Tematsko izvješće Uspostava Europske službe za vanjsko djelovanje

HR 2014 BR. 11

EUROPSKIREVIZORSKISUD

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel. +352 4398-1

E-pošta: eca-info@eca.europa.eu Internet: http://eca.europa.eu

Twitter: @EUAuditorsECA YouTube: EUAuditorsECA

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.

ISBN 978-92-872-0585-8doi:10.2865/17948

© Europska unija, 2014.Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.

Printed in Luxembourg

HR 2014 BR. 11Tematsko izvješće Uspostava Europske

službe za vanjsko djelovanje

(u skladu s člankom 287. stavkom 4., drugim podstavkom UFEU‑a)

02Sadržaj

Odlomak

I. – VI. Sažetak

1. – 9. Uvod

1. – 6. Pravna osnova i pozadina

7. – 9. Organizacijski ustroj

10. – 12. Revizijski opseg i pristup

13. – 67. Opažanja

13. – 22. Uspostava ESVD‑a bila je ishitrena i neprikladno pripremljena te otežana prevelikim brojem ograničenja i nejasno utvrđenih zadaća

14. – 18. Odluka o ulozi ESVD‑a donesena je kasno te uloga nije bila jasno utvrđena

19. – 22. ESVD se suočio s nizom političkih i financijskih izazova

23. – 50. Nedostatci u organizaciji i raspodjeli resursa te u utvrđivanju povezanih prioriteta smanjuju učinkovitost ESVD‑a

25. – 28. ESVD nije pristupio razvoju sveobuhvatnog strateškog okvira za vanjsku politiku kao prioritetu te nije usvojio unutarnju strategiju

29. – 34. Složenom organizacijom ESVD‑a ne potiče se pravovremena suradnja između odjela

35. – 39. Posebni predstavnici EU‑a nisu dovoljno uključeni u ESVD

40. – 44. ESVD je imao teškoće pri zapošljavanju ključnog kadra s preuzetim resursima

45. – 50. Postupci zapošljavanja bili su dugotrajni i skupi te njima nisu u potpunosti ispravljene već postojeće neuravnoteženosti

03Sadržaj

51. – 67. Koordinacija s Komisijom i državama članicama poboljšava se, ali je i dalje nedostatna kako bi ESVD ostvario svoj potencijal

52. – 56. Koordinacija s Komisijom bila je djelomično djelotvorna

57. – 61. Novi ustroj delegacija EU‑a zahtijeva više rada u području koordinacije, dok je administrativno upravljanje manje učinkovito

62. – 64. Države članice i ESVD još nisu u potpunosti iskoristili potencijal za sinergiju svojih mreža i diplomatskih predstavništva

65. – 67. Potencijalne koristi ESVD‑a kao stalnog predsjedatelja pripremnih tijela Vijeća još nisu u potpunosti ostvarene

68. – 73. Zaključci i preporuke

Odgovori ESVD‑a

04Sažetak

ILisabonskim ugovorom uveden je položaj visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Europske komisije (u daljnjem tekstu visoki predstavnik/potpredsjednik). Cilj je visokog predstavnika/potpredsjednika osigu‑rati dosljednost vanjske politike EU‑a, a u njegovoj ga zadaći podupire novo diplomatsko tijelo, Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD).

IIESVD je službeno počeo s radom 1. siječnja 2011., a čine ga središnji ured koji se nalazi u Bruxellesu te svjetska mreža od 140 delegacija koje zastupaju inte‑rese EU‑a.

IIIRevizijom je ispitano:

— je li uspostava ESVD‑a pripremljena na prikladan način,

— jesu li organizacija i raspodjela resursa te utvr‑đivanje prioriteta koji su s njima povezani bili učinkoviti,

— je li koordinacija ESVD‑a s Komisijom i državama članicama bila djelotvorna.

IVUspostavom ESVD‑a EU je dobio operativnu službu za vanjsku politiku koja raspolaže uredima za određena područja politike i strukturama za upravljanje kriznim situacijama, širokom mrežom diplomatskih radnih mjesta te službu u kojoj su ravnomjerno zastup‑ljeni različiti izvori osoblja. Međutim, Sud je utvrdio sljedeće:

— Uspostava ESVD‑a bila je ishitrena i neprikladno pripremljena te otežana prevelikim brojem ograni‑čenja i nejasno utvrđenih zadaća.

— Nedostatci u organizaciji i raspodjeli resursa te u utvrđivanju prioriteta koji su s njima povezani smanjili su učinkovitost ESVD‑a, a posebni pred‑stavnici EU‑a nisu u dovoljnoj mjeri uključeni.

— Koordinacija s Komisijom i državama članicama poboljšala se, ali je i dalje bila nedostatna kako bi ESVD ostvario svoj potencijal.

VOvo je izvješće rezultat neovisne procjene uspostave ESVD‑a. Revizija Suda obavljena je istovremeno s pri‑premom prijelaznog pregleda ESVD‑a. Nalazi i pre‑poruke Suda općenito se podudaraju sa samoprocje‑nom koju je izvršio ESVD, čime se dodatno naglašava potreba za otklanjanjem utvrđenih nedostataka.

VIU ovom se izvješću iznosi niz preporuka s ciljem pove‑ćanja dodane vrijednosti i razine učinkovitosti ESVD‑a, kao što su jasniji prikaz zadaća i ciljeva, pojednostav‑njenje organizacijskog modela i administrativnog okvira, jačanje strateške uloge te razvoj planiranja. U izvješću se također preporučuje preispitivanje postupka imenovanja i službenog djelovanja poseb‑nih predstavnika EU‑a kao i postupaka zapošljavanja ESVD‑a. ESVD bi trebao surađivati s Komisijom kako bi ublažio učinak koji strogi financijski propisi i pravilnik o osoblju imaju na učinkovitost delegacija EU‑a. Na koncu, ESVD bi trebao nastaviti s naporima koje ulaže u promicanje razmjene informacija i dijeljenja prostora s tijelima država članica te bi trebao procijeniti moguć‑nost pružanja određenih konzularnih usluga.

05Uvod

1 Članak 18. Ugovora o Europskoj uniji.

2 Visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, povjerenik koji je odgovoran za vanjske odnose i ministarstvo vanjskih poslova države članice koja predsjeda rotirajućim predsjedništvom.

3 Zaključci Vijeća o pregledu ESVD‑a, sastanak Vijeća za opće poslove, 17. 12. 2013.

4 U članku 27. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji navodi se da osoblje ESVD‑a mora uključivati dužnosnike iz Komisije i Glavnog tajništva Vijeća te diplomate upućene iz država članica.

5 Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).

Pravna osnova i pozadina

01 Lisabonskim je ugovorom uveden novi dužnosnik nadležan za vanjske poslove EU‑a – visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku – koji je istovremeno potpredsjednik Europ‑ske komisije (u daljnjem tekstu visoki predstavnik/potpredsjednik). Visokog predstavnika/potpredsjednika podu‑pire novo diplomatsko tijelo, Europska služba za vanjsko djelovanje1. Ove su promjene značile kraj za prijašnji su‑stav „trojke”2 putem kojeg se provodila vanjska politika EU‑a prethodna dva desetljeća.

02 ESVD je zamišljen kao temelj nove vanjske politike EU‑a, „moderna i operativna služba za vanjsku politiku, uređena tako da promiče vrijednosti i interese EU‑a te da osigurava ko‑ordinaciju i dosljednost u odnosima EU‑a s ostatkom svijeta”3 i koja djeluje kao poluga nastojanjima instituci‑ja EU‑a i država članica. U tu svrhu osoblje ESVD‑a okuplja zajedničke snage glavnih dionika: Komisije, Vijeća i država članica. Raznoliko podrijetlo osoblja ESVD‑a smatralo se ključnom sastavnicom njegova uspjeha te se stoga posebno navodi u Lisabonskom ugovoru4.

03 Kada je Lisabonski ugovor stupio na snagu 1. prosinca 2009., države članice još su uvijek istraživale različite mo‑gućnosti uspostave ESVD‑a. Postupa‑jući u skladu s prijedlogom visokog predstavnika/potpredsjednika nakon savjetovanja s Europskim parlamen‑tom i nakon dobivanja odobrenja Komisije, Vijeće je usvojilo Odluku Vijeća od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje5 kojom je potvrđena njezina neovisnost, utvrđe‑na su osnovna načela njezina organi‑zacijskog ustroja te je odlučeno koje će službe ESVD preuzeti iz Komisije i Glavnog tajništva Vijeća (u daljnjem tekstu: Tajništvo).

04 ESVD se zbog svojih jedinstvenih obilježja razlikuje od Komisije (nadna‑cionalne institucije) i od Vijeća (među‑vladine institucije). Ovisno o tome je li predmetno područje u nadležnosti Unije ili ne, ESVD funkcionira kao odjel Komisije ili kao Tajništvo. Kada djeluje kao odjel Komisije, ESVD ima ista prava i nadležnosti u pogledu sudjelovanja u mehanizmima unutarnje koordinaci‑je u Komisiji kao i svaki drugi odjel.

06Uvod

6 Zaključci Vijeća o pregledu ESVD‑a, sastanak Vijeća za opće poslove, 17. 12. 2013.

7 Mreža koju je Komisija osnovala prije 50 godina.

8 Pravilnikom o osoblju za dužnosnike i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica dužnosnici EU‑a podijeljeni su prema prirodi i važnosti njihovih dužnosti u dvije skupine: administratore i asistente. Administratori obavljaju administrativne, savjetničke, jezične i znanstvene poslove dok asistenti obavljaju tehničke i uredske poslove.

9 Članak 6. stavak 9. Odluke Vijeća 2010/427/EU.

10 46 % u delegacijama (376 administratorskih radnih mjesta) i 24 % u središnjem uredu (559 administratorskih radnih mjesta).

05 U Odluci Vijeća poziva se na proved‑bu prijelaznog pregleda uspostave ESVD‑a. U ovom se pregledu objav‑ljenom 29. srpnja 2013. nalazi sažetak postignutog napretka i teškoća na koje se naišlo te su uključene srednjoročne i kratkoročne preporuke za pobolj‑šanje funkcioniranja ESVD‑a. Vijeće je 17. prosinca 2013. usvojilo zaključ‑ke o pregledu6, u kojima je između ostalog podržana provedba kratko‑ročnih preporuka, a sljedeći visoki predstavnik/potpredsjednik pozvan je da do kraja 2015. podnese evaluaciju organizacije i funkcioniranja ESVD‑a te, prema potrebi, prijedlog nove Odluke Vijeća.

06 Revizijski rad Suda odvijao se uspo‑redno s prijelaznim pregledom koji je provodio ESVD. Sud je svjestan pregle‑da i povezanih zaključaka Vijeća te je uočio da se zaključci i preporuke u oba dokumenta podudaraju u mnogo toča‑ka. U tom kontekstu, točnije u pogledu korektivnih mjera koje treba poduzeti, Sud pruža neovisnu procjenu tog ključ‑nog novog europskog tijela.

Organizacijski ustroj

07 ESVD je službeno počeo s radom 1. si‑ječnja 2011. Čine ga središnji ured koji se nalazi u Bruxellesu i svjetska mreža od 140 bivših delegacija Komisije7, koje je ESVD preuzeo toga datuma te ih unaprijedio u delegacije „EU‑a” s većim političkim mandatom: zastupanje interesa Unije.

08 ESVD je neovisan u administrativnim pitanjima. U početku se osoblje ESVD‑a zapošljavalo isključivo prijelazom iz odjela Tajništva i Komisije, a postupno su se zapošljavali i diplomati iz država članica. Odlukom Vijeća postavljena je ciljna vrijednost prema kojoj bi, u punom kapacitetu, jednu trećinu administratora8 ESVD‑a trebali činiti diplomati iz država članica9. U lipnju 2013. u ESVD‑u je bilo 3 392 zaposle‑nika, 1 487 u središnjem uredu i 1 905 u delegacijama, a diplomati iz država članica popunjavali su 33 % od 935 administratorskih radnih mjesta10.

09 Proračun ESVD‑a za 2014. iznosi 519 milijuna eura i dijeli se između sre‑dišnjeg ureda (41 %) i delegacija (59 %). Komisija svake godine proračunu za delegacije pridoda otprilike 270 mili‑juna eura. Razlog je tome činjenica da u delegacijama EU‑a i dalje djeluje zna‑tan broj Komisijina osoblja od kojeg većina radi na izvršenju operativnog proračuna EU‑a za koje je odgovorna Komisija.

