of 178 /178
Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Zagreb, Ivana Lučića 3 Jadranka Majić UTJECAJ ENGLESKOGA NA HRVATSKI JEZIK ZRAKOPLOVNE STRUKE Magistarski rad Zagreb, 2007.

UTJECAJ ENGLESKOGA NA HRVATSKI JEZIK ZRAKOPLOVNE … · Funkcionalni bilingvizam 46 3. PRIPREMA KORPUSA 3.1. Uvod 48 3.2. Pisani hrvatski jezik 49 3.3. Govoreni hrvatski jezik 56

  • Author
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of UTJECAJ ENGLESKOGA NA HRVATSKI JEZIK ZRAKOPLOVNE … · Funkcionalni bilingvizam 46 3. PRIPREMA...

  • Sveučilište u Zagrebu

    Filozofski fakultet

    Zagreb, Ivana Lučića 3

    Jadranka Majić

    UTJECAJ ENGLESKOGA NA HRVATSKI JEZIK

    ZRAKOPLOVNE STRUKE

    Magistarski rad

    Zagreb, 2007.

  • Sveučilište u Zagrebu

    Filozofski fakultet

    Zagreb, Ivana Lučića 3

    Jadranka Majić

    UTJECAJ ENGLESKOGA NA HRVATSKI JEZIK

    ZRAKOPLOVNE STRUKE

    Magistarski rad

    Mentorica: dr. sc. Vesna Muhvić-Dimanovski

    Zagreb, 2007.

  • SADRŽAJ

    str.

    UVOD 1

    1. TEORIJA KONTAKTNE LINGVISTIKE

    1.1. Uvod 3

    1.2. Jezično posuđivanje 5

    1.3. Prebacivanje kodova 7

    1.4. Miješanje jezika 11

    1.5. Jezični purizam 13

    2. KONTAKTNA LINGVISTIKA U KONTEKSTU ZRAKOPLOVSTVA

    2.1. Uvod 17

    2.2. Engleski jezik u radiotelefonskoj komunikaciji 18

    2.2.1. ICAO frazeologija 18

    2.2.2. Plain English - pojednostavljeni engleski jezik 23

    2.3. Engleski jezik u svakodnevnoj komunikaciji 34

    2.3.1. Uvod 34

    2.3.2. Prebacivanje kodova 35

    2.3.3. Miješani jezik 39

    2.3.4. Funkcionalni bilingvizam 46

    3. PRIPREMA KORPUSA

    3.1. Uvod 48

    3.2. Pisani hrvatski jezik 49

    3.3. Govoreni hrvatski jezik 56

    3.3.1. Skraćenice 58

    4. ANALIZA KORPUSA PO JEZIČNIM RAZINAMA

    4.1. Uvod 63

    4.2. Adaptacija posuđenica na fonološkoj razini 64

    4.2.1. Nulta transfonemizacija 64

    4.2.2. Kompromisna transfonemizacija 66

    4.2.3. Slobodna transfonemizacija 67

    4.2.4. Fonološki oblik replike 68

    4.3. Adaptacija posuđenica na morfološkoj razini 71

    4.3.1. Imenice 72

    4.3.1.1. Nulta transmorfemizacija 72

    4.3.1.2. Kompromisna transmorfemizacija 72

    4.3.1.3. Potpuna transmorfemizacija 74

  • 4.3.2. Glagoli 76

    4.3.3. Pridjevi 78

    4.3.4. Skraćenice 80

    4.4. Adaptacija posuđenica na semantičkoj razini 88

    4.4.1. Zadržavanje značenja modela 88

    4.4.2. Suženje značenja modela 89

    4.4.3. Proširenje značenja modela 89

    5. JEZIČNA OBILJEŽJA KORPUSA

    5.1. Klasifikacija posuđenica i prevedenica 91

    5.2. Zapažanja 100

    5.2.1. Paralelna uporaba posuđenica, poluprevedenica i doslovnih prevedenica 104

    5.2.2. Neologizmi 106

    5.2.3. Najčešće pogreške u uporabi posuđenoga leksika 108

    5.3. Provođenje ankete 111

    5.3.1. Stav ispitanika prema jezičnome posuđivanju 111

    5.3.2. Fonološka adaptacija posuđenica 115

    5.3.3. Prilagodba izgovora posuđenica 119

    5.3.4. Morfološka adaptacija posuđenica 124

    5.3.5. Razumljivost posuđenica i prevedenica 127

    5.3.6. Purizam u kontekstu zrakoplovstva 131

    6. PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐENJE JEZIČNOGA ZNANJA

    6.1. Uvođenje jezičnih standarda 133

    6.1.1. Test ELPAC 135

    6.2. Kontinuirana obnova znanja 138

    6.3. Izrada pojmovnika 141

    6.4. Izrada dvojezičnih dokumenata 143

    6.5. Definiranje pojmova i skraćenica u dokumentima 146

    7. ZAKLJUČAK 151

    8. LITERATURA 157

    SAŽETAK 167

    ABSTRACT 168

    PRILOZI 169

  • UVOD

    Engleski jezik je svojevrsna lingua franca zrakoplovstva, a njegovo poznavanje jedno od

    polaznih načela sigurnosti zračne plovidbe. Propisana frazeologija i pojednostavljeni

    engleski jezik predstavljaju temelj komunikacije između kontrolora zračnoga prometa,

    pilota, meteorološkoga i ostaloga zrakoplovnog osoblja u cijelome svijetu. No, i izvan te

    ''propisane'' komunikacije, prisutnost i utjecaj engleskoga izuzetno su snažni u jeziku

    zrakoplovne struke u svim zemljama u kojima ima status stranoga jezika, pa tako i u

    Hrvatskoj.

    Utjecaj engleskoga na hrvatski jezik zrakoplovne struke može se promatrati na dvije

    osnovne razine – na terminološkoj razini, što nije predmet našega istraživanja, i na

    komunikacijskoj razini. Primijećeno je da u dnevnoj komunikaciji djelatnici različitih

    službi vezanih uz zrakoplovstvo i kontrolu zračne plovidbe, zbog stalne izloženosti

    engleskome jeziku, i u hrvatskome kontekstu rabe engleski leksik čak i u situacijama

    kada za to nema objektivne potrebe. To je prisutno do te mjere da bi se moglo govoriti i o

    stanovitome obliku bilingvizma. Nas u ovome radu zanima upravo taj aspekt dnevnoga

    utjecaja engleskoga jezika, prije svega na govorni zrakoplovni jezik, točnije dnevni

    žargon zrakoplovne struke.

    Cilj je ovoga rada istražiti utjecaj engleskoga na hrvatski jezik zrakoplovne struke u

    dnevnoj komunikaciji i ustanoviti zakonitosti nastalih jezičnih promjena. Pokušat će se

    osvijetliti različite pojave: od jezičnoga posuđivanja, izmjene ili prebacivanja kodova i

    miješanja jezika do funkcionalnoga bilingvizma i jezičnoga purizma u kontekstu

    zrakoplovstva, sa svim njihovim implikacijama.

    Istraživanje će se provesti u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe d.o.o., jedinome

    nacionalnom pružatelju usluga u zračnoj plovidbi. Budući da se radi o vrlo specifičnome

    području gdje je uporaba engleskoga jezika neophodna za učinkovito obavljanje poslova,

    poznavanje odnosno znanje engleskoga jezika postavljeno je kao uvjet za gotovo sva

    radna mjesta, naročito u operativnim sektorima.

  • 2

    Istraživanje će se temeljiti na dosadašnjim spoznajama kontaktne lingvistike i

    sociolingvistike te na analizi odabranoga korpusa prikupljenog metodološkim postupcima

    koji uključuju: promatranje, snimanje, intervjuiranje, anketiranje, vođenje bilješki te

    odabir i analizu pisanih materijala. Nakon provedene analize građe prema promjenama na

    različitim jezičnim razinama, izradit će se uzorak korpusa s reprezentativnim izborom

    primjera različitih oblika jezičnoga posuđivanja, koji će se zatim klasificirati prema

    postojećoj tipologiji.

    Kako bi se potvrdili zaključci analize odabranoga korpusa, provest će se anonimna anketa

    na uzorku od 55 ispitanika iz različitih područja djelatnosti – od kontrolora zračnoga

    prometa, operatera obrade podataka o letu i niza stručnjaka u Sektoru upravljanja zračnim

    prometom i Oblasnoj kontroli zračnoga prometa, zatim meteorologa i motritelja u

    Sektoru zrakoplovne meteorologije, inženjera i tehničara u Sektoru zrakoplovno-

    tehničkih sustava, stručnjaka za vojno letenje u Sektoru vojnih zadaća, do pravnika,

    ekonomista i ostaloga administrativnog osoblja u Sektoru ljudskih potencijala, pravnih i

    financijskih poslova.

    U tu je svrhu izrađen anketni listić kojim će se pokušati dobiti odgovore na neka ključna

    pitanja vezana uz specifičnosti dodira engleskoga i hrvatskog jezika u navedenome

    kontekstu: od stava ispitanika prema posuđivanju i izgovora posuđenica, do različitih

    stupnjeva adaptacije i razumljivosti posuđenica i prevedenica koje se rabe u

    svakodnevnoj komunikaciji, te jezičnoga purizma.

    Radi provjere valjanosti ankete, provest će se probno ispitivanje na uzorku od 10

    ispitanika, nakon čega će se, sukladno dobivenim primjedbama i komentarima, izraditi

    novi anketni listić i primijeniti na navedenome uzorku od 55 ispitanika. Na temelju

    analize rezultata ankete i obilježja jezičnoga korpusa, predložit će se smjernice za

    unapređenje razine jezičnoga znanja, s ciljem izbjegavanja višeznačnosti i pogrešne

    uporabe pojmova u komunikaciji, bilo govornoj ili pisanoj, što na razne načine može

    dovesti do ugrožavanja sigurnosti zračne plovidbe.

  • 3

    1. TEORIJA KONTAKTNE LINGVISTIKE

    1.1. Uvod

    Razvoj govora i jezika kao najvažnijega komunikacijskog sustava veliki je korak u

    evoluciji čovjeka. Jezici su od samih početaka stalno utjecali jedni na druge, bilo u

    kontekstu seoba, ratova, trgovine, putovanja, dodira različitih kultura ili razvoja

    tehnologije. Kao posljedica toga utjecaja, dolazi do različitih vrsta jezičnoga posuđivanja,

    nestajanja postojećih i stvaranja novih jezika. Osim isključivo lingvističkih faktora, u taj

    proces kontinuirano je uključen i niz izvanlingvističkih faktora, pa jezično posuđivanje

    podrazumijeva multidisciplinarni pristup koji se temelji na znanstvenim dostignućima iz

    područja filozofije, sociologije, psihologije, antropologije itd.

    Prvi kontakti engleskoga jezika s ostalim europskim jezicima javljaju se u 17. i 18.

    stoljeću. No, tek u 18. stoljeću ovaj fenomen dobiva znanstvenu podlogu jer se više

    pažnje počelo posvećivati podrijetlu riječi i važnosti postojanja rječnika kao odraza

    razvijenosti pojedinih kultura toga doba. Tada se prvi put pojavljuje izraz jezično

    miješanje i miješani jezici.

    Od svih lingvista toga doba najdalje je otišao Hugo Schuchardt tvrdnjom da nema jezika

    koji nije miješan, a Ernst Windisch je na temelju toga definirao miješani jezik kao onaj u

    kojem se strane riječi upotrebljavaju na račun domaćih, postojeće domaće riječi

    zamjenjuju stranima, posuđenice se upotrebljavaju čak i u najjednostavnijim izrazima i

    rečenicama, a osim imenica se upotrebljavaju glagoli i ostale vrste riječi, te različiti

    morfološki i sintaktički oblici.1

    Granu lingvistike koja istražuje kontakte jezika ili jezične dodire u teoriji i primjeni, te na

    temelju rezultata provedenih istraživanja utvrđuje niz zakonitosti nastalih jezičnih

    promjena, nazivamo kontaktna lingvistika ili lingvistika jezičnih dodira (Filipović

    1986:18). U novije se vrijeme rabe i istoznačnice dodirna lingvistika i dodirno

    jezikoslovlje, koje slijede hrvatsku terminološku tradiciju (Piškorec, 2005:17).

