U R S H O C H S T R A S S E R

Naziv izvornika ROHKOST - DIE LEBENDIGE NAHRUNG

Ein Leitfaden mit 136 Rezepte

Švicarski izdavač VERLAG BEWUSSTES DASEIN

Turmstrasse 6 CH-8952 SCHLIEREN

4. uberbereitete Auflage 1997

ZAHVALA

Zahvaljujem svima koji su pridonijeli objavlji­vanju ove knjige.

Posve osobito zahvaljujem svojoj ženi Sheili i svojoj djeci Heidi i Nealu.

Posebnu zahvalu upućujem Walteru Danzeru i Michaelu Schrottenholzeru iz tvrtke Soyana koji su me potaknuli da sjednem za pisaći stol.

Isto tako srdačno zahvaljujem svim svojim pri­jateljima koji su na bilo koji način pridonijeli os­tvarenju ove knjige.

5

S A D R Ž A J

Bundevina juha "MODERN" 33 Pastrnjakova juha 33 Kukuruzna juha "AU CREME D ' A M A N D E " 34 Ruska juha od cikle 34 Juha od čičoke 35 Juha od povrća 1 36 Juha od povrća 2 36 Kremjuha od šljiva 37

JELA OD POVRĆA 38 Jela od leće s jabukama 38 Salata od suncokretovih mladica 38 Salata od suncokreta s umakom od rajčice 39 Cvjetača na vrtlaričin način 39 Cvjetača s umakom od oraha 40 Cvjetača na orijentalni način 40 Cvjetača u bundevi 41 Cvjetača s curry - majonezom 42 Brokula sa sezamom 42 Kineski kupus s mladicama raži 42 Kineski kupus s narančom 43 Kineski kupus s čičokom 43 Salata MIRAMARE 44 Coleslaw Kentaucky 45 Koraba na jednostavni način 45 Korabini špageti CARBONARA 46 Crveni kupus s jabukama 46 Crveni kupus na zimski način 47 Kolačići od crvenog kupusa s jabučnim umakom 48 Koraba s klicama 48 Jelo od komorača i jabuka 49 Salata od celera 49 Jelo od cikle 50 Cikla na bakin način 50

Pastrnjak A LA CREME 51 Jelo od pastrnjaka 52 Pastrnjaci FLORENTINE 52 Rotkva na jednostavni način 53 Lagano jelo od mrkve 53 Jelo od mrkve s umakom od vanilije 54 Fantazija od ribane mrkve 54 Crni korijen s jabukama 55 Korjenasto povrće Sweet and sour 55 Cigansko jelo 56 Punjene tikvice 57 Tikvice s umakom od senfa 58 Tikvice s umakom od jabuke i metvice 58 Punjenje rajčice 59 Punjeni avokado 59 Jelo od miješanog povrća 60 Punjena bundeva na indijski način 60 Miješano povrće s kremastim umakom od šljiva 61 Egzotična pjesma 62 Bundeva na orijentalni način 63 Punjena dinja 63 Norijevi smotuljci 64 Pizza SCHOOL OF LIFE 65 Miješano povrće, mliječno ukiseljeno 66 Kiseli kupus s ananasom 67

UMACI 6 8

Obični umak za salate 68 Biljni umak za salate 68 Umak za špinat 69 Umak od bilja 69 Salatna krema za zelenu salatu 70 Umak od rajčice, npr. za špagete od tikvice 70 Francuski salatni umak 71

Kukuruzni umak "AU CREME D ' A M A N D E " 71 Majonezini umak 72 Umak od curryja 73 Umak od senfa 73 Umak od rajčice 73

DESERTI 74 Jabučna krema 74 Jabučna krema, zimska varijanta 74 Krema od jabuka i banana 75 Krema od manga 75 Tropska krema 76 Krema od rogača (slična čokoladnoj kremi) 76 Voćna krema 76 Soupe a l 'orange 77 Narančino zlato 77 Kompot od šljiva 78 Pikantna salata od krušaka 78 Iznenađenje od lubenice..... 79 "La" Birchermiisli 79 Bademovo vrhnje 79 Sladoled od banane 80

SLASTICE 81 Obične bademove praline 81 Seed balls (kuglice od sjemenki) 81 Kuglice od bobičastog voća 82 Slatkiši od rogača 82 Kuglice od lješnjaka, badema i suhog voća 82 Ideje za praline 83 Rulada od oraha 83 Kolač od sezama i kokosa 84 Slastica od krušaka 85 Kokosove ploškice 86

Ploškice od žitarica 86 Voćni kolač 87 Torta s umakom "Ideal" 87 Torta s kremom 88

KRUH, NAMAZI NA KRUH, ČIPS itd 90 Kruh 90 Chappati 90 Essenski kruh 91 Kruh od četiriju žitarica 91 Cerealije (Cereals) 92 Heljdine cerealije 92 Čips od banane ili "Protein-Nuggets" 93 Lećin čips, "Energy chips" 93 Sjemeni sir (Seed cheese) 94 Seed cheese Guakamole 95 Pekmez od trešanja 95 Pekmez od kivija 95 Slatko od naranče 96 Pekmez od raznog voća 96 Miješana marmelada 96 Marmelada od sušenog voća 97 Namaz za kruh od bučinih sjemenki 97

ZAČINSKO I LJEKOVITO BILJE 98

UZGOJ KLICA, MLADICA IPREHRANJIVANJE 109

UZGOJ KLICA 110 Uzgoj klica u vreći za klijanje 110 Uzgoj klica u staklenci 110

UZGOJ MLADICA I MLADE PŠENICE (PŠENIČNE TRAVE) U 3

10 11

PRIPRAVLJANJE 115 Živa zemlja, vitalni temelj 115

ŽIVOTINJSKA BJELANČEVINA KAO UZROK BOLESTI 117

BILJNA HRANA 124

SOK MLADE PŠENICE (PŠENIČNE TRAVE) 125

DODACI 129

TUMAČ ZNAČENJA RIJEČI 129 Biološki 129 Chi (voćni chi) 129 Dehidrator 129 Majoneza 130 Pire od badema 130 Rejuvelac 130 Seed Cheese 130 Vanilija u prahu 130

12

PUT

Ja sam se kao dijete mnogo bavio pitanjem za­što mi ljudi nemamo u divljini izgleda preživjeti, budući da nas snađu sve moguće bolesti. Za nas bi već upala slijepog crijeva značila smrt kad ne bismo bili podvrgnuti kirurškom zahvatu u bolnici. Zašto divlje životinje ne dobiju upalu slijepog cri­jeva ili sve druge bolesti kao mi? Zašto se mi pre­hladimo već stojeći s mokrom kosom pri otvore­nom prozoru, a divlje životinje smiju čak vani no­ćiti za kišnog vremena?

Ta i slična pitanja morala su međutim još ne­koliko godina čekati na odgovor. Danas sam, dra­ga čitateljice i dragi čitatelju, spreman s Tobom podijeliti neke od tih odgovora.

Najprije je od mene moralo međutim postati nešto pametno, kako se pristoji. Govorili su mi kako su inače i u civiliziranom svijetu slabi izgledi da se preživi.

Kuharskim je šegrtovanjem počela za mene te­ška škola. No, tješio sam se da ću poslije toga mo­ći sve izdržati i tako sam junački uspio završiti to svoje školovanje. Nije mi trebalo dugo da shvatim kako još nisam nitko i kako sam bio školovan sa­mo da bih bio iskorišten. Ali to je pripadalo pravi­lima, jer tko želi nešto postati, radi u dobrim ku-

ćama i to za dobre svjedodžbe. A tada je počela borba za napredovanje. Tu nije bilo mjesta za sen­timentalna pitanja. Karijera je krenula i tjerala me po čitavom svijetu. Čim je bio postignut jedan cilj, bio je već na redu sljedeći. Kao uspješni šef kuhi­nje u hotelima s 5 zvjezdica znao sam doduše da me kuhinja neće više nikada posve pustiti od sebe, ali zar da se tu zaustavim?... To nije dolazilo u obzir!

Ugostiteljska škola, hotelijerska, škola za mana­gement, te su se škole smjenjivale jedna za dru­gom. Nastavljala se trka za karijerom po čitavom svijetu. Kao generalni direktor lanca hotela u Juž­noj Africi ostao sam posve bez osobnog mira i nisam više znao što bih još želio.

Sada sam već bio oženjen i moja žena Sheila i ja odlučili smo se vratiti u Švicarsku.

Nakon što smo mnogo doživjeli i vidjeli i opet bili u domovini, preuzeli smo uskoro gostionicu na selu i na prvom katu otvorili indijski restoran. Ne­dugo zatim rodila se naša kćerkica i učinila nas pravom obitelji.

Sada smo zapravo trebali biti sretni: obitelj s dva restorana i nitko nam nije zapovijedao.

Bilo je tu međutim nešto što još nije bilo kako treba. To nas je "nešto" mučilo i počeo sam moliti za mudrost i pomoć, ali činilo mi se da nema ni­koga tko me sluša.

14

Bilo je to jedne nedjelje. Sjedio sam za gla­sovirom. Činilo se kao da neskladni tonovi izra­žavaju moje neraspoloženje, kad je moja mala kći Heidi došla k meni u sobu za dnevni boravak noseći u ručici neku knjigu. Bila je to knjiga o mudrostima Dalekog istoka. "Oh, to je knjiga koju sam jednom kupio od neke žene iz čiste želje da joj time učinim dobro", mislio sam i rekao: "Dođi, pokaži mi tu knjigu". Uzeo sam Heidi u svoje krilo i nasumce otvorio knjigu. Pročitao sam sljedeću rečenicu: "Želite li komunicirati s Bogom, tada morate prestati pušiti i piti alkohol". Istog sam ča­sa zaklopio knjigu i odložio je. Prošlo mi je gla­vom: "Ali to je, dragi moj prijatelju, visoka cije­na". Udubio sam se u misli. Pušenja bih se možda još i mogao odreći. Alija, sručnjak za vino, bez al­kohola? To nisam mogao zamisliti. Zapao sam u unutarnji konflikt.

Tako sam odlučio odreći se cigareta. Tada je stvar postala teškom. Više sam puta ulovio sebe s cigaretom, kad sam povukao jedan ili dva dima. Postalo mi je jasno što je pušenje. Jer poslije toga sam svaki put bio lagano omamljen, gotovo kao pijan. Zar je to dotada bilo moje trajno stanje...?

Bilo je sunčano jutro, a ipak mi je sve toliko te­ško tištilo srce. Tako sam ušao u auto i odvezao se na jedan razgovor. Na povratku kući zaustavio sam se na rubu šume i otišao prošetati njome. "Dragi

15

Bože", rekao sam, "budeš li mi pomogao ići dalje, neću više nikada pušiti". Kao odgovor sam našao četverolisnu djetelinu.

Obećanje dano Bogu ne smije se prekršiti, ko­liko god to stajalo. Za mene je dakle počela vježba discipline koja nije trpjela uživanje alkohola. Zato sam odlučio da mjesec dana ne popijem ni kapi al­kohola. U to smo vrijeme imali mnogo posla i ako su mi u toj borbi protiv alkohola i nikotina klecala koljena, nisam imao vremena pridavati tome po­zornost. Taj se mjesec bez alkohola pretvorio u go­dine i još je danas na snazi. Bez alkohola mi je bilo bolje.

Jedne smo večeri bili moja žena Sheila i ja po­zvani na indijsku priredbu s predavanjem o odrica­nju od mesa u hinduizmu. Argumente sam osjetio kao nemilosrdno grube, neuljepšane, ali veoma uvjerljive. Odjednom sam razumio sve Indijce koji ne jedu meso.

"O Bože, ali Ti ne očekuješ od mene da.. ."? Tu sam misao osjetio kao ćušku koja je glasno odzva­njala. Upravo je ta misao bila međutim jedan od glavnih razloga zašto sam se odrekao naše dota­dašnje ugostiteljske djelatnosti, jer sam shvatio: ako alkohol, nikotin i uživanje mesa nisu dobri za mene i moj odnos s Bogom, tada nisu dovoljno do­bri ni da ih prodajem drugim ljudima. Uslijedili su dugi razgovori i dogovori s mojom ženom. Ona me razumjela i bili smo zadovoljni svojim odlu-

16

kama. Nismo mogli promijeniti ljude, morali smo promijeniti sebe. Tako smo se odrekli svojih resto­rana.

Poslije nešto oklijevanja preuzeli smo nalog da za jednu udrugu otvorimo vegetarijanski restoran. Unatoč uspjehu nije nas ni to zadovoljilo i smatrali smo sretnom okolnošću da smo bili samo kratko­ročno vezani ugovorom.

Trebao sam se snalaziti kako znam i umijem, jer se moje profesionalno polje rada sve više sužavalo i morao sam biti oprezan. Tako sam prihvatio mje­sto zamjenika glavnog kuhara pri Bircher-Benner klinici koje mi je bilo ponuđeno. Veoma sam brzo bio uveden u vegetarijnsku punovrijednu kuhinju.

Najdublje me dirnulo kad sam vidio sve one jade pacijenata i shvatio da su time plaćali račun majci prirodi za učinjene greške u svom životu. Osjetio sam poriv da mogu pomoći. Još me se mo­glo naći samo iza knjiga doktora Maxa Bircher-Bennera i ostalih stručnjaka za prehranu i prirodno liječenje, jer u toj sam klinici bio na izvoru. Moja me želja za znanjem tjerala osim toga na bezbrojne tečajeve i predavanja, jer se gotovo nije mogla za­dovoljiti. I opet je počela potraga za novim spoz­najama širom čitavog svijeta, ali ovaj put nešto opreznije nego prije, jer nas je u međuvremenu obogatio svojim rođenjem i naš sin Neal koji je u to vrijeme bio malen. Svi smo zajedno odletjeli u Ameriku, u školu dr. Ann Wigmore i u Optimum

17

Health Institute, te u Ilona's Health and Fitness Retreat.