07Revizijski opseg i pristup

11 Zahtjevi za podnošenjem informativnog izvješća služe kao pomoć pri pripremi sastanaka na visokoj razini. Osoblje ESVD‑a svoje odgovore na njih daje dokumentima u različitim oblicima (npr. putem točaka za usmeno izlaganje, govora ili bilješki s dodatnim informacijama).

12 Bugarska, Češka, Estonija, Španjolska, Italija, Cipar, Latvija, Mađarska, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Slovačka, Švedska i Ujedinjena Kraljevina.

10 Sud je revidirao uspostavu ESVD‑a tražeći odgovor na tri pitanja:

(a) Jesu li pripreme za uspostavu ESVD‑a bile prikladne?

(b) Jesu li organizacija i raspodjela re‑sursa te utvrđivanje prioriteta koji su s njima povezani bili učinkoviti?

(c) Je li koordinacija ESVD‑a s Komi‑sijom i državama članicama bila djelotvorna?

11 Revizijom su obuhvaćeni pripremni radovi koje su obavile institucije EU‑a i države članice te aktivnosti koje je ESVD proveo od početka rada 1. siječ‑nja 2011. do prosinca 2013.

12 Sud je prikupio dokaze za svoju procje‑nu na razne načine:

(a) analizom dokumentacije i pregle‑dom literature,

(b) uzorkom od 30 zahtjeva za pod‑nošenjem informativnog izvješća11 koje podnose predsjednik Vije‑ća, predsjednik Komisije, visoki predstavnik/potpredsjednik i drugi povjerenici tijekom 2011. i 2012.,

(c) uzorkom od 30 postupaka zapoš‑ljavanja administratora: 15 u središ‑njem uredu i 15 u delegacijama,

(d) uzorkom od 14 tečajeva za ospo‑sobljavanje osoblja ESVD‑a, koji su organizirani od 2011. nadalje,

(e) kvantitativnom analizom podataka o zapošljavanju osoblja ESVD‑a od 15. travnja 2013., 10. siječnja 2012. i 25. siječnja 2011.

(f) anketom provedenom nad uzorkom od 35 delegacija EU‑a (odgovor je zaprimljen od svih 35 delegacija),

(g) anketom među državama člani‑cama koju je popunilo 15 država članica12,

(h) razgovorima s predstavnicima Tajništva i devet glavnih uprava Komisije kako bi se stekao uvid u njihova stajališta o suradnji s ESVD‑om,

(i) razgovori s upraviteljima i osob‑ljem ESVD‑a, s posebnim predstav‑nicima EU‑a za ljudska prava, južno Sredozemlje i Kosovo te s pred‑stavnicima ministarstava vanjskih poslova Belgije, Njemačke, Francu‑ske, Luksemburga i Poljske.

08Opažanja

13 Irsko biračko tijelo odbacilo je Lisabonski ugovor u lipnju 2008. te ga je prihvatilo tek na drugom referendumu 2. listopada 2009.

14 Zadnji sveobuhvatni strateški dokument EU‑a još je uvijek Europska sigurnosna strategija iz 2003. u kojoj se, unatoč tome što je ažurirana 2008., ne odražava geopolitički razvoj događaja koji je preobrazio svijet. Međutim, države članice nisu suglasne oko utemeljenosti pripreme nove strategije budući da neke smatraju da su načela iz 2003. i dalje valjana.

15 Članak 2. i članak 3. Odluke Vijeća 2010/427/EU. Osim toga, u kontekstu mandata visokog predstavnika/potpredsjednika koji treba osigurati dosljednost politike u pogledu vanjskog djelovanja EU‑a, u članku 9. prepoznaje se ključna uloga ESVD‑a u izradi programa za Komisijine instrumente za vanjsko djelovanje.

Uspostava ESVD‑a bila je ishitrena i neprikladno pripremljena te otežana prevelikim brojem ograni‑čenja i nejasno utvrđenih zadaća

13 U ovom odjeljku (odlomci od 13. do 22.) pruža se odgovor na prvo pitanje: jesu li pripreme za uspostavu ESVD‑a bile prikladne? U izvješću se analizira jesu li zadaće ESVD‑a jasno utvrđene i ograničene u broju, jesu li ih Komisija i države članice istovjetno shvatile i jesu li alati ESVD‑a u području politike i financijskih sredstava dostat‑ni za obavljanje njegovih zadaća.

Odluka o ulozi ESVD‑a done‑sena je kasno te uloga nije bila jasno utvrđena

14 Zbog nesigurnosti povezanih s ratifika‑cijom Lisabonskog ugovora13, priprem‑ni radovi koje su obavile države čla‑nice i institucije EU‑a prije uspostave ESVD‑a bili su manjeg opsega. Stoga su u trenutku stupanja Lisabonskog ugovora na snagu 1. prosinca 2009. države članice, Komisija i Vijeće još uvijek raspravljali o obilježjima buduće službe.

15 Važan čimbenik tijekom ove rasprave bio je taj što ciljevi EU‑a nisu bili utvr‑đeni u sveobuhvatnoj strategiji vanjske politike EU‑a, koja je mogla biti vodič kroz pripremne radove14.

16 Slijedom toga, u Odluci Vijeća nije utvrđen nijedan cilj za ESVD. Umjesto toga, samo su navedene zadaće15:

(a) potpora visokom predstavniku/potpredsjedniku u ispunjavanju trostrukog mandata: provedba zajedničke vanjske i sigurnosne politike, predsjedanje Vijećem za vanjske poslove te dužnost pot‑predsjednika Komisije,

(b) pružanje pomoći predsjedniku Europskog vijeća, predsjedniku Ko‑misije te samoj Komisiji pri izvrša‑vanju njihovih zadaća u području vanjskih odnosa,

(c) potpora diplomatskim službama u državama članicama, Tajništvu i Komisiji te drugim institucijama i tijelima Europske unije, posebice Europskom parlamentu, kao i su‑radnja s njima.

09Opažanja

16 Unutarnje politike i mjere EU‑a mogu imati znatan učinak i preko granica EU‑a, isto kao što vanjski događaji također mogu utjecati na unutarnju dinamiku EU‑a. „Vanjska dimenzija unutarnjih politika” odnosi se općenito na situacije u kojima se kod vanjskih učinaka unutarnjih politika EU‑a sve više povećava dimenzija vanjske i sigurnosne politike. Primjer su učinka unutarnjih politika EU‑a na vanjsku politiku bilateralni odnosi s Kanadom u kojima već dugo prevladava rasprava o učinku koji politike EU‑a povezane s klimatskim promjenama imaju na pristup europskim tržištima za naftu dobivenu iz bituminoznog pijeska.

17 ESVD je s radom počeo tijekom Arapskog proljeća, točnije za vrijeme međunarodne intervencije u Libiji.

18 Ovaj je odgovor uključivao brojne inicijative, kao što su razvoj nove politike susjedstva koja je usvojena u svibnju 2011., otvaranje ureda EU‑a u Bengaziju u svibnju 2011. te imenovanje posebnog predstavnika Europske unije za južno Sredozemlje u srpnju 2011. Delegacija EU‑a u Libiji konačno je otvorena u studenome 2011.

19 Sveobuhvatni je pristup EU‑a integrirani pristup zemlji ili regiji, kojim se spaja upotreba tradicionalnih instrumenata (npr. razvojna pomoć) i mjera vanjske i sigurnosne politike (npr. sankcije) radi potpore cilju na višoj razini. Dodana vrijednost takva spoja priznata je već ranije (npr. nakon balkanskih ratova), ali je na njegovu provedbu utjecao velik broj sudionika u vanjskoj politici EU‑a u to vrijeme. Zajednička komunikacija visokog predstavnika/potpredsjednika i Komisije o ovoj temi objavljena je 11. 12. 2013.

17 U Odluci Vijeća odražava se sporazum među državama članicama, Europskim parlamentom i Komisijom u trenutku sastavljanja teksta. Prethodno nave‑dene opsežne zadaće nisu podrobnije utvrđene u Odluci niti je mnogo reče‑no o onome što one obuhvaćaju.

18 Slijedom toga, ESVD nije preuzeo odjele na temelju njihova očekivanog doprinosa ispunjavanju ciljeva ESVD‑a, nego na temelju njihovih aktivnosti i administrativnog položaja unutar Komisije ili Tajništva. To je osobito vidljivo u pogledu vanjske dimenzije unutarnjih politika EU‑a za koje ESVD od Komisije nije primio nikakve resur‑se16. Prije svega, ESVD pri uspostavi nije imao odjele za rješavanje global‑nih problema koji su od važnosti za EU poput klimatskih promjena ili ener‑getske sigurnosti budući da su resurse predviđene za rješavanje tih pitanja iz bivše Komisijine Glavne uprave za vanjske odnose preuzeli drugi Komisi‑jini odjeli prije uspostave ESVD‑a. To je de facto pridonijelo ishodu u kojem se ESVD suočio s praktičnim teškoćama pri koordinaciji određenih djelatnosti Komisije koje imaju utjecaj na vanjsku politiku EU‑a.

ESVD se suočio s nizom poli‑tičkih i financijskih izazova

19 ESVD je uspostavljen u vrijeme sve češćih nemira u južnom Sredozemlju17. ESVD je svoju pozornost usmjerio na predvođenje odgovora EU‑a18 koji je imao prioritet nad razvojem inicijativa u vezi s vanjskom politikom koju su, kako zemlje članice tako i institucije EU‑a dugo iščekivale, poput reforme postupaka i struktura u vezi sa zajed‑ničkom sigurnosnom i obrambenom politikom te razvoj sveobuhvatnog pristupa EU‑a.19

10Opažanja

20 U uvodnoj izjavi 15. preambule Odluke Vijeća navedeno je: „uspostava... bi trebala biti vođena načelom isplativosti s ciljem postizanja proračunske neutralnosti”.

21 Administrativne zadaće koje su povezane s autonomijom ESVD‑a, zadaće koje je prethodno obavljalo rotirajuće predsjedništvo (npr. predsjedanje određenim radnim skupinama Vijeća) i nove političke dužnosti delegacija EU‑a (npr. koordinacija svih veleposlanstava EU‑a na terenu).

20 U vrijeme kada su proračun EU‑a i dr‑žavni proračuni ograničeni mjerama štednje, Vijeće je odlučilo da bi se pri uspostavi ESVD‑a trebalo slijediti nače‑lo proračunske neutralnosti20. Među‑tim, uspostava nove institucije skupa je sama po sebi, a još je skuplja kada novoosnovano tijelo mora obavljati nove zadaće. Doista, Vijeće je Odlu‑ku donijelo bez prethodne procjene resursa kojom bi se uzeli u obzir novi zahtjevi21, kao i potencijal za sinergi‑ju koji proizlazi iz spajanja struktura Komisije i Tajništva.

21 Uvjet proračunske neutralnosti strogo se primjenjivao te je nova služba preu‑zela samo strukture povezane s vanj‑skom politikom. To je značilo da ESVD nije primio resurse za pomoćne službe. Umjesto toga, Komisija i Tajništvo i da‑lje su pružali usluge koje su sezale od upravljanja osobljem (kao što su zapo‑šljavanje, liječnički pregledi ili isplata plaća) do administrativne podrške (kao što su informacijska tehnologija, zgrade ili prostori za sastanke). U tu je svrhu ESVD s Komisijom i Tajništvom potpisao sporazume o razini usluge. Ovo je kratkoročno gledajući bilo pragmatično rješenje, no općenito gle‑dajući pružene usluge nisu ispunjavale potrebe ESVD‑a:

(a) ESVD nije imao priliku procijeniti ili izmijeniti opseg i koristi dotičnih sporazuma o razini usluge koji su sastavljeni u skladu s potporom koja je pružena prije uspostave ESVD‑a.

(b) Pri određivanju trajanja sporazuma nisu uzete u obzir potrebe ESVD‑a. Primjerice, Tajništvo je presta‑lo pružati podršku održavanju sigurnih sustava koji su korišteni za prosljeđivanje povjerljivih infor‑macija prije nego što je pronađeno alternativno i djelotvorno rješenje (u skladu s načelom proračunske neutralnosti).

22 Nije izvršena opća procjena s ciljem us‑poredbe operativnih troškova ESVD‑a s troškovima prethodnih struktura, uključujući države članice. U tom je pogledu uspostavom ESVD‑a vjerojat‑no ostvarena znatna ušteda za države članice. Države članice mogu se, pri‑mjerice, osloniti na političko izvješćiva‑nje ESVD‑a umjesto da same izrađuju izvješća, rotirajuće je predsjedništvo pod manjim radnim opterećenjem pri‑likom priprema i predsjedanja radnim skupinama Vijeća, a plaće upućenih diplomata sada isplaćuje ESVD.

11Opažanja

22 EU trenutačno ima strateška partnerstva s 10 zemalja: Brazilom, Kanadom, Kinom, Indijom, Japanom, Meksikom, Rusijom, Južnom Afrikom, Južnom Korejom i SAD‑om. Vijeće je u ova partnerstva ušlo daleko prije uspostave ESVD‑a.

23 Španjolska, Italija, Poljska i Švedska smatrale su da je potreban opsežan strateški pristup vanjskim odnosima EU‑a te su, kako bi je pripremile,odlučile financirati inicijativu „Postupak strateškog promišljanja za europsku globalnu strategiju” (engl. Think‑tank process for a European Global Strategy).

24 Izvješće Europskog parlamenta o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (A7‑0357/2012), 31. 10. 2012.

25 Pola država članica koje su odgovorile na anketu smatralo je da bi doprinos ESVD‑a razvoju vanjskih politika EU‑a trebao biti veći, primjerice uz pomoć regionalnih strategija.

Nedostatci u organizaciji i raspodjeli resursa te u utvrđivanju povezanih prioriteta smanjuju učin‑kovitost ESVD‑a

23 U ovom odjeljku (odlomci 23. do 50.) pruža se odgovor na drugo pitanje: Jesu li organizacija i raspodjela resursa te utvrđivanje povezanih prioriteta bili učinkoviti? Sud je revidirao uzorke postupaka zapošljavanja, podnošenje informativnih izvješća i tečajeve za os‑posobljavanje osoblja te obavio kvanti‑tativnu analizu podataka o osoblju.

24 Sud je na temelju toga procijenio upravljačku strategiju, utvrđivanje ciljeva i planiranje, organizacijsku strukturu ESVD‑a, ulogu posebnih predstavnika EU‑a te upravljanje ljudskim resursima, usredotočenost na zapošljavanje, raspodjelu osoblja te osposobljavanje.

ESVD nije pristupio razvoju sveobuhvatnog strateškog okvira za vanjsku politiku kao prioritetu te nije usvojio unutarnju strategiju

25 Uzimajući u obzir međunarodno stanje koje se brzo mijenja, ESVD je davao prednost ad hoc pristupima nad predlaganjem sveobuhvatne strategije za vanjsku politiku. ESVD je također odlučio ne predložiti sveobuhvatni pristup za postupanje u strateškim partnerstvima EU‑a, iako su postojeći pristupi22 uspostavljeni daleko prije Lisabonskog ugovora na ad hoc način te nemaju nužno jasnu poveznicu s tre‑nutačnim prioritetima vanjske politike EU‑a. Nepostojanje sveobuhvatnog strateškog okvira postalo je predme‑tom kritika nekih država članica23 i Eu‑ropskog parlamenta24, koji su očekivali proaktivniju ulogu ESVD‑a u razvoju vanjske politike EU‑a25.

26 Kad god ne postoje strateške smjer‑nice, ESVD se savjetuje s institucijama EU‑a i državama članicama kako bi pripremio odgovore EU‑a. Ad hoc strategije koje iz toga proizađu ishod su intenzivnih debata prije nego što ih Komisija službeno usvoji, a Vijeće odobri. Takvim se postupkom otežava pravovremeno djelovanje.

12Opažanja

26 Trojka predsjedništva uspostavljena je 2007. na temelju Odluke Europskog Vijeća u skladu s kojom se države članice Unije dijele u skupine triju uzastopno rotirajućih predsjedništava Vijeća EU‑a koja čine trojku. Njezin je cilj postignuti postojanost i dosljednost u radu Vijeća.

27 Uprava za upravljanje kriznim situacijama i planiranje (osnovana 2009.), Služba za planiranje i vođenje civilnih operacija (2007.), Centar za analizu obavještajnih podataka (2002.) i Vojni stožer (2001.). Oni imaju ključnu ulogu u pokretanju civilnih i vojnih instrumenata koje je Vijeće predvidjelo kao odgovor na krize (npr. pokretanje vojne misije za osposobljavanje sigurnosnih snaga u Maliju u veljači 2013. s ciljem podupiranja stabilnosti u regiji Sahel).

28 Ured za zemljopisno područje sastoji se od jednog ili više članova osoblja zaduženih za određenu zemlju. Podijeljeni su u službe zadužene za određena zemljopisna područja.

29 Glavna uprava za vanjske poslove imala je četiri viša upravitelja (jedan ravnatelj i tri zamjenika ravnatelja), a Tajništvo dva viša upravitelja (ravnatelj i zamjenik ravnatelja). Za usporedbu, ESVD ima 13 viših upravitelja.

27 ESVD još uvijek nije usvojio unutarnju strategiju ili plan upravljanja. Među‑tim, trenutačna visoka predstavnica/potpredsjednica 2011. utvrdila je tri početna prioriteta:

(a) uspostavu ESVD‑a kao operativne institucije,

(b) daljnji razvoj deset postojećih strateških partnerstava EU‑a,

(c) jačanje europske politike susjed‑stva kao odgovor na Arapsko proljeće.

Osim ovog ograničenog broja priorite‑ta, ESVD je bio dovoljno fleksibilan za prilagodbu promjenjivim okolnostima te je imao ulogu ključnog moderatora u dijalogu između Kosova i Srbije te razgovorima u vezi s iranskim nuklear‑nim programom.

28 ESVD nije utvrdio ciljeve niti je razvio podrobne kriterije za procjenu ostvari‑vanja tih prioriteta. Također nije razvio sveobuhvatni okvir za planiranje te stoga svaki odjel sam odlučuje kako će planirati svoje aktivnosti. To ESVD‑u otežava postizanje opće učinkovitosti budući da zadaće i resursi ne služe nužno ciljevima na najvišoj razini. Osim toga, nepostojanje sveobuhvatnog okvira za planiranje otežava uključiva‑nje aktivnosti u širi kontekst Komisijina godišnjeg programa rada ili osamnaes‑tomjesečnog programa trojke26 (koji je pripremila skupina triju rotirajućih predsjedništva i Tajništvo).

Složenom organizacijom ESVD‑a ne potiče se pravo‑vremena suradnja između odjela

29 Cjelokupna je struktura ESVD‑a slo‑žena, djelomično zbog činjenice što, za razliku od običnog ministarstva vanjskih poslova, ESVD ima dodatne službe koje su svojstvene ministarstvi‑ma obrane, ministarstvima unutarnjih poslova te obavještajnim službama. Uredi za zemljopisna područja, koji su uglavnom preuzeti iz bivše Komisijine uprave za vanjske odnose (DG RELEX), te strukture za upravljanje kriznim situ‑acijama, koje su preuzete iz Tajništva27 čine dva različita dijela organizacije, pri čemu strukture za upravljanje kriznim situacijama izravno odgovaraju viso‑kom predstavniku/potpredsjedniku.

30 Struktura ESVD‑a slijedi piramidalan organizacijski model koji je složeni‑ji od struktura vanjske politike koje zamjenjuje:

(a) uredi za zemljopisna područja, sre‑dišnja služba ESVD‑a28 s dodatnim razinama upravljanja u odnosu na ranije (vidjeti tablicu);

(b) postoji više organizacijskih jedinica koje su također i manje veličine (upravitelji imaju uže područje kontrole, s otprilike 20 % manje osoblja koje im odgovara); te

(c) ESVD ima dvostruko veći broj višeg rukovodećeg osoblja nego njegovi prethodnici29.

13Opažanja

30 Posebice s odjelom za odgovor na krizne situacije i odjelom za operativnu koordinaciju, upravom za sigurnosnu politiku i sprječavanje sukoba te do određene mjere s odsjekom za globalna pitanja i borbu protiv terorizma. Revizijom su primjerice utvrđena preklapanja u sprječavanju kriza, planiranju odgovora na krize, svemirskoj politici i reformi sigurnosnog sektora.

31 Velik broj rukovodećeg osoblja u ESVD‑u djelomično je posljedica Odluke Vijeća kojom je predviđeno osnivanje glavnih uprava za zemljopis‑na područja i kojom se zahtijeva da jedna trećina osoblja ESVD‑a dolazi iz država članica. Budući da su većinu rukovodećih radnih mjesta koje je ESVD preuzeo već zauzimali stalni duž‑nosnici, ESVD je uspostavio strukturu s velikim brojem rukovodećeg osoblja, omogućavajući tako da znatan broj visokih položaja zauzmu diplomati iz država članica.

32 Strukture zajedničke sigurnosne i obrambene politike koje su preuzete iz Tajništva uspostavljane su tijekom godina od slučaja do slučaja, bez sve‑obuhvatnog okvira, te su se prekla‑pale s drugim odjelima za upravljanje kriznim situacijama30. ESVD je počeo s rješavanjem tih problema, no to je složen postupak koji zahtijeva jedno‑glasnu potporu država članica kako bi se izmijenilo nekoliko odluka Vijeća. U međuvremenu je ESVD uspostavio nove mehanizme za poticanje surad‑nje, kao što su odbor za upravljanje kri‑znim situacijama i platforma za izlazak iz kriznih situacija (vidjeti okvir 1.).

Tabl

ica Pregled rukovoditeljskih razina u ESVD‑u, Glavnoj upravi za vanjske poslove i Tajništvu

novi ustroj prethodni ustroj

ESVD Glavna uprava za vanjske poslove Tajništvo

(šest razina) (pet razina) (pet razina)

1. visoki predstavnik/potpredsjednik 1. povjerenik

2. izvršni glavni tajnik/ glavni voditelj poslovanja - 1. glavni tajnik

3. zamjenici glavnog tajnika - -

4. glavni ravnatelji 2. ravnatelj uprave 2. ravnatelj tajništva

- 3. zamjenici ravnatelja 3. zamjenici ravnatelja

5. ravnatelji 4. ravnatelji 4. ravnatelji

6. voditelji odsjeka 5. voditelji odjela 5. voditelji odjela

Izvor: Podaci o osoblju ESVD‑a i službeni imenik Europske unije, 2010.

14Opažanja

31 Izvršni glavni tajnik, glavni voditelj poslovanja i dva zamjenika glavnog tajnika.

32 U uzorku je postupak potvrđivanja u prosjeku trajao četiri dana i uključivao je do pet vrednovatelja (zamjenik voditelja odsjeka, voditelj odsjeka, ravnatelj, glavni ravnatelj i član upravnog odbora) prije nego što dođe do kabineta u kojem postoji mogućnost ponovnog sastavljanja teksta.

33 ESVD ima upravni odbor koji čine četiri dužnosnika na najvišim rukovode‑ćim položajima31. Cilj im je osigurati dosljednost u provođenju aktivno‑sti ESVD‑a i pridonijeti ostvarivanju političkih ciljeva koje je utvrdio visoki predstavnik/potpredsjednik. Odbor se prema unutarnjim postupcima ESVD‑a ne smatra kolektivnom jedinicom sa zasebnom ulogom i službama. Iako je upravni odbor olakšao koordinaciju među upraviteljima na najvišim polo‑žajima, nije uspio ostvariti očekivano smanjenje radnog opterećenja visokog predstavnika/potpredsjednika na ko‑jega i dalje otpadaju 23 linije izravnog izvješćivanja.

34 Kao i u svakoj diplomatskoj službi, pravovremeni je pristup informacija‑ma od ključne važnosti. Revizijom je procijenjena djelotvornost postojećih postupaka za izradu i distribuciju dvaju glavnih vrsta informativnih proizvoda:

(a) ESVD pruža potporu pri pripremi sastanaka koje održavaju predsjed‑nik Europskog vijeća, predsjednik Komisije, visoki predstavnik/pot‑predsjednik i povjerenici odgova‑ranjem na zahtjeve za podnoše‑njem informativnog izvješća u za to predviđenom roku. Međutim, pružanje odgovora zbog ustro‑ja ESVD‑a može trajati relativno dugo, posebno zbog postupka potvrđivanja32. Uz to, odjeli rijetko primaju povratne informacije u vezi s tekstom ili konačnim ishodom sastanka za koji je pri‑premljena određena informativna obavijest, što odjelima otežava poboljšanje.

Platforma za izlazak iz kriznih situacija

Platforma za izlazak iz kriznih situacija novi je koordinacijski mehanizam putem kojeg se ESVD‑u i Komisiji pruža jasno političko i strateško usmjerenje za upravljanje određenom kriznom situacijom. Ovisno o značaj‑kama određene krizne situacije, platforma za izlazak iz kriznih situacija spaja strukture za upravljanje kriznim situacijama, zemljopisne i horizontalne odjele te relevantne Komisijine službe.

Kada se pokrene platforma za izlazak iz kriznih situacija, glavni ravnatelj ureda za zemljopisna područja upravljanje za tu zemlju predaje glavnom ravnatelju za odgovor na krizne situacije i operativnu koordinaciju te on koordinira odgovor EU‑a. To ograničava broj kriznih situacija koje EU može rješavati istodobno budući da glavni ravnatelj za odgovor na krizne situacije nema dovoljno resursa za upravljanje više od dvjema kriznim situacijama istovremeno. Posljedica je toga da se platforma za izlazak iz kriznih situacija za određenu zemlju može otkazati dok je krizna situacija i dalje u tijeku i odgovor EU‑a još uvijek nije oblikovan (npr. Libija).

Okv

ir 1

.

15Opažanja

33 Riječ je o naslijeđenim sustavima Tajništva, koji su izrađeni tako da se izbjegne miješanje civilnih i vojnih informacija.

34 Posebni predstavnici na raspolaganju su Vijeću od 1996. Prvotno je Vijeće moglo imenovati posebnog predstavnika kad god je to smatralo potrebnim, ali nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, samo visoki predstavnik/potpredsjednik može predložiti imenovanje posebnog predstavnika.

(b) Uspostavom ESVD‑a obavještajne službe i delegacije prvi su put bile dijelom iste organizacije, poveća‑vajući potencijal za spajanje poli‑tičkog izvješćivanja i obavještajnih podataka u svrhu pružanja pomoći donositeljima odluka. Međutim, distribucija obavještajnih proizvo‑da još je uvijek ograničena zbog praktičnih teškoća u dijeljenju po‑vjerljivih informacija s određenim primateljima. U tom smislu, većina delegacija EU‑a nije spremna za obradu povjerljivih dokumenata, mnogi voditelji delegacija još uvi‑jek nemaju prikladno sigurnosno odobrenje, a sustavi za političko izvješćivanje i obavještajno izvješ‑ćivanje i dalje nisu kompatibilni33. Stoga su pristup i uporaba povjer‑ljivih informacija unutar ESVD‑a, osobito kada su delegacije u pita‑nju, znatno ograničeni.

Posebni predstavnici EU‑a nisu dovoljno uključeni u ESVD

35 Jedan je od najstarijih instrumenata zajedničke vanjske i sigurnosne politi‑ke slanje posebnih predstavnika EU‑a kako bi riješili krize ili obavili posebne zadaće u ime EU‑a34. Vijeće za vanjske poslove imenuje posebne predstav‑nike na temelju preporuke visokog predstavnika/potpredsjednika te oni uživaju snažnu potporu država članica.

36 Prvotno su posebni predstavnici imali važnu ulogu pri pomaganju u koordi‑naciji vanjske politike Vijeća i Komisi‑je, međutim ta je uloga uspostavom ESVD‑a postala suvišna. Ipak, uzimajući u obzir njihove posebne zadaće koje se odnose na rješavanje regionalnih problema i ad hoc kriza, ESVD ih i dalje smatra korisnim instrumentom, a Vi‑jeće ih cijeni kao vrijedan alat vanjske politike. Zbog toga je nakon privreme‑nog smanjenja njihova broja (s 12 2010. na 9 2011.) krajem 2013. ukupno djelo‑valo 11 posebnih predstavnika.

37 Posebni predstavnici imaju širok opseg zadaća. To im omogućava visok stu‑panj fleksibilnosti tijekom obavljanja zadaća, ali i otežava procjenu njihove uspješnosti. Usprkos tome što ih se smatra instrumentom za odgovor na ad hoc krize, posebni predstavnici svo‑ju dužnost u prosjeku obnašaju osam godina, što stvara rizik od povećanja njihova broja te narušava ulogu uobi‑čajenih struktura ESVD‑a.

16Opažanja

35 Financijska sredstava za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku za posebne predstavnike u 2012. godini iznosila su 27 897 500 eura što je jednako 5,7 % ukupnih rashoda ESVD‑a za 2012. godinu. Ti se iznosi financiraju operativnim odobrenim sredstvima zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

36 Posebice Služba za planiranje i vođenje civilnih operacija koja je zadužena za planiranje i provedbu civilnih misija povezanih sa zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom.

38 U prosincu 2013., 7 od 11 posebnih predstavnika bilo je smješteno u  Bruxellesu, gdje su dijelili prostorije s ESVD‑om. Posebni predstavnici EU‑a uključeni su u ustroj ESVD‑a samo kada istodobno obavljaju dužnost voditelja delegacije (4 od 11, svi se nalaze izvan EU‑a). U nedostatku jasnih postupaka, odluka o načinu koordiniranja s odgo‑varajućim odjelom ESVD‑a prepuštena je vlastitoj procjeni pojedinog poseb‑nog predstavnika, čime se povećava rizik da njihovo djelovanje nije u skla‑du s drugim djelovanjem EU‑a. Samo je pola ispitanih voditelja delegacija sma‑tralo da su bili prikladno obaviješteni o aktivnostima posebnih predstavnika.

39 Posebni predstavnici financiraju se iz proračuna EU‑a za „operacije” kojim upravlja Komisija, koja pak u vrijeme proračunskih ograničenja ESVD‑u daje znatnu količinu dodatnih financijskih sredstava povrh administrativnog proračuna ESVD‑a35. Međutim, time sredstva također ostaju izvan admini‑strativnog i upravljačkog okvira koji je uspostavljen za ESVD, posebice u po‑gledu osoblja, plaća i izvješćivanja, te ih se time obvezuje na ispunjavanje dodatnih administrativnih i financijskih obveza čime su manje dostupni za stvaranje politika.

ESVD je imao teškoće pri zapošljavanju ključnog kadra s preuzetim resursima

40 ESVD je počeo rad s dodijeljenim mu resursima i službama, pri čemu je oso‑blje premješteno na temelju njihova statusa 31. prosinca 2010. ESVD je 2011. proveo analitički pregled koji je bio usmjeren na racionalizaciju ureda za zemljopisna područja. Drugi je analitički pregled pokrenut 2012. s am‑bicioznijim ciljevima u smislu procjene potreba i usklađivanja resursa s pri‑oritetima vanjske politike EU‑a. Ova dva analitička pregleda omogućila su ESVD‑u jačanje njegovih admini‑strativnih i pomoćnih službi u kojima prilikom uspostave nije bilo dovoljno osoblja.

41 Usprkos 18 premještaja, radna mjes‑ta u političkim odsjecima delegacija i dalje nisu potpuno popunjena te nisu pruženi novi resursi za preuzimanje odgovornosti povezanih s rotirajućim predsjedništvom. Slično tomu, relevan‑tni odjeli36 nisu primili odgovarajuće nove resurse u pogledu osoblja kako bi planirali operacije i provedbu vala novih misija povezanih sa zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom koje su pokrenute posebice kao od‑govor na krize u Libiji, Afričkom rogu i Sahelu.

17Opažanja

37 Ukupno 35 % voditelja delegacija koji su se vratili u Bruxelles nije dobilo rukovodeći položaj u službi.

38 Cjeloviti je trošak postupaka zapošljavanja ESVD‑a nepoznat budući da njegov odjel za ljudske resurse plaća samo troškove diplomata iz zemalja članica, dok institucije EU‑a plaćaju povezane troškove za dužnosnike EU‑a. Uvjet da delegacije moraju financirati troškove osoblja kada sudjeluju u postupku zapošljavanja također je stavio pritisak na njihove proračune.

42 Osim klimatskih promjena i energet‑ske sigurnosti (vidjeti odlomak 18.), revizijom je utvrđeno nekoliko pod‑ručja u kojima je nedostatak stručnog znanja u vezi s određenom temom bio osobito problematičan: gospodarska i financijska pitanja, stručno znanje o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambe‑noj politici na razini delegacija, kodeks ponašanja u svemiru, kibernetička sigurnost, migracije, sankcije te povrat imovine. Tematski su uredi glavni Ko‑misijini sugovornici tijekom postupka savjetovanja među službama što je za ESVD ključna prilika za utjecanje na stvaranje politika. Stoga ovakvi nedos‑tatci ESVD‑u otežavaju osiguravanje dosljednosti politika povezanih s vanj‑skom dimenzijom unutarnjih politika.

43 Strukture vanjske politike Tajništva i Komisije koristile su se različitim informatičkim aplikacijama. Uz to je uspostava ESVD‑a sa sobom donijela nove zahtjeve, primjerice u smislu sigurne komunikacijske mreže za razmjenu informacija s delegacijama. Međutim, ESVD nije mogao zadovoljiti svoje neposredne potrebe kao što su ažuriranje i integriranje aplikacija koje je naslijedio od Komisije i Tajništva te unapređenje komunikacije s delegaci‑jama i državama članicama.

44 ESVD uvelike ovisi o upućenim nacio‑nalnim stručnjacima koji nisu uključeni u plan radnih mjesta (366 stručnjaka u središnjem uredu i delegacijama od lipnja 2013.). To znači da je više od pola osoblja ESVD‑a na razini admi‑nistratora upućeno iz država članica na određeno vremensko razdoblje te može ponovno biti pozvano u službu, što predstavlja rizik za institucionalno pamćenje ESVD‑a, kao i njegovu do‑sljednost u poslovanju.

Postupci zapošljavanja bili su dugotrajni i skupi te njima nisu u potpunosti ispravljene već postojeće neuravnoteženosti

45 Od ESVD‑a se zahtijevala obnova rad‑ne snage tako da u razdoblju od jedne godine i šest mjeseci zaposli jednu trećinu izvršnog osoblja iz država čla‑nica, što je obveza koja dotad nije bila stavljena ni pred jednu instituciju EU‑a. ESVD je postigao ovaj cilj.

46 Ispunjavanje uvjeta jedne trećine prirodnim napuštanjem radnih mjesta bilo je teško samo po sebi budući da je većina postojećeg osoblja imala ugovore o radu na neodređeno vri‑jeme. Uz to su karijerne mogućnosti bile ograničene te je velik broj osoblja napustio ESVD, posebice osoblje čije su se dužnosti u delegacijama približa‑vale kraju37. To je predstavljalo gubitak vrijednog stručnog znanja, ali je bilo i uzrok nezadovoljstva osoblja.

47 Postupci zapošljavanja ESVD‑a du‑gotrajni su, osobito za radna mjesta voditelja delegacija budući da je visoka predstavnica/potpredsjednica odlučila obaviti razgovor sa svim kandidatima koji su prošli u uži krug odabira, bez obzira na veličinu delegacije. Postupci zapošljavanja također su i skupi budući da se mnogi kandidati nalaze izvan EU‑a, a razgovori se obavljaju uživo u Bruxellesu38. Zbog popunjenog ras‑poreda visoke predstavnice/potpred‑sjednice teško je dogovoriti razgovore uz ranu prethodnu obavijest ili izbjeći izmjene u posljednjem trenutku, što uzrokuje dodatne troškove, kašnjenja te kritike medija.

18Opažanja

39 Na više od jednog razgovora 2012. godine pozvano je 75, a 2013. godine 39 kandidata. U 2013. godini deset kandidata s najvećim brojem poziva imalo je ukupno 37 razgovora u Bruxellesu.

40 U siječnju 2011. godine 28 % odnosno 13 % administratora bile su žene i državljanke država članica koje su se Uniji pridružile 2004. odnosno 2007. godine.

48 Predstavnici država članica, Komisija i Tajništvo sudjeluju u zapošljavanju na osjetljivim radnim mjestima čime se omogućava nepristran postupak u po‑gledu podrijetla kandidata. Međutim, ESVD nije uspostavio okvir kompe‑tencija za upravitelje koji bi bio temelj za evaluaciju unaprijed odab‑ranih kandidata. Osim toga, ESVD je odlučio da neće koristiti centre za procjenu kandidata za rukovodeća radna mjesta usprkos mogućim prednostima. Pri‑mjerice, centri za procjenu kandidata mogu smanjiti potrebu za obavljanjem razgovora39, pružiti dodatne informa‑cije o kompetencijama kandidata te utvrditi potrebe za osposobljavanjem i razvojem.

49 Znatne spolne i zemljopisne neuravno‑teženosti koje su već postojale u pri‑jašnjim strukturama vanjske politike40 i dalje su bile prisutne u rujnu 2013.:

(a) Na položaju administratora (34 %) bio je zaposlen nedostatan broj žena, a u delegacijama su prisutne u još su manjem broju (26 % ad‑ministratora) ili unutar kategorije upravitelja (21 %).

(b) Samo 14 % upravitelja dolazi iz država članica koje su se Uniji pridružile 2004. i 2007., manje od 21 %, koliko bi predstavljao njihov udio u stanovništvu EU‑a.

50 Uvodno osposobljavanje nije bilo dovoljno usmjereno na zadovoljavanje potreba osoblja ESVD‑a budući da di‑plomati iz država članica nisu upoznati s postupcima i običajima Komisije, dok dužnosnici EU‑a nisu dobro obučeni za svoje nove diplomatske službe. Među‑tim u rujnu 2013. godine uvedene su izmjene u uvodnom osposobljavanju.

19Opažanja

41 U pregledu ESVD‑a navedeno je: „Učestalost tih sastanaka nažalost bila je nedovoljna. Predsjednik Komisije i visoka predstavnica nedavno su se dogovorili da bi se skupina povjerenika za vanjske poslove (skupina Relex) trebala sastajati češće te da bi sastancima trebala predsjedati visoka predstavnica.”

42 Komisija je ojačala ulogu povjerenika za ekonomska i monetarna pitanja dižući je na razinu uloge potpredsjednika, pri čemu je osobi na tom radnom mjestu dala dodatne instrumente za rad.

43 Svaka služba zadužena za određeno zemljopisno područje organizira prosječno dva ili tri puta godišnje sastanke timova za zemlje, koji često ne uključuju sve relevantne sudionike kao što su tematski uredi, strukture zajedničke sigurnosne i obrambene politike ili posebni predstavnici EU‑a. U odboru za upravljanje kriznim situacijama nisu zastupljene rukovodeća uprava ESVD‑a koja je zadužena za borbu protiv terorizma i razvojna pitanja, Glavna uprava za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu, Glavna uprava za razvoj i suradnju – EuropeAid i posebni predstavnici. Glavna uprava za unutarnje poslove jedina je Komisijina glavna uprava koja je zastupljena u upravnom odboru za obavješćivanje.

Koordinacija s Komisijom i državama članicama poboljšava se, ali je i dalje nedostatna kako bi ESVD ostvario svoj potencijal

51 U ovom odjeljku (odlomci 51. do 67.) pruža se odgovor na treće pitanje: Je li koordinacija ESVD‑a s Komisijom i državama članicama bila djelotvor‑na? Sud je koristio kriterije povezane s djelotvornosti mehanizama koordi‑nacije ESVD‑a s Komisijom i državama članicama na razini središnjeg ureda i na razini delegacija.

Koordinacija s Komisijom bila je djelomično djelotvorna

52 ESVD bi trebao pridonijeti većoj do‑sljednosti vanjske politike. Taj mandat zahtijeva blisku suradnju s Komisijom koja u skladu s Lisabonskim ugovo‑rom zadržava odgovornost za neka područja vanjskih odnosa (kao što su razvoj, trgovina, proširenje, humanitar‑na pomoć i vanjski aspekti unutarnjih politika).

53 Kao potpredsjednica Komisije, trenu‑tačna visoka predstavnica/potpred‑sjednica u potpunosti sudjeluje u Ko‑misijinu donošenju odluka, no zbog prirode posla nije mogla prisustvovati dvjema trećinama sastanaka Komisije 2012., uključujući i one s neizravnim učinkom na vanjsku politiku EU‑a. Uz to se organizacija službenih sastanaka povjerenika za vanjske odnose poka‑zala zahtjevnom, sa samo pet održa‑nih sastanaka u 29 mjeseci, a svima je predsjedao predsjednik Komisije41. U tom je pogledu napredak u razjaš‑njavanju točnih dužnosti u službi/ovlasti njezine uloge potpredsjednice bio ograničen, osobito u koordinaciji s drugim povjerenicima. To je u suprot‑nosti s napretkom ostvarenim u utvr‑đivanju ovlasti potpredsjedničke uloge povjerenika za ekonomska i monetar‑na pitanja i euro, koja je uspostavlje‑na u listopadu 2011. kao odgovor na ozbiljnost financijske krize42.

54 Na radnoj razini postoje razni forumi putem kojih ESVD i Komisija koordini‑raju svoje aktivnosti. Revizijom je utvr‑đeno da se timovi za zemlje, upravni odbor za obavješćivanje i odbor za upravljanje kriznim situacijama sastaju rjeđe nego što je predviđeno te da u sudjelovanje u odboru nisu uključe‑ne sve relevantne stranke43. Sustavnija koordinacija postignuta je tjednim koordinacijskim sastancima Glavnog tajništva Komisije i odsjeka za koordi‑naciju politika te na sastancima koji su se održali između ESVD‑a i Komisijinih glavnih uprava u kontekstu pripremno‑ga rada za radne skupine Vijeća.

20Opažanja

55 ESVD sudjeluje u Komisijinim savjeto‑vanjima među službama, iako ograni‑čeni resursi utječu na njegov učinak na vanjsku dimenziju unutarnjih politika. U zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, području koje je u međuvla‑dinoj nadležnosti, prilikom odluke o savjetovanju s Komisijom, visoki predstavnik/potpredsjednik procje‑njuje pripada li određena tema pre‑težno ili isključivo dotičnoj kategoriji. To katkad ovisi o mišljenju nadležnih i prijedlog svejedno može imati poslje‑dice za područje koje je u Komisijinoj nadležnosti.

56 ESVD i Komisija uspostavili su službene radne sporazume kako bi koordinirali svoje aktivnosti. Ukupno gledajući novi su postupci manje fleksibilni i zahtjevniji nego oni koji su postojali kada je Glavna uprava za vanjske po‑slove bila zadužena za vanjske poslove budući da je ESVD odvojen od Komi‑sije. Iako velik broj bivšeg Komisijina osoblja u ESVD‑u još uvijek ima širok krug poznanstava, što je olakšalo koor‑dinaciju, taj će krug vjerojatno oslabiti tijekom vremena. Uz to je uspostava ESVD‑a kao zasebne jedinice povećala broj institucija EU‑a koje se bave istim pitanjima, što može otežati postizanje suglasnosti oko učinkovite podjele rada, što je vidljivo u trenutačnom ustroju kriznih centara u EU‑u (vidjeti okvir 2.)

Krizni centri

Praćenje stanja stalni je pregled i analiza događaja u cijelom svijetu pri čemu se koriste svi dostupni resursi, uključujući izvješća delegacija EU‑a, izvore obavještajnih podataka te javne medije. ESVD je 2012. osnovao centar za krizne situacije koristeći se resursima koji su prethodno bili podijeljeni na tri odvojena odjela. Iako je to bio pozitivan korak prema smanjenju broja kriznih centara koji su imali slične uloge, još je uvijek preostalo mnogo toga za učiniti na razini EU‑a.

Komisija je u svibnju 2013. uspostavila Centar za odgovor na hitne situacije kako bi pružila „koordiniraniji, brži i učinkovitiji odgovor na katastrofe u Europi i ostatku svijeta”. Osim toga, Tajništvo podupire provedbu meha‑nizama EU‑a za koordinaciju hitnih i kriznih situacija (EU‑CCA) koji su osmišljeni kako bi „politikama iz raznih sektora osigurali brz i koordiniran odgovor na ozbiljne krizne situacije pod vodstvom rotirajućeg predsjed‑ništva”. Trenutačno ne postoji jasna podjela odgovornosti između centra EU‑a za krizne situacije, centra za odgovor na hitne situacije te struktura mehanizama EU‑a za koordinaciju hitnih i kriznih situacija kako bi se ublažio očiti rizik od preklapanja.

Ostali posebni centri također i dalje imaju važnu ulogu u odgovoru na krizne situacije44. Trenutačna arhitektu‑ra vodi do pitanja u pogledu učinkovitosti i djelotvornosti budući da su informacije i odgovornosti podijelje‑ne među raznim sudionicima te će, primjerice, EU tek od 2015. imati zajedničko izvješće o cjelovitoj procjeni prijetnji i rizika.

44 Centar za stratešku analizu i odgovore (Glavna uprava za unutarnje poslove), centar za djelovanje u hitnim zdravstvenim slučajevima (Glavna uprava za zdravlje i potrošače), centar za hitno djelovanje u okviru Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti i situacijski centar Frontexa.

Okv

ir 2

.

21Opažanja

45 Prema odgovorima na anketu Suda koje su dali voditelji delegacija, 46 % voditelja provodi 50 % ili više vremena obavljajući rukovoditeljske/administrativne zadaće.

Novi ustroj delegacija EU‑a zahtijeva više rada u području koordinacije, dok je administrativno upravlja‑nje manje učinkovito

57 Strogo razlikovanje administrativnih proračuna ESVD‑a i Komisije na razini delegacija pridonijelo je složenosti pripreme proračuna i faze izvršenja. Komisija je, primjerice, administrativne troškove u delegacijama 2012. financi‑rala kroz osam različitih glavnih uprava i tri instrumenta. Odvojeni proračuni negativno utječu na učinkovitost delegacija budući da trenutačni ustroj zahtjeva više resursa za upravljanje administrativnim proračunom te pred‑stavlja izvor rizika u okviru ograničenih resursa i decentraliziranog izvršenja proračuna (vidjeti okvir 3.). ESVD je Komisiji u studenome 2013. podnio prijedlog za pojednostavljenjem koji će, ako se usvoji, smanjiti broj izvora financiranja na najviše dva.

58 Voditelji delegacija također se suoča‑vaju sa znatnim teškoćama u raspodjeli osoblja prema prioritetima budući da oni osoblje Komisije mogu dodijeliti ESVD‑u samo u okviru ograničenja od 20 % njihova radnog vremena. Nadalje, osoblje Komisije ne može odobriti ras‑hode ESVD‑a. Stoga voditelji delegaci‑ja znatan dio svog vremena potroše na administrativna, a ne politička pitanja, što otežava postizanje učinkovitosti45.

59 Voditelji delegacija i službenici u sre‑dišnjem uredu nisu uvijek obaviješteni o uputama i izvješćima koja se razmje‑njuju između Komisijina središnjeg ureda i Komisijina osoblja u delegaci‑jama. To ugrožava dosljednost radnji EU‑a.

Ograničenja u financijskom odobrenju

Za osoblje ESVD‑a postoje stroga ograničenja prilikom odobravanja administrativnih rashoda ESVD‑a i ope‑rativnih rashoda Komisije. Jedina je iznimka voditelj delegacije koji radi za ESVD, ali na temelju Komisijina daljnjeg delegiranja ovlasti može odobravati operativne rashode Komisije. To je dovelo do situacija u kojima nitko nema ovlasti za provedbu određenih temeljnih koraka financijskih transakcija, osobito u delegacijama u kojima je voditelj delegacije jedini administrator ESVD‑a: u njegovoj ili njezinoj odsutnosti nitko drugi ne može odobriti administrativne rashode ESVD‑a.

Okv

ir 3

.

22Opažanja

46 U tom je smislu Vijeće u svojim zaključcima o pregledu ESVD‑a dalo potpunu podršku daljnjem unapređenju dijeljenja prostora te razmjene izvješća i informacija.

60 ESVD i Komisija koordiniraju uprav‑ljanje delegacijama putem delegacije EU‑a „EUDEL”, tijela koje se sastaje na višim rukovodećim, ali i na operativnim razinama. Međutim, Europska komi‑sija istodobno ima odvojeni forum, „COMDEL”, koji se bavi pitanjima koja su povezana isključivo s Komisijom. ESVD ne prima zapisnike sa sastanaka koje održava COMDEL te se ne traži savjet ESVD‑a o važnim inicijativama. Primjerice, Komisija je 2011. izvršila opsežnu procjenu radnog opterećenja Komisijinih radnih mjesta u delegacija‑ma, kojom nije obuhvaćeno relativno radno opterećenje sveg osoblja u dele‑gacijama (uključujući i osoblje ESVD‑a) kao ni opći prioriteti EU‑a. Postojanje dvaju različitih tijela koja su zadužena za rješavanje pitanja u vezi s delegaci‑jama čini organizaciju rada složenijom.

61 Usprkos ovim problemima, države članice smatraju preobrazbu bivših Ko‑misijinih delegacija u delegacije EU‑a znatnim uspjehom za ESVD.

Države članice i ESVD još nisu u potpunosti iskori‑stili potencijal za sinergiju svojih mreža i diplomatskih predstavništva

62 ESVD je uveo redovite sastanke s di‑plomatskim službama država članica za raspravljanje o pitanjima od za‑jedničkoga interesa. Ovi se sastanci organiziraju na različitim razinama te su ESVD‑u omogućili koordinaciju veli‑kog broja tema, od političkih problema do administrativnih pitanja kao što su osposobljavanje ili sigurnost.

63 Međutim, novu ulogu delegacija EU‑a nije pratila visoka razina iskorištavanja sinergija s diplomatskim službama država članica, što se uglavnom može pripisati kratkom vremenu koje je prošlo i nepostojanju predanosti samih država članica. Dijeljenje prostora de‑legacija EU‑a i diplomatskih predstav‑ništva EU‑a još je uvijek u velikoj mjeri ograničeno, dok zajedničko političko izvješćivanje nije uobičajeno. Protok informacija između delegacija i velepo‑slanstava država članica u praksi ostaje jednosmjeran te delegacije ne primaju mnogo informacija. Dijeljenje prosto‑ra i zajedničko političko izvješćivanje područja su koja ESVD‑u nude dobre mogućnosti za stvaranje dodane vrijednosti46.

23Opažanja

64 Lisabonskim ugovorom, kojim su us‑postavljene delegacije EU‑a, povećala su se očekivanja da će „europske kuće” pružati konzularne usluge, uključujući konzularnu zaštitu građana EU‑a. Me‑đutim, i dalje preostaje mnogo toga za učiniti, a ESVD još uvijek nije pripremio detaljnu analizu financijskih posljedica rješavanja tih problema,posebice ispu‑njavanja očekivanja određenih srednjih i malih država članica. Države članice nisu došle do zajedničkog stajališta u vezi s ovim problemom, niti su se usuglasile oko usklađivanja pravila i za‑konskih akata koji će se primjenjivati u kriznim i hitnim situacijama, osposo‑bljavanju osoblja te podjeli troškova.

Potencijalne koristi ESVD‑a kao stalnog predsjedatelja pripremnih tijela Vijeća još nisu u potpunosti ostvarene

65 Visoki predstavnik/potpredsjednik predsjeda Vijećem za vanjske poslove, jednim od ustrojstava Vijeća Europske unije te imenuje stalne predsjedatelje određenih pripremnih tijela, uključu‑jući Politički i sigurnosni odbor. Iako se time potiče koordinacija i ESVD‑u daje dovoljno utjecaja na cijeli tijek vanjske politike, postoje određeni nedostatci poput nepostojanja privremenog tijela koje će se baviti vanjskom dimenzijom unutarnjih politika.

66 Stalni predsjedatelji smatrali su se prednošću u odnosu na prethodni model rotirajućih predsjedatelja zbog mogućnosti dugoročnog planiranja te razrađenijeg strateškog razmišljanja. Međutim, prema odgovorima na an‑ketu koju je Sud proveo među država‑ma članicama, predsjedanje ESVD‑a odborima i radnim skupinama Vijeća nije dovelo do veće razine strateškog pristupa u odnosu na razdoblje kada je odborima i radnim skupinama predsje‑dalo rotirajuće predsjedništvo.

67 Općenito gledajući, trenutačni ustroj i dalje zahtjeva blisku suradnju s rotira‑jućim predsjedništvom koje predsjeda Vijećem za opće poslove odgovornim za ključne teme kao što su pristupni pregovori, Odborom stalnih predstav‑nika te određenim povezanim radnim skupinama poput radne skupine za razvoj. Ova je koordinacija dosad funk‑cionirala u praksi, iako su nedostatci ESVD‑a u planiranju i utvrđivanju ras‑poreda negativno utjecali na njezinu učinkovitost, što je dovelo do kašnje‑nja u dostavi dokumenata i kratkoroč‑nom obavještavanju o međunarodnim sastancima na vrhu.

24Zaključci i preporuke

68 Ovo je izvješće rezultat neovisne procjene uspostave ESVD‑a. Revizija Suda obavljena je istodobno s pripre‑mom prijelaznog pregleda ESVD‑a. Nalazi i preporuke Suda općenito se podudaraju sa samoprocjenom koju je izvršio ESVD, čime se dodatno naglaša‑va potreba za otklanjanjem utvrđenih nedostataka.

69 Uspostavom ESVD‑a EU je dobio ope‑rativnu službu za vanjsku politiku koja raspolaže uredima za određena pod‑ručja politike i strukturama za uprav‑ljanje kriznim situacijama, širokom mrežom diplomatskih radnih mjesta te službu u kojoj su ravnomjerno zastup‑ljeni različiti izvori osoblja.

70 ESVD je uspostavljen u vrijeme finan‑cijskih ograničenja i sve češćih nemi‑ra u blizini granica EU‑a. Uspostava ESVD‑a također je bila ishitrena i ne‑prikladno pripremljena te istodobno otežana prevelikim brojem ograničenja i nejasno utvrđenih zadaća. Općenito, svi su ovi čimbenici pridonijeli teškom početnom okruženju. (Vidjeti odlom‑ke 13. do 22.)

71 Nedostatci u planiranju, organizaciji i raspodjeli resursa te postavljanju prioriteta koji su s njima povezani sma‑njuju učinkovitost ESVD‑a. Razina in‑tegracije posebnih predstavnika EU‑a u okvire rada ESVD‑a još uvijek nije na dostatnoj razini. U pogledu zapošlja‑vanja Sud je utvrdio da znatne spolne i zemljopisne neuravnoteženosti još nisu u potpunosti ispravljene te su po‑stupci zapošljavanja skupi i dugotrajni. (Vidjeti odlomke 23. do 50.)

72 Općenito, koordinacija između ESVD‑a i Komisije bila je samo djelomično djelotvorna, uglavnom zbog nepo‑stojanja učinkovitih koordinacijskih mehanizama na visokoj razini i stro‑gom financijskom i administrativnom okviru u delegacijama, čime se uma‑njuje raspoloživost resursa za obav‑ljanje političkih zadaća. Koordinacija s državama članicama poboljšala se, iako se može dodatno razviti kako bi se iskoristila sinergija kao što je razmjena informacija i dijeljenje prostora, kako bi se poboljšale konzularne usluge, uključujući konzularnu zaštitu građana EU‑a, te poticala veća razina strateške uloge Vijeća i njegovih pripremnih tijela. (Vidjeti odlomke 51. do 67.)

73 Na temelju prethodnih zaključaka, Sud preporučuje da:

(a) ESVD pojasni svoje ciljeve, zadaće i kompetencije, pojednostavi svoj organizacijski model i pojedno‑stavi upravni okvir unutar kojeg djeluje.

(b) ESVD s državama članicama i Komi‑sijom ispita potrebu za pripremom novog sveobuhvatnog strateškog okvira za vanjske poslove i sigurno‑snu politiku EU‑a koji će se dostavi‑ti Europskom vijeću na odobrenje, kao i izvedivost pripreme takva okvira.

(c) ESVD razvije svoje sveobuhvatno planiranje kako bi poboljšao unu‑tarnju usklađenost svojih aktivnos‑ti te ih bolje povezao s Komisijinim godišnjim programom rada te programom trojke rotirajućih predsjedništva.

25Zaključci i preporuke

(d) ESVD Vijeću predloži pregled pos‑tojećeg okvira koji se primjenjuje na posebne predstavnike EU‑a kako bi osigurao njihovu nesme‑tanu integraciju u rad ESVD‑a, uključujući pojašnjenje uvjeta nji‑hova imenovanja, značajke njihova mandata, mehanizme za evaluaciju njihove uspješnosti te predlaganje izmjena u njihovu administrativ‑nom položaju, uključujući postu‑pak zapošljavanja i financijske aspekte.

(e) ESVD izmijeni svoje postupke zapošljavanja na temelju iskustava koja je stekao u prve tri godine na način da usvoji okvir kompetencija za upravitelje, češće upotrebljava nove tehnologije radi smanjenja troškova, uvede uporabu centara za procjenu kandidata za osjetljiva radna mjesta te pomnije razmotri kod kojih će radnih mjesta uključi‑vanje političke razine u postupak odabira predstavljati prednost.

(f) ESVD i Komisija preporuče novi administrativni i financijski okvir za upravljanje delegacijama EU‑a kako bi smanjili složenost i stro‑gost koji proizlaze iz trenutačnih financijskih okvira te omogućili fleksibilnu uporabu osoblja dele‑gacija u interesu EU‑a.

(g) ESVD trebao bi nastaviti promicati razmjenu informacija i dijeljenje prostora s tijelima država članica te pripremiti studiju izvedivosti za uvođenje konzularnih usluga, uključujući konzularnu zaštitu građana EU‑a.

Treće sudsko vijeće kojim predsjeda član Revizorskog suda gospodin Karel PINXTEN usvojilo je ovo izvješće na sastanku održanom u Luxembourgu 20. svibnja 2014.

Za Revizorski sud

Vítor Manuel da SILVA CALDEIRAPredsjednik

26

politike EU‑a. O načinu na koji je moguće poboljšati pristup EU‑a, kada je riječ o tim ključnim među‑odnosima, intenzivno se raspravljalo i na najvišoj političkoj razini, primjerice unutar Europskog vijeća (rujan 2010.) te na razini ministara (Vijeće za vanj‑ske poslove EU‑a, prosinac 2010.), a posebno na neslužbenim sastancima ministara vanjskih poslova (tzv. oblik Gymnich) održanih u rujnu 2011. te u više drugih prigoda. Od početka je prepoznato da, zbog heterogenosti prirode skupine zemalja u strateškom partnerstvu i njihovih odnosa s EU‑om, pristup tim partnerstvima uporabom „jednakog modela za sve” možda nije bio najsvrsishodniji. Rasprave su u početku bile usredotočene na strateška partner‑stva sa SAD‑om, Rusijom i Kinom. Potom se težište prebacilo na Brazil, Indiju, Južnu Afriku te, naravno, i sve ostale strateške partnere. Treba spomenuti i da se strukturom strateških partnerstava, što podrazumijeva niz redovitih sastanaka na različitim razinama te posebice redovito održavanje sasta‑naka na vrhu, olakšava sustavno daljnje postupanje državama članicama te postupno prilagođavanje navedenih partnerstava u skladu s političkim prio‑ritetima i promjenama u međunarodnom okružju. U tom su kontekstu posebne važne rasprave koje se nakon sastanaka na vrhu odvijaju u okviru Odbora stalnih predstavnika (COREPER).

Organizacijska složenost ESVD‑a ne olakšava pravovremenu suradnju među službama

32 Okvir 1. – krizna platforma Uspostavljena su dva nova mehanizma kako bi se povećao stupanj koordinacije, kao što su odbor za krizno upravljanje koji se bavi horizontalnim pitanjima te krizna platforma u okviru koje se organizira odgovor EU‑a na krizu u području svih odgovarajućih aspekata (diplomatski, humanitarni, sigurnosni, aspekt kriznog upravljanja itd.) sa svim odgovarajućim dionicima iz ESVD‑a i Komisije (posebno iz Glavne uprave za humanitarnu pomoć (ECHO) i Glavne uprave za razvoj i suradnju – EuropeAid (DEVCO)). Ako se pokrene postupak u okviru krizne platforme, visoka predstavnica, izvršni glavni tajnik ESVD‑a ili geografski upravni ravnatelj za operativne aspekte krize koordinira sastanak u cilju donošenja operativnih zaključaka u suradnji sa svim dionicima koji sudjeluju u oblikovanju odgovora EU‑a. Kako je navedeno u nedavno donesenoj Komunikaciji o sveobuhvatnom pristupu, krizne platforme

Opažanja

O ulozi ESVD‑a odlučeno je kasno te je utvrđena na nejasan način

15Zadaća koja je dana ESVD‑u (eng. EEAS) sastoji se od pomaganja visokoj predstavnici (VP) u ispunjavanju njezina mandata, tj. provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i zajedničke sigurnosne i obrambene politike Unije (ZSOP) u skladu s odlu‑kama Vijeća, te osiguranja dosljednosti u vanjskom djelovanju Unije.

Za donošenje odluka o zajedničkoj vanjskoj i sigur‑nosnoj politici potrebno je jednoglasje među drža‑vama članicama EU‑a, naime ESVD može osmisliti sveobuhvatnu strategiju vanjske politike samo ako države članice EU‑a povjere visokoj predstavnici jasnu zadaću u tom smjeru, što nije bio slučaj. Umje‑sto toga, ograničen broj država članica pokrenuo je neke inicijative s kojima je ESVD usko povezan, poput projekta o „europskoj globalnoj strategiji” koji promiču ES, IT, PL i SE, ali koji nema podršku ostalih.

Strateški pristup EU‑a i dalje se temelji na europ‑skoj sigurnosnoj strategiji koja je donesena 2003. te izvješću o provedbi navedene strategije koje je objavljeno 2008. čiji su nalazi i dalje umno‑gome valjani te i danas aktualni (vidi i napomene o stavku 25.).

ESVD se suočio s više političkih i financijskih izazova

21Kad je riječ o Glavnom tajništvu Vijeća, provelo se progresivno i brzo ukidanje.

ESVD nije smatrao da razvoj sveobuhvatnog strateškog okvira za vanjsku politiku EU‑a predstavlja prioritet te nije donio unutarnju strategiju

25Visoka predstavnica/potpredsjednica od početka svojeg mandata opetovano je navodila da su odnosi sa strateškim partnerima među prioritetima vanjske

Odgovori ESVD‑a

Odgovori ESVD‑a 27

organiziraju se redovito za sve zemlje pogođene krizom, kao što je bio slučaj s odgovorom EU‑a na krizu u Libiji do listopada 2011.

34U pogledu alineje (b), isto se primjenjuje na izvješća civilnih misija u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

Izraženo brojčano, 70 od 140 voditelja delegacija imaju sigurnosno odobrenje. Taj postupak traje određeno vrijeme zbog uključenosti nacionalnih službi. Međutim, ESVD je od svojeg osnivanja po tom pitanju ostvario znatan napredak, koji je i dalje vidljiv. Želi se postići cilj u skladu s kojim bi svaki voditelj delegacije imao odgovarajuću razinu sigur‑nosnog odobrenja. Kako bi se navedeno ostvarilo, obavijestit će se ministre vanjskih poslova o tome da bi njihovi kandidati, ako je moguće, već trebali imati sigurnosno odobrenje.

Kad je riječ o povjerljivim informacijama, osigurani su registri u delegacijama u kojima se radi s poda‑cima razine tajnosti koja je jednaka ili viša od „EU CONFIDENTIAL”. Službenici koji nadziru registre obučeni su i pripremljeni za rukovanje navedenim povjerljivim dokumentima.

Kad je riječ o povjerljivim sustavima, sve delegacije mogu primati i slati informacije čija je razina tajnosti jednaka ili niža od „EU RESTRICTED”, uključujući izvješća na navedenoj razini tajnosti informacija. U okviru istog sustava kombinira se političko i oba‑vještajno izvješćivanje.

Dvadeset tri delegacije trenutačno su opremljene sustavima kojima je moguće slati i primati informa‑cije do razine „EU SECRET”. Taj će se broj povećati na 30 do kraja 2014., dok je za sredinu 2016. cilj 60. U okviru sustava i u ovom se slučaju kombiniraju dvije vrste izvješćivanja.

Konačno, u tijeku su sveobuhvatne promjene sustavâ za povjerljive podatke kako bi se još uvijek heterogene postojeće sustave pretvorilo u jedin‑stveni sustav „EEAS Corporate”. Potonji bi trebao biti pušten u rad 2016.

Posebni predstavnici EU‑a (PPEU) nisu u dovoljnoj mjeri uključeni u ESVD

36Osim što imaju misiju osigurati dosljednost i uskla‑đenost aktivnosti Unije, posebni predstavnici EU‑a služe kao podrška visokoj predstavnici/potpred‑sjednici u okviru svojih regija ili tematskih područja. Imaju važnu ulogu u razvoju snažnije i učinkovitije zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU‑a te u naporima koje Unija poduzima kako bi postala učinkovitija, usklađenija i sposobnija na svjetskoj sceni. Osiguravaju aktivnu političku prisutnost EU‑a u ključnim zemljama i regijama, govoreći i nastupa‑jući u ime EU‑a i njegovih politika.

37U načelu, posebni predstavnici EU‑a koordiniraju svoje djelovanje s odgovarajućim dionicima u EU‑u. Primjerice, kako je navedeno u članku 12. stavku 2. („Koordinacija”) Odluke Vijeća 2011/426/ZVSP od 18. srpnja 2011. o imenovanju posebnog predstav‑nika Europske unije u Bosni i Hercegovini: U pot‑poru operacijama Unije za upravljanje krizama, PPEU, zajedno s ostalim čimbenicima Unije koji su prisutni na terenu, poboljšava širenje i razmjenu informacija tih čimbenika Unije s ciljem postizanja visokog stupnja zajedničke osviještenosti i procjene stanja.

Međutim, točno je da ih nije jednostavno integrirati u postojeće strukture.

38Međutim, kako je utvrđeno u njihovoj zadaći, PPEU je odgovoran za provedbu mandata, djelujući u okviru ovlasti VP‑a. PPEU radi u bliskoj koordi‑naciji s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD) – navedenim odredbama ograničava se u znatnoj mjeri područje „diskrecije”.

Odgovori ESVD‑a 28

ESVD se suočio s teškoćama pri pokušaju da pomoću prenesenih sredstava osigura osoblje potrebno za obavljanje ključnih funkcija

43Vidi napomenu o stavku 34.

44ESVD je osmišljen na način kojim bi se pogodovalo međusobnom obogaćivanju kultura nacionalnih diplomatskih službi država članica EU‑a i osoblja iz europskih institucija. Zapravo se od početka namjeravalo rotirati upućeno osoblje. Nacionalni stručnjaci koji su upućeni u ESVD imaju se priliku upoznati s operativnom stranom europskih politika i europskim strukturama. Ti su aspekti nesumnjivo korisni za njihove uprave.

Postupci zapošljavanja trajali su dugo, bili su skupi i njima se nisu u potpunosti ispravile već postojeće neravnoteže

47Smatra se da su razgovori za posao u Bruxellesu nužni kad je riječ o kandidatima za mjesto vodite‑lja delegacije jer je riječ o izazovnim rukovodećim položajima koji se obavljaju izvan sjedišta.

Iako se katkad dogodi da se završni razgovori za posao s visokom predstavnicom/potpredsjednicom za mjesto voditelja delegacije odgode zbog pro‑mjena u njezinu rasporedu koje nije moguće izbjeći, ulažu se svi napori kako bi se kandidate uvijek oba‑vijestilo o promjeni datuma i/ili vremena njihova razgovora prije nego što moraju otputovati.

48ESVD je proveo analizu mogućih prednosti uporabe centara za procjenu kad je riječ o zapošljavanju na rukovodećim položajima. Zaključilo se da nisu optimalno rješenje za instituciju kao što je ESVD, posebno tijekom početne faze te zbog obveze brzog popunjavanja kvota kad je riječ o diploma‑tima iz država članica.

39Komisija je odgovorna za financijsku provedbu odluka Vijeća koje se donose za svaki mandat posebnih predstavnika EU‑a. Većim dijelom prora‑čuna koji se odnose na posebne predstavnike EU‑a obuhvaćeni su izdaci za osoblje i logistiku koji se po svojoj prirodi mogu smatrati administrativnim izdacima, ali se zbog izvora njihova financiranja u okviru proračuna za zajedničku vanjsku i sigurno‑snu politiku EU‑a njima trenutačno upravlja kao da je riječ o operativnim izdacima. Navedeno stanje stvari dovodi do različitog skupa postupaka, što nije optimalno, a glavni je razlog to što svi posebni predstavnici EU‑a moraju uspostaviti i voditi vlastiti ured, rješavati sva administrativna, logistička, ugo‑vorna i financijska pitanja s veoma malim brojem osoblja te imati posebno znanje i iskustvo koji su potrebni za vođenje ureda. U 2013. posebnim je predstavnicima EU‑a u okviru proračuna za zajed‑ničku vanjsku i sigurnosnu politiku odobren iznos od 23,5 milijuna EUR.

To je moguće znatno poboljšati ako se pomoćno osoblje i funkcije objedine u okviru jedne od sljede‑ćih opcija:

— integracija u Europsku službu za vanjsko djelovanje,

— integracija u zajednički uslužni centar,

— uspostava posebne jedinice za potporu.

Posebni predstavnici EU‑a trenutačno primaju znatnu potporu u okviru instrumenata vanjske poli‑tike (FPI) u određenim područjima (posebice kad je riječ o financijama, ugovorima, nabavi, uporabi okvirnih ugovora (FWC) za nužne usluge i opremu), kao i od ESVD‑a. ESVD osigurava znatnu logističku potporu (uredi, uredski namještaj, oprema IT‑a te komunikacijska oprema i usluge), koja je forma‑lizirana u okviru memoranduma o razumijevanju (MOU). Posebni predstavnici EU‑a u Bruxellesu smje‑šteni su u objektima ESVD‑a, a posebni predstavnici koji vrše dužnost voditelja ispostave i koji se nalaze izvan EU‑a dijele uredski prostor i usluge s delegaci‑jom u kojoj su smješteni.

Međutim, bez obzira na to koju se opciju integrira‑nja izabere u budućnosti, posebni predstavnici EU‑a svejedno će trebati prijaviti svoje aktivnosti odvo‑jeno od ESVD‑a jer će se na njih i dalje primjenjivati posebne odredbe iz Ugovora.

Odgovori ESVD‑a 29

Nadalje, kao primjeri su važni i tjedni sastanci COO ESVD – GU DEVCO te tjedni sastanci s Kabine‑tom povjerenika nadležnog za proširenje i europsku susjedsku politiku. Učinkovitosti suradnje između ESVD‑a i Komisije, osim periodičkim sastancima, pri‑donijelo se i drugim koordinacijskim mehanizmima. Dobri su primjeri takvih mehanizama pisani spora‑zumi (npr. dogovori o načinu rada između ESVD‑a i Komisije, vidi stavak 56.) i odbori (npr. EUDEL, vidi stavak 60.).

56Situacijski centar EU‑a uglavnom se bavi političkim krizama i velikim prirodnim katastrofama izvan EU‑a.

Europski centar za odgovor na krizne situacije (EERC) uglavnom se bavi prirodnim katastrofama u EU‑u i izvan njega, u skladu sa zakonodavstvom EU‑a u području humanitarne pomoći i civilne zaštite.

Kako bi se ojačale sinergije te na najmanju moguću mjeru svela preklapanja, u Pregledu ESVD‑a iz 2013. predložena je kolokacija EERC‑a i Situacijskog centra EU‑a.

Novi ustroj delegacija EU‑a zahtijeva dodatno koordinirano djelovanje te je smanjena učinkovitost u njihovu administrativnom upravljanju

57ESVD se u potpunosti slaže s analizom Revizorskog suda u vezi s financijskim pitanjima u delegacijama koja vrijedi i kad je riječ o proračunu za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, posebno u pogledu učinkovitosti upravljanja proračunom civilnih misija u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

59Kad je riječ o odnosima između sjedišta i delegacija, u skladu sa sporazumom između ESVD‑a i Komisije primjenjuje se pravilo prema kojem bi sve voditelje delegacija trebalo obavijestiti o svim uputama koje se iz sjedišta šalju u delegacije te imati uvid u sva izvješća koja se iz njihove delegacije šalju u sjedište.

49U pogledu podataka za veljaču 2014., točno je da su žene manje zastupljene na administratorskim polo‑žajima od muškaraca, ali udio se žena na rukovode‑ćim položajima povećao na 25,5 %.

Bez obzira na naslijeđenu geografsku neravnotežu, ESVD je uložio znatne napore kako bi zaposlio diplomate iz „novih” država članica. Od veljače 2014., 29 % diplomata iz država članica koji obav‑ljaju rukovodeće položaje dolaze iz „novih” država članica.

U pogledu ravnoteže među spolovima i geografske ravnoteže, prolaznost među ženama i dalje je veća nego prolaznost među muškarcima, ali problem je u nedovoljnom broju žena koje se prijavljuju.

U pogledu geografske neravnoteže, navedeno može ovisiti o podacima koji se upotrebljavaju: U izvješću o zapošljavanju iz 2013. naglašava se povećanje sa 16,9 % na 18,6 % iz EU‑12 kad je riječ o administra‑torskoj razini (AD), dok veličina dotičnih zemalja odgovara iznosu od 20,6 %, što ne odstupa u velikoj mjeri i brzo se poboljšava. Kad je riječ o asistent‑skim položajima (AST), udio se povećao s 12,7 % na 16,1 % u jednoj godini. Iznosi su manji kad je riječ o ugovornom osoblju.

50Program seminara na kojima se želi pripremiti osob‑lje za prvo namještenje u delegaciji prilagođen je potrebama novoimenovanih kolega. Tijekom godiš‑njih seminara za osoblje u delegacijama sustavno je organizirana i obuka za obavljanje diplomatskih zadataka.

Koordinacija s Komisijom bila je djelomično učinkovita

54Daljnji su napori možda potrebni kako bi se u okviru struktura zajedničke vanjske i sigurnosne politike poboljšala koordinacija s Komisijom te unutar samog ESVD‑a.

Odgovori ESVD‑a 30

64Treba uzeti u obzir da konzularna zaštita i dalje spada pod nacionalnu nadležnost, te stoga dele‑gacije ne pružaju izravnu pomoć građanima EU‑a. Delegacije podupiru države članice na način da olakšavaju suradnju te im pomažu u pružanju pomoći nezastupljenim građanima. To se provodi u više zemalja. Nedavni je primjer Južni Sudan, u kojem je delegacija pomogla pri lokalnoj koordi‑naciji evakuacije nezastupljenih građana (najčešće nacionalnosti nezastupljenih građana bile su Italija, Belgija, Finska, Portugal, Švedska, Irska, Grčka, Dan‑ska), te Libanon i Filipini, kad je riječ o najnovijim slučajevima.

Nisu u potpunosti ostvarene moguće koristi od stalnog predsjedanja ESVD‑a pripremnim tijelima Vijeća

Zajednički odgovor na stavke 65. – 67.Na tome se, doista, još radi. Međutim, stabilnost i sve veće iskustvo u vezi s predsjedanjem osoba koje su obavljale tu dužnost doveli su do mnogih koristi i daljnjeg razvoja njihove uloge, posebice u pogledu načina na koji radne skupine i odbori surađuju s trećim osobama putem posjeta trećim zemljama i redovitih razgovora predsjedništva s trećim zemljama, civilnim društvom i drugim dionicima.

65Nekoliko radnih skupina Vijeća bavi se vanjskom dimenzijom unutarnjih politika, npr. COTER (vanj‑ska dimenzija terorizma) i JAIEX (vanjska dimenzija politika u području pravosuđa i unutarnjih poslova). Međutim, njima predsjeda rotirajuće predsjedniš‑tvo, u okviru predmetnih sektorskih područja.

60Taj dvojni sustav (COMDEL – EUDEL) vodi do višestrukih rasprava o istim pitanjima, kašnjenja u odlučivanju te može predstavljati prepreku izravnim kontaktima između ESVD‑a i službi Komi‑sije. Međutim, posljednjih je mjeseci oblik EUDEL‑a prilagođen te se sada odvija na direktorskoj razini, što je primjerenije za donošenje odluka. Međutim, ESVD se slaže da bi koordinacija upravljanja dele‑gacijama bila jednostavnija kad bi postojao samo jedan „forum” (EUDEL).

Države članice i ESVD nisu još u potpunosti iskoristili sinergijski potencijal među mrežama svojih diplomatskih predstavništava

63Uz već postojeća 4 kolokacijska projekta, od osni‑vanja ESVD‑a u suradnji s različitim državama članicama pokrenuto je 8 kolokacijskih projekata u 7 trećih zemalja. Razmatraju se i drugi kolokacij‑ski projekti te je ESVD uvjeren da će se navedena praksa razvijati i dalje. Kolokacije su prioritet ESVD‑a, ne samo zbog praktičnih i ekonomskih razloga nego i zbog njihove simboličke vrijednosti.

U pogledu razmjene izvješća između institucija EU‑a i država članica postoji sustavniji i normiraniji sustav, na razini sjedišta i delegacija. ESVD i dalje razmje‑njuje izvješća o sastancima na vrhu, sastancima na razini EU‑a i bilateralnim sastancima, posjetima itd. putem mreže COREU, kako je prethodno činilo roti‑rajuće predsjedništvo EU‑a. Također, delegacije EU‑a sudjeluju na više koordinacijskih sastanaka EU‑a na raznim razinama i u okviru raznih područja, npr. voditelji misije, zamjenici voditelja misije, ekonom‑ska i trgovinska pitanja, suradnja, mediji, izvješći‑vanje i kultura itd. Delegacije EU‑a i veleposlanstva država članica EU‑a u trećim zemljama također redovito sastavljaju zajednička izvješća voditelja misija EU‑a. Delegacije redovito distribuiraju i druga izvješća, analitička istraživanja i procjene te e‑oba‑vijesti. ESVD dnevno distribuira i zauzeta stajališta (LTT) o bitnim događajima na međunarodnoj sceni. Navedenim stajalištima na učinkovit se način izra‑žava stav EU‑a o pitanjima u području međunarodne politike ili drugim, međunarodno važnim pitanjima, kao što su ekonomija i trgovina, migracija, sigurnost itd. Delegacije EU‑a obično redovito distribuiraju navedena stajališta veleposlanstvima država članica EU‑a u trećim zemljama.

Odgovori ESVD‑a 31

Zaključci i preporuke

71Prvih mjeseci po početku rada ESVD‑a sve su se administrativne službe usredotočile na pojedno‑stavljenje postupaka koji su se prethodno dijelom ili u potpunosti provodili uz potporu službi Komisije (ljudski resursi (HR), IT, itd.). Godine 2012., a posebno 2013., reorganizacija strukture sjedišta ESVD‑a, preraspodjela 20 administratorskih radnih mjesta iz sjedišta u delegacije te ocjena preraspodjele resursa delegacije „od nule” (eng. Zero‑Based Review) prve su inicijative kojima se želi podići učinkovitost u području planiranja i raspodjele resursa.

Donošenjem sustava za ocjenjivanje zaposlenika ESVD‑a u 2012. te posljedičnim pokretanjem prvog postupka ocjenjivanja u 2013. želi se položiti teme‑lje sveobuhvatnijem i integriranijem pristupu za upravljanje uspješnošću.

Očekuje se da se navedenim postupkom postupno ojača veza između doprinosa osoblja i prioriteta ESVD‑a, u korist učinkovitosti i djelotvornosti institucije.

Učinkovitost ESVD‑a zapravo će se povećati poras‑tom usklađenosti između organizacijskih ciljeva i ciljeva pojedinaca.

72Od 2012. održavaju se redoviti radni sastanci između skupina iz ESVD‑a i DEVCO HR‑a koje se bave pitanjem naknadnog upravljanja u delegaci‑jama, čime se bitno pridonosi povećanju koordina‑cije između ESVD‑a i Komisije.

I sustavi u području ljudskih resursa (HR), poput sustava SYSPER2, preoblikovani su kako bi se poboljšalo zajedničko upravljanje (sustav u kontek‑stu posla).

66U prirodi je zajedničke vanjske i sigurnosne poli‑tike da je većina političkih područja koja su njome obuhvaćena povezana s događajima koje nije moguće planirati ni predvidjeti te s potrebom za hitni odgovor na krizu. Stvarne su prednosti stalnog predsjedništva sljedeće:

1. Postojanje stalnog sugovornika za politički dijalog i savjetovanje s trećim zemljama. Primjerice, Politič‑ki i sigurnosni odbor (PSO) uspio je oživjeti zamrli dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje prije nisu bile zainteresirane sastajati se s novim su‑govornikom svakih šest mjeseci.

2. Izbjegavanje mogućnosti da se politički prioriteti određuju na temelju političkih potreba za ostva‑renjem rezultata unutar razdoblja od šest mjeseci. Strategije o pomorskoj sigurnosti te o Gvinejskom zaljevu jedne su od politika koje su postupno i te‑meljito pripremane tijekom mnogo duljeg razdoblja te su kvalitetniji proizvodi.

67Koordiniranje tijela kojima predsjedaju tri različita predsjedništva (ESVD, rotirajuće predsjedništvo i predsjednik/predsjednica Europskog Vijeća) u slu‑čajevima u kojima se bave istim političkim područ‑jem složen je zadatak. Potrebno je napomenuti i da je postupak koordinacije kompliciraniji nego što je to potrebno zbog toga što se zadaće tijela Vijeća nisu promijenile od donošenja Ugovora iz Lisabona, što znači da raspodjela odgovornosti između pod‑ručja zajedničke vanjske i sigurnosne politike i izvan njega ne odražava uvijek razlike među odgovorno‑stima ESVD‑a, Komisije i Vijeća.

Odgovori ESVD‑a 32

73 (e) ESVD vodi računa o preporuci Revizorskog suda i suglasan je s njezinom biti. Međutim, ponavlja svoje sumnje kad je riječ o uporabi centara za pro‑cjenu, uzimajući u obzir trenutačni stupanj razvije‑nosti politika ESVD HR‑a.

73 (f) ESVD prihvaća navedenu preporuku kojom će se obuhvatiti i upravljanje civilnim misijama u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike. O prijed‑lozima se trenutačno raspravlja s Komisijom te će ESVD i dalje pozivati da se pojednostavni okvir za financijsko upravljanje delegacijama.

73 (g) ESVD prihvaća navedenu preporuku te ističe da se po pitanju kolokacije trenutačno vode intenzivni i plodonosni razgovori s državama članicama EU‑a i drugim institucijama EU‑a, npr. EIB‑om. Kad je riječ o konzularnim uslugama, uspostavljeni su bilateralni odnosi s državama članicama kako bi se razumjelo njihove posebne potrebe i očekivanja. Postizanje bilo kakva napretka u tom području ovisi o dogovoru između država članica.

73 (a) ESVD vodi računa o preporuci Revizorskog suda te je već uzima u obzir u okviru Pregleda ESVD‑a.

73 (b) Zbog prethodno navedenih razloga, ESVD nije uvje‑ren u nužnost i izvedivost novog sveobuhvatnog strateškog okvira za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU‑a (vidi odgovor na stavak 25.). Međutim, spreman je u budućnosti ponovno razmotriti nave‑deno pitanje s Vijećem i Komisijom.

73 (c) ESVD prihvaća navedenu preporuku. U isto vrijeme ESVD naglašava napore koji su se već poduzeli u cilju osiguranja unutarnje i međuinstitucionalne usklađenosti te ponavlja da namjerava dodatno unaprijediti navedeno područje blisko surađujući s drugim dotičnim institucijama EU‑a i državama članicama EU‑a.

73 (d) ESVD prihvaća navedenu preporuku. Podneseni su prijedlozi Vijeću i Komisiji te će se o njima i dalje raspravljati.

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak: u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);

• više od jednog primjerka ili posteri/karte: u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), kod delegacija u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_en.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_en.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatan poziv bilo gdje iz EU-a) (*).(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (mada neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).

Pretplate koje se plaćaju:

• kod jednog od prodajnih predstavnika Ureda za publikacije Europske unije (http://publications.europa.eu/others/agents/index_en.htm).

QJ‑A

B‑14‑011‑HR‑C

ISSN 2315‑0548

Lisabonskim ugovorom uveden je novi dužnosnik nadležan za vanjske poslove EU-a – visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku – koji je ujedno i potpredsjednik Europske komisije. Visokog predstavnika podupire novo diplomatsko tijelo poznato kao Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD). Ovo izvješće bilo je usmjereno na pitanje je li upravljanje uspostavom ESVD-a bilo prikladno. Zaključak je da je ESVD uspostavljen bez prikladne pripreme te su nedostatci pri upravljanju resursima narušili njegovu učinkovitost. Sud je također utvrdio da je, iako je došlo do poboljšanja u koordinaciji ESVD-a s Komisijom i državama članicama, koordinacija i dalje neprikladna.

EUROPSKIREVIZORSKISUD