    1 Filipović (1986:21).

  • 4

    Začetnicima teorije jezika u kontaktu smatraju se Werner Leopold, Einar Haugen, Uriel

    Weinreich i William F. Mackey. Prema Haugenu, dvojezičnost započinje kada je

    pojedinac sposoban proizvesti cjelovite, smislene izričaje na drugome jeziku (1953:7),

    dok Weinreich navodi da su ''dva ili više jezika u kontaktu kada ih naizmjenično rabe iste

    osobe'', a osobe uključene u taj čin naziva ''dvojezičnim govornicima koji predstavljaju

    mjesto jezičnoga kontakta'' (1968:1)2.

    Neizostavno ime na ovome području svakako je Rudolf Filipović, koji se u svojim

    djelima Kontakti jezika u teoriji i praksi (1971) i Teorija jezika u kontaktu: uvod u

    lingvistiku jezičnih dodira (1986) prvi na prostorima bivše Jugoslavije počeo sustavno

    baviti lingvistikom jezičnih dodira na temelju dotadašnjih spoznaja u svijetu i pokrenuo

    važne projekte na tome području: Engleski element u evropskim jezicima još krajem 60-ih

    godina 20. stoljeća i Hrvatski dijalekti u SAD-u 80-ih godina 20. stoljeća.

    Grosjean (1994:1656) procjenjuje da je polovina svjetske populacije dvojezična i da je taj

    fenomen prisutan u gotovo svakoj zemlji svijeta. Pod utjecajem raznih faktora kontakt

    dvaju ili više jezika odvija se unutar istoga govornika, koji usvaja i rabi jezike u različite

    svrhe u raznim sferama života i s različitim ljudima, a njegova jezična kompetencija ovisi

    o komunikacijskim potrebama u društvu.

    Dvojezični govornici nisu zbir dvaju jednojezičnih govornika, nego jedinstveni i potpuno

    kompetentni govornici-slušatelji s razvijenom komunikacijskom kompetencijom koja je

    jednaka kompetenciji jednojezičnoga govornika, ali je po prirodi različita. Odlikuju se i

    jedinstvenom sposobnošću da drže dva jezična sustava odvojenima i da ih aktiviraju u

    tzv. dvojezičnom načinu komunikacije te da informacije pohranjuju unutar jednoga

    semantičkog sustava.

    ''Ako u određenome prostoru i vremenu više osoba ima sličnu jezičnu kompetenciju u

    smislu naizmjenične uporabe dvaju ili više jezika, određeni jezični dodir nadilazi razinu

    pojedinoga govornika i može se smatrati kolektivnom pojavom.'' S metodološkoga

    aspekta, to uključuje razlikovanje individualne i kolektivne razine jezičnoga dodira

    odnosno proučavanje jezika iz psiholingvističke i sociolingvističke perspektive (Piškorec,

    2005:18).

    2 Mjesto jezičnoga kontakta Weinreich naziva: ''locus of the contact''.

  • 5

    1.2. Jezično posuđivanje

    Poznato je da svaki jezik može posuđivati riječi koje označavaju nove predmete i pojave,

    a taj proces počinje transferom modela (riječi iz jezika davatelja) u jezik primatelj, pri

    čemu dolazi do njegove prilagodbe sustavu jezika primatelja na različitim jezičnim

    razinama, odnosno primarne i sekundarne adaptacije te nastanka kompromisne replike,

    koja sadrži elemente obaju jezika i replike ili posuđenice (Filipović 1986:38, 55).

    Neke od tih posuđenica u potpunosti se integriraju u jezični sustav jezika primatelja i

    dalje razvijaju prema relevantnim jezičnim normama, dok neke nikada ne uđu u širu

    uporabu ili jednostavno nestanu, jer su preuzete isključivo radi pomodnosti ili

    kratkoročnih potreba pojedinaca (Sočanac, 2005:10).

    U teoriji jezičnih dodira navode se tri stupnja difuzije ili posuđivanja3:

    1. prebacivanje kodova (code switching) – prelazak iz jednoga jezika u drugi,

    2. interferencija (interference) – preklapanje dvaju jezika,

    3. integracija – uklapanje stranoga elementa (modela) u sustav jezika primatelja, kao

    potpuno adaptirane posuđenice (replike). Model koji na prijelazu iz jezika primatelja

    u jezik davatelj zadrži neke izvorne osobine zove se kompromisna replika.

    Haugen (1953:65) razlikuje jezično posuđivanje kao proces izmjene kodova i

    prebacivanje kao proces održavanja kodova u kojem se jezici ne preklapaju, nego se

    nadovezuju jedan na drugoga. Za njega je posuđivanje primjer kulturne difuzije odnosno

    pokušaj govornika da reproducira naučene jezične obrasce iz jednoga jezika u drugi

    (1953:363).

    On kasnije prihvaća Weinreichovu definiciju interferencije za proces simultanoga

    preklapanja dviju normi do kojega dolazi kod dvojezičnih govornika koji nisu u

    mogućnosti ili nisu voljni držati kodove odvojeno i definira prebacivanje kodova kao

    ''uporabu više od jednoga jezika tijekom iste komunikacijske epizode, počev od umetanja

    pojedinačne neasimilirane riječi do kompletne rečenice ili više njih u kontekst drugoga

    jezika'' (1973:521).

    3 Filipović (1986:38).

  • 6

    Weinreich, pak, smatra da je sam čin jezičnoga dodira odstupanje od norme obaju jezika,

    a rezultat toga dodira je interferencija koju definira kao ''devijaciju od norme uslijed

    utjecaja jednoga jezika na drugi, a koja se javlja u govoru dvojezičnih govornika kao

    rezultat njihovoga poznavanja više od jednoga jezika'' (1968:1).

    Bloomfield navodi kulturno, intimno i dijalektno posuđivanje kao različite vrste tih

    dodira (1969:444-473). Svaka govorna zajednica, koju definira kao skupinu ljudi koji se

    međusobno sporazumijevaju govorom, posuđuje od svojih susjeda (1969:42), a širenje

    stvari i običaja naziva kulturnom difuzijom (1969:445). Dok kulturni dodiri uglavnom

    obuhvaćaju leksičko posuđivanje, dijalektno posuđivanje odvija se unutar istoga

    govornog područja, gdje standardni jezik ima prestiž i sustavni utjecaj na dijalekte, a

    intimno posuđivanje znatno utječe na sve jezične razine jezika primatelja. Ono je

    jednostrano i pojavljuje se u slučajevima kada se dva jezika, od kojih je jedan

    dominantniji, govore u topografski i politički jedinstvenoj zajednici.

    Prema Sapiru, ''jezici, kao i kulture, rijetko su dovoljni sami sebi, a potreba za

    interakcijom dovodi govornike jednoga jezika u kontakt, direktni ili indirektni, sa

    susjednim ili kulturno dominantnijim jezikom, pri čemu uvijek dolazi do međujezičnoga

    utjecaja'' (1970:192). U predgovoru Weinreichovoj knjizi Languages in Contact, Andre

    Martinet opisuje jezičnu zajednicu kao nikad homogenu i gotovo nikad dovoljnu samoj

    sebi.4

    Grosjean (1994:1657) smatra da se interferencija može pojaviti na svim jezičnim

    razinama i u svim modalitetima (govorenom, pisanom ili znakovnom) i razlikuje statičku

    interferenciju kao odraz stalnoga međujezičnog utjecaja (npr. stalni akcent, semantička

    proširenja, specifične sintaktičke strukture) i dinamičku interferenciju kao prolazni

    međujezični utjecaj (kao npr. nesvjesno akcentiranje pod utjecajem stranoga akcenta ili

    uporaba neke sintaktičke strukture iz stranoga jezika).

    4 ''A linguistic community is never homogeneous and hardly ever self-contained. Lingustic diversity begins

    next door, way, at home and within the one and the same man.'' (u: Weinreich, 1969:viii).

  • 7

    1.3. Prebacivanje kodova

    Prebacivanje kodova kao važan aspekt dvojezičnosti je sve do 60-ih godina 20. stoljeća

    bilo zanemarivano i na neki način stigmatizirano, s nizom različitih naziva poput

    Spanglish ili Tex-Mex.5 Ovim jezičnim fenomenom bavila su se, iz različitih aspekata,

    sva istaknutija imena na području kontaktne lingvistike: od Weinreicha, Haugena,

    Gumperza, zatim Auera, Romaine i Poplack, do Filipovića, Sočanac, Medved-Krajnović i

    ostalih.

    Prebacivanje kodova pod utjecajem je različitih društvenih čimbenika, poput okruženja,

    predmeta razgovora, stupnja kompetencije u oba jezika, motivacije itd. Weinreich

    (1968:72-73) navodi da su jezično umijeće pojedinca i razina postignute jezične

    kompetencije u korelaciji te da se ''idealni dvojezični govornik prebacuje iz jednoga u

    drugi jezični sustav ovisno o kontekstu (sugovornicima, temi razgovora itd.), ali ne u istoj

    govornoj situaciji i zasigurno ne unutar iste rečenice''. Nadalje, savjetuje da se izrazi iz

    drugoga jezika stavljaju u navodnike ili odvajaju posebnim govornim izmjenama

    (kratkom stankom ili promjenom govornoga tempa).

    Prema Poplack (1980:588, 601-610), prebacivanje kodova je ''norma u specifičnim

    govornim situacijama koje se javljaju u stabilnim dvojezičnim zajednicama, a

    zadovoljenje te norme zahtijeva i određenu dvojezičnu kompetenciju''. Osim lingvističkih

    faktora, na pojavu prebacivanja utječu i izvanlingvistički faktori: spol, starosna dob, dob

    usvajanja drugoga jezika, obrazovanje, radno mjesto itd. Vješto i uspješno prebacivanje

    kodova manifestira se kao nesvjesno i nesmetano prelaženje s jednoga na drugi element

    dvaju jezika koji sudjeluju u ovome činu, a koje nije obilježeno neuspješnim

    započinjanjem razgovora, zastajkivanjima ili dugim stankama.

    Gumperz (1982:59) ovu jezičnu pojavu definira kao ''jukstapoziciju, unutar iste razmjene,

    odsječaka govora koji pripadaju dvama različitim gramatičkim sustavima ili

    podsustavima i čine dio istoga govornog čina, te su međusobno povezani prozodičkim,

    semantičkim i sintaktičkim vezama''.

    5 Mješavina engleskoga i španjolskoga kojom se govori u jugozapadnome dijelu SAD-a.

  • 8

    Romaine (1989:122) smatra miješanje i prebacivanje kodova strategijom diskursa i

    promatra ih s gramatičkoga (sintaktičkoga) odnosno diskurzivnoga (pragmatičkoga)

    aspekta. Pragmatički okvir pretpostavlja da je motivacija za tu pojavu stilističke prirode,

    dok gramatički aspekt pokriva jezične specifičnosti.

    Titone ovome jezičnom fenomenu pristupa kao ''jednoj od različitih strategija koju

    govornici jezika u dodiru rabe u komunikaciji'', a omogućuje im naizmjeničnu uporabu

    dvaju kodova unutar istoga diskursa pod utjecajem različitih endogenih i egzogenih

    faktora (1991:442).6 On naglašava da visokoobrazovani stručnjaci iz raznih područja

    posjeduju višu jezičnu kompetenciju te zbog toga izmjenjuju kodove svjesno i s punom

    motivacijom odnosno razvijenom metalingvističkom sviješću, a sam čin prebacivanja

    kodova smatra simptomom ili vanjskom manifestacijom bogate osobnosti dvojezičnoga

    govornika koji nije samo metalingvistički nego i metasvjesni subjekt.

    Grosjean (1994:1658) navodi da je prebacivanje kodova ''dobro vođeni proces koji se rabi

    kao komunikacijska strategija u prenošenju lingvističkih ili društvenih informacija iz

    najrazličitijih razloga – od popunjavanja jezičnih praznina, nastavka komunikacije,

    6 1. endogeni faktori obuhvaćaju osobne i psihološke komponente koje, između ostalog, uključuju:

    međujezik – kao prijelaznu fazu u savladavanju jezika,

    otežanu jezičnu proizvodnju radi neuobičajenog izgovora, morfoloških ili sintaktičkih pravila,

    nedostatak ekvivalentnih izraza na materinskome jeziku,

    potrebu za primjerenim samoizražavanjem sukladno suptilnim emocionalnim doživljajima,

    riječi ili izričaje koji su primjereniji novoj (stranoj) ideji ili pojavi,

    naglašavanje iz estetskih razloga – subjektivni stav prema odabiru strane riječi u govoru i pismu, odnosno pomodni razlozi,

    stereotipne ili ''fosilizirane'' verbalne navike – uporaba sintagmi odnosno automatiziranih govornih sekvenci.

    2. egzogeni faktori obuhvaćaju sljedeće društvene i kulturne komponente:

    tendenciju prilagodbe oblika komunikacije sugovorniku, ovisno o tome radi li se o izvornome govorniku ili govorniku nekoga stranog jezika,

    razmetanje u društvu odnosno uporabu stranih riječi iz pomodnih razloga,

    promjenu konteksta: u prisustvu većine govornika nekoga stranog jezika npr. na raznim međunarodnim skupovima ili u situacijama u kojima je neki od jezika privilegirani kôd, govornik

    je prisiljen na stalnu ili privremenu izmjenu kodova,

    potreba za poštivanjem autentičnosti navoda – citiranje izvornika je sigurnije, osobito ako se radi o regulativi ili znanstvenim sadržajima,

    emfatični razlozi – dominantniji jezik izražava ideje dojmljivije, odlučnije ili snažnije,

    terminološke potrebe, naročito u jeziku struke,

    dvorazinski kontekst – simultana komunikacija. (prijevod: Jadranka Majić)

  • 9

    citiranja, preciziranja poruke, isključivanja pojedinca iz razgovora, određivanja identiteta

    skupine, prijenosa emocija i sl.''

    Auer (1999:311) prije svega pretpostavlja balansirano jezično znanje obaju jezika koji

    sudjeluju u tome činu, iako smatra da je izmjena kodova moguća i s vrlo ograničenim

    znanjem drugoga jezika. On razlikuje naizmjenično prebacivanje kod kojega povratak u

    prethodni jezik nije predvidiv i umetanje leksema iz jednoga jezika u drugi.

    Medved Krajnović (2002-2003:334) definira prebacivanje kodova kao ''složenu, ali i

    prirodnu razvojnu promjenu u strateškom ponašanju dvojezične osobe u komunikaciji u

    dvojezičnom kontekstu'', a Sočanac (2004:218) kao ''naizmjenično korištenje dvaju ili

    više jezika unutar istoga iskaza''.

    Prebacivanje je moguće na mjestu svih sintaktičkih elemenata (subjekt, predikat, objekt

    itd.), no najčešće se javlja na graničnim pozicijama koje ne remete rečeničnu strukturu.

    Ako su dva jezika slična po sintaktičkoj strukturi, onda je i prebacivanje kodova

    jednostavnije (Sočanac, 2004:218). Primjerice, ako se radi o jezicima u kojima je poredak

    riječi SVO/SOV, prebacivanje nije moguće između glagola i objekta (npr. panjabi i

    engleski), a ako je u oba jezika najčešći redoslijed VSO/SVO (npr. velški i engleski),

    prebacivanje bi bilo moguće samo prije objekta, no nikako između subjekta i predikata

    (Romaine, 1989:127). S obzirom na to da je u hrvatskome i engleskome najčešći

    redoslijed SVO, koji je sintaktički i stilski neobilježen, prebacivanje kodova ničim ne

    remeti strukturu rečenice.

    U literaturi se navode različite vrste prebacivanja kodova. Poplack (1980:589) tako

    razlikuje umetanje izraza iz jezika davatelja, međurečenično i unutarrečenično

    prebacivanje te tvrdi da umetanje izraza poput OK?, Right?, I mean, ne remeti sintaktička

    pravila monolingvalnoga izgovora. Međurečenično prebacivanje odvija se na završecima

    rečeničnih cjelina, a svaka cjelina može se izgovoriti na jednome od dvaju jezika. Ono

    pretpostavlja veću lakoću izražavanja na oba jezika, a dijelovi govora podliježu

    sintaktičkim pravilima obaju jezika.

  • 10

    Unutarrečenično prebacivanje odvija se unutar rečeničnih cjelina i nesumnjivo uključuje

    najveći sintaktički rizik, koji mogu preuzeti samo najkompetentniji bilingvalni govornici.

    Sva tri oblika prebacivanja kodova mogu se pronaći u istome diskursu, a takav je slučaj i

    u zrakoplovstvu. Međutim, u propisanoj radiotelefonskoj komunikaciji, osim u

    pozdravima, prebacivanje kodova strogo je zabranjeno i može dovesti do tragičnih

    posljedica, o čemu će biti riječi kasnije.

    Poplack nadalje utvrđuje stupanj učestalosti pojedinih rečeničnih dijelova: najčešće se

    prebacuju pune rečenice, zatim rečenične cjeline (imeničke ili glagolske fraze), a nakon

    toga dolazi do prebacivanja unutar većih cjelina, npr. imeničkih fraza. Što je sintaktička

    razina veća, to je veća i vjerojatnost prebacivanja, a najčešće se prebacuju imenice jer su

    relativno neovisne u sintaktičkome smislu.

    Prema Sankoffu i Poplack (1981:5-6), u tome procesu postoji niz sintaktičkih

    ograničenja, a to je prije svega slobodni morfem, koji pretpostavlja da se prebacivanje ne

    može pojaviti između vezanoga morfema i osnovnoga oblika, osim ako taj oblik nije

    fonološki integriran u jezik iz kojega određeni morfem potječe.

    Drugi princip, nazvan ograničenje ekvivalentnosti, predviđa da se prebacivanje kodova

    pojavljuje na mjestima gdje jukstapozicija elemenata iz dvaju jezika ne narušava

    sintaktičku cjelovitost nijednoga jezika odnosno da rečenični red s obje strane mjesta

    prebacivanja kodova mora biti sukladan gramatičkim pravilima obaju jezika koji

    sudjeluju u ovome činu. Ovdje se, dakle, radi o postojanju dvaju monolingvalnih

    gramatičkih sustava koji generiraju diskurs s prebacivanjem kodova.

  • 11

    1.4. Miješanje jezika

    I. Povijesni osvrt

    Kao jedan od rezultata jezičnih dodira kroz određeno razdoblje, neizbježno se javlja

    miješanje dvaju jezika. Ovim jezičnim fenomenom počinju se intenzivnije baviti

    jezikoslovci u 19. stoljeću i predmet je mnogih njihovih polemika, s obzirom na činjenicu

    da tada nije postojalo jedinstveno shvaćanje o njegovoj suštini niti definicija koja bi

    odražavala takav stav. Tako su Rask i Schleicher smatrali da miješani jezici uopće ne

    postoje, a Whitney je tvrdio da se u procesu miješanja dva jezika modificiraju pod

    međusobnim utjecajem.7

    Za Schuchardta jezično miješanje nije iznimka, nego pravilo, a za Windischa se svako

    jezično miješanje temelji na dvojezičnosti; naučeni jezik ne postaje miješani jezik, već

    vlastiti jezik jednoga naroda pod utjecajem stranoga jezika. Hermann Paul smatra da

    pojava miješanja bitno utječe na život jezika, a Schönfelder razlikuje dvije pojave:

    miješanje kao rezultat jednostranoga ili obostranoga utjecaja dvaju jezika na vokabular,

    fonološki i morfološki sustav te sintaksu i posuđivanje u kojem se taj utjecaj odražava

    samo na leksik.

    Havranek (1964:178) miješanje jezika stavlja u kontekst ''jezičkog kontakta'', pri čemu

    razlikuje miješanje jezika i mješavinu jezika kao zajednički supstrat koji je nastao

    dodirom dvaju jezika. O raznolikosti stavova prema miješanome jeziku govori i Katičić,

    koji ističe tri suprotstavljena gledišta jezikoslovaca: da miješanih jezika ima, da ih nema i

    da su svi jezici miješani. Na temelju principa genetske, tipološke i kontaktne srodnosti

    različitih jezika (1967:18), on na kraju potvrđuje prihvatljivost svih triju gledišta.

    II. Miješani jezici danas

    Iako se, prema Decampu (1971:15), izraz miješani jezik u suvremenoj lingvistici

    uglavnom vezuje uz pidgin i creole, jezike nastale kontaktom europskih i domorodačkih

    jezika, on ipak smatra da se ovdje radi o svojevrsnim originalnim jezicima, a ne o

    mješavini ili iskrivljenim varijantama standardnih jezika. Izraz pidgin etimološki je

    7 Filipović (1986:19).

  • 12

    izveden od kineskoga izgovora anglizma business te označava kontaktni vernakular koji

    nije materinski jezik nijednoga od govornika.

    Prema Trudgillu (1995:157), pidgin je lingua franca koja nema izvornih govornika, a

    Holm (2000:5) smatra da je to ''leksički i sintaktički reducirani jezik koji je nastao duljim

    kontaktom između skupine ljudi koji nemaju zajednički jezik, radi potreba međusobne

    verbalne komunikacije''.

    Decamp nadalje navodi da je izraz creole izveden od portugalske riječi crioulo koja je

    prvobitno označavala bijelca europskoga podrijetla rođenoga u koloniji, a poslije je to

    značenje prošireno na sve domoroce neeuropskoga podrijetla. Za razliku od pidgina, koji

    je pomoćni kontaktni jezik, creole je materinski jezik koji se razvio iz žargona ili pidgina,

    s vokabularom i sintaksom koji zadovoljavaju sve komunikacijske potrebe svojih

    govornika, a neki imaju i status službenih jezika, kao npr. Tok Pisin8 u Papui Novoj

    Gvineji.

    Proces tranzicije pidgina u creole Holm naziva kreolizacijom ili nativizacijom, a

    Whinnom hibridizacijom ili jezičnim miješanjem (1971:91), koje smatra pravilom, a ne

    izuzetkom i razlikuje: primarnu hibridizaciju odnosno fragmentaciju jezika na različite

    dijalekte, sekundarnu hibridizaciju odnosno prebacivanje kodova i tercijarnu hibridizaciju

    kojom nastaju novi jezici kao pidgin. Iako je i creole nastao jezičnim miješanjem,

    Whinnom ga smatra primarnim jezikom odnosno ''hibridom koji je postao nova vrsta''.

    Pojavu miješanja jezika u širem kontekstu argumentira Auer (1998:309-313), koji u

    ''kontinuumu jezičnih promjena'' razlikuje: ''prebacivanje kodova kao početnu pojavu,

    miješanje jezika kao međupojavu i miješani dijalekt kao krajnji rezultat''. Čestim

    prebacivanjem kodova dolazi do miješanja jezika koje pretpostavlja veću dvojezičnu

    kompetenciju i uključuje višu sintaktičku razinu, a ona se još više stabilizira u

    miješanome jeziku kojega Auer naziva full-fledged fused lect (1998:317-318).

    Dakle, tu nije riječ samo o naizmjeničnoj uporabi ili umetanju jednoga ili više leksema iz

    dvaju jezika u kontaktu, nego se i struktura rečenica mijenja pod utjecajem lingvističkih

    zakonitosti tih jezika. Kao tipični primjer miješanoga jezika Auer navodi Michif, jezik

    8 Izvedenica od frazema ''talk pidgin''.

  • 13

    kanadskih lovaca na bizone u kojemu su sve imenice preuzete iz francuskoga, a glagoli

    uglavnom iz lokalnoga jezika cree.

    III. Miješanje jezika u zrakoplovstvu

    Pojava jezičnoga miješanja u zrakoplovstvu specifičan je fenomen, prije svega zbog

    činjenice da u međunarodnome zračnom prometu, u kojega je uključena svaka zemlja u

    čijem se zračnome prostoru odvijaju međunarodni letovi, engleski jezik ima status

    službenoga jezika. Budući da krovne organizacije u zrakoplovstvu uglavnom imaju

    sjedište u zemljama engleskoga govornog područja ili im je engleski jedan od službenih

    jezika9, govorna komunikacija, dokumenti i prepiska uglavnom su na engleskome, a kroz

    dulje razdoblje utjecaj engleskoga kao dominantnijega jezika na sve ostale jezike s

    kojima je u posrednome ili neposrednome kontaktu, pa tako i na hrvatski, nezaustavljiv je

    proces. Stoga ćemo u radu pokušati istražiti ovaj fenomen i definirati njegova specifična

    obilježja.

    1.5. Jezični purizam

    Težnja za očuvanjem jezične čistoće prisutna je u gotovo svakome jeziku tijekom

    različitih faza njegova povijesnog razvoja. ''Elementarni purizam proizlazi iz naravi

    jezične norme i u većoj ili manjoj mjeri pratilac je svakoga standardnog jezika.''10

    Kako

    navodi Katičić (1971:84), ''jezik je po svojoj naravi purističan, jer ograničava i

    omogućuje govorne mogućnosti, a pojam jezične kulture kojega jezika uključuje brigu

    oko njegove čistoće i podrazumijeva pomnju pri govorenju i pisanju''.

    Purizam najčešće shvaćamo kao otpor prema velikome broju posuđenica i tvorevina

    nastalih prema stranome utjecaju odnosno prevedenica, no on uključuje i pozitivni aspekt

    koji se manifestira kao aktiviranje tvorbenih mogućnosti vlastitoga jezika, čime se

    njeguje jezična tradicija. On je istodobno i ''nužan preduvjet za stvaranje prevedenica u

    najširem smislu toga termina''11

    . Katičić (1971:89) u tome kontekstu razlikuje prirodni ili

    9 Osim engleskoga, službeni jezici u administrativne svrhe u zrakoplovstvu su: francuski, španjolski i ruski.

    10 Turk (1996:63).

    11 Muhvić-Dimanovski (1992:109).

  • 14

    spontani purizam kao sinonim za jezičnu kulturu i dogmatski odnosno bojovni purizam

    kao isključivost prema tuđicama.

    U literaturi se kao primjeri jezika s izrazito purističkim tendencijama koje se odražavaju

    u otporu prema anglizmima spominju islandski, mađarski, turski i osobito francuski, u

    kojem je purizam vrlo strog, a uporaba posuđenica u promidžbene svrhe u tvrtkama

    podliježe zakonskim sankcijama, iako se u stvarnosti priliv anglizama ne može zaustaviti.

    Nasuprot tome, liberalniji model purizma vezuje se uz njemački i talijanski jezik, gdje

    postoji stav da se strani izrazi vezani uz novija tehnološka dostignuća ne mogu uvijek

    adakvatno zamijeniti domaćim izrazima. U švedskome se zamjene traže samo za

    fonološki i morfološki neadaptirane posuđenice, a u portugalskome je pomalo

    indiferentni stav prema posuđivanju odraz otvorenosti Portugala prema tehnološki

    naprednijem svijetu.12

    Purizam u hrvatskome ima dugu tradiciju; mogli bismo reći da traje od početaka hrvatske

    pismenosti, a temelji se na ''tradicionalno izgrađivanom vrijednosnom sustavu i

    osjetljivosti za funkcionalno i stilističko raslojavanje'' (Turk, 1996:63), s obzirom na

    činjenicu da je hrvatski jezik kroz povijest bio izložen utjecajima različitih jezika:

    turskoga u 18. stoljeću, zatim latinskoga, talijanskoga i njemačkoga u 19. stoljeću, te

    njemačkoga, srpskoga i engleskoga u 20. stoljeću.

    U povijesnome kontekstu purizam možemo promatrati iz dva aspekta: kao odraz otpora

    prema posuđenicama (ponajprije germanizmima i prevedenicama stvorenim prema

    njemačkome uzoru) te kao tzv. štokavski purizam koji je težio uklanjanju kajkavskih i

    čakavskih riječi iz književnoga jezika.13

    Težnja za očuvanjem jezične čistoće prisutna je i u radovima starijih hrvatskih pisaca:

    Zoranića, Barakovića i Vitezovića, kao i većine hrvatskih leksikografa preporodnoga i

    poslijepreporodnoga razdoblja: Mažuranića, Užarevića i Drobnića, a osobito Bogoslava

    Šuleka, najvećega leksikografa 19. stoljeća, koji je u svojim rječnicima Deutsch-

    Kroatisches Wörterbuch (1860) i Hrvatsko-njemačko-talijanskom rječniku znanstvenog

    nazivlja (1874-1875) ''oslobodio hrvatski jezik mnogih stranih naplavina, ponajviše

    12

    Muhvić-Dimanovski (1992:110-111), Turk (1996:66-67). 13

    Muhvić-Dimanovski (1992:112).

  • 15

    njemačkih i osposobio ga uz pomoć novotvorenica i prilagodbe riječi iz slavenskih jezika

    za potrebe mnogih struka''14

    .

    Značajan prinos razvoju i čistoći stručnoga nazivlja svakako su i hrvatsko-talijanski

    rječnici Dragutina Parčića i snažne purističke tendencije Frana Kurelca, predvodnika

    Riječke filološke škole. Krajem 19. stoljeća jača štokavski purizam, kojeg prije svega

    zagovaraju hrvatski vukovci Tomo Maretić, autor Gramatike i stilistike hrvatskoga ili

    srpskoga jezika iz 1899., zatim Ivan Broz i Luka Zore: za njih je štokavski narodni govor

    jedino i nepovredivo pravilo jezične pravilnosti. Početkom 20. stoljeća primjetno je

    udaljavanje od vukovaca, a na hrvatsko-srpske razlike upućuje i gramatičar Julije

    Benešić. Različiti stavovi prema jezičnoj čistoći i uporabi tuđica izraženi su u djelima

    ostalih istaknutih leksikografa i jezikoslovaca 20 stoljeća: Price, Jonkea, Klaića,

    Filipovića, Vincea, Katičića, Babića i drugih.

    Tako je Babić još 1969. predložio neologizam računalo kao dobru i prihvatljivu zamjenu

    za anglizam computor/computer, a 1982. nekoliko zamjena za anglizam play-off

    (doigravanje, završnica, razigravanje), od kojih je doigravanje i danas u uporabi.15

    Nasuprot tome, Filipović (1978/79:140) ističe da za veliki broj posuđenica zamjene nisu

    potrebne jer su se one u dugoj uporabi prilagodile hrvatskome jezičnom sustavu i

    integrirale do te mjere da ih kao tuđice mogu prepoznati samo stručnjaci, a Vince

    (1980:77) smatra da su se neologizmi, a i neki barbarizmi, čestom uporabom udomaćili u

    domaćem vokabularu i da ih je nepotrebno i štetno mijenjati.

    Mihaljević (1998:79) navodi da u pravilu domaća riječ ima prednost pred usvojenicom,

    usvojenica pred posuđenicom, a posuđenica pred tuđicom. Tuđice i posuđenice

    upotrebljavaju se samo onda kada za određene pojmove nemamo dobrih riječi u

    hrvatskome ili ih ne možemo lako načiniti. Strani se nazivi mogu nalaziti u hrvatskome

    znanstvenom tekstu, pisani pod navodnicima ili kurzivom, ali se ne smiju prihvatiti kao

    hrvatski nazivi.

    Puristički stavovi i pokušaji zamjene anglizama domaćim leksemima prisutni su i u

    zrakoplovstvu. ''Kao mala zemlja, moramo voditi brigu o vlastitome identitetu,

    14

    Turk (1996:71). 15

    Muhvić-Dimanovski (1992:116).

  • 16

    istovremeno održavajući sigurnost zračnoga prometa i zadržavajući nedvosmislene izraze

    koji potječu iz jezika s tako dugom tradicijom na području leksikografije i standardizacije

    terminologije, kao što je engleski.''16

    Činjenica je da zrakoplovno nazivlje još uvijek nije

    standardizirano, a česta je i uporaba paralelnih naziva za pojmove u određenim

    područjima.17

    Kod utvrđivanja prioriteta u uporabi istoznačnih naziva u nekoj struci Mihaljević

    (1998:77) predlaže određena načela koja se isto tako mogu primijeniti i kod sređivanja

    hrvatskoga nazivlja zrakoplovne struke. Prednost u uporabi daje se:

    a) domaćim riječima,

    b) nazivima koji su usklađeni s fonološkim, morfološkim, tvorbenim i sintaktičkim

    sustavom hrvatskoga književnog jezika,

    c) nazivima latinskog i grčkog podrijetla pred nazivima iz ostalih jezika,

    d) raširenijim, prihvatljivijim i kraćim nazivima,

    e) nazivima od kojih se lakše izvode tvorenice,

    f) nazivima koji odgovaraju pojmu kojem je pridružen i odražava svoje mjesto u

    pojmovnom sustavu, o čemu odlučuje predmetni stručnjak.

    Isto tako, Mihaljević naglašava da nazivi ne smiju unutar istoga terminološkog sustava

    imati više značenja niti se značenje naziva smije mijenjati bez valjanoga razloga.

    16

    Bratanić, M., Manucci, M., Pavlin, S. (2002:462). 17

    Bratanić, M., Pavlin, S., Francetić, I. (2002:473).

  • 17

    KONTAKTNA LINGVISTIKA U KONTEKSTU ZRAKOPLOVSTVA

    2.1. Uvod

    Zrakoplovstvo je specifično područje u kojemu je engleski jezik lingua franca jer

    sigurnost zračne plovidbe ne poznaje i ne smije poznavati nikakve jezične barijere. Prema

    definiciji UNESCO-a iz monografije The Use of Vernacular Languages in Education

    (1953:46), lingua franca je ''a language which is used habitually by people whose mother

    tongues are different in order to facilitate communication between them'', a upravo to je

    svrha zrakoplovnoga engleskog jezika (Aviation English).

    U dokumentu Manual on the Implementation of ICAO Language Proficiency

    Requirements (2004:4-8) Aviation English definira se kao: ''a comprehensive but

    specialised subset of English related broadly to aviation, including the plain language

    used for radiotelephony communications when phraseologies do not suffice. Not

    restricted to controller and pilot communications, aviation English can also include the

    use of English related to any other aspect of aviation: for example, the language needed

    by pilots for briefings, announcements, and flight deck communication; or the language

    used by maintenance technicians, flight attendants, dispatchers, or managers and

    officials within the aviation industry.''

    Prema ovoj definiciji, zrakoplovni engleski jezik spada u kategoriju engleskoga za

    posebne namjene (English for Specific Purposes - ESP) koji je od 60-ih godina 20.

    stoljeća sastavni dio nastave engleskoga kao stranoga ili drugoga jezika, u okviru općega

    trenda poučavanja jezika za posebne namjene (Language for Specific Purposes – LSP).

    Nastao je na temelju analize specifičnih potreba govornika na određenome području, uz

    primjenu vlastite metodologije.18

    Zrakoplovni engleski jezik obuhvaća sljedeće podvrste:

    1. engleski u radiotelefonskoj komunikaciji (radiotelephony English – RTFE),

    2. pojednostavljeni engleski jezik (plain English/simplified English).

    18

    Vidi: Dudley-Evans (1998:4).

  • 18

    Međutim, prisutnost i utjecaj engleskoga jezika izuzetno su snažni u jeziku zrakoplovne

    struke i izvan te ''propisane'' komunikacije u cijelome svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.

    Engleski jezik u govornoj zajednici operativnoga osoblja Hrvatske kontrole zračne

    plovidbe d.o.o. koju čine: kontrolori, sinoptičari, operateri podataka o letu, operateri u

    Prijavnom uredu operativnih usluga u zračnome prometu ili u Službi letnih informacija,

    rabi se svakodnevno. Zrakoplovno-tehničko osoblje (inženjeri i tehničari) engleski rabi

    gotovo svakodnevno, a administrativno osoblje ovisno o poslovima koje obavlja i o

    potrebama sudjelovanja na međunarodnim skupovima.

    Kako je većina dokumenata i stručne literature na engleskome, a česti su i poslovni

    kontakti na međunarodnoj razini, možemo govoriti o posrednome i neposrednome

    posuđivanju. Time je postavljen okvir za svakodnevni dodir engleskoga i hrvatskoga.

    2.2 . Engleski jezik u radiotelefonskoj komunikaciji

    Radiotelefonska komunikacija između kontrolora i pilota, meteorološkoga i ostaloga

    zrakoplovnog osoblja mora prije svega biti učinkovita, jasna, sažeta i nedvosmislena.

    Osnovni preduvjet za odvijanje takve komunikacije je postojanje standardnoga jezika koji

    bi se rabio u zrakoplovstvu na globalnoj razini. Zbog toga je ICAO (International Civil

    Aviation Organisation – Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva) 1956. uveo

    obveznu uporabu tzv. radiotelefonskoga engleskog (radiotelephony English), podvrste

    odnosno potkategorije zrakoplovnoga engleskog jezika koji je zapravo kombinacija

    standardne ICAO frazeologije19

    i pojednostavljenoga engleskog jezika, a rabi se u

    međunarodnome i domaćem zračnom prometu.

    2.2.1. ICAO frazeologija

    Standardna ICAO frazeologija je strogo definirani jezični podskup koji uključuje

    fonetsku abecedu te riječi i izraze koji se rabe u svakodnevnoj govornoj odnosno

    radiotelefonskoj komunikaciji zrakoplovnoga osoblja. Od samih početaka prijenosa

    govora u zrakoplovnoj komunikaciji postojala je potreba za uspostavljanjem

    19

    Izraz frazeologija ovdje se odnosi na niz riječi i frazema na engleskome koji se rabe u propisanoj

    radiotelefonskoj komunikaciji, za razliku od frazeologizama ili frazeoloških kalkova kao ustaljenih izraza iz

    drugoga jezika reproduciranih u gotovome obliku (usp.: Muhvić-Dimanovski (1992:50), Menac (1972:9).

  • 19

    jedinstvenoga sustava kojim bi se osigurao točan prijem i istoznačnost izgovora,

    pogotovo pozivnih znakova zrakoplova. Tako je prvu međunarodno priznatu abecedu

    1926. usvojila Međunarodna udruga za telekomunikacije (International

    Telecommunication Union), a nakon manjih izmjena 1932. usvaja je i Međunarodno

    povjerenstvo za zračnu plovidbu (International Commission for Air Navigation), preteča

    ICAO-a. Odlukom Vijeća ICAO-a, od 1. ožujka 1956. sve zemlje članice ove

    organizacije obvezne su u radiotelefonskoj komunikaciji primjenjivati fonetsku abecedu

    te utvrđena pravila ortografije i izgovora. Danas se ona gotovo jednako izgovara i piše u

    svim dijelovima svijeta:

    Letter Word Pronunciation

    A Alpha AL FAH

    B Bravo BRAH VOE

    C Charlie CHAR LEE or

    SHAR LEE

    D Delta DELL TAH

    E Echo ECK OH

    F Foxtrot FOKS TROT

    G Golf GOLF

    H Hotel HO TELL

    I India IN DEE AH

    J Juliett JEW LEE ETT

    K Kilo KEY LOH

    L Lima LEE MAH

    M Mike MIKE

    N November NO VEM BER

    O Oscar OSS CAH

    http://en.wikipedia.org/wiki/Ahttp://en.wikipedia.org/wiki/Bhttp://en.wikipedia.org/wiki/Chttp://en.wikipedia.org/wiki/Dhttp://en.wikipedia.org/wiki/Ehttp://en.wikipedia.org/wiki/Fhttp://en.wikipedia.org/wiki/Ghttp://en.wikipedia.org/wiki/Hhttp://en.wikipedia.org/wiki/Ihttp://en.wikipedia.org/wiki/Jhttp://en.wikipedia.org/wiki/Khttp://en.wikipedia.org/wiki/Lhttp://en.wikipedia.org/wiki/Mhttp://en.wikipedia.org/wiki/Nhttp://en.wikipedia.org/wiki/O

  • 20

    P Papa PAH PAH

    Q Quebec KEH BECK

    R Romeo ROW ME OH

    S Sierra SEE AIR RAH

    T Tango TANG GO

    U Uniform YOU NEE FORM or

    OO NEE FORM

    V Victor VIK TAH

    W Whiskey WISS KEY

    X X-ray ECKS RAY

    Y Yankee YANG KEY

    Z Zulu ZOO LOO

    (Manual on Radio Telephony, 2006:2-2)

    U tablici su naglašeni slogovi podebljani i, osim neznatnih razlika u izgovoru koje se

    pojavljuju u zemljama engleskoga govornog područja, nije dopuštena nikakva

    improvizacija te se sva slova izgovaraju onako kako je propisano.

    Isto pravilo vrijedi i za ICAO frazeologiju koja sadrži niz standardnih riječi i izraza u

    radiotelefonskoj komunikaciji, propisanih u sljedećim dokumentima: ICAO Annex 1 –

    Personnel Licencing, ICAO Annex 10 – Aeronautical Communications, Volume II i

    Procedures for Air Navigation Services – Air Traffic Management (PANS-ATM, Doc

    4444). Na temelju toga, ICAO je objavio i dokument Manual of Radio Telephony s

    najčešćim primjerima frazema koji se rabe u radiotelefonskoj komunikaciji.

    Kao preduvjet za sigurno odvijanje radiotelefonske komunikacije postavljeno je bazično

    znanje engleskoga i za standardne situacije i za nepredviđene okolnosti koje nisu

    pokrivene primjerima frazeologije iz ovoga priručnika, te zahtijevaju uporabu

    pojednostavljenoga jezika. U predgovoru trećem izdanju objavljenome 2006. posebno je

    naglašena činjenica da engleski koji se rabi u radiotelefoniji često nije materinski jezik

    http://en.wikipedia.org/wiki/Phttp://en.wikipedia.org/wiki/Qhttp://en.wikipedia.org/wiki/Rhttp://en.wikipedia.org/wiki/Shttp://en.wikipedia.org/wiki/Thttp://en.wikipedia.org/wiki/Uhttp://en.wikipedia.org/wiki/Vhttp://en.wikipedia.org/wiki/Whttp://en.wikipedia.org/wiki/Xhttp://en.wikipedia.org/wiki/Yhttp://en.wikipedia.org/wiki/Z

  • 21

    govornikâ; stoga se mora govoriti polagano i jasno te se preporučuje rabiti standardne

    riječi i fraze kad god to okolnosti omogućuju. Brojke i slova u skraćenicama moraju se

    izgovarati zasebno, a prijedlozi i članovi, koji u tim slučajevima neznatno utječu na

    kvalitetu informacija, izbacuju se. Ovdje navodimo primjere standardnih fraza koje se

    rabe u radiotelefonskoj komunikaciji:

    Word/Phrase Meaning

    ACKNOWLEDGE Let me know that you have received and understood this

    message.

    AFFIRM Yes.

    APPROVED Permission for proposed action granted.

    BREAK I hereby indicate the separation between portions of the

    message.

    BREAK BREAK I hereby indicate the separation between messages transmitted to

    different aircraft in a very busy environment.

    CANCEL Annul the previously transmitted clearance.

    CHECK Examine a system or procedure.

    CLEARED Authorised to proceed under the conditions specified.

    CONFIRM I request verification of (clearance, instruction, action,

    information).

    CONTACT Establish communication with ...

    CORRECT True or accurate.

    CORRECTION The correct version is ...

    DISREGARD Ignore.

    GO AHEAD Proceed with your message.

    HOW DO YOU READ What is the readibility of my transmission?

    MAINTAIN Continue in accordance with the condition(s) specified.

    MONITOR Listen out on (frequency).

    MAYDAY (3x) A distress message.

    NEGATIVE No. or Permission not granted. or That is not correct. or Not

    capable.

    PAN PAN (3x) An urgency message.

    READBACK Repeat all or the specified part of this message back to me

    exactly as received.

    ROGER I have received all of your last transmission.

  • 22

    SAY AGAIN Repeat all or the following part of your last transmission.

    STANDBY Wait and I will call you.

    WILCO I understand your message and will comply with it.

    (Manual on Radio Telephony, 2006:2-6 – 2-8)

    Primjer uporabe nekih od navedenih standardnih izraza u radiotelefonskoj komunikaciji

    između kontrolora i pilota zrakopova u završnome prilazu i slijetanju:

    Controller: FASTAIR 345 ARE YOU READY FOR IMMEDIATE DEPARTURE

    Pilot: FASTAIR 345 AFFIRM

    Controller: FASTAIR 345 LINE UP BE READY FOR IMMEDIATE DEPARTURE

    Pilot: FASTAIR 345 LINING UP

    Controller: FASTAIR 345 CLEARED FOR TAKE-OFF

    Pilot: CLEARED FOR TAKE-OFF FASTAIR 345

    (Manual on Radio Telephony, 2006:33)

    Ova propisana komunikacija s vremenom se pretvara u rutinu jer ne zahtijeva visoku

    jezičnu kompetenciju govornika. Međutim, u zrakoplovstvu nije moguće isplanirati svaki

    korak, s obzirom na činjenicu da je ljudski faktor nepredvidiv, pa zbog prevelikoga

    radnog opterećenja i stresa kontrolora često dolazi do kobnih pogrešaka koje u lancu

    događaja vode do neizbježne katastrofe.

    Nedovoljna jezična kompetencija i nedostatnost frazeologije za rješavanje nepredviđenih

    situacija u kojima je ugrožena sigurnost putnika, posade i zrakoplova vrlo se često

    spominje u ovome kontekstu, što cjelokupnoj zrakoplovnoj zajednici nalaže isticanje

    važnosti jezičnoga faktora kao jednoga od primarnih ciljeva u postizanju sigurnosti

    zračne plovidbe.

  • 23

    2.2.2. Plain English – pojednostavljeni engleski jezik

    Plain English ili u prijevodu ''pojednostavljeni engleski jezik'' je kontrolirani jezik nastao

    na principu ekonomizirane uporabe riječi prema određenim gramatičkim i sintaktičkim

    pravilima na razini razumljivoj prosječnoj populaciji, osobito u pisanoj komunikaciji. Ne

    postoji samo jedan plain English; svako znanstveno područje nastoji stvoriti vlastiti

    kontrolirani jezik koji će se rabiti u izradi dokumenata, korespondenciji, ali i u govornoj

    komunikaciji.

    U priručniku Plain English Handbook (1998:11) navodi se sljedeća definicija: ''Plain

    English does not mean deleting complex information to make the document easier to

    understand; it means analyzing and deciding what information readers need. A plain

    English document uses words economically and at a level the audience can understand.

    Its sentence structure is tight. Its tone is welcoming and direct. Its design is visually

    appealing. A plain English document is easy to read and looks like it is meant to be

    read.''

    Prema uputama iz priručnika, u pisanju treba obratiti pozornost na sve ono što može

    uzrokovati nerazumljivost informacija: dugačke rečenice, pasivne i nepravilne glagolske

    oblike, suvišne riječi, suhoparni žargon, brojne definicije, apstraktne riječi, nepotrebne

    detalje te nepreglednost i lošu vizualnu organizaciju teksta.

    Prvi pokušaj stvaranja kontroliranoga engleskog jezika u svijetu pripisuje se Charlesu

    Keyu Ogdenu koji je 1932. izdao brošuru pod naslovom BASIC English, gdje je

    skraćenica obuhvaćala sljedeće izraze: British, American, Scientific, International i

    Commercial. Ogden je razvio jezični sustav s jednostavnom gramatikom i vokabularom

    od 850 riječi, koji se mogao savladati u mjesec dana učenja. Riječi su bile odabrane

    prema sljedećim kategorijama: radnja, predmet i obilježje, pa je tako 100 riječi izražavalo

    radnju, 600 riječi predmete, a 150 riječi obilježje. Njegova knjiga bila je temelj nastajanja

    specijaliziranih stručnih žargona u pojedinim granama industrije, pa tako i u

    zrakoplovstvu.20

    20

    Vidi: The New Language in International Business – Simplified English (2004:43).

  • 24

    Prije 20. stojeća nije bilo popularno pisati ovakvim stilom, a njegovi rijetki zagovornici,

    poput Abrahama Lincolna, tada su bili neshvaćeni i daleko ispred svoga vremena. O

    važnosti kvalitete jezika u komunikaciji piše i George Orwell u eseju Politics and the

    English Language; on se zalaže za jezik kao sredstvo izražavanja, a ne skrivanja ili

    potiskivanja misli, te kritizira jezik prepun mrtvih metafora, stranih riječi i izraza

    (1946:2).

    Sedamdesetih godina 20. st. plain English počinje se sve više rabiti kao sredstvo

    jednostavne i učinkovite komunikacije u brojnim područjima znanosti. Pravila pisanja

    ovim kontroliranim jezikom vrlo su eksplicitna i univerzalna: rečenica treba imati

    prosječno 15 – 20 lako razumljivih riječi, a tekst mora biti pregledan i vizualno dobro

    organiziran. Izbjegava se uporaba pasivnih oblika, ako to nije nužno, a preporučuje se

    pozitivni stil pisanja, uz poštivanje pravila interpunkcije.

    Ova pravila primjenjuju se i u zrakoplovstvu, gdje je plain English kombinacija

    zrakoplovnoga i općega engleskog jezika, a rabi se u slučajevima kada frazelogija nije

    dostatna za uspješnu komunikaciju i kada nedovoljno jezično znanje može ugroziti

    sigurnost ljudi i zrakoplova, osobito u izvanrednim situacijama nastalim zbog lošijih

    vremenskih prilika, tehničkih problema zrakoplova ili povećanja prometa na ruti.

    Plain English rabi se za davanje naputaka i objašnjenja, uz uporabu kratkih riječi i

    jednostavnijih glagolskih oblika te izostavljanje svih vrsta riječi koje ne utječu bitno na

    komunikaciju (članovi, prijedlozi itd.) ili je na neki način mogu otežati, osobito ako se

    radi o homofoniji, npr. brojeva i prijedloga, kao u sljedećem primjeru:

    Pilot: Cleared to descend to two zero zero, cross two zero miles south of ... at two two zero.

    Leaving two two zero for two zero zero.

    Controller: Were you cleared to two zero zero?

    (Cushing, 1994:52)

    Nestandardna frazeologija i homofonija navode se kao jedan od uzroka zrakoplovne

    nesreće koja se 1989. dogodila u Kuala Lumpuru, u Maleziji, kada je kontrolor pilotu

    Boeinga 747-249F kompanije Flying Tigers izdao odobrenje za snižavanje visine

    ''Descend two four zero zero.'', koje je pilot razumio kao ''Descend to four zero zero.'' i

  • 25

    potvrdio ''OK, four zero zero.''21

    Kako kontrolor nije obratio pažnju na pogrešno

    ponavljanje odobrenja, pilot se, umjesto na 2400, spustio na razinu leta 40022

    i udario u

    planinu.

    Zbog učestalosti sličnih pogrešaka u radiotelefonskoj komunikaciji, ICAO 1989. godine

    izdaje preporuku za izmjenu odobrenja koje kontrolor izdaje pilotu na način da se

    prijedlog to izbaci odnosno da se imenička fraza flight level umetne ispred dodijeljene

    visine leta, npr.:

    Cleared to descend (to) flight level two four zero zero.

    U zrakoplovstvu, međutim, ne postoji nijedan specijalizirani priručnik za plain English.

    Zato ICAO u svim važnim dokumentima i pripadajućim aneksima, kao i u standardima i

    preporučenoj praksi, donosi preporuke vezane uz stvaranje i uporabu pojednostavljenoga

    jezika. Prema dokumentu Manual on Radio Telephony, plain English pretpostavlja

    posjedovanje osnovnoga jezičnog znanja i obvezatno se rabi prema istim načelima koja

    vrijede i za frazeologiju; mora, dakle, biti eksplicitan, precizan i nedvosmislen.

    U priručniku Manual on the Implementation of ICAO Language Proficiency

    Requirements (2004:x) prvi put se jezičnome faktoru posvećuje osobita pažnja i donose

    se jezični standardi i zahtjevi koje sve zemlje članice ICAO-a moraju primjenjivati u

    unapređenju vještina govora i slušanja u komunikaciji na pojednostavljenome engleskom

    jeziku, sukladno odredbama iz Standarda i preporučene prakse ICAO-a (Standards and

    Recommended Practices - SARPs) za već spomenute Anekse 1 i 10. Jezične vještine

    pisanja i čitanja te gramatičko znanje izostavljeni su iz ovih zahtjeva jer u radiotelofoniji

    nemaju primarni značaj.

    Standardima iz Aneksa 10 (Čl. 5.1.1.1.) propisana je obvezna uporaba engleske

    frazeologije i pojednostavljenoga jezika kao fundamentalnih komponenti u međunarodnoj

    radiotelefonskoj komunikaciji: ''ICAO standardized phraseology shall be used in all

    situations for which it has been specified. Only when standardized phraseology cannot

    serve an intended transmission, plain language shall be used.''

    21

    Prema pravilima radiotelefonske komunikacije, pilot mora potvrditi kontroloru da je razumio svaku

    uputu ili odobrenje vezano uz let koje je dobio od njega. 22

    Razina odnosno visina leta u zrakoplovstvu mjeri se u stopama (1 stopa = 0,30 m), pa tako razina leta

    400 odgovara visini od 1200 m.

  • 26

    Aneksom 1 utvrđuje se jezični standard za pilote i kontrolore na operativnoj razini znanja

    (Operational Level 4) koja je neophodna za odvijanje sigurne komunikacije. Jezični

    zahtjevi ICAO-a, o kojima će još biti riječi kasnije, zapravo predstavljaju neku vrstu

    upute kako rabiti plain English u tome kontekstu i uključuju sljedeće holističke

    deskriptore kompetentnoga govornika (Čl. 1.2.9.):

    ''Kompetentan govornik:

    a) komunicira učinkovito i u isključivo govornoj i u direktnoj komunikaciji;

    b) razgovora o općim i stručnim temama;

    c) rabi određene komunikacijske strategije u razmjeni poruka te prepoznavanju i

    rješavanju problema u općem i stručnom kontekstu (npr. provjera, potvrda ili

    dodatno objašnjavanje);

    d) uspješno i s relativnom lakoćom suočava se s jezičnim izazovima zbog komplikacija

    ili neočekivanoga obrata događaja u rutinskim situacijama ili komunikaciji, i

    e) služi se dijalektom ili akcentom koji je razumljiv zrakoplovnoj zajednici.'' 23

    Budući da ne postoji jedinstveni priručnik za pojednostavljeni zrakoplovni jezik u

    radiotelefonskoj komunikaciji, ICAO preporučuje modifikaciju postojećih nastavnih

    materijala koji će se rabiti u svrhu unapređenja jezične kompetencije. Navedene su i

    upute jezičnim stručnjacima za izradu primjerenih nastavnih materijala i predavačima

    koji će ih rabiti, te primjeri komunikacijskih funkcija jezika (izražavanje naredbi,

    zahtjeva, savjeta, odobrenja itd.), područja i situacije koje kontrolori i piloti moraju znati

    pokrivati komunikacijom, prioritetne leksičke domene i zadaće pojednostavljenoga

    zrakoplovnog jezika, te niz fraza koje se mogu rabiti u komunikaciji.

    Navodimo primjer komunikacije u kojoj se ovaj stručni žargon rabi u rješavanju

    neočekivanoga problema prilikom slijetanja zrakoplova nastaloga zbog neuspješnoga

    izvlačenja stajnoga trapa (podvozja):

    Controller: You will let me know about your intentions for the main landing gear.

    Pilot: UD Wilco. We’ll try to let the gear down again and if it remains up and I’m unable to

    relase the nose gear then we’ll land with all three up.

    23

    Prijevod: Jadranka Majić.

  • 27

    Controller: Roger. So if you wish you may come for a go around and visual check of your landing

    gear.

    Pilot: OK. Roger.

    Controller: UD, have you got the field in sight?

    Pilot: UD Affirm.

    Controller: Roger. You will ... you will pass over the field and make a low pass over runway 29

    for landing gear check.

    (Manual on the Implementation of ICAO Language Proficiency Requirements, 2004:7-3)

    Za rješavanje ovakvih nepredviđenih situacija ne postoje adekvatne propisane fraze i

    kontrolor se mora osloniti na vlastito znanje općega i pojednostavljenoga engleskog

    jezika, kako bi pilotu pomogao u uspješnome prizemljenju zrakoplova usprkos

    tehničkome problemu s podvozjem kojega nije moguće otkloniti u zraku. Mogli bismo

    reći da je ovdje kontrolor preuzeo ulogu aviomehaničara zaduženoga za održavanje toga

    zrakoplova, ali jedini ''alat'' koji ima na raspolaganju je njegova jezična kompetencija i o

    njemu samome ovisi hoće li je znati primijeniti kada to okolnosti zahtijevaju.

    U tome kontekstu važno je istaknuti važnost jezične kompetencije u odnosu na tri

    različite uloge koje jezik može imati kao uzrok nesreća i nezgoda zrakoplova:

    1. nepravilna uporaba frazeologije, koja je u nekoliko slučajeva bila neposredni uzrok

    nesreće ili nezgode zrakoplova;

    Tako se 1977. na Tenerifima zrakoplov KLM Boeing B-747 u polijetanju sudario s PAA

    Boeingom B-747 u voženju po uzletno-sletnoj stazi zbog pogrešnoga tumačenja

    nestandardne fraze ''We are now at take-off.'' Prilazni kontrolor je spomenutu frazu

    protumačio kao ''We are waiting at the take-off point.'' (Čekamo na poziciji za

    polijetanje.), a nizozemski pilot ''We are already on the take-off roll.'' (Već smo u

    zatrčavanju za polijetanje.). Tada je poginulo 583 putnika iz oba zrakoplova, uključujući i

    posade. Ova je zrakoplovna nesreća, koja se smatra najtežom u povijesti zrakoplovstva,

    istovremeno i jedan od najeklatantnijih i najcitiranijih primjera negativne konotacije

    prebacivanja kodova, kao i sintaktičkoga utjecaja nizozemskoga, u kojemu se prijedložna

    fraza s infinitivom rabi za izražavanje trajne radnje, na engleski jezik, gdje ta ista fraza

  • 28

    označava neku čvrstu točku, u ovome slučaju poziciju za polijetanje. Razgovor između

    kontrolora i pilotâ dvaju zrakoplova neposredno prije sudara odvijao se ovako:

    1705:44.8 KLM Uh, the KLM ... four eight zero five is now ready for take-off ... uh and

    we're waiting for our ATC clearance.

    1705:53.4 APP24

    KLM eight seven * zero five uh you are cleared to the Papa Beacon

    climb to and maintain flight level nine zero right turn after take-off

    proceed with heading zero four zero until intercepting the three two five

    radial from Las Palmas VOR. (1706:08.2)

    1706:09.6 KLM

    Ah roger, sir, we're cleared to the Papa Beacon flight level nine zero,

    right turn out zero four zero until intercepting the three two five and we're

    now (at take-off). (1706:17.9)

    ca. 1706:13 KLM-

    1 We gaan. (We're going)

    1706:18.19 APP OK.

    1706:19.3 PAA No .. eh.

    1706:20.08 APP Stand by for take-off, I will call you.

    1706:20.3 PAA And we're still taxiing down the runway, the clipper one seven three

    six.

    1706:19.39 -

    1706:23.19

    PAA and APP communications caused a shrill noise in KLM cockpit -

    messages not heard by KLM crew.

    1706:25.6 APP Roger alpha one seven three six report when runway clear

    1706:29.6 PAA OK, we'll report when we're clear.

    APP Thank you

    1706:32.43 KLM-

    3 Is hij er niet af dan? {Is he not clear then?}

    1706:34.1 KLM-

    1 Wat zeg je? {What do you say?}

    1706:34.15 KLM-

    ? Yup.

    1706:34.7 KLM-

    3 Is hij er niet af, die Pan American? {Is he not clear that Pan American?}

    1706:35.7 KLM-

    1 Jawel. {Oh yes. - emphatic}

    1706:40 PanAm captain sees landinglights of KLM Boeing at approx. 700m

    1706:44 PH-BUF started rotation

    1706:47.44 KLM-

    1 [Scream]

    1706:50 collision

    (Aviation Safety Network, http://aviation-safety.net/investigation/cvr/transcripts/cvr_kl4805.php)

    24

    Approach Controller – prilazni kontrolor.

  • 29

    Nesreća je, nažalost, potvrdila kakve tragične posljedice može imati nedovoljna jezična

    kompetencija pilota, a isto tako i kontrolora, u odnosu na sigurno odvijanje zračnoga

    prometa u kojem nikave improvizacije nisu dopuštene.

    2. nedostatna razina znanja pojednostavljenoga jezika, kao faktor koji može dovesti do

    nesreće zrakoplova;

    Kao primjer navodimo pad kineskoga zrakoplova China Northern MD-82 koji se dogodio

    1993. zbog toga što pilot nije razumio upozorenje automatskoga sustava za signaliziranje

    blizine tla. Njegove posljednje riječi na upozorenje ''Pull up! Pull up! (Podiži

    zrakoplov!)'' koje je zabilježila tzv. crna kutija, bile su: ''What does pull up mean?''

    (Aviation Safety Network, http://www.aviation-safety.net/database/record.php?id=19930723-0)

    Isto tako, u Jutarnjem listu od 25. 01. 2003. objavljen je članak pod naslovom Hrvatski

    MIG-ovi u stanju pripravnosti zbog jezične zabune, u kojemu se navodi kako je pilot

    zrakoplova Alitalia Airbus A-231, na letu iz Milana za Istanbul preko Hrvatske, Centru

    oblasne kontrole u Zagrebu javio da je jednome putniku pozlilo i umjesto pravilnoga

    izraza cardiac arrest upotrijebio izraz heart attack, što je kontrolor razumio kao hard

    attack odnosno protumačio da se u zrakoplovu dogodio napad. Zbog toga su u stanje

    pripravnosti stavljena dva MIG-a Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, a zrakoplov je na

    kraju zatražio dozvolu za hitno slijetanje na tršćansko-videmski aerodrom Ronci de

    Legionari.

    3. uporaba više od jednoga jezika u istome okruženju, koja može dovesti do nedostatka

    situacijske osviještenosti i u nekoliko je slučajeva navedena kao jedan od uzroka

    nesreće zrakoplova.

    U ovome kontekstu navodimo najtežu zrakoplovnu nesreću u Hrvatskoj i jednu od

    najtežih u svijetu koja se dogodila 10. rujna 1976. nad Vrbovcem, kada je poginulo 176

    putnika i članova posade. Prema nalazima istrage, nekoliko je faktora dovelo do nesreće,

    a prije svega loša primopredaja zrakoplova između srednjega i gornjeg sektora zračnoga

    prostora u nadležnosti Oblasne kontrole leta Zagreb, izazvana stresom zbog povećanoga

    prometa25

    i slabe tehničke opremljenosti. Uporaba materinskoga jezika odnosno

    25

    Zagrebačka kontrola leta je tada s više od 1500 prihvata zrakoplova dnevno bila jedna od najzaposlenijih

    u Europi.

  • 30

    prebacivanje kodova u trenutku kada je zrakoplov Inex Adria DC-9 (JP550) u penjanju

    na visinu leta od 350 stopa (10.500 m) presjekao put britanskome zrakoplovu BEA

    Trident-3B (BE476) na visini od 330 stopa (9.900 m), također se navodi kao uzrok sudara

    ovih dvaju zrakoplova u zraku. Ova se vrsta nesreće u zrakoplovstvu zove midair

    collision i vrlo se rijetko događa, ali gotovo uvijek s tragičnim posljedicama po oba

    zrakoplova.

    Ovdje donosimo razgovor između kontrolora Tasića te pilotâ DC-9 i Tridenta-3B

    neposredno prije sudara:

    10.04:12 BE476 Zagreb, Bealine 476, good morning

    ZAG

    ATC 2 Bealine 476, good morning, go ahead

    10.04:19 BE476 476 is Klagenfurt at zero two, three three zero, and estimating Zagreb at one

    four

    ZAG

    ATC 2 Bealine 476, roger, call me passing Zagreb, flight level three three zero. Squawk alpha two three one two

    10.04:38 BE476 Two three one two is coming

    10.05:57 JP550 Adria 550, levelling two six zero, standing by for higher

    10.06:03 ZAG

    ATC 550, sorry three three zero ... eh ... three one zero is not available, two

    eight zero also. Are you able to climb maybe to three five zero?

    10.06:11 JP550 Affirmative, affirmative. With pleasure

    10.06:13 ZAG

    ATC Roger, call you back.

    10.06:14 JP550 Yes, sir.

    10.07:40 ZAG

    ATC Adria 550, recleared flight level three five zero

    10.09:49 JP550 Zagreb, Adria 550 is out of two nine zero.

    10.09:53 ZAG

    ATC Roger, call me passing three one zero now.

    10.12:03 JP550 Zagreb, Adria 550 is out of three one zero.

    10.12:06 ZAG

    ATC

    550, further Zagreb one three four decimal four five. Squawk stand-by and

    good day, sir.

    10.12:12 JP550 Squawk stand by, one three four four five. Good day.

    10:14.04 JP550 Dobar dan, Zagreb, Adria 550

    10.14:07 ZAG

    ATC 2 Adria 550, Zagreb, dobar dan. Go ahead.

    10.14:10 JP550 Three two five crossing, Zagreb at one four

    10.14:14 ZAG

    ATC 2 What is your present level?

  • 31

    10.14:17 JP550 Three two seven

    10.14:22 ZAG

    ATC 2

    ... e ... Zadrzite se za sada na toj visini i javite prolazak Zagreba [... e ...

    hold yourself at that height and report passing Zagreb ]

    10.14:27 JP550 Kojoj visini? [What height?]

    10.14:29 ZAG

    ATC 2

    No kojo ste sada u penjanju jer ... e ... Imate avion pred vama na isn ...? 335

    sa leva na desno [The height you are climbing through because ... you have an

    aircraft in front of you at ...? Three three five from left to right]

    10.14:38 JP550 OK, ostajemo tocno 330. [OK, we'll remain precisely at three three zero]

    10.15:40 LH360 .. e Zagreb! It is possible we have a midair collision in sight - we have two

    aircraft going down, well, almost below our position now

    (Aviation Safety Network, http://aviation-safety.net/investigation/cvr/transcripts/atc_jp550.php)

    Kada je Tasić na radarskome zaslonu uočio zrakoplov DC-9 na istoj visini na kojoj je

    letio Trident-3B, obratio se pilotu DC-9 na hrvatskome i zatražio zadržavanje trenutne

    visine. Iako je DC-9 zbog sile inercije tada bio neznatno iznad Tridenta-3B, pokušavajući

    održati odobrenu visinu od 330 stopa, ponovo se spustio i krilom presjekao kabinu

    drugoga zrakoplova, nakon čega su se oba srušila, što na kraju komunikacije potvrđuje i

    pilot Lufthanse (LH360).

    Istraga je pokazala kako se nesreća mogla izbjeći da je Tasić dozvolio nastavak penjanja

    zrakoplovu DC-9 koji bi tada bio 20 stopa odnosno 60 m iznad britanskoga zrakoplova, a

    da se razgovor na frekvenciji vodio na engleskome jeziku, kao što je propisano u

    međunarodnome zračnom prometu, pilot zrakoplova Trident-3B bio bi svjestan da mu

    prijeti opasnost od sudara i vjerojatno bi pokušao izvesti manevar izbjegavanja.

    Problematikom pojednostavljenoga jezika bavi se i priručnik Writing User-Friendly

    Documents: A Handbook for FAA Drafters iz 2000., objavljen s ciljem unapređenja

    pisane komunikacije u Saveznoj upravi zračnoga prometa u SAD-u (Federal Avation

    Administration – FAA). U priručniku se navode upute i tehnike za jednostavnije pisanje,

    zatim riječi i izrazi koje treba izbjegavati, popisi jednostavnijih izraza i primjeri pisani

    standardnim i pojednostavljenim stilom, npr.:

    (a) Refusal by the holder of a certificate to take a

    drug or alcohol test is grounds for:

    (1) Denial of an application for any certificate or

    (a) If a certificate holder refuses to take

    a drug or alcohol test, FAA may do the

    following:

    (1) Deny an application for any

  • 32

    rating…

    (2) Suspension or revocation of any certificate or rating…

    certificate or rating…

    (2) Suspend or revoke any certificate.

    U tehničkoj se literaturi umjesto izraza plain English rabe izrazi simplified English ili

    Simplified Technical English (STE) koji se 80-ih godina 20. st. javljaju u zrakoplovnoj

    industriji, a također se odnose na pojednostavljeni jezik koji se kao standard rabi u

    tehničkoj dokumentaciji, pa ga možemo svrstati u potkategoriju tehničkoga engleskog

    jezika u zrakoplovstvu (Shawcross, 1992:195). U ovome stručnom žargonu vokabular je

    smanjen na približno 800 riječi, a sintaksa i gramatika standardizirani u 57 pravila, kako

    bi dokumenti bili što jednostavniji i razumljiviji. Polazi se od sljedećih načela:

    1. Vokabular

    a) jedno značenje - jedna riječ:

    Primjerice, iz skupine istoznačnica notify - advise - inform - tell, prema pravilima ovoga

    žargona odabire se tell, zbog veće zastupljenosti i razumljivosti.

    b) jedna riječ – jedna funkcija:

    Ako glagol i imenica imaju isti oblik (npr. heat), on se rabi samo u jednoj funkciji, a za

    drugu se odabire novi izraz. U ovome slučaju osnovni oblik zadržava se u funkciji

    imenice (heat), a za glagol se umjesto toga rabi istoznačnica (to increase the

    temperature).

    2. Sintaksa i gramatika

    a) Osobito je važan red riječi u rečenici, jer se rabi veliki broj složenih sintagmi.

    Temeljni princip je staviti ključnu riječ na kraj izraza i urediti ga prema sljedećem

    pravilu26

    :

    Location System/Function Assembly/Function Sub-assembly Component

    main gear door

    upper right trailing edge

    nose gear ground safety pin

    26

    Vidi: Shawcross (1992:11).

  • 33

    b) Također je smanjen broj glagola, izbjegava se uporaba nepravilnih glagola, a od

    glagolskih vremena smiju se rabiti samo najjednostavniji oblici prezenta, preterita i

    futura, infinitiv i imperativ. Kao rezultat smanjenja broja glagola, pojavljuje se niz

    glagolskih izraza, primjerice:

    to bank = to make a bank

    to check = to do a check, to make sure

    c) Preporučuje se i izbjegavanje izraza s apstraktnim glagolima kao što su npr. achieve,

    enable, ensure, provide itd. Tako rečenica: ''That provides rudder pedal adjustment.''

    pisana prema navedenim pravilima glasi: ''That adjusts the rudder pedals.''

    d) Rečenice mogu imati maksimalno dvadeset riječi, s najviše tri rečenične cjeline,

    odnosno šest rečenica u pojedinim odlomcima teksta i u pravilu samo jedna od deset

    rečenica može biti pasivna. U prikazima operativnoga rada nekoga uređaja ne smije

    se navoditi previše podataka u jednoj rečenici, kao što je primjerice ova:

    ''Pressure oil from the pump is delivered to a spring-loaded relief valve, which has a

    double function as it controls the pressure of oil available for the lubrication of the

    cavin blower, the pneumatic compressor and the extension drive shaft support and

    acts as a pressure reducing valve in the internal lubrication system. ''

    Prema sintaktičkim pravilima pojednostavljenoga tehničkog engleskog jezika,

    navedena rečenica glasit će ovako:

    ''Pressurised oil from the pump is supplied to a spring-loaded relief valve. The valve

    has two functions. It controls the pressure of oil available to lubricate the cabin

    blower, the pneumatic compressor and the support of the extension driveshaft. It is

    also a pressure-reducing valve in the internal oil system.''

    Svi navedeni primjeri uporabe pojednostavljenoga engleskog jezika u različitim

    znanstvenim područjima polaze od istih načela: ekonomizirane uporabe vokabulara i

    razumljivosti informacija, bilo govornih ili pisanih, što i jest svrha i smisao ljudske

    komunikacije.

  • 34

    2.3. Engleski jezik u svakodnevnoj komunikaciji

    2.3.1. Uvod

    Osim propisanoga načina komunikacije u radiotelefoniji, u zrakoplovstvu se engleski rabi

    i u svakodnevnoj komunikaciji između pripadnika iste ili različitih govornih zajednica,

    često kada zato nema objektivne potrebe. U govornoj komunikaciji stalno je prisutna

    pojava prebacivanja kodova, a u pisanoj komunikaciji pojava miješanja engleskoga i

    hrvatskoga, zbog toga što se anglizmi u velikoj mjeri upotrebljavaju na račun domaćega

    leksika, bilo u nekoj vrlo stručnoj raspravi ili dnevnom žargonu zrakoplovne struke.

    Kao rezultat dodira dvaju jezika javlja se svojevrsni hibridni ili miješani jezik, prepun

    posuđenica, poluprevedenica, prevedenica i skraćenica, koji nije lako razumljiv širem

    auditoriju; međutim ovdje se ne radi o miješanome jeziku u smislu postojanja sustava s

    određenim jezičnim zakonitostima, sintaksom ili morfologijom, kao što je to slučaj s

    miješanim jezicima pidgin i creole, nego o mješavini u kojoj se ravnopravno izmjenjuju

    engleske posuđenice ili skraćenice i izrazi na hrvatskome.

    Možemo reći da se, u cilju odvijanja uspješne i razumljive komunikacije, u dnevnome

    žargonu zrakoplovne struke gotovo dosljedno primjenjuju četiri konverzacijska načela

    Herberta Paula Gricea (1989:30):

    1. Načelo kvantitete:

    Neka tvoj udio u razgovoru bude informativan prema potrebi.

    Neka tvoj udio u razgovoru ne bude informativniji nego što je potrebno.

    2. Načelo kvalitete:

    Ne reci ono za što vjeruješ da je pogrešno.

    Ne reci ono što ne možeš dokazati.

    3. Načelo primjerenosti:

    Budi primjeren (tj. izgovaraj riječi koje se odnose na trenutnu temu razgovora).

    4. Načelo ponašanja:

    Izbjegavaj nejasnoću u izražavanju.

    Izbjegavaj dvosmislenost.

    Budi jezgrovit (izbjegavaj nepotrebnu opširnost).

  • 35

    Budi uljudan.27

    Parafraziranjem ovih načela koja se reflektiraju u težnji pripadnika govornih zajednica u

    HKZP-u za održavanjem suvisle komunikacije, dolazimo do zaključka da se oni koriste

    svim raspoloživim sredstvima kako bi tu komunikaciju održavali na razini koja će im

    omogućiti međusobno razumijevanje i ''ostajanje u razgovoru'', a to podrazumijeva i

    uporabu posuđenica iz engleskoga jezika.

    2.3.2. Prebacivanje kodova

    Prebacivanje kodova svakodnevna je pojava u svim zajednicama govornika u HKZP-u,

    bilo da se radi o umetanju izraza iz engleskoga ili hrvatskoga, međurečeničnome ili

    unutarrečeničnome prebacivanju. Razlozi su prebacivanja različiti, a najčešće se može

    govoriti o ekonomičnosti28

    , koju u lingvističkome smislu možemo definirati kao

    ''upotrebu najmanjeg broja jezičnih jedinica, sažimanje i kratkoću izraza''29

    , osobito ako

    se prebacuju skraćenice, zatim o navici i lakšem snalaženju s engleskim riječima,

    nedostatku ekvivalentnih izraza na materinskome jeziku ili nastojanju da se sugovorniku

    prenese što točnija informacija.

    U ovome kontekstu ne može se govoriti isključivo o prebacivanju kodova radi potrebe

    prenošenja neprevodivih izraza, kako navodi Poplack (1980:601); naprotiv, prebacuju se i

    lako prevodivi izrazi koje govornici rabe gotovo svakodnevno. Isto tako, ne može se

    govoriti ni o prebacivanju kodova kao odrazu nedovoljne jezične kompetencije jer svi

    govornici posjeduju određenu dvojezičnu kompetenciju koja im omogućuje nesmetano

    prelaženje iz jednoga jezika u drugi, a oni sami određuju razinu na kojoj će se takva vrsta

    komunikacije odvijati, što ovisi i o nizu izvanlingvističkih faktora - stupnju obrazovanja,

    dobi, osobnosti, komunikacijskim vještinama, sugovornicima, kontekstu ili potrebama

    radnoga mjesta.

    Primjer umetanja izraza, u ovome slučaju pozdrava, iz drugoga jezika zabilježen je čak i

    u propisanoj komunikaciji kontrolora i pilota, gdje je običaj da kontrolor pilota pozdravi

    27

    Prijevod: Jadranka Majić. 28

    Vidi: Filipović (1986:189) 29

    Vidi: Anić (2003:283).

  • 36

    na hrvatskome, a često se događa da i pilot na početku i završetku javljanja izgovori

    pozdrav na hrvatskome:

    [Ejdžien for ziro van, Zagreb reida, dobar dan, ajdentifajd, klird tu delta eko romeo].

    Aegean 401, Zagreb Radar, dobar dan, identified, cleared to DER.

    Umetnuti izraz ničim nije narušio strukturu rečenice, niti je utjecao na prenošenje važnih

    podataka, a to je odobrenje pilotu za nastavak leta do navigacijskoga uređaja VOR/DME

    Derventa.

    U svakodnevnoj komunikaciji mogu se čuti sljedeći primjeri umetanja pozdrava na

    početku ili na kraju rečenice:

    [Haj, kako danas stojimo s prometom?]

    [Sad moram ići, dolazi mi smjena. Baj, si ju!]

    Međurečenično prebacivanje pretpostavlja veću lakoću izražavanja na oba jezika i odvija

    se na završecima rečeničnih cjelina, od kojih svaka podliježe sintaktičkim pravilima

    svoga jezika davatelja, a samo prebacivanje ne narušava rečeničnu strukturu:

    [Ako zatraži, klir him tu flajt level tri ziro ziro.]

    Ako zatraži, clear him to flight level 300.

    Ni u ovome primjeru struktura rečenice ne bi bila narušena da je kontrolor, umjesto

    prebacivanja koda, svome kolegi rekao: ''Ako zatraži, daj mu odobrenje za spuštanje na

    razinu leta 300.'' Međutim, u dnevnome kontrolorskom žargonu takva rečenica može se

    eventualno čuti ako, primjerice, instruktor daje upute vježbeniku tijekom osposobljavanja

    na radnome mjestu.

    Unutarrečenično prebacivanje odvija se unutar rečeničnih cjelina i podrazumijeva

    jezičnu kompetenciju govornika koji dobro poznaje jezična pravila i vokabular. Berk-

    Selingson (1986:325-6) navodi da unutarrečenično prebacivanje čini 63% svih

    prebacivanja, dok Poplack (1980:589) navodi jednaku zastupljenost unutarrečeničnih i

    međurečeničnih prebacivanja. Prema provedenom istraživanju, u zrakoplovstvu je

    unutarrečenično prebacivanje najprisutnije, što potvrđuju i ovi primjeri:

    [Skvokaj mu drugi kod i daj mu niži level.]

    [Dobio je klirens za flajt level tri nula nula.]

  • 37

    [Kad se izdaje sljedeći notam?]

    [Koji je airak datum za novi amendment aipa?]

    [Za kikof sastanak u Pragu moramo pripremiti fizibiliti studiju.]

    Na standardnome hrvatskom jeziku, te bi rečenice glasile:

    Dodijeli mu drugi kôd za podešavanje visinomjera i daj mu nižu razinu leta.

    Dobio je odobrenje za letenje na razini leta 300.

    Kada se izdaje sljedeće žurno odobrenje letačkome osoblju?

    Koji je službeni datum za objavu nove izmjene Zbornika zrakoplovnih informacija?

    Za uvodni sastanak u Pragu moramo pripremiti studiju o izvedivosti.

    Iako razumljivije od prethodnih, ni ove rečenice ne mogu se čuti u svakodnevnoj

    komunikaciji unutar govornih zajednica u HKZP-u jer, prije svega, narušavaju prirodnost

    komunikacije.

    Poznato je da se najčešće prebacuju imenice, jer su relativno neovisne o sintaktičkim

    ograničenjima, a rjeđe glagoli i ostale vrste riječi, što dokazuju i sljedeći primjeri

    zabilježeni na raznim dogovorima, sastancima i u neformalnoj komunikaciji:

    [Za sljedeći kvartal smo planirali održati još nekoliko vorkšopova za sejfeti i svatko je

    dobio svoje taskove za odraditi.]

    [Ja ću to odraditi po difoltu, a svatko od vas će dobiti svoja zaduženja.]

    [Raspisan je međunarodni tender za nabavu novog radara, a za softver se mora

    napraviti čejndž order.]

    [Izračun junit rejta za sljedeću godinu mora biti gotov do kraja studenog.]

    [Trekovi su korigirani zapisi o poziciji zrakoplova.]

    [HKZP d.o.o. je jedan od provajdera usluga na području BiH.]

    [On nije imao puno nirmiseva do sada.]

    [Pilot kroacija erlajnsa prihvatio je predloženu promjenu rute.]

    [B-747 iz Rima ne odustaje od dobivenog klirensa za slijetanje.]

    [Koji je dezignator za zadarski aerodrom?]

    [U MET riportu nije precizirano kada se očekuje oluja.]

  • 38

    I ovi su primjeri zabilježeni u dnevnoj komunikaciji. Ako se, primjerice, radi o sastanku

    na kojem su prisutni članovi iste govorne zajednice, stupanj razumljivosti posuđenica nije

    upi