Snažno su me se dojmile prirodne metode lije­čenja i to je potaknulo mene i moju obitelj da od­letimo u Indiju. Indija nas nije doduše obučila posve onako kako smo to zamišljali, ali ljudi koje smo sreli i iskustva što smo ih stekli, obdarili su nas i obogatili iznad očekivanja.

Vrativši se u Švicarsku nastojao sam pomoći ljudima koji su dolazili u moju praksu za savje­tovanje o zdravlju i prehrani. Uskoro sam međutim ustanovio da je većini ljudi bilo teško provesti u djelo dobre savjete i prihvatiti korisna shvaćanja u uobičajenoj srdini koja ih je dovodila u tolika isku­šenja. I spoznao sam daje navika najgora bolest.

Nešto kasnije otvorili smo School of Life u Fllieli-Ranftu, gdje možemo ljudima i praktično pomoći da nađu odgovore na svoja pitanja. Tu ih možemo i pratiti, te pomagati na mučnom putu da nađu istinu za sebe.

Za mene je međutim najveća i najpouzdanija učiteljica ipak ostala majka priroda. Sreo sam je pri traganju za Bogom. Ona mi je odgovorila na pitanja što su me mučila kao dijete, a odgovara mi još i danas. Kao plaću za to traži moju bezuvjetnu ljubav prema njoj i prema svemu što iz nje pro­istječe. Jer ona čvrsto ustraje pri tome daje u sve­mu tome nazočan Bog. Ona zahtijeva od mene da ne unuštim ništa čime me ona obdarila, pa ni ono

18

što mi služi za hranu, i da ne posegnem ni za čim i ne uzmem u se ništa što ne pripada onom njezinom dijelu, kao prirode, koji je u meni samom. Ona isto tako očekuje od mene da budem uvijek sjestan toga da sam i ja proizašao iz nje i tako sam Božji hram. Činit ću i dalje sve što mogu da ispunim nje­zine zahtjeve.

Sad ću ukratko pokazati da mi možemo veoma mnogo utjecati na naše biljke.

U zajedničkom istraživačkom radu s Ursom An-tenerom, Urdorfom, nastale su sljedeće Kirlianove fotografije. Prva snimka prikazuje list špinata na kojemu su vidljiva jasna oštećenja. Odmah zatim stavio sam taj list među svoje dlanove i svjesno u ljubavi pustio da mu tijekom cea. 3-4 minute pri-tječe energija. Poslije toga bio je još jednom foto­grafiran. Rezultat je uistinu začudan!

prije poslije

19

Tako, draga čitateljice, dragi čitatelju, sad Ti želim predati neke recepte koji trebaju pokazati kako možemo darove majke prirode dopuniti i obogatiti s ljubavlju prema sebi samima. Ti su re­cepti većinom smišljeni i izrađeni u School of Life. Oni trebaju poslužiti samo kao ideje, a ne biti obvezujući, jer su tu poželjne i potrebne vlastita mašta i osobnost svakog pojedinog čovjeka.

Poslije recepata naveo sam u nastavku još ne­koliko važnih točaka s kojima sam se upoznao tije­kom svog školavanja na području života i zdravlja. One su mi dale osobit oslonac i snažno me se doj­mile. Možda Ti nešto od toga može biti korisno. Uzmi što Ti treba.

Svakako je prijeko potrebno da se radujemo hrani koju uzimamo u sebe, jer inače tijelo ne vje­ruje ni pri prijesnoj hrani da ona može biti doba za njega.

Dakle, mnogo radosti sa živom hranom, jedi je prijesnu i budi veseo.

Sve dobro!

20

RECEPTI

Sljedeći recepti trebaju pokazati mnoštvo mo­gućnosti za pripremu jela od prijesnih namirnica. Tu nema granica, osim granica naše vlastite mašte, što nam omogućava da se radujemo svakodnev­nom sastavljanju novih jela i uživamo u njihovom konzumiranju.

Svaki čovjek ima svoju posebnu osobnost i tre­bao bi je posve unijeti u pripravljanje jela. Mašta i intuicija jednako su važne kao sastojci.

Prijenosna i živa hrana ne bi smjela samo služiti u svrhu da se nešto pojede, već treba i smije imati kulturu i to na visokom nivou. Pri tom načinu pri­pravljanja ne trebamo više formule kao pri kemij­skoj promjeni ugrijavanjem, već on zahtijeva spo­sobnost uživljavanja s ljubavlju, kako bismo biljke mogli po želji i s interesom upotpunjavati jedne drugima, ali i začinima i tako još isticati njihove odlike.

Ova Vas knjiga treba ohrabriti, potaknuti, voditi i pokazati Vam neke mogućnosti i ideje, ali nikada ne ograničavati i kočiti strogim recepturama, she­mama, sustavima. Jer sve živo uvijek podliježe promjeni i evoluciji i to je dobro.

U navedenim se receptima ne upotrebljavaju luk, češnjak i poriluk. Već su stare Vede znale da

21

te biljke sadrže tvar koja ima razdražujuće djelo­vanje na donje čakre (energetska središta). Budući da u donjim čakrama drijemaju veoma snažne po­kretačke snage, mogu one pri njihovom podraži-vanju lako izmaći kontroli, što može dovesti do prekomjernog razvitlavanja snage. To bilje ne predstavlja osim toga užitak za ljude koji se pre­hranjuju prijesnom hranom. Ono općenito stvara neugodan zadah iz usta.

Tu čini međutim iznimku medvjeđi luk. On bi se trebao brati prije cvatnje. Najbolji okus ima da­kako u svježem stanju, ali može se i osušiti kao drugo začinsko bilje.

Treba se naglasiti da se za pripravljanje recepata u ovoj knjizi upotrebljavaju samo hladnoprešana ulja. Iznimka je ulje kukuruznih klica. Kukuruzne se klice zagriju na ca. 70°C i tada prešaju. (To je za majoneze najprikladnije ulje što ga poznajemo). Nikako se ne bi trebala upotrebljavati rafinirana i ekstrahirana ulja.

Recepti su, ako se ne navodi ništa drugo, koli­činski predviđeni za 4 do 5 osoba.

Opis začina i bilja može se naći u 3. poglavlju. Pojedinačne ćete recepte naći pomoću kazala

"Recepti", Dodatak 2.

A sada mnogo radosti pri pripravljanju ŽIVE HRANE!

22 23

ZAČINSKO I LJEKOVITO BILJE

Ako se upotrebljava sušeno bilje, tada gaje po­trebno upola manje nego svježeg. Trljanjem suše­nog bilja među dlanovima oslobađaju se eterična ulja i pojačava njihov okus.

Anđelika Ljekovita biljka koja se može upotrije­biti i za aromatizaciju napitka, npr. "re­juvelaca" ili "pjenušca" (vidi poglavlje Napici). Osobito je prikladna kao začin jelima s jabukama i kruškama.

Anisove Sjemenke anisa, biljke štitarke. sjemenke Zvjezdasti anis je osobito aromatičan.

Asant ili Ta aromatična smola koja se dobiva iz asafoetida korijena biljke s nazivom Ferula Asa-

foetida, upotrebljava se zbog njzinog osobitog okusa koji je nalik na mješa­vinu luka i češnjaka. Radi njezine se ljekovite snage upotrebljava u malim količinama. Ona je učinkovita protiv nadimanja. U trgovini se može nabaviti kao smola (u obliku grumena) ili u pra­hu. Smola je najčešće čišća, ali se prije upotrebe mora ribati.

98

Borovica Plod biljke Juniperus communis najbo­lji je za upotrebu uz mliječno kisele vrste kupusa. Borovica pospješuje pro­bavu, jača želudac.

Bosiljak Začinska biljka veoma ugodnog mirisa. Svježe ili sušena preporučuje se pri dijetama s malo soli. Odličan je začin rajčicama.

Cimet Pravi se cimet dobiva iz unutarnje kore drveta Cinnamomum ceylonicum, zim­zelenog drveta koje raste na Sri Lanki i zapadno-indijskom otočju. Stare Vede uče da cimet u dobro usklađenom spoju s đumbirom, muškatnim oraščićem, klinčićem i kardamomom može djelo­vati poticajno na životnu snagu i pra­vilno je usmjeriti.

Curry To je začinska mješavina (sastoji se od đumbira, kurkume, papra, cimeta i dr.) koju možemo i sami načiniti, ili je po želji dopuniti dodatnim začinima.

Čubar Ljetni je čubar nešto blaži.

Đumbir Zingiber officinalis je korijen pikantnog okusa. Učinkovit je protiv kolika, a kao

99

čaj djeluje protiv prehlade i nadražaja na kašalj. Po mogućnosti upotrijebiti svježeg.

Gorušica, Ima tamnocrveno/smeđih, te žutih sje-senf menki. Pri kupnji senfa odnosno začin-

skog umaka od gorušice treba se dati prednost onom koji se nudi kao bio-senf, što znači da je proizveden s ja­bučnim octom i medom umjesto s vins­kim octom i šećerom.

Kadulja Ovalni, s obje strane gusto maljivi listo­vi ljekovite biljke Salvia officinalis da ju svakom jelu ugodnu aromu. Pri grlo-bolji može kadulja čudesno djelovati. Ako se jednostavno žvače ili se njome u obliku čaja s limunom grglja odnosno ispire grlo, djeluje antiseptički. Taj je čaj isto tako koristan za opće dobro osjećanje. Kadulja je uspješna pomaga-čica u stanjima slabosti, pri probavnim poremećajima i astmi.

Kardamon Sjemena lupina te biljke koja pripada porodici đumbira, ima dosta jak, prirod­ni okus i radi toga se upotrebljava samo u malim količinama. Pročišćuje dah.

100

Kelp To je morska alga. Ona sadrži velike količine organskih minerala i elemenata u tragovima. U usporedbi s drugim pre­hrambenim namirnicima koje i same imaju visok sadržaj određenih elemena­ta, sadrži kelp mnogostruko više od to­ga: sadržaj joda u kelpu više je tisuća puta veći nego u mlijeku, sadržaj želje­za 72 puta, a sadržaj bakra 35 puta veći nego u jajima, sadržaj kalija 2 puta veći nego u bademima. Kelp se može u trgo­vini nabaviti ili kao začin u prahu ili kao sušeno lišće. Sušeni se listovi na­moče, a zatim sitno nasjeckani upotre­bljavaju kao dodatak juhama, umacima itd.

Kim Taj je začin prikladan za sve vrste ku­pusa i ukiseljenog. Posebna je vrsta ku­min ili talijanski kim. Djeluje protiv na-dimanja.

Klinčić Začinski je klinčić zapravo sušeni cvjet­ni pupoljak tropskog drveta Myrtus co-riophyllus. Ulje klinčića je jako aroma­tično i djeluje antiseptički. Klinčići mo­gu svojim djelovanjem pročišćavati krv i upotrebljavati se kao lokalni analgetik protiv zubobolje.

Komorač Ima dugoljaste, blijedozelene sjemenke okusa sličnog anisu. Učinkovit je protiv nadimanja, osobito kad se pomiješa s anisom i kimom.

Kopar Perasti listići kopra sa svojim okusom sličnim kimu prikladni su za jela koja se trebaju samo blago začiniti kimom.

Korjandar Svježi listovi biljke Coriandrum sati­vum imaju jedinstven, oštar miris, tako da je korijandar kao začinsk i biljka osvojio gotovo sve azijske zemlje. Ljeti se može zasadaiti i kod nas. Sjemenke koje se najčešće upotrebljavaju mljeve­ne, daju jelima proljetnu aromu. U nji­ma sadržana ulja pomažu pri probavi je­la koja sadrže škrob i korjenastog po­vrća.

Krbuljica Mali listovi imaju svjež i snažan okus. Ona je kao začinska biljka osobito po­godna za juhe koje daju energiju.

Kurkuma Aromatični se korijen biljke upotre­bljava kao začin jelima i daje im boju. Potječe prije svega iz Indije, Zapadne Indije. Pripada porodici đumbira. Ima diuretičko djelovanje i pospješuje pro­bavu.

102

Kvasac, Taj se kvasac dobiva iz melase i bogat ople- je vitaminima B-kompleksa, kao i mi-menjeni neralima. Zahvaljujući svom snažnom,

osobitom okusu može odlično upotpu­niti vlastitit okus žive hrane i opleme­niti jela. 100 g toga kvasca sadrži 50 g bjelančevina, 5 g masti i 31 g ugljikohi-drata.

Ljupčac Daje okus sličan celeru.

Majčina Thymus vulgaris, veoma poznata ljeko-dušica vita biljka koja je u rodu s mažuranom,

a rado se upotrebljava zajedno s kadu­ljom.

Matičnjak Melissa officinalis, ljekovita biljka svje­že arome koja podsjeća na limun, pri­kladna je za voćne bole, kao i za fine umake. Od nje se može osim toga pri­rediti divan čaj. Matičnjak je od davni­ne poznat kao sredstvo protiv grčeva. U njega se nadalje cijeni njegovo tonizira-juće djelovanje na želudac, crijevo i živčani sustav. On isto tako pomaže pri glavobolji i besanici. A pripisuju mu se i osobine sređivanja teškoća vezanih za mjesečnicu.

103

Mažuran Majčina dušica (timijan) i mažuran spa­daju među najpoznatije ljekovite biljke. Može se upotrijebiti jedna umjesto dru­ge. Mažuran je međutim još nešto profi­njenijeg ukusa.

Med On je uz sušeno voće najbolje sredstvo za zaslađivanje. Treba se dati prednost medu zdravih pčela koje nisu toliko is­korištavane da se moraju hraniti šeće­rom.

