URBANISTIČKI PLANI UREĐENJA TURISTIČKE …...NOSITELJ IZRADE: REPUBLIKA HRVATSKA KARLOVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA NETRETIĆ URBANISTIČKI PLANI UREĐENJA TURISTIČKE ZONE ''NOVIGRAD

NOSITELJ IZRADE:

REPUBLIKA HRVATSKA

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

OPĆINA NETRETIĆ

URBANISTIČKI PLANI UREĐENJA TURISTIČKE ZONE ''NOVIGRAD NA DOBRI''

KNJIGA A

PRIJEDLOG PLANA STRUČNI IZRAĐIVAČ:

ADF d.o.o. za arhitekturu, projektiranje, savjetovanje, urbanizam i prostorno uređenje, Karlovac

sjedište: M. Vrhovca 7, Karlovac ured: M. Vrhovca 9, Karlovac direktor: Vladimir Petrović, dipl.ing.arh. KARLOVAC – studni 2018.

NOSITELJ IZRADE: REPUBLIKA HRVATSKA KARLOVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA NETRETIĆ Općinski načelnik: Marijan Peretić

STRUČNI IZRAĐIVAČ: ADF d.o.o. za arhitekturu, projektiranje, savjetovanje, urbanizam i prostorno uređenje M. Vrhovca 7, KARLOVAC

KOORDINATOR PLANA: BRANKICA PETROVIĆ DIPL.ING.ARH. (ODGOVORNI VODITELJ) RADNA SKUPINA: BRANKICA PETROVIĆ DIPL.ING.ARH. VLADIMIR PETROVIĆ DIPL.ING.ARH. MATEA SOMEK MAG.ING.ARH. I URB. DUŠAN MILKOVIĆ STROJ.TEH. DIREKTOR: VLADIMIR PETROVIĆ DIPL.ING.ARH. BROJ EVIDENCIJE PLANA: 06/18 BROJ UGOVORA: A-05-0/18 Karlovac, studeni 2018.

OPĆINA NETRETIĆ

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA TURISTIČKE ZONE ''NOVIGRAD NA DOBRI''

PRIJEDLOG PLANA

Broj evidencije plana:

06/18

Datoteka:

Odluka o izradi plana:

Glasnik Općine Netretić 3/18 Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana:

Glasnik Općine Netretić

Datum objave javne rasprave (glasilo): Večernji list, 15. srudeni 2018.

Javni uvid održan: 22.11.2018. – 22.12.2018.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba:

Tihana Stepić, mag.iur.

vlastoručni potpis

Pravna osoba koja je izradila plan: ADF d.o.o. za arhitekturu, projektiranje, savjetovanje, urbanizam i prostorno uređenje M. Vrhovca 7 (ured – M. Vrhovca 9), Karlovac

Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba:

Vladimir Petrović, dipl.ing.arh.

vlastoručni potpis

Koordinator plana (Odgovorni voditelj): Brankica Petrović, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana: Brankica Petrović, dipl.ing.arh. Vladimir Petrović, dipl.ing.arh. Matea Somek, mag.ing.arh. i urb. Dušan Milković, stroj.teh.

Pečat predstavničkog tijela:

M.P.

Općinski načelnik:

Marijan Peretić vlastoručni potpis

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

vlastoručni potpis

Pečat nadležnog tijela:

M.P.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA TURISTIČKE ZONE ‘’NOVIGRAD NA DOBRI‘’ 2018.

SADRŽAJ

Izvod iz sudskog registra

Suglasnost za obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja

Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata

Rješenje o imenovanju odgovornog voditelja izrade Nacrta prijedloga

Izjava odgovornog voditelja izrade Nacrta prijedloga

0. UVOD 1 A. TEKSTUALNI DIO 3 ODREDBE ZA PROVOĐENJE 3

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA 3 1.1. OPĆI UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA 5

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH UGOSTITELJSKO-TURISTIČKIH DJELATNOSTI 6 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH/JAVNIH DJELATNOSTI 12 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA 14 5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA 14

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE 15 5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE 18 5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE 20

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA 26 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 27

7.1. KULTURNA BAŠTINA 27 7.2. PRIRODNA BAŠTINA 28

8. POSTUPANJE S OTPADOM 31 9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 31

9.1. ZAŠTITA VODA 32 9.2. ZAŠTITA TLA 32 9.3. ZAŠTITA ZRAKA 33 9.4. ZAŠTITA OD BUKE 33 9.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE 34 9.6. SPRJEČAVANJE STVARANJA ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKIH BARIJERA 36

10. MJERE PROVEDBE PLANA 36 10.1. Obveza izrade studije utjecaja na okoliš i postupka procjene 36 10.2. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja 36 10.3. Postupnost (etapnost) gradnje 36 10.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 37 B. GRAFIČKI DIO 39 C. OBRAZLOŽENJE 41 1. POLAZIŠTA 43 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI NASELJA ODNOSNO DIJELA NASELJA U PROSTORU OPĆINE 44 2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 49 2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 49 2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA PROSTORA OBUHVATA 51 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 53 3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA 53 3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA 53 3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA UREĐENJA POVRŠINA 53 3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA 54 3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 57 3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 63 3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 75 4. STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ 81 SAŽETAK ZA JAVNOST 1


I REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GRADITELJSTVA

I PROSTORNOGA UREDENJA 10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 20 Tel : 01/ 3782 444 Fax: 01/ 3772 822

Uprava za prostorno uredenje, pravne poslove i programe Europske unije

Klasa: UP/1-350-02/17-07/37 Urbroj: 531-05-17-4 Zagreb, 22. rujna 2017.

·•

Ministarstvo graditeljstva i prostbrnoga uredenja, povodom zahtjeva tvrtke ADF d.o.o. iz Karlovca, M. Vrhovca 7, zastupane po direktoru Vladimiru Petrovicu , dipl.ing.arh., za izdavanje suglasnosti za obavljanje strucnih poslova prostornog uredenja, na temelju clanka 9. Zakona o poslovima djelatnostima prostornog uredenja i gradnje (,, Narodne novine", br . 78/15.), donosi

RJESENJE

I. ADF d.o.o. lz Karlovca, M. Vrhovca 7, daje se suglasnost za obavljanje strucnih poslova izrade nacrta prijedloga svih prostornih planova i nacrta izvjesca o stanju u prostoru svih razina te obavljanje poslova ui vezi s pripremom j donosenjem svih prostornih planova i izvjesca o stanju u prostoru svih razina iz clanka 2. stavka 1. tocke 1. Pravilnika o izdavanju suglasnosti za obavljanje strucnih poslova prostornog uredenja (,,Narodne novine" br. 136/15.).

II. Pravna osoba iz tocke I. izreke ovo£frjesenja du:Zna je jednom godisnje u mjesecu u kojem je izdana suglasnost dostaviti Ministarstvu dokumentaciju kojom se dokazuje da nisu prestali postojati uvjeti za obavljanje strucnih ·poslova prostornog uredenja.

Ill. Suglasnost iz tocke I. izreke ovoga rjesenja ukinuti ce se rjesenjem ako pravna osoba prestane ispunjavati uvjete propisane za izdavanje suglasnosti , uvjete koji moraju biti ispunjeni prilikom izrade prostornih planova iii ako strucne poslove prostornog uredenja obavlja protivno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uredenja i gradnje, propisima donesenim na temelju tog Zakona iii protivno propisima kojima se ureduje podrucje prostornog uredenja.

Obrazlozenje

ADF d.o.o. iz Karlovca, M. Vrhovca 7, podnio je ovom Ministarstvu zahtjev za izdavanje suglasnosti za obavljanje svih strucnih poslova prostornog uredenja.

Podnositelj zahtjeva je uz zahtjev i tijekom postupka prilozio sve dokaze propisane odredbom clanka 4. Pravilnika o izdavanju suglasnosti za obavljanje strucnih poslova prostornog uredenja:

1. fotokopiju rjesenja o upisu u sudski registar kao dokaz da je ADF d.o.o. iz Karlovca, registriran za obavljanje strucnih poslova prostornog uredenja te

2. dokaze da ima zaposlenog ovlastenog arhitekta urbanista :

2

Klasa: U P/1-350-02/17-07 /37

Vladimir Petrovic, dipl.ing.arh ., ovlasteni arhitekt urbanist, br.ovl. A-U 335

a) rjesenje o upisu u lmenik ovlastenih ar.hitekata urbanista i

b) izvornik potvrde o podacima evidentiranim u maticnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne starije od 30 dana te

3. dokaze da u izradi nacrta prostornog plana moze osigurati sudjelovanje najmanje 3 strucnjaka razlicitih struka iz clanka 15. stavka 1. Zakona o poslovima djelatnostima prostornog uredenja i gradnje :

Jadranko Gojanovic, dipl,ing.grad., ovlasteni infonjer gradevinarstva br.ovl. G 282,

mr.sc. Vesnica Koscak Miocic-Stosic, dipl.ing.agr.

prof .dr.sc. Vladimir Lay, dipl.polit., prof.soc.

i to za svakog strucnjaka :

a) fotokopiju rjesenja o upisu u imenik ovlastenih inzenjera odredene struke, odnosno fotokopiju diplome za strucnjaka koji se ne upisuje u imenik ovlastenih inzenjera,

b) fotokopiju ugovora o poslovnoj suradnji , odnosno izvornik potvrde o podacima evidentiranim u maticnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne starije od 30 dana za strucnjaka zaposlenog u pravnoj osobi i

c) dokaz o dvije godine radnog iskustva na poslovima prostornog uredenja (fotokopije sastavnica prostornih planova u cijoj je izradi strucnjak sudjelovao) .

Uvidom u navedenu dokumentaciju utvrdeno je da podnositelj zahtjeva ispunjava sve uvjete za izdavanje zatrazene suglasnosti.

Slijedom izlozenog, a sukladno odredbi clanka 96. stavak 1. Zakona o opcem upravnom postupku (,,Narodne novine", br. 47/09.) , rijeseno je kao u tocki I. izreke ovog rje~enja .

Sukladno odredbi clanka 10. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uredenja i gradnje, rijeseno je kao u tocki II. izreke ovoga rjesenja.

Sukladno odredbi clanka 10. stavak 1. istog Zakona, rijeseno je kao u tocki 111. izreke ovog rjesenja.

Upravna pristojba u iznosu od 35,00 kn po Tar.br. 1. i 2. Tarife upravnih pristojbi Uredbe o tarifi upravnih pristojbi (,,Narodne novine", broj 8/17) uplacena je na racun drfavnog proracuna.

UPUTA 0 PRAVNOM LIJEKU:

Ovo je rjesenje izvrsno u upravnom postupku i protiv njega se ne moze izjaviti falba, ali se moze pokrenuti upravni spor pred Upravnirn sudom u Zagrebu. Upravni spor pokrece se tuzbom koja se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave ovog rjesenja. Tuzba se navedenom Upravnom sudu predaje neposredno u pisanom obliku iii usmeno na zapisnik, iii se salje postom, odnosno dostavlja elektronicki.

Dostaviti :

~ ADF d.o.o., 47 000 Karlovac, M. Vrhovca 7 n/p Vladimir Petrovic, direktor

2. Evidencija suglasnosti, ovdje

3. Spis, ovdje

REPUBLIKA HRVATSKA HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA

Klasa: UP/1-034-02/16-02/519 Urbroj: 505-04-16-02 Zagreb, 25. travnja 2016.

Hrvatska komora arhitekata odlucujuci o zahtjevu, BRANKICE PETROVIC, dipl.ing.arh ., 018: 38955726022 iz KARLOVCA, M. VRHOVCA 7 u predmetu upisa u lmenik ovlastenih arhitekata urbanista na temelju clanka 26. Zakona o komori arhitekata i komorama inzenjera u graditeljstvu i prostornom uredenju (Narodne novine broj 78/15), i clanka 37. Statuta Hrvatske komore arhitekata (Narodne novine broj 140/15), po zahtjevu stranke donosi

RJESENJE

1. U lmenik ovlastenih arhitekata urbanista up1su1e se BRANKICA PETROVIC, dipl.ing.arh., iz KARLOVCA, M. VRHOVCA 7, pod rednim brojem 336, s danom upisa 25.04.2016. godine.

2. Upisom u lmenik ovlastenih arhitekata urbanista, BRANKICA PETROVIC, dipl.ing.arh., stjece pravo na uporabu strukovnog naziva ovlastena arhitektica urbanistica i pravo na obavljanje strucnih poslova temeljem clanka 47. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uredenja i gradnje i clanka 48. Statuta Hrvatske komore arhitekata, te pravo na pecat i iskaznicu ovlastene arhitektice urbanistice.

3. Upisom u lmenik ovlastenih arhitekata urbanista, BRANKICI PETROVIC, dipl.ing.arh. Komara izdaje pecat i iskaznicu ovlastene arhitektice urbanistice.

4. Upisnina u iznosu od 1.000,00 kn uplacena je na racun Hrvatske komore arhitekata.

5. Zalba protiv ovog rjesenja ne odgada njegovo izvrsenje.

Obrazlozenje

BRANKICA PETROVIC, dipl.ing.arh., iz KARLOVCA, M. VRHOVCA 7 podnijela je ovom javnopravnom tijelu zahtjev za upis u lmenik ovlastenih arhitekata urbanista Hrvatske komore arhitekata dana 25.04.2016. godine.

Hrvatska komora arhitekata provela je postupak razmatranja dostavljenog potpunog zahtjeva imenovane sukladno clanku 64. st. 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inzenjera u graditeljstvu i prostornom uredenju i cl. 4. Pravilinka o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore arhitekata te je utvrdeno da je BRANKICA PETROVIC: .

upisana u lmenik ovlastenih arhitekata - strucni smjer ovlastena arhitektica temeljem rjesenja Klasa: UP/1-350-07/99-01/410, Urbroj:314-01-99-1, ad 30.07 .1999. godine, da je polozila strucni ispit dana 14.11.1980. godine, da je zavrsila odgovarajuci studij i stekla akademski naziv diplomirani inzenjer arhitekture, da je stekla odgovarajuce strucno iskustvo, da ima prebivaliste na teritoriju Republike Hrvatske, da je uplatila upisninu sukladno Odluci o visini upisnine i clanarine Hrvatske komore arhitekata.

BRANKICA PETROVIC, dipl.ing.arh. je prema odredbama Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inzenjera u graditeljstvu bila upisana u lmenik ovlastenih arhitekata - strucni smjer ovlastena arhitektica i po toj osnovi obavljala poslove ovlastene arhitektice. ·

Prema odredbi cl. 64. st. 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inzenjera u graditeljstvu i prostornom uredenju imenovana je temeljem stecenih prava upisana u lmenik ovlastenih arhitekata urbanista.

Temeljem ovako utvrdenog cinjenicnog stanja ispunjeni SU uvjeti propisani u cl. 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inzenjera u graditeljstvu i prostornom uredenju i clanku 6. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore arhitekata.

BRAN Kl CA PETROVIC, dipl.ing.arh., upisom u lmenik ovlastenih arhitekata urbanista Hrvatske komore arhitekata od dana 25.04.2016. godine stjece pravo na uporabu strukovnog naziva ovlastena arhitektica urbanistica, pravo na pecat i iskaznicu, te sva prava i obveze sukladno Zakonu o komori arhitekata i komorama inzenjera u graditeljstvu i prostornom uredenju, Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uredenja i gradnje i Statutu Hrvatske komore arhitekata.

Slijedom ovako utvrdenog cinjenicnog stanja zahtjevu je valjalo udovoljiti, te primjenom odredbi Zakona o komori arhitekata i komorama inzenjera u graditeljstvu i prostornom uredenju, Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uredenja i Statuta Hrvatske komore arhitekata i gradnje rijesiti kao u izreci.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rjesenja moze se izjaviti zalba Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uredenja, u roku od 15 dana od dostave ovog rjesenja.

Upravna pristojba po tarifnom broju 1. i 2. Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (NN br. 8/96, 77/96, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11 , 112/12, 19/13, 80/13, 40/14, 69/14, 87/14 i 94/14) naplacena je i ponistena na podnesku.

Dostaviti : 1. BRANKICA PETROVIC, KARLOVAC, M. VRHOVCA 7 2. U Zbirku isprava Komore

2

ADF d.o.o.

za arhitekturu, projektiranje, savjetovanje,urbanizam i prostorno uređenje

Sjedište:Ured:

M. Vrhovca 7, 47000 Karlovac M. Vrhovca 9, 47000 Karlovac pošt. pret. 60, 47000 Karlovac, HR tel: tel./fax.:e-mail:

+385 47 422424 +385 47 422414 [email protected]

RJEŠENJE O IMENOVANJU ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE

Temeljem članka 82. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17) za odgovornog

voditelja izrade

NACRTA PRIJEDLOGA

URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA

TURISTIČKE ZONE ''NOVIGRAD NA DOBRI''

imenuje se:

BRANKICA PETROVIĆ, dipl. ing. arh.,

ovlaštena arhitektica urbanistica

.

U Karlovcu, ožujak 2018. g.

Direktor ADF-a d.o.o.:

Vladimir Petrović, dipl. ing. arh.

ADF d.o.o.

za arhitekturu, projektiranje, savjetovanje,urbanizam i prostorno uređenje

Sjedište:Ured:

M. Vrhovca 7, 47000 Karlovac M. Vrhovca 9, 47000 Karlovac pošt. pret. 60, 47000 Karlovac, HR tel: tel./fax.:e-mail:

+385 47 422424 +385 47 422414 [email protected]

Temeljem članka 83. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17) izdaje se

IZJAVA ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE

NACRTA PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA

TURISTIČKE ZONE ''NOVIGRAD NA DOBRI''

kojom se potvrđuje da je:

- svaki dio Nacrta prijedloga urbanističkog plana uređenja Turističke zone ''Novigrad na Dobri'' izrađen u skladu sa člankom 83. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17), kao i da su propisane dijelove, odnosno sadržaj dokumenta izradili stručnjaci odgovarajućih struka;

- svaki dio Nacrta prijedloga urbanističkog plana uređenja Turističke zone ''Novigrad na Dobri''

izrađen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17) i propisima donesenim na temelju navedenog Zakona.

U Karlovcu, ožujak 2018. g.

Odgovorni voditelj Nacrta prijedloga

Brankica Petrović, dipl. ing. arh. ovlaštena arhitektica urbanistica


0. UVOD Izrada ''Urbanističkog plana uređenja Turističke zone Novigrad na Dobri'' (u nastavku: UPU ili Plana) utvrđena je ''Odlukom o izradi Urbanističkog plana uređenja Turističke zone Novigrad na Dobri'' (Glasnik Općine Netretić 3/18), u nastavku Odluka o izradi. Stručni izrađivač Plana je tvrtka ADF d.o.o. iz Karlovca. Plan je izrađenu skladu sa:

- Prostornim planom Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije, 26/01, 33/01, 36/08, 56/13, 07/14 i 08a/18)(u nastavku: PPKŽ)

- Prostornim planom Općine Netretić (Glasnik Općine Netretić, 11/07, 10/12)(u nastavku: PPUO) - Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13,65/17) - Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i

standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 - ispravak i 163/04) - ostalim zakonima i propisima bitnim za izradu dokumenata prostornog uređenja.

Planom utvrđuju se i uređuju sljedeća izdvojena građevinska područja u naselju Novigrad na Dobri: - izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarske ugostiteljsko-turističke namjene –

hotel (T1), turističko naselje (T2) - izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarske ugostiteljsko-turističke namjene –

kamp (T3) - izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene – kupalište (R3).

Granica obuhvata Plana utvrđena je Odlukom o izradi. Topografsko-katastarsku podlogu u digitalnom obliku za izradu UPU-a izradila je tvrtka Ured ovlaštenog inženjera geodezije Damir Movre iz Karlovca. Topografsko-katastarska podloga izrađena je uklapanjem geodetske snimke postojećeg stanja i kopija katastarskih planova izdanima od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Karlovac, Ispostave Duga Resa. Tako dobivena topografsko-katastarska podloga odstupa od kopija katastarskih planova na kojima je izrađen PPUO Netretić, pa je stoga granica obuhvata UPU-a promijenjena i prilagođena topografsko-katastarskoj podlozi na način da su obuhvaćene iste katastarske čestice kao u PPUO-a. Stručni izrađivač izradio je nacrt prijedloga Plana, a Općinski načelnik utvrdio je prijedlog Plana za javnu raspravu. Javna rasprava održana je od 22.11.2018. do 22.12.2018., a javno izlaganje 29.11.2018.u 11:00 sati u prostorima Općine Netretić. Nacrt konačnog prijedloga Plana izrađen je u xxx 2018.g., te je u xxx 2018.g. utvrđen konačni prijedlog Plana. Dana xxx 2018.g. usvojen je Plan. U Planu se upotrebljavaju sljedeći pojmovi i kratice:

- Općina Netretić označava Netretić, teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave, - PPUO Prostorni plan uređenja Općine, - UPU Urbanistički plan uređenja, - NN Narodne novine.



A. TEKSTUALNI DIO ODREDBE ZA PROVOĐENJE



1

Članak 0.

(1) U smislu ovog UPU-a izrazi i pojmovi koji se koriste, pored izraza i pojmova utvrđenih ''Zakonom o prostornom uređenju'' (NN 153/13, 65/17), ''Zakonom o gradnji'' (NN 153/13, 20/17) i na temelju njih donesenih propisa, imaju sljedeće značenje:

- Građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako Zakonom o gradnji nije propisano drukčije.

- Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

- Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine.

- Regulacijska crta je pravac koji određuje položaj građevine u odnosu na granicu građevne čestice s građevnom česticom javne namjene.

- Visina građevine (h) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja.

- Ukupna visina građevine (H) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

- Etaža označava nadzemne i podzemne dijelove građevine odvojene međuetažnim konstrukcijama (podrum, suteren, prizemlje, kat, potkrovlje).

- Podrum (Po) je dio građevine ukopan više od 50% svog volumena, čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Može imati veću površinu od površine nadzemnog dijela građevine i može zauzeti najviše 70% površine građevne čestice te može biti smješten na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice od one koja je određena za nadzemni dio građevine, tj. i na samoj granici građevne čestice.

- Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

- Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

- Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. - Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i

neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos izgrađene površine

zemljišta pod građevinom (osnovne građevine i pomoćne građevine) i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine, osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju ako su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

- Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevne (bruto) površine građevina i površine građevne čestice.

- Slobodnostojeće građevine su one koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili susjednih građevina.

- Osnovna zgrada je građevina koja služi za odvijanje predviđene namjene vezane uz određenu građevnu česticu. Osnovnom zgradom se smatra i zgrada s više konstruktivnih sklopova međusobno povezanih u jedinstvenu cjelinu.

- Pomoćna zgrada je svaka zgrada čija je namjena u funkciji osnovne zgrade. - Urbana oprema podrazumijeva osnovne elemente uređenja okoliša: popločani

pješački prilazi građevinama, javna rasvjeta, klupe za sjedenje, koševi za smeće, informativni, oglasni, reklamni prostori i sl.

- Samostojeće zgrade su one koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili na građevine na susjednim građevnim česticama.


2

- Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uračunava površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade.

- Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.).

- Posebni propis je važeći zakonski ili podzakonski propis kojim se regulira područje pojedine struke iz konteksta odredbi.

- Posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan Zakonom o gradnji, osim uvjeta koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

- Kamp mjesto je pojedinačno ili grupno brojem ili slično označen i uređen prostor za kampiranje (očišćen od korijenja, kamenja i sl.).

- Kamp parcela je omeđen, pojedinačno brojem ili slično označen i uređen prostor za kampiranje (očišćen od korijenja, kamenja i sl.).

- Pokretna kućica (mobilhome) je pokretna oprema za kampiranje od čvrstog materijala, nije čvrsto vezana za tlo (može se maknuti), ima kupaonicu.

- Glamping kućica je pokretna oprema za kampiranje od čvrstog materijala, nije čvrsto vezana za tlo (može se maknuti), neuobičajenog je oblika ili je prostorno postavljena na neuobičajen način (npr. pod zemljom, na stupovima, drvu, vodi, stijeni i slično), s ili bez kupaonice.

- Glamping oprema je pokretna oprema za kampiranje, nije ili je samo djelomično od čvrstog materijala, pruža višu razinu od uobičajene usluge (npr. šator s kupaonicom) i/ili koja je prostorno postavljena na neuobičajen način (npr. stupovima, drvu, vodi, stijeni).

- NN - kratica za Narodne novine. - UPU - kratica za Urbanistički plan uređenja.


3

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 1.

(1) Razgraničenje površina prema namjeni prikazano je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

(2) Planom se područje ugostiteljsko-turističke namjene – Turistička zona ''Novigrad na Dobri'', koje

se na razini cjeline smatra ‘hotelom’, dijeli na prostorne cjeline: - ugostiteljsko turističke namjene “hotel” i “turističko naselje” i to planske oznake T1,T2

- ugostiteljsko turističke namjene “kamp” i to planske oznake T3 - sportsko-rekreacijske namjene ''kupalište'' i to planske oznake R3 - površine infrastrukturnih sustava ''javno parkiralište'' i to planske oznake IS1 - te prometne površine.

Članak 2. POVRŠINE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE (T)

(1) U zoni ugostiteljsko-turističke namjene – hotel, turističko naselje (T1, T2) dozvoljava se gradnja novih ugostiteljsko-turističkih sadržaja te rekonstrukcija (dogradnja, nadogradnja, uklanjanje) postojećih građevina, u cilju povećanja kvalitete turističke usluge.

(2) Površine sportsko-rekreacijske na ugostiteljsko-turističke namjene utvrđene su kartografskim prikazima 1.Korištenje i namjena površina i 4.Uvjeti i način gradnje.

(3) Površina ugostiteljsko-turističke namjene – hotel, turističko naselje (T1, T2) namijenjena je gradnji sljedećih sadržaja:

- hotela s pomoćnim građevinama u funkciji hotela - depandansi hotela - turističkih apartmana - sportsko-rekreacijskih sadržaja sa sportskim objektima - terasa, nadstrešnica i trjemova - potpornih zidova, komunalnih objekaka i uređaja, spremišta, kotlovnica i sl. - zelenih i parkovnih površina i sl. - prometnih površina (pristupnih prometnica, prilaznih ulica, pješačkih staza i sl.) - parkirališta i garaža - komunalne infrastrukture.

(4) Površina ugostiteljsko-turističke namjene – kamp (T3) namijenjena je gradnji sljedećih sadržaja: - recepcija i trgovina: recepcija za prijem i ispraćaj gostiju na ulazu u kamp suvenirnica trgovački i slični sadržaji u funkciji turističke potrošnje (agencije, frizerski salon i sl.) prostor za manju trgovinu, tržnicu za ribu, voće, povrće i meso pružanje turističkih i zdravstvenih usluga - sanitarni čvor za goste: zajednički sanitarni čvorovi sa sanitarnim elementima za osobnu higijenu gostiju,

obiteljska kupaonica i drugi sanitarni elementi (praonica za posuđe i rublje, glačanje rublja i sl.)

- ugostiteljski sadržaji za pripremu i usluživanje hrane, pića i napitaka: ugostiteljski objekt s terasom pizzerija caffe i sl. - pješačke površine, dječje igralište (pješčanici, sprave, travnjaci, manji vodeni sadržaji),

vanjski bazen (maksimalno 2 bazena) i sl. - kamp mjesta/kamp parcele:


4

pokretna oprema za kampiranje: šator, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), autodom (kamper), pokretna kućica (mobilhome), glamping kućica, glamping oprema i sl.

- sportske i rekreativne površine (košarka, nogomet, tenis, mini golf, stolni tenis, otvoren bazeni i sl.)

- otvorena kina s manjim pozornicama, disko-klubovi i sl. - parkirališta - pristupne i interne prometne površine (pristupna prometnica, prilazne ulice, pješačke

staze i sl.) - prateća infrastrukturna mreža kampa.

(5) Uvjeti gradnje na površinama ugostiteljsko-turističke namjene utvrđeni su u poglavlju 2.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističkih djelatnosti ovih Odredbi.

(6) Uvjeti gradnje pristupnih prometnica na površinama ugostiteljsko-turističke namjene utvrđeni su u poglavlju 5.1.1. Cestovni promet ovih Odredbi.

Članak 3. POVRŠINE SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R)

(1) Površina sportsko-rekreacijske namjene – kupalište (R3) obuhvaća obalno područje rijeke Dobre koje se namjenjuje za uređenje plaža i kupališnih površina te građenje pristupa rijeci Dobri osobito prilagođenih osobama sa smanjenom pokretljivošću i djeci.

(2) Površina sportsko-rekreacijske namjene-kupalište (R3) utvrđena je kartografskim prikazima 1.Korištenje i namjena površina i 4.Uvjeti i način gradnje.

(3) Površina sportsko-rekreacijske namjene – kupalište (R3) namijenjena je gradnji i uređivaju sljedećih sadržaja:

- plažnih površina - manjih igrališta od prirodnih podloga za sportove loptom (odbojka na pijesku i sl.) - dječjih igrališta - jednostavnih plažnih građevina uslužne namjene tipa „beach bar“ za koje nije

potrebno ishoditi odobrenje za gradnju sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima.

(4) Radi infrastrukturnog opremanja kupališta moguće je: - izvođenje radova na izgradnji infrastrukture (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska,

elektroenergetska, telekomunikacijska, javna rasvjeta) - hortikulturno uređenje, - izgradnja šetnica, trim staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim potrebama te

pristupa u rijeku - postavljanje tuševa, kabine za presvlačenje, osmatračnica i montažne komunalne

opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, i sl.). (5) Uvjeti gradnje površinama sportsko-rekreacijske namjene utvrđeni su u poglavlju 3. Uvjeti

smještaja građevina društvenih/javnih djelatnosti ovih Odredbi. (6) Uvjeti gradnje pristupnih prometnica na površinama sportsko-rekreacijske namjene utvrđeni su u

poglavlju 5.1.1. Cestovni promet ovih Odredbi.

Članak 4. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

(1) Površine infrastrukturnih sustava namijenjene su izgradnji i održavanju sljedećih komunalnih i infrastrukturnih građevina i uređaja:

- javno parkiralište (IS1): planirana javna parkirališta prema uvjetima u poglavlju 5.1.3. Javna parkirališta i

garaže ovih Odredbi.


5

Članak 5. ZELENE POVRŠINE

(1) Zaštitne zelene površine su neizgrađene zelene površine, tamponi internog i vanjskog prostora, koje odjeljuju planirane ugostiteljsko-turističke sadržaje hotela, turističkog naselja i kampa od javnih prometnih površina - kolnih prometnica.

(2) Površina zaštitnog zelenila nije javna površina već je sastavni dio hotela, turističkog naselja, kampa u funkciji osnovne namjene.

(3) Uvjeti uređenja zelenih površina utvrđeni su u poglavlju 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina ovih Odredbi.

Članak 6. PROMETNE POVRŠINE

(1) Prometne površine namijenjene su gradnji: - kolnih prometnica i javnih parkirališta u profilu kolnih prometnica - prema uvjetima u

poglavlju 5.1.1. Cestovni promet ovih Odredbi, - pješačkih prometnica - prema uvjetima u poglavlju 5.1.4 Trgovi i druge veće pješačke

površine ovih Odredbi, - građevina elektroničke komunikacijske mreže - prema uvjetima u poglavlju 5.2. Uvjeti

gradnje elektroničke komunikacijske mreže ovih Odredbi, - građevina komunalne infrastrukturne mreže - prema uvjetima u poglavlju 5.3.Uvjeti

gradnje komunalne infrastrukturne mreže ovih Odredbi.

1.1. OPĆI UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 7.

(1) U obuhvatu Plana može se graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu, tj. zemljištu opremljenom za građenje ili čije je uređenje započeto na temelju programa izgradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim Planom.

(2) Sve građevne čestice moraju imati minimalno II. kategoriju uređenosti građevinskog zemljišta koja obuhvaća:

- priključak na prometnu površinu, - priključak na sustav vodoopskrbe, - priključak na sustav odvodnje otpadnih voda, - priključak na elektroenergetski sustav, - propisani broj parkirališnih mjesta.

(3) Priključivanje građevina na mrežu komunalne infrastrukture (elektroničke komunikacije, plinoopskrba, elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda) obavlja se na način i uz uvjete propisane od nadležnih službi, odnosno posebnim propisima.

(4) Sve zgrade gospodarskih i društvenih/javnih djelatnosti treba izvesti u skladu s važećim propisima o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(5) Uvjeti gradnje na površinama pojedinih namjena utvrđeni su na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje te u poglavljima:

- 2. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističkih djelatnosti ovih Odredbi i - 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih/javnih djelatnosti ovih Odredbi.

Članak 8. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE

(1) Građevna čestica mora imati površinu i oblik koji omogućava njeno racionalno korištenje i izgradnju u skladu s odredbama ovog UPU-a.

(2) Ograda mora biti izvedena kao zeleni nasad (živica ili sličnim autohtonim grmljem) ili prozračna (izvedena od metala, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika), visina ulične ograde ne smije biti veća od 1,8 m, iznimno do 2,00 m kada je to nužno radi zaštite građevina i načina njihovog korištenja. Podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (beton, kamen i sl.) najveće visine 50 cm. Kolna ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema


6

unutrašnjoj strani (na građevnu česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. Prostor kampa mora biti ograđen ogradom. Građevine ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekracijskih djelatnosti moguće je kao cjelinu ograditi ogradom.

(3) Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica ne može biti manja od 3,5 metra na strani na kojoj se neće izvoditi nogostup manje od 3,0 m.

(4) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja (turističke zone) te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.

(5) Najveća visina potpornog zida je 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od minimalno 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti.

(6) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta (PGM) za vozila (osobna, teretna, autobuse, motocikle i sl.) utvrđuje se projektnom dokumentacijom za izdavanje akta kojim se odobrava građenje.

Članak 9.

(1) U slučaju izgradnje zgrada na udaljenosti od regulacijske crte, od ruba građevne čestice ili pripadajuće površine i od susjedne zgrade koja je manja od Planom utvrđene udaljenosti, potrebno je tehničkom dokumentacijom dokazati:

- da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje uslijed djelovanja elementarnih nepogoda i ratnih razaranja,

- da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi, niti izazvati oštećenje na susjednim građevinama.

(2) Na krovovima zgrada je moguća izvedba konstruktivnih zahvata za iskorištavanje vjetra, sunca i sličnih alternativnih izvora energije, sve u okviru gradivog dijela građevne čestice.

(3) Visine dijelova građevina mogu biti i veće od onih propisanih posebnim uvjetima, ukoliko to funkcija građevina ili tehnološki proces koji se u njima obavlja iziskuje (kotlovnice, dimnjaci kotlovnica, vodospremnici, rashladni uređaji, strojarnica dizala i sl.).

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKIH DJELATNOSTI

Članak 10.

(1) Unutar obuhvata UPU-a grade se sljedeće građevine gospodarskih djelatnosti: - građevine ugostiteljsko-turističke djelatnosti na površinama ugostiteljsko-turističke

namjene – hotel, turističko naselje (T1, T2) - građevine ugostiteljsko-turističke djelatnosti na površinama ugostiteljsko-turističke

namjene – kamp (T3). (2) Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti treba graditi u skladu s važećim pravilnicima,

posebnim propisima i važećom zakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku. (3) Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti, moguće je kao cjelinu ograditi ogradom u skladu s

općim uvjetima gradnje. (4) Oblikovanje zgrada ugostiteljsko-turističkih djelatnosti može biti:

- tradicionalno - suvremeno s interpretacijom tradicionalnih motiva - suvremeno - prilagođeno kontekstu i klimatskim posebnostima.


7

Članak 11.

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA – HOTEL, TURISTIČKO NASELJE (T1,T2)

(1) Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti na površini ugostiteljsko-turističke namjene – hotel, turističko naselje (T1, T2) grade se u skladu sa sljedećim uvjetima:

1. Oblik i veličina građevne čestice Oblik i veličina zone na kojoj će se formirati građevna čestica hotela i turističkog naselja (T1, T2) određena je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina i 4. Način i uvjeti gradnje. U ovoj zoni ugostiteljsko turističke namjene može se formirati jedna građevna čestica pri čemu je dopuštena veličina građevne čestice jednaka veličini zone.

2. Namjena i veličina građevina Na građevnoj česticama ove namjene može se graditi hotel sa pratećim sadržajima, pomoćne zgrade u funkciji hotela te sportsko-rekreacijski sadržaji sa sportskim objektima. Sadržaj i dimenzije smještajnih jedinica utvrđuju se ovisno o važećim propisima koji reguliraju pitanje kategorizacije turističkih i ugostiteljskih objekata. Planira se minimalna kategorija 3 zvjezdice (3*), a maksimalna 4 zvjezdice (4*). Depandanse hotela kategorizirati prema važećim pravilnicima. Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,2.

HOTEL - najveći dopušteni broj etaža iznosi 6 etaža - najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 17 m (suteren i podrum ne ulaze u

ukupnu visinu građevine) (u visinu ne ulaze dimnjaci, dizala, antene i sl.) - etaže hotela su: podrum, suteren, prizemlje, 2 kata i potkrovlje za građevine s kosim

krovom ili podrum, suteren, prizemlje i 3 kata za građevine s ravnim krovom - najveći dopušteni kapacitet iznosi 250 kreveta i mora biti usklađen s odredbama

važećih pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima za hotele - zgrada hotela gradi se kao samostojeća građevina.

Prateći sadržaji hotela, koji se mogu se smjestiti unutar zgrade osnovne namjene ili u pomoćnim zgradama, su:

- poslovni prostori (recepcija, uredi uprave i sl.) - prostori ugostiteljsko-turističke namjene (restorani i lokali, caffe bar i sl.) - prostori trgovačke namjene (trgovine prehrambenih i drugih proizvoda, prodavaonice

suvenira i sl.) - prostori sportsko-rekreacijske namjene (zatvoreni bazen, wellness, trim i sl.) - prostori kulturne i zabavne namjene (kongresna dvorana, disko i sl.) - pomoćni prostori (kuhinja s pratećim prostorima, skladišta i sl.) - prostor za igru djece - prostor za održavanje vozila - ostali sadržaji hotela prema važećim pravilnicima.

POMOĆNE GRAĐEVINE U FUNKCIJI HOTELA (ZGRADE PRATEĆIH SADRŽAJA): - najveći dopušteni broj etaža iznosi 3 etaže - najveća dopuštena ukupna visina pomoćnih građevina u funkciji hotela iznosi 9 m

(suteren i podrum ne ulaze u ukupnu visinu građevine) (u visinu ne ulaze dimnjaci, dizala, antene i sl.)

- etaže su: podrum ili suteren, prizemlje i potkrovlje za građevine s kosim krovom odnosno podrum ili suteren, prizemlje i kat za građevine s ravnim krovom

- pomoćne građevine mogu biti slobodnostojeće ili poluugrađene.

DEPANDANSE - najveći dopušteni broj građevina depandansi iznosi 3 depandanse - najveći dopušteni broj etaža iznosi 3 etaže - najveća dopuštena ukupna visina iznosi 9 m (suteren i podrum ne ulaze u ukupnu

visinu građevine) (u visinu ne ulaze dimnjaci, dizala, antene i sl.)


8


- u sklopu podruma ili suterena moguće je planirati garažu za smještaj vozila u mirovanju koja ulazi u koeficijent iskorištenosti

- najveći dopušteni kapacitet ukupno svih građevina depandansi iznosi 150 kreveta i mora biti usklađen s odredbama važećih pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima za hotele

- zgrada depandansi gradi se kao samostojeće građevine ili u nizu.

TURISTIČKI APARTMANI - u zasebnim objektima, sa 1 ili više apartmana po objektu - najveći dopušteni broj etaža iznosi 3 etaže (sa ili bez podruma) - najveća dopuštena ukupna visina iznosi 9 m (suteren i podrum ne ulaze u ukupnu

visinu građevine) (u visinu ne ulaze dimnjaci, dizala, antene i sl.) - etaže su: podrum ili suteren, prizemlje i potkrovlje za građevine s kosim krovom

odnosno podrum ili suteren, prizemlje i kat za građevine s ravnim krovom - u sklopu podruma ili suterena moguće je planirati garažu za smještaj vozila u

mirovanju koja ulazi u koeficijent iskorištenosti - maksimalni kapacitet apartmana iznosi 50 kreveta i mora biti usklađen s odredbama

važećih pravilnika o kategorizaciji za tu vrstu objekata - zgrade apartmana grade se kao samostojeće ili u nizu.

SPORTSKO-REKREACIJSKI SADRŽAJI SA SPORTSKIM OBJEKTIMA Sportski objekti mogu biti sagrađeni u zasebnim građevinama i/ili se nalaziti u zgradi osnovne namjene, pomoćnim zgradama i depandansama.

Uz zgradu osnovne namjene odnosno zgrade pratećih sadržaja na građevnoj čestici mogu se graditi i prateći sportsko-rekreacijski sadržaji sa sportskim objektima:

- dvorana za male sportove s polivalentnim igralištima (dimenzija min 46x46 m) sa tribinama za 1000 ljudi

- kuglana - smještaj za cca 40 osoba - otvorena sportska igrališta za košarku, mali nogomet, tenis i sl. - otvoreni i zatvoreni prostori za uzgoj konja i konjičke sportove - manji ugostiteljski sadržaji i sl.

SPORTSKI OBJEKTI - gradnja građevine moguća je samo na slobodnostojeći način - površina otvorenih rekreacijskih i sportskih građevina bez gledališta ne ulazi u izračun

koeficijenta izgrađenosti (kig) građevinske čestice - maksimalna dozvoljena visina (H) je 13 m (suteren i podrum ne ulaze u ukupnu visinu

građevine) (u visinu ne ulaze dimnjaci, dizala, antene i sl.) - prateći sadržaji mogu se djelomično interpolirati unutar definirane visine te formirati 2

ili 3 etaže - terene i igrališta je moguće sezonski natkriti (pergolama, membranskim

konstrukcijama i sl.). - visina ograde sportskih borilišta ovisi o sadržaju - zgrade za konjički sport (prostorije društva i štala za konje) mogu se graditi kao

zgrade/građevine samo jedne nadzemne etaže s visinom vijenca do 4 m.

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici Gradivi dio čestice određen je minimalnim udaljenostima zgrada od regulacijske linije i od međa susjednih građevnih čestica i prikazan na kartografskom prikazu br. 4. Način i uvjeti gradnje. Unutar gradivog dijela čestice mogu se graditi zgrade osnovne namjene, zgrade pratećih sadržaja, pomoćne zgrade te zgrade sportskih objekata. Minimalna udaljenost zgrada od regulacijske linije cesta iznosi 6,0 m. Minimalna udaljenost zgrada od međa susjednih građevnih čestica je 6,0 m. Na ovim površinama odnosno izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se izvoditi ograde, podzidi, prometne površine – kolni pristupi i parkirališta s nadstrešnicama, priključci i vodovi komunalne infrastrukture te uređivati površine zelenila.


9

Međusobna udaljenost između građevina mjeri se od njihovih najistaknutijih dijelova (balkon, istaci, nadstrešnice i sl.). Međusobna udaljenost između građevina na susjednim građevinskim česticama iznosi najmanje H1/2 + H2/2 + 5,0 m; gdje su H1 i H2 visine građevina. Međusobna udaljenost između građevina na istoj građevinskoj čestici ne smije biti manja od 4,0 m.

4. Oblikovanje građevina Građevine se oblikuju na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza ili s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture sa elementima suvremenog arhitektonskog izraza. Građevine se trebaju smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša. Sklop zgrada na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, a kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne zgrade) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade. Nije dozvoljena primjena oblika i materijala, kao i primjena stilski neprimjerenih elemenata koji nisu u skladu s lokalnom tradicijom gradnje. Oblikovanje zgrada, te vrste materijala i konstrukcije nisu zadani već će se odrediti projektom. Oblik i nagib krovišta zgrada treba biti u skladu s usvojenom tehnologijom građenja, a vrsta pokrova nije određena. Prilikom projektiranja zgrada nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćenja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda). Rješenje građevina treba uskladiti s posebnim propisima u pogledu zaštite od požara, sklanjanja u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti te kretanja invalidnih osoba.

5. Uređenje građevne čestice Minimalno 30% površine građevinske čestice mora biti prirodni teren, uređen pripadajućom urbanom opremom, nepodrumljen i bez parkiranja, uređen kao cjelovito zelenilo. Na prirodnom terenu treba urediti travnjake, cvjetnjake i drugo parterno zelenilo, te saditi stablašice i grmove. Kao uređene površine zelenila mogu računati samo oni prostori za rekreaciju odnosno igrališta koji su izvedeni kao prirodni teren. Obavezan je smještaj propisanog broja garažno-parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici i to prema važećim normativima i pravilnicima. Omogućava se uređenja parkirališta uz hotel, parkirališta uz sportsko-rekreacijska igrališta i objekte te uređenje parkirališta uz depandanse i turističke apartmane. Dozvoljava se parkirališta s više od 50 parkirališnih mjesta smjestiti u podzemnu garažu. Garažna mjesta moguće je smjestiti u suterenu/podrumu depandansi ili u suterenu/podrumu ispod parkirališnih površina.

6. Priključenje građevne čestice na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu Priključci građevnih čestica odnosno zgrada na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su prikazani na kartografskom prikazu br. 4. Način i uvjeti gradnje. Potrebno je omogućiti nekoliko kolnih i pješačkih pristupa sa lokalne prometnice LC (sjeverna strana) te jedan kolno-pješački pristup sa županijske ceste ŽC (sjeveroistočna strana). Građevna čestica mora imati izravni kolni pristup minimalne širine 5 na javnu prometnu površinu sa izvedbom pješačkog hodnika min širine 1,5 m. Građevna čestica mora imati osiguran kolni pristup na javnu prometnu površinu odnosno priključak na komunalnu infrastrukturu što podrazumijeva priključak vodoopskrbe, rješenje odvodnje, elektroopskrbe i elektroničke komunikacijske mreže. Priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ceste s kojom građevna čestica ima među na regulacijskoj liniji. Svakoj građevnoj čestici mora biti osiguran priključak vodoopskrbe, rješenje odvodnje, elektroopskrbe i elektroničke komunikacijske mreže. Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Urbanističkom planu i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

7. Etapnost izvođenja Dozvoljava se fazna gradnja smještajnih jedinica.


10

Članak 12.

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA – KAMP (T3)

(1) Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti na površini ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3) grade se u skladu sa sljedećim uvjetima:

1. Oblik i veličina građevne čestice Oblik i veličina zone na kojoj će se formirati građevna čestica kampa (T3) određena je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina i 4. Način i uvjeti gradnje. Na jednoj građevnoj čestici kampa moguće je smjestiti više građevina pratećih sadržaja ugostiteljsko–turističke namjene. Minimalna površina kamp mjesta je 45 m2, a minimalna površina kamp parcele je 70 m2.

2. Namjena građevina pratećih sadržaja unutar kampa Unutar površine ugostiteljsko turističke – kamp planirana je postava osnovnih smještajnih jedinica kampa (kamp parcele i kamp mjesta) te pratećih sadržaja i prometne mreže kampa. Nije dozvoljena izgradnja čvrstih smještajnih jedinica, tj. smještajnih jedinica koje su na čvrsti način povezane s tlom osim betonskih platformi za smještaj mobilnih smještajnih jedinica. Sadržaj i dimenzije smještajnih jedinica, sa svim pratećim sadržajima i svih pratećih programa, utvrđuju se, ovisno o kategoriji kampa, važećim propisima koji reguliraju pitanje kategorizacije turističkih i ugostiteljskih objekata - planira se minimalna kategorija kampa 3 zvjezdice (3*), a maksimalni kapacitet kampa je oko 300 kreveta. Na osnovnim smještajnim jedinicama moguće je smjestiti sljedeću pokretnu opremu za kampiranje: šator, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), autodom (kamper), pokretna kućica (mobilhome), glamping kućica, glamping oprema. Unutar površine kampa moguće je planirati prostore za:

- recepcija - uprava, - spremišta - sanitarni čvor, - manje trgovačke sadržaje, - tržnicu za ribu, voće, povrće i meso, - pružanje turističkih i zdravstvenih usluga, - ugostiteljstvo u manjem obimu samo za korisnike kampa (manje restorane, caffe i sl.), - športsko-rekreacijske i zabavne sadržaje (košarka, nogomet, tenis, mini golf, stolni-tenis,

boćalište, fitnes, umjetna stijena za penjanje i sl.), - otvorena kina s manjim pozornicama, - uslužni sadržaji, - površinu za parkiranje, - druge slične sadržaje vezane za unaprijeđenije funkcioniranja osnovne namjene, - ostale usluge uz uvjet da su za obavljanje tih usluga ispunjeni uvjeti u skladu s važećim

pravilnicima o kampovima i posebnim propisima koji se na te usluge primjenjuju.

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici Smještajne jedinice kampa, prateće građevine (sanitarni i drugi sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene), recepcija kampa s uredima uprave te trgovačkim i uslužnim sadržajima (trgovina, voćarna, turističke informacije i sl.), čuvarska kućica te po potrebi sanitarije i spremišta mogu se smjestiti unutar gradivog dijela kampa, prikazanom u kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje, a građevine komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova moguće je planirati na cijelom području obuhvata. Udaljenost građevine od granice građevne čestice i regulacijske crte javne prometne površine - kolne prometnice iznosi najmanje 6 m. Najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 4 m.

4. Veličina i građevna (bruto) površina građevine Maksimalna bruto površina pratećih građevina (recepcije, sanitarije, restorana…) je 400 m2. Najveći dozvoljeni kig iznosi 10%. Zgrade se mogu graditi kao samostojeće ili dvojne.


11

Najveća dozvoljena visina iznosi: 2 nadzemne etaže (prizemlje (P) i kat (K) ili prizemlje (P) i potkrovlje (Pk); max

h=7,5) za restoran 1 nadzemnu etažu (prizemlje (P), max h=4 m) za prateće građevine kampa.

5. Uvjeti oblikovanja građevina kampa Oblikovanje građevina treba biti suvremeno, prilagođeno kontekstu i klimatskim posebnostima kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine recepcije kampa, oblikovanje pročelja i krovišta te upotrijebljeni građevni materijali moraju biti usklađeni s okolnim ambijentom mikrolokacije i moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi prirodnom okolišu. Prateće građevine kampa moraju biti u skladu s okolnim građevinama, sa upotrebom prirodnih materijala uz očuvanje krajobraznih vrijednosti. Dozvoljava se ravan (opcija zazelenjivanja) i/ili kosi krov. Na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i postaviti kolektori sunčeve energije.

6. Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti Kod projektiranja javnih dijelova kampa, građevina pratećih sadržaja i internih prometnih površina potrebno je postupati u skladu s važećim propisima o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje urbanističko-arhitektonskih barijera osoba s invaliditetom odnosno osoba smanjene pokretljivosti.

7. Uređenje građevne čestice Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 40% površine kampa, sa strukturom zelene površine koja obuhvaća nisku vegetaciju i travnjake. Prilikom hortikulturnog uređenja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo. Neizgrađeni dio građevinske čestice je potrebno urediti ili redovito održavati, te se preporuča zasaditi autohtone biljne vrste. Prema rubovima prostornih cjelina i uz glavne pješačke prometnice preporuča se saditi visoko zelenilo u potezima. Na zelenim površinama nije dozvoljena gradnja građevina. Dozvoljava se uređenje dječjih igrališta, pješačkih staza, sanitarija, interne prometne mreže i gradnja kamenih podzida (ako je potrebno) visine do 1 m. Moguća je gradnja vanjskih bazena, pješačkih površina, dječjeg igrališta i sličnih građevina - površine navedenih građevina nisu uključene u kig. Dječja igrališta, opremaju se sukladno uzrastu kojem su namijenjena, odvojeno po dobnim skupinama uz zadovoljenje sigurnosnih standarda. Sportski tereni Na površini sportskih terena moguće je graditi i uređivati prostore za sljedeće namjene:

- smještaj pratećih sportsko-rekreacijskih igrališta bez mogućnosti sezonskog natkrivanja (pergolama, membranskim konstrukcijama i sl.) i ugostiteljskih sadržaja (otvoreni sportski tereni: mini golf, stolni tenis, boćalište, fitnes, umjetna stijena za penjanje, bazen i sl., te manji barovi sa pripremom i prodajom brze prehrane),

- prostori za igru djece, - uređene površine za roštilj, - prateći sadržaji (sanitarije, tribine za posjetitelje, spremišta i sl.).

Smještaj građevine i kamp parcela mora omogućiti neometan kolni i pješački pristup svim sadržajima i to internim prometnicama, a posebno treba omogućiti pristup vatrogasnim vozilima. Moguća je gradnja pristupnih kolnih prometnica najmanje širine 3 m. Na dijelovima obuhvata s velikim visinskim razlikama moguće je graditi potporne zidove. Potporne zidove, terase i sl. treba izvesti tako da se ne narušava izgled okoliša. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 1,5 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama, a teren svake terase ozeleniti (osim za visinsku razliku > 15%). Parkirališna mjesta (PM) za zaposlenike i korisnike planiranih sadržaja smještaju se na vlastitoj građevnoj čestici prema kriteriju:

2 zaposlenika - 1 PM, 3-8 sjedećih mjesta u restoranu - 1 PM, 1 smještajna jedinica u čvrstim građevinama koje nisu povezane s tlom na čvrsti način

- 1 PM, 1 kamp mjesto/kamp parcela - 1 PM, a mogu biti smještena pojedinačno unutar

pojedinih kamp mjesta/kamp parcela i/ili skupno unutar pripadajuće površine.


12

8. Način i uvjeti priključenja na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu Građevnoj čestici kampa pristupa se postojećom prometnicom – županijskom cestom Ž3142. Način priključenja kampa na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i 4. Način i uvjeti gradnje te opisan u poglavljima 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže i 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže ovoga Plana. Priključak građevina na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama Plana.

9. Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš kampa Pri odabiru sadržaja, djelatnosti i tehnologija koje će se realizirati u obuhvatu ovoga plana moguće su samo one koje ne onečišćuju okoliš, odnosno one kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša. Tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH/JAVNIH DJELATNOSTI

Članak 13.

(1) Unutar obuhvata UPU-a grade se građevine sportsko-rekreacijskih djelatnosti na površinama: - sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3).

(2) Sve površine i građevine sportsko-rekreacijske namjene smatraju se površinama javne namjene čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima.

(3) Oblikovanje zgrada sportsko-rekreacijskih djelatnosti može biti: - tradicionalno, - suvremeno s interpretacijom tradicionalnih motiva, - suvremeno, - prilagođeno kontekstu i klimatskim posebnostima.

Članak 14. POVRŠINA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE – KUPALIŠTE (R3)

(1) Uvjeti gradnje i uređenja površine sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3) su sljedeći:

1. Oblik i veličina građevne čestice kupališta (R3) Površina sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3) utvrđena je kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena prostora i 4. Uvjeti i način gradnje. Na jednoj građevnoj cestici kupališta moguće je smještati više građevina pratećih sadržaja ugostiteljsko – turističke namjene.

2. Namjena, veličina i građevna (bruto) površina građevina pratećih sadržaja sportsko-rekreacijske namjene kupališta (R3)

Na području prostorne cjeline planske oznake R3 nije dozvoljeno graditi nove samostojeće i pomoćne građevine osim jednostavnih građevina za koje nije potrebno ishoditi odobrenje za gradnju sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima. Područje kupališta koje obuhvaća obalu rijeke Dobre, namijenjeno je gradnji građevina i uređenju površina za potrebe rekreacije na rijeci:

- sunčališta s pratećom opremom - manja sportska igrališta (odbojka na pijesku, boćanje), dječja igrališta i slično, - smještaju jednostavne manje plažne građevine uslužne namjene za pružanje

ugostiteljske usluge, plažnih rekvizita i drugih naprava za rekreaciju i sličnih sadržaja - ronilačkih klubova, - skakaonica, stepenice za pristup vodi i slične građevine - tuševi, kabine za presvlačenje, sanitarije i slična oprema - šetnice, trim staza, pješčanih (ili od drugih prirodnih podloga).

Najveća dopuštena projekcija (zemljište pod građevinom) pojedinačne građevine iznosi 120 m2.


13

Najveći dopušteni broj pojedinačnih građevina je 3 samostojeće građevine. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,05. Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,05. Maksimalna visina građevine iznosi 4,0 m. Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi jednu nadzemnu etažu. U cilju korištenja dopunskih izvora energije moguća je izvedba konstruktivnih zahvata – pasivnih sistema za iskorištavanje sunčeve energije na krovištu gdje je moguća izvedba pomoćnih konstrukcija za postavu sunčevih kolektora.

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici kupališta (R3) - udaljenost građevine od granice građevne cestice iznosi najmanje 6,0 metara - udaljenost građevine od obale rijeke Dobre iznosi najmanje 10,0 metara - najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj cestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 10,0 m.

4. Uređenje građevne čestice kupališta (R3) Obala Dobre uređuje se kao uređena i/ili prirodna plaža, nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti. Uređenje površine provodi se u skladu s uvjetima u poglavlju 5.3.1.5. Uređenje vodotoka i voda ovih Odredbi. Pristup obali treba, u svim dijelovima obalne linije, biti omogućen pješacima u širini najmanje 3 m pa se ovim Planom omogućava uređenje postojeće i/ili izgradnja nove kolno pješačke površine u vidu obalne šetnice, a koja se, osim za pješački promet, može koristiti i za biciklistički, te alternativni turistički i javni prijevoz. Najmanje 40% površine građevne čestice kupališta mora biti sačuvano i uređeno kao prirodni obalni krajobraz. Omogućava se postavljanje komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, i sl.).

Parkirališna mjesta za korisnike kupališta smještaju se:

- na površinama infrastrukturnih sustava - javna parkirališta (IS3), - unutar kampa za korisnike kampa, - preklapanje s parkirališnim mjestima ostalih sadržaja.

5. Uvjeti oblikovanja građevina kupališta (R3) Građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala, kako bi se očuvale kontekstualne kvalitete mikrolokacije. Planiranje sadržaja kupališta i opreme moguće je uz uvjet poštivanja mjera zaštite voda, kakvoće voda i zaštitu obalnog područja te očuvanja ambijentalnih vrijednosti kupališta i okolnog prostora.

6. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti unutar kupališta (R3)

Svi dijelovi kupališta i građevine pratećeg sadržaja moraju se projektirati i graditi tako da su dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osoba s invaliditetom o smanjene pokretljivosti i zadnjim Izmjenama i dopunama istoga pravilnika.

7. Način i uvjeti priključenja na javno – prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu: - infrastrukturna opremljenost: - vodoopskrba i odvodnja, - javna rasvjeta, - telekomunikacijska i elektroenergetska mreža, - kante za prikupljanje otpada.

Način priključenja površina na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima: 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i 4 Način i uvjeti gradnje te opisan u poglavljima 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže i 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže ovoga Plana. Priključak građevina na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama Plana.


14

8. Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš kupališta Pri odabiru sadržaja, djelatnosti i tehnologija koje će se realizirati u obuhvatu ovoga plana moguće su samo one koje ne onečišćuju okoliš, odnosno one kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša. Tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 15.

(1) Unutar obuhvata Plana nema postojećih i nije planirana gradnja novih stambenih građevina. (2) U obuhvatu Plana zabranjena je gradnja stambenih građevina te svih građevina koje sadrže

stambene sadržaje (stambene jedinice ili stanove).

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 16.

(1) Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama.

(2) Manje infrastrukturne građevine (trafostanice, crpne stanice) mogu se graditi u zonama drugih namjena, temeljem ovog Plana u skladu s tehnološkim potrebama i propisima, na način da ne narušavaju prostorne i ekološke vrijednosti okruženja.

(3) Infrastrukturne mreže unutar obuhvata Plana su: - prometna mreža, - elektronička komunikacijska mreža: nepokretna mreža i pokretna mreža, - komunalna mreža: vodnogospodarski sustav: vodoopskrbni sustav, sustav odvodnje otpadnih voda (razdjelni sustav), sustav zaštite od štetnog djelovanja voda, uređenje voda i vodotoka. - energetski sustav: elektroenergetski sustav, dopunski (obnovljivi) izvori energije.

(4) Detaljno određivanje trasa i lokacija građevina prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže, koji su određeni ovim Planom, utvrđuje se projektnom dokumentacijom za ishođenje akta kojim se odobrava građenje, vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima nadležnih tijela i drugim okolnostima.

(5) Planirani vodovi elektroničke komunikacijske i komunalne mreže vode se u profilu postojećih i planiranih prometnica. Iznimno, dozvoljava se polaganje vodova elektroničke komunikacijske i komunalne mreže unutar zaštitnog koridora prometnica ukoliko ih zbog širine prometnice, konfiguracije terena i sl. nije moguće položiti unutar profila prometnice.

(6) Građevine elektroničke komunikacijske i komunalne mreže čija gradnja je planirana u trasama prometnica moraju se graditi istovremeno s rekonstrukcijom / gradnjom tih prometnica.


15

(7) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina, objekata i uređaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika predmetnog infrastrukturnog koridora.

(8) Sva međusobna križanja vodova i ostalih građevine elektroničke komunikacijske i komunalne mreže treba izvesti u skladu s tehničkim propisima.

(9) Unutar Planom utvrđenih koridora prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže, za sve gradnje i intervencije, potrebno je ishoditi odobrenja i suglasnosti nadležnih organa i javnih poduzeća.

(10) Priključivanje građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera ili komunalne organizacije.

(11) Infrastrukturni sustavi izgrađivati će se u skladu s planiranim kapacitetima novih sadržaja uz planiranje rezervi za buduću nadogradnju sustava i njihova proširenja.

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 17.

(1) Prometna mreža prikazana je na kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet, pošta i elektroničke komunikacije u mjerilu 1:2000.

(2) Prilikom projektiranja prometne mreže potrebno je pridržavati se zakonske i podzakonske regulative, posebnih propisa te važećih standarda i pravilnika koji su relevantni za ovu problematiku.

(3) Sve kolne prometnice trebaju biti građenje tako da omogućavaju vatrogasne pristupe te nesmetano kretanje svih interventnih vozila (hitna pomoć, policija i dr.).

(4) Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s ''Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivost'' (NN 78/13), tj. bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

(5) Korekcija trase prometnica, odnosno konačno oblikovanje prometnica, tj. oblik i veličina njene građevne čestice, definirat će se kao posljedica detaljnog tehničkog rješenja u postupku ishođenja akta za građenje. Izgradnja dodatne prometne mreže i eventualno proširenje koridora ili korekcija trase planiranih prometnica određenih ovim Planom, pa tako i planiranih građevnih čestica za gradnju istih, kod izrade glavnog projekta neće se smatrati izmjenom ovog Plana.

5.1.1. Cestovni promet

Članak 18.

(1) Ovim Planom planira se mogućnost gradnje internih kolnih prometnica (pristupnih prometnica) i pješačkih zona, putova i sl. koje nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana, a omogućuju kolni i pješački pristup smještajnim jedinicama hotela i turističkog naselja / kamp mjestima / kamp parcelama unutar navedenih površina

(2) Kolne prometnica koje nisu predviđene ovim UPU-om moguće je graditi unutar sljedećih površina: - površina ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3) - površina ugostiteljsko-turističke namjene – hotel, turističko naselje (T1, T2).

(3) Građevnoj čestici može se omogućiti kolno-pješački pristup s javne cestovne površine najmanje širine 4,00 metra, uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m.

(4) Najmanja širina kolnika je: - za jednosmjerni automobilski promet iznosi 3,00 m za kolnik + 1,00 m za nogostup - za dvosmjerni promet iznosi 5,00 m + 1,00 m za nogostup.

(5) Duljina slijepe ulice ne smije biti veća od 100 m ako se planira izvedba L okretište, 180 m sa Y ili T okretištem te do 250 m sa kružnim okretištem.

(6) Nogostupe je potrebno izvesti s izdignutim rubnjacima, minimalne širine 1,5 m.


16

(7) Zadani profili prometnica mogu se proširiti biciklističkom stazom najmanje širine 1,0 m za jednosmjerni ili 1,8 m za dvosmjerni promet.

(8) Zadani profili prometnica ne smiju se smanjivati. (9) Iznimno, širina postojećih javnih prometnih površina može biti i manja ukoliko se radi o postojećim

javnim prometnim površinama koje nije moguće proširivati ili ako se radi o području posebnih (otežanih) terenskih uvjeta (strmi tereni).

(10) Ostali elementi gradnje interne prometnice moraju udovoljavati uvjetima Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, i 142/03).

Članak 19.

(1) UPU-om su planirane sljedeće pješačke prometnice: - pješačka staza 3 m unutar površine kupališta.

(2) Pješačke staze moguće je međusobno povezuju pješačkim pothodnikom / cestovnim propustom, najmanje širine 2 m i najmanje visine 2.2 m.

(3) Pješačke staze se uređuju se kao pješačke površine s elementima ambijentalne i javne rasvjete, grupama za sjedenje, urbanom opremom i sličnim sadržajima, na način koji minimalno smanjuje njihovu širinu i osigurava kretanje interventnih vozila.

(4) Istovremeno sa gradnjom pješačkih staza treba graditi sve pripadajuće građevine komunalne mreže.

(5) Pješačka staza i zeleni pojas trebaju biti uzdignuti u odnosu na kolnik rubnjakom minimalne visine 10 cm.

Članak 20.

(1) Gradnjom vertikalnog elementa komunalne infrastrukture (npr. stup javne rasvjete, nadzemni hidrant i sl.) treba smjestiti tako da ne smanjuju širinu pješačke staze ili kolnika i da ne ometa promet.

(2) Građevnu česticu prometne površine čine pripadajući kolnik, nasipi, usjeci, pješačke površine, zelene površine i ostali elementi.

(3) Dozvoljena je etapna gradnja kolnih prometnica. (4) Sve ulice treba graditi i održavati na način da se omogući vođenje elektroničke komunikacijske i

komunalne infrastrukture. (5) Pri izradi projektne dokumentacije, ali i izvedbi pojedinih planiranih prometnica, treba posvetiti

osobitu skrb očuvanju krajobraza. Ceste treba prilagoditi terenu kako bi građevnih radova bilo što manje. Za zaštitu pokosa i iskopanih dijelova terena obvezno treba koristiti autohtono drveće i grmlje.

(6) Gdje je god moguće potrebno je u pojasu ulice (između kolnika i nogostupa) posaditi drvored prikladne veličine i oblika. Predlaže se stabla saditi na razmaku koji će omogućiti okomito ili podulje parkiranje osobnih vozila u drvoredu.

(7) Sve prometnice potrebno je opremiti vertikalnom i horizontalnom signalizacijom, te javnom rasvjetom u funkciji osvjetljavanja pješačkih i kolnih površina.

Članak 21.

(1) Broj i točan položaji kolnih priključaka – prilaza građevnoj čestici definirati će se projektnom dokumentacijom te se treba uskladiti s dispozicijom i projektnim rješenjima pojedinih objekata.

(2) Priključak građevne čestice na prometnu površinu (javnu ili nerazvrstanu cestu) mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole.

(3) Kolni priključak mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu s važećim propisima.


17

(4) Na raskrižjima i drugim mjestima gdje se očekuje prelazak pješaka, biciklista, osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti preko kolnika trebaju se ugraditi spušteni rubnjaci i ostali propisani elementi.

(5) Sva križanja se trebaju izvesti tako da vozilima omoguće sigurno uključivanje i isključivanje s ulice.

(6) Kod daljnje razrade plansko-projektne dokumentacije posebnu pažnju treba posvetiti postavljanju vertikalne prometne signalizacije i reklamnih panoa, kako se ne bi narušila prometna preglednost na križanjima i priključcima.

(7) Izgradnja građevina i ograda ili sadnja nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj na smanjenje preglednosti, posebno u zonama križanja, nisu dozvoljena.

(8) Ne dozvoljava se gradnja građevina, zidova i ograda te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

5.1.2. Promet u mirovanju

Članak 22.

(1) Promet u mirovanju unutar obuhvata Plana planira se: - javnim parkiralištima na površinama infrastrukturnih sustava - javno parkiralište (IS3) - unutar vlastitih građevnih čestica pojedinih zgrada - za dostavna vozila i osobna

vozila. (2) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta osigurava se na građevnoj čestici pripadajuće

građevine. (3) Potreban broj parkirališnih mjesta koje je potrebno osigurati za pojedine vrste sadržaja utvrđen je

za svaku vrstu sadržaja u poglavljima: - 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti ovih Odredbi, - 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih/javnih djelatnosti ovih Odredbi.

(4) Projektnom dokumentacijom za izdavanje lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima gradnje potrebno je utvrditi potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta (PGM) za vozila (osobna, teretna, autobuse, motocikle i sl.).

(5) Ukoliko se PGM smještaju ispod zemlje (podrumska etaža) onda se ta površina ne obračunava u koeficijent iskoristivosti.

(6) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

(7) Parkirališta treba graditi u skladu s ‘‘Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti’‘ (NN 78/13), tj. osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati najmanje 5 % parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

(8) Parkirališta treba ozeleniti visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično rješenje) u omjeru najmanje 1 stablo na 3 parkirališna mjesta i niskim zelenilom (travnjak, grmored, cvjetnjak i sl.

(9) Parkirališna mjesta ne smiju imati direktan izlaz na ulicu već preko interne prometnice na građevnoj čestici.

(10) Onečišćene oborinske vode s površina javnih parkirališta obvezno se pročišćavaju prije upuštanja u javni sustav odvodnje oborinskih voda prema uvjetima u poglavlju 5.3.1.2. Sustav odvodnje otpadnih voda ovih Odredbi.

5.1.3. Javna parkirališta i garaže

Članak 23.

(1) Dozvoljava se i gradnja garaže na površini ugostiteljsko-turističke namjene – hotel, turističko naselja (T1, T2), za minimalno 50 parkirališno garažnih mjesta.

(2) Garažu je moguće smjestiti kao samostojeću, u suterenu/podrumu parkirališnih površina ugostiteljsko-turističkih namjena – hotel, turističko naselje (T1, T2) ili u sklopu depandansi hotela.


18

Članak 24.

(1) Planirana je gradnja javnih parkirališta (IS2). (2) Javno parkiralište se može graditi samo u jednoj razini. (3) Minimalna površina građevne čestice javnog parkirališta određuje se prema normativu 35 m²

prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m² prometne površine za autobuse (u prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 m, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m te priključenje na javnu površinu za osobne automobile, a 12,0 x 4,0 m parkirno mjesto + 1,0 x 4,0 m prilazne ceste te priključenje na javnu površinu za autobuse).

(4) Najmanje veličine parkirališnih mjesta na javnom parkiralištu su: - 2,5 x 5,0 m za osobna vozila, - 12,0 x 4,0 m za teretna vozila i autobuse.

(5) Širina prilaznog kolnika do parkirališnih mjesta na javnom parkiralištu iznosi najmanje 6 m. (6) Parkiralište se ne smije predvidjeti duž postojeće prometnice na način da se time sužava kolnik ili

da se onemogući prolaz pješaka (potrebno je osigurati pločnik najmanje širine 1 metar). (7) Preko javnih parkirališta nije moguće ostvariti kolni pristup s prometne površine na građevnu

česticu. (8) Javna parkirališta treba graditi u istoj razini s kolnikom. (9) Javna parkirališta treba ozeleniti visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni

pojas s drvoredom ili slično rješenje) u omjeru najmanje 1 stablo na 3 parkirališna mjesta i niskim zelenilom (travnjak, grmored, cvjetnjak i sl.) na najmanje 5% površine građevne čestice javnog parkirališta.

(10) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

(11) Javna parkirališta treba graditi u skladu s ‘‘Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti’‘(NN 78/13), tj. osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati najmanje 5 % parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

(12) Onečišćene oborinske vode s površina javnih parkirališta obvezno se pročišćavaju prije upuštanja u javni sustav odvodnje oborinskih voda prema uvjetima u poglavlju 5.3.1.2. Sustav odvodnje otpadnih voda ovih Odredbi.

5.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 25.

(1) U obuhvatu UPU-a ne postoje i nisu planirani trgovi i druge veće pješačke površine. (2) Trgove koji nisu utvrđeni ovim Planom moguće je graditi i uređivati na sljedećim površinama:

- površine ugostiteljsko-turističke namjene - hotel (T1), turističko naselje (T2) - površine ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3).

(3) Navedeni trgovi se uređuju kao pješačke površine s elementima zelenila i zelenih površina, vode, ambijentalne i javne rasvjete, grupama za sjedenje, urbanom opremom te sličnim sadržajima.

5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 26.

(1) Elektronička komunikacijska mreža prikazana je na kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet, pošta i elektroničke komunikacije u mjerilu 1:2.000.

(2) Elektroničku komunikacijsku mrežu treba graditi u skladu s zakonskom i podzakonskom regulativom, posebnim propisima te važećim standardima i pravilnicima koji su relevantni za ovu problematiku.


19

(3) Tehničke i ostale uvjete gradnje građevina elektroničke komunikacije mreže te priključenja građevnih čestica i građevina na elektroničku komunikacijsku mrežu, koji nisu utvrđeni ovim Planom, definiraju nadležna tijela.

(4) U obuhvatu Plana je planirana gradnja nepokretne elektroničke komunikacijske mreže te omogućena gradnja pokretne elektroničke komunikacijske mreže.

Članak 27. NEPOKRETNA ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA MREŽA

(1) Nepokretna elektronička komunikacijska mreža unutar obuhvata Plana obuhvaća postojeći i planirani korisnički i spojni vod.

(2) Nove građevine priključuju se na nepokretnu elektroničku komunikacijsku mrežu putem odgovarajućih tipskih zdenaca prema uvjetima i suglasnosti nadležnog upravnog tijela.

(3) Položaj planiranih vodova (korisničkih i spojnih kablova) nepokretne elektroničke komunikacijske mreže prikazan je shematski. Točan položaj planiranih vodova (korisničkih i spojnih kablova) nepokretne elektroničke komunikacijske mreže utvrdit će se projektnom dokumentacijom za ishođenje akta kojim se odobrava građenje.

(4) U slučaju gradnje planiranih sabirnih cesta u skladu sa Odredbama ovoga Plana omogućuje se gradnja vodova (korisničkih i spojnih kablova) fiksne elektroničke komunikacijske mreže na građevnoj čestici predmetne prometnice. Točan položaj i potreba gradnje vodova (korisničkih i spojnih kablova) fiksne elektroničke komunikacijske mreže utvrdit će se projektnom dokumentacijom za ishođenje akta kojim se odobrava građenje.

(5) Planirani vodovi (korisnički i spojni kablovi) nepokretne elektroničke komunikacijske mreže čija je gradnja planirana na građevnim česticama planiranih sabirnih cesta moraju se graditi istovremeno s gradnjom planiranih sabirnih cesta.

Članak 28. POKRETNA ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA MREŽA

(1) U obuhvatu Plana nema postojećih baznih stanica (osnovnih postaja) pokretne elektroničke komunikacijske mreže.

(2) Operateri na području pokretnih komunikacija za potrebe ispunjenja koncesijskih uvjeta grade infrastrukturu pokretnih komunikacija, jer prema važećim propisima područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice.

(3) U razvoju sustava javnim elektroničkim komunikacijama u pokretnoj mreži planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija).

(4) U skladu s navedenim planovima na području obuhvata Plana moguća je gradnju i postavljanje baznih stanica (osnovnih postaja) pokretnih komunikacija smještanjem na samostojeće stupove i krovne prihvate u skladu sa sljedećim uvjetima:

- Potrebno je osigurati pokrivenost signalom pokretne elektroničke komunikacijske mreže cijelog prostora u obuhvatu Plana.

- Točan položaj / lokacija postavljanja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na antenski prihvat utvrdit će se projektnom dokumentacijom za ishođenje akta kojim se odobrava građenje.

- Postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na antenski prihvat ne može se vršiti na udaljenosti manjoj od 1000 m od već postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na samostojećem antenskom stupu.

- Kod utvrđivanja položaja / lokacije postavljanja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na antenski prihvat utvrđuje se princip da jednu lokaciju koristi više korisnika (operatora / koncesionara).


20

5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 29.

(1) U izradi projekata mrežu komunalne infrastrukture potrebno je uskladiti sa telekomunikacijskim instalacijama.

(2) Planom prikazani položaj postojećih i planiranih trasa mreže komunalne infrastrukture je približan. Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za građenje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata komunalne infrastrukture planom utvrđene trase mogu se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih rješenja komunalne infrastrukturne mreže predviđenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno drugim ekvivalentnim aktom za građenje može se odobriti gradnja infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu utvrđene ovim planom, ukoliko se time ne narušavaju planom utvrđeni uvjeti korištenja površina. Takva promjena ne smatra se izmjenom ovog Plana.

5.3.1. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 30.

(1) Vodnogospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:2000.

(2) Vodnogospodarski sustav treba graditi u skladu sa zakonskom i podzakonskom regulativom, posebnim propisima te važećim standardima i pravilnicima.

(3) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju u obuhvatu UPU-a, potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima i Zakonom o vodama.

(4) Sustav treba graditi tako da bude vodonepropustan i u skladu s važećim propisima i tehničkim uvjetima nadležnog komunalnog društva.

(5) Gradnja komunalne infrastrukturne mreže predviđena u koridorima prometnih površina mora se izvoditi kao podzemna. Komunalna infrastruktura može se izvoditi i izvan koridora prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene.

(6) Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci – priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera.

(7) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja.

5.3.1.1. Vodoopskrbni sustav

Članak 31.

(1) Vodoopskrbni sustav u obuhvatu Plana obuhvaća sljedeće građevine i vodove: - postojeći opskrbni cjevovod (PVC cjevovod profila Ø75 unutar županijske ceste

ŽC3142, PVC cjevovod profila Ø63 i PEHD cjevovod profila Ø32 unutar površine ugostiteljsko turističke namjene – T1,T2)

- planirani opskrbni cjevovod (površine ugostiteljsko-turističke namjene - kamp). (2) Profil planiranih vodoopskrbnih cjevovoda u obuhvatu Plana bit će utvrđen hidrauličkim

proračunom tj. projektnom dokumentacijom za ishođenje akta kojim se odobrava građenje.

Članak 32.

POSTOJEĆI OPSKRBNI CJEVOVODI (1) Postojeći opskrbni cjevovodi zadržavaju se i rekonstruiraju se po potrebi PEHD cijevima.


21

Članak 33.

PLANIRANI OPSKRBNI CJEVOVODI (1) Svaka nova građevina unutar obuhvata Plana mora imati osiguran priključak na vodoopskrbni

sustav. Priključci pojedinih građevina na vodoopskrbni sustav realiziraju u skladu s uvjetima nadležnog distributera. Za svaku građevnu česticu treba planirati zasebno vodomjerno okno sa razdvojenim mjerenjem sanitarne i požarne (hidrantske) vode.

(2) Prostor ugostiteljsko-turističke namjene - kamp opskrbljuje se vodom spajajući se na postojeći magistralni vodoopskrbni cjevovod koji se nalazi u županijskoj cesti ŽC3142.

(3) Planirani opskrbni cjevovodi grade se na prometnim površinama, odnosno u trasama planiranih kolnih i pješačkih prometnica. Grade od cijevi profila koji će zadovoljiti potrebe potrošne i požarne vode što treba biti utvrđeno odgovarajućom projektnom dokumentacijom.

(4) Kod gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnog sustava obvezno je, u svrhu zaštite od požara, planiranje gradnje hidrantske mreže u skladu s ''Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara'' (NN 08/06), odnosno njenim eventualnim budućim izmjenama i dopunama. Hidranti ne smiju smanjivati minimalnu širinu pješačke staze propisanu ovim Planom te se trebaju nalaziti van trupa kolnika ceste i nogostupa u zelenom pojasu uz nogostup.

(5) Potreba za hidrantskom mrežom kod pojedinog objekta (na pojedinoj čestici) definirat će se izradom projektno tehničke dokumentacije za pojedini objekt, te na osnovu požarnog opterećenja iz Elaborata za zaštitu od požara, a sve u skladu s važećim posebnim propisima i važećom zakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku.

(6) Od požarnih hidranata treba predvidjeti nadzemne požarne hidrante DN 100 mm koji služe za pasivno gašenje požara. Za aktivno gašenje požara predvidjeti će se na parcelama interne unutarnje i vanjske hidrantske mreže.

5.3.1.2. Sustav odvodnje otpadnih voda

Članak 34.

(1) Unutar prostora Plana planiran je razdjelni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. (2) Omogućava se etapna izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda koju je potrebno predvidjeti

projektnom dokumentacijom. Svaka etapa mora biti dio konačnog rješenja, a ujedno i funkcionalno – tehnološka cjelina u skladu posebnim propisima i važećom zakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku.

(3) U slučaju izgradnje sustava javne odvodnje potrebno je sve planiranje građevine priključiti na sustav javne odvodnje.

Članak 35.

SUSTAV ODVODNJE SANITARNIH (I TEHNOLOŠKIH) OTPADNIH VODA (1) Nije dopušteno upuštanje oborinskih otpadnih voda s krovova i ostalih površina u sustav odvodnje

sanitarnih otpadnih voda. (2) Planirani gravitacijski i tlačni kanali odvodnje sanitarnih otpadnih voda grade se unutar trasa

planiranih kolnih prometnica i zaštitnih zelenih površina od korisnika do planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih sanitarnih voda.

(3) Predviđeni su zatvoreni kanali koji duž trase imaju odgovarajuće šahte, vidljive na prometnoj površini, s istom kotom nivelete kao prometnica.

(4) Sanitarne i tehnološke otpadne vode treba pročistiti odgovarajućim predtretmanima na vlastitoj građevnoj čestici prije upuštanja u podzemlje preko upojnih bunara ili u konačni recipijent (rijeka Dobra):

- tehnološke otpadne vode treba pročistiti prije upuštanja u sustav odvodnje sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda do kvalitete sanitarne otpadne vode

- otpadne vode s pojačanim udjelom masnoća u sanitarnim i tehnološkim otpadnim vodama (npr. otpadne vode iz restorana, hotela i sl.) moraju ugraditi separator masti (mastolov) odgovarajućeg kapaciteta i njime pročistiti otpadne vode prije upuštanja u sustav odvodnje.


22

(5) Proces pročišćavanja otpadnih voda se mora temeljiti na punom mehaničko-biološkom pročišćavanju otpadnih voda.

(6) Stupanj pročišćenja otpadnih voda na planiranom uređaju za pročišćavanje otpadnih sanitarnih voda utvrđuje se u skladu s važećim posebnim propisima te prema zakonskoj i podzakonskoj regulativi. Nivo i parametre pročišćavanja propisivati će javnopravno tijelo nadležno za odvodnju. Zbrinjavanje mulja iz uređaja treba riješiti u sklopu rješenja gospodarenja otpadom.

Članak 36.

SUSTAV ODVODNJE OBORINSKIH VODA (1) Zabranjeno je priključivati bilo kakve otpadne sanitarne (i tehnološke) vode na sustav oborinske

odvodnje. (2) Oborinske vode mogu biti:

- čiste oborinske vode (npr. s krovova građevina, sa zelenih površina) - zagađene (zauljene) oborinske vode (npr. s manipulativnih površina).

(3) Oborinske vode prikupljaju se preko cestovnih kanala i slivnika u zasebne cjevovode smještene unutar planiranih kolnih i pješačkih prometnica, zelenih površina ili drugih javnih površina te se upuštaju u najbliži recipijent (vodotok I. kategorije - rijeku Dobru) ili upojni bunar.

(4) Obaveza pročišćavanja oborinskih voda prije upuštanja u planirani sustav odvodnje oborinskih voda treba biti utