

Radiotelefonska komunikacija između kontrolora i pilota, meteorološkoga i ostaloga

zrakoplovnog osoblja mora prije svega biti učinkovita, jasna, sažeta i nedvosmislena.

Osnovni preduvjet za odvijanje takve komunikacije je postojanje standardnoga jezika koji

bi se rabio u zrakoplovstvu na globalnoj razini. Zbog toga je ICAO (International Civil

Aviation Organisation – Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva) 1956. uveo

obveznu uporabu tzv. radiotelefonskoga engleskog (radiotelephony English), podvrste

odnosno potkategorije zrakoplovnoga engleskog jezika koji je zapravo kombinacija

standardne ICAO frazeologije19

i pojednostavljenoga engleskog jezika, a rabi se u

međunarodnome i domaćem zračnom prometu.

2.2.1. ICAO frazeologija

Standardna ICAO frazeologija je strogo definirani jezični podskup koji uključuje

fonetsku abecedu te riječi i izraze koji se rabe u svakodnevnoj govornoj odnosno

radiotelefonskoj komunikaciji zrakoplovnoga osoblja. Od samih početaka prijenosa

govora u zrakoplovnoj komunikaciji postojala je potreba za uspostavljanjem

19

Izraz frazeologija ovdje se odnosi na niz riječi i frazema na engleskome koji se rabe u propisanoj

radiotelefonskoj komunikaciji, za razliku od frazeologizama ili frazeoloških kalkova kao ustaljenih izraza iz

drugoga jezika reproduciranih u gotovome obliku (usp.: Muhvić-Dimanovski (1992:50), Menac (1972:9).

19

jedinstvenoga sustava kojim bi se osigurao točan prijem i istoznačnost izgovora,

pogotovo pozivnih znakova zrakoplova. Tako je prvu međunarodno priznatu abecedu

1926. usvojila Međunarodna udruga za telekomunikacije (International

Telecommunication Union), a nakon manjih izmjena 1932. usvaja je i Međunarodno

povjerenstvo za zračnu plovidbu (International Commission for Air Navigation), preteča

ICAO-a. Odlukom Vijeća ICAO-a, od 1. ožujka 1956. sve zemlje članice ove

organizacije obvezne su u radiotelefonskoj komunikaciji primjenjivati fonetsku abecedu

te utvrđena pravila ortografije i izgovora. Danas se ona gotovo jednako izgovara i piše u

svim dijelovima svijeta:

Letter Word Pronunciation

A Alpha AL FAH

B Bravo BRAH VOE

C Charlie CHAR LEE or

SHAR LEE

D Delta DELL TAH

E Echo ECK OH

F Foxtrot FOKS TROT

G Golf GOLF

H Hotel HO TELL

I India IN DEE AH

J Juliett JEW LEE ETT

K Kilo KEY LOH

L Lima LEE MAH

M Mike MIKE

N November NO VEM BER

O Oscar OSS CAH

20

P Papa PAH PAH

Q Quebec KEH BECK

R Romeo ROW ME OH

S Sierra SEE AIR RAH

T Tango TANG GO

U Uniform YOU NEE FORM or

OO NEE FORM

V Victor VIK TAH

W Whiskey WISS KEY

X X-ray ECKS RAY

Y Yankee YANG KEY

Z Zulu ZOO LOO

(Manual on Radio Telephony, 2006:2-2)

U tablici su naglašeni slogovi podebljani i, osim neznatnih razlika u izgovoru koje se

pojavljuju u zemljama engleskoga govornog područja, nije dopuštena nikakva

improvizacija te se sva slova izgovaraju onako kako je propisano.

Isto pravilo vrijedi i za ICAO frazeologiju koja sadrži niz standardnih riječi i izraza u

radiotelefonskoj komunikaciji, propisanih u sljedećim dokumentima: ICAO Annex 1 –

Personnel Licencing, ICAO Annex 10 – Aeronautical Communications, Volume II i

Procedures for Air Navigation Services – Air Traffic Management (PANS-ATM, Doc

4444). Na temelju toga, ICAO je objavio i dokument Manual of Radio Telephony s

najčešćim primjerima frazema koji se rabe u radiotelefonskoj komunikaciji.

Kao preduvjet za sigurno odvijanje radiotelefonske komunikacije postavljeno je bazično

znanje engleskoga i za standardne situacije i za nepredviđene okolnosti koje nisu

pokrivene primjerima frazeologije iz ovoga priručnika, te zahtijevaju uporabu

pojednostavljenoga jezika. U predgovoru trećem izdanju objavljenome 2006. posebno je

naglašena činjenica da engleski koji se rabi u radiotelefoniji često nije materinski jezik

21

govornikâ; stoga se mora govoriti polagano i jasno te se preporučuje rabiti standardne

riječi i fraze kad god to okolnosti omogućuju. Brojke i slova u skraćenicama moraju se

izgovarati zasebno, a prijedlozi i članovi, koji u tim slučajevima neznatno utječu na

kvalitetu informacija, izbacuju se. Ovdje navodimo primjere standardnih fraza koje se

rabe u radiotelefonskoj komunikaciji:

Word/Phrase Meaning

ACKNOWLEDGE Let me know that you have received and understood this

message.

AFFIRM Yes.

APPROVED Permission for proposed action granted.

BREAK I hereby indicate the separation between portions of the

message.

BREAK BREAK I hereby indicate the separation between messages transmitted to

different aircraft in a very busy environment.

CANCEL Annul the previously transmitted clearance.

CHECK Examine a system or procedure.

CLEARED Authorised to proceed under the conditions specified.

CONFIRM I request verification of (clearance, instruction, action,

information).

CONTACT Establish communication with ...

CORRECT True or accurate.

CORRECTION The correct version is ...

DISREGARD Ignore.

GO AHEAD Proceed with your message.

HOW DO YOU READ What is the readibility of my transmission?

MAINTAIN Continue in accordance with the condition(s) specified.

MONITOR Listen out on (frequency).

MAYDAY (3x) A distress message.

NEGATIVE No. or Permission not granted. or That is not correct. or Not

capable.

PAN PAN (3x) An urgency message.

READBACK Repeat all or the specified part of this message back to me

exactly as received.

ROGER I have received all of your last transmission.

22

SAY AGAIN Repeat all or the following part of your last transmission.

STANDBY Wait and I will call you.

WILCO I understand your message and will comply with it.

(Manual on Radio Telephony, 2006:2-6 – 2-8)

Primjer uporabe nekih od navedenih standardnih izraza u radiotelefonskoj komunikaciji

između kontrolora i pilota zrakopova u završnome prilazu i slijetanju:

Controller: FASTAIR 345 ARE YOU READY FOR IMMEDIATE DEPARTURE

Pilot: FASTAIR 345 AFFIRM

Controller: FASTAIR 345 LINE UP BE READY FOR IMMEDIATE DEPARTURE

Pilot: FASTAIR 345 LINING UP

Controller: FASTAIR 345 CLEARED FOR TAKE-OFF

Pilot: CLEARED FOR TAKE-OFF FASTAIR 345

(Manual on Radio Telephony, 2006:33)

Ova propisana komunikacija s vremenom se pretvara u rutinu jer ne zahtijeva visoku

jezičnu kompetenciju govornika. Međutim, u zrakoplovstvu nije moguće isplanirati svaki

korak, s obzirom na činjenicu da je ljudski faktor nepredvidiv, pa zbog prevelikoga

radnog opterećenja i stresa kontrolora često dolazi do kobnih pogrešaka koje u lancu

događaja vode do neizbježne katastrofe.

Nedovoljna jezična kompetencija i nedostatnost frazeologije za rješavanje nepredviđenih

situacija u kojima je ugrožena sigurnost putnika, posade i zrakoplova vrlo se često

spominje u ovome kontekstu, što cjelokupnoj zrakoplovnoj zajednici nalaže isticanje

važnosti jezičnoga faktora kao jednoga od primarnih ciljeva u postizanju sigurnosti

zračne plovidbe.

23

2.2.2. Plain English – pojednostavljeni engleski jezik

Plain English ili u prijevodu ''pojednostavljeni engleski jezik'' je kontrolirani jezik nastao

na principu ekonomizirane uporabe riječi prema određenim gramatičkim i sintaktičkim

pravilima na razini razumljivoj prosječnoj populaciji, osobito u pisanoj komunikaciji. Ne

postoji samo jedan plain English; svako znanstveno područje nastoji stvoriti vlastiti

kontrolirani jezik koji će se rabiti u izradi dokumenata, korespondenciji, ali i u govornoj

komunikaciji.

U priručniku Plain English Handbook (1998:11) navodi se sljedeća definicija: ''Plain

English does not mean deleting complex information to make the document easier to

understand; it means analyzing and deciding what information readers need. A plain

English document uses words economically and at a level the audience can understand.

Its sentence structure is tight. Its tone is welcoming and direct. Its design is visually

appealing. A plain English document is easy to read and looks like it is meant to be

read.''

Prema uputama iz priručnika, u pisanju treba obratiti pozornost na sve ono što može

uzrokovati nerazumljivost informacija: dugačke rečenice, pasivne i nepravilne glagolske

oblike, suvišne riječi, suhoparni žargon, brojne definicije, apstraktne riječi, nepotrebne

detalje te nepreglednost i lošu vizualnu organizaciju teksta.

Prvi pokušaj stvaranja kontroliranoga engleskog jezika u svijetu pripisuje se Charlesu

Keyu Ogdenu koji je 1932. izdao brošuru pod naslovom BASIC English, gdje je

skraćenica obuhvaćala sljedeće izraze: British, American, Scientific, International i

Commercial. Ogden je razvio jezični sustav s jednostavnom gramatikom i vokabularom

od 850 riječi, koji se mogao savladati u mjesec dana učenja. Riječi su bile odabrane

prema sljedećim kategorijama: radnja, predmet i obilježje, pa je tako 100 riječi izražavalo

radnju, 600 riječi predmete, a 150 riječi obilježje. Njegova knjiga bila je temelj nastajanja

specijaliziranih stručnih žargona u pojedinim granama industrije, pa tako i u

zrakoplovstvu.20

20

Vidi: The New Language in International Business – Simplified English (2004:43).

24

Prije 20. stojeća nije bilo popularno pisati ovakvim stilom, a njegovi rijetki zagovornici,

poput Abrahama Lincolna, tada su bili neshvaćeni i daleko ispred svoga vremena. O

važnosti kvalitete jezika u komunikaciji piše i George Orwell u eseju Politics and the

English Language; on se zalaže za jezik kao sredstvo izražavanja, a ne skrivanja ili

potiskivanja misli, te kritizira jezik prepun mrtvih metafora, stranih riječi i izraza

(1946:2).

Sedamdesetih godina 20. st. plain English počinje se sve više rabiti kao sredstvo

jednostavne i učinkovite komunikacije u brojnim područjima znanosti. Pravila pisanja

ovim kontroliranim jezikom vrlo su eksplicitna i univerzalna: rečenica treba imati

prosječno 15 – 20 lako razumljivih riječi, a tekst mora biti pregledan i vizualno dobro

organiziran. Izbjegava se uporaba pasivnih oblika, ako to nije nužno, a preporučuje se

pozitivni stil pisanja, uz poštivanje pravila interpunkcije.

Ova pravila primjenjuju se i u zrakoplovstvu, gdje je plain English kombinacija

zrakoplovnoga i općega engleskog jezika, a rabi se u slučajevima kada frazelogija nije

dostatna za uspješnu komunikaciju i kada nedovoljno jezično znanje može ugroziti

sigurnost ljudi i zrakoplova, osobito u izvanrednim situacijama nastalim zbog lošijih

vremenskih prilika, tehničkih problema zrakoplova ili povećanja prometa na ruti.

Plain English rabi se za davanje naputaka i objašnjenja, uz uporabu kratkih riječi i

jednostavnijih glagolskih oblika te izostavljanje svih vrsta riječi koje ne utječu bitno na

komunikaciju (članovi, prijedlozi itd.) ili je na neki način mogu otežati, osobito ako se

radi o homofoniji, npr. brojeva i prijedloga, kao u sljedećem primjeru:

Pilot: Cleared to descend to two zero zero, cross two zero miles south of ... at two two zero.

Leaving two two zero for two zero zero.

Controller: Were you cleared to two zero zero?

(Cushing, 1994:52)

Nestandardna frazeologija i homofonija navode se kao jedan od uzroka zrakoplovne

nesreće koja se 1989. dogodila u Kuala Lumpuru, u Maleziji, kada je kontrolor pilotu

Boeinga 747-249F kompanije Flying Tigers izdao odobrenje za snižavanje visine

''Descend two four zero zero.'', koje je pilot razumio kao ''Descend to four zero zero.'' i

25

potvrdio ''OK, four zero zero.''21

Kako kontrolor nije obratio pažnju na pogrešno

ponavljanje odobrenja, pilot se, umjesto na 2400, spustio na razinu leta 40022

i udario u

planinu.

Zbog učestalosti sličnih pogrešaka u radiotelefonskoj komunikaciji, ICAO 1989. godine

izdaje preporuku za izmjenu odobrenja koje kontrolor izdaje pilotu na način da se

prijedlog to izbaci odnosno da se imenička fraza flight level umetne ispred dodijeljene

visine leta, npr.:

Cleared to descend (to) flight level two four zero zero.

U zrakoplovstvu, međutim, ne postoji nijedan specijalizirani priručnik za plain English.

Zato ICAO u svim važnim dokumentima i pripadajućim aneksima, kao i u standardima i

preporučenoj praksi, donosi preporuke vezane uz stvaranje i uporabu pojednostavljenoga

jezika. Prema dokumentu Manual on Radio Telephony, plain English pretpostavlja

posjedovanje osnovnoga jezičnog znanja i obvezatno se rabi prema istim načelima koja

vrijede i za frazeologiju; mora, dakle, biti eksplicitan, precizan i nedvosmislen.

U priručniku Manual on the Implementation of ICAO Language Proficiency

Requirements (2004:x) prvi put se jezičnome faktoru posvećuje osobita pažnja i donose

se jezični standardi i zahtjevi koje sve zemlje članice ICAO-a moraju primjenjivati u

unapređenju vještina govora i slušanja u komunikaciji na pojednostavljenome engleskom

jeziku, sukladno odredbama iz Standarda i preporučene prakse ICAO-a (Standards and

Recommended Practices - SARPs) za već spomenute Anekse 1 i 10. Jezične vještine

pisanja i čitanja te gramatičko znanje izostavljeni su iz ovih zahtjeva jer u radiotelofoniji

nemaju primarni značaj.

Standardima iz Aneksa 10 (Čl. 5.1.1.1.) propisana je obvezna uporaba engleske

frazeologije i pojednostavljenoga jezika kao fundamentalnih komponenti u međunarodnoj

radiotelefonskoj komunikaciji: ''ICAO standardized phraseology shall be used in all

situations for which it has been specified. Only when standardized phraseology cannot

serve an intended transmission, plain language shall be used.''

21

Prema pravilima radiotelefonske komunikacije, pilot mora potvrditi kontroloru da je razumio svaku

uputu ili odobrenje vezano uz let koje je dobio od njega. 22

Razina odnosno visina leta u zrakoplovstvu mjeri se u stopama (1 stopa = 0,30 m), pa tako razina leta

400 odgovara visini od 1200 m.

26

Aneksom 1 utvrđuje se jezični standard za pilote i kontrolore na operativnoj razini znanja

(Operational Level 4) koja je neophodna za odvijanje sigurne komunikacije. Jezični

zahtjevi ICAO-a, o kojima će još biti riječi kasnije, zapravo predstavljaju neku vrstu

upute kako rabiti plain English u tome kontekstu i uključuju sljedeće holističke

deskriptore kompetentnoga govornika (Čl. 1.2.9.):

''Kompetentan govornik:

a) komunicira učinkovito i u isključivo govornoj i u direktnoj komunikaciji;

b) razgovora o općim i stručnim temama;

c) rabi određene komunikacijske strategije u razmjeni poruka te prepoznavanju i

rješavanju problema u općem i stručnom kontekstu (npr. provjera, potvrda ili

dodatno objašnjavanje);

d) uspješno i s relativnom lakoćom suočava se s jezičnim izazovima zbog komplikacija

ili neočekivanoga obrata događaja u rutinskim situacijama ili komunikaciji, i

e) služi se dijalektom ili akcentom koji je razumljiv zrakoplovnoj zajednici.'' 23

Budući da ne postoji jedinstveni priručnik za pojednostavljeni zrakoplovni jezik u

radiotelefonskoj komunikaciji, ICAO preporučuje modifikaciju postojećih nastavnih

materijala koji će se rabiti u svrhu unapređenja jezične kompetencije. Navedene su i

upute jezičnim stručnjacima za izradu primjerenih nastavnih materijala i predavačima

koji će ih rabiti, te primjeri komunikacijskih funkcija jezika (izražavanje naredbi,

zahtjeva, savjeta, odobrenja itd.), područja i situacije koje kontrolori i piloti moraju znati

pokrivati komunikacijom, prioritetne leksičke domene i zadaće pojednostavljenoga

zrakoplovnog jezika, te niz fraza koje se mogu rabiti u komunikaciji.

Navodimo primjer komunikacije u kojoj se ovaj stručni žargon rabi u rješavanju

neočekivanoga problema prilikom slijetanja zrakoplova nastaloga zbog neuspješnoga

izvlačenja stajnoga trapa (podvozja):

Controller: You will let me know about your intentions for the main landing gear.

Pilot: UD Wilco. We’ll try to let the gear down again and if it remains up and I’m unable to

relase the nose gear then we’ll land with all three up.

23

Prijevod: Jadranka Majić.

27

Controller: Roger. So if you wish you may come for a go around and visual check of your landing

gear.

Pilot: OK. Roger.

Controller: UD, have you got the field in sight?

Pilot: UD Affirm.

Controller: Roger. You will ... you will pass over the field and make a low pass over runway 29

for landing gear check.

(Manual on the Implementation of ICAO Language Proficiency Requirements, 2004:7-3)

Za rješavanje ovakvih nepredviđenih situacija ne postoje adekvatne propisane fraze i

kontrolor se mora osloniti na vlastito znanje općega i pojednostavljenoga engleskog

jezika, kako bi pilotu pomogao u uspješnome prizemljenju zrakoplova usprkos

tehničkome problemu s podvozjem kojega nije moguće otkloniti u zraku. Mogli bismo

reći da je ovdje kontrolor preuzeo ulogu aviomehaničara zaduženoga za održavanje toga

zrakoplova, ali jedini ''alat'' koji ima na raspolaganju je njegova jezična kompetencija i o

njemu samome ovisi hoće li je znati primijeniti kada to okolnosti zahtijevaju.

U tome kontekstu važno je istaknuti važnost jezične kompetencije u odnosu na tri

različite uloge koje jezik može imati kao uzrok nesreća i nezgoda zrakoplova:

1. nepravilna uporaba frazeologije, koja je u nekoliko slučajeva bila neposredni uzrok

nesreće ili nezgode zrakoplova;

Tako se 1977. na Tenerifima zrakoplov KLM Boeing B-747 u polijetanju sudario s PAA

Boeingom B-747 u voženju po uzletno-sletnoj stazi zbog pogrešnoga tumačenja

nestandardne fraze ''We are now at take-off.'' Prilazni kontrolor je spomenutu frazu

protumačio kao ''We are waiting at the take-off point.'' (Čekamo na poziciji za

polijetanje.), a nizozemski pilot ''We are already on the take-off roll.'' (Već smo u

zatrčavanju za polijetanje.). Tada je poginulo 583 putnika iz oba zrakoplova, uključujući i

posade. Ova je zrakoplovna nesreća, koja se smatra najtežom u povijesti zrakoplovstva,

istovremeno i jedan od najeklatantnijih i najcitiranijih primjera negativne konotacije

prebacivanja kodova, kao i sintaktičkoga utjecaja nizozemskoga, u kojemu se prijedložna

fraza s infinitivom rabi za izražavanje trajne radnje, na engleski jezik, gdje ta ista fraza

28

označava neku čvrstu točku, u ovome slučaju poziciju za polijetanje. Razgovor između

kontrolora i pilotâ dvaju zrakoplova neposredno prije sudara odvijao se ovako:

1705:44.8 KLM Uh, the KLM ... four eight zero five is now ready for take-off ... uh and

we're waiting for our ATC clearance.

1705:53.4 APP24

KLM eight seven * zero five uh you are cleared to the Papa Beacon

climb to and maintain flight level nine zero right turn after take-off

proceed with heading zero four zero until intercepting the three two five

radial from Las Palmas VOR. (1706:08.2)

1706:09.6 KLM

Ah roger, sir, we're cleared to the Papa Beacon flight level nine zero,

right turn out zero four zero until intercepting the three two five and we're

now (at take-off). (1706:17.9)

ca. 1706:13 KLM-

1 We gaan. (We're going)

1706:18.19 APP OK.

1706:19.3 PAA No .. eh.

1706:20.08 APP Stand by for take-off, I will call you.

1706:20.3 PAA And we're still taxiing down the runway, the clipper one seven three

six.

1706:19.39 -

1706:23.19

PAA and APP communications caused a shrill noise in KLM cockpit -

messages not heard by KLM crew.

1706:25.6 APP Roger alpha one seven three six report when runway clear

1706:29.6 PAA OK, we'll report when we're clear.

APP Thank you

1706:32.43 KLM-

3 Is hij er niet af dan? {Is he not clear then?}

1706:34.1 KLM-

1 Wat zeg je? {What do you say?}

1706:34.15 KLM-

? Yup.

1706:34.7 KLM-

3 Is hij er niet af, die Pan American? {Is he not clear that Pan American?}

1706:35.7 KLM-

1 Jawel. {Oh yes. - emphatic}

1706:40 PanAm captain sees landinglights of KLM Boeing at approx. 700m

1706:44 PH-BUF started rotation

1706:47.44 KLM-

1 [Scream]

1706:50 collision

(Aviation Safety Network, http://aviation-safety.net/investigation/cvr/transcripts/cvr_kl4805.php)

24

Approach Controller – prilazni kontrolor.

29

Nesreća je, nažalost, potvrdila kakve tragične posljedice može imati nedovoljna jezična

kompetencija pilota, a isto tako i kontrolora, u odnosu na sigurno odvijanje zračnoga

prometa u kojem nikave improvizacije nisu dopuštene.

2. nedostatna razina znanja pojednostavljenoga jezika, kao faktor koji može dovesti do

nesreće zrakoplova;

Kao primjer navodimo pad kineskoga zrakoplova China Northern MD-82 koji se dogodio

1993. zbog toga što pilot nije razumio upozorenje automatskoga sustava za signaliziranje

blizine tla. Njegove posljednje riječi na upozorenje ''Pull up! Pull up! (Podiži

zrakoplov!)'' koje je zabilježila tzv. crna kutija, bile su: ''What does pull up mean?''

(Aviation Safety Network, http://www.aviation-safety.net/database/record.php?id=19930723-0)

Isto tako, u Jutarnjem listu od 25. 01. 2003. objavljen je članak pod naslovom Hrvatski

MIG-ovi u stanju pripravnosti zbog jezične zabune, u kojemu se navodi kako je pilot

zrakoplova Alitalia Airbus A-231, na letu iz Milana za Istanbul preko Hrvatske, Centru

oblasne kontrole u Zagrebu javio da je jednome putniku pozlilo i umjesto pravilnoga

izraza cardiac arrest upotrijebio izraz heart attack, što je kontrolor razumio kao hard

attack odnosno protumačio da se u zrakoplovu dogodio napad. Zbog toga su u stanje

pripravnosti stavljena dva MIG-a Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, a zrakoplov je na

kraju zatražio dozvolu za hitno slijetanje na tršćansko-videmski aerodrom Ronci de

Legionari.

3. uporaba više od jednoga jezika u istome okruženju, koja može dovesti do nedostatka

situacijske osviještenosti i u nekoliko je slučajeva navedena kao jedan od uzroka

nesreće zrakoplova.

U ovome kontekstu navodimo najtežu zrakoplovnu nesreću u Hrvatskoj i jednu od

najtežih u svijetu koja se dogodila 10. rujna 1976. nad Vrbovcem, kada je poginulo 176

putnika i članova posade. Prema nalazima istrage, nekoliko je faktora dovelo do nesreće,

a prije svega loša primopredaja zrakoplova između srednjega i gornjeg sektora zračnoga

prostora u nadležnosti Oblasne kontrole leta Zagreb, izazvana stresom zbog povećanoga

prometa25

i slabe tehničke opremljenosti. Uporaba materinskoga jezika odnosno

25

Zagrebačka kontrola leta je tada s više od 1500 prihvata zrakoplova dnevno bila jedna od najzaposlenijih

u Europi.

30

prebacivanje kodova u trenutku kada je zrakoplov Inex Adria DC-9 (JP550) u penjanju

na visinu leta od 350 stopa (10.500 m) presjekao put britanskome zrakoplovu BEA

Trident-3B (BE476) na visini od 330 stopa (9.900 m), također se navodi kao uzrok sudara

ovih dvaju zrakoplova u zraku. Ova se vrsta nesreće u zrakoplovstvu zove midair

collision i vrlo se rijetko događa, ali gotovo uvijek s tragičnim posljedicama po oba

zrakoplova.

Ovdje donosimo razgovor između kontrolora Tasića te pilotâ DC-9 i Tridenta-3B

neposredno prije sudara:

10.04:12 BE476 Zagreb, Bealine 476, good morning

ZAG

ATC 2 Bealine 476, good morning, go ahead

10.04:19 BE476 476 is Klagenfurt at zero two, three three zero, and estimating Zagreb at one

four

ZAG

ATC 2 Bealine 476, roger, call me passing Zagreb, flight level three three zero. Squawk alpha two three one two

10.04:38 BE476 Two three one two is coming

10.05:57 JP550 Adria 550, levelling two six zero, standing by for higher

10.06:03 ZAG

ATC 550, sorry three three zero ... eh ... three one zero is not available, two

eight zero also. Are you able to climb maybe to three five zero?

10.06:11 JP550 Affirmative, affirmative. With pleasure

10.06:13 ZAG

ATC Roger, call you back.

10.06:14 JP550 Yes, sir.

10.07:40 ZAG

ATC Adria 550, recleared flight level three five zero

10.09:49 JP550 Zagreb, Adria 550 is out of two nine zero.

10.09:53 ZAG

ATC Roger, call me passing three one zero now.

10.12:03 JP550 Zagreb, Adria 550 is out of three one zero.

10.12:06 ZAG

ATC

550, further Zagreb one three four decimal four five. Squawk stand-by and

good day, sir.

10.12:12 JP550 Squawk stand by, one three four four five. Good day.

10:14.04 JP550 Dobar dan, Zagreb, Adria 550

10.14:07 ZAG

ATC 2 Adria 550, Zagreb, dobar dan. Go ahead.

10.14:10 JP550 Three two five crossing, Zagreb at one four

10.14:14 ZAG

ATC 2 What is your present level?

31

10.14:17 JP550 Three two seven

10.14:22 ZAG

ATC 2

... e ... Zadrzite se za sada na toj visini i javite prolazak Zagreba [... e ...

hold yourself at that height and report passing Zagreb ]

10.14:27 JP550 Kojoj visini? [What height?]

10.14:29 ZAG

ATC 2

No kojo ste sada u penjanju jer ... e ... Imate avion pred vama na isn ...? 335

sa leva na desno [The height you are climbing through because ... you have an

aircraft in front of you at ...? Three three five from left to right]

10.14:38 JP550 OK, ostajemo tocno 330. [OK, we'll remain precisely at three three zero]

10.15:40 LH360 .. e Zagreb! It is possible we have a midair collision in sight - we have two

aircraft going down, well, almost below our position now

(Aviation Safety Network, http://aviation-safety.net/investigation/cvr/transcripts/atc_jp550.php)

Kada je Tasić na radarskome zaslonu uočio zrakoplov DC-9 na istoj visini na kojoj je

letio Trident-3B, obratio se pilotu DC-9 na hrvatskome i zatražio zadržavanje trenutne

visine. Iako je DC-9 zbog sile inercije tada bio neznatno iznad Tridenta-3B, pokušavajući

održati odobrenu visinu od 330 stopa, ponovo se spustio i krilom presjekao kabinu

drugoga zrakoplova, nakon čega su se oba srušila, što na kraju komunikacije potvrđuje i

pilot Lufthanse (LH360).

Istraga je pokazala kako se nesreća mogla izbjeći da je Tasić dozvolio nastavak penjanja

zrakoplovu DC-9 koji bi tada bio 20 stopa odnosno 60 m iznad britanskoga zrakoplova, a

da se razgovor na frekvenciji vodio na engleskome jeziku, kao što je propisano u

međunarodnome zračnom prometu, pilot zrakoplova Trident-3B bio bi svjestan da mu

prijeti opasnost od sudara i vjerojatno bi pokušao izvesti manevar izbjegavanja.

Problematikom pojednostavljenoga jezika bavi se i priručnik Writing User-Friendly

Documents: A Handbook for FAA Drafters iz 2000., objavljen s ciljem unapređenja

pisane komunikacije u Saveznoj upravi zračnoga prometa u SAD-u (Federal Avation

Administration – FAA). U priručniku se navode upute i tehnike za jednostavnije pisanje,

zatim riječi i izrazi koje treba izbjegavati, popisi jednostavnijih izraza i primjeri pisani

standardnim i pojednostavljenim stilom, npr.:

(a) Refusal by the holder of a certificate to take a

drug or alcohol test is grounds for:

(1) Denial of an application for any certificate or

(a) If a certificate holder refuses to take

a drug or alcohol test, FAA may do the

following:

(1) Deny an application for any

32

rating…

(2) Suspension or revocation of any certificate or

rating…

certificate or rating…

(2) Suspend or revoke any certificate.

U tehničkoj se literaturi umjesto izraza plain English rabe izrazi simplified English ili

Simplified Technical English (STE) koji se 80-ih godina 20. st. javljaju u zrakoplovnoj

industriji, a također se odnose na pojednostavljeni jezik koji se kao standard rabi u

tehničkoj dokumentaciji, pa ga možemo svrstati u potkategoriju tehničkoga engleskog

jezika u zrakoplovstvu (Shawcross, 1992:195). U ovome stručnom žargonu vokabular je

smanjen na približno 800 riječi, a sintaksa i gramatika standardizirani u 57 pravila, kako

bi dokumenti bili što jednostavniji i razumljiviji. Polazi se od sljedećih načela:

1. Vokabular

a) jedno značenje - jedna riječ:

Primjerice, iz skupine istoznačnica notify - advise - inform - tell, prema pravilima ovoga

žargona odabire se tell, zbog veće zastupljenosti i razumljivosti.

b) jedna riječ – jedna funkcija:

Ako glagol i imenica imaju isti oblik (npr. heat), on se rabi samo u jednoj funkciji, a za

drugu se odabire novi izraz. U ovome slučaju osnovni oblik zadržava se u funkciji

imenice (heat), a za glagol se umjesto toga rabi istoznačnica (to increase the

temperature).

2. Sintaksa i gramatika

a) Osobito je važan red riječi u rečenici, jer se rabi veliki broj složenih sintagmi.

Temeljni princip je staviti ključnu riječ na kraj izraza i urediti ga prema sljedećem

pravilu26

:

Location System/Function Assembly/Function Sub-assembly Component

main gear door

upper right trailing edge

nose gear ground safety pin

26

Vidi: Shawcross (1992:11).

33

b) Također je smanjen broj glagola, izbjegava se uporaba nepravilnih glagola, a od

glagolskih vremena smiju se rabiti samo najjednostavniji oblici prezenta, preterita i

futura, infinitiv i imperativ. Kao rezultat smanjenja broja glagola, pojavljuje se niz

glagolskih izraza, primjerice:

to bank = to make a bank

to check = to do a check, to make sure

c) Preporučuje se i izbjegavanje izraza s apstraktnim glagolima kao što su npr. achieve,

enable, ensure, provide itd. Tako rečenica: ''That provides rudder pedal adjustment.''

pisana prema navedenim pravilima glasi: ''That adjusts the rudder pedals.''

d) Rečenice mogu imati maksimalno dvadeset riječi, s najviše tri rečenične cjeline,

odnosno šest rečenica u pojedinim odlomcima teksta i u pravilu samo jedna od deset

rečenica može biti pasivna. U prikazima operativnoga rada nekoga uređaja ne smije

se navoditi previše podataka u jednoj rečenici, kao što je primjerice ova:

''Pressure oil from the pump is delivered to a spring-loaded relief valve, which has a

double function as it controls the pressure of oil available for the lubrication of the

cavin blower, the pneumatic compressor and the extension drive shaft support and

acts as a pressure reducing valve in the internal lubrication system. ''

Prema sintaktičkim pravilima pojednostavljenoga tehničkog engleskog jezika,

navedena rečenica glasit će ovako:

''Pressurised oil from the pump is supplied to a spring-loaded relief valve. The valve

has two functions. It controls the pressure of oil available to lubricate the cabin

blower, the pneumatic compressor and the support of the extension driveshaft. It is

also a pressure-reducing valve in the internal oil system.''

Svi navedeni primjeri uporabe pojednostavljenoga engleskog jezika u različitim

znanstvenim područjima polaze od istih načela: ekonomizirane uporabe vokabulara i

razumljivosti informacija, bilo govornih ili pisanih, što i jest svrha i smisao ljudske

komunikacije.

34

2.3. Engleski jezik u svakodnevnoj komunikaciji

2.3.1. Uvod

Osim propisanoga načina komunikacije u radiotelefoniji, u zrakoplovstvu se engleski rabi

i u svakodnevnoj komunikaciji između pripadnika iste ili različitih govornih zajednica,

često kada zato nema objektivne potrebe. U govornoj komunikaciji stalno je prisutna

pojava prebacivanja kodova, a u pisanoj komunikaciji pojava miješanja engleskoga i

hrvatskoga, zbog toga što se anglizmi u velikoj mjeri upotrebljavaju na račun domaćega

leksika, bilo u nekoj vrlo stručnoj raspravi ili dnevnom žargonu zrakoplovne struke.

Kao rezultat dodira dvaju jezika javlja se svojevrsni hibridni ili miješani jezik, prepun

posuđenica, poluprevedenica, prevedenica i skraćenica, koji nije lako razumljiv širem

auditoriju; međutim ovdje se ne radi o miješanome jeziku u smislu postojanja sustava s

određenim jezičnim zakonitostima, sintaksom ili morfologijom, kao što je to slučaj s

miješanim jezicima pidgin i creole, nego o mješavini u kojoj se ravnopravno izmjenjuju

engleske posuđenice ili skraćenice i izrazi na hrvatskome.

Možemo reći da se, u cilju odvijanja uspješne i razumljive komunikacije, u dnevnome

žargonu zrakoplovne struke gotovo dosljedno primjenjuju četiri konverzacijska načela

Herberta Paula Gricea (1989:30):

1. Načelo kvantitete:

Neka tvoj udio u razgovoru bude informativan prema potrebi.

Neka tvoj udio u razgovoru ne bude informativniji nego što je potrebno.

2. Načelo kvalitete:

Ne reci ono za što vjeruješ da je pogrešno.

Ne reci ono što ne možeš dokazati.

3. Načelo primjerenosti:

Budi primjeren (tj. izgovaraj riječi koje se odnose na trenutnu temu razgovora).

4. Načelo ponašanja:

Izbjegavaj nejasnoću u izražavanju.

Izbjegavaj dvosmislenost.

Budi jezgrovit (izbjegavaj nepotrebnu opširnost).

35

Budi uljudan.27

Parafraziranjem ovih načela koja se reflektiraju u težnji pripadnika govornih zajednica u

HKZP-u za održavanjem suvisle komunikacije, dolazimo do zaključka da se oni koriste

svim raspoloživim sredstvima kako bi tu komunikaciju održavali na razini koja će im

omogućiti međusobno razumijevanje i ''ostajanje u razgovoru'', a to podrazumijeva i

uporabu posuđenica iz engleskoga jezika.

2.3.2. Prebacivanje kodova

Prebacivanje kodova svakodnevna je pojava u svim zajednicama govornika u HKZP-u,

bilo da se radi o umetanju izraza iz engleskoga ili hrvatskoga, međurečeničnome ili

unutarrečeničnome prebacivanju. Razlozi su prebacivanja različiti, a najčešće se može

govoriti o ekonomičnosti28

, koju u lingvističkome smislu možemo definirati kao

''upotrebu najmanjeg broja jezičnih jedinica, sažimanje i kratkoću izraza''29

, osobito ako

se prebacuju skraćenice, zatim o navici i lakšem snalaženju s engleskim riječima,

nedostatku ekvivalentnih izraza na materinskome jeziku ili nastojanju da se sugovorniku

prenese što točnija informacija.

U ovome kontekstu ne može se govoriti isključivo o prebacivanju kodova radi potrebe

prenošenja neprevodivih izraza, kako navodi Poplack (1980:601); naprotiv, prebacuju se i

lako prevodivi izrazi koje govornici rabe gotovo svakodnevno. Isto tako, ne može se

govoriti ni o prebacivanju kodova kao odrazu nedovoljne jezične kompetencije jer svi

govornici posjeduju određenu dvojezičnu kompetenciju koja im omogućuje nesmetano

prelaženje iz jednoga jezika u drugi, a oni sami određuju razinu na kojoj će se takva vrsta

komunikacije odvijati, što ovisi i o nizu izvanlingvističkih faktora - stupnju obrazovanja,

dobi, osobnosti, komunikacijskim vještinama, sugovornicima, kontekstu ili potrebama

radnoga mjesta.

Primjer umetanja izraza, u ovome slučaju pozdrava, iz drugoga jezika zabilježen je čak i

u propisanoj komunikaciji kontrolora i pilota, gdje je običaj da kontrolor pilota pozdravi

27

Prijevod: Jadranka Majić. 28

Vidi: Filipović (1986:189) 29

Vidi: Anić (2003:283).

36

na hrvatskome, a često se događa da i pilot na početku i završetku javljanja izgovori

pozdrav na hrvatskome:

[Ejdžien for ziro van, Zagreb reida, dobar dan, ajdentifajd, klird tu delta eko romeo].

Aegean 401, Zagreb Radar, dobar dan, identified, cleared to DER.

Umetnuti izraz ničim nije narušio strukturu rečenice, niti je utjecao na prenošenje važnih

podataka, a to je odobrenje pilotu za nastavak leta do navigacijskoga uređaja VOR/DME

Derventa.

U svakodnevnoj komunikaciji mogu se čuti sljedeći primjeri umetanja pozdrava na

početku ili na kraju rečenice:

[Haj, kako danas stojimo s prometom?]

[Sad moram ići, dolazi mi smjena. Baj, si ju!]

Međurečenično prebacivanje pretpostavlja veću lakoću izražavanja na oba jezika i odvija

se na završecima rečeničnih cjelina, od kojih svaka podliježe sintaktičkim pravilima

svoga jezika davatelja, a samo prebacivanje ne narušava rečeničnu strukturu:

[Ako zatraži, klir him tu flajt level tri ziro ziro.]

Ako zatraži, clear him to flight level 300.

Ni u ovome primjeru struktura rečenice ne bi bila narušena da je kontrolor, umjesto

prebacivanja koda, svome kolegi rekao: ''Ako zatraži, daj mu odobrenje za spuštanje na

razinu leta 300.'' Međutim, u dnevnome kontrolorskom žargonu takva rečenica može se

eventualno čuti ako, primjerice, instruktor daje upute vježbeniku tijekom osposobljavanja

na radnome mjestu.

Unutarrečenično prebacivanje odvija se unutar rečeničnih cjelina i podrazumijeva

jezičnu kompetenciju govornika koji dobro poznaje jezična pravila i vokabular. Berk-

Selingson (1986:325-6) navodi da unutarrečenično prebacivanje čini 63% svih

prebacivanja, dok Poplack (1980:589) navodi jednaku zastupljenost unutarrečeničnih i

međurečeničnih prebacivanja. Prema provedenom istraživanju, u zrakoplovstvu je

unutarrečenično prebacivanje najprisutnije, što potvrđuju i ovi primjeri:

[Skvokaj mu drugi kod i daj mu niži level.]

[Dobio je klirens za flajt level tri nula nula.]

37

[Kad se izdaje sljedeći notam?]

[Koji je airak datum za novi amendment aipa?]

[Za kikof sastanak u Pragu moramo pripremiti fizibiliti studiju.]

Na standardnome hrvatskom jeziku, te bi rečenice glasile:

Dodijeli mu drugi kôd za podešavanje visinomjera i daj mu nižu razinu leta.

Dobio je odobrenje za letenje na razini leta 300.

Kada se izdaje sljedeće žurno odobrenje letačkome osoblju?

Koji je službeni datum za objavu nove izmjene Zbornika zrakoplovnih informacija?

Za uvodni sastanak u Pragu moramo pripremiti studiju o izvedivosti.

Iako razumljivije od prethodnih, ni ove rečenice ne mogu se čuti u svakodnevnoj

komunikaciji unutar govornih zajednica u HKZP-u jer, prije svega, narušavaju prirodnost

komunikacije.

Poznato je da se najčešće prebacuju imenice, jer su relativno neovisne o sintaktičkim

ograničenjima, a rjeđe glagoli i ostale vrste riječi, što dokazuju i sljedeći primjeri

zabilježeni na raznim dogovorima, sastancima i u neformalnoj komunikaciji:

[Za sljedeći kvartal smo planirali održati još nekoliko vorkšopova za sejfeti i svatko je

dobio svoje taskove za odraditi.]

[Ja ću to odraditi po difoltu, a svatko od vas će dobiti svoja zaduženja.]

[Raspisan je međunarodni tender za nabavu novog radara, a za softver se mora

napraviti čejndž order.]

[Izračun junit rejta za sljedeću godinu mora biti gotov do kraja studenog.]

[Trekovi su korigirani zapisi o poziciji zrakoplova.]

[HKZP d.o.o. je jedan od provajdera usluga na području BiH.]

[On nije imao puno nirmiseva do sada.]

[Pilot kroacija erlajnsa prihvatio je predloženu promjenu rute.]

[B-747 iz Rima ne odustaje od dobivenog klirensa za slijetanje.]

[Koji je dezignator za zadarski aerodrom?]

[U MET riportu nije precizirano kada se očekuje oluja.]

38

I ovi su primjeri zabilježeni u dnevnoj komunikaciji. Ako se, primjerice, radi o sastanku

na kojem su prisutni članovi iste govorne zajednice, stupanj razumljivosti posuđenica nije

upitan. Međutim, članovi ostalih govornih zajednica ne prihvaćaju rado takav način

komunikacije, naročito oni s nižim stupnjem znanja engleskoga jezika, pa često

prigovaraju ili zahtijevaju objašnjenja, što onda usporava komunikaciju i nepotrebno

odvlači pažnju od ključnih pitanja koje zajednički trebaju riješiti.

Tijekom istraživanja primijećeno je da se prebacivanje kodova češće javlja kod

govornika s većom jezičnom kompetencijom koji su angažirani na važnijim projektima i

često prisustvuju sastancima na međunarodnoj razini, najčešće u Bruxellesu i

Luxembourgu. U Bruxellesu je sjedište Eurocontrola, organizacije koja okuplja 38

zemalja članica u cilju stalnoga unapređenja sigurnosti zračne plovidbe, kojoj je

Republika Hrvatska pristupila 1997., dok se u Luxembourgu nalazi Institut službi zračne

plovidbe gdje se tečajevi i sastanci održavaju isključivo na engleskome jeziku.

Prebacivanje se najčešće javlja kod kontrolora i instruktora zračnoga prometa, inženjera i

meteorologa. Govornici koji se rjeđe služe engleskim jezikom u svakodnevnoj

komunikaciji, bilo zbog slabijega znanja, bilo zbog manjih potreba za komunikacijom na

engleskome u okviru radnoga mjesta, manje sudjeluju u ovome činu. Tu se prije svega

radi o administrativnome osoblju, zatim pravnicima i ekonomistima te tehničkome

osoblju zaduženome za održavanje uređaja kojima se osigurava sigurnost zračne plovidbe

– radara, sustava za instrumentalno prilaženje, komunikacijskih i elektroenergetskih

sustava itd.

Možemo reći da učestalost prebacivanja kodova u zrakoplovstvu, pored razine jezične

kompetencije, ovisi i o stupnju komunikacije na engleskome u okviru potreba za pojedina

radna mjesta, što uključuje i međunarodne kontakte.

39

2.3.3. Miješani jezik

U Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe d.o.o. svaka manja zajednica govornika, npr.

kontrolori, tehničko osoblje ili meteorolozi, ima svoj miješani jezik i unutar iste govorne

zajednice svi se u većoj ili manjoj mjeri međusobno razumiju. Karakterizira ga veliki broj

skraćenica i posuđenica koje se rabe iz sljedećih razloga: u zrakoplovstvu je češća

uporaba izraza u izvornome obliku s obzirom na činjenicu da engleski na neki način ima

status službenoga jezika, često ne postoje adekvatni izrazi u hrvatskome ili po mišljenju

govornika nisu dovoljno razumljivi odnosno primjereni zrakoplovnoj struci.

Često za to nema objektivne potrebe, pogotovo ako za neku posuđenicu postoji adakvatan

izraz na hrvatskome. Kako se engleski rabi svakodnevno, s vremenom je prekomjerna

uporaba engleskih posuđenica, a naročito skraćenica, prešla u naviku, o čemu govore i

rezultati provedene ankete.

Problemi, međutim, nastaju kada se komunikacija proširi na drugu zajednicu govornika

koja ne poznaje dovoljno dnevni žargon ostalih zajednica i potrebna joj je pomoć, bilo u

vidu usmenih objašnjenja, uporabi stručnih rječnika, pojmovnika ili definicija. Kao

primjer navodimo odlomke iz tekstova napisanih mješavinom hrvatskoga i engleskog

jezika koja se rabi unutar pojedinih govornih zajednica u Hrvatskoj kontroli zračne

plovidbe d.o.o. (HKZP):

1. Sektor upravljanja zračnim prometom

''Sektor SF u sustavu CroaTS organiziran je za pružanje odgovarajuće asistencije kontrolorima u

TMA Sali i TWR te kao sektor za koordinaciju sa FDO u ACC Zagreb. Zadaća sektora SF je

ispisivanje stripova za sektore u TMA sali kao i kontrola ispisanih stripova na TWR (uključujući

CTOT i druge informacije). Za letove u dolasku na aerodrome Split i Brač, stripovi se dostavljaju

na sektore prema predviđenom vremenu slijetanja (30 minuta prije ili po primitku FPL). Za

letove koji uzlijeću sa aerodroma Split i Brač, stripovi se dostavljaju odgovarajućim sektorima po

primitku SSR koda od FDO Zagreb. Prethodno se SSR kod dostavlja TWR kontroloru.

Ukoliko FPL za određeni let nije u sustavu CroaTS, ručno se unosi u sustav na poziciji SF, a isti

je postupak i ukoliko nedostaje SSR kod (može se dobiti od FDO Zagreb). Koordinacija sa FDO

Zagreb obuhvaća dobivanje SSR kodova za uzlijetanja sa aerodroma Split i Brač (30 minuta

prije) i predaju podataka nakon uzlijetanja zrakoplova (transfer) sljedećim redoslijedom:

40

- pozivni znak,

- vrijeme uzlijetanja,

- FL 150 ili dogovorenu razinu (CFL),

- kôd transpondera,

- ukoliko je došlo do izmjene rute, potrebno je to naglasiti prije predaje transfera. ''

(ATCC Split LOIN, 2007:III-19)

2. Sektor zrakoplovno-tehničkih sustava

''Namjena radarskog sustava MSSR – RSM 970 je lociranje i identifikacija zrakoplova unutar

područja pokrivanja (tipičan polumjer pokrivanja je 200 NM). Za razliku od primarnog radara,

SSR može locirati zrakoplov samo u slučaju kad je isti opremljen transponderom. Radarski sustav

tvore sljedeće funkcionalne cjeline:

1. Podsustav MSSR:

Antena AS909, antenski pogon, rotirajuća spojnica, optički enkoder,

Generator i distrubucija kutne pozicije antene CD840,

Interogator/ prijamnik sa transfer jedinicom RSM970,

Daljinski nadzor i upravljanje RCMS,

Radarski pokazivač ING1010R,

Site Monitor KT 76 C.

2. Podsustav obrade:

Procesor odgovora - Ekstraktor ERM870,

Plot i tracking procesor TPR 1000,

Terminal VT 500 za provjeru parametara, konfiguracije, grešaka i mjerenja na TPR 1000.''

(Zrakoplovno-tehnički postupak održavanja radarskog sustava MSSR – RSM970, 2007:9)

3. Sektor zrakoplovne meteorologije

"Prilikom poboljšanja meteoroloških uvjeta, TWR KZP može ukinuti mjere uvedene za izvođenje

CAT II/III operacija tek kada RVR dosegne 800 m s trendom poboljšanja te kad vv/ch iznosi 300

stopa ili više. Odluku o prestanku operacija CAT II/III TWR KZP je dužan priopćiti APP i GND

KZP i dispečeru PC, odnosno kontroloru poslova balansa ZLZ sukladno točki 2.2.1.1. ove Upute.

ILS zaštitna područja smatraju se slobodnima ako je to potvrdio dispečer PC (odnosno kontrolor

poslova balansa) ZLZ (i upaljena je LED Auxiliary ON na ILS DOWNGRADE monitoru) i ako

41

nema alarma FFM na ILS DOWNGRADE monitoru ili ako je zapovjednik zrakoplova ili vozač

vozila proslijedio TWR KZP odgovarajuću potvrdnu poruku.''

(Operativna uputa, 2004:14)

4. Sektor vojnih zadaća

"Ako zrakoplov ima ispravan (serviceable) transponder, pilot će ga držati uključenim za vrijeme

trajanja leta, bez obzira da li se nalazi unutar ili izvan zračnog prostora u kojem se za kontrolu

koristi SSR.

Ako zrakoplov skrene s putanje, odmah se mora poduzeti akcija da se kurs (heading) ispravi i da

se zrakoplov vrati na putanju u najkraćem mogućem roku.

Ako kontrola letenja zatraži “RECYCLE“ (uključi ponovo mod, kod), pilot će ponovo birati

dodijeljeni mod i kod.

Ako podaci o osnovnom planu leta (FPL ili RPL) nisu već poslani i uputpunjeni koordinacijskim

podacima u poruci o predviđenom vremenu (EST), svaki centar oblasne kontrole letenja poslat će

CPL poruku susjednom centru."

(Priručnik o presretanju zrakoplova, 1990:3-7, 18)

5. Ured direktora – Ured za sigurnost i kvalitetu

''U tehničkom sektoru i ATM sektoru određeni broj stručnjaka radit će jedan manji dio radnog

vremena kao safety specijalisti, npr. kroz safety assessmente, safety surveye ili kroz provođenje

internih istraga incidenata. Do sada je kroz SASI tečajeve ili školovanja u IANS-u 7 radnika

HKZP-a odškolovano za provođenje istraga, 5 za assessmente (6 još u procesu školovanja), a i

sudjelovali smo na brojnim ''workshopovima'' i manjim tečajevima iz područja ''safety''.

Potrebno je sve SMS aktivnosti dokumentirati, počevši od Politike upravljanja sigurnošću (Safety

Policy) i Priručnika za upravljanje sigurnošću (Safety Management Manual), pa do raznih

izvještaja (reports) i zapisa (records). Vrlo važna aktivnost koja je neophodna za kvalitetan

razvoj reporting sustava je ''just-culture'' atmosfera.''

(Bilać, 2006 :7-8)

Autori navedenih dokumenata i članka naveli su popis definicija i skraćenica korištenih u

tekstu; međutim, time nisu puno pridonijeli boljoj komunikaciji između sektora odnosno

govornih zajednica u HKZP-u, prije svega zato što su takvi popisi uglavnom nepotpuni i

nedosljedni. Tako se u istome popisu mogu naći izrazi i skraćenice i na engleskome (s

prijevodom ili bez prijevoda) i na hrvatskome.

42

U gotovo svim dokumentima ponavljaju se skraćenice koje većina govornih zajednica u

HKZP-u dobro poznaje (npr. ICAO, OKZP, RADAR, ZTS), a izostavljaju one koje su im

potpuno nepoznate. Navodimo primjer iz prethodno navedenoga Zrakoplovno-tehničkog

postupka održavanja (2007:7-8):

Definicije i kratice

BITE Bilt In Test Equipement

CNS 30

CroATMS Croatian Air Traffic Management System

CroaTS Croatian Terminal System

D Dnevni pregled

G Godišnji pregled

ICAO International Civil Aviation Organization

K Kvartalni ili tromjesečni pregled

M Mjesečni pregled

MGS Maintenance Guide Sheet

MSSR Monopulse Secondary Surveillance Radar (jednoimpulsni

sekundarni nadzorni radar)

MTBF Mean Time Between Failures

OKZP Oblasna kontrola zračne plovidbe

OPE Operativnost radara

OVL Ovlaštenje

PLOT Informacija o cilju, koja je rezultat digitalne obrade odgovora

unutar otvora antene

RADAR RAdio Detection and Ranging

RCMS Remote Control and Monitoring System

RP Radarska postaja

S Polugodišnji pregled

SASS-C Surveillance Analysis Support System Centre

SG Skill Group

T Tjedni pregled

ZTP Zrakoplovno-tehnički postupak

30

Napomena: Ne navodi se objašnjenje skraćenice.

43

5. Međusektorska korespondencija:

U međusektorskoj korespondenciji prisutan je veliki broj posuđenica i skraćenica koje su

prilično nerazumljive i zbog toga je zaposlenicima potrebna stalna pomoć prevoditelja.

No, autori pojedinih dopisa inzistiraju na njihovome zadržavanju, makar su svjesni da će

ostali zaposlenici HKZP-a imati problema s razumijevanjem. Čak je prisutan i izvjestan

otpor prema prevođenju, uz obrazloženje da se time gubi smisao teksta. Navodimo

primjere korespondencije između različitih službi HKZP-a:

''Molim da donesete odluku o provedbi operativnog testiranja i prijema na mjestu ugradnje (SAT)

operativnih funkcija ECP-a iz Build 2 (CO-H-011, II dio) i Build 3 (CO-H-012, I dio) kao

nadogradnje SW-a sustava CroATM, sukladno prijedlogu u privitku.''

(pismo iz Tehničkog sektora upućeno direktoru)

''Molim da Odjel komercijale izradi zahtjev za ponudu od DFS Deutsche Flugsicherung GmbH,

Air Navigation Services Academy, Savezna Republika Njemačka, za provođenje stručnog

osposobljavanja/pohađanje tečaja Croatia Cotrol M09A (praktični dio) – Instructor Training of

Air Traffic Control Staff (Aerodrome), kontrolora zračnog prometa Hrvatske kontrole zračne

plovidbe d.o.o.''

(pismo iz Sektora ljudskih potencijala, pravnih i

financijskih poslova upućeno Odjelu komercijale)

Zanimljivo je spomenuti da kod izravne pogodbe za nabavu uređaja ili usluga

Ministarstvo financija izdaje suglasnost HKZP-u za nabavu i tada zahtijeva da svi dopisi i

tehničke specifikacije ili planovi školovanja budu prevedeni, što ne nailazi na

razumijevanje tehničke struke, ali su zato pravnici i ekonomisti zadovoljni jer u

potpunosti mogu obavljati svoj dio poslova u složenome procesu nabave.

Isto tako, kod kupnje uređaja i usluga sukladno Zakonu o javnoj nabavi, objave i

ponudbena dokumentacija za međunarodne natječaje obvezatno se moraju tiskati na

engleskome i hrvatskome. Time su svi ponuđači u ravnopravnome položaju i izbjegnuta

je bilo kakva mogućnost pogrešnoga tumačenja neke od stavki iz dokumentacije.

To je istovremeno i velika odgovornost i izazov za prevoditelje, koji ne obavljaju samo

svoj primarni posao, nego i provode usporedbu i završnu provjeru vjerodostojnosti

dokumenata na hrvatskome i engleskome.

44

Sve posuđenice u navedenim primjerima mogle su se zamijeniti domaćim izrazima, a

skraćenice barem objasniti. Autori dokumenata smatrali su pak da će zadržavanjem

anglizama postići jednoznačnost, uz napomenu da bi svaki pokušaj zamjene domaćim

ekvivalentima ili objašnjenja na hrvatskome mogao taj princip narušiti. U tome

kontekstu, zbog sveprisutne nedosljednosti u uporabi posuđenoga leksika ili eventualnoga

nedostatka prijevoda za neke stručne izraze, u HKZP-u se češće rabe "sigurni" anglizmi i

engleske skraćenice.

Međutim, tijekom istraživanja zabilježeni su komentari o nerazumljivosti međusektorske

komunikacije u HKZP-u baš zbog brojnih anglizama i učestale uporabe skraćenica koje

veći dio zaposlenika ne razumije bez objašnjenja ili uporabe specijalnih rječnika i

pojmovnika. Tu pretpostavku potvrđuju i sljedeći primjeri:

''Instruktori ispitivači kao i instruktori-OJT/coach-i kao i studenti/vježbenici su interesne strane

za provođenje OJT treninga. Pri tome student/vježbenik može biti dodijeljen bilo kojem

instruktoru/coach-u.''

(ATCC Split LOIN, 2007:II-33)

''Razmjena podataka o letu obavlja se putem telefonske veze pri čemu poruka započinje

naznačavanjem vrste poruke (estimate, revision, approval request, expedite clr …).

U slučaju potrebe promjene DUMMY CLEARANCE-a, TWR kontrolor dobija potrebne izmjene

odobrenja putem koordinacije sa APP kontrolorom. U slučaju uvođenja procedure APPROVAL

REQUEST, TWR kontrolor traži odobrenje za start-up od APP kontrolora.

U proceduri circling za RWY 23, APP kontrolor vodi zrakoplov do visine 2000 FT (po ILS-u)

kada je pilot dužan javiti vizualni kontakt sa stazom kako bi dobio dozvolu za prilaz i kada ga

predaje u nadležnost TWR kontrolora, uz obvezu javljanja pozicije zrakoplova prije prijenosa

komunikacije. U ovom slučaju se ne dozvoljavaju druge aktivnosti u Split CTR1 (Divulje, DEP

…).''

(ATCC Split LOIN, 2007:III-16,18)

''ILS downgrade monitor pokazuje bilo koji od navedenih podataka.

U koordinaciji s APP KZP, TWR KZP dužan je zrakoplovu koji podliježe ATFM mjerama,

osigurati uzlijetanje nakon potvrde READY FOR DEPARTURE. ''

(Operativna uputa, 2004:15, 17)

45

''Od samih početaka razvijali smo uspješnu poslovnu suradnju s njemačkom Lufthansom i s

mnogim drugim partnerima iz naše industrije, radi čega nas je ugledni stručni časopis Airline

Business ove godine nazvao Niche player. Možemo se koristiti zajedničkim know-how,

informatičkim sustavima, tržišnim aktivnostima i još mnogo čime, a vjerujem kako će nam sve to

donijeti povećanje prihoda.''

(Amex Novosti, 2004:2)31

S druge strane, u HKZP-u je prisutan i stav da relevantne zakone, pravilnike i dokumente

ne treba prevoditi jer se time gubi originalni smisao teksta, a engleski je ionako službeni

jezik u zrakoplovstvu. Zagovornici ovakvoga mišljenja ustrajni su u uporabi anglizama i

u slučajevima kada za to nema objektivne potrebe, npr. ako za izraze koje rabe postoje

usvojene domaće riječi. Tako se za skraćenicu RWY (runway) bez ikakve dvojbe može

rabiti usvojena skraćenica USS (uzletno-sletna staza), koja u navedenim primjerima ničim

nije utjecala na razumljivost cijele rečenice. Međutim, ovaj problem postoji odavno i još

uvijek nije pronađen adekvatan način kako pomiriti dvije krajnosti – ustrajnu uporabu

anglizama i nerazumljivost međusobne komunikacije.

31

Iako magazin Amex Novosti nije zrakoplovni časopis, u radu se samo rabe primjeri iz intervjua s

direktorom nacionalne zrakoplovne tvrtke Croatia Airlines Ivanom Mišetićem. Time se želi pokazati kako

stručnjaci iz područja zrakoplovstva rabe stručni žargon i izvan radnoga mjesta.

46

2.3.4. Funkcionalni bilingvizam

U zrakoplovstvu možemo govoriti i o nekoj vrsti funkcionalnoga bilingvizma (Havranek,

1964:180, Filipović, 1986:31), s obzirom na činjenicu da je nekim zaposlenicima u

HKZP-u engleski jezik potreban tijekom radnoga procesa, a da ga inače ne govore niti su

ga ikada organizirano učili. Kao primjer navodimo starije kontrolore zračnoga prometa

koji su prije dobivanja dozvole za obavljanje poslova kontrolora pohađali samo osnovni

tečaj izobrazbe u Školskome centru u Beogradu, na kojem se od njih tražilo samo

savladavanje propisane frazeologije na engleskome kao jedinoga uvjeta za uspješnu

komunikaciju s pilotom.

Osim naučenih fraza, njihov vokabular i poznavanje engleske gramatike vrlo su

ograničeni, što je došlo do izražaja kod provedbe dijagnostičkih intervjua kontrolora u

podružnicama HKZP-a u Splitu i Dubrovniku, te u Zagrebu u sklopu probnoga testiranja

prema testu ELPAC, o čemu će biti riječi kasnije.

Intervjui su se temeljili na opisivanju fotografija s prikazom različitih situacija na

aerodromima ili prikaza zrakoplova u letu i razgovoru o različitim temama vezanim uz

njihov posao: stresu zbog prirode posla kojeg obavljaju, radnom opterećenju, umoru,

timskom radu, novim tehnologijama, jezičnome znanju u kontekstu sigurnosti itd.

Stariji kontrolori nisu bili u stanju složiti niti najjednostavnije rečenice prema obrascu I

(can) see ..., I think ..., nakon čega je slijedilo objašnjenje da, osim propisane

frazeologije, nikada nisu učili engleski. Na naše pitanje kako mogu obavljati svoj posao s

tako ograničenim znanjem jezika, izjavili su da im to nije problem jer se razgovor na

frekvenciji temelji samo na ustaljenim frazama koje oni dobro znaju i koje se vrlo rijetko

mijenjaju.

Tome u prilog govori i činjenica da na manjim aerodromima nema mnogo međunarodnih

letova, osobito izvan ljetne sezone, i da se u kritičnim situacijama kada im zatreba

pojednostavljeni ili opći engleski uvijek mogu obratiti za pomoć mlađim kolegama čije je

znanje engleskoga na većoj razini jer su osposobljavani na drugačiji način, bilo u

Hrvatskoj, bilo na Zrakoplovnoj akademiji u Langenu, u Njemačkoj. Pored toga, u

domaćem prometu ICAO dozvoljava uporabu hrvatskoga jezika u radiotelefonskoj

komunikaciji, što starijim kontrolorima velikim dijelom olakšava obavljanje poslova.

47

Kod zaposlenika u ostalim sektorima HKZP-a također možemo govoriti o stanovitome

obliku funkcionalnoga bilingvizma; i u ovome je slučaju riječ o starijim zaposlenicima

koji nikada nisu učili engleski, ali se zbog potreba radnoga mjesta služe ograničenim

stručnim žargonom, te o zaposlenicima koji su počeli učiti engleski u starijoj dobi. Tako

se u razgovoru s njima mogu čuti anglizmi: provajder, junit rejt, tender, FAB, FAT, SAT,

SES regulativa itd., koje pravilno rabe u odgovarajućem kontekstu, a da engleski vrlo

malo znaju ili uopće ne znaju. Pisanu komunikaciju za njih odrađuju prevoditelji, tako da

su u stanju obavljati svoje redovne poslove i bez znanja engleskoga.

Kako bismo analizirali sve osobitosti različitih jezičnih dodira hrvatskoga i engleskoga u

kontekstu zrakoplovstva, započet ćemo s pripremom korpusa. Nakon provedene analize

građe prema promjenama na jezičnim razinama izradit će se uzorak korpusa s

reprezentativnim izborom različitih oblika jezičnoga posuđivanja i zatim klasificirati

prema već postojećoj tipologiji kontaktne lingvistike.

48

3. PRIPREMA KORPUSA

3.1. Uvod

U Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe d.o.o. zaposleno je nešto više od 700 radnika

raspoređenih po sektorima koji obuhvaćaju: upravljanje zračnim prometom, zrakoplovno-

tehničke sustave, meteorologiju, vojne zadaće, upravljanje ljudskim potencijalima,

pravne i financijske poslove. Poznavanje odnosno znanje engleskoga jezika navedeno je

u opisu poslova i uvjetima za većinu radnih mjesta.

Kontrolori zračnoga prometa bez znanja frazeologije i pojednostavljenoga engleskog

jezika ne bi mogli obavljati svoj posao, niti dobiti valjanu dozvolu za rad. Ostalo osoblje

u većoj ili manjoj mjeri rabi engleski jezik gotovo svakodnevno, bilo da se radi o

različitim vrstama neposrednih kontakata na međunarodnoj razini (sastanci, seminari

telefonski razgovori, konzultacije s poslovnim partnerima) poslovnoj korespondenciji s

proizvođačima uređaja, praćenju tehničke dokumentacije ili u međusobnoj komunikaciji,

koja je u našem slučaju mjesto jezičnih dodira engleskoga i hrvatskoga jezika.

Kako bi se istražilo o kakvim je vrstama jezičnih dodira hrvatskoga i engleskoga jezika

ovdje riječ, primjenom metodoloških postupaka promatranja, snimanja, intervjuiranja,

anketiranja, vođenja bilješki i analize pisanih materijala, sastavljen je korpus od dvije

potkategorije: pisanoga i govorenog hrvatskog jezika, s posebnim osvrtom na skraćenice.

Budući da je kontrola zračne plovidbe vrlo kompleksno i raznovrsno područje, naš

korpus obuhvaća lekseme s područja upravljanja zračnim prometom, raznih tehničkih

područja - navigacije, radarskoga nadzora, radiokomunikacije, računarstva,

elektrotehnike, zatim meteorologije, ekonomije, prava itd.

Iako je korpus u stvarnosti znatno veći jer obuhvaća lekseme koji se pojavljuju i u drugim

znanstvenim područjima ili su već bili predmetom raznih istraživanja na području

kontaktne lingvistike, u radu navodimo lekseme koji su karakteristični za različite sektore

kontrole zračne plovidbe. Navedeni primjeri zabilježeni su tijekom trinaest godina rada

na poslovima prevoditelja i predavača zrakoplovnoga engleskog jezika za tehničko i

meteorološko osoblje u HKZP-u, a intenzivnije su se počeli bilježiti od 2003., kada su

započete pripreme za izradu ovoga rada.

49

3.2. Pisani hrvatski jezik

U pisanome hrvatskom jeziku leksemi se pojavljuju kao imenice, glagoli, pridjevi ili

skraćenice. Neki od njih pojavljuju se i u nepravilnim oblicima ili u slobodnome

prijevodu, pa ih takve navodimo. Tijekom istraživanja uočeno je da se pojedini leksemi

pojavljuju u različitim padežima i licima jednine i množine, ali su radi preglednosti ovdje

navedeni samo u nominativu odnosno infinitivu.

aileron - eleron, krilce

airborne - nošen vjetrom, u zraku

aircrafts

airmiss - smanjena separacija između

zrakoplova

air show - zrakoplovni susret,

priredba

ampacity (amperage capacity) -

kapacitet prijenosa električne

energije izražen u amperima

arc cloud - lučni oblak

ARO ured - prijavni ured operativnih

usluga u zračnom prometu

attenuator - prigušnik/prigušivač

jakosti električnog signala

autopilot

bad weather area - babin kut

bad weather clouds - oblaci loša

vremena

ball lighting - kuglasta munja

bandovi frekvencijskog spektra -

područja koje pokriva određena

frekvencija

bird strike - sudar ptica s propelerom

motora na zrakoplovu

boarding pass/boarding karta -

ukrcajna propusnica

booting - podizanje operativnog

sustava

brandovi (prepoznatljivi brandovi)

briefing - brifing, informativni

sastanak; soba za sastanke

bump through - vraćanje na zadanu

razinu leta

catering - ugostiteljska opskrba

zrakoplova

CEATS inicijativa - inicijativa za

uspostavljanje srednjoeuropske

službe za pružanje operativnih

usluga u zračnom prometu

ceiling balloon - plafonski balon

ceilometer – silometar, podnicomjer,

mjerač visine baze oblaka

center/centre

chinch connector - činč konektor,

/jednopolni/koaksijalni uklopnik

50

chord line - aerodinamička tetiva,

skeletna linija

clear air turbulence - bezoblačna

turbulencija

clearance - odobrenje zrakoplovu za

nastavak leta, ATC odobrenje

climb (n,v) - ne razlikuju

climb-out area - područje penjanja

zrakoplova u odlasku

cloud base - podnica/temeljnica

oblaka

coachi - ovlašteni voditelji

školovanja

coax (coaxial cable) -

koaksijalni/suosni kabel

cobranding - stvaranje zajedničke

marke

cobranding ugovor

cobranding kartica

code - znakovnik

concurrent programming -

konkurentno/paralelno programiranje

contingency plan - plan rada u

izvanrednim okolnostima

contracting state - država

ugovornica/ugovarateljica/potpisnica

copy&paste funkcija - udvajanje

corkscrew/screwdriver landing -

naglo kružno obrušavanje

zrakoplova pri slijetanju

Croatia Airlines-a

cut-over - puni početak operativnog

rada

čarter operator

data link - podatkovna veza sa

zrakoplovom

debrief - analiza zaključaka,

raščlamba

debris cloud - grm/oblak prašine

(smeća)

decreasing heat - toplina se smanjuje

default (po defaultu) - zadani

parametar

defer/differ - ne razlikuju

descend (v)/descent (n) - ne razlikuju

designator - oznaka aerodroma ili

zrakoplova

dialer - birač, brojčanik

diamond dust - ledeni kristali

display-a

downdraft – silazna jaka struja

downforce - sila pritiska na podlogu

downgrade monitor - pokazivač

snižavanja kategorije operacija kod

instrumentalnog slijetanja

downloadati - učitavati, prenositi

datoteke s glavnog računala na

vanjski uređaj ili udaljeno računalo

dummy clearance/dummy odobrenje

- odobrenje s unaprijed

dogovorenom odlaznom rutom i

razinom leta

51

eigenvector - svojstveni vektor

eksternalni servis - vanjske usluge

eksterni dopis - vanjski dopis

emagram - termodinamički dijagram

emergency situacije - izvanredne

situacije

emisivnost - izračivost

end-to-end voice communications -

govorne komunikacije s kraja na kraj

ensemble forecasting - ansambl

prognoza/zbirna prognoza/skupna

prognoza

evaporigraf - zapisni instrument za

isparivanje

evaporimetar - isparivač

event

expedite clearance - preduzletno

odobrenje

far locator/lokator - svjetlosni far za

određivanje navigacijskog smjera

zrakoplova kod instrumentalnog

prilaženja

feasibility studija - studija

isplativosti

feet (FL 300 feeta)

file-ovi

firewall - vatrozid/vatreni zid,

sigurnosni računalni sustav

flight authorization - odobrenje leta

zrakoplovu

flowchart - hodogram

fluks - tok

formation flight - grupni/formacijski

let

fumarela/fumarea – morski dim

functure (functional structure) -

funkcionalna struktura

gate-to-gate flight - let od polaznog

do dolaznog terminala

Gantt chart – gantogram, Ganttov

dijagram, terminski plan poslovanja

garbling - vremensko preklapanje

radarskih odgovora

growing heat - toplina se povećava

handback/handover - prelazak s

novih na stare sustave i obrnuto

head wind - čelni/čeoni vjetar

helikite - zmaj-balon napunjen

helijem s meteorološkim

instrumentima za sondiranje

atmosfere

heliport - helidrom, helikoptersko

uzletište

hietograf - grafički prikaz

vremenskog niza intenziteta oborine

high seas - otvoreno more

higrometar - mjerač vlažnosti zraka

hole - provrt

homed angle - kut izmjeren radio-

farom

hydroplane - hidroavion, hidroplan,

akvaplan, vodni avion

52

hyperthreading - višenitnost,

višedretvenost

impactor - skupljač suspendiranih

čestica u atmosferi postupkom

zaljepljivanja

impinger – skupljač suspendiranih

čestica atmosfere u tekućini

inflight informacije - informacije za

zrakoplove u letu

informations

inkrement azimuta - povećanje kuta

između geografskog smjera i

radarskog cilja izmjereno s lokacije

senzora

interceptometar - mjerač količine

oborine procijeđene kroz lišće

jet streak - mlazna pruga

just culture - kultura ispravnog

postupanja odnosno nekažnjavanja

za nenamjerne pogreške

just-culture atmosfera - atmosfera

nekažnjavanja za nenamjerne

pogreške

kick-off meeting/kick-off sastanak -

uvodni/pripremni/prvi/inicijalni

sastanak radne skupine

know-how (koristiti se zajedničkim

know-how)

lag (vremenska razlika) i leg

(prijeđeni put) - ne razlikuju ni u

govoru niti u pismu

landing gear - stajni trap, podvozje

level (Koji si ti level?)

level bust - odstupanje od dodijeljene

apsolutne visine ili razine leta za 300

ili više stopa

loadsheet - lista opterećenja

zrakoplova; služba za balansiranje

zrakoplova

localizer - odašiljač pravca slijetanja

low-cost carrier/ low-cost operator -

niskobudžetni operator

low cost tarifa

low-level jet - prizemna zračna struja

maintenance technician -

zrakoplovno-tehnički specijalist

mamma/mama - izboji na oblacima

marker - uređaj za određivanje visine

leta u odnosu na prag USS-a kod

instrumentalnog prilaženja

microburst - mikroudar, mali propad,

mala provala (silazne struje hladnog

zraka iz kumulonimbusa)

mode S - način podešavanja radara

za selektivne komunikacije,

selektivni mod

movementi - operacije zrakoplova

multiplekser/multipleksor - uređaj za

odabir ili ujedinjavanje podataka,

selektor podataka

multiprogramiranje

naći na Googleu

53

najbolji (RDP sustav) ikad

netiquette - pravila ponašanja na

Internetu

nearmiss - opasno približavanje/

bliski susret zrakoplova

near thunderstorm - bliska munja

niche player - strateški partner,

partner za određeni segment tržišta

non-operable - neoperabilan

nose - nos, prednji/čeoni dio

zrakoplova

nudging - dodavanje malih

vrijednosti prognostičkim veličinama

njutn (N)

operativna licencija - odobrenje

zračnom prijevozniku za obavljanje

djelatnosti

operativni panel

operator (zrakoplovni operator)

outsourcing - vanjska uslužna

djelatnost

organisation/organization

overshoot - prelijetanje dodijeljene

razine leta

parser - raščlanjivač niza ulaznih

podataka

peak day - vršni dan (s najvećim

prometom)

peerovi - osobe zadužene za

kolegijalnu psihološku pomoć

(nakon doživljenog sresa)

performance review - izvješće o radu

planning controller - kontrolor planer

plot - neobrađeni radarski odraz,

podaci o trenutnoj poziciji

zrakoplova

pluviometar - kišomjer

point-to-point communications -

komunikacije od točke do točke

positioning - premještanje, prazni let

zrakoplova

preflight i postflight informacije -

informacije koje se daju zrakoplovu

prije i nakon leta

proscribe/prescribe (ne razlikuju)

provider (procedure koje koriste

ANS provideri)

pulse code modulation - impulsna

modulacija

real-time operacije - stvarne

operacije

rebooting - ponovno podizanje

operativnog sustava

rebranding - promjena trgovačke

marke

relocatable nesting numerical model

- numerički model promjenjivog

gniježđenja

reorganizirati

reporting sustav - sustav

prijavljivanja događaja koji su

ugrozili sigurnost zrakoplova

54

repper - pozicijsko svjetlo duž

uzletno-sletne staze

riming - injenje

residual - ostatak

restroom - u značenju ''prostorija za

odmor''

rockoon (rocket and balloon)

sondaža - visinsko mjerenje

atmosfere

rosomjer - drozometar, drosometer,

dewgauge

rough sea - grubo more

route - ruta, pravac leta

route charges - rutne naknade

router - usmjerivač paketa podataka

safety (problem safetyja/safety-a) -

sigurnost

safety assessmenti - procjene stanja

sigurnosti

safety specijalisti - specijalisti za

sigurnost

saveati/save-ati

screening - analitičko ispitivanje;

dubinsko snimanje

self-briefing - samobrifiranje,

samostalno preduzletno informiranje

share-ati

shoulder - rame uzletno-sletne staze

silent radar transfer - tiha radarska

primopredaja zrakoplova (prema

unaprijed dogovorenom postupku)

slot - vremenski interval dodijeljen

zrakoplovu za polijetanje

snowgauge - snjegomjer

spam - neželjena elektronska poruka

splajn funkcija - izjednačavanje i

interpolacija podataka

spojler - aerodinamička kočnica,

zračna kočnica

strip - papirnata vrpca s planom leta

zrakoplova

sustavski inženjer

sweep angle -

konstrukcijski/postavni kut krila

zrakoplova

tail - rep zrakoplova

taxiing - voženje zrakoplova po

uzletno-sletnoj stazi snagom vlastitih

motora, taksiranje

taskovi - zadaće

team building jedrenje - timsko

jedrenje

terminator - graničnica, granična crta

Thales Eurocat simulator

threshold - prag uzletno-sletne staze

token - nositelj osnovnih podataka,

osnovni paket

tower/TWR kontrolor

track/trek - putanja zrakoplova;

obrađeni radarski odraz, korigirani

zapis o poziciji zrakoplova

55

tracker/treker - uređaj za automatsko

praćenje radarskih ciljeva

tracking procesor - uređaj za obradu

korigiranih zapisa o poziciji

zrakoplova

transponder - primopredajnik

radarskih signala u zrakoplovu

trening - školovanje, obuka

tuner - birač, podešavač

twist - vitoperenje krila

twisted pair - upredena/uvijena

parica

undershoot - prerano horizontalno

poravnavanje prije dodijeljene visine

leta

unit rate (izračun unit rates-a) -

jedinična/naplatna cijena preleta

zrakoplova

updatirati - ažurirati

upgradirati - nadograđivati

uploadati - prenositi podatke s

udaljenog računala na glavni

računalni sustav

usporedba instrumenata - instrument

comparison

wave crest - brijeg vala

waveguides - valovodi

wind shear - smicanje vjetra

wing - krilo zrakoplova; zrakoplovna

brigada

wingman - pilot pratećeg zrakoplova

workshop - radionica, seminar

56

3.3. Govoreni hrvatski jezik

U govorenome hrvatskom jeziku leksemi se najčešće pojavljuju kao glagoli, imenice i

skraćenice, s različitim varijantama izgovora. Iako su skraćenice u velikome broju

zastupljene u oba korpusa, radi praktičnih razloga i zanimljivosti izgovora izdvojene su u

zasebno poglavlje.

abdatirati/abdejtirati/abditirati

apdejtirati

abgredirati/abgrejdirati

aplodati

atenuator

audit /odit

autsorsirati usluge

baziran na sustavu certificiranom za

operativni rad

bording karta

brending/brendovi

brifing soba

brifiranje

butanje (vrijeme butanja)

butirati sustav

certificirati

činč konektor

čekiranje - registracija putnika za let

dajleri

daunlodati

demultipleksirati - pretvarati serijske

ulazne signale u paralelni oblik

dezignator

debrifiranje

diseminirati informacije

disipacija

displej

dretva - nit u programiranju

eleron

fajlovi

far lokator - locator beacon

far marker - marker beacon

fluks

folder

forvardirati

gantogram

gedžit

gorivni sistem

helikajt - helizmaj

impindžer

implementacija (novog sustava)

imput

instrument tabla/ploča

ishendlati dokument do kraja

ivent

izbrifirati

ketering

klampa - stezaljka

klirens - odobrenje za let

koaksijalni kabel - suosni kabel

57

konektor - priključak, priključnica,

spojnica, uklopnik

konsultirati

ledeni šelf - ledeni prag

ledotvorna komora - ice chamber

ločid/ločit - Služba za balansiranje

zrakoplova

lokator

međunarodni tender

mejlati dokument

mekušje - software

mobing

moni'toring (sa silaznim akcentom

na drugome slogu)

mrzlomjer - frost depth gauge

multimedijski /višemedijski

multiplekser/multipleksor

muvmenti/muvmenata

najbolji ikad

očvrsje/sklopovlje - hardware

operativni panel

performansa motora

podešavač/podesivač/birač

po difoltu

pozicioniranje/premještanje - prazni

let zrakoplova (samo s posadom)

procesor - obradbenik/obradnik

proguglati

pulskodna modulacija/pulsnokodna

modulacija/impulsna modulacija

reduktor

reperi

resetirati

ributati

ristartati

ruta - utvrđeni zračni put za

usmjeravanje protoka prometa

ruter/rauter

sejfe'ti/sejfti

sejvati (sejvaj dokument pod drugim

imenom)

selektivni mod - mode S

Siemens monitor

signal procesor

silometar

skvokati drugi kod

šerati dokument

taksiranje

TEMP izvještaj

tender dokumentacija

tjuner

transmisiometar/transmisometar -

uređaj za mjerenje vidnog dosega

(vidljivosti po dužini) USS-a

trekiranje i formatiranje ciljeva

trimer - stabilizator

tvister - tornado

upredena/uvijena parica - twisted

pair

valovod

zumiranje radarskih ciljeva

58

3.3.1. Skraćenice

Skraćenice kao potkategorija posuđenica posebno su zanimljive u našem korpusu zbog

raznovrsnosti izgovora, bilo pogrešnoga ili točnog. U zagradama su navedene varijante

izgovora zabilježene tijekom istraživanja:

A/A [eər-eər] - Air-Air

(komunikacije zrak-zrak)

A/C [eakraft], [eirkraft] i [erkraft] -

aircraft (zrakoplov)

A/Cs

ACC [ej-si-si] i [a-ce-ce] - Area

Control Centre (Centar oblasne

kontrole zračnog prometa)

ACC KZP [eəriə ka-ze-pe], [ej-si-si

ka-ze-pe] i [a-ce-ce ka-ze-pe] - Area

Control Centre kontrolor zračnog

prometa (oblasni kontrolor zračnog

prometa )

AFTN [a-ef-ti-en] - Aeronautical

Fixed Telecommunication Network

(stalna zrakoplovna

telekomunikacijska mreža)

A/G [eər-graund] - Air-Ground

(komunikacije zrak-zemlja)

AIC [aic] i [ej-aj-si] - Aeronautical

Information Circular (okružnica

zrakoplovnih informacija)

AIP [ej-aj-pi], [a-i-pi] i [aip] -

Aeronautical Information Publication

(Zbornik zrakoplovnih informacija)

AIRAC [airak] - Aeronautical

Information Regulation and Control

(sastavljanje i kontrola zrakoplovnih

informacija)

AMA [ama] - Area Minimum

Altitude (minimalna područna visina

leta)

ANSP [ej-en-es-pi] i [a-en-es-pe] -

Air Navigation Service Provider

(pružatelj usluga u zračnoj plovidbi)

AoR [aor] - Area od Responsibility

(područje odgovornosti)

APP KZP [ə'prəutʃ ka-ze-pe] [ej-pi-

pi ka-ze-pe] i [a-pe-pe ka-ze-pe] -

Approach kontrolor zračnog prometa

(prilazni kontrolor zračnog prometa)

ARO [aro] - Aerodrome Reporting

Office (Prijavni ured operativnih

usluga u zračnom prometu)

ATC [ej-ti-si] i [a-te-ce] - Air Traffic

Control (kontrola zračnog prometa)

ATCO [atko] i [etko] - Air Traffic

Controller (kontrolor zračnog

prometa)

ATCOs

59

ATM [ej-ti-em] i [a-te-em] - Air

Traffic Management (upravljanje

zračnim prometom)

ATS [ej-ti-es] i [a-te-es] - Air Traffic

Services (operativne usluge u

zračnom prometu)

AVA [ava] - Approach Vectoring

Area (područje završnog vektoriranja

za postupak prilaženja)

CAT [ket] - category (kategorija

otvorenosti aerodroma)

CAT [ket] - Clear Air Turbulence

(bezoblačna turbulencija/turbulencija

u vedrom zraku)

CAVOK [kevok] - Cloud and

Visibility OK (vremenske prilike

bolje od propisanih uvjeta)

CCL [si-si-el], [ce-ce-el] i [c-c-l] -

Croatia Control Ltd (HKZP d.o.o.)

CEATS [ceats] i [siets] - Central

European Air Traffic Services

(Inicijativa za uspostavljanje

srednjoeuropske službe za pružanje

operativnih usluga u zračnom

prometu)

CIP [cip] - Convergence and

Implementation Plan (Plan

usklađivanja i provedbe kontrole

zračnog prometa)

CRCO [crco] i [si–ar-si-o] - Central

Route Charges Office (Centralna

služba Eurocontrola za naplatu

preleta)

CROATMP [kro-ej-ti-em-pi] -

Croatian Air Traffic Management

Project (Hrvatski projekt upravljanja

zračnim prometom)

CROATMS [kro-ej-ti-em-es] -

Croatian Air Traffic Management

System (Hrvatski sustav za

upravljanje zračnim prometom)

CTR [ctr] i [ce-te-er] - Control Zone

(kontrolirana zona)

EATCHIP [itʃip] - European Air

Traffic Control Harmonisation and

Integration Programme (Program

usklađivanja i integracije europskih

službi kontrole zračnog prometa)

EBRD [i-bi-ar-di], [e-be-er-de] i

[ebrd] - European Bank for

Reconstruction and Development

(Europska banka za obnovu i razvoj)

ECAC [ekak] i [ikak] - European

Civil Aviation Conference (Europska

konferencija civilnog zrakoplovstva)

ECIP [ecip] i [icip] - European

Convergence and Implementation

Plan (Europski plan usklađivanja i

provedbe kontrole zračnog prometa)

EIB [i-aj-bi] i [e-i-bi] - European

Investment Bank (Europska

investicijska banka)

60

ESARR [esar] i [isar] - Eurocontrol

Safety Regulatory Requirement

(Sigurnosni propis Eurocontrola)

ESARRs i ESSAR-i

EUROCONTROL [‘jurokontrol] i

[’eurokontrol] - European

Organisation for the Safety of Air

Navigation (Europska organizacija

za sigurnost zračne plovidbe)

FAB [fab] - Functional Airspace

Block (funkcionalni blok zračnog

prostora)

FABs i FAB-ovi

FAT [fat] - Factory Acceptance Test

(tvorničko preuzimanje uređaja)

FDO [ef-de-o] - Flight Data Officer

(operater obrade podataka o letu)

FIR [fir] i [ef-aj-ar] - Flight

Information Region (Područje letnih

informacija)

FIS [fis] - Flight Information Service

(Služba letnih informacija)

FL [flajt level] - Flight Level (razina

leta)

FPL [flajt plen] - Flight Plan (plan

leta zrakoplova)

FRUIT [fru:t] - False Replies

Unsynchronised in Time (lažni

vremenski nesinkronizirani radarski

odgovori)

G/G [graund-graund] - Ground-

Ground (komunikacije zemlja-

zemlja)

GND KZP [graund ka-ze-pe] -

Ground kontrolor zračnog prometa

(zemaljski kontrolor zračnog

prometa)

ICAEA [ajkeia] i [ikeia] -

International Civil Aviation English

Association (Međunarodna udruga

za zrakoplovni engleski jezik)

ICAO [i-ka-o], [aj-‘keo] i [aj-‘kej-o]

- International Civil Aviation

Organisation (Međunarodna

organizacija civilnog zrakoplovstva)

IFR [i-ef-ar] i [aj-ef-ar] - Instrument

Flight Rules (pravila

instrumentalnog letenja)

IFR/VFR [i-ef-ar/vi-ef-ar] i [aj-ef-

ar/vi-ef-ar] - pravila

instrumentalnog/vizualnog letenja

ILS [aj-el-es] i [i-el-es] - Instrument

Landing System (sustav za

instrumentalno slijetanje)

IMC [ai-em-si] i [i-em-ce] -

Instrumental Meteorological

Conditions (instrumentalni

meteorološki uvjeti)

LLJ [el-el-džei] - Low-Level Jet

(prizemna zračna struja)

61

LOIN [loin] - Local Operational

Instruction (lokalna operativna

uputa)

METAR [metar] - Aviation Routine

Weather Report (redovni

zrakoplovni meteorološki izvještaj)

MRVA [mrva] - Minimum Radar

Vectoring Altitude (minimalna

visina leta radarskog vektoriranja)

MSSR [em-es-es-ar] - Monopulse

Secondary Surveillance Radar

(monopulsni sekundarni nadzorni

radar)

MTW [em-ti-dablju] - Mountain

Wave (planinski val zračne struje)

NDB [en-di-bi] – Non-Directional

Radio Beacon (neusmjereni

radio/svjetlosni far)

NOTAM [notam] - Notice to Airmen

(žurna obavijest

zrakoplovnom/letačkom osoblju)

OJT [o-dž-t], [o-dži-ti], [o-đi-ti],

[odžej-ti], [o-đej-ti] - On-the-Job

Training (obuka/osposobljavanje na

radnom mjestu - ORM)

ORM [orm] i [o-er-em]

PIU [piu] i [pi-a-ju] - Project

Implementation Unit (Služba za

realizaciju projekta)

PSR [pi-es-ar] – Primary

Surveillance Radar (primarni

nadzorni radar)

RADAR [radar] i [reida:] - Radio

Detection and Ranging (otkrivanje i

mjerenje udaljenosti ciljeva

radiovalovima)

REPPER [reper] - Repetitions and

Periodicities (pozicijska svjetla duž

uzletno-sletne staze)

R/T [ar-ti] - Radio Telephony

(radiotelefonska komunikacija)

RVR TDZ [ar-vi-ar te-de-ze] -

Runway Visual Range Touchdown

Zone (javljena vidljivost duž USS-a

za zonu dodira)

RVR USS-a [ar-vi-ar u-es-esa] -

Runway Visual Range uzletno-sletne

staze (vizualni doseg USS-a)

RVSM [ar-vi-es-em] i [er-vi-es-em] -

Reduced Vertical Separation Minima

(smanjeni minimalni vertikalni

razmak između zrakoplova)

RWY [‘rʌnwei] - Runway (uzletno-

sletna staza - USS)

SAR [sar] - Search and Rescue

(Služba potrage i spašavanja)

SARPs [sarps] - Standards and

Recommended Practices (Standardi i

preporučena praksa)

SASI [sasi] - Support to ANSPs for

SMS Implementation (pomoć

pružateljima usluga kod uvođenja

62

sustava upravljanja sigurnošću)

SAT [sat] - Site Acceptance Test

(prijem uređaja na mjestu ugradnje)

SES [ses] - Single European Sky

(Inicijativa za stvaranje jedinstvenog

europskog neba)

SIGMET [sigmet] - information

concerning en-route weather

phenomena (informacije o

meteorološkim pojavama na ruti)

SMS [es-em-es] - Safety

Management System (sustav

upravljanja sigurnošću)

SNOWTAM [snoutam] - posebni

NOTAM o snježnim padalinama

SOCS [sɔks] - Safety Objective

Classification Scheme

(klasifikacijska shema sigurnosnih

ciljeva)

SSA [es-es-a] i [es-es-ei] - System

Safety Assesment (procjena sustava

sigurnosti i procjena sigurnosti

sustava)

SSAR [es-es-ar] - System Safety

Assessment Report (izvještaj o

procjeni sustava sigurnosti/procjeni

sigurnosti sustava)

SSR [es-es-ar] - Secondary

Surveillance Radar (sekundarni

nadzorni radar)

SUP [sup] - supervisor (nadzornik

smjene)

SUPs

TAF [tʌf] - Terminal Aviation

Forecast (aerodromska prognoza)

TCAS [tikas] - Traffic Alert

Collision Avoidance System (sustav

u zrakoplovu za izbjegavanje sudara

u zraku)

TMA [te-em-a] - Terminal Control

Area (završno kontrolirano područje)

TWR KZP [tauə ka-ze-pe] - Tower

kontrolor zračnog prometa (toranjski

kontrolor)

VFR [vi-ef-ar] - Visual Flight Rules

(pravila vizualnog letenja)

VMC [vi-em-si] i [ve-em-ce] -

Visual Meteorological Conditions

(vizualni meteorološki uvjeti)

VOLMET [volmet] - meteorological

information for aircraft in flight

(meteorološke informacije za

zrakoplove u letu)

VOR/DME [vor-di-em-i] i [vi-o-

ar/di-em-i] - VHF Omnidirectional

Radio Range/Distance Measuring

Equipment (kombinirani svesmjerni

radio-far i uređaj za mjerenje

udaljenosti zrakoplova od centra

USS-a)

63

4. ANALIZA KORPUSA PO JEZIČNIM RAZINAMA

4.1 . Uvod

Istraživanje vrsta promjena i stupnjeva adaptacije riječi zabilježenih u našem korpusu

polazi od činjenice da model u procesu integracije u jezični sustav jezika primatelja kao

replika prolazi dvije vrste adaptacije: primarnu, od pojave transfera modela u jezik

primatelj, do integracije replike u njegov sustav i sekundarnu, koja obuhvaća daljnje

promjene replike u sustavu jezika primatelja ( Filipović 1986:53-58).

U literaturi se paralelno koriste i nazivi anglicizam i anglizam. Filipović (1990:16)

anglicizam definira kao ''englesku riječ, bilo da se radi o izvornoj engleskoj riječi ili

posuđenici iz drugih jezika, preuzetu kao stranu riječ radi potrebe za imenovanjem novih

ideja ili predmeta, koja se tijekom transfera mora adaptirati prema sustavu jezika

primatelja, da bi se u taj sustav integrirala i tako postala posuđenica''. Iako je anglicizam

sukladan istome nazivu u ostalim svjetskim jezicima, Mihaljević (1994:116) prednost

daje nazivu anglizam jer ''njegovim prihvaćanjem dobivamo sređeniji terminološki sustav

i sukladan je s ostalim nazivima koji označuju jezičnu jedinicu preuzetu iz jednoga jezika

u drugi''32

.

Replika u procesu integracije u sustav jezika primatelja podliježe objema vrstama

adaptacije na tri jezične razine: fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini. Analiza na

fonološkoj razini obuhvaća supstituciju fonema modela ekvivalentnim fonemima jezika

primatelja i importaciju fonema iz jezika davatelja (Haugen 1956:50), a fonološki oblik

replike formira se prema ortografiji ili izgovoru modela, pri čemu dolazi i do adaptacije

akcenta.

Na morfološkoj razini model podliježe gramatičkim promjenama sukladno morfološkome

sustavu jezika primatelja, pri čemu je moguća integracija u nepromijenjenome obliku ili

dodavanje ekvivalentnih nastavaka za rod i broj iz toga jezika. Na semantičkoj razini

dolazi do adaptacije značenja modela odnosno do pojave zadržavanja, suženja ili

proširenja značenja modela (Filipović 1986:155-156, 161).

32

U radu se, sukladno tome, rabi izraz anglizam.

64

4.2 . Adaptacija posuđenica na fonološkoj razini

Analizu adaptacije posuđenica na fonološkoj razini započet ćemo usporedbom fonoloških

sustava dvaju predmetnih jezika i činjenicom da se razlikuju po broju fonema te mjestu i

načinu tvorbe. Poznato je da hrvatski sustav ima 32 fonema: 17 suglasnika, 9 sonanata i 6

samoglasnika, dok engleski jezik ima 24 suglasnička i 20 samoglasničkih fonema, što je

već dovoljan pokazatelj da nužno mora doći do fonetske prilagodbe posuđenica odnosno

transfonemizacije (Filipović, 1986:72, Nikolić-Hoyt, 2005:184). U tome procesu

zabilježene su četiri pojave33

:

1. zamjena engleskih fonema ekvivalentima u hrvatskome jeziku, pri čemu se

transfonemizacija zapravo ne događa,

2. zamjena engleskih fonema najsličnijim fonemima u hrvatskome jeziku,

3. direktan ili indirektan utjecaj engleske ortografije na fonološki oblik replike,

4. zadržavanje engleskih fonema u replici, što predstavlja inovaciju u fonološkome

sustavu jezika primatelja.

Adaptacija posuđenica iz našega korpusa na fonološkoj razini ne razlikuje se od

posuđenica iz općega jezika i nisu zabilježena nikakva odstupanja. Tako su pronađeni

primjeri nulte ili potpune, kompromisne ili djelomične i slobodne transfonemizacije, te

različiti fonološki oblici replike.

4.2.1. Nulta transfonemizacija

Na prvome stupnju supstitucije na fonološkoj razini fonemi jezika davatelja mogu se

zamijeniti fonemima jezika davatelja jer su po opisu u većoj ili manjoj mjeri podudarni.

Tako smo zabilježili sljedeće primjere:

/ʌ/ > a

level bust [bʌst] > level bast (odstupanje od dodijeljene razine leta za 300 ili više stopa)

nudging [‘nʌdʒiŋ] > nadžing (dodavanje malih vrijednosti prognostičkim veličinama)

/e/ > e

level [‘levl] > level (razina leta zrakoplova)

33

Vidi: Filipović (1966b:107).

65

/i:/ > i

briefing [‘bri:fiŋ] > brifing, brifiranje (kratki, informativni sastanak)

feet [fi:t] > fit (jedinica za mjerenje visine leta)

loadsheet [‘ləudʃi:t] > loudšit, loadšit, ločid (lista opterećenja zrakopova)

niche player [‘ni:ʃ ‘pleiə] > nîš plejer (strateški partner za određeni segment tržišta)

/ɔ:/ > o

heliport [‘helipɔ:t] > heliport (helidrom)

/u:/ > u

booting [‘bu:tiŋ] > butanje (podizanje operativnog sustava)

router [‘ru:tə] i [‘rautə] > ruter (usmjerivač)

U korpusu su pronađeni i primjeri nulte transfonemizacije za sljedeće engleske

konsonante koji imaju idealne ili gotovo idealne parnjake u hrvatskome:

/b/ > b

bump through [‘bʌmp θru:] > bamp tru (vraćanje zrakoplova na zadanu razinu leta)

/dʒ/ > dž

impinger [im’pindʒə] > impindžer (skupljač suspendiranih čestica atmosfere u tekućini)

/g/ > g

garbling [‘garbliŋ] > garbling (vremensko preklapanje radarskih odgovora)

/m/ > m

mamma [‘mæmə] > mama (izboji na oblacima)

/n/ > n

nearmiss [‘niəmis] > nirmis (opasno približavanje zrakoplova)

/s/ > s

ceilometer [si:’lɔmitə:] > silometar (mjerač visine baze oblaka)

/ʃ/ > š

overshoot [‘əuvəʃu:t] > overšut (prelijetanje dodijeljene razine leta)

66

4.2.2. Kompromisna transfonemizacija

Na ovome stupnju supstitucije dolazi do transfonemizacije sličnih fonema koji su po

opisu djelomično podudarni ili nepodudarni; kod vokala po stupnju otvora, a kod

konsonanata po mjestu artikulacije:

/a:/ > a

parser [‘pa:rsə] > parser (raščlanjivač niza ulaznih podataka)

/æ/ > e

flight plan [‘flajt plæn] > flajt plen (plan leta zrakoplova)

lag [læg] > leg (vremenska razlika) – izgovor isti kao i za leg (prijeđeni put)

U praksi je uočeno nerazlikovanje, a time i pogrešna uporaba ovih dvaju leksema, prije

svega zbog homofonije.

landing [‘lændiŋ] > lending (slijetanje)

/i/ > i

inflight informacije [‘inflait] > inflajt informacije (informacije za zrakoplove u letu)

impinger [im’pindʒə] > impindžer (skupljač suspendiranih čestica atmosfere u tekućini)

/ɒ/ > o

plot [plɒt] > plot (neobrađeni radarski odraz)

/d/ > d

designator [‘dezigneitə] > dezignator (oznaka aerodroma ili zrakoplova)

/k/ > k

cut-over [‘kʌtəʊvə] > katover (puni početak operativnog rada sustava)

/p/ > p

pluviometer [pluvi’ɔmitə:] > pluviometar (kišomjer)

/t/ > t

track [træk] > trek (korigirani zapis o poziciji zrakoplova, obrađeni radarski odraz;

putanja trakoplova)

67

4.2.3. Slobodna transfonemizacija

U ovoj se skupini nalaze engleski fonemi koji nemaju svoga parnjaka u hrvatskome

jeziku pa se njihov oblik formira prema ortografiji ili izgovoru modela odnosno njihovom

kombinacijom. Diftonzi imaju najviše mogućnosti slobodne transfonemizacije, a ona se

provodi na više načina34

:

1. potpunom ili djelomičnom zamjenom prvoga ili drugoga člana dvoglasa:

/ai/ > aj

Croatia Airlines [‘krəʊeiʃə ‘eəlains] > kroejša erlajns

/ei/ > ej

take-off [‘teikɔf] > tejkof (polijetanje, uzlijetanje)

/oi/ > oj

spoiler [‘spɔilə] > spojler (zračna kočnica)

2. redukcijom diftonga u samoglasnik:

/ei/ > a

designator ['dezigneitə] > dezignator

operator ['ɔpereitə] > operator (zrakoplovni prijevoznik)

radar ['reida:(r)] > radar

/ei/ > e

aileron [‘eilərɔn] > eleron (krilce)

catering [‘keitəriŋ] > ketering (ugostiteljska opskrba zrakoplova)

/iə/ > i

clearance ['kliərəns] > klirens (odobrenje zrakoplovu za nastavak leta)

peer [piə] > pir (osoba zadužena za kolegijalnu psihološku pomoć)

3. umetanjem nepostojanoga –a:

movementi > movemenata (operacije zrakoplova)

34

Filipović (1986:76).

68

4. zamjenom fonema koji ne postoje u hrvatskome fonološkom sustavu:

/ə/ > e

tuner [‘tju:nə] > tjuner (podešavač)

/eə/ > e

airmiss [‘eəmis] ermis (smanjena separacija između zrakoplova)

/ŋ/ > ng

outsourcing [‘autsɔ:siŋ] > autsorsing (vanjska uslužna djelatnost)

/th/ > t

azimuth [‘æziməθ] > azimut (kut između geografskog smjera i radarskog cilja izmjeren s

lokacije senzora)

thread [θred] > tred (dretva, nit - u programiranju)

/w/ > v

firewall [‘faiəwɔ:l] > faievol (vatrozid, zaštitni računalni program)

4.2.3. Fonološki oblik replike

Kao rezultat jezičnih dodira hrvatskoga i engleskoga, u hrvatskome jeziku zabilježeni su

anglizmi kod kojih izgovor nije sukladan ortografiji, a tu ćemo pojavu potkrijepiti i

primjerima iz korpusa. U engleskome jedan grafem označava više fonema ili se isti

grafem pojavljuje za različite foneme, dok se u hrvatskome uglavnom primjenjuje pravilo

"jedan fonem - jedan grafem" (Filipović, 1986:69, Nikolić-Hoyt, 2005:189).

Fonološki oblik replike određuje se prema izgovoru ili ortografiji modela te njihovom

kombinacijom, a kod starijih posuđenica i pod utjecajem jezika posrednika (Filipović,

1990:28-29). U zrakoplovstvu je zabilježena i pojava kolebanja između ortografije

britanskoga (BE) i američkoga engleskoga (AE):

analyser > analyzer

authorisation > authorization

centre > center

fuelling > fueling

organisation > organization

69

tyre > tire

U našem su korpusu zabilježeni sljedeći primjeri određivanja oblika fonološke replike:

a) prema izgovoru:

aileron > eleron

booting > butanje

briefing > brifing

ceilometer > silometar

chinch connector > činč konektor

provider > provajder

router > ruter > rauter (AE)

spoiler > spojler

tuner > tjuner

tracker > treker

b) prema ortografiji:

azimuth > azimut

band > band

external service > eksternalni servis

inductor > induktor

multiplexer > multiplekser > multipleksor

operator > operator

parser > parser

pulse code modulation > pulskodna modulacija > pulsnokodna modulacija

radar > radar

reductor > reduktor

transponder > transponder

U slučajevima kada se u ortografiji modela pojavljuje dvostruki samoglasnički ili

suglasnički grafem, on se u replici zamjenjuje jednostrukim grafemom, primjerice:

attenuator > atenuator

ceiling balloon > plafonski balon

concurrent programming > konkurentno programiranje

70

connector > konektor

disseminate > diseminirati

mamma > mama

nearmiss > nirmis

repper > reper

trimmer > trimer

zooming > zumiranje

b) kombinacijom izgovora i ortografije, gdje je zabilježena i paralelna uporaba

posuđenica prema izgovoru i ortografiji:

designator > dezignator

catering > ketering

charter operator > čarter operator

hydroplane > hidroplan > hidroavion

transmissiometer > transmisiometar > transmisometar

''Oni konkuriraju i čarter operatorima.'' (Amex Novosti, 2004:3)

Poznato je da je engleski akcent udarni i da je u funkciji naglašavanja sloga, dok je

hrvatski akcent melodijski, s različitom dužinom i melodijom sloga i sonanta kao

nositelja sloga. Tako se anglizmi u hrvatskome naglašavaju kao domaće riječi. Međutim,

u korpusu govorenoga jezika zabilježen je slučaj pomicanja akcenta odnosno

neuobičajenoga načina naglašavanja sloga kod sljedećih anglizama:

maintenance [mein'tənəns]

monitoring [mɔni'tɔring]

audit [au'dit]

safety ['seifə'ti]

Tu pojavu možemo povezati sa stupnjem jezične kompetencije i fosilizacijom35

pogrešnoga izgovora, čak i kod vrlo kompetentnih govornika.

35

Fosilizacija je sustavno ponavljanje pogrešaka u izgovoru ili pisanju koje se javlja u međujeziku,

prijelaznome jezičnom sustavu između materinskoga jezika i jezika cilja. Osim fosilizacije, njegove su

primarne osobine: nepostojanost, pojednostavljivanje, propusnost i nazadovanje. Vidi: Lightbown, P.M.,

Spada, N. (1995:122), Vrhovac, Y. (2001:68).

71

Pokušaj sugestije pravilnoga izgovora u neformalnome druženju nije promijenio

situaciju, što potvrđuje sljedeći dijalog:

A: [Misliš – 'sejfti?]

B: [Ma da - 'seifə'ti.]

4.3. Adaptacija posuđenica na morfološkoj razini

U procesu jezičnoga posuđivanja adaptacija replike na ovoj razini odnosi se prije svega

na način tvorbe njezinoga osnovnog oblika (citation form) i na određivanje morfološke

kategorije kojoj pripada. Regulirana je načelima da engleski nema značajniji utjecaj na

jezik primatelj na morfološkoj razini i da nije prouzrokovao promjenu nijednoga

europskog jezika (Filipović, 1966b:109). Nadalje, transfer engleskih morfema u europske

jezike iznimno je rijedak, a engleske se posuđenice gramatički odnosno morfološki

adaptiraju prema morfološkome sustavu jezika primatelja.

Usporedbom morfoloških sustava dvaju jezika ustanovljene su sljedeće razlike (Filipović,

1986:129, Nikolić-Hoyt, 1999:36):

1. osnovni oblik za glavne vrste riječi (imenice, glagole, pridjeve i priloge) tvori se od

slobodnoga i nultoga vezanog morfema, dok hrvatski za svaku vrstu riječi ima

fleksije,

2. rod je u engleskome prirodan, a u hrvatskome gramatički, što rezultira prilagodbom

posuđenica gramatičkome rodu, s karakterističnim fleksijama,

3. engleski glagoli nemaju kategoriju glagolskoga vida ili aspekta,

4. engleski pridjevi nemaju nastavke za rod, broj i padeže, niti razlikuju jedninu i

množinu.

Poznato je da se se najčešće posuđuju osnovne vrste riječi: imenice, glagoli i pridjevi, a

ostale vrste rjeđe (Filipović, 1966a:2), pa ćemo analizu našega korpusa provesti prema toj

podjeli i na tri stupnja transfonemizacije: nultoj, kompromisnoj i potpunoj

transmorfemizaciji.

72

4.3.1. Imenice

Od osnovnih vrsta riječi, najveći broj posuđenica upravo su imenice jer se njima prenose

nazivi za nove pojmove i predmete koji u jeziku primatelju ne postoje. One u primarnoj

adaptaciji ostaju u istoj morfološkoj kategoriji, dok u sekundarnoj adaptaciji može doći

do promjene u odnosu na jezik davatelj (Filipović, 1981:197). Ovisno o sastavu modela i

adaptaciji vezanoga morfema, transfonemizacija obuhvaća sljedeće stupnjeve:

4.3.1.1. Nulta transmorfemizacija

Nakon prelaska fonološkoga praga, model se integrira u morfološki sustav jezika

primatelja kao replika sa stranom osnovom koja često završava na konsonant i nultim

vezanim fonemom, osobito kod imenica ili zadržava sve morfološke osobine modela. U

korpusu smo zabilježili sljedeće primjere:

audit > odit

azimuth > azimut

band > band

leg > leg

tender > tender

4.3.1.2. Kompromisna transmorfemizacija

Na ovome stupnju supstitucije model se sastoji od slobodnoga i vezanoga, morfološki

neadaptiranoga, morfema te predstavlja kompromisnu repliku na morfološkoj razini

(Filipović, 1986:122; Nikolić-Hoyt, 1999:37).

Prema Babiću (2002:313, 351, 359), vezani morfemi -er, -et, -ing, -ist i -or upućuju na

imenice stranoga podrijetla i predstavljaju inovacije u hrvatskome jeziku, primjerice:

-(e)r

multiplex-er > multiplekser

pars-er > parser

provide-r > provajder

73

route-r > ruter

split-ter > spliter

spoil-er > spojler

-ing

board-ing > bording

brand-ing > branding

brief-ing > brifing

cater-ing > ketering

co-brand-ing > kobranding

contract-ing > kontrakting

garbl-ing > garbling

hyperthread-ing > hipertreding

monitor-ing > monitoring

multiprogram-ming > multiprograming

nudg-ing > nadžing

outsourc-ing > autsorsing

position-ing > pozišening

rebrand-ing > ribranding

track-ing > traking > treking

-or

attenuat-or > atenuator

designat-or > dezignator

impact-or > impaktor

induct-or > induktor

locat-or > lokator

multiplex-or > multipleksor

U našem su korpusu kompromisne replike imenica najzastupljenija vrsta leksema i

pretežito zadržavaju izvornu grafiju modela. To su često noviji stručni izrazi iz nekoga

područja zrakoplovstva koji su i u jeziku davatelju zapravo neologizmi usvojeni s novim

74

tehnologijama36

, a za toliki broj novih riječi koje nastaju gotovo svakodnevno nije

moguće ponuditi adekvatna rješenja u hrvatskome jeziku.

Stoga je u većini slučajeva najjednostavnije preuzeti neologizam s postojećim vezanim

morfemom i pokušati ga rabiti prema vlastitim mogućnostima i sukladno morfološkome

sustavu hrvatskoga jezika. Upravo je to česta pojava u zrakoplovstvu, kao i u ostalim

znanstvenim područjima, čime se nastoji izbjeći višeznačnost ili polisemija koja može

nastati upravo prevođenjem ili preuzimanjem stranih višeznačnih pojmova, kako navode

Hudeček i Mihaljević (1998:151).

Izbjegavanje polisemije u nazivlju olakšava sporazumijevanje i prijenos znanja te

smanjuje mogućnost nesporazuma i pogrešaka u komunikaciji, što je u kontekstu

zrakoplovstva naročito opasno.37

4.3.1.3. Potpuna transmorfemizacija

Na trećem stupnju supstitucije na morfološkoj razini model se sastoji od slobodnoga i

vezanoga morfema koji se zamjenjuje ekvivalentnim morfemom iz jezika primatelja.

Adaptacija završava potpunom integracijom replike u morfološki sustav jezika

primatelja, što znači da ona podliježe pravilima određivanja roda prema karakterističnim

dočecima i pravilima sklonidbe38

, npr.:

booting > buting > butanje

checking > čeking > čekiranje

multiprogramming > multiprograming > multiprogramiranje

non-operable > neoperabilan

outsourcing > autsorsing > autsorsiranje

operating licence > operativna licenca > operativna licencija

taxiing > taxing > taksiranje

tracking > traking > treking > trekiranje

36

Usp. Muhvić-Dimanovski (1992:145), Nikolić-Hoyt (2005:198). 37

Vidi primjere u poglavlju 2.2.2. 38

Filipović (1986:123-124).

75

''Nudi im se jednostavnija registracija za let, dobivanje boarding karte i čekiranje do

krajnjeg odredišta u polaznoj zračnoj luci. ''

(Amex Novosti, 2004:2)

Zapažanja:

1. Kod sklonidbe posuđenica zabilježeno je slabo poznavanje pravila pisanja riječi

stranoga podrijetla u hrvatskome, zbog čega se posuđenicama dodaju spojnice i

padežni nastavci:

providera > provider-a > provajder-a > provajdera

reportu > report-u > riport-u > riportu

Ova je pojava zabilježena i u pomorskome nazivlju, o čemu govori Boris Pritchard u

članku Anglicizmi u poslovnim komunikacijama u hrvatskom pomorstvu (1996:538).

2. Posuđenicama u pluralu dodaju se odgovarajući nastavci prema rodu, ali je također

uočena pojava da se plural piše sa spojnicom, npr:

fileovi > file-ovi > fajlovi

nermissevi > nearmissi > nearmiss-ovi > nearmiss-evi > nirmisevi

peerovi > peer-ovi > pîrovi

provideri > provider-i > provajder-i > provajderi

3. U sljedećem primjeru iz našega korpusa zabilježeno je dodavanje nastavka –a

genitivu množine posuđenice s nepravilnim oblikom za množinu u engleskome:

300 feet-a > 300 feeta > 300 fita

U govoru i pismu zabilježeno je i dodavanje engleskoga pluralnog nastavka nekim

anglizmima s nepravilnim množinom:

advices

aircrafts

A/Cs

evidences

informations

researches

76

4. Prema principu kojeg Filipović (1986:133) naziva tendencijom muškoga roda, pored

posuđenica koje završavaju na -o, -i i -u, posuđenice srednjega roda s konsonantskim

dočekom u hrvatskome također prelaze u muški rod, npr.:

niži level

ovaj mail

operativni panel

međunarodni tender

5. Zanimljive rezultate istraživanja u svezi izvođenja ženskoga roda imenice file navodi

i Pritchard (1996:538). On tvrdi da se za imenice preuzete iz engleskoga čiji rod nije

formalno obilježen nastavicima u hrvatskome rod može izvesti iz sintaktičkoga

konteksta i navodi primjer: ''Poslat ću ti za tvoju file jedan primjerak.''

Dokazi za tu tvrdnju nisu pronađeni u našem korpusu; naprotiv, imenice tipa file,

level, mail, panel tretiraju se kao imenice muškoga roda i nije zabilježena sintagma

''tvoju file/level/mail/panel''. Navodimo već spomenuti primjer:

''Raspisan je tender za nabavu novog radara, a za novi softver treba napraviti čejndž

order.“

4.3.2. Glagoli

Kako engleski glagoli nemaju infinitivni sufiks po kojemu bi se razlikovali od ostalih

vrsta riječi, njihova adaptacija na morfološkoj razini odvija se na dva stupnja (Filipović

1986:136-137):

a) odabir jednoga od infinitivnih sufiksa (-ava, -iva, -ova, -ira, –isa) i infinitivnoga

formanta –ti,

b) izražavanje glagolskoga vida kontekstom ili dodavanjem prefiksa odnosno infiksa.

77

Zapažanja:

1. U našem korpusu najčešća je pojava pisanja glagola na način da se osnovi modela

dodaje spojnica, a zatim infinitivni formant -ati, što možemo pripisati nedovoljnome

poznavanju ortografije hrvatskoga jezika:

download-ati

save-ati

share-ati

squawk-ati

upload-ati

Uočeno je i kolebanje između etimološkoga i fonetskog pisanja, pa su tako zabilježeni

sljedeći oblici glagola:

download-ati > daunlodati

save-ati > sejvati

share-ati > šerati

squawk-ati > skvokati > skvoknuti

upload-ati > aplodati

2. Zabilježeni su i primjeri dodavanja infiksa -ira i infinitivnoga formanta:

disseminate > diseminirati

format > formatirati

outsource > autsorsirati

track > trackirati > trakirati > trekirati

update > updatirati > apdejtirati > abdejtirati

upgrade > upgradati > upgradirati > abgrejdati > abgrejdirati

3. Ponavljanje radnje izraženo je dodavanjem engleskoga prefiksa -re:

reboot > ributati

reset > resetirati

restart > restartati/ristartati

reorganise > reorganizirati

78

4. Glagolski vid uglavnom se izražava kontekstom ili dodavanjem prefiksa, najčešće -iz:

brief > brifirati > izbrifirati

handle > hendlati > ishendlati

4.3.3. Pridjevi

Pridjevi se rjeđe posuđuju, vjerojatno zbog činjenice da je njihova atributska funkcija ista

u svim jezicima. Zato su češće različite vrste jukstapozicija u funkciji pridjeva. Kod čistih

pridjevskih posuđenica razlikuju se dvije skupine: mali broj potpuno neadaptiranih

pridjeva koji su preuzeti kao tuđice ili su zadržali nepromjenjivost po broju, rodu i padežu

kao kompromisne replike na stupnju primarne adaptacije, te veći broj pridjeva izvedenih

od adaptiranih imenica koji su preuzeli pridjevske formante -an, -ov i -ski iz hrvatskoga

na stupnju sekundarne adaptacije (Filipović 1986:147).

Iz korpusa smo izdvojili sljedeće kompromisne replike na stupnju primarne adaptacije:

a) pridjevi nastali dodavanjem prijedložnih prefiksa imenicama:

inflight informacije – informacije zrakoplovima u letu

preflight informacije – preduzletne informacije

postflight informacije – informacije zrakoplovima nakon leta

b) pridjevi izvedeni od glagola:

boarding karta – ukrcajna propusnica

homed angle – kut izmjeren radio-farom

kick-off sastanak – uvodni sastanak

operating panel – radna ploča

tracking procesor – obradnik radarskih ciljeva

downgrade monitor – pokazivač snižavanja kategorije operacija kod instrumentalnog

slijetanja

c) jukstapozicije pridjeva i imenica:

downforce – sila pritiska na podlogu

hyperthreading > hipertreding – višenitnost

just-culture atmosfera – atmosfera ispravnog postupanja/nekažnjavanja za

nenamjerne pogreške

79

low-cost tvrtka – niskobudžetna zrakoplovna kompanija

real-time operacije – operacije u stvarnom vremenu

relocatable nesting numerical model - numerički model promjenjivog gniježđenja (u

meteorologiji)

d) imenice u funkciji pridjeva:

Gantt chart – gantogram, Ganttov dijagram, terminski plan poslovanja

Thales simulator – simulator Thalesa za obuku kontrolora

cobranding ugovor – ugovor o stvaranju zajedničke marke

cobranding kartica – zajednička kartica

contingency plan – plan djelovanja u izvanrednim okolnostima

data link – podatkovna veza sa zrakoplovom

emergency situacije – izvanredne situacije

jet stream – mlazna struja

performance review – izvješće o radu

unit rate – naplatna cijena preleta zrakoplova

Na stupnju sekundarne adaptacije zabilježeni su sljedeći primjeri:

a) morfološki adaptirani pridjevi kojima je dodan sufiks – an, –ni(-no) ili –ov:

concurrent programming > konkurentno programiranje

external service > eksternalni servis

external letter > eksterni dopis

Gantt chart > Ganttov dijagram

non-operable > neoperbilan

Thales simulator > Thalesov simulator

b) pridjevi izvedeni od glagola ili imenica:

to base > baziran

to certificate > certificiran

to track > trakiran/trekiran

operating panel > operativni panel

pulse code modulation > pulskodna modulacija > pulsnokodna modulacija

80

4.3.4. Skraćenice

U hrvatskome postoje dvije vrste skraćenica: skraćene riječi ili skraćenice nastale

reduciranjem duljih odnosno višečlanih pojmova, što nije svojstveno načinu tvorbe novih

riječi u našem jeziku te složene skraćenice nastale od jednoga ili više početnih glasova,

slogova ili riječi nekoga višečlanog pojma. Na taj se način tvore vlastite i opće imenice

koje su većinom netvorbene riječi (Babić, 2002:50).

Skraćenice su u zrakoplovstvu zastupljene u velikome broju i rabe se prvenstveno radi

ekonomičnosti, jer su neki izrazi predugački i time nespretni, osobito u govornoj

komunikaciji između kontrolora i pilota gdje često treba brzo reagirati i dati primjerene

upute pilotu, kako sigurnost zrakoplova i putnika ne bi ni na koji način bila dovedena u

pitanje. Kao primjer navodimo jednu od načešćih skraćenica u našem korpusu i njezino

značenje:

VOR/DME [vor-di-em-i] i [vi-o-ar di-em-i] - VHF Omnidirectional Radio

Range/Distance Measuring Equipment (kombinirani svesmjerni radio-far i uređaj za

mjerenje udaljenosti zrakoplova od centra uzletno-sletne staze (USS-a)

U dnevnoj se komunikaciji gotovo nikada ne rabi puni naziv ove skraćenice niti njezin

prijevod, osim možda u razgovoru instruktora i vježbenika, dakle u obrazovnome

kontekstu.

Pod uvjetom da su svi govornici podjednako upoznati sa značenjem skraćenica te da ih

točno izgovaraju, one ne predstavljaju nikakvu prepreku za uspješnu komunikaciju unutar

iste zajednice govornika, u ovome slučaju kontrolora, pilota i pomoćnoga zrakoplovnog

osoblja – operatera obrade podataka o letu i kontrolora protoka zračnog prometa, što

možemo potkrijepiti i ovim primjerom:

''Kada MRVA nije definirana, IFR zrakoplovi koji lete izvan ATS ruta mogu biti

vektorirani prema Area Minimum Altitude (AMA) kao što je prikazano na IFR rutnoj

karti 1:1 000 000.''

(ATCC Split LOIN, 2007:III-9)

81

Međutim, problemi nastaju kada se komunikacija u okviru međusektorske suradnje ili

sudjelovanja u zajedničkim projektima prenese na drugu govornu zajednicu (npr.

tehničko ili administrativno osoblje) koja bez stručne pomoći ili uporabe raznih

pojmovnika ovakvu vrstu komunikacije ne može razumjeti.

Ako bismo tu istu rečenicu napisali bez skraćenica, ona bi drugoj zajednici govornika bila

razumljivija i glasila bi ovako:

''Kada minimalna visina leta radarskog vektoriranja nije definirana, zrakoplovi koji lete

po pravilima instrumentalnog letenja izvan ruta na kojima se zračnom prometu pružaju

operativne usluge mogu biti vektorirani prema minimalnoj područnoj visini leta kao što

je prikazano na rutnoj karti za instumentalno letenje u mjerilu 1:1 000 000.''

Takva rečenica, međutim, nije praktična zrakoplovnome osoblju koje je naviknuto na

kratko i jezgrovito prenošenje informacija, pa je u govornoj komunikaciji nikada neće

rabiti, jer prednost daje već usvojenim skraćenicama. Stoga se problemi u komunikaciji

između različitih govornih zajednica trebaju riješiti drugačije, o čemu će biti riječi

kasnije.

U korpusu su zabilježeni sljedeći oblici skraćenica:

a) skraćenice izvedene od početnih glasova ili slogova višečlanoga pojma koje se

izgovaraju slovkanjem:

ATC [ej-ti-si] Air Traffic Control (kontrola zračnog prometa)

ATM [ej-ti-em] Air Traffic Management (upravljanje zračnim prometom)

ATS [ej-ti-es] Air Traffic Services (operativne usluge u zračnom prometu)

CCL [si-si-el] Croatia Control Ltd (Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o.)

FIR [ef-aj-ar] Flight Information Region (Područje letnih informacija)

ILS [aj-el-es] Instrument Landing System (sustav za instrumentalno

slijetanje)

RVR [ar-vi-ar] Runway Visual Range (vizualni doseg uzletno-sletne staze)

SMS [es-em-es] Safety Management System (sustav upravljanja sigurnošću)

82

b) skraćenice izvedene od početnih glasova ili slogova višečlanih izraza koje se

izgovaraju kao riječi od kojih su izvedene:

A/A [eər-eər] - Air-Air (komunikacije zrak-zrak)

A/C [’eakraft], [’eirkraft] i [’erkraft] - Aircraft (zrakoplov)

A/G [eər-graund] - Air-Ground (komunikacije zrak-zemlja)

FL [’flajt levl] - Flight Level (razina leta zrakoplova)

FPL [’flajt plæn] - Flight Plan (plan leta)

G/G [’graund-graund] - Ground-Ground (komunikacije zemlja-zemlja)

MTW [’mauntin weiv] - Mountain Wave (planinski val zračne struje)

c) skraćenice izvedene od početnih glasova višečlanih izraza koje se izgovaraju kao

samostalne riječi:

AIRAC [airak] - Aeronautical Information Regulation and Control (sastavljanje i

kontrola zrakoplovnih informacija)

AMA [ama] - Area Minimum Altitude (minimalna područna visina leta)

ARO [aro] - Aerodrome Reporting Office (Prijavni ured operativnih usluga u

zračnom prometu)

EATCHIP [itʃip] - European Air Traffic Control Harmonisation and Integration

Programme (Program usklađivanja i integracije europskih službi kontrole zračnog

prometa)

FAB [fab] - Functional Airspace Block (funkcionalni blok zračnog prostora)

FIS [fis] - Flight Information Service (Služba letnih informacija)

ICAO [ikao], [aj’keo] i [aj’kejo] - International Civil Aviation Organisation

(Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva)

MRVA [’mrva] - Minimum Radar Vectoring Altitude (minimalna visina leta

radarskog vektoriranja)

SAT [sat] - Site Acceptance Test (prijem uređaja na mjestu ugradnje)

SOCS [sɔks] - Safety Objective Classification Scheme (klasifikacijska shema

sigurnosnih ciljeva)

TAF ([tʌf] - Terminal Aviation Forecast (aerodromska prognoza)

83

d) skraćenice nastale izostavljanjem glasova ili slogova iz riječi:

Kod ovih skraćenica izostavljaju se i samoglasnici i suglasnici, a izgovaraju se kao

pune riječi:

APP [ə’prəʊəutʃ]

GND [’graund]

RWY [’rʌnwei]

TWR [’tauə]

Najčešće se pojavljuju u jukstapoziciji s hrvatskim imenicama, npr.:

APP kontrolor

GND kontrola

TWR kontrolor

''Prethodno se SSR kod dostavlja TWR kontroloru.''

(ATCC Split LOIN, 2007:III-19)

e) skraćenice izvedene reduciranjem imeničke fraze:

ampacity [æm’pæsiti] - amperage capacity (kapacitet prijenosa električne energije u

amperima)

coax [’kəʊæks] - coaxial cable (koaksijalni/suosni kabel)

functure [’fʌnktʃə] - functional structure (funkcionalna struktura)

Eurocontrol [’jurokən’trəʊl] i [’eurokən’trəʊl] - European Control (Europska

organizacija za sigurnost zračne plovidbe)

heliport [’helipɔ:t] - helicopter airport (helidrom)39

netiquette [neti’ket] - Internet etiquette (pravila ponašanja na Internetu)

rockoon [rɒ’ku:n] - rocket and baloon (uređaj za visinsko mjerenje atmosfere)

39

Bratanić, M., Pavlin, S. i Francetić, I. (2002:471) ovu skraćenicu smatraju pseudoanglizmom odnosno

izvedenicom, budući da se u tome značenju ne rabi u engleskome niti je pronađena u ijednome engleskom

rječniku. Filipović (1986:193) pseudoanglizme definira kao ''riječi ili izraze sastavljene od elemenata

engleskog podrijetla, dakle anglizama, ali cjelina koju čine nije preuzeta iz engleskog jer u njemu i ne

postoji''. Često se nazivaju i sekundarnim anglizmima jer su nastali tijekom sekundarne adaptacije na

morfološkoj razini, na jedan od sljedećih načina: kompozicijom pomoću sufiksa –man (npr. golman),

derivacijom pomoću sufiksa –er, što je najčešći pokazatelj pseudoanglizma (npr. teniser) ili elipsom

odnosno ispuštanjem sufiksa –ing u anglizmima (npr. air-condition).

84

transponder [træns’pɔndə] - transmitter and responder (primopredajnik radarskih

signala u zrakoplovu)

Skraćenica netiquette nastala je haplologijom, rijetkom pojavom skraćivanja prvoga

dijela skraćenice kada drugi dio skraćenice počinje istim slogom kojim prvi dio

završava40

.

f) skraćenice izvedene od početnoga sloga jednočlanih izraza odnosno početnih

glasova ili slogova višečlanih izraza:

I ove skraćenice tretiraju se kao pune riječi i tako se izgovaraju. U izgovoru su

prisutne različite varijante:

CAVOK [’kavok] i [’kevok] - Clouds and Visibility OK (vremenske prilike bolje od

propisanih uvjeta)

ESARR [esar] i [isar] - Eurocontrol Safety Regulatory Requirement (Sigurnosni

propis Eurocontrola)

FRUIT [fru:t] - False Replies Unsynchronised in Time (lažni vremenski

nesinkronizirani radarski odgovori)

LOIN [loin] - Local Operational Instruction (Lokalna operativna uputa)

NOTAM [’notam] - Notice to Airmen (žurna obavijest letačkom osoblju)

RADAR [’radar] - Radio Detection and Ranging (otkrivanje i mjerenje udaljenosti

ciljeva radiovalovima)

SUP [sup] - supervisor (nadzornik smjene)

REPPER [reper] - Repetitions and Periodicities (pozicijska svjetla duž uzletno-sletne

staze)

''SUP je dužan osigurati da svo osoblje pod njegovom nadležnošću (SUPs, kontrolori,

FD i studenti/vježbenici) vode računa o svojim dužnostima kako je to i propisano ovim

LOIN-om i drugim relevantnim aktima.''

(ATCC Split LOIN, 2007:II-6)

40

Babić (2002:37).

85

g) međunarodno dogovorene skraćenice izvedene skraćivanjem višečlanih izraza:

Početna slova ovih skraćenica najčešće se ne podudaraju s početnim slovima leksema

od kojih su izvedene, a izgovaraju se kao pune riječi:

METAR (aviation routine weather report) - redovni zrakoplovni meteorološki

izvještaj

SIGMET (information concerning en-route weather phenomena) - informacije o

meteorološkim pojavama na ruti

SNOWTAM (special NOTAM on snow) - specijalni NOTAM o snježnim padalinama

VOLMET (meteorological information for aircraft in flight) - meteorološke

informacije za zrakoplove u letu

h) hibridne skraćenice:

Ove su skraćenice izvedene kombinacijom početnih glasova engleskih i hrvatskih

izraza. Djelomično se izgovaraju kao pune riječi, a djelomično slovkanjem:

ACC KZP [’eəriə ka-ze-pe] Area KZP (oblasni kontrolor)

APP KZP [ə’prəutʃ ka-ze-pe] Approach KZP (prilazni kontrolor)

GND KZP [’graund ka-ze-pe] Ground KZP (zemaljski kontrolor)

RVR USS-a [ar-vi-ar u-es-es-a] Runway Visual Range USS-a (vizualni doseg

uzletno-sletne staze)

TWR KZP [’tauə ka-ze-pe] Tower KZP (toranjski kontrolor)

VOR/DME [vor-di-em-i] VHF Omnidirectional Radio Range/Distance

Measuring Equipment (kombinirani svesmjerni radio-far i uređaj za mjerenje

udaljenosti zrakoplova od centra USS-a)

''GND KZP je zadužen za prosljeđivanje informacija zapovjedniku zrakoplova. Kada

zapovjednik zrakoplova u uzlijetanju javi da je zrakoplov uzletio (AIRBORNE), TWR

KZP će APP KZP odobriti prilaz sljedećem zrakoplovu.''

(Operativna uputa, 2004:13, 15)

86

Zapažanja:

1. Kako navodi Filipović (1990:61), izgovor skraćenice formira se prema izgovoru ili

ortografiji modela ako se radi o ustaljenim skraćenicama tipa BASIC, BBC ili NATO,

a kod ostalih skraćenica izgovor varira, ovisno o odabiru naziva slova u engleskome

ili hrvatskome. Tako je tijekom istraživanja utvrđeno da u izgovoru skraćenica

prevladava engleska fonetska abeceda, ali je česta pojava paralelnoga izgovora prema

engleskoj i hrvatskoj abecedi odnosno izgovora skraćenice prema nazivu slova u

hrvatskome. Kod nekih skraćenica sastavljenih od različitih slova zabilježen je isti

izgovor, bilo točan ili pogrešan, što je dovelo do stvaranja homofonih skraćenica koje

se bez konteksta ne mogu identificirati i stoga predstavljaju opasnost za sigurnu

komunikaciju, primjerice:

CAT [ket] – category (kategorija otvorenosti aerodroma)

CAT [ket] – Clear Air Turbulence (bezoblačna turbulencija)

IFR/VFR [i-ef-ar/vi-ef-ar] i [aj-ef-ar/vi-ef-ar] – pravila instrumetalnog/vizualnog

letenja

SAR [sar] – Search and Rescue (Služba potrage i spašavanja)

SARPs [sarps] – Standards and Recommended Practices (Standardi i preporučena

praksa)

SSA [es-es-a] i [es-es-ei] – System Safety Assesment (procjena sigurnosti sustava)

SSAR [es-es-ar] – System Safety Assessment Report (izvještaj o procjeni sigurnosti

sustava)

SSR [es-es-ar] – Secondary Surveillance Radar (sekundarni nadzorni radar)

2. Neke skraćenice sustavno se izgovaraju pogrešno i već je došlo do fosilizacije

takvoga izgovora:

AFTN [a-ef-ti-en] – Aeronautical Fixed Telecommunication Network (Stalna

zrakoplovna telekomunikacijska mreža)

AIP [a-i-pi] – Aeronautical Information Publication (Zbornik zrakoplovnih

informacija)

87

AIRAC [airak] – Aeronautical Information Regulation and Control (sastavljanje i

kontrola zrakoplovnih informacija)

OJT [o-dži-ti] i [o-đi-ti] – On-the-Job Training (obuka/osposobljavanje na radnom

mjestu)

VOR/DME [vor/di-em-i] – kombinirani svesmjerni radio-far i uređaj za mjerenje

udaljenosti zrakoplova od centra USS-a)

3. U korpusu je zabilježena uporaba engleskoga odnosno paralelna uporaba engleskoga i

hrvatskoga oblika za množinu skraćenica:

ATCOs (Air Traffic Controllers) – kontrolori zračnog prometa

ESARRs/ESARR-i (Eurocontrol Safety Regulatory Requirements) – Sigurnosni

propisi Eurocontrola

FABs/FAB-ovi (Functional Airspace Blocks) – funkcionalni blokovi zračnog prostora

SARPs (Standards and Recommended Practices) – Standardi i preporučena praksa

SUPs (Supervisors) – nadzornici smjene

''SUP je dužan osigurati da svo osoblje pod njegovom nadležnošću (SUPs, kontrolori,

FD i studenti/vježbenici) vodi računa o svojim dužnostima kako je to i propisano ovim

LOIN-om i drugim relevantnim aktima.''

(ATCC Split LOIN, 2007:II-6)

Zabilježeno je i dodavanje hrvatskoga pluralnog nastavka skraćenicama izvedenim od

imenica s nepravilnom množinom, npr.:

A/C (aircraft) A/Cs

4. U kategoriji koju smo nazvali hibridne skraćenice najviše je prisutno miješanje

engleskoga i hrvatskoga i ona najbolje oslikava svu složenost problematike. U

lingvističkome smislu, ovdje se radi o tvorevinama koje su neprihvatljive u

hrvatskome jeziku, a pretjerana težnja za ekonomičnošću i prekomjerna uporaba

skraćenica rezultirala je hibridnim tvorenicama koje su razumljive samo užoj

govornoj zajednici. Tako su npr. za skraćenicu ACC KZP (Area Control Centre

kontrolor zračnog prometa) zabilježene sljedeće varijante izgovora:

['eəriə ka-ze-pe] [ej-si-si ka-ze-pe] [a-ce-ce ka-ze-pe]

88

4.4 . Adaptacija posuđenica na semantičkoj razini

U procesu integracije posuđenice u sustav jezika primatelja dolazi do različitih

semantičkih promjena: od zadržavanja značenja modela odnosno nulte semantičke

ekstenzije i preuzimanja specifičnoga značenja modela na stupnju primarne adaptacije, do

proširenja značenja ili semantičke ekstenzije na stupnju sekundarne adaptacije (Filipović,

1986:161, Nikolić-Hoyt 2005:197).

4.4.1. Zadržavanje značenja modela

Nepromijenjeno značenje modela karakteristično je za stručnu terminologiju različitih

znanstvenih disciplina, gdje je jednoznačnost temeljni semantički princip. Ova je pojava

uvjetovana i činjenicom da su neke posuđenice zapravno neologizmi koji nisu stigli

razviti dodatna značenja u jeziku davatelju.41

Iz korpusa smo izdvojili sljedeće primjere:

aileron (a hinged surface in the traling edge of an aeroplane wing, used to control lateral

balance)42

> eleron > krilce

azimuth (the horizontal angle of direction of a compass bearing) > kut između

geografskog smjera i radarskog cilja (izmjeren s lokacije senzora)

nearmiss (a situation in which a collision is narrowly avoided) > opasno približavanje

zrakoplova

transponder (a device for receiving a radio signal and automatically transmitting a

different signal) > primopredajnik radarskih signala u zrakoplovu

wind shear (a variation in wind velocity at right angles to the wind's direction) >

smicanje vjetra

Svi su navedeni izrazi zadržali jednoznačnost koju su imali u engleskome i u

zrakoplovstvu ne mogu imati neko dodatno značenje.

41

Usp.: Muhvić-Dimanovski (2005:4), Nikolić-Hoyt (2005:197). 42

Sve definicije preuzete su iz rječnika The Oxford Encyclopedic English Dictionary.

89

4.4.2. Suženje značenja modela

Ova pojava događa se na stupnju primarne adaptacije i obuhvaća:

a) suženje broja značenja od više njih na jedno specijalno i česta je promjena u procesu

jezičnoga posuđivanja,

b) suženje polja značenja, od općega na specijalno, tehničko značenje, što se događa

vrlo rijetko (Filipović, 1986:164, Nikolić-Hoyt, 2005:202).

Tako se u sljedećim primjerima iz našega korpusa prenosi samo jedno značenje modela,

pri čemu dolazi i do specijalizacije značenja:

clearance (3 special authorization or permission (esp. for an aircraft to take off or land,

or for access to information etc.)43

> odobrenje zrakoplovu za nastavak leta

marker (5 a flare etc. used to direct a pilot to a target) > uređaj za određivanje visine leta

kod instrumentalnog prilaženja

slot (3 an alloted place in an arrangement of scheme, esp. in a broadcasting schedule) >

vremenski interval dodijeljen zrakoplovu za polijetanje (-5/+10 minuta prije ili nakon

proračunatog vremena polijetanja)

track (6b the path travelled by a ship, aircraft, etc.) > putanja zrakoplova

4.4.3. Proširenje značenja modela

Do proširenja značenja odnosno semantičke ekstenzije dolazi tijekom sekundarne

adaptacije, a uvjetovana je potpunom integracijom posuđenice u leksički sustav jezika

primatelja i njezinim daljnjim promjenama sukladno normama toga jezika te slobodnom

uporabom posuđenice kao svake druge domaće riječi (Filipović 1986:169). Uvjeti u

kojima dolazi do proširenja značenja nisu univerzalni nego tipični za svaku jezičnu

zajednicu.

43

Brojčana oznaka značenja leksema, kako je navedeno u rječniku The Oxford Encyclopedic English

Dictionary.

90

Nakon suženja značenja u broju i polju tijekom primarne adaptacije u kojoj se neka

posuđenica integrira u hrvatski leksik, u sekundarnoj adaptaciji dolazi do proširenja

njezinoga značenjskog polja i broja značenja, kao posljedice sve češće i slobodnije

uporabe, odnosno slabljenja intenziteta i preciznosti značenja u značenjskom polju te

posuđenice.

Iz korpusa smo izdvojili sljedeće primjere koji potvrđuju tu pojavu:

briefing (1 a meeting for giving information or instructions) > 1 informativni sastanak; 2

soba u kojoj se održavaju informativni sastanci

Drugo je značenje ovoga leksema proširenje značenjskog polja, kojega u engleskome

nema44

, a odgovarao bi mu izraz a briefing room.

Do sličnih je promjena došlo i u sljedećim primjerima:

loadsheet (aircraft weight and balance calculations)45

> 1 lista opterećenja zrakoplova; 2

Služba za balansiranje zrakoplova (u kojoj se ta lista popunjava)

Prošireno značenje ovoga modela rabi se samo u zrakoplovnome žargonu; u engleskome

ne postoji, a odgovarao bi mu izraz a loadsheet office.

restroom (esp. US a public lavatory in a factory, shop. etc.) > 1 zahod, toalet; 2

prostorije za odmor operativnog osoblja, s toaletom

U HKZP-u se i ovaj leksem rabi samo s proširenjem značenja u polju, koje u engleskome

ne postoji, a doslovni prijevod toga izraza na engleski bio bi a resting room ili a staff

room.

Primjeri proširenja značenja posuđenica briefing i loadsheet mogli bi se objasniti i

pojavom elipse odnosno gubljenja jednoga od elemenata dvočlanoga izraza što je, prema

Filipoviću (1967:93, 1986:179), karakteristično za sekundarnu adaptaciju modela na

semantičkoj razini, a značenje izraza zadržano je u sačuvanome dijelu, kao i u sljedećim

primjerima:

pilot Croatije (Croatia Airlines)

VOR (VOR/DME)

44

Vidi: Filipović (1986:172). 45

Definicija iz priručnika Airport Handling Manual (1999:63).

91

5. JEZIČNA OBILJEŽJA KORPUSA

5.1. Klasifikacija posuđenica i prevedenica

U klasifikaciji i daljnjoj analizi posuđenica i prevedenica iz našega korpusa služit ćemo

se postojećom podjelom po kategorijama, kojom su se bavili mnogi lingvisti počev od

Betza, Haugena, Muljačića, Vinje, Filipovića, Babića do Muhvić-Dimanovski, Turk ili

Mihaljević. Tako Muljačić (1968:5) ističe Betzovu tipologiju jezičnoga kalka odnosno

prevedenica iz 1949. kao dotada najbolju i kao polazište svih kasnijih podjela, na temelju

koje i Haugen (1953: 389-340) navodi tri glavne kategorije nastale kao rezultat jezičnoga

posuđivanja: posuđenice, prevedenice i semantičke posuđenice.

Turk (1993:39) razlikuje:

a) prevedenice ili kalkove46

kao više ili manje vjernu reprodukciju unutrašnje strukture,

ali ne i vanjskoga oblika, stranoga modela inventarom jedinica iz jezika primatelja,

b) posuđenice ili primljenice kao riječi stranoga podrijetla koje nemaju zamjena pa ih je

književni jezik prihvatio,

c) tuđice ili barbarizme kao riječi stranoga podrijetla za koje postoji zamjena pa ih

književni jezik ne prihvaća, te

d) internacionalizme kao međunarodne riječi prihvaćene u književnome jeziku, a

najčešće se realiziraju u znanstvenome stilu.

Mihaljević (1998:80) razlikuje posuđenice koje su ''hrvatskom naglasno, glasovno i

sklonidbeno prilagođene'' od tuđica, koje krše fonološka i morfološka pravila hrvatskoga

jezika, bilo neprilagođenim glasovnim skupom (garbl-ing), tuđim načinom tvorbe

(opera-bilan) ili vrstom naglaska (rezimé), a zatim navodi načelo da se upotrebljavaju

samo onda kada za njih nemamo ekvivalentnih izraza u hrvatskome jeziku.

46

Od francuskog calquer, u značenju ''kopirati''.

92

Muhvić-Dimanovski (1992:102) navodi sljedeću podjelu, kojom ćemo se služiti u

daljnjoj analizi primjera jezičnoga posuđivanja iz našega korpusa:

1. posuđenica,

2. hibrid ili hibridna složenica,

3. poluprevedenica,

4. doslovna prevedenica,

5. djelomična prevedenica,

6. formalno nezavisan neologizam,

7. semantička posuđenica,

8. frazeološki kalk,

9. sintaktički kalk.

1. Posuđenica je svaka riječ preuzeta iz stranoga jezika koja se različito uklapa u sustav

jezika primatelja, npr.:

autopilot > autopilot

coaches > coachi

coaxial cable > koaksijalni kabel

ceilometer > silomiter > silometar

charter operator > čarter operator

downgrade monitor > downgrade monitor

garbling > garbling

helikite > helikajt

hydroplane > hidroplan

operating licence > operativna licenca > operativna licencija

route > ruta

reboot > ributanje

Mihaljević (2001:519) navodi nekoliko načina zadovoljavanja potrebe za novim

izrazom u tehničkome nazivlju:

a) preuzimanje naziva iz stranoga jezika, čime nastaju tuđice i posuđenice,

b) terminologizacija postojeće riječi iz općega jezika ili jezika struke,

c) tvorba novoga naziva,

93

d) povezivanje postojeće riječi ili naziva u višečlane nazive.

Budući da zrakoplovstvo pokriva vrlo široko područje, broj novih izraza svakodnevno

raste i nemoguće je odmah u zamjenu za njih ponuditi novu hrvatsku riječ. Zato je

česta uporaba posuđenica preuzetih u izvornome obliku, kojima se zatim dodaju

fleksije hrvatskoga jezika.

Isto tako, opće usvojenu posuđenicu nije nužno potiskivati domaćom riječi, pogotovo

ako za to nema opravdanih razloga (usp. Mihaljević, 1998:83). U našem su korpusu

zabilježeni primjeri potiskivanja usvojenih posuđenica domaćim riječima koje se,

međutim, nisu našle u široj uporabi. Primjerice, od sljedećih zabilježenih oblika za

riječ akvaplan, u HKZP-u se najčešće rabi posuđenica:

hydroplane > hidroplan > hidroavion > akvaplan > vodni avion

Dolje navedeni primjeri posuđenica zabilježeni su u različitim dokumentima, od

zakona i priručnika do uputa za rad na pojedinim zrakoplovno-tehničkim sustavima:

a) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu (2007:2):

''Operativna licencija (operating licence): odobrenje zračnom prijevozniku za

obavljanje prijevoza osoba i/ili stvari, uz naplatu i/ili naknadu. ''

b) Pravilnik o letenju zrakoplova (2006:5):

''Ruta (air traffic services route – ATS route): ruta utvrđena za usmjeravanje

protoka prometa prema potrebama za obavljanje kontrole zračnoga prometa, a

označava zračni put, savjetovanu rutu, kontroliranu ili nekontroliranu rutu,

standardnu odlaznu rutu, standardnu dolaznu rutu, rutu za prostornu navigaciju,

uvjetnu rutu itd.''

c) Lokalna uputa o operativnoj provedbi za Službu kontrole zračnog prometa Split

(LOIN):

''Brifinzi mogu biti odrađeni kao samo-brifiranje ...''

(ATCC Split LOIN, 2007:II-25)

''U slučaju razlike u propisanim ili koordiniranim postupcima o letu zrakoplova

(smanjenje minimuma, razina leta ili rute, kasnija koordinacija od propisane), od

kontrolora koji prihvaća zrakoplov traži se ''Expedite clearance.''

94

''DUMMY CLEARANCE koji izdaje TWR kontrolor sastoji se od razine leta (FL

150/120), te standardne instrumentalne procedure odleta (SID).''

(ATCC Split LOIN, 2007:III-15)

d) Operativna uputa za provođenje operacija pri smanjenoj vidljivosti CAT I/II/III za ZL

Zagreb (2006:14):

''ILS zaštitna područja smatraju se slobodnima ako nema alarma FFM na ILS

downgrade monitoru.''

2. Hibrid ili hibridna složenica, koju Babić (2002:62) naziva i bastardnom riječi, a

Mihaljević (1998:127) mješovitom tvorenicom, svaki je izraz sastavljen od strane i

domaće sastavnice koji nema uzor u jeziku davatelju. Iz stranoga se jezika preuzima

osnovna riječ, a potrebne tvorenice dobivaju se dodavanjem domaćih sastavnica.

Prema primjerima koje Babić navodi (npr. asimetrija, autosugestija, demobilizirati,

reorganizirati), iz korpusa smo izdvojili ove hibridne složenice:

debrifiranje

demultipleksirati

helidrom

helizmaj

mikroudar

multiprogramiranje

resetirati

ributati

ristart

3. Poluprevedenica je svaki, obično dvočlani, izraz u kojem se jedna sastavnica

preuzima u originalnome obliku iz jezika davatelja, uz različite prilagodbe po

jezičnim razinama, a druga se, najčešće doslovno, prevodi po uzoru kojega ima u

jeziku davatelju. Strana sastavnica može biti morfološki neadaptirana ili adaptirana

prema načelima jezika primatelja, a pojavljuje se na prvome ili drugome mjestu u

sintagmi (Muhvić-Dimanovski, 1992:164).

95

a) poluprevedenice sa stranom, morfološki neadaptiranom sastavnicom na početku:

boarding karta

cobranding kartica

cobranding ugovor

contingency plan

čarter let

dummy odobrenje

emergency situacije

just-culture atmosfera

kick-off sastanak

preflight informacije

reporting sustav

safety specijalist

''Nudi im se jednostavnija registracija za let, dobivanje boarding karte i čekiranje do

krajnjeg odredišta u polaznoj zračnoj luci.

Jeste li već dobili neke povratne informacije od korisnika Vaših usluga u vezi s

cobranding karticom?

Croatia Airlines ovim je cobranding ugovorom nastavio politiku kvalitete u kojoj se

poslovni uspjeh temelji na povjerenju i zadovoljstvu putnika kao i u stalnom

unapređenju usluga.''

(Amex Novosti, 2004:2-3)

''Dummy odobrenje bit će izdano bez prijašnje koordinacije zasnovano na podatcima

iz plana leta i procedurama definiranim u LOIN-u i međunarodnim ugovorima o

koordinaciji (LoA).''

(ATCC Split LOIN, 2007:III-11)

''U tehničkom sektoru i ATM sektoru određeni broj stručnjaka radit će jedan manji

dio radnog vremena kao safety specijalisti, npr. kroz safety assessmente, safety

surveye ili kroz provođenje internih istraga incidenata. Vrlo važna aktivnost koja je

neophodna za kvalitetan razvoj reporting sustava je 'just-culture' atmosfera.''

(Bilać, 2006 :7-8)

96

b) poluprevedenice s domaćom sastavnicom na početku:

bezoblačna turbulencija

far lokator

far marker

letne informacije

ledeni šelf > ledeni prag

preduzletne informacije

samobrifiranje

suosni kabel

''Brifinzi mogu biti odrađeni kao:

a) samo-brifiranje koristeći ABO opremu,

b) samo-brifiranje koristeći unaprijed pripremljene liste za brifiranje,

c) brifiranje odrađeno od strane SUP prije preuzimanja smjene.''

(ATCC Split LOIN, 2007:II-25)

4. Doslovna prevedenica je svaka riječ u kojoj je provedena potpuna supstitucija

elemenata jezika modela domaćim elementima (ibid:139), primjerice:

bad weather clouds > oblaci lošeg vremena

ball lighting > kuglasta munja

boarding pass > ukrcajna propusnica

kick-off meeting > uvodni sastanak

hydroplane > vodni avion

near thunderstorm > bliska munja

peak day > vršni dan

silent radar transfer > tiha radarska primopredaja zrakoplova

5. Djelomična prevedenica je svaka riječ u kojoj je jedan od elemenata prenesen

doslovno, a drugi slobodno te je novostvoreni oblik netočna, odnosno neprecizna,

reprodukcija stranoga uzora (ibid:141), npr.:

climb-out area > područje penjanja zrakoplova u odlasku

debris cloud > grm prašine > oblak prašine

97

expedite clearance > preduzletno odobrenje

formation flight > grupni let

high seas > otvoreno more

landing gear > stajni trap

wave crest > brijeg vala

6. Formalno nezavisan neologizam je svaki novi izraz u jeziku primatelju odnosno

oblik jezičnoga posuđivanja s ovim obilježjima (ibid:145):

a) stvoren je prema stranome uzoru koji se ne može doslovno prevesti,

b) ne postoji identifikacija po obliku, nego se stvara prema mogućnostima domaćega

vokabulara,

c) ne oponaša strani predložak, nego se potpuno nezavisno stvara nova riječ za

dotada strani naziv,

d) predlaže se kao ekvivalent ili zamjena za neki strani uzor, prema purističkim

tendencijama svakoga jezika.

U korpusu su , prema ovim odrednicama, pronađeni sljedeći primjeri neologizama:

airmiss > smanjena separacija između zrakoplova

bird strike > sudar ptica s propelerom motora na zrakoplovu

corkscrew landing > naglo kružno obrušavanje zrakoplova pri slijetanju

diamond dust > ledeni kristali

planning controller > kontrolor planer

screwdriver landing > naglo kružno obrušavanje zrakoplova pri slijetanju

wingman > pilot pratećeg zrakoplova

O neologizmima će još biti riječi kasnije.

7. Semantička posuđenica je domaća riječ koja je pod utjecajem neke strane riječi

dobila novo značenje, pri čemu je moguća njihova jednakost odnosno podudarnost po

obliku i značenju (npr. generacija, paket, meni) ili isključivo po značenju (npr. kolač,

miš, krtica, radionica).47

47

Muhvić-Dimanovski (1992:155).

98

Pored toga, semantičko je posuđivanje jedan od najčešćih načina postanka hrvatskoga

znanstvenog nazivlja, bilo da se radi o spomenutom prijenosu značenja48

, zatim

pretvaranju općih riječi u nazive ili preuzimanju naziva iz drugih struka49

. Najčešće

semantičke posuđenice su imenice, a one su u najvećem broju zastupljene i u našem

korpusu. Navodimo primjere posuđenica koje su preuzele novo značenje modela iz

jezika davatelja:

band (3a a range of frequencies or wavelengths in a spectrum, esp. of radio

frequencies)50

> pojas frekvencijskog spektra

kick-off meeting (2 kick off - colloq. begin) > uvodni sastanak

nose (5a the front end of or projecting part of a thing, e.g. a car or aircraft) > nos

zrakoplova

shoulder (6a a part of anything resembling a shoulder in form or function, as in a

bottle, mountain, tool, etc.) > rame uzletno-sletne staze

threshold (2a a point of entry or beginning) > prag uzletno-sletne staze

taxiing (or taxying) (1a (of an aircraft or pilot) moving along the ground under the

machine's own power before take-off or landing) > taksiranje zrakoplova, voženje

zrakoplova po uzletno-sletnoj stazi snagom vlastitih motora

tail (3a the rear part of an aeroplane, with the tailplane and rudder, or of a rocket) >

rep zrakoplova

wing (2a a rigid horizontal winglike structure forming a supporting part of an aircraft;

9a an airforce unit of several squadrons or groups) > krilo zrakoplova; zrakoplovna

brigada

8. Frazeološki kalk je ustaljeni izraz sastavljen od dviju ili više riječi koji se iz drugoga

jezika reproducira u gotovome obliku. Obično sadrži glagol i imenicu odnosno

imenicu s prijedlogom, a značenje ne proizlazi uvijek iz značenja sastavnih dijelova.

48

Prijenos značenja Babić (2002:53) naziva ''semantičkom tvorbom''. 49

Mihaljević (1992:33). 50

Definicije iz rječnika The Oxford Encyclopedic English Dictionary.

99

Česta je pojava da se isti izraz usporedno javlja u više jezika (ibid: 150), primjerice:

biti ili ne biti, dati/dobiti zeleno svjetlo, djevojka za sve, loviti u mutnome, vrijeme je

novac, itd.

U korpusu nisu pronađeni primjeri frazeoloških kalkova karakteristični za

zrakoplovstvo, ali se rabe primjeri iz općega jezika.

9. Sintaktički kalk je svaka riječ ili izraz koji odstupa od sintaktičke norme jezika

primatelja, a Babić je smatra graničnim oblikom sintakse i tvorbe (2002:50). Tu se

prije svega ubrajaju jukstapozicije (npr. čovjek-žaba)51

, kao oblik tvorbe koji se često

javlja u jezicima koji posuđuju iz engleskoga52

, višečlani prijedložni izrazi (npr.

prijevoz od vrata do vrata), glagolski izrazi sastavljeni od infinitiva i imenice (npr.

imati strah)53

itd.

Iz korpusa smo izdvojili sljedeće primjere:

a) jukstapozicije imenica:

kontrolor planer

Siemens monitor

signal procesor

Thales simulator

b) uporaba priloga na kraju rečenice:

najbolji RDP sustav ikad (best RDP system ever)

51

Muhvić-Dimanovski (1992:148). 52

Filipović (1966b:110). 53

Muhvić-Dimanovski (1992:147).

100

5.2. Zapažanja

1. U korpusu su zabilježeni gotovo svi navedeni oblici posuđenica i prevedenica u

pisanome i govorenome hrvatskom jeziku, od kojih izdvajamo sljedeće

karakteristične oblike imenica:

a) posuđenice prenesene u izvornome obliku:

downgrade monitor

outsourcing

parser

rebooting

tracker

Najčešće se prenose imenice, zatim glagolske imenice ili imeničke fraze, a razlozi za

to su različiti: prije svega autori tekstova često ne znaju prijevod ili nisu zatražili

stručnu pomoć prevoditelja, zatim prijevodi nekih stručnih izraza ne postoje, nisu

adekvatni ili prilagođeni hrvatskome jezičnom sustavu. Pored toga, posuđenice se

rabe iz navike i radi ekonomičnosti, jer su obično kraćega oblika.

b) posuđenice pisane prema izgovoru:

brifing

butanje

klirens

reperi

treker

''Brifinzi mogu biti odrađeni kao:

a) samo-brifiranje koristeći ABO opremu,

b) samo-brifiranje koristeći unaprijed pripremljene liste za brifiranje,

c) brifiranje odrađeno od strane SUP prije preuzimanja smjene.''

(ATCC Split LOIN, 2007:II-25)

Posuđenice čiji je fonološki oblik formiran prema izgovoru prilično su zastupljene u

našem korpusu. Radi se prije svega o imenicama koje se fonološki i morfološki slabo

101

uklapaju u hrvatski jezični sustav i koje govornici iz praktičnih razloga koriste u

ovome obliku, pogotovo ako ih moraju sklanjati.

c) posuđenice pisane sa spojnicom i padežnim nastavcima u hrvatskome jeziku:

coach-i

Croatia Airlines-a

dummy clearance-a

nearmiss-a > nearmiss-eva > nearmiss-ova

provider-a

safety-a > safety-ja

''U slučaju potrebe promjene DUMMY CLEARANCE-a, TWR kontrolor dobija

potrebne izmjene odobrenja putem koordinacije sa APP kontrolorom.

Instruktori ispitivači kao i instruktori-OJT/coach-i kao i studenti/vježbenici su

interesne strane za provođenje OJT treninga. Pri tome student/vježbenik može biti

dodijeljen bilo kojem instruktoru/coach-u.''

(ATCC Split LOIN, 2007:II-16, 33)

Pisanje anglizama sa spojnicom i odgovarajućim padežnim nastavcima vrlo je česta

pojava u zrakoplovstvu, a možemo je objasniti slabim poznavanjem pravila pisanja

tuđica, o čemu će još biti riječi kasnije.

d) jukstapozicije imenica:

reporting sustav

Siemens monitor

signal procesor

Thales simulator

tracking procesor

Kod ovoga načina posuđivanja jedan dio imeničke fraze zadržava se u originalnome

obliku, a drugi ponekad prevodi. Najčešće su jukstapozicije glagolskih i općih

odnosno vlastitih i općih imenica. Razlozi za prenošenje imeničkih fraza također su

ekonomičnost i navika.

102

Jukstapozicije se u literaturi nazivaju i polusloženicama54

i, zbog toga što se slabo

uklapaju u jezični sustav, Mihaljević predlaže njihovu zamjenu nazivima ustroja

pridjev + imenica, npr.:

signal procesor > signalni procesor ili procesor signala

Slične tendencije zabilježene su i u našem korpusu, ali je ipak prisutnija uporaba

jukstapozicija. Primjerice, jukstapozicija Thales simulator češće se rabi od izraza

Thalesov simulator ili simulator Thalesa.

e) jukstapozicije engleskih skraćenica i imenica na hrvatskome:

AIRAC datum

APP kontrolor

ARO operater

ATM usluga

FDO operater

ICAO frazeologija/dokument

MET izvješće

OJT trening

TMA sala

TWR kontrolor

''Popodnevnu smjenu čine:

- Nadzornik smjene,

- APP/TWR kontrolori s odgovarajućim ovlaštenjima i/ili instruktori,

- FDO operateri na obradi podataka o letu i/ili instruktori,

- ARO operateri na obradi podataka o letu i/ili instruktori,

- APP/TWR/FDO/ARO pripravnici/vježbenici.''

(ATCC Split LOIN, 2007:II-27)

''Zadaća sektora SF je ispitivanje stripova za sektore u TMA sali kao i kontrola

ispisanih stripova na TWR (uključujući CTOT i druge informacije).''

(ATCC Split LOIN, 2007:III-19)

54

Vidi: Muhvić-Dimanovski (1992.48), Mihaljević (1998:84), Babić (2002:48).

103

Ovakve su jukstapozicije svakodnevna pojava u komunikaciji, a rabe se prvenstveno

radi ekonomičnosti i brzine prenošenja važnih informacija.

e) poluprevedenice:

ansambl prognoza

contingency plan

emergency situacije

inflight informacije

just-culture atmosfera

real-time operacije

team building jedrenje

Poluprevedenice sa stranom, morfološki neadaptiranom sastavnicom na početku, vrlo

se često rabe u svakodnevnoj komunikaciji. Kao razlog također možemo navesti

nedostatak adekvatnoga prijevoda ili praktičnost uporabe poluprevedenice u

određenome komunikacijskom kontekstu.

Ova kategorija prevedenica predstavlja dvojaki problem za hrvatski jezični sustav:

normativni, zbog neprilagođenosti strane sastavnice domaćem sustavu i ortografski,

zbog kolebanja u pisanju sa spojnicom i bez nje.55

I u zrakoplovstvu je zabilježeno

takvo kolebanje, što dokazuju i sljedeći primjeri iz našega korpusa:

cobranding ugovor

dummy odobrenje

samo-brifiranje

just-culture atmosfera

kick-off sastanak

f) doslovne prevedenice:

boarding pass > ukrcajna propusnica

ensemble forecasting > skupna prognoza > zbirna prognoza

firewall > vatrozid

flowchart > hodogram

55

Turk, M., Pavletić, H. (2001:648).

104

microburst > mala provala > mali propad

near thunderstorm > bliska munja

non-operable > neoperabilan

snowgauge > snjegomjer

waveguide > valovod

U korpusu nije zabilježen veći broj doslovnih prevedenica; pretpostavlja se da je to

prije svega zbog nesigurnosti u njihovoj uporabi, osobnome stavu prema

neprihvaćanju prevedenica ili njihovome općem neprihvaćanju u hrvatskome

stručnom žargonu.

Očigledno je da svaka prevedenica treba proći određeno razdoblje prilagodbe u kojem

je treba rabiti što veći broj govornika koji je smatraju prihvatljivom i na taj način sve

više popularizirati. U tome smislu, od pomoći mogu biti i razni pojmovnici te

službena korespondencija između pojedinih sektora HKZP-a. Od navedenih primjera

u govoru ili pismu često su zastupljene doslovne prevedenice: hodogram, ukrcajna

propusnica, valovod i vatrozid.

5.2.1. Paralelna uporaba posuđenica, poluprevedenica i doslovnih prevedenica

Ova pojava dokazuje različiti stupanj adaptacije posuđenica i prevedenica u morfološki

sustav hrvatskoga jezika i nužan je proces u stvaranju prevedenica jer ''nije uvijek

jednostavno naći odgovarajuće zamjene za posuđenice, a često su predloženi izrazi

neprecizni, morfološki ili semantički teže prihvatljivi ili razumljivi''56

.

Isto tako njihova paralelna uporaba dokazuje da se ''zaista radi o prevedenici''57

. Česta je

pojava da se pored prevedenice u navodnim znakovima navodi i model u zagradama ili

obrnuto. Ima i slučajeva da se pored domaćeg izraza u navodnim znakovima dodaje

skraćenica tzv. koja uvodi neki novi izraz (primjerice, tzv. ''menadžerska bolest'').

Model ili prevedenica u našem se korpusu najčešće pišu u zagradama, ali su zabilježeni i

primjeri pisanja modela odnosno prevedenice u navodnim znakovima ili bez njih:

56

Muhvić-Dimanovski (1986:247). 57

Muhvić-Dimanovski (1992:124-12).

105

Do sada je kroz SASI tečajeve ili školovanja u IANS-u 7 radnika HKZP-a odškolovano za

provođenje istraga, 5 za assessmente (6 još u procesu školovanja), a i sudjelovali smo na

brojnim ''workshopovima'' i manjim tečajevima iz područja ''safety''.

Potrebno je sve SMS aktivnosti dokumentirati, počevši od Politike upravljanja sigurnošću

(Safety Policy) i Priručnika za upravljanje sigurnošću (Safety Management Manual), pa

do raznih izvještaja (reports) i zapisa (records). Vrlo važna aktivnost koja je neophodna

za kvalitetan razvoj reporting sustava je ''just-culture'' atmosfera.''

(Bilać, 2006 :8)

Neke od prevedenica navedenih u korpusu teže se prihvaćaju u svakodnevnoj

komunikaciji, a za neke modele još nije ponuđen adekvatan hrvatski izraz u

odgovarajućem kontekstu (npr. assessment, just-culture, reporting ili workshop u

kontekstu sigurnosti). Zato se ovakvim načinom pisanja prevedenica i posuđenica nastoji

osigurati jednoznačnost u uporabi stručnih izraza i izbjeći mogući problemi u

komunikaciji. Ponekad se jednostavno radi i o ekonomičnosti jer su posuđenice obično

kraće i zauzimaju manje prostora u naslovu ili u tekstu, o praktičnosti ili jednostavno o

navici korištenja posuđenica u istoj zajednici govornika unutar HKZP-a.

Iz korpusa smo izdvojili još neke primjere paralelne uporabe posuđenica,

poluprevedenica i prevedenica:

kick-off meeting > kick-off sastanak > uvodni sastanak

boarding pass > boarding karta > ukrcajna propusnica

coaxial cable > koaksijalni kabel > suosni kabel

ice shelf > ledeni šelf > ledeni prag

helikite > helikajt > helizmaj

hydroplane > hidroplan > hidroavion > akvaplan > vodni avion

operating licence > operativna licenca > operativna licencija

pulse code modulation > pulskodna modulacija > pulsnokodna modulacija > impulsna

modulacija

self-briefing > samobrifiranje > samostalno preduzletno informiranje

low-cost carrier > low-cost operator > niskobudžetni operator > niskobudžetni

prijevoznik

106

Pretpostavku o težoj prihvatljivosti prevedenica odnosno njihovoj paralelnoj uporabi s

posuđenicama u svakodnevnoj komunikaciji potvrđuju i sljedeći primjeri iz već

spomenutog intervjua Ivana Mišetića, direktora Croatia Arilinesa58

:

''Nudi im se jednostavnija registracija za let, dobivanje boarding karte i čekiranje do

krajnjeg odredišta u polaznoj zračnoj luci.

U kojoj mjeri dolazak low cost carriera u Hrvatsku smatrate poslovnom prijetnjom?

Često sam isticao kako se modeli mrežnoga i niskobudžetnog operatora mogu

nadopunjavati na tržištu s obzirom na različite vrste usluga i različite potrebe putnika.

Niskobudžetni prijevoznici danas drže 30 posto tržišta i kvalitetno motiviraju mrežne

prijevoznike na dodatnu prilagodbu troškova poslovanja.

Zna se kako najviše low cost operatora leti samo tijekom ljetne sezone, pa tako oni

konkuriraju i čarter operatorima.''

5.2.2. Neologizmi

Jezična pojava stvaranja neologizama odnosno neologija može se definirati kao

''ukupnost procesa koji određuju stvaranje novih u riječi u vokabularu nekoga jezika''59

, a

možemo je promatrati iz dva aspekta: kao konotativnu neologiju, leksičku kreativnost u

književnosti koja rezultira vrlo malim brojem riječi koje ulaze u opći jezik, te kao

denotativnu neologiju koja obuhvaća sve riječi kojima se imenuju novi pojmovi iz

domaćih i stranih izvora, a one obuhvaćaju60

:

1. tuđice koje pristižu s novim pojmovima i različito se uklapaju u domaći jezični

sustav,

2. riječi građene od domaćih sastavnica prema stranome modelu odnosno prevednice u

najširem smislu koje se obično javljaju kao reakcija na neke posuđenice koje se nisu

udomaćile u općem jeziku; ovdje možemo govoriti o purističkim tendencijama

nekoga jezika,

3. domaće riječi za nove pojmove koji nemaju uzor u nekome stranom modelu.

58

Amex Novosti (2004:2-3). 59

Muhvić-Dimanovski (2005:2) 60

Muhvić-Dimanovski (1998:497).

107

Jezici različito reagiraju na integriranje stranih riječi kojima se imenuju novi pojmovi, što

uglavnom ovisi o stupnju purizma u nekoj jezičnoj zajednici. Tako je pojava neologizama

posljedica ''otvorenosti nekoga jezika i njegove spremnosti da prihvati nove riječi koje se

'uvoze' zajedno s novim pojmovima. S druge strane, jezični purizam koji se često javlja

upravo kao reakcija na (pre)velik priljev tuđica također generira neologizme; ti su

neologizmi, međutim, građeni od domaćih sastavnica, ali su isto tako novina u jeziku''61

.

Tako u neologizme možemo ubrojiti:

1. starije tuđice iz različitih jezika koje su u novije vrijeme u široj uporabi u hrvatskome,

npr. feragosto i tajkun ili novije tuđice koje su nove i u jeziku iz kojega se posuđuje,

2. ponovo oživjele domaće riječi odnosno oživljenice62

, koje su iz različitih razloga bile

potiskivane ili zabranjivane, npr. promidžba,

3. stare domaće riječi i starije posuđenice koje su pod utjecajem nekoga stranog jezika

dobile novo značenje.

U našem korpusu nije zabilježen značajan broj neologizama koji su u svakodnevnoj

uporabi; prije bi se moglo govoriti o neologizmima u nekome užem stručnom žargonu

koje najčešće znaju samo pripadnici te govorne zajednice, a ostali ih zaposlenici mogu

pronaći u raznim internim pojmovnicima ili adekvatnim strukovnim rječnicima. Izdvojili

smo sljedeće primjere:

ceilometer > podnicomjer

dummy clearance > nekoordinirano odobrenje

frost depth gauge > mrzlomjer

Gantt chart > gantogram

ice chamber > ledotvorna komora

loadsheet > lista opterećenja zrakoplova

OJT > ORM (obuka/osposobljavanje na radnom mjestu)

runway > uzletno-sletna staza (USS)

thread > dretva

61

Muhvić-Dimanovski (1996:495). 62

Muhvić-Dimanovski (2005:51)

108

wind shear > smicanje vjetra

Neologizam smicanje vjetra udomaćen je u vokabularu meteorološkoga osoblja i

kontrolora, dok izraz dretva rabe samo zaposlenici Sektora zrakoplovno-tehničkih

sustava, zato što je to informatički izraz vezan uz programiranje. Neologizme

nekoordinirano odobrenje i ORM rabe samo kontrolori, a od navedenih primjera jedino je

izraz uzletno-sletna staza poznat i ostalim govornim zajednicama HKZP-a; najčešće se

rabi kao skraćenica USS i pojavljuje u različitim sintagmama, npr.:

RVR USS-a [ar-vi-ar u-es-esa] - vizualni doseg USS-a

5.2.3. Najčešće pogreške u uporabi posuđenoga leksika

1. Tijekom ispitivanja uočeno je slabo poznavanje ortografije hrvatskoga jezika kod

uporabe posuđenica. Tako se posuđenice, bilo imenice ili glagoli, vrlo često pišu sa

spojnicom; kod imenica se ona dodaje prije padežnih nastavaka u jednini ili množini,

a kod glagola prije infinitiva ili glagolskih nastavaka, primjerice:

dummy clearance-a

file-ovi

nearmiss-evi > nearmiss-evi

provider-i > provajder-i

safety-a > safety-ja

squawk-ati > squawk-ao > squawk-nuo

2. Slabije poznavanje engleskoga leksika i gramatike potvrđeno je sljedećim pojavama:

a) nerazlikovanje glagola i imenica u pisanoj komunikaciji, što se očituje u

izostavljanju člana kod imenica, naročito ako su istoga ili neznatno različitoga

oblika, npr.:

(a) climb > to climb

(a) descent > (a) descend > to descend

(a) report > to report

Osobito je važno ukazati na prisutnost ovakvih jezičnih propusta kod izrade

međunarodnih dokumenata kao što je Zbornik zrakoplovnih informacija, koji

109

jezično mora biti na najvišoj razini, budući da je to temeljni dokument na

području zračne plovidbe kojega svaka zemlja članica ICAO-a mora objaviti na

engleskome i hrvatskome, o čemu će biti riječi kasnije.

b) dodavanje pluralnoga nastavka anglizmima s nepravilnom množinom:

advices

aircrafts (A/Cs)

evidences

informations

researches

c) Analizom raznih dokumenata, a posebno navedenoga Zbornika, zatim dokumenta

pod nazivom ATCC Zagreb LOIN te raznih dvojezičnih obrazaca (npr. za prijavu

ometanja frekvencije, ugrožavanja sigurnosti ili prekršaja), ustanovljeno je da

govornici ne razlikuju pojedine engleske lekseme i da ih pogrešno rabe, čime je

točnost informacija dovedena u pitanje.

ATCC Zagreb LOIN uglavnom je napisan na engleskome, ali sadrži dvojezične

obrasce. Trenutno se prema njemu pišu operativne upute za sve podružnice

HKZP-a, i to uglavnom na hrvatskome, ali se obrasci i dalje pišu dvojezično. U

njegovoj izradi sudjelovali su samo kontrolori i instruktori zračnoga prometa koji

pritom nisu konzultirali jezične stručnjake HKZP-a, a o razini engleskoga jezika

koji se rabi u dokumentu najbolje govore primjeri koje navodimo:

1. Radi se prije svega o glagolima proscribe i prescribe; uočeno je, naime, da se

glagol proscribe (proskribirati, lišiti građanskih prava) rabi u značenju koje

ima glagol prescribe, a to je ''propisati, odrediti, zapovjediti'' i pojavljuje se u

svim navedenim dokumentima, npr.:

''All verbal coordination between neighbouring or adjacent sectors or WPs

and as well with adjacent ATS units shall be performed according to

proscribed procedures in English, except if the corresponding unit/person is

not familiar with English, the other language may be used.''

ATCC Zagreb LOIN (2005:II-3)

110

Na temelju argumentiranih sugestija uspjelo se tu pogrešku ukloniti iz

Zbornika, ali je ona još uvijek prisutna u LOIN-u i u velikome broju drugih

pisanih materijala, kao i u govornoj zajednici kontrolora i ostaloga

zrakoplovnog osoblja. I dalje se sustavno radi na uklanjanju tih jezičnih

propusta iz svih relevantnih dokumenata.

2. Pronađen je i primjer pogrešne uporabe glagola differ i defer, gdje se glagol

defer (odgađati, oklijevati; poslušati, udovoljiti) rabi u značenju koje ima

glagol differ (razlikovati se; razilaziti se), npr:

''The instructions laid down in this LOIN defer in their status depending on

the wording used in the context.''

ATCC Zagreb LOIN (2005:I-2)

3. Isto tako, uočeno je nerazlikovanje, a time i pogrešna uporaba engleskih

leksema lag i leg, što se provlači kroz veliki broj dokumenata, pa se tako u

njima često može naći nepostojeća sintagma jet leg umjesto sintagme jet lag.

Na intervenciju jezičnih stručnjaka HKZP-a ta pogreška uklonjena je iz

internoga Zrakoplovnog rječnika, ali je još uvijek prisutna u govornoj

zajednici zrakoplovnoga osoblja. Na svim tečajevima obnove znanja stalno se

ukazuje na navedene jezične propuste, ali je uklanjanje sustavnih pogrešaka

očigledno dugotrajan proces.

111

5.3. Provođenje ankete

Za potrebe detaljnije analize jezičnoga korpusa provedeno je anonimno ispitivanje na

uzorku od 55 ispitanika iz svih sektora, s različitim stupnjevima jezičnoga znanja i

sposobnosti. Nakon probnoga ispitivanja na 10 ispitanika i na temelju dobivenih

komentara, anketni listić je dorađen i podijeljen. Cilj je istraživanja ustanoviti:

1. stav ispitanika prema jezičnome posuđivanju,

2. fonološku adaptaciju posuđenica,

3. prilagodbu izgovora posuđenica,

4. morfološku adaptaciju posuđenica,

5. razumljivost posuđenica i prevedenica,

6. purističke stavove ispitanika.

5.3.1. Stav ispitanika prema jezičnome posuđivanju

Kako bismo potvrdili pretpostavku o pozitivnome stavu naših ispitanika prema

posuđivanju iz engleskoga, postavili smo im sljedeća pitanja:

1. Kako često rabite engleski jezik u govoru ili pismu tijekom radnog procesa?

Odgovor:

a) svakodnevno 78%

b) nekoliko puta tjedno 10%

c) jednom tjedno -

d) povremeno 12%

e) rijetko -

2. Što radije rabite?

Odgovor:

a) izraze na engleskom jeziku 60%

b) izraze na engleskom jeziku s prijevodom na hrvatski j. u zagradama 10%

c) prijevode izraza na hrvatski jezik 9%

d) prijevode izraza na hrvatski jezik s engleskim nazivom u zagradama 20%

e) kombinaciju engleski i hrvatski + engleski 0,5%

112

f) kombinaciju engleski + hrvatski/hrvatski + engleski 0,5%

3. Kojim izrazim principijelno dajete prednost?

a) izrazima na engleskom jeziku 58%

b) izrazima na engleskom jeziku s prijevodom na hrvatski j. u zagradama 4%

c) prijevodima izraza na hrvatski jezik 29%

d) prijevodima izraza na hrvatski jezik s engleskim nazivom u zagradama 3%

e) ne razumijem pitanje 1%

f) bez odgovora 5%

5. Zašto?

Ponuđeni odgovori ne mogu se precizno izraziti u postotku jer su vrlo raznoliki. Zato

ovdje nabrajamo neke od njih:

a) izrazi na engleskome:

''U tehničkome nazivlju razumljiviji su od prijevoda.''

''Zbog lakšeg sporazumijevanja.''

''Prijevodi su neadekvatni.''

''Nema službenog prijevoda.''

''Prijevodi često dolaze kasno, kada je engleski izraz već uvriježen.''

''Prijevodi mi se ne dopadaju.''

''Na hrvatskom mnogi pojmovi ne postoje.''

''Ne postoji još točno definirana hrvatska terminologija.''

''Preciznije određuju pojam.''

''Imaju nedvosmisleno značenje.''

''Uporabom izraza na engleskome smanjena je mogućnost pogrešaka u komunikaciji.''

''Komunikacija i literatura uglavnom su na engleskome.''

''Češće se koriste i naviknuta sam na njih.''

''Zbog potreba radnog mjesta.''

''Opće su prihvaćeni u struci.''

113

b) izrazi na hrvatskome:

''Prečesto se engleski izrazi koriste iz neznanja ili navike, a ne zato što nema

odgovarajućeg izraza u hrvatskom jeziku.''

''Usprkos globalizaciji, smatram da hrvatski jezik treba neprestano obogaćivati.''

''Treba inzistirati na hrvatskom, ali uz normalan prijevod.''

''Kada sam siguran da neće biti krivo shvaćeno, koristim hrvatske izraze gdje god mogu.''

''Da se čim više koristi hrvatski jezik.''

''Ako su dobro prevedeni, mogu biti znatno precizniji.''

''Lakše/bolje sporazumijevanje.''

''Zbog razvoja hrvatskog jezika i principa.''

''Hrvatski je moj materinji jezik.''

''Engleske izraze koristim kad govorim engleski.''

''Mješavina jezika'' teško mi je prihvatljiva.''

c) izrazi na engleskome s prijevodom na hrvatski u zagradama:

''Ne postoji terminologija na hrvatskome (npr. na području sigurnosti).''

''Zbog slabijeg poznavanja engleskog jezika.''

''Radi vlastite sigurnosti.''

''Ne postoji razumljiv prijevod na hrvatski.''

''Da se zna hrvatski.''

d) prijevodi izraza na hrvatski jezik s engleskim nazivom u zagradama:

''Da bi izrazi bili razumljiviji.''

''Hrvatski izraz napišem samo ako je smislen, a engleski naziv u zagradi uvijek napišem

zbog jasnoće.''

''Hrvatske izraze treba koristiti u službenoj komunikaciji, ali ako su nestandardni,

navodim i engleske kako bi bili razumljiviji.''

''Da izbjegnem nedoumice, jer se ne može sve prevesti.''

114

Zapažanja:

1. Odgovori na ova pitanja odražavaju pozitivan stav prema posuđivanju iz engleskoga

jezika u svakodnevnoj komunikaciji. Čak 78% ispitanika izjasnilo se da engleski jezik

rabi svakodnevno, a posuđivanje se prešutno odobrava jer su brzi prijenos i

razumijevanje informacija najvažniji aspekti sigurnosti zračne plovidbe, pri čemu je

uporaba anglizama jedan od načina postizanja jednoznačnosti, preciznosti i

razumljivosti komunikacije.

2. Na pitanje kojim izrazima principijelno daju prednost, 58% ispitanika odlučilo se za

izraze na engleskome ili engleske izraze s prijevodima u zagradama, a kao razlog

odabira najčešće su navodili da su u tehničkome nazivlju razumljiviji od prijevoda, da

su prijevodi neadekvatni ili da u njihovome području ne postoji terminologija na

hrvatskome (npr. na području sigurnosti). Jedan od ispitanika navodi da je uporabom

izraza na engleskome smanjena mogućnost pogrešaka u komunikaciji, a drugi da

zbog slabijega poznavanja engleskoga jezika najradije rabi engleske izraze s

prijevodom u zagradama, i to radi vlastite sigurnosti.

3. Kod 29% ispitanika koji su prednost dali izrazima na hrvatskome zapaženi su

puristički stavovi, osobito ako je riječ o službenoj komunikaciji, te se većina njih

zalaže za češću uporabu hrvatskoga nazivlja jer ''prvenstveno treba razvijati hrvatski

jezik i njegovati samopoštovanje''. Jedan od ispitanika navodi da mu je ''mješavina

jezika'' teško prihvatljiva i da se, kad god je moguće, odlučuje za izraze na

hrvatskome.

4. Zanimljivi su i odgovori ispitanika koji tvrde da se engleski izrazi često koriste iz

neznanja ili navike, a ne zato što nema odgovarajućega izraza na hrvatskome i da,

usprkos globalizaciji, hrvatski jezik treba neprestano obogaćivati. Tako je jedan od

njih napisao da hrvatski izrazi, ako su dobro prevedeni, mogu biti znatno precizniji,

iako je ''opće poznato da Hrvati radije usvajaju tuđe nego razvijaju svoje''.

115

5.3.2. Fonološka adaptacija posuđenica

Kako bismo potvrdili raznovrsnost izgovora posuđenica odnosno stupanj njihove

adaptacije na fonološkoj razini, ispitanicama smo postavili sljedeća pitanja:

1. Napišite kako izgovarate sljedeće izraze:

Odgovor:

aircraft [erkraft] 56% [eirkraft] 20%

[eakraft] 14% ostalo 10%

ATM provider [ej-ti-em provajder] 58% [ei-ti-em provajder] 9%

[ei-ti-em provaider] 9% [a-te-em provajder] 9%

ostalo 15%

ceilometer [silometar] 36% [silomiter] 14%

[silometer] 9% [ceilometar] 7%

ostalo 34%

Croatia Airlines [kroejša erlajns] 21% [kroacija erlajns] 20%

[kroejša eirlajns] 9% [kroacija erlajns] 9%

[kroacija airlajns] 7% ostalo 34%

clearance [klirens] 80% [klierens] 5%

ostalo 15%

hyperthreading [hajpertreding] 27% [hipertreding] 27%

[hipertriding] 18% ostalo 28%

loadsheet [loudšit] 65% [loadšit] 14%

[loudši:t] 7% ostalo 13%

multiplexer [multiplekser] 61% [maltiplekser] 21%

[maltipleksr] 5% ostalo 13%

pulse code [pals kod] 34% [puls kod] 34%

[pals koud] 18% [puls koud] 7%

ostalo 7%

116

tracker [treker] 74% [traker] 9%

[trekr] 7% ostalo 10%

tuner [tjuner] 85% [tjunr] 7%

ostalo 8%

updatirati [apdejtirati] 65% [apdatirati] 9%

[apdetirati] 7% ostalo 19%

Zapažanja:

1. Navedeni primjeri potvrđuju postojanje svih triju oblika transfonemizacije u našem

korpusu, u odnosu na stupanj supstitucije fonema jezika davatelja fonemima jezika

primatelja, npr.:

a) nulta ili potpuna transfonemizacija: /i:/ > i

loadsheet [‘ləudʃi:t] > loudšit > loadšit > ločid

b) djelomična ili kompromisna transfonemizacija: /t/ > t

track [træk] > trek

c) slobodna transfonemizacija: /ai/ > aj

Croatia Airlines [‘krəʊeiʃə ‘eəlains] > kroejša erlajns

2. Najujednačeniji izgovor zabilježen je kod posuđenica: tuner [tjuner] (85%), clearance

[klirens] 80%, tracker [treker] 74%, zatim loadsheet [loudšit] i updatirati [apdejtirati]

65% te multiplexer [multiplekser] 61%, što možemo potkrijepiti činjenicom da se radi

o posuđenicama koje se redovito rabe u svakodevnoj komunikaciji, tako da su

pripadnici svih govornih zajednica navikli na njihov izgovor, koji je manje ili više

pravilan.

3. Raznolikost izgovora posuđenica možemo obrazložiti i različitim stupnjem jezične

kompetencije ispitanika te potrebama za komunikacijom na engleskome na radnim

mjestima u operativnim sektorima, što u većini slučajeva podrazumijeva

komunikaciju s, najčešće inozemnim, dobavljačima zrakoplovno-tehničkih uređaja i

sustava te izradu i čitanje tehničke dokumentacije i ugovora na engleskome, dok su

117

potrebe administrativnoga, pomoćnoga zrakoplovnog i tehničkog osoblja za

komunikacijom na engleskome znatno manje.

4. Kod nekih je ispitanika zabilježen i pokušaj fonetske transkripcije, no nismo bili u

mogućnosti potvrditi radi li se o dobrome poznavanju engleske transkripcije ili o

rezultatima provjere u rječniku jer ispitanici nisu popunjavali anketni listić u

prisutnosti ispitivača.

2. Napišite kako izgovarate sljedeće skraćenice:

Odgovor:

ACC KZP [ej-si-si ka-ze-pe] 32% [a-ce-ce ka-ze-pe] 32%

[ej-si-si kzp] 7% ostalo 29%

AIP [aip] 32% [a-i-pi] 21%

[ej–aj-pi] 20% [ei-ai-pi] 7%

[a-i-pe] 7% ostalo 13%

CCL [ci-ci-el] 70% [ccl] 10%

[ce-ce-el] 12% [ci-ci-el] 5%

ostalo 13%

EBRD [i-bi-ar-di] 58% [ebrd] 10%

[i-bi-er-di] 9% ostalo 23%

EUROCONTROL [jurokontrol] 74% [eurokontrol] 16%

ostalo 10%

FIR [ef-aj-ar] 50% [fir] 30%

[fir/ef-aj-ar] 5% ostalo 15%

ICAO [ikao] 67% [aj-keo] 9%

ostalo 24%

NDB [en-di-bi] 98% [en-de-be] 2%

118

OJT [o-džej ti] 20% [ojt] 18%

[o-đi-ti] 14% [o-đej-ti] 12%

[ou-džej-ti] 5% ostalo 31%

VOR/DME [vor/di-em-i] 61% [vi-o-ar/di-em-i] 18%

ostalo 21%

Zapažanja:

1. U izgovoru skraćenica zabilježili smo prilično nesređeno stanje koje možemo

potkrijepiti raznovrsnošću dobivenih odgovora. Uglavnom prevladava izgovor prema

nazivu slova u engleskome. Najujednačeniji je izgovor skraćenice NDB za koju je čak

98% ispitanika navelo da je izgovara [en-di-bi], zatim EUROCONTROL

[jurokontrol] – 74% i CCL [si-si-el] 70%, što također obrazlažemo činjenicom da se

radi o skraćenicama u svakodnevnoj uporabi.

2. Zabilježeni su i primjeri kroatizacije ili hibridnoga izgovora skraćenica, npr.:

AIP [a-i-pe]

EBRD [i-bi-er-di]

NDB [en-de-be]

OJT [o-đi-ti]

VOR/DME [vor/di-em-i]

I ovu pojavu možemo obrazložiti nižim stupnjem jezičnoga znanja i dugotrajnosti

krivoga izgovora, što je osobito izraženo kod starijih zaposlenika u svim govornim

zajednicama HKZP-a.

3. Zanimljivu primjedbu o izgovoru hibridne skraćenice ACC KZP (Area Control

Centre kontrolor zračnog prometa) iznio je jedan ispitanik koji je napisao da takva

skraćenica ne postoji. Ostali su ponudili i engleski izgovor dijela skraćenice na

hrvatskome, npr.:

[ej-si-si kej-zi-pi]

[ej-si-si kej-zed-pi]

119

Jedan je ispitanik naveo da tu skraćenicu čita ovako:

[eria kontrol centar ka ze pe]

4. Kod izgovora skraćenice CCL jedan se ispitanik poslužio fonetskom abecedom

ICAO-a koja se rabi u radiotelefonskoj komunikaciji i ponudio izgovor [čarli čarli

lima]. Pretpostavljamo da se radi o kontroloru zračnoga prometa, koji se njome služi

svakodnevno, bilo da se radi o radiotelefonskoj ili svakodnevnoj komunikaciji.

5. Kod određenoga broja ispitanika zabilježen je pogrešan izgovor pojedinih skraćenica,

vjerojatno zbog nedovoljnoga poznavanja engleske transkripcije, npr.:

AIP [e-i-pi] [a-ai-pi]

CCL [ci-ci-el] [ci-si-el]

EBRD [i-bi-er-de] [i-be-a-di]

FIR [fi-ai-er] [ef-i-ar]

OJT [o-dži-ti] [o-đi-ti]

6. Najviše fonetskih dubleta zabilježeno je kod skraćenice ICAO:

[ikao] [aj-si-ej-o] [aj’keou] [aj’kejou]

[aj'kao] [ai’keo] [ai'keou] [aj’keio]

7. Od 55 ispitanika obuhvaćenih prvom anketom, njih 10% napisalo je da izgovor ove

skraćenice prilagođava ovisno o tome razgovara li u Hrvatskoj ili u inozemstvu; u

komunikaciji na hrvatskome uglavnom je izgovaraju [ikao], a u komunikaciji na

engleskome na jedan od preostalih navedenih načina.

5.3.3. Prilagodba izgovora posuđenica

Tijekom obrade rezultata ankete, na temelju odgovora ispitanika ustanovljena je pojava

prilagodbe izgovora posuđenica komunikacijskome kontekstu. Ispitanici su napisali da u

Hrvatskoj neke skraćenice izgovaraju drugačije nego kada se nalaze u inozemstvu. To su

obrazložili činjenicom da ih stranci ne bi razumjeli kad bi međunarodne skraćenice, npr.

AIP, FIR ili ICAO, izgovorali hrvatskom abecedom. Kako bismo tu pojavu potvrdili,

provedeno je dodatno ispitivanje na 37 ispitanika, kojima je postavljeno sljedeće pitanje:

120

Napišite kako izgovarate sljedeće skraćenice i izraze u komunikaciji na hrvatskome i

engleskome jeziku:

Odgovor:

ACC a) u komunikaciji na hrvatskome: [a-ce-ce] 56%

[ej-si-si] 10%

[acc] 8%

b) u komunikaciji na engleskome: [ej-si-si] 46%

[ei-si-si] 28%

c) isto u komunikaciji na hrvatskome i engleskome 26%

[ej-si-si] 70%

[ei-si-si] 30%

AIP a) u komunikaciji na hrvatskome: [a-i-pi] 38%

[aip] 35%

b) u komunikaciji na engleskome: [ej-aj-pi] 32%

[ei-ai-pi] 19%

[ej-ai-pi] 10%

[ei-ai-pi] 10%

ostalo 2%

c) isto u komunikaciji na engleskome i hrvatskome 27%

[aip] 60%

[ej-ai-pi] 15%

[ej-aj-pi] 5%

[a-i-pi] 5%

[a-i-pe] 5%

ATM provider a) u komunikaciji na hrvatskome: [a-te-em provajder] 35%

[atm provajder] 24%

ostalo 2%

121

b) u komunikaciji na engleskome: [ej-ti-em provajder] 40%

[ei-ti-em provajder] 24%

c) isto u komunikaciji na engleskome i hrvatskome 36%

[ej-ti-em provajder] 80%

[ei-ti-em provajder] 20%

CCL a) u komunikaciji na hrvatskome: [ce-ce-el] 40 %

b) u komunikaciji na engleskome: [si-si-el] 40 %

c) isto u komunikaciji na engleskome i hrvatskome 60%

[si-si-el] 100%

Croatia Airlines a) u komunikaciji na hrvatskome: [kroacia erlajns] 35%

[kroacija erlajns] 8%

[kroacia erlains] 5%

[kroacia eirlains] 5%

ostalo 12%

b) u komunikaciji na engleskome: [kroejša erlajns] 45%

[kroeiša erlajns] 5%

ostalo 15%

c) isto u komunikaciji na engleskome i hrvatskome 35%

[kroacija erlajns] 80%

[kroeiša erlajns] 5%

[kroeiša ealains] 5%

[kroejša erlajns] 5%

[kroacia erlains] 5%

EBRD a) u komunikaciji na hrvatskome: [ebrd] 27%

[e-be-er-de] 13%

ostalo 3%

b) u komunikaciji na engleskome: [i-bi-ar-di] 38%

ostalo 5%

122

c) isto u komunikaciji na engleskome i hrvatskome 57%

[i-bi-ar-di] 85%

[i-bi-er-di] 10%

[ju-bi-er-di] 5%

EUROCONTROL a) u komunikaciji na hrvatskome: [eurokontrol] 48%

ostalo 5%

b) u komunikaciji na engleskome: [jurokontrol] 53%

c) isto u komunikaciji na engleskome i hrvatskome 47%

[jurokontrol] 98%

[eurokontrol] 2%

FIR a) u komunikaciji na hrvatskome: [fir] 70%

b) u komunikaciji na engleskome: [ef-aj-ar] 55%

[ef-ai-ar] 13%

ostalo 2%

c) isto u komunikaciji na engleskome i hrvatskome 30%

[ef-aj-ar] 80%

[ef-ai-ar] 16%

[fir] 4%

ICAO a) u komunikaciji na hrvatskome: [ikao] 71%

b) u komunikaciji na engleskome: [aj-keo] 40%

[ai-keo] 9%

ostalo 32%

c) isto u komunikaciji na engleskome i hrvatskome 29%

[ikao] 96%

[aj-keo] 2%

[aj-si-ej-o] 2%

123

OJT a) u komunikaciji na hrvatskome: [ojt] 29%

ostalo 9%

b) u komunikaciji na engleskome: [ou-đei-ti] 9%

[ou-džei-ti] 5%

[o-đej-ti] 5%

[o-džej-ti] 5%

ostalo 11%

c) isto u komunikaciji na engleskome i hrvatskome 65%

[o-džej-ti] 45%

[o-đi-ti] 30%

[ou-džej-ti] 20%

ostalo 5%

Zapažanja:

1. Prilagodba izgovora posuđenica kontekstu i sugovornicima jedna je od

komunikacijskih strategija kojom se naši govornici redovito služe, kako bi se

komunikacija odvijala nesmetano i svi sugovornici ravnopravno sudjelovali u njoj.

Na pitanje zašto u komunikaciji na hrvatskome posuđenice izgovaraju drugačije,

ispitanici su objasnili da im je neprimjereno slovkati skraćenice služeći se engleskom

abecedom. Neki su od njih to objasnili navikom i lakšim sporazumijevanjem.

2. Na potpitanje zašto onda te skraćenice ne izgovaraju jednako i u razgovoru s

kolegama iz inozemstva, odgovorili su da ih onda sugovornici uopće ne bi razumjeli i

da to nije ispravan izgovor. Radi se prvenstveno o kompetentnijim govornicima koji

su i jezično osviješteni; međutim, u domaćoj sredini prilagođavaju se izgovoru većine

govornika koji je godinama prisutan u međusobnoj komunikaciji.

Tako se u svakodnevnome razgovoru za skraćenicu AIP redovito može čuti izgovor

[a-i-pi] ili [a-i-pe], a vrlo rijetko [ej-aj-pi] i mogli bismo reći da je takav izgovor već

fosiliziran do te mjere da je bilo kakav pokušaj njegovoga ispravljanja gotovo

nemoguć.

124

5.3.4. Morfološka adaptacija posuđenica

Kako bismo ustanovili prisutnost adaptacije posuđenica iz našega korpusa na morfološkoj

razini, ispitanicima smo zadali sljedeći zadatak:

Umetnite navedene izraze u rečenice u obliku koji vam najviše odgovara:

Odgovor:

1. ______________________ (track) su korigirani zapisi o poziciji zrakoplova.

trackovi 27% trekovi 23%

track-ovi 16% ostalo 24%

2. HKZP d.o.o. je jedan od __________________________ (provider) usluga na

području BiH.

provajdera 30% providera 30%

provider-a 16% pružatelja 12%

ostalo 12%

3. Problem ________________________ (safety) prilično je aktualan u zadnje vrijeme.

safety-a 21% sejftija 18%

safetya 12% sigurnosti 12%

safetyja 9% safety-ja 7%

ostalo 22%

4. On nije imao puno ______________________ (nearmiss) do sada.

nearmisseva 19% neramiss-eva 9%

nirmiseva 9% nirmisova 12%

nearmiss-ova 10% nearmissova 7%

nearmissa 9% nearmiss-a 12%

ostalo 13%

125

5. Koji si mu kôd ____________________________ (squawk)?

dao 7% squawk-ao 7%

skvok 7% skvokao 5%

squawk-nuo 2% squawkao 2%

ostalo 34% bez odgovora 36%

6. Pilot ________________________ (Croatia Airlines) prihvatio je predloženu

promjenu rute.

Croatia Airlinesa 36% kroacija erlajnsa 14%

Croatia Airlines-a 14% kroacije 3%

ostalo 32%

7. B-747 iz Rima ne odustaje od dobivenog _____________________ (clearance) za

slijetanje.

klirensa 34% clearancea 27%

clearance-a 21% odobrenja 7%

ostalo 11%

8. Izračun ________________ (unit rate) za sljedeću godinu mora biti gotov do kraja

studenog.

unit rate-a 27% unit ratea 14%

junit rejta 21% junit reita 5%

unit rate 5% ostalo 28%

9. Koji je ________________________ (designator) za zadarski aerodrom?

designator 60% dezignator 18%

oznaka 5% ostalo 17%

10. U ___________________________ (MET report) nije precizirano kada se očekuje

oluja.

MET reportu 41% MET riportu 23%

MET report-u 16% ostalo 17%

126

Zapažanja:

1. Na temelju dobivenih odgovora možemo potvrditi da je u našem korpusu najprisutnija

kompromisna transmorfemizacija, primjerice:

designat-or > dezignator

multiplex-er > multiplekser

multiplex- or > multipleksor

hyperthread-ing > hipertreding

provide-r > provajder

2. Kod sklonidbe posuđenica potvrđeno je nedovoljno poznavanje hrvatskoga pravopisa

naših ispitanika, što je rezultiralo pisanjem imenice sa spojnicom i padežnim

nastavcima:

provider > provider-a > provajder-a

MET report > MET report-u > MET riport-u

unit rate > unit rate-a

3. Ista pojava potvrđena je i kod pisanja posuđenica u množini, npr:

nermissevi >nearmissi > nearmiss-ovi > nearmiss-evi

trackovi > track-ovi

4. U slučajevima kada je sklonidba otežana zbog samoglasničkoga dočeka, ispitanici

odabiru oblik replike prema izgovoru ili je pišu sa spojnicom i padežnim nastavcima,

primjerice:

klirensa (34%)

unit rate-a (27%)

5. Glagoli se najčešće pišu tako da se osnovi modela dodaje spojnica, a zatim infinitivni

formant ili glagolski nastavak:

squawk > squawk-ao > squawk-nuo

Kod ovoga glagola čak 36% ispitanika nije ponudilo odgovor, a 34% ih je dalo vrlo

različite odgovore, što dokazuje njegovu slabu fonološku i morfološku prilagodbu

hrvatskome jezičnom sustavu.

127

6. Potvrđeni su i primjeri dodavanja infiksa –ira i infinitivnoga formanta:

update > updatirati > apdejtirati > abdejtirati

5.3.5. Razumljivost posuđenica i prevedenica

Anketom se također željelo provjeriti stupanj razumljivosti hrvatskih leksema

predloženih kao zamjene za posuđenice koje se svakodnevno rabe u zrakoplovnoj

komunikaciji. Ispitanicima su postavljena sljedeća pitanja:

1. Koji je prijevod sljedećih hrvatskih izraza na engleski jezik?

Odgovor:

dretva thread 27% twine 1%

ne znam 72%

hodogram hodogram 5% hodograph 3%

Gantt chart 1% flowchart 5%

workflow 5% ostalo 14%

ne znam 67%

kišomjer rain gauge 30% pluviometer 9%

ostalo 9% ne znam 52%

konkurentno programiranje concurrent programming 12%

competitive programming 7%

ostalo 7%

ne znam 74%

mali propad microburst 12% ostalo 12%

ne znam 76%

odašiljač pravca slijetanja localizer 32% ILS 5%

ostalo 16% ne znam 47%

128

odobrenje za nastavak leta clearance 40% ostalo 14%

ne znam 56%

podešavač tuner 29% adjuster 27%

adapter 7% ostalo 8%

ne znam 29%

podnica oblaka cloud base 29% ceiling 20%

ostalo 10% ne znam 41%

raščlanjivač analyser 16% analyzer 10%

separator 10% ostalo 19%

ne znam 45%

2. Koje je značenje sljedećih posuđenica iz engleskog jezika?

Odgovor:

air show aeromiting 27% zrakoplovna priredba 12%

zrakoplovna izložba 9% ostalo 34%

ne znam 18%

atenuator prigušivač 27% oslabljivač 9%

ostalo 34% ne znam 40%

butiranje podizanje sustava 38% ostalo 6%

ne znam 56%

clearance odobrenje 52% ostalo 38%

ne znam 10%

129

garbling smetnje radara 12% ostalo 56%

ne znam 32%

multiplekser višestruki prijenosnik 16% multiplekser 5%

ostalo 29% ne znam 50%

provider pružatelj usluge/usluga 47% davatelj usluga 20%

pružatelj 9% ostalo 19%

ne znam 5%

slot utor 16% odobreno vrijeme 14%

vremenski period 10% ostalo 37%

ne znam 23%

transponder primopredajnik 27% odgovarač 10%

odašiljač 9% ostalo 33%

ne znam 21%

unit rate jedinična cijena 36% obračunska jedinica 9%

ostalo 41% ne znam 14%

Zapažanja:

1. Ispitanici su pokazali slabo razumijevanje i posuđenica i prevedenica, o čemu govore

prijevodi koje su naveli. Na temelju dobivenih odgovora možemo zaključiti da, bez

poznavanja konteksta i stručne terminologije, ispitanici nisu u stanju razumjeti ni

izraze na engleskome niti njihove prijevode, osim ako ti izrazi ne pripadaju

vokabularu njihove govorne zajednice.

2. Zabilježili smo i pokušaje slobodnoga prevođenja izraza na engleski, što je rezultat

nepoznavanja konteksta u kojem se pojedine posuđenice i prevedenice rabe:

hodogram > roadmap > rollout

130

konkurentno/paralelno programiranje > competitive programming > competition

programming

mali propad > little going down > minor descent > slight downdraft > small sag

odašiljač pravca slijetanja > landing course transmitter > landing direction

transmitter

odobrenje za nastavak leta > continue flight permission > flight continuation

clearance

podešavač > adjuster > fitter > adapter > arranger

raščlanjivač > divider > analyser (analyzer) > splitter > analizator

3. Uporaba prevedenica relativno je rijetka. Ispitanici radije rabe posuđenice, bez obzira

na to što ih uvijek dobro ne razumiju. Tako smo za anglizam clearance dobili sljedeće

prijevode:

odobrenje za nastavak leta > dozvola pilotu > dozvola > isplata > pročist > čišćenje

> razjašnjenje > uklanjanje prepreka > uklanjanje zapreka > nema prepreka na putu

> vidljivost > dio predajnika LLZ-a > promjena visine letenja > najniža točka

(prema nečem) > slobodan prostor

4. Zanimljivi prijevodi ponuđeni su i za anglizam slot:

dodijeljeno vrijeme > dobijeno vrijeme > kašnjenje > čvor > odsječak > vremenski

odjeljak/odsječak/okvir/period/rok > utor > prorez > procjep > otvor > mali uzorak

> zakrčenje prometa > paket podataka > pretinac > mali prostor

5. Jedan od ispitanika napisao je da izraz multiplekser ne prevodi, a zabilježena je i

paralelna uporaba sufiksa –er i –or, što je prema Filipoviću (1990:65) moguće ako se

radi o anglizmima izvedenim od modela koji završava na –er. Tako su se za model

computer u hrvatskome nekada paralelno rabili anglizmi kompjuter i kompjutor, a

danas se prema hrvatskoj jezičnoj normi rabi kompjutor ili prevedenica računalo.

U korpusu smo pronašli sljedeći primjer paralalelne uporabe sufiksa -er i -or:

multiplexer > multiplekser > multupleksor

131

5.3.6. Purizam u kontekstu zrakoplovstva

Bez obzira na činjenicu da je engleski jezik na području zrakoplovstva dominantan, isto

kao i u nekim drugim područjima znanosti, a naročito ako se radi o stručnoj terminologiji,

među ispitanicima su zapaženi stanoviti puristički stavovi vezani uz uporabu hrvatskoga

jezika, što je nužan uvjet za stvaranje prevedenica.

Na pitanje pokušavaju li sami stvoriti neki izraz na hrvatskome jeziku, 29% ispitanika

obuhvaćenih anketom odgovorilo je potvrdno, a kao razloge davanja prednosti stručnim

izrazima na hrvatskome naveli su sljedeće:

''Prečesto se engleski izrazi koriste iz neznanja i navike, a ne zato što nema

odgovarajućih izraza u hrvatskom jeziku.''

''Prvenstveno treba razvijati hrvatski jezik i njegovati samoštovanje.''

''Smatram ispravnim da se u RH u službenoj pošti piše nacionalnim jezikom.''

''Hrvatske izraze treba koristiti u službenoj komunikaciji.''

''Usprkos globalizaciji, smatram da hrvatski jezik treba neprestano obogaćivati.''

''Kada sam siguran da neće biti krivo shvaćeno, koristim hrvatske izraze gdje god mogu.''

''Hrvatski je moj materinji jezik.''

''Ako su dobro prevedeni, hrvatski izrazi mogu biti znatno precizniji.''

Tako su za posuđenicu air show ispitanici ponudili 24 različita prijevoda, što ukazuje na

činjenicu da još uvijek nije pronađen ekvivalentan hrvatski izraz, osim aeromitinga koji

su najčešće navodili, ali pošto ga neki smatraju srbizmom, nije u široj uporabi i zbog toga

se često zadržava anglizam u izvornome obliku.

Isto tako, naveliko se izbjegava i uporaba leksema sistem, koji se proizvoljno svrstava u

srbizme; čak je bilo i pokušaja da se umjesto izraza sistemski inženjer rabi izraz sustavski

inženjer, ali je ipak sve ostalo na pokušajima jer nije bio prihvaćen u govornim

zajednicama HKZP-a. Takva je praksa, koju Trudgill (1995:45) naziva ''leksičkim

čišćenjem u funkciji naglašavanja jezične autonomije'', bila tijekom i po završetku

Domovinskoga rata u Hrvatskoj vrlo raširena.

132

U kontekstu stalnoga i nezaustavljivoga priliva anglizama u zrakoplovstvu, koji prati

uvođenje najsuvremenijih zrakoplovno-tehničkih sustava i potrebu za imenovanjem

novih tehnologija, predmeta ili ideja, te sudjelovanja u međunarodnim inicijativama i

projektima s ciljem unapređenja sigurnosti zračne plovidbe unutar Europske unije, i u

HKZP-u se sustavno radi na izradi smislene stručne terminologije na hrvatskome.

Intenzivno se izrađuju razni pojmovnici i predlažu domaći nazivi za izraze koji su do

sada bili u uporabi samo na engleskome.

Na taj način prevedenice i neologizmi sastavljeni od domaćih riječi polako pronalaze svoj

put do korisnika koji će ih zasigurno u početku provjeravati, kritizirati ili odbaciti, a neke

od njih prije ili kasnije prihvatiti. Njihova uporaba u širem kontekstu ovisit će o stupnju

jezične osviještenosti i razini kompetencije govornika.

Iz korpusa smo izdvojili neke neologizme koji još prolaze proces provjere:

bad weather area > babin kut

ceiling balloon > plafonski balon

code > znakovnik

connector > uklopnik

copy & paste > udvajanje

hole > provrt

microburst > mala provala

terminator > graničnica

Taj je proces složen i dugotrajan, a svaki od ovih neologizama treba proći kroz različite

faze prilagodbe na jezičnim razinama u predrječničkoj fazi, prije ulaska u širu uporabu i

uvrštavanja u neki od strukovnih rječnika.

133

6. PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐENJE JEZIČNOGA ZNANJA

6.1. Uvođenje jezičnih standarda

Primjereno znanje zrakoplovnoga engleskog jezika neophodno je za nesmetanu govornu

komunikaciju između kontrolora i pilota i jedan je od ključnih faktora sigurnosti zračnoga

prometa. Prema statistikama relevantnih izvora na području zrakoplovstva (ICAO,

EUROCONTROL), ljudski faktor i jezični nesporazumi uzrok su nesreća zrakoplova čak

u 70% slučajeva.

Unatoč tome, promicanje važnosti jezičnoga faktora u kontekstu sigurnosti zračne

plovidbe počinje se intenzivirati tek 1998., kada Skupština ICAO-a nalaže hitno

rješavanje ovoga problema, odnosno izradu zahtjeva kojima bi se države članice obvezalo

na poduzimanje prioritetnih akcija za podizanje razine jezičnoga znanja svih sudionika u

govornoj komunikaciji zemlja-zrak i zemlja-zemlja, uz svu potrebnu stručnu potporu

ICAO-a.

Godine 2000. osniva se radna skupina PRICESG (Proficiency Requirements in Common

English Study Group) koju ICAO zadužuje za izradu minimalnih jezičnih zahtjeva i

preporuka za njihovu primjenu. Rezultat njihovoga rada bilo je usvajanje izmjena i

dopuna postojećih dokumenata relevantnih za sigurnu komunikaciju odnosno donošenje

spomenutih Standarda i preporučene prakse koje je Vijeće ICAO-a odobrilo 2003. Sve

svoje stavove ova radna skupina sublimirala je u Priručniku o primjeni zahtjeva za

stupnjevanje jezičnoga znanja (Manual on the Implementation of ICAO Language

Proficiency Requirements) s pripadajućom tablicom, koji je objavljen 2004.

Kako je engleski jezik svojevrsni vernakular međunarodnoga zrakoplovstva, ovi zahtjevi

formaliziraju njegovu ulogu, iako time ni na koji način ne ograničavaju uporabu

nacionalnoga jezika odnosno njegovih regionalnih ili lokalnih varijanti. Tablica ICAO-a

sadrži 6 stupnjeva (razina) jezičnoga znanja: Pre-elementary (pretpočetni), Elementary

(početni), Pre-operational (predoperativni), Operational (operativni), Extended

(napredni) i Expert (ekspertni), s cjelovitim prikazima potrebnih jezičnih vještina, tzv.

holističkih deskriptora kojima se ocjenjuju: izgovor, jezična struktura, vokabular, lakoća

izražavanja, razumijevanje i govorna interakcija.

134

Za sve kandidate s jezičnim znanjem ispod 6. stupnja od navedenoga datuma predviđeno

je ponovljeno testiranje, i to svakih šest godina za 5. stupanj odnosno svake tri godine za

4. stupanj. Operativni stupanj 4 nije savršeni nego minimalni stupanj jezičnoga znanja

koji se smatra sigurnim za obavljanje govorne komunikacije, a obuhvaća sljedeće

parametre:

IZGOVOR* JEZIČNA

STRUKTURA* VOKABULAR

LAKOĆA

IZRAŽAVANJA RAZUMIJEVANJE

GOVORNA

INTERAKCIJA

Izgovor, naglasak,

ritam i intonacija

su pod utjecajem

materinjeg jezika

ili njegove

regionalne

varijante, no samo

ponekad utječu na

lakoću

razumijevanja.

*Podrazumijeva

narječje i/ili

naglasak razumljiv

zrakoplovnoj

zajednici.

Osnovne

gramatičke

strukture i

rečenični oblici

koriste se

kreativno i

uglavnom se

njima dobro

vlada.

Greške se mogu

pojaviti, osobito u

neuobičajenim ili

neočekivanim

okolnostima, no

rijetko utječu na

značenje.

*Relevantne

gramatičke

strukture i

rečenični oblici

određeni su

jezičnim

funkcijama

sukladnim

zadatku.

Opseg i točnost

vokabulara

obično su

dovoljni za

uspješnu

komunikaciju o

općim,

konkretnim i

stručnim

pitanjima.

Govornik se

često zna s

uspjehom služiti

parafraziranjem

u nedostatku

vokabulara, ako

se radi o

neuobičajenim

ili neočekivanim

okolnostima.

Govornik izgovara

jezične cjeline

odgovarajućim

tempom. Može

doći do

povremenog

gubljenja lakoće

izražavanja na

prijelazu od

uvježbanog ili

rutinskog govora u

spontanu

interakciju, ali to

ne spriječava

uspješnu

komunikaciju.

Govornik se zna

ograničeno služiti

poveznicama u

govoru.

Umetnuti izrazi ne

odvlače njegovu

pozornost.

Razumijevanje je

uglavnom točno ako

se radi o općim,

konkretnim i stručnim

pitanjima, kada su

naglasak ili jezična

varijanta kojom se

govornik koristi

razumljivi

međunarodnoj

zajednici korisnika.

Kada je govornik

suočen s jezičnom ili

situacijskom

teškoćom ili

neočekivanim

slijedom događaja,

njegovo

razumijevanje može

biti usporeno ili mu je

potrebno razjašnjenje.

Odgovori su

uglavnom

trenutačni,

primjereni i

informativni.

Govornik potiče i

održava jezične

razmjene čak i

kod rješavanja

neočekivanog

slijeda događaja.

Primjereno

rješava prividne

nesporazume

putem provjere,

potvrde ili

razjašnjavanja.

ICAO tablica za ocjenjivanje jezičnog znanja na operativnom stupnju 463

Europska unija je, na temelju toga, 2006. donijela uredbu prema kojoj će se 17. svibnja

2008. uvesti jedinstvena dozvola za kontrolore zračnoga prometa u zemljama članicama,

s ciljem promicanja visoke razine sigurnosti i slobodne razmjene rada na području

kontrole zračnoga prometa u regiji. Uredbom br. 2006/23/EC ustanovljeni su minimalni

standardi sigurnosti i kvalitete usluga kontrole zračnoga prometa kroz zajednički sustav

63

Majić (2004:20).

135

licenciranja, čime će dozvola izdana u jednoj zemlji članici biti priznata u svim ostalim

zemljama članicama Europske unije.

U sklopu licenciranja predviđeno je usklađivanje stručne osposobljenosti kontrolora na

europskoj razini, a od 17. svibnja 2010. počet će se provoditi obvezna provjera znanja

engleskoga jezika te izdavanje odgovarajućih certifikata institucijama koje će te provjere

redovito provoditi.

Kako Republika Hrvatska još uvijek nije zemlja članica Europske unije, za sada se

primjenjuju jezični zahtjevi ICAO-a koji će se formalizirati preko nadležnoga

Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, odnosno Uprave za civilni zračni promet, a

za kontrolore će ih primjenjivati HKZP. Budući da ICAO kao krovna organizacija

civilnoga zrakoplovstva svojim državama članicama uglavnom pruža administrativnu

potporu, izrada testova za provjeru jezičnoga znanja prepuštena je raznim zainteresiranim

institucijama.

6.1.1. Test ELPAC

Zrakoplovno je tržište trenutno preplavljeno testovima koje su, sukladno jezičnim

zahtjevima ICAO-a iz 2004., izradile više ili manje poznate i priznate obrazovne

institucije u svijetu; međutim, u Republici Hrvatskoj, a i u većini europskih zemalja,

EUROCONTROL se smatra relevantnim u ovome području i prihvaćena je njegova

inicijativa.

U tu je svrhu okupljen tim stručnjaka EUROCONTROL-a iz područja zrakoplovstva i

uglednih jezičnih stručnjaka sa Sveučilišta u Lancasteru kojemu je povjerena izrada testa

prema jezičnim zahtjevima ICAO-a i EU pod nazivom ELPAC (European Language

Proficiency for Aeronautical Communication), a koji će tijekom 2007. biti ponuđen

zemljama članicama. Nadalje, organizirano je stručno osposobljavanje za administratore

testa, instruktore kontrole zračnoga prometa i jezične stručnjake iz zemalja članica koji će

biti zaduženi za provjeru jezičnoga znanja. Za svaku je zemlju predviđen samo jedan

nacionalni administrator testa i najmanje jedan tim ispitivača sastavljen od najmanje dva

člana, koji će se do 6. ožujka 2008., kada počinje primjena jezičnih zahtjeva u zemljama

članicama ICAO-a, u potpunosti osposobiti za provedbu ovoga testa.

136

Test ELPAC temelji se na analizi stvarnih potreba u zrakoplovstvu, a namijenjen je

provjeri jezičnoga znanja kontrolora kod redovitoga obnavljanja dozvole odnosno

posebnih ovlaštenja za pružanje određenih operativnih usluga (oblasna, prilazna i

aerodromska kontrola zračnoga prometa). Pored postojećega testa PELA (Proficiency

Test in the English Language for Air Traffic Controllers) koji se smatra prototipom testa

iz ovoga područja, a od 1994. rabi se u Institutu zračnih službi EUROCONTROL-a

tijekom početnoga školovanja kontrolora zračnoga prometa, ELPAC je primjer testa

jezika za posebne namjene64

, u ovome slučaju engleskoga u zrakoplovstvu.

Sastavljen je iz dva dijela: Paper 1 (Listening Comprehension) provodi se na Internetu

nakon što administrator testa neke zemlje članice dobije pristupnu šifru za spajanje na

server EUROCONTROL-a koji se nalazi u Norveškoj, a Paper 2 (Oral Interaction)

provodi ispitno povjerenstvo kojeg je odredilo nadležno tijelo neke zemlje članice i

potvrdio EUROCONTROL. Na kraju, svi sudionici testiranja dužni su potpisati ugovor o

obvezi čuvanja poslovne tajne.

U prvome dijelu testa ocjenjuje se razumijevanje govorne komunikacije između

kontrolora i pilota ili više kontrolora koji međusobno koordiniraju primopredaju

zrakoplova između nadležnih kontrolnih centara u rutinskim i izvanrednim situacijama,

što uključuje sljedeće parametre:

1. primjerenu uporabu frazeologije,

2. prebacivanje s frazeologije na pojednostavljeni engleski jezik,

3. primjerenost odgovora,

4. rješavanje nesporazuma,

5. sposobnost komuniciranja,

6. umijeće dogovaranja u nepredviđenim situacijama.

64

''A specific language test is one in which test content and methods are derived from an analysis of a

specific purpose target language use situation, so that test tasks and content are authentically representative

of tasks in the target situation, allowing for an interaction betweeen the test taker's language ability and

specific purpose content knowledge, on the one hand, and the test tasks on the other. Such a test allows us

to make inferences about a test taker's capacity to use language in the specific purpose domain.'' (Douglas,

2000:19).

137

Nakon završetka govorne komunikacije pojavljuju se pitanja kojima se provjerava

stupanj razumijevanja odslušanoga sadržaja, uključujući pozivne znakove zrakoplova,

razine leta, odredišta, probleme na ruti itd. Odgovori se upisuju u kompjutor koji ih

automatski pohranjuje i na kraju ocjenjuje. Ponekad se događa da odgovor, zbog

pogrešaka ili razlika u pisanju između britanskoga i američkoga engleskoga (npr. fuelling

ili fueling) ili nedovoljne preciznosti, nije priznat iako je točan u komunikacijskome

smislu. Kako da nijedan uređaj nije savršen, i ovdje moraju intervenirati ocjenivači,

obično kontrolori-instruktori, koji odlučuju je li odgovor ipak prihvatljiv u odnosu na

kriterij uspješnoga prijenosa informacije važne za siguran nastavak leta zrakoplova.

Osim profesionalnoga znanja, uspjeh u rješavanju ovoga dijela testa ovisi i o spretnosti

ispitanika kod upisivanja odgovora u vrlo ograničenome vremenskom razdoblju, što se

kod starijih kontrolora pokazalo kao veliki problem. Možemo reći da je zbog toga kod

njih prisutan određeni strah i otpor prema ovakvome načinu testiranja, no jezični zahtjevi

ICAO-a primjenjuju se na sve kontrolore, bez obzira na njihovu dob.

Vjeruje se, međutim, da će određeni broj starijih kontrolora stoga ubrzati odlazak u

mirovinu, pogotovo zato što imaju pravo na beneficirani radni staž. Tijekom probnoga

testiranja i dijagnostičkih intervjua, neki su od njih izjavili da nisu sigurni bi li prošli

ovakav test i mogli obnoviti dozvolu.

Dugi dio testa, Paper 2 (Oral Interaction), obuhvaća tri dijela:

a) govornu komunikaciju na engleskome između pilota i ispitanika koji ima ulogu

kontrolora. Na zadane prometne situacije ispitanik odgovara prema vlastitoj procjeni i

ti se odgovori poslije ocjenjuju,

b) verbalno izvješće o prometnoj situaciji iz prvoga dijela, koje ispitanik mora podnijeti

nadležnome nadzorniku smjene na pojednostavljenome engleskom jeziku,

c) intervju koji se temelji na opisu prezentirane fotografije iz zrakoplovnoga miljéa i

odgovorima na potpitanja koje mu ispitivači postavljaju u svezi situacije na

fotografiji.

Svaki se dio ocjenjuje posebno, prema holističkim deskriptorima u tablici ICAO-a i u

odnosu na već spomenute parametre za Paper 1, te se donosi konačna ocjena. Ako je

govorna interacija u bilo kojem dijelu ocijenjena nižom ocjenom, onda se i sveukupna

138

ocjena određuje prema tome. Primjerice, ako su ocjene jezičnoga znanja po cjelinama

bile 5, 5 i 4, konačna je ocjena 4. U slučaju da se dva ispitivača ne mogu složiti oko

konačne ocjene, tada se poziva treći ispitivač koji samostalno preslušava snimke i donosi

konačnu ocjenu. Stoga je osobito važno da se svi ispitivači i ocjenjivači adekvatno

školuju i pripreme za ovu iznimno odgovornu i izazovnu zadaću.

6.2. Kontinuirana obnova jezičnoga znanja

Republika Hrvatska je, kao zemlja članica EUROCONTROL-a, preuzela obvezu

poštivanja određene regulative, a između ostaloga i šest sigurnosnih propisa

(EUROCONTROL Safety Regulatory Requirements - ESARRs), koji se odnose na

nadzor sigurnosti u različitim područjima upravljanja zračnim prometom. ESARR 5 se

primjereno i formalno bavi stručnošću tehničkoga i inženjerskoga osoblja na jedinstven

način, i to na europskoj razini. Njime se propisuje način školovanja i licenciranja

zrakoplovnoga osoblja, što uključuje i adekvatno stručno osposobljavanje. U Čl. 2.

navodi se sljedeće:

''Stručna sposobnost ATM osoblja i, po potrebi, ispunjavanje zdravstvenih kriterija,

osnovni su elementi postizanja sigurnosti, a time i upravljanja sigurnošću u pružanju

ATM usluga. Primjena sigurnosnih uvjeta EUROCONTROL-a u ovom području ima za

cilj uspostaviti ujednačene minimalne razine osposobljenosti i stručne sposobnosti

osoblja koje obavlja specifične poslove u svezi sigurnosti ATM-a. Osposobljenost se

tumači kao posjedovanje potrebne razine znanja, vještina, iskustva i, po potrebi, znanja

engleskog jezika, neophodnog za sigurno i učinkovito pružanje ATM usluga.''65

Na temelju navedene regulative i dokumenta pod nazivom European Manual of

Personnel Licencing – Air Traffic Controllers, tadašnje Ministarstvo pomorstva, prometa

i veza donosi Pravilnik o dozvolama i ovlaštenjima kontrolora zračnog prometa i

Pravilnik o uvjetima kojima mora udovoljavati pomoćno zrakoplovno osoblje –

zrakoplovno-tehničko osoblje kontrole zračne plovidbe (NN, 132/98), a kojima se

propisuje način i sadržaj osnovnoga i stručnog osposobljavanja kontrolora odnosno

inženjera i tehničara, što uključuje i zrakoplovni engleski jezik.

65

Prijevod: Jadranka Majić.

139

Od 1997. svi kontrolori koji se zapošljavaju u HKZP-u, a nisu završili Modul kontrole

letenja koji se izvodi na Preddiplomskome studiju aeronautike na Fakultetu prometnih

znanosti, započinju osnovno osposobljavanje (tzv. Ab-initio Training) na Zrakoplovnoj

akademiji u Langenu, u Njemačkoj u trajanju od četiri mjeseca. Studenti koji su završili

Modul kontrole letenja također pohađaju osnovni tečaj, ali u skraćenome obliku.

Nastava iz svih predmeta odvija se na engleskome, što pretpostavlja srednji ili napredni

srednji stupanj znanja. Kako je uglavnom riječ o starosnoj dobi ispod 27 godina, koju je

ICAO odredio kao gornju dobnu granicu za početak osposobljavanja kontrolora, većina

njih posjeduje zadovoljavajuću razinu znanja engleskoga, pa uglavnom nemaju problema

ni s praćenjem nastave niti s polaganjem ispita.

Nakon povratka u Hrvatsku, započinju s početnim osposobljavanjem na radnom mjestu

(pre-OJT) i prijelaznim osposobljavanjem za stjecanje dozvole, ali se nastava više ne

odvija na engleskome nego se samo polaže ispit iz frazeologije odnosno radiotelefonske

komunikacije, i to prije početka osposobljavanja na radnome mjestu (OJT/ORM).

Obnova znanja trebala bi obuhvaćati i pojednostavljeni te opći engleski jezik; međutim,

do sada se uglavnom radilo na obnovi znanja frazeologije, što je uključivalo provjeru

uporabe propisanih fraza u radiotelefonskoj komunikaciji i provjeru izgovora, no i to je

bilo organizirano samo periodično. Kao posljedicu toga ističemo postupno slabljenje

jezične kompetencije kontrolora zračnog prometa i već spomenuti funkcionalni

bilingvizam, koji je u njihovoj struci najprisutniji.

Iako su odgovorne strukture svjesne iznimne važnosti ove problematike, još uvijek nema

redovitih provjera nego se one i dalje provode prema potrebi. Tako su u sklopu priprema

za primjenu jezičnih zahtjeva ICAO-a koja će početi 5. ožujka 2008. provedeni

dijagnostički intervjui kontrolora zračnoga prometa na području Republike Hrvatske,

kako bi se dobio uvid u stvarno znanje engleskoga i pripremili odgovarajući tečajevi

obnove znanja. To je vrlo zahtjevan proces kojim treba obuhvatiti 270-300 licenciranih

kontrolora zračnoga prometa, koliko ih ima u Hrvatskoj, uz angažman dva jezična

stručnjaka HKZP-a. Na tome se i dalje kontinuirano radi.

Zrakoplovno-tehničko osoblje je u razdoblju između 1995. – 1998. zadnji put pohađalo

interne tečajeve općega engleskoga koji su vodili profesori zaposleni u HKZP-u, u sklopu

140

priprema za stručno osposobljavanje za rad na pojedinim uređajima koji su na

engleskome organizirali isporučitelji ondašnjih sustava i uređaja (Thomson-CSF iz

Francuske, Denro iz SAD-a, Frequentis iz Austrije itd). Od 2000. zrakoplovni tehnički

engleski uvodi se kao obvezni nastavni modul u trajanju od 25 sati u program stručnog

osposobljavanja novih zaposlenika za stjecanje dozvole zrakoplovno-tehničkog osoblja.

U tu je svrhu 2003. objavljena i skripta pod naslovom English for Aeronautical Technical

Staff66 koja obuhvaća tekstove iz svih zrakoplovno-tehničkih područja

(radiokumunikacija, navigacija, radarski nadzor, računarstvo, eletroenergetika) i popratne

jezične vježbe.

Slična je situacija i u Sektoru zrakoplovne meteorologije: tečajevi općega engleskoga

održavali su se istovremeno kada i za zrakoplovno-tehničko osoblje, a od 2003. je i za

njihove nove zaposlenike predviđen modul zrakoplovnoga engleskog jezika u trajanju od

25 sati u sklopu programa stručnog osposobljavanja za stjecanje dozvole aerodromskoga

prognostičara ili motritelja.

Na nastavi se obrađuju stručni tekstovi iz skripte The Flying Environment – English for

Aeronautical Meteorological Staff67 koja pokriva razna područja meteorologije (od

atmosfere, vrsta oblaka, opasnih meteoroloških fenomena do načina izrade sinoptičkih

karata i redovitih aerodromskih prognoza), a svaki je tekst popraćen odgovarajućim

jezičnim vježbama.

Ni ostali zaposlenici za čije je radno mjesto predviđeno znanje ili poznavanje engleskoga

jezika nisu obuhvaćeni programima kontinuiranoga školovanja, nego se i za njih tečajevi

organiziraju prema potrebi. Tako je u razdoblju između 2003. i 2006. tečajeve obnove

znanja zrakoplovnoga i općega engleskog jezika pohađalo pomoćno zrakoplovno osoblje

u ARO i NOTAM uredima u svim podružnicama HKZP-a.

U posljednje vrijeme nije bilo organiziranih tečajeva, iako potrebe postoje jer zaposlenici

redovito pohađaju stručne tečajeve na međunarodnoj razini, najčešće iz područja

sigurnosti i upravljanja ljudskim potencijalima. Stoga pojedini zaposlenici pohađaju

tečajeve općega ili poslovnoga engleskog jezika u školama stranih jezika u vlastitome

66

Autor: Jadranka Majić. 67

Autor: Jadranka Majić.

141

aranžmanu ili na trošak tvrtke, naročito oni koji zbog potreba radnoga mjesta ostvaruju

češće međunarodne kontakte ili sami žele unaprijediti stečenu razinu znanja engleskoga

jezika radi mogućega osobnog napredovanja u poslu.

6.3. Izrada pojmovnika

Leksikografski priručnici i pojmovnici iz područja zrakoplovstva u nas su malobrojni i

nepotpuni, a nazivlje prilično neusklađeno i prepuno anglizama. U tome kontekstu,

Englesko-hrvatski aeronautički rječnik Josipa Miloševića koji obuhvaća zrakoplovni

tehnički jezik odnosno nazivlje vezano uz održavanje i tehničku dokumentaciju

zrakoplova značajan je prinos sređivanju hrvatskoga zrakoplovnog nazivlja. Uz 5000

leksikografskih jedinica, u rječniku se nalazi popis od oko tisuću službenih skraćenica,

zatim ostali relevantni popisi i zrakoplovne informacije te ilustracije svih glavnih

elemenata i sustava zrakoplova. Budući da pokriva vrlo usko područje zrakoplovstva,

rabe ga prvenstveno piloti, te inženjeri i mehaničari koji su zaduženi za održavanje

zrakoplova.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta prepoznalo je ozbiljnost problema

nepostojanja standardiziranoga nazivlja i 2001. odobrilo projekt pod nazivom Višejezično

prometno i zrakoplovno nazivlje (od analize prema normi) kojega je na Fakultetu

prometnih znanosti u razdoblju od 2002. do 2006. vodila Maja Bratanić.

Cilj je projekta bio normiranje nazivlja prometne struke, uključujući zrakoplovstvo,

odnosno priprema korpusa za izradu englesko-hrvatskoga obostranog rječnika

prometnoga nazivlja, te utvrđivanje temeljnoga vokabulara koji će se rabiti u obrazovne

svrhe na visokoškolskim ustanovama u Republici Hrvatskoj.

U sklopu projekta pokrenuta je i izrada Dvojezičnog pojmovnika engleskoga i hrvatskoga

aerodromskoga nazivlja, u kojem sudjeluje tim stručnjaka s Fakulteta prometnih znanosti

pod vodstvom Maje Bratanić i Stanislava Pavlina, a projekt je odobrila Hrvatska udruga

zračnih luka.

142

Ni u HKZP-u trenutno ne postoji nijedan cjeloviti pojmovnik kojim bi se osigurala

jednoznačnost pojmova u svakodnevnoj uporabi i razumljivost komunikacije među

različitim zajednicama govornika; međutim, ozbiljno se razmišlja o projektu izrade

takvoga pojmovnika koji bi okupio niz stručnjaka iz različitih područja zrakoplovstva

relevantnih za poslovanje tvrtke.

Za sada su u uporabi specijalizirani pojmovnici koji pokrivaju samo neka od tih područja.

Tu prije svega ističemo Zrakoplovni rječnik, kojega je 1996. izradila skupina kontrolora

zračnoga prometa (Hochberger, Kraljević, Sever Cuglin i Straga), a za internu uporabu

odobrilo tadašnje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza.

Rječnik obuhvaća pojmove na hrvatskome i engleskome, skraćenice i definicije koje se

najčešće rabe u kontroli zračnoga prometa, a izrađen je za potrebe temeljne izobrazbe

kontrolora sukladno standardima i preporučenoj praksi ICAO-a i Zakonu o sustavu

državne uprave. S obzirom na to da se odnosi na vrlo usko i specifično područje koje nije

leksikografski standardizirano, vrlo je značajan i dobar temelj za izradu relevatnoga

rječnika. Ima i zamjerki, jer su u izradi su sudjelovali samo kontrolori, pa ne obuhvaća

pojmove iz ostalih područja zrakoplovstva relevantnih za njihovu struku - navigacije,

radarskoga nadzora, meteorologije i komunikacija.

Nadalje, tijekom izrade autori nisu konzultirali stručnjake iz tih područja, niti su uvažili

primjedbe prevoditelja ili predavača zrakoplovnoga engleskoga. Tako se u njemu mogu

naći netočni prijevodi i definicije pojmova, koji su objašnjeni samo na hrvatskome, s

engleskim nazivom u zagradama. Na kraju, možda bi primjereniji naziv bio glosar ili

pojmovnik jer je za svaki izraz najčešće ponuđen samo jedan prijevod, ponekad

neprovjeren ili nedorađen, a definicije su prilično šture.

I u Sektoru zrakoplovne meteorologije je 1995. izrađen dvojezični pojmovnik pod

naslovom Aviation Glossary - Rječnik zrakoplovnih pojmova (autorica Nevenka Lang) u

kojemu su, pored prijevoda zrakoplovnih pojmova, navedene i njihove definicije.

Namjena je ovoga pojmovnika, za kojega bi mogli reći i da je mali objasnidbeni rječnik,

pružiti elementarno znanje meteorološkome osoblju o temeljnim zrakoplovnim

pojmovima, sukladno obvezama Sektora koje je utvrdila Svjetska meteorološka

organizacija (World Meteorological Organisation – WMO).

143

Pored zrakoplovnih meteorologa, u izradi ovoga pojmovnika sudjelovali su i stručnjaci iz

područja kontrole zračnoga prometa i prevoditelji pa je, zahvaljujući tome, relevantniji od

Zrakoplovnoga rječnika.

6.4. Izrada dvojezičnih dokumenata

Praksa izrade dvojezičnih dokumenata u Hrvatskoj je prisutna već više od petnaestak

godina, točnije od 16. 01. 1990., kada Narodne novine postaju službeno glasilo Republike

Hrvatske i nedugo zatim počinju objavljivati dvojezične međunarodne ugovore. Sukladno

Konvenciji o međunarodnome civilnom zrakoplovstvu, tzv. Čikaškoj konvenciji, i

Protokolu o pristupanju kojega je 1992. potpisala i Republika Hrvatska, sve zemlje

članice ICAO-a obvezne su izdati dokument pod nazivom Zbornik zrakoplovnih

informacija (Aeronautical Information Publication - AIP), u kojem su navedeni svi važni

podaci o aerodromima, zračnim putevima, radionavigacijskim sredstvima, postupcima

itd., te zrakoplovne karte bez kojih letenje zrakoplova ne bi bilo moguće.

Na temelju toga, Zbornik zrakoplovnih informacija (AIP) Republike Hrvatske je 2000.

objavila Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. kao jedini nacionalni pružatelj usluga u

zračnoj plovidbi, odnosno njezin Odjel zrakoplovnoga informiranja. Zbornik se stalno

ažurira, a tekst je pisan dvojezično u stupcima; s lijeve strane na hrvatskome, a s desne

strane na engleskome.

Kako se od stručnjaka koji rade na njemu kao uvjet za obavljanje poslova traži aktivno

znanje engleskoga, u njegovoj izradi ili lekturi ne sudjeluju prevoditelji HKZP-a, ali se od

njih povremeno traži stručna pomoć. Time je osiguran uvjet da će svaki podatak u

Zborniku biti jednoznačan i razumljiv, a svaki korisnik sa slabijim znanjem engleskoga

neće se osjećati nesigurno jer za svaki odlomak postoji ekvivalentni prijevod, npr.:

144

PRVI DIO - OPĆENITO (GEN)

PART 1 - GENERAL (GEN)

GEN 0.1 PREDGOVOR

1. Naziv izdavača publikacije

Zbornik zrakoplovnih informacija (AIP)

Republike Hrvatske izdaje Hrvatska kontrola

zračne plovidbe d.o.o.

2. Primijenjeni ICAO dokumenti

AIP je izrađen sukladno standardima i

preporučenoj praksi (SARPs) Aneksa 15

konvenciji o međunarodnom civilnom

zrakoplovstvu i Priručnik o uslugama

zrakoplovnog informiranja (AIS Manual, ICAO

Doc. 8126). Karte sadržane u AIP-u izrađene su

sukladno Aneksu 4 konvenciji o međunarodnom

civilnom zrakoplovstvu i Priručniku zrakoplovnih

karata (ICAO Doc. 8697).

Razlike od ICAO standarda, preporučene prakse i

postupaka navedene su u pododjeljku GEN 1.7.

3. Struktura AIP-a i utvrđeni redoviti

interval izmjena

3.1 Struktura AIP-a

AIP je dio Paketa objedinjenih zrakoplovnih

informacija, čiji se detalji nalaze u pododjeljku

GEN 3.1. Temeljna struktura AIP-a je prikazana u

grafičkom obliku na stranici GEN 0.1-4.

AIP se sastoji od tri dijela, Općenito (GEN), Na

ruti (ENR) i Aerodromi (AD), a svaki od njih je

podijeljen u odjeljke i pododjeljke, te sadrže

različite vrste informacija.

3.1.1 Prvi dio - Općenito (GEN)

Prvi dio se sastoji od pet odjeljaka koji sadržavaju

informacije sažeto opisane u nastavku.

GEN 0. - Predgovor; Pregled izmjena AIP-a;

Pregled dodataka AIP-u; Lista provjere stranica

AIP-a; Lista ručnih ispravki u AIP-u i Sadržaj

prvog dijela.

GEN 1. Nacionalni propisi i zahtjevi - Nadležna

tijela; Propisi u svezi ulaska, prolaska i odlaska

zrakoplova; Propisi u svezi ulaska, prolaska i

odlaska putnika i posade; Propisi u svezi ulaska,

prolaska i odlaska tereta; Instrumenti, oprema i

GEN 0.1 PREFACE

1. Name of publishing authority

The Aeronautical Information Publication (AIP)

of the Republic of Croatia is published by Croatia

Control Ltd.

2. Applicable ICAO documents

The AIP is prepared in accordance with the

Standards and Recomended Practices (SARPs) of

Annex 15 to the Convention on International Civil

Aviation and the Aeronautical Information

Services Manual (ICAO Doc. 8126). Charts

contained in the AIP are produced in accordance

with Annex 4 to the Convention on International

Civil Aviation and the Aeronautical Chart Manual

(ICAO Doc. 8697).

Differences from ICAO Standards,

Recommended practices and Procedures are given

in subsection GEN 1.7.

3. The AIP structure and established

regular amendment interval

3.1 The AIP structure

The AIP forms part of the Integrated Aeronautical

Information Package, details of which are given in

subsection GEN 3.1. The principal AIP structure

is shown in graphic form on page GEN 0.1-4.

The AIP is made up of three Parts, General

(GEN), En-route (ENR) and Aerodromes (AD),

each devided into sections and subsections as

applicable, containing various types of

information subjects.

3.1.1 Part 1 - General (GEN)

Part 1 consists of five sections containing

information as briefly described hereafter.

GEN 0. - Preface; Record of AIP Amendments;

Record of AIP Supplements; Checklist of AIP

pages; List of hand amendments to the AIP; and

the Table of Contents to Part 1.

GEN 1. National regulations and requirements -

Designated authorities; Entry, transit and

departure of aircraft; Entry, transit and departure

of passengers and crew; Entry, transit and

departure of cargo; Aircraft instruments,

145

dokumentacija zrakoplova; Sažetak nacionalnih

propisa i međunarodnih ugovora/ konvencija; te

Razlike od ICAO standarda, preporučene prakse i

postupaka.

equipment and flight documents; Summary of

national regulations and international

agremments/ conventions; and Differences from

ICAO Standards, Recomended Practices and

Procedures.

(Zbornik zrakoplovnih informacija RH, 2000:1.1-1)

Na temelju ovakvoga provjerenog načina rada Odjela zrakoplovnoga informiranja,

unatrag četiri godine u svim sektorima HKZP-a započelo se s izradom dvojezičnih

dokumenata od osobite važnosti za poslovanje tvrtke.

Dokumenti se izrađuju tako da je na lijevoj strani tiskan tekst na engleskome, a na desnoj

prijevod kod kojega je svaki paragraf vizualno podešen ekvivalentnome paragrafu na

engleskome. Radi se prije svega o prijevodima pravne regulative Europske unije koja se

odnosi na inicijativu za stvaranje Jedinstvenoga europskog neba, a izradili su ih

prevoditelji HKZP-a.

Cilj je ove inicijative uspostava Europskoga područja gornjih letnih informacija

(European Upper Flight Information Region - EUIR) koji bi obuhvaćao zračni prostor

zemalja članica Europske unije, sukladno formalnome priznanju od strane ICAO-a i uz

potporu EUROCONTROL-a. Taj jedinstveni zračni prostor bio bi podijeljen na

funkcionalne blokove koji bi obuhvaćali pojedine europske zemlje, s ciljem unapređenja

postojećih sigurnosnih standarda i učinkovitosti općega zračnog prometa u regiji, zatim

maksimalnu iskoristivost kapaciteta sukladno zahtjevima svih korisnika zračnog prostora

s obzirom na njegov ograničeni potencijal te smanjenja kašnjenja prometa.

U sklopu priprema Republike Hrvatske za ulazak u Europsku uniju, optimalna uporaba

zračnoga prostora i nesmetano odvijanje zračnoga prometa jedan je od preduvjeta koje

mora ispuniti. Stoga je osobito važno da svi sudionici toga procesa budu temeljito

upoznati s važnim dokumentima po kojima su dužni postupati, pa je tako i HKZP uveo

praksu izrade dvojezičnih dokumenata, čime je napravljen još jedan mali korak u

podizanju jezične kompetencije.

Osim toga, svi ostali važniji mnogostrani sporazumi, ugovori ili dokumenti izrađuju se

dvojezično, pa se točnost i razumljivost prijevoda u svakome trenutku mogu provjeriti.

Ova praksa naišla je na odobravanje svih korisnika, ali istovremeno predstavlja i veliku

146

obvezu i odgovornost prevoditelja koji su, osim za prijevod, odgovorni i za konačni

izgled svakoga dokumenata.

6.5. Definiranje pojmova i skraćenica u dokumentima

Kako bi svim korisnicima bilo omogućeno lakše razumijevanje dokumenta i uspješnija

međusektorska komunikacija, u HKZP-u je unatrag nekoliko godina uvedena praksa da

se na početku ili na kraju pojedinoga dokumenta navodi popis korištenih pojmova i

skraćenica. Često se ti popisi objavljuju zasebno, kao npr. Popis skraćenica i definicija

pojmova koji se koriste u SMM-u (Priručniku za upravljanje sigurnošću). Oba dokumenta

izradili su stručnjaci Ureda za sigurnost i kvalitetu HKZP-a koji su svjesni koliko je,

između ostalog, i jezično znanje važan faktor u postizanju sigurnosti zračne plovidbe i

kvalitete pruženih usluga.

Skraćenica/

Acronym

English Hrvatski

A/C Aircraft Zrakoplov

ACAS Airborne Collision Avoidance

System

Zrakoplovni sustav za izbjegavanje sudara

(isto kao TCAS)

ACC Area Control Centre or Area

Control

Centar oblasne kontrole ili oblasna kontrola

ADREP Accident/Incident Reporting System

(Ref. ICAO)

Sistem izvještavanja o nesrećama i nezgodama

(Vidi: ICAO)

AIC Aeronautical Information Circular Okružnica zrakoplovnih informacija

AIP Aeronautical Information

Publication

Zbornik zrakoplovnih informacija

AIS Aeronautical Information Services Usluge zrakoplovnog informiranja

ANS Air Navigation Services Usluge u zračnoj plovidbi

ANSP Air Navigation Service Provider Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi

AOC Air Operator Certificate Certifikat zrakoplovnog operatora

AoR Area of Responsibility Područje odgovornosti

(Popis skraćenica i definicija pojmova koji se koriste u SMM-u , 2007:7)

147

Term Definition Pojam Definicija

Approval Formal recognition that a product,

process, service or organisation

conforms to applicable safety

regulatory requirements.

Odobrenje Formalna potvrda sukladnosti

nekog proizvoda, usluge ili

organizacije s valjanim

sigurnosnim zahtjevima.

Assessment An evaluation based on

engineering, operational

judgement and/or analysis

methods.

Procjena Vrednovanje temeljeno na

operativno-tehničkoj prosudbi

i/ili analitičkim metodama.

ATM Air Traffic Management.

The aggregation of ground-based

(comprising variously ATS,

ASM, ATFM) and airborne

functions to ensure the safe and

efficient movement of aircraft

during all appropriate phases of

flight.

Upravljanje

zračnim

prometom

Skup funkcija u zrakoplovu i na

zemlji (koji obuhvaća operativne

službe kontrole zračnog

prometa, upravljanje zračnim

prostorom i upravljanje

protokom zračnog prometa –

ATS, ASM, ATFM) potrebnih

poradi osiguranja sigurnog i

učinkovitog kretanja zrakoplova

tijekom svih faza operacija.

ATM

Functional

System

A combination of systems,

procedures and human resources

organised to perform a function

within the context of ATM.

Kombinacija sustava, postupaka

i ljudskih potencijala

organiziranih za obavljanje

poslova u okviru ATM-a.

ATM Safety

Regulatory

Audit

A systematic and independent

examination conducted by, or on

behalf of, a National Supervisory

Authority to determine whether

complete safety-related

arrangements or elements hereof,

to processes and their results,

products or services, comply with

required safety related

arrangements and whether they

are implemented effectively and

are suitable to achieve expected

results.

Provjera

stanja

sigurnosti

ATM-a

Sustavno i neovisno ispitivanje

koje provodi, ili se provodi u

njegovo ime, nacionalno tijelo za

nadzor sigurnosti (NSA), kako bi

se utvrdilo da li sveukupne

aktivnosti ili pojedini elementi

vezani za sigurnost, procesi ili

njihovi rezultati, proizvodi ili

usluge udovoljavaju potrebnim

sigurnosnim uvjetima, da li se

učinkovito provode te da li su

primjereni za postizanje

očekivanih rezultata.

(Popis skraćenica i definicija pojmova koji se koriste u SMM-u, 2007:12)

Ova inicijativa značajan je prinos unapređenju jezičnoga znanja i razvijanju svijesti

zaposlenika HKZP-a o važnosti kontinuiranoga obrazovanja. Stalno nailazi na

odobravanje svih zainteresiranih subjekata: od rukovodećih struktura kojima je u interesu

da se zaposlenici stalno usavršavaju, do samih zaposlenika kojima ovakvi popisi u velikoj

mjeri olakšavaju ispunjavanje svakodnevnih radnih obveza i omogućuju profesionalno i

osobno napredovanje.

148

Slična praksa, dijelom i zaslugama HKZP-a, uvedena je i u Ministarstvu mora, turizma,

prometa i razvitka, pa se tako u posljednje vrijeme u pravilnicima relevantnim za zračnu

plovidbu na početku navode pojmovi i skraćenice s engleskim nazivima. Time se željelo

osigurati jednoznačnost u komunikaciji i izbjeći proizvoljno tumačenje ključnih

zrakoplovnih pojmova. Navodimo primjer iz Pravilnika o letenju zrakoplova (2006:2-6):

Pojmovi i kratice

Članak 2.

(1) Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. ACAS II (airborne collision avoidance system II): ACAS koji pored prometnih informacija

(TAs) omogućava i vertikalne rezolucijske informacije (RAs).

2. aerodromski promet (aerodrome traffic): ukupni promet na manevarskim površinama

aerodroma i svi zrakoplovi u letu u okolici aerodroma;

3. aerodromski prometni krug (aerodrome traffic circuit): utvrđena letna putanja kojom moraju

letjeti zrakoplovi u okolici aerodroma;

4. aerodromski kontrolni toranj (aerodrome control tower): nadležna kontrola koja je

uspostavljena u svrhu obavljanja kontrole zračnoga prometa za aerodromski promet;

5. akrobatski let (acrobatic flight): namjerno izveden manevar zrakoplova u letu koji uključuje

naglu promjenu položaja zrakoplova, neuobičajen položaj zrakoplova ili neuobičajenu promjenu

brzine leta;

6. alternativna ruta (alternate route): ruta između određenih točaka ili područja koja je različita od

željene rute, a koju odabire operator zrakoplova u slučajevima kad željena ruta nije slobodna ili

podliježe ograničenjima;

7. apsolutna visina (altitude): vertikalno odstojanje razine, točke ili objekta koji se smatra točkom,

mjereno od srednje razine mora (MSL–QNH postavljanje visinomjera);

8. apsolutna visina odluke (decision altitude – DA) odnosno visina odluke (decision height–DH):

utvrđena apsolutna visina odnosno visina iznad nadmorske visine praga sletne staze tijekom

preciznog prilaženja ili prilaženja s vertikalnim navođenjem na kojoj se mora započeti postupak

neuspjelog prilaženja ako ne postoji potrebna vidljivost vizualnih orijentira za nastavak

prilaženja;

9. apsolutna visina nadvisivanja prepreka (obstacle clearance altitude – OCA) odnosno visina

nadvisivanja prepreka (obstacle clearance height-OCH): najniža apsolutna visina odnosno najniža

visina iznad nadmorske visine praga uzletno-sletne staze ili nadmorske visine aerodroma ispod

koje nije osigurano održavanje propisanih vertikalnih minimalnih odstojanja od prepreka tijekom

prilaženja ili neuspjelog prilaženja;

10. automatsko emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje (automatic terminal information

service-ATIS): automatsko prosljeđivanje tekućih i redovitih informacija zrakoplovima u dolasku

i odlasku pomoću stalnog i ponavljanog radioemitiranja tijekom dana ili njegovog utvrđenog

dijela;

...

(2) Kratice koje se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. ACAS – Airborne collision avoidance system, sustav u zrakoplovu za izbjegavanje sudara

2. ADF – Automatic direction finding equipment, automatski radiokompas

3. AFIL – Flight plan filed in the air, plan leta predan iz zraka (tijekom leta)

4. AFIS – Aerodrome flight information service, usluga pružanja aerodromskih letnih informacija

5. ATC – Air traffic control, kontrola zračnog prometa

6. ATFM – Air traffic flow management, upravljanje protokom zračnog prometa

149

7. CDA – Continuous descent approach, prilaženje s neprekinutim snižavanjem

8. CTOT – Calculated take-off time, proračunato vrijeme uzlijetanja

9. DME – Distance measuring equipment, daljinomjer

10. EAT – Expected approach time, očekivano vrijeme prilažanja

11. ELT – Emergency locator transmitter, odašiljač za lociranje u slučaju nužde

12. EPNdB – Effective Perceived Noise dB, efektivna buka izražena u dB

13. FAF – Final approach fix, preletište završnog prilaženja

14. FAP-Final approach point, točka završnog prilaženja

15. FAR – Federal Aviation Regulations, Savezni zrakoplovni propisi (SAD)

16. FIR – Flight information region, područje letnih informacija

17. FIS – Flight information service, usluga pružanja letnih informacija.

18. FL – Flight level, razina leta

19. GND – Ground, tlo (zemlja)

20. GP-Glide path, odašiljač putanje poniranja

21. IAF – Initial approach fix, preletište početnog prilaženja

22. IAS – Indicated airspeed, indicirana brzina

23. IF – Intermediate fix, preletište međuprilaženja

24. IFR – Instrument flight rules, pravila instrumentalnog letenja

25. ILS – Instrument landing system, sustav za instrumentalno slijetanje

26. JAR-Joint Aviation Requirements, zahtjevi Zajedničkih zrakoplovnih vlasti

27. LLZ-Localizer, odašiljač pravca slijetanja

28. M – Mach number, Machov broj

29. MAPt – Missed approach point, točka neuspjelog prilaženja

30. MDA – Minimum descent altitude, minimalna apsolutna visina snižavanja

Svi navedeni prijedlozi za unapređenje jezičnoga znanja ne mogu se razmatrati zasebno

nego isključivo u sinergiji koja pretpostavlja maksimalno zalaganje stručnjaka iz svih

područja, što će u konačnici rezultirati podizanjem razine sigurnosti zračne plovidbe.

U kontekstu stalnoga nastojanja da se jezični problemi u zrakoplovnoj komunikaciji

svedu na najmanju moguću mjeru, valja spomenuti i dva tehnološka rješenja koja

predlaže Stephen Cushing (1994:91,98), prije svega sustav AIR (Aviation Interface

Research System) za jezičnu obradu poruka između kontrolora i pilota. Rad ovoga

sustava temelji se na principu da se poruka unesena na jednome od dva vizualna sučelja

gramatički provjerava i eventualno ispravlja prije slanja na drugo sučelje, gdje je

dostupna korisnicima, bilo kontrolorima ili pilotima. Prototip ovoga sustava izrađen je

pod Cushingovim vodstvom na sveučilištu u Bostonu i još je uvijek u fazi razvoja.

Drugo rješenje koje predlaže je inteligentno govorno sučelje za zrakoplovne

komunikacije (An Intelligent Voice Interface for Aviation Communication), a koje bi

pratilo razgovor između kontrolora i pilota te izdvajalo potencijalne jezične nejasnoće.

Ovaj sustav sastojao bi se od tri komponente: uređaja za prepoznavanje govora koji bi

150

neobrađeni govor pretvarao u smislene jezične obrasce, zatim jezičnoga filtera koji bi

provjeravao leksik, sintaksu, semantiku, pragmatiku i opće jezično znanje potrebno u

zrakoplovstvu, te inteligetne izlazne jedinice na kojima bi se pojavljivali smisleni izričaji.

U zrakoplovstvu se stalno javljaju nova tehnološka rješenja koja se temelje na principu

obrade govornoga unosa. Međutim, još uvijek postoji određeni otpor prema konceptu

kontrole zračnoga prometa uz pomoć uređaja; zato su svi ponuđeni sustavi za obradu

govora još uvijek u fazi razvoja i do sada se niti jedan od njih nije pojavio na tržištu ili u

široj uporabi u zrakoplovstvu.

151

7. ZAKLJUČAK

Zrakoplovstvo je specifično područje u kojemu je engleski jezik lingua franca, a njegovo

poznavanje jedno od temeljnih načela sigurnosti zračne plovidbe. Komunikacija na

engleskome obuhvaća propisanu radiotelefonsku komunikaciju u kojoj se rabi standardna

frazeologija i pojednostavljeni engleski jezik te svakodnevnu komunikaciju, gdje se

utjecaj engleskoga manifestira u jezičnome posuđivanju, prebacivanju kodova, miješanju

dvaju jezika i uporabi svojevrsnoga hibridnog jezika karakterističnoga za zrakoplovstvo,

te nekoj vrsti funkcionalnoga bilingvizma.

Za razliku od propisane radiotelefonske komunikacije u kojoj prebacivanje kodova nije

dopušteno i može biti jedan od faktora koji mogu dovesti do zrakoplovne nesreće ili

nezgode, u dnevnoj govornoj komunikaciji prisutno je umetanje izraza iz engleskoga ili

hrvatskoga, međurečenično i unutarrečenično prebacivanje.

Učestalost prebacivanja kodova, pored razine jezične kompetencije, ovisi i o stupnju

komunikacije na engleskome u okviru potreba za pojedina radna mjesta i o

međunarodnim kontaktima. Razlozi su prebacivanja različiti, a najčešće se može govoriti

o ekonomičnosti, naročito ako se prebacuju skraćenice, zatim o navici i lakšem

snalaženju s engleskim izrazima, nedostatku ekvivalentnih izraza na materinskome jeziku

ili nastojanju da se sugovorniku prenese što točnija informacija.

U pisanoj komunikaciji miješanje jezika prisutno je u velikoj mjeri. Svaka zajednica

govornika u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe d.o.o. (HKZP) ima svoj miješani jezik

kojega karakterizira veliki broj skraćenica i posuđenica, a rabe se iz tri osnovna razloga: u

zrakoplovstvu je češća uporaba izraza u izvornome obliku budući da engleski na neki

način ima status službenoga jezika, često ne postoje adekvatni izrazi u hrvatskome ili po

mišljenju govornika nisu dovoljno razumljivi odnosno primjereni zrakoplovnoj struci.

Često za to nema objektivnih razloga, osobito ako za neku posuđenicu postoji adekvatan

izraz na hrvatskome. Kako se engleski rabi svakodnevno, s vremenom je prekomjerna

uporaba posuđenica prešla u naviku, što otežava komunikaciju kada se ona proširi na

drugu govornu zajednicu kojoj je za razumijevanje informacija potrebna pomoć, bilo da

se radi o usmenim objašnjenjima ili uporabi strukovnih rječnika ili pojmovnika.

152

U zrakoplovstvu možemo govoriti i o nekoj vrsti funkcionalnoga bilingvizma, s obzirom

na pojavu da neki pripadnici govornih zajednica u HKZP-u tijekom radnoga procesa rabe

riječi iz engleskoga jezika, a da ga ne govore ili ga nikada nisu ni učili. Kao primjer

navodimo starije kontrolore zračnoga prometa koji su prije dobivanja dozvole za

obavljanje poslova kontrolora pohađali samo osnovni tečaj izobrazbe u Školskome centru

u Beogradu, na kojem se od njih tražilo savladavanje propisane frazeologije na

engleskome kao jedinoga uvjeta za uspješnu komunikaciju s pilotom.

Cilj je ovoga rada istražiti utjecaj engleskoga na hrvatski jezik zrakoplovne struke u

svakodnevnoj komunikaciji, gdje je primijećena uporaba engleskoga leksika čak i u

situacijama kada za to nema objektivne potrebe. U tu je svrhu, primjenom raznovrsnih

metodoloških postupaka, prikupljen korpus pisanoga i govorenoga hrvatskog jezika, koji

je zatim analiziran po jezičnim razinama i klasificiran prema standardnoj tipologiji.

Ustanovljeno je da su u korpusu zastupljeni različiti oblici posuđenica i svih vrsta

prevedenica, od kojih su najčešće posuđenice prenesene u izvornome obliku ili pisane

prema izgovoru, zatim poluprevedenice i doslovne prevedenice, različiti oblici

jukstapozicije engleskih i hrvatskih imenica odnosno engleskih skraćenica i imenica na

hrvatskome te manji broj neologizama.

Posebno zanimljiva potkategorija posuđenica su skraćenice koje su u korpusu zastupljene

u velikome broju, a rabe se prvenstveno radi ekonomičnosti, jer su neki izrazi predugački

i time nespretni, osobito u govornoj komunikaciji između kontrolora i pilota gdje često

treba brzo reagirati i dati primjerene upute pilotu, kako sigurnost putnika, posade i

zrakoplova ne bi bila ugrožena.

Nakon provedene analize korpusa, možemo reći da je cilj postignut i da je potvrđena

pretpostavka o postojanju utjecaja engleskoga na hrvatski jezik zrakoplovne struke na

svim jezičnim razinama.

153

Na fonološkoj razini ustanovljeno je postojanje svih triju oblika transfonemizacije.

Zabilježen je raznoliki izgovor posuđenica, a osobito skraćenica. Potvrđena je

Filipovićeva teza da se anglizam u obliku skraćenice izgovara prema nazivima za

pojedinačna slova u engleskome i hrvatskome, pa su tako u korpusu zabilježene paralelne

varijante izgovora nekih skraćenica, primjerice [a-ce-ce] ili [ej-si-si] za ACC ili hibridni

izgovor [vor-di-em-i] za VOR/DME. Vrlo se često skraćenice i ostale posuđenice

izgovaraju pogrešno, što se tumači nižim stupnjem znanja engleskoga i fosilizacijom

pogrešnoga izgovora, osobito kod starijih zaposlenika. Tako se skraćenica AIP sustavno

izgovara pogrešno - [a-i-pi].

Fonološki oblik replike jednako se često formira prema ortografiji i izgovoru, a

zabilježeni su i slučajevi kombiniranoga pisanja (npr. čarter operator). Zanimljivo je

spomenuti i primjere neuobičajenoga naglašavanja sloga zbog fosilizacije pogrešnoga

izgovora nekih anglizama, npr.: [mein'tenəns], [mɔni'tɔring], [au'dit] i ['seifə'ti]. Kod

ispitanika je utvrđeno i nepoznavanje hrvatske ortografije, što je rezultiralo dodavanjem

spojnice i padežnih nastavaka posuđenicama u jednini i množini (npr. nearmiss-a, file-

ovi). Isti način pisanja zabilježen je i kod glagola (npr. save-ati, squawk-ati).

Zabilježena je i prilagodba izgovora komunikacijskome kontekstu, osobito kod

skraćenica, pa su tako ispitanici izjavili da se u domaćoj sredini prilagođavaju izgovoru

većine, koji je ponekad i pogrešan, a u inozemstvu nastoje slijediti fonološka pravila

engleskoga jezika. Kao primjer navodimo skraćenicu ICAO, koja se u komunikaciji na

hrvatskome najčešće izgovara [i-ka-o], a u komunikaciji na engleskome [aj-keo].

Na morfološkoj razini ustanovljena je najveća zastupljenost kompromisnih replika

imenica s vezanim morfemima –er, -ing i -or, a nešto je rjeđe zastupljena nulta

transmorfemizacija modela odnosno potpuna transmorfemizacija replike. Prema principu

koji se u literaturi naziva tendencijom muškoga roda, zabilježeni su i primjeri posuđenica

srednjega roda s konsonantskim dočekom koje su također muškoga roda (npr. niži level,

ovaj mail, međunarodni tender).

Glagolima se u infinitivu najčešće dodaje hrvatski infiks –ira, a glagolski se vid izražava

dodavanjem sufiksa –iz (npr. izbrifirati, ishendlati). Kod pridjeva su zabilježene

kompromisne replike na stupnju primarne adaptacije (npr. inflight informacije, boarding

154

karta, just-culture atmosfera, Thales simulator), a na stupnju sekundarne adaptacije

morfološki adaptirani pridjevi sa sufiksima –an, -ni, -ov (npr. neoperabilan, eksternalni,

Ganttov dijagram).

Česta je i pojava paralelne uporabe posuđenica, poluprevedenica i prevedenica u istome

komunikacijskom kontekstu, što potvrđuje različiti stupanj njihove adaptacije u

morfološki sustav hrvatskoga jezika. Nešto je rjeđa uporaba prevedenica u svakodnevnoj

komunikaciji, što je u skladu s općom pojavom jednostavnijega prihvaćanja anglizama

koji prate usvajanje novih tehnologija u zrakoplovstvu, a u nedostatku domaćih riječi i

nemogućnosti pronalaska pravovremenoga odgovora na njihov gotovo svakodnevni priliv

u hrvatski jezik.

Na semantičkoj razini najčešći su primjeri zadržavanja značenja modela, što je

karakteristično za stručnu terminologiju različitih znanstvenih disciplina, pa tako i

zrakoplovstva. Primjerice, anglizmi azimut (kut između geografskog smjera i radarskog

cilja) i eleron (krilce) zadržali su značenje koje su imali u engleskome i u zrakoplovstvu

ne mogu imati nikakvo dodatno značenje. Zabilježeni su i primjeri suženja odnosno

specijalizacije značenja na stupnju primarne adaptacije. Tako se za anglizam clearance,

od svih značenja navedenih u različitim rječnicima, u zrakoplovstvu rabi samo

specijalizirano značenje ''odobrenje zrakoplovu za nastavak leta''.

Pronađeni su i primjeri proširenja značenja na stupnju sekundarne adaptacije, što je

uvjetovano potpunom integracijom posuđenica u leksički sustav jezika primatelja,

njihovim daljnjim promjenama sukladno jezičnim normama i slobodnom uporabom

posuđenica (npr. briefing – informativni sastanak; soba u kojoj se ti sastanci održavaju,

loadsheet – lista opterećenja zrakoplova; Služba za balansiranje zrakoplova u kojoj se ta

lista popunjava).

Kako bi se potvrdili zaključci do kojih se došlo na temelju analize korpusa, provedena je

anonimna anketa na uzorku od 55 ispitanika iz različitih područja djelatnosti: od

kontrolora zračnoga prometa, operatera obrade podataka o letu i niza stručnjaka u Sektoru

upravljanja zračnim prometom i Oblasnoj kontroli zračnoga prometa, stručnjaka za vojno

letenje iz Sektora vojnih zadaća, zatim meteorologa i motritelja u Sektoru zrakoplovne

meteorologije, inženjera i tehničara u Sektoru zrakoplovno-tehničkih sustava, do

155

pravnika, ekonomista i ostaloga administrativnog osoblja u Sektoru ljudskih potencijala,

pravnih i financijskih poslova.

Provedenom anketom utvrđeno je da čak 78% ispitanika engleski jezik rabi svakodnevno.

Potvrđene su pretpostavke o njihovome pozitivnom stavu prema jezičnome posuđivanju u

svakodnevnoj komunikaciji, koje se prešutno odobrava jer je u funkciji bržeg prijenosa i

razumijevanja informacija kao najvažnijih aspekata sigurnosti zračne plovidbe.

Potvrđena je uporaba anglizama kao jednoga od načina postizanja jednoznačnosti,

preciznosti i razumljivosti komunikacije. Na pitanje kojim izrazima principijelno daju

prednost, 57% ispitanika odlučilo se za izraze na engleskome ili engleske izraze s

prijevodima u zagradama, a kao razlog odabira najčešće su navodili njihovu bolju

razumljivost u usporedbi s prijevodima tehničkoga nazivlja odnosno neadekvatnost

prijevoda. Međutim, rezultati ankete ukazuju i na slabo razumijevanje posuđenica i

prevedenica ako kontekst nije poznat ili ako se radi o vokabularu iz drugoga područja

djelatnosti HKZP-a.

Potvrđene su i pretpostavke o purističkim nazorima ispitanika i popularizaciji hrvatskih

naziva. Na temelju dobivenih odgovora može se zaključiti da su ispitanici svjesni

problema u komunikaciji i potencijalne opasnosti zbog uporabe prevelikoga broja

anglizama. Na pitanje pokušavaju li sami stvarati izraze na hrvatskome, 29% ispitanika

odgovorilo je potvrdno i iznijelo stavove o tome: prema njihovom se mišljenju, naime,

engleski izrazi često koriste iz neznanja i navike, a ne zato što nema odgovarajućih izraza

u hrvatskome.

Imajući u vidu činjenicu da jezično znanje kao jedan od ključnih faktora sigurnosti u

zrakoplovstvu treba stalno održavati na razini potrebnoj za učinkovitu komunikaciju,

predloženi su načini njegovoga unapređenja:

1. uvođenje jezičnih standarda i primjena jezičnih zahtjeva ICAO-a, a u sklopu toga i

uporaba primjerenih testova za provjeru jezičnoga znanja. Na temelju tih odrednica

izrađen je test ELPAC za provjeru znanja engleskoga jezika za kontrolore zračnoga

prometa,

2. kontinuirana obnova jezičnoga znanja za sve zaposlenike kojima je engleski jezik

propisan kao uvjet za obavljanje poslova u okviru radnoga mjesta,

156

3. izrada pojmovnika za pojedina područja zrakoplovstva,

4. izrada dvojezičnih dokumenata koji su osobito važni za sigurnost zračne plovidbe,

čime se osigurava jednoznačnost pojmova,

5. definiranje pojmova i skraćenica u dokumentima kao nužan preduvjet međusektorske

suradnje i uspješne komunikacije.

Engleski jezik kao svojevrsni vernakular zrakoplovstva temelj je propisane i svakodnevne

komunikacije, a dobra jezična kompetencija važan je preduvjet unapređenja

komunikacije u kontekstu sigurnosti zračne plovidbe koja je polazno načelo i cilj

zrakoplovstva.

157

8. LITERATURA

Antunović, G. (1996) Anglicizmi i prevođenje: bez konzultinga nema happy enda.

Suvremena lingvistika, 41/42, 1-9.

Auer, P. (ed.) (1998) Code-Switching: Language, Interaction and Identity. Routledge.

Babić, S. (1973/74) Odnos izvedenica sa –telj i –lac. Jezik, 3-4, 90-93.

Babić, S. (1990) Hrvatska jezikoslovna čitanka. Globus.

Babić, S. (2002) Tvorba riječi u hrvatskome književnome jeziku, HAZU, Nakladni zavod

Globus.

Berk-Selinkson, S. (1986) Linguistic constraints on intrasentential code-switching: a

study of Spanish/Hebrew bilingualism. Language in Society, 15, 313-48.

Bilać, D. (2006) Uvođenje SMS-a. Glasilo HKZP-a, god. VI, 14, 7-9.

Blom, J-P., Gumperz, J. J. (1972) Social Meaning in Linguistic Structure: Code switching

in Norway. In Gumperz, J.J., Hymes D. (eds). Directions in Sociolinguistics. The

Etnography of Communication. Holt, Rine Hart and Winston, Inc., 407-434.

Bloomfield, L. (1969) Language. George Allen & Unwin Ltd.

Bratanić, M. (1999) Aviation English within an ESP Context, Contradictions and

Balances. Proceedings of the 9th Conference on ESP, The British Council Croatia &

HUPE, Split, 79 -84.

Bratanić, M. (1999) Teaching English for Aviation at Academic Level (Scope and

Balance). LSP Forum ’99, The Proceedings of International Conference for

Specific/Academic Purposes in Universities, Prague, 135-137.

Bratanić, M., Tokić, B. (1999) Some aspects of EST materials design in Croatia: English

for Aviation and Aeronautical Engineering - the Lexical Component", ESP Anti-

conference, Bled, Slovenia, November 4-7, 1999, Proceedings available on the

Internet at http://www.britishcouncil.si/anticonference/materials_croatia.htm.

Bratanić, M. (2000) English for Aviation I i II, Fakultet prometnih znanosti.

Bratanić, M., Manucci, M., Pavlin, S. (2002) Croatian Terms For Aircraft. Proceedings of

the 5th International Conference on Traffic Science, ICTS 2001, Univerza v

Ljubljani, Fakultet za pomorstvo in promet i Slovensko društvo za znanost v prometu,

Venecija-Patras-Venecija, 27.-30. 10. 2001., 456-463.

Bratanić, M., Pavlin, S., Francetić, I. (2002) An Analysis of Croatian Terminology for

Aerodrome Surfaces. Proceedings of the 5th International Conference on Traffic Science,

ICTS 2001, Univerza v Ljubljani, Fakultet za pomorstvo in promet i Slovensko društvo za

znanost v prometu, Venecija-Patras-Venecija, 27.-30. 10. 2001., 464-474.

Campbell Laird, K. (2004) English Use in Aviation Communications.

http://lairds.org./Kitty/Aviation_Communications/papers/WE _seminar

Cushing, S. (1995) Pilot – Air Traffic Control Communications: It's Not (Only) What

You Say, It's How You Say It. Flight Safety Digest. Vol. 14, No. 7, 1-11.

158

Cushing, S. (1997) Fatal Words: Communication Clashes and Aircraft Crashes. Chicago

University Press.

Czerwinski, M. (2000) Usporedba adaptacije nekih anglicizama u hrvatskom i poljskom

jeziku. Fluminensia, god. 12, br. 1-2. 79-86.

Day, B. (2004) Heightened awareness of communication pitfalls can benefit safety. ICAO

Journal, No. 1., 20-22.

Decamp, D. (1971) Introduction. The Study of Pidgin and Creole Languages. In Hymes,

D. (ed.) Pidginization and Creolization of Languages. Cambridge University Press,

13-39.

Douglas, D. (2000) Assessing Language for Specific Purposes. CUP.

Drljača, B. (2006) Anglizmi u ekonomske nazivlju hrvatskoga jezika i standardnojezična

norma. Fluminensia, god. 18, br. 1, 65-85.

Dudley-Evans T., St John, M. J. (1998) Developments in ESP. A multi-disciplinary

approach. CUP.

Enright, A. (2004) Updated test satisfies new requirement to demonstrate English

language proficiency. ICAO Journal, No. 1., 2004., 15-17.

Ferguson, C. A. (1959) Diglossia. In Word 15:325-40. Reprinted in Hymes, D. (ed.)

(1964) Language in Culture and Society. Harper and Row. 429-439.

Filipović, R. (1959) The Phonetic Compromise. Studia Romanica et Anglica

Zagrebiensia (SRAZ), 5, 77-88.

Filipović, R. (1960) The Phonemic Analysis of English Loan-Words in Croatian. Progres.

Filipović, R. (1965) Principi lingvističkog posuđivanja I (Fonološki aspekt). Filološki

pregled, I-II, 1-117-131.

Filipović, R. (1966a) Principi lingvističkog posuđivanja II (Morfološki aspekt). Filološki

pregled, I-IV, 1-1-16.

Filipović, R. (1966b) The English Element in the Main European Languages. SRAZ, 21-

22, 103-112.

Filipović, R. (1967) Principi lingvističkog posuđivanja IIII (Semantički aspekt). Filološki

pregled, I-IV, 1-83-94.

Filipović, R. (1968) Semantic Extension Changes in Adaptation of English Laon-Words

in Serbo-Croatian. SRAZ, 25-26, 109-119.

Filipović, R. (1973) Prilog metodi poučavanja anglicizama u evropskim jezicima.

Suvremena lingvistika, sv. 12, 7, 3-10.

Filipović, R. (1977/78) Tuđice i jezična kultura. Jezik, god. XXV, 5, 138-142.

Filipović, R. (1978) Tipovi transfonemizacije u jezicima u kontaktu. Filologija, knj. 8,

99-106.

Filipović, R. (1979) Transmorfemizacija – najčešći oblik supstitucije na morfološkom

nivou. Filologija, knj. 9, 177-183.

159

Filipović, R. (1981) Morphological Categories in Linguistic Borrowing. SRAZ, XXVI (1-

2), 197-207.

Filipović, R. (1986) Teorija jezika u kontaktu : uvod u lingvistiku jezičnih dodira. JAZU

– Školska knjiga.

Filipović, R. (1990) Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku: porijeklo – razvoj –

značenje. JAZU - Školska knjiga.

Filipović, R., Menac, A. (1997) Adaptacija ortografije anglicizama u hrvatskom i ruskom

jeziku: teorija i primjena. Suvremena lingvistika, 43/44, 61-71.

Filipović, R. (1999 [i.e. 2000]) Transmorfemizacija modela šest europskih jezika u

hrvatskom. Filologija, knj. 33, 15-54.

Filipović, R., Menac, A. (2005) Engleski element u hrvatskome i ruskom jeziku. Školska

knjiga.

Finka, B. (1972/73) O upotrebi tuđica u hrvatskom književnom jeziku. Jezik, XX, 4, 98-

102.

Grice, P. (1989) Studies in the Way of Words. Harvard University Press.

Grosjean, F. (1994) Individual bilingualism. In The Encyclopedia of Language and

Linguistics, Pergamon Press, Vol. 3, 1656-1660.

Gumperz, J. J. (1982) Conversational Code-Switching. In Gumperz, J. J. (ed). Discourse

Strategies. Cambridge University Press, 59-99.

Halonja, A., Mihaljević, M. (2006) Nazivlje bežičnih računalnih mreža. Rasprave

Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knj. 32, 87-108.

Haugen E. (1950) The Analysis of Linguistic Borrowing. Language, 26, 210-231.

Haugen E. (1953) The Norwegian Language in America: A Study in Bilingual Behavior.

University of Pennsylvania Press, Vol. 1-2.

Haugen E. (1973) Bilingualism, Language Contact, and Immigrant Languages in the

United States : A Research Report 1956-1970. Current Trends in Lingustics, Mouton,

Vol. 10, 1, 505-591.

Haugen E. (1988) Language and Identity. In Filipović, R., Bratanić, M. (eds.) Languages

in Contact. Proceedings of the Symposium 16.1. of the 12th

International Congress of

Anthropological and Ethnological Sciences, Zagreb, July 25-27, 1988, Institute of

Linguistics, Faculty of Philosophy, University of Zagreb, 1-13.

Havranek, B. (1964) Problematika miješanja jezika. Zadarska revija, XIII, 3, 177-185.

Henley, I. M. A. (2003) Aviation Education and Training. Adult Learning Principles and

Teaching Strategies. Ashgate.

Holm, J. (2000) An Introduction to Pidgins and Creoles. Cambridge University Press.

Hudeček, L. Mihaljević, M. (1998) Polisemija u nazivlju (teorijski, terminološki i

leksikografski problemi. Riječki filološki dani: Zbornik radova, 149-154.

160

Hudeček, L., Mihaljević, M. (2005) Nacrt za višerazinsku kontrastivnu englesko-hrvatsku

analizu. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knj. 31, 107-151.

Ivir, V. (1991) Contrastive methods in contact linguistics. In Ivir, V., Kalogjera, D. (eds.)

Languages in Contact and Contrast: Essays in Contact Linguistics. Mouton de

Gruyter, 237-245.

Jutronić-Tihomirović, D. (1975/76) Prilog proučavanju sintaktičke interferencije kod

jezika u kontaktu. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, god. 14-15, sv.14-15, 149-

258.

Katičić, R. (1967) Jezična srodnost. Suvremena lingvistika, 4, 13-26.

Katičić, R. (1973/74) O purizmu. Jezik, 3-4, 84-90.

Klaić, B. (1953) O zamjenjivanju tuđica našim riječima. Jezik, god. I, 4, 107-113.

Kryžan-Stanojević, B.(2001) Mehanizmi obrane hrvatskoga od stranih jezičnih utjecaja.

Drugi hrvatski slavistički kongres : Zbornik radova I., Hrvatsko filološko društvo,

497-502.

Lightbown, P. M., Spada, N. (1995) How Languages are Learned. OUP.

Lipski, J. M. (1978) Code Switching and the Problem of Bilingual Competence. Aspects

of Bilingualism, M. Paradis (ed.), Columbia, Hornbeam Press, 263-277.

Ljubičić, M. (1998) Bilješke o semantičkoj specijalizaciji posuđenica. Suvremena

lingvistika, 45-46, 17-37.

Maček, D. (1991) Between language contact and language development. In Ivir, V.,

Kalogjera, D. (eds.) Languages in Contact and Contrast: Essays in Contact

Linguistics. Mouton de Gruyter, 282-285.

Majić, J. (2004) Uvođenje novog standarda – Operational Level 4. Glasilo HKZP-a, god.

IV, 11, 19-20.

Manual of Radiotelephony – Doc. 9432-AN/925 (2006) International Civil Aviation

Organization.

Manual on the Implementation of ICAO Language Proficiency Requirements – Doc. 9835

(2004) International Civil Aviation Organisation.

Mathews, E. (2004) New provisions for English language proficiency are expected to

improve aviation safety. ICAO Journal, No. 1., 4-6.

McDonough, J. and McDonough, S. (1997) Research Methods for English Language

Teachers. Arnold.

Medved Krajnović, M. (2002-2003) The Nature and Role of Code-Switching in

Developing Bilingualism. SRAZ, vol. XLVII-XLVIII, 311-334.

Mell, J. (2004) Language training and testing in aviation need to focus on job-specific

competencies. ICAO Journal, No. 1., 12-14.

Menac, A. (1972) Svoje i posuđeno u frazeologiji. Strani jezici, 1, 9-18.

Mihaljević, M. (1992) Semantičke posuđenice. Suvremena lingvistika, 33, 33-43.

161

Mihaljević, M. (1994) Anglizam ili anglicizam? Jezik, god. 41, br. 4, 114-116.

Mihaljević, M. (1998) Terminološki priručnik. Hrvatska sveučilišna naklada.

Mihaljević, M. (2001) Tvorbeni modeli u novome hrvatskom tehničkom nazivlju. Drugi

hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova I., 519-525.

Mihaljević, M. (2003) Kako se na hrvatskome kaže www? : kroatistički pogled na svijet

računala. Hrvatska sveučilišna naklada.

Mikulić, G. Horga, D. (1990) A sociolinguistic analysis of attitudes towards the use of

native versus foreign words. In Filipović, R., Bratanić, M. (eds.) Languages in

Contact. Proceedings of the Symposium 16.1. of the 12th

International Congress of

Anthropological and Ethnological Sciences, Zagreb, July 25-27, 1988, Institute of

Linguistics, Faculty of Philosophy, University of Zagreb, 157-165.

Mitsoumi, M., O'Brien K. (2004) Fundamental aviation language issues addressed by

new proficiency requirements. ICAO Journal, No. 1., 7-9.

Muhvić-Dimanovski, V. (1986) O paralelnoj upotrebi posuđenica i njihovih prevedenica.

Filologija, knj. 14, 247-53.

Muhvić-Dimanovski, V. (1990) Some Recent Semantic Loans of English Origin in

Serbo-Croatian. In Filipović, R., Bratanić, M. (eds.) Languages in Contact.

Proceedings of the Symposium 16.1. of the 12th

International Congress of

Anthropological and Ethnological Sciences, Zagreb, July 25-27, 1988, Institute of

Linguistics, Faculty of Philosophy, University of Zagreb, 151-156.

Muhvić-Dimanovski, V. (1992) Prevedenice – jedan oblik neologizama. Rad Hrvatske

akademije znanosti i umjetnosti, knj. 446, 93-205.

Muhvić-Dimanovski, V. (1998) Neologizmi na razmeđi između jezične otvorenosti i

jezičnoga purizma. Filologija, 30-31, 495-499.

Muhvić-Dimanovski, V. (2004) New Concepts and New words : How Do Languages

Cope with the Problem of Neology?. Collegium antropologicum, 28, Suppl. 1, 139-

146.

Muhvić-Dimanovski, V. (2005) Neologizmi : problemi teorije i primjene. FF press.

Muljačić, Ž. (1968) Tipologija jezičnoga kalka. Radovi. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski

fakultet Zadar, god. 7, sv. 7, 5-19.

The New Language in International Business – Simplified English (2004) Tedopres

International B.V. Tilburg.

Nikolić-Hoyt, A. (1999) Transmorfemizacija anglicizama. U Filipović, R. [et. al.]

Transmorfemizacija modela šest europskih jezika u hrvatskom. Filologija, 33, 36-41.

Nikolić-Hoyt, A. (2003) Hrvatski u dodiru s engleskim jezikom. Riječ, god. 9, 1-2, 48-55.

Nikolić-Hoyt, A. (2005) Hrvatski u dodiru s engleskim jezikom. U Sočanac, L. [et. al.]

Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima – Prilagodba posuđenica. Nakladni

zavod Globus, 179-205.

162

Opačić, N. (2006) Hrvatski jezik u zagradama: globalizacijske jezične stranputice.

Hrvatska sveučilišna naklada.

Orwell, G. (1946) Politics and the English Language.

http://www.orwell.ru/essays/politics/english/e_polit

Piškorec, V. (2005) Germanizmi u govorima đurđevečke Podravine. FF press.

A Plain English Handbook (1998) US Securities and Exchange Commission.

Poplack, S. (2001) Code-switching (linguistic). In Smelser N., Baltes P. (eds.)

International Encyclopedia of the Social and Behavioral Sciences. Elsever Science

Ltd., 2062-2065.

Poplack, S. (1980) Sometimes I'll start a sentence in English y terminó en espanol:

toward a typology of code switching. Linguistics, 18, 581-618.

Poplack, S., Sankoff, D. (1988) Code-switching. In Ammon, U. [et al.] (eds.)

Sociolonguistics: An International Handbook of Language and and Society, Walter de

Gruyter.

Pritchard, B. (1985) Englesko-hrvatski jezični kontakti u pomorstvu: doktorska

disertacija.

Pritchard B. (1993) O anglicizmima u suvremenom hrvatskom pomorskom jeziku.

Pomorski zbornik, 161-173.

Pritchard, B. (1996) Anglicizmi u poslovnim komunikacijama u hrvatskom pomorstvu.

Suvremena lingvistika, 41-42, 529-543.

Romaine, S. (1989) Bilingualism. Oxford, Blackwell.

Rose, L. J. (1956) The development of the ICAO spelling alphabet. Aviation's ABC.

ICAO Journal, Vol. XI, No. 1., 12-14.

Rules of the Air and Air Traffic Services. Procedures for Air Navigation Services - Doc

4444-RAC/501/12 (1998). International Civil Aviation Organization.

Samarin, W. J. (1971) Salient and Substantive Pidginization. Hymes, D. (ed.)

Pidginization and Creolization of Languages. Cambridge University Press, 117-140.

Sankoff, D., Poplack, S. (1981) A formal grammar for code-switching. Papers in

Linguistics: International Journal of Human Communication, 14 (1), 3-45.

Sankoff, D. (1988) The production model of code-mixed discourse. In COLING-ACL

'98: Proceedings of the 36th

Annual Meeting of the Association for Computational

Linguistics and the 17th

International Conference on Computational Linguistics,

University of Montreal Press, Vol. 1, 8-21.

Sapir, E. (1970) Language : An Introduction to the Study of Speech. Rupert Hart-Davis.

Salzman-Čelan, M. (2001) Jezik – identitet naroda. Drugi hrvatski slavistički kongres :

Zbornik radova I., Hrvatsko filološko društvo, 609-615.

Sarmento, S. (2005) A Pragmatic Account of Aviation Manuals, ESP World, Issue 3(11),

Volume 4, 1-21.

163

Sesar, D., Vidović, I. (2001) Jednoslovlje i jezična kultura ili što je novogovor učinio

hrvatskome jeziku. Drugi hrvatski slavistički kongres : Zbornik radova I., Hrvatsko

filološko društvo, 617-624.

Shawcross, P. (1993) English for Aircraft 1–2. Belin.

Shawcross, P. (2004) Proficiency requirements underscore importance of teaching and

testing. ICAO Journal, No. 1., 18-19.

Skelin Horvat, A. (2005) Posuđivanje u hrvatski jezik u dvama razdobljima. Suvremena

lingvistika, 57-58, 93-94.

Sočanac, L. (2005) Uvod: teorija i metodologija. U Sočanac, L. [et. al.] Hrvatski jezik u

dodiru s europskim jezicima – Prilagodba posuđenica. Nakladni zavod Globus, 9-17.

Sočanac, L. (2004) Hrvatsko-talijanski jezični dodiri: s rječnikom talijanizama u

standardnome hrvatskom jeziku i dubrovačkoj dramskoj književnosti. Nakladni zavod

Globus.

Titone, R. (1991) Language contact and code switching in the bilingual personality. In

Ivir, V., Kalogjera, D. (eds.) Languages in Contact and Contrast: Essays in Contact

Linguistics. Mouton de Gruyter, 439-450.

Trudgill, P. (1995) Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society. Penguin

Group.

Turk, M. (1993) Leksički i semantički kalkovi u hrvatskome jeziku. Fluminensia, 1-2,

39-48.

Turk, M. (1996) Jezični purizam. Fluminensia, 1-2, 63-79.

Turk, M. (1997) Jezični kalk: tipologija i nazivlje. Fluminensia, 1-2, 85-104.

Turk, M. (1997) Semantičke posuđenice u hrvatskome jeziku. Croatica: Prinosi

proučavanju hrvatske književnosti. God. XXVII, 45-46, 202-213.

Turk, M., Pavletić, H. (2001) Poluprevedenice – jedan oblik neologizama. Drugi hrvatski

slavistički kongres, Zbornik radova I., 643-649.

Turk, M. (2001) Tvorbene značajke kalkiranih imenica. Rasprave Instituta za hrvatski

jezik i jezikoslovlje, knj. 27, 267-80.

Turk, M. (2002) Tvorbene značajke kalkova (pridjevi, glagoli, prilozi). Fluminensia, god.

14, br.1, 47-66.

Turk, M. (2003) Razumljivost i stilske značajke kalkova. Fluminensia, god. 15, br. 1, 9-

24.

The Use of Vernacular Languages in Education (1953). Monographs on Fundamental

Education, Series VIII, UNESCO.

Vince, V. (1980) I jezična čistoća i funkcionalnost. Jezik, god. 27, 2-3, 65-79.

Vinja, V. (1986) Hibridni rezultati jezičnih dodira. Filologija, 14, 419-432.

Vrhovac, Y. (2001) Govorna komunikacija i interakcija na satu stranoga jezika. Naklada

Ljevak.

164

Weinreich, U. (1968) Languages in Contact. Findings and Problems. Mouton.

Weston, R. C. and Hurst, R. (1982) Zagreb One Four – Cleared to Collide?. Aronson,

Jason Publishers.

Whinnom, K. (1971) Linguistic Hybridization and the 'Special Case' of Pidgins and

Creoles. In Hymes, D. (ed.) Pidginization and Creolization of Languages. Cambridge

University Press, 91-115.

Writing User-Friendly Documents: A Handbook for FAA Drafters (2000) Plain English

Network.

165

Rječnici i pojmovnici:

Anić, V. (2003) Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Novi Liber.

Bartolić, Lj. (2004) Strojarski rječnik energetskog strojarstva i osnova strojarstva:

englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski. Školska knjiga.

Bendow, I. (2007) Englesko-hrvatski frazeološki rječnik. Školska knjiga.

Bogušić, D. [et. al.] (2000) Rječnik komunikacijske tehnologije. FESB Split.

Brozović-Rončević, D. [et. al.] (1996) Rječnik novih riječi: mali vodič kroz nove riječi i

pojmove u hrvatskim glasilima. Minerva.

Bujas, Ž. (1999) Veliki englesko-hrvatski rječnik. Nakladni zavod Globus.

Bujas, Ž. (1999) Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Nakladni zavod Globus.

Čistogradov, Đ. (1989) Zrakoplovni rečnik. Privredni pregled.

Gačić, M. (2004) Englesko-hrvatski rječnik prava, međunarodnih odnosa, kriminalistike i

forenzičkih znanosti, kriminologije i sigurnosti. Naklada Ljevak.

Gelo, B. [et. al.] (2005) Meteorološki pojmovnik i višejezični rječnik: hrvatski, engleski,

njemački i francuski jezik. Državni hidrometeorološki zavod.

Hochberger, M. [et. al.] (1996) Zrakoplovni rječnik. Ministarstvo pomorstva, prometa i

veza – Uprava kontrole leta.

Hornby, A.S. (2005) Oxford Advanced Learner's Dictionary. OUP.

Kiš, M. (2002) Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik. Naklada

Ljevak.

Lang, N. (1995) Aviation Glossary - Rječnik zrakoplovnih pojmova. Sektor zrakoplovne

meteorologije HKZP-a.

Milošević, J. (1998) Englesko-hrvatski aeronautički rječnik. FS.

The Oxford Encyclopedic English Dictionary (1994) OUP.

Špiljak, V. (ed.) (2000) Englesko-hrvatski poslovni rječnik. Masmedia.

Štambuk, A. [et. al.] (1991) Rječnik elektronike: englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski.

Logos.

Korišteni izvori:

Airport Handling Manual (1999) Swissair.

AMEX Novosti (2004) God. X, 2 (59).

ATCC Split - LOIN (2007) HKZP d.o.o.

ATCC Zagreb - LOIN (2005) HKZP d.o.o.

ESARR 5 - Sigurnosni propis EUROCONTROL-a (2003) HKZP d.o.o.

166

Operativna uputa za korištenje automatskog meteorološkog sustava ALMOS u Podružnici

Zadar (2006) HKZP d.o.o.

Operativna uputa za provođenje operacija pri smanjenoj vidljivosti CAT I/II/III za

Zračnu luku Zagreb (2004) HKZP d.o.o.

Popis skraćenica i definicija pojmova koji se koriste u SMM-u (2007) HKZP d.o.o.

Pravilnik o dozvolama i ovlaštenjima kontrolora zračnog prometa (NN, 132/98).

Pravilnik o uvjetima kojima mora udovoljavati pomoćno zrakoplovno osoblje –

zrakoplovno-tehničko osoblje kontrole zračne plovidbe (NN, 132/98).

Pravilnik o letenju zrakoplova (NN, 75/06).

Priručnik o presretanju zrakoplova (1990) HKZP d.o.o.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu (NN, 46/07)

Zbornik zrakoplovnih informacija Republike Hrvatske (2000) HKZP. d.o.o.

Zrakoplovno-tehnički postupak održavanja radarskog sustava MSSR – RSM970 (2007)

HKZP d.o.o.

167

SAŽETAK

Prisutnost i utjecaj engleskoga izuzetno su snažni u jeziku zrakoplovne struke u cijelome

svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Engleski jezik kao svojevrsna lingua franca zrakoplovstva

pretpostavlja posjedovanje određene razine jezičnoga znanja kao jednoga od preduvjeta

sigurnosti zračne plovidbe, a rabi se u radiotelefonskoj komunikaciji između kontrolora i

pilota te u svakodnevnoj komunikaciji zrakoplovnoga osoblja.

U radiotelefonskoj komunikaciji rabi se propisana ICAO frazeologija i pojednostavljeni

engleski, a u svakodnevnoj se komunikaciji utjecaj engleskoga manifestira u jezičnome

posuđivanju, prebacivanju kodova, miješanju dvaju jezika i uporabi svojevrsnoga

hibridnog jezika karakterističnoga za zrakoplovstvo.

U dnevnoj komunikaciji djelatnici različitih službi vezanih uz zrakoplovstvo i kontrolu

zračne plovidbe, zbog stalne izloženosti engleskome jeziku, i u hrvatskome kontekstu

rabe engleski leksik čak i u situacijama kada za to nema objektivne potrebe. Razlozi za to

su različiti, a najčešće se može govoriti o ekonomičnosti, zatim o navici i lakšem

snalaženju s engleskim izrazima, nedostatku ekvivalentnih izraza na materinskome jeziku

ili nastojanju da se sugovorniku prenese što točnija informacija.

Taj hibridni jezik prepun skraćenica i posuđenica koje se pojavljuju u sintagmama s

leksemima hrvatskoga jezika izvor je problema u komunikaciji među različitim

zajednicama govornika u HKZP-u. Zbog toga treba stalno raditi na unapređenju

jezičnoga znanja, kao jednoga od važnih faktora u postizanju sigurnosti zračne plovidbe.

Ključne riječi: frazeologija, pojednostavljeni engleski jezik, prebacivanje kodova,

miješanje jezika, hibridni jezik, posuđenica, prevedenica, jezično znanje, sigurnost zračne

plovidbe.

168

SUMMARY

Presence and influence of the English language have been exceptionally powerful in

aviation language all over the world, as well as in Croatia. English, being a kind of lingua

franca in aviation, assumes a certain level of language proficiency as one of

preconditions for air navigation safety. It has been used in radiotelephony communication

between controllers and pilots, and in daily communication of aeronautical staff.

The language used in radiotelephony communication comprises prescribed ICAO

phraseology and plain English, while the influence of English in daily communication has

been demonstrated as linguistic borrowing, code switching, language mixing and as a

kind of hybrid, aviation-specific language.

In daily communication, the employees in different fields related to aviation in general

and to air navigation services in particular, as a consequence of permanent exposure to

English, have been using the English vocabulary in communication conducted in

Croatian, even in situations when, objectively speaking, it is not necessary. This

phenomenon can be substantiated by a number of different reasons, most commonly by

economical reasons, routine, more convenient use of English expressions, lack of

equivalent expressions in the mother tongue, or an attempt to convey as correct

information to to the interlocutor as possible.

This hybrid language, full of acronyms and loan words which occur in sintagms with

Croatian lexemes, is a source of miscommunication between various speech communities

in Croatia Control Ltd. It is therefore necessary to strive continuously for a higher level

of language proficiency, as one of major factors in reaching an optimum level of safety in

air navigation.

Key words: phraseology, plain English, code switching, language mixing, hybrid

language, loan, loan translation, language proficiency, air navigation safety.

169

PRILOZI

Prilog 1. - Anketni listić I.

Prilog 2. - Anketni listić II.

170

Prilog 1.

ANKETNI LISTIĆ I. 1. Kako često rabite engleski jezik u govoru ili pismu tijekom radnog procesa?

a) svakodnevno

b) nekoliko puta tjedno

c) jednom tjedno

d) povremeno

e) rijetko

2. Što radije rabite?

a) izraze na engleskom jeziku

b) izraze na engleskom jeziku s prijevodom na hrvatski jezik u zagradama

c) prijevode izraza na hrvatski jezik

d) prijevode izraza na hrvatski jezik s engleskim nazivom u zagradama

3. Zašto?

4. Kojim izrazima principijelno dajete prednost?

5. Zašto?

6. Pokušavate li sami stvoriti neki izraz na hrvatskome jeziku? DA NE

7. Koji je prijevod sljedećih hrvatskih izraza na engleski jezik?

dretva a) b) ne znam

hodogram a) b) ne znam

kišomjer a) b) ne znam

konkurentno programiranje a) b) ne znam

mali propad a) b) ne znam

odašiljač pravca slijetanja a) b) ne znam

odobrenje za nastavak leta a) b) ne znam

podešavač a) b) ne znam

podnica oblaka a) b) ne znam

raščlanjivač a) b) ne znam

171

8. Koje je značenje sljedećih posuđenica iz engleskog jezika?

air show a) b) ne znam

atenuator a) b) ne znam

butiranje a) b) ne znam

clearance a) b) ne znam

garbling a) b) ne znam

multiplekser a) b) ne znam

provider a) b) ne znam

slot a) b) ne znam

transponder a) b) ne znam

unit rate a) b) ne znam

9. Napišite kako izgovarate sljedeće izraze:

npr. input [imput] ili [input]

aircraft _____________________________________________

ATM provider _____________________________________________

ceilometer _____________________________________________

Croatia Airlines _____________________________________________

clearance _____________________________________________

hyperthreading _____________________________________________

loadsheet _____________________________________________

multiplexer _____________________________________________

pulse code _____________________________________________

tracker _____________________________________________

tuner _____________________________________________

updatirati _____________________________________________

172

10. Napišite kako izgovarate sljedeće skraćenice:

npr. ILS [aj-el-es] ili [i-el-es]

ACC KZP _____________________________________________

AIP _____________________________________________

CCL _____________________________________________

EBRD _____________________________________________

EUROCONTROL _____________________________________________

FIR _____________________________________________

ICAO _____________________________________________

NDB _____________________________________________

OJT _____________________________________________

VOR/DME _____________________________________________

11. Umetnite navedene izraze u rečenice u obliku koji vam najviše odgovara:

npr. save [sejvati] ili [save-ati] ili [saveati]

Sejvaj (save) taj dokument pod drugim imenom.

1. ______________________ (track) su korigirani zapisi o poziciji zrakoplova.

2. HKZP d.o.o. je jedan od _______________________________ (provider) usluga na području

BiH.

3. Problem ________________________ (safety) prilično je aktualan u zadnje vrijeme.

4. On nije imao puno ______________________ (nearmiss) do sada.

5. Koji si mu kôd ____________________________ (squawk)?

6. Pilot _____________________________ (Croatia Airlines) prihvatio je predloženu promjenu

rute.

7. B-747 iz Rima ne odustaje od dobivenog _________________________ (clearance) za

slijetanje.

8. Izračun __________________________ (unit rate) za sljedeću godinu mora biti gotov do

kraja studenog.

9. Koji je ________________________ (designator) za zadarski aerodrom?

10. U ___________________________ (MET report) nije precizirano kada se očekuje oluja.

173

Prilog 2.

ANKETNI LISTIĆ II.

Napišite kako izgovarate sljedeće skraćenice i izraze u komunikaciji na hrvatskome i

engleskome jeziku:

ACC a) u komunikaciji na hrvatskome jeziku _______________________

b) u komunikaciji na engleskome jeziku _______________________

AIP a) u komunikaciji na hrvatskome jeziku _______________________

b) u komunikaciji na engleskome jeziku _______________________

ATM provider a) u komunikaciji na hrvatskome jeziku _______________________

b) u komunikaciji na engleskome jeziku _______________________

CCL a) u komunikaciji na hrvatskome jeziku _______________________

b) u komunikaciji na engleskome jeziku _______________________

Croatia Airlines a) u komunikaciji na hrvatskome jeziku _______________________

b) u komunikaciji na engleskome jeziku _______________________

EBRD a) u komunikaciji na hrvatskome jeziku _________________________

b) u komunikaciji na engleskome jeziku _________________________

EUROCONTROL a) u komunikaciji na hrvatskome jeziku _________________________

b) u komunikaciji na engleskome jeziku _________________________

FIR a) u komunikaciji na hrvatskome jeziku _________________________

b) u komunikaciji na engleskome jeziku _________________________

ICAO a) u komunikaciji na hrvatskome jeziku _________________________

b) u komunikaciji na engleskome jeziku _________________________

OJT a) u komunikaciji na hrvatskome jeziku _________________________

b) u komunikaciji na engleskome jeziku _________________________

174

ŽIVOTOPIS

Rođena sam 16. travnja 1957. u Drnišu, gdje sam završila osnovnu školu i gimnaziju.

Godine 1980. diplomirala sam engleski jezik i književnost i pedagogiju na Filozofskome

fakultetu u Zagrebu. U svibnju 1980. zapošljavam se u knjižnici Hrvatskoga saveza

slijepih i slabovidnih, gdje do 1994. radim kao prevoditelj i bibliotekar.

Od 1994. do danas neprekidno radim u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe d.o.o. kao

prevoditelj i predavač engleskoga jezika za zrakoplovno-tehničko i zrakoplovno-

meteorološko osoblje.

Godine 2000. upisujem Poslijediplomski stručni studij glotodidaktike, a 2003. odobrena

mi je izrada znanstvenoga magistarskog rada, umjesto stručnoga rada, pod naslovom:

''Utjecaj engleskoga na hrvatski jezik zrakoplovne struke'' na Poslijediplomskome

znanstvenom studiju lingvistike.

Od početka bavljenja zrakoplovnim engleskim jezikom sudjelovala sam na brojnim

međunarodnim konferencijama i seminarima iz toga područja. Autorica sam skripti iz

engleskoga jezika za zrakoplovno-tehničko i zrakoplovno-meteorološko osoblje HKZP-a,

te specijaliziranih skripti iz engleskoga jezika za studente na Veleučilištu Velika Gorica,

gdje također predajem. Živim s obitelji u Velikoj Gorici.