Melasa, To je ono što ostane pri proizvodnji še-crna cera, a sadrži sve tvari koje nedostaju

šećeru. Melasa je bila međutim ugrija-vana, sa svim odgovarajućim posljedi­cama tog postupka. No, ona se može smatrati sredstvom za uživanje među onima koji se prehranjuju prijesnom hranom. Ima detoksikacijsko djelovanje (dakle odstranjuje otrov iz organizma) i potiče peristaltiku.

Metvica Postoje zelena, engleska i kudrava (ku-ili drava nana). Ona unosi u jela ugodnu paprena svježinu. Listovi mente stimuliraju pro-metvica bavni trakt i ublažavaju nadražaj na po­

vraćanje i mučninu. Kaže se i da metvi­ca potiče životnu energiju.

104

Mravinac Origanum vulgare je u rodu s mažura-ili divlji nom, ali snažnijeg okusa.

Muškatni Muškatni oraščić je sjemenka tropskog oraščić drveta Myristica fragrans, nalik na orah

i bogata eteričnim uljima. Služi kao za­čin. Ima ukusnu i snažnu aromu. Oprez s količinom koja se stavlja u jelo.

Nori Zove se još i yakinori, potječe iz Japana i Koreje. Upotrebljava se u sushiju (su-šiju) i po tome je poznat. Nori je mors­ka alga bogata mineralima. Beru je ro­nioci ili se uzgaja na mrežama. Poslije branja se ocijedi, osuši na suncu i obra­di u listove slične papiru. Treba se pazi­ti da nori bude nepržen i nezačinjen, te da ne sadrži dodatak glutamata. Postoji još i drugo morsko povrće koje može obogatiti hranu, npr. Seabeans, Dulce, Wakame itd.

Papar On je oštrog i ljutog okusa. Ima osobinu nadraživanja živčanog sustava i zato se u našoj školi ne upotrebljava. Kao na­domjestak se može preporučiti hren.

Peršin Postoje dvije vrste, talijanski i kudravi. Petroselinum crispum je veoma omiljen i kao začin i kao ukras. On ima visoki

105

sadržaj vitamina C i klorofila. Peršin je hvaljen i kao prirodni dezodorans.

Piskavica To je u Indiji veoma rašireno povrće. Kao sjemenje, klice i listovi blago gor­kasti začin.

Rogač Plod drveta rogača (Ceratonia siliqua) udomaćenog u zemljama Sredozemlja, ima izgled dugačke crno-smeđe mahu­ne. Veoma je ugodnog okusa, lagano slatkast i bogat vlaknastim tvarima. Si­tno se mljeven upotrebljava i kao nado­mjestak za kakao.

Ružmarin Rosmarinus officinalis je cijenjena lje­kovita i začinska biljka, mirisa sličnog tamjanu. On potiče vitalnu energiju.

Trebalo bi se paziti da je taj umak priro­dno fermentiran, bez umjetnih dataka, boja i sličnog. Prirodni je tamari bogat enzimima i potpomaže probavu. On ističe vlastitu aromu jela i idealna je alternativa za sol. Tamari sadrži vitamin Bi2-

Sol Najbolje je upotrebljavati morsku sol, i to u najmanjim količinama. 5 g soli ve­že 1 1 vode!

Soj in umak ili tamari

106

Muškatni Ima nešto liniju aromu od oraščića. cvijet Mnogo se upotrebljava u Inodoneziji.

To je zapravo sušena sjemena lupina muškatnog drveta (ne cvijet!).

Šafran Crocus sativus je kralj začina. Uzgaja se u Kašmiru, Španjolskoj i Portugalu, te u Wallisu. On je najskuplji među začini­ma, jer 140000 cvjetova daje samo 1 kg šafrana. Dugo se cijena šafrana ravnala po cijeni zlata. Šafran sadrži žute i crvene karotinoide topljive u masti, te žuta eterična ulja. To daje jelima i umacima osim ugodne aro­me i tamniju žutu boju. Šafran potiče probavu i djeluje opuštajuće na želuča­ne mišiće.

Šećer Sve su vrste izoliranih šećera nepriklad­ne za prehranu.

Šećerna To je ukuhani sok šećerne trske ili še-melasa ćerne repe. On je pun šećera koji je

zbog vrućine već dijelom karameliziran. Ne može biti preporučiv za prehranu.

Vanilija Na španjolskom znači vainilla "mahu-nica"... To su plodovi biljke Vanilla planifolia, biljke penjačice iz porodice

107

orhideja koja u tropima raste kao epifit. Plodovi se beru prije dozrijevanja i su­še. Mliječni se sok pretvara fermentaci­jom u cmo-smeđu masu snažnog i klasnog mirisa. Najboljom se sortom smatra burbom vanilija. Pri kupnji se treba paziti da se nabavi prirodna vani­lija, da se ne pobrka sa sintetički proiz­vedenim vanilinom.

UZGOJ KLICA, MLADICA I PREHRANJIVANJE

Klice i mladice su odlična hrana, ne samo zbog toga što time nismo vezani za godišnja doba ni vrt, već i zato što one predstavljaju jednu od najbo­gatijih i najvitalnijih živežnih namirnica.

Klice su biljne sjemenke koje su tek počele klijati.

Mladice su biljne bebe koje su upravo počele postojati biljkom, ali su tek razvile dva zametna listića.

Klicama i mladicama je zajedničko da su upra­vo izvojevale pobjedu života nad smrću, da više nikada neće rasti brže nego u toj razvojnoj fazi i zbog toga nose u sebi golemu energiju. Tu životnu snagu možemo unijeti u svoj organizam. Pšenica na primjer klijanjem umnogostručuje sadržaj vita­mina za 400 do 600%. Klice i mladice su veoma nježne po svojoj strukturi i stoga lako probavljive. One imaju visoku enzimsku aktivnost koja u dremljivoj sjemenki još ne postoji, te su tako reći skladište koje postaje tvornicom.

Klice se mogu uzgajati na razne načine: ili u kupovnim klijalištima, u staklenkama i sličnom ili u vrećici za klijanje koja je veoma praktična prije svega na putovanjima.

109

UZGOJ KLICA

Uzgoj klica u vreći za klijanje

Takva se vreća za klijanje može načiniti od tila za zavjese. Da bi se vreća mogla gore stegnuti radi zatvaranja, uvuče se oko njezinog otvora vezica za cipele. Zatim se postupa na sljedeći način:

1. Sjemenke staviti u vreću za klijanje i ovisno o veličini sjemenki položiti na 5-10 sati u svježu vodu, najbolje u izvorsku vodu.

2. Vrećicu za klijanje uzeti iz vode i objesiti. Da bi se spriječilo kapanje, može se vrećica za klijanje izvana presvući plastičnom vrećicom, ali se mora paziti na to da klice dobivaju dovoljno zraka. Sve se može objesiti u autu ili privezati na naprtnjaču u slučaju potrebe.

3. Vrećicu za klijanje s klicama 1-2 puta dnev­no, ovisno o temperaturi, uroniti u svježu vodu, da bi se klice isprale.

Uzgoj klica u staklenci

Za uzgoj klica u staklenci potrebna je dakle sta­klenka ili slično s odgovarajućim poklopcem, ko­madić mreže protiv komaraca, tila za zavjese ili gaze koja se navuče preko otvora staklenke i učvr­sti gumicom. Zatim se postupa na sljedeći način:

110

1. Klice močiti u vodi (1.), ovisno o vleičini: male sjemenke oko 5 sati, veće oko 8 sati, zrna graha i žitarice oko 10 sati.

2. Odliti vodu (2), sjemenke dobro isprati kroz gazu učvršćenu preko otvora staklenke (3.), tada postaviti staklenku okrenutu otovorom prema dolje i malo nagnutu ukoso, npr. naslonjenu u stalku za cijeđenje opranog posuđa (4.). tijekom čitavog tog postupka ostaje staklenka pokrivena tilom za za­vjese, gazom ili drugim, to znači da se odlijevanje vode i ispiranje sjemenki obavlja kroz gazu ili til. Tako sjemenke ostaju u staklenci i ne mogu biti ot-plavljene s vodom. Staklenkom postavljenom na­glavce i ukoso dobivamo zapravo "mini stakle­nik", jer pri klijanju nastaje toplina i zadržava se u staklenci. U njoj ostaje i vlaga koja bi inače ishla­pila. Suvišna voda međutim polako otkaplje. Tako dobivamo u staklenci optimalnu klimu za klijanje.

Uzgoj klica

111

112

UZGOJ MLADICA I MLADE PŠENICE (PŠENIČNE TRAVE)

Prednost je upotrebe mladica u tome da su mo­lekule još veoma mlade i lako se asimiliraju, a već sadrže klorofil. Mladice su osobito dragocjene zbog svog visokog sadržaja vode, jer to je najčišća voda.

Uzgoj mladica počinje kad proklijaju sjemenke, analogno postupcima 1-3 pri gore opisanom kli­janju. Zatim se dalje postupa na sljedeći način:

1. u klijalište ili slično stavi se sloj humusa de­beo 2 cm. Ta se zemlja može obogatiti npr. braš­nom morskih algi.

2. Čim klice pokažu bijele vrške mogu se posi­jati na pripremljenu zemlju, po mogućnosti gusto, ali tako da ne leže jedna preko druge.

3. Klice zaliti. Zemlja treba biti vlažna, ali ne smije biti mokra.

4. Posijano proklijalo sjeme držati 2-3 dana vlažnim i zamračenim, to znači pokriti npr. vlaž­nom krpom ili sličnim.

5. Zatim otkriti i staviti na danje svjetlo. Sva­kodnevno zalijevati, tako da zemlja ostane dobro vlažnom.

6. Nakon 7-12 dana, ovisno o vanjskoj tempera­turi, mogu se mladice brati. Biljčice odsjeći oštrim nožem što niže, to znači blizu zemlje.

113

7. Ubrane mladice po mogućnosti upotrijebiti posve svježe. Mladu pšenicu na primjer odmah prešati i piti.

Uzgoj mladica i mlade (pšenične trave)

114

PRIPRAVLJANJE

Živa zemlja, vitalni temelj U živoj zemlji ima kamenčića, zraka, vode, or­

ganskog materijala, kukaca, glista, mikroorganiza­ma i bakterija.

Zdrava, živa zemlja daje zdrave, žive biljke za zdrave, žive ljude.

Gdje da nađemo tu živu zemlju? Za uzgoj mladica i mlade pšenice prikladna je

zemlja iz bjelogorične šume ili dobra, neupropaš-tena vrtna zemlja.

Ta se zemlja može kompostiranjem uvijek izno­va upotrijebiti.

Kompostiranje u kući omogućava nam to čak i u gradskom stanu i olakšava nabavljanje zemlje zi­mi. K tomu je postupak kompostiranja neovisan o vanjskoj temperaturi.

Za kompostiranje trebamo sljedeći materijal: 3 plastična bureta: 1. bure u koje se stavljaju biljni ostaci 2. bure u procesu kompostiranja 3. bure s prikladnom zemljom 6 opeka 3 posude za sakupljanje suvišne tekućine Zatim se postupa na sljedeći način: Budući da je za proces kompostiranja potreban

zrak, probuše se rupe pobočnim stijenkama (1.), a

115

da bi mogla otjecati suvišna tekućina, izbuše se rupe u dnu (2.)- Burad se postave na po 2 opeke (3) između kojih se gurne posuda za eventualno istjecanje tekućine (4).

Tada se može početi puniti prvo bure. Biljni se ostaci (5) uvijek slažu vršcima korijena prema go­re i prema vani, kako bi se spriječio daljnji rast. Poslije svakoga sloja biljnih ostataka stavlja se sloj otpadaka povrća (6). Da bi se pri postupku kom­postiranja spriječilo vrenje i neugodan miris, ne smiju se upotrebljavati ostaci voća.

Za proces kompostiranja neophodne su gliste (7), jer one između ostaloga obogaćuju zemlju du­šikom, te omogućavaju život mikroorganizmima i bakterijama nužnim za živu zemlju. Gliste se mo­gu ili izvaditi iz gotove kompostirane zemlje i tako davati dalje iz bureta u bure ili se jednostavno mo­gu upotrijebiti gliste iz vlastitoga uzgoja.

116

ŽIVOTINJSKA BJELANČEVINA KAO UZROK BOLESTI

Meso, riba i mliječni proizvodi sadrže mnogo, mnogo više bjelančevine nego stoje čovjek treba. U dojenačkoj dobi kad radi brzog rasta postoji u životu čovjeka najveća potreba za bjelančevinama, tada je dojenče savršeno opskrbljeno majčinim mlijekom. Majčino mlijeko sadrži prosječno 1,8% bjelančevine, iz čega se mora zaključiti daje odra­stao čovjek više nego dovoljno opskrbljen s 2% bjelančevinskog udjela u hrani. Ona hrana koja po­tječe od životinja sadrži najvećim dijelom daleko više od tih 2%, mesa npr. u prosjeku 18-21%. Slje­deća tablica pokazuje sadržaj bjelančevine u mlije­ku raznih životinjskih vrsta u usporedbi s majči­nim mlijekom čovjeka. Brojke su uzete iz navoda u literaturi i predstavljaju prosječne vrijednosti. Suvišci bjelančevine u prehrani razgrađuju se u metabolizmu tek nepotpuno, što dovodi do talože­nja mukopolisaharida i amiloida u tkivu i u kapila-rama. Prof. Wendt je uspio u više od pedeset godi­na istraživačkog rada dokazati da ta gomilanja bje­lančevine imaju velikog udjela u nastanku visokog krvnog tlaka, reume, uloga, alergija, gnojnih čire-va, raka, Alzeimerove bolesti i mnogih drugih. Mi živimo dakle u vremenu kad prekomjerna potro­šnja bjelančevina predstavlja veliku opasnost, dok se jedina postojeća bolest pomanjkanja bjelančevi-

117

na, kvašiorkor, javlja samo u krajevima gdje vlada opća neishranjenost, kao npr. u Africi. U Švicar­skoj nije posljednjih stoljeća poznat ni jedan jedini slučaj bolesti izazvane pomanjkanjem bjelančevi­na. Suvišci bjelančevina nastaju dakako prije sve­ga jedenjem mesa, jaja i mliječnih proizvoda.

Životinjska se bjelančevina gotovo uvijek kon­zumira ugrijana. Prijesno meso i prijesno mlijeko tek se rijetko pojavljuju na jelovniku civiliziranog svijeta. Svakoj se bjelančevini ugrijavanjem znat­no umanjuje vrijednost zbog promjena u njezinoj strukturi. Biokemičar E.M. Olsen ustanovio je da se iskoristivost pojedinih aminokiselina njihovim

118

ugrijavanjem snižava između 40 i 60%. Takve ne-iskoristive aminokiseline dovode do poremećaja u metabolizmu bjelančevina.

Životinjska je bjelančevina tuđa ljudskoj vrsti, čovjeku koji bi se po prirodi trebao prehranjivati plodovima, voćem. Obrok koji sadrži meso, jaja ili mliječne proizvode dovodi do zantnog porasta koncentracije bijelih krvnih tjelešaca u krvi. Ona imaju zadatak odstranjivati iz krvi otrovne i ljud­skoj vrsti strane tvari. Pri prehrani prijesnom bilj­nom hranom ne javlja se takva probavna leukoci-toza. Na taj način životinjska bjelančevina znatno opterećuje imunološki sustav. Alergije i drugi fun­kcionalni poremećaji imunološkog sustava uzroko­vani su u prvom redu unosom u organizam bjelan­čevina tuđih ljudskoj vrsti, dakle koje čovjeku ne odgovaraju, te stoga nepovoljno utječu na njegovo zdravlje. Prijesnom hranom bez životinjskih bjel­ančevina može se za 1-2 godine izliječiti svaka alergija.

Što se tiče mliječnih proizvoda, treba se dodati da je čovjek jedino biće koje u odraslom stanju uzima u sebe majčino mlijeko i još k tomu druge, životinjske vrste! Nijedan majmun ne muze anti­lope da bi se prehranjivao njihovim mlijekom. Tvrdnja da mi trebamo kravlje mlijeko, kako bi­smo postali veliki i jaki, ne može biti točna već za­to što upravo čovjekoliki majmuni raspolažu pro­ba vnim traktom koji je veoma sličan našem ljud-

119

skom, i zato što je čimpanza oko pet puta snažniji od odraslog, snažnog muškarca, i to bez kravljeg i antilopinog mlijeka.

Jaja su tekuće meso i ako su oplođena, tada su fetusi i embriji ptica. Neoplođena su jaja menstru-acijski otpad. I kokoši imaju - poput većine žens­kih bića - sposobnost izbacivati menstruacijom otrove u krvi. To objašnjava zašto može jaje biti zatrovano salmonelama, a da kokoš ne pokazuje znakove oboljenja. Menstruacija je i u čovjeka proces čišćenja, pri čemu je teška menstruacija najčešće povezana s povećanim sadržajem otrova u krvi. Jaja sadrže osim toga 12 puta veću koncen­traciju bakterija truljenja nego pasji izmet. U pri­rodi je predviđeno da se neoplođeno jaje što brže ukloni. Odmah poslije izbacivanja jajeta i poslije uginuća životinje počinju djelovati bakterije trulje­nja. Te bakterije truljenja razviju otrove koji se po­miješaju s krvlju mesoždera i negativno utječu na sve njegove organe. Sljedeća lista pokazuje broj bakterija truljenja po 1 gramu mesa ili jajeta:

120

Životinjske prehrambene namirnice sadrže osim bjelančevina koje ne odgovaraju ljudskoj vrsti, vi­še otrova iz okoliša nego osnovne biljne prehram­bene namirnice, kao što su voće, povrće i žitarice. Zbog modernog načina držanja životinja sadrže meso, jaja i mliječni proizvodi antibiotike, pestici­de, psihofarmake, a prije svega antistresne hormo­ne (jer su životinje pod stalnim stresom) u znatnim količinama. Nije dakle čudo daje zdravstveno sta­nje naroda koji žive vegetarijanski mnogo bolje od naroda civiliziranog svijeta. Američka akademija znanosti došla je poslije temeljitih istraživanja do sljedećeg zaključka:

ČISTI VEGETARIJANCI KOJI NE JEDU NI MESO NI MLIJEČNE PROIZVODE, ŽIVE MNOGO ZDRAVIJE OD OSTATKA PU­ČANSTVA.

Priroda kao nepogrešiva učiteljica pokazuje nam u sljedećoj usporedbi mesoždera i biljoždera da čovjek posve očito pripada biljožderima.

Mesožderi

Zubi Sjekutići nedovoljno razvijeni; kutnjaci dugi, šiljati i oštri.

Čeljust Pokret gore dolje za kidanje ili grizenje.

121

Slina Kisela slina za probavu životinjskog proteina. Nedostaje enzim ptijalin koji razgrađuje škrob.

Želudac Jednostavna, okrugla vreća koja izluču­je deset puta više solne kiseline nego u vegetarijanaca.

Debelo kratko i ravno; predviđeno za brzo izba-crijevo civanje izmeta, ne za probavu. Bubrezi Mnogo aktivniji nego u onih koji jedu

samo prijesnu biljnu hranu. Izlučuju 10 do 15 puta više mokraćne kiseline.

Ruke Kandže za ubijanje i kidanje na koma­de.

Koža Nema znojenja kroz kožu, višak vlage izlučuje se putem mjehura, tjelesna se temperatura regulira disanjem. Nema pora.

Mokraća Kisela. Odbojni vonj.

Biljožderi (čovjek i životinja)

Zubi sjekutići dobro razvijeni; kutnjaci za drobljenje i mljevenje.

Čeljust Pokret mljevenja (postrance). Slina Visoko razvijen sustav. Alkalična slina

za razgradnju škroba. Želudac Duguljastog oblika, složene strukture;

pripojen dvanaesnik.

122

Debelo Dugačko i zavojito; tu se zgušnjava od-crijevo nosno formira izmet. Bubrezi Mogu izlučivati samo onu mokraćnu

kiselinu stoje stvara samo tijelo. Ruke Prsti za branje voća. Koža Znojenje putem kože za regulaciju tje­

lesne temperature i za izlučivanje pre­komjerne vlage. Ima pore.

Mokraća Alkalična. Nema odbojni vonj.

(Iz "Psycho-Physiotherapie", autor dr. T. De la Torre)

Promislimo i o tome da na ovoj našoj Zemlji dr­žimo više životinja za korištenje nego što na njoj živi ljudi. Sve te životinje moramo hraniti, da bi­smo naposljetku pojeli njihova tijela! A potrebno je 7-10 kg biljnih proteina da bi se dobio 1 kg ži­votinjskih proteina i dobrih 10 biljnih kalorija za 1 životinjsku kaloriju. 1 kg pšenice treba oko 110 lit. vode; za 1 kg goveđeg mesa potrebno je međutim oko 20.000 lit.! Jedemo li prijesnu biljnu hranu, trebamo ca. 4-5 puta manje biljaka nego pri pre­hrani kuhanom, vegetarijanskom hranom. Pritom 2/3 čovječanstva gladuju!

To su činjenice koje tjeraju na razmišljanje.

123

BILJNA HRANA

"Evo. dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu".

(Post 1,29-30). Čovjek je jedino živo biće na Zemlji koje kuha

svoju hranu i time je ubija prije nego stoje pojede.

Od ca. 42° - 44°C propada život u biljci. Od te se temperature drastično smanjuje svjetlosna ener­gija i postupkom kuhanja gube živežne namirnice - to znači namirnice za život - preko 85% svoje hranjivosti. Minerali postaju netopljivima i talože se u krvnim žilama, a slično je i s bjelančevinom koja se ugrijavanjem zgrušava i k tome prekiselju-

je krv. Time je pripremljeno plodno tlo za mnoge bolesti.

Kad priroda ne bi toga bila svjesna, obdarila bi nas kuhanom hranom.

Na temu "živa hrana" može se preporučiti slje­deća literatura:

- "Selber keimen", poglavlje "Ein lebendiger Organismus braucht lebendige Nahrung", autor Reiner Schmid.

- "Vegetarische Rohkost", Gregor Wilz.

1 2 4

SOK MLADE PŠENICE (PŠENIČNE TRAVE)

Prije 12.000 godina bilo je na potonulom konti­nentu Atlantidi prorokovano da će neka veoma udaljena generacija spoznati pravu ljekovitost soka mlade pšenice, kad bude dan ključ za to, kako bi se ugrožena civilizacija očuvala od propasti.

Mi vjerujemo da smo dobili taj ključ. Dr. Earp Thomas iz Bloomfield Laboratoriuma

u New Jerseyu, SAD, izolirao je iz soka mlade pšenice više od stotinu tvari, među njima sve po­znate minerale, arninokiseline, vitamine, te 75 daljnjih elemenata u tragovima. Tih je tvari našao u toj pšeničnoj travi U većoj koncentaciji nego u samom sjemenu.

1 dl soka mlade pšenice odgovara ca. 2 kg naj­boljeg povrća.

Mlada pšenica sadrži osim toga velik broj enzi­ma, među njima enzim P4D1, što gaje otkrio i izo­lirao dr. Kubota u Japanu. Dotada se nije pozna­valo ni jedno jedino sredstvo u prirodi ili u kemiji za poticanje DNK (dezoksiribonukleinske kiseli­ne). Taj je tajanstveni enzim sposoban stimulirati sustav obnove DNK. Enzimi P4D1 djeluju isto ta­ko na obnovu DNK oštećene rendgenskim zraka­ma. Oni smanjuju utjecaje radioaktivnog zračenja koje oštećuje stanice, usporavaju proces starenja, stabiliziraju imuniloški sustav i djeluju protiv ra­zvojnog procesa raka.

125

Mlada pšenica sadrži osim toga veoma visok udio klorofila koji čini oko 70% svih u njoj po­stojećih tvari. Klorofilom se može za veoma krat­ko vrijeme izliječiti slabokrvnost. Klorofil je čista sunčana energija koja se stvara fotosintezom i po­hranjuje u biljci. Molekule klorofila su po kemijs­kom sklopu veoma slične hemoglobinu. Tajna je u spajanju hemina (daje krvi crvenilo) koji ima u sebi tro valentno željezo kao središnji atom i s druge strane klorofila koji ima u sebi magnezij kao središnji atom, s proteinom (vidi donji prikaz "Us­poredi klorofil s hemoglobinom). Zelena je biljna krv dakle temelj za tvorbu krvi, zdravlje krvi, do­bro opskrbljene tjelesne stanice i organe. Tako je dakle sok mlade pšenice odlično sredstvo za čišće­nje i liječenje krvi. Nijedan čovjek nije zdraviji od svoje krvi, jer ona je nositeljica života.

No, i za mladu pšenicu vrijedi da je onoliko dobra koliko je dobro njezino sjeme iz kojeg je ni­knula. Zbog toga se pri kupnji treba paziti da bude svakako iz biološkog uzgoja, jer novije sorte us­pijevaju na žalost samo uz pomoć kemijskih sred­stava i tako je već sjeme zatrovano umjetnim sredstvima za gnojenje i prskanje. Za poljoprivred­nike bi bilo preporučivo da upotrebljavaju sjeme starijih, domaćih sorti iz vlastitog uzgoja, kako bi u bliskoj budućnosti još uvijek imali pod nadzo­rom kakvoću sjemena.

126

128

DODACI

TUMAČ ZNAČENJA RIJEČI

Biološki

Uzgoj biljaka bez kemijskih sredstava za gnoje­nje i prskanje. Bez kemijskih konzervansa.

Chi (voćni chi)

Živi, prirodni, fermentirani napitak bogat enzi­mima, djeluje poticajno i pripomaže postizanju unutarnjeg sklada; prevreo s bio-voćem i biljem, punjen neugrijan. Zbog naknadnog vrenja u boci lagano muzirajući. Chi može mnogim receptima nadomjestiti rejuvelac. U receptima je bio upo­trijebljen voćni chi. Sada ima i chija s cvjetovima (bazginim i drugim).

Dehidrator

To je naprava za sušenje koja suši s maksimalno 45°C toplog zraka. Sušenje se može provoditi i u krušnoj peći ili u pećnici štednjaka pri 50°C; pri­tom se vrata ostavljaju malo otvorena, da može is­hlapiti vlaga.

129

ma. Kvalitativno najbolji rezultat u soku pokazuje velika sestra pšenice, pir (samo u pljevi sposobna za klijanje).

Uzgoj mlade pšenice odnosno pšenične trave opisan je u poglavlju 4., "Uzgoj klica i mladica".

Kao literatura je veoma preporučljiva knjižica "Weizengrasseft, Medizin fiir ein neues Zeitalter" Reinera Schmida, Verlag Ernahrung und Gesun-dheit, Leostrasse 14, 8000 Miinchen.

Majoneza

Mi upotrebljavamo samo majonezu bez jaja koju sami pripravljamo (vidi recept u poglavlju Umaci).

Pire od badema

Upotrebljavaju se neprženi bademi.

Rejuvelac

Vidi recept u poglavlju Napici. Umjesto rejuve­laca može se u mnogo recepata upotrijebiti fer­mentirani napitak chi.

Seed Cheese

Sir od sjemenki, idealni nadomjestak za sir (vidi recept u poglavlju Kruh, Namazi za kruh, čips itd.)

Vanilija u prahu

Prirodne mahune vanilije usitnjene u prah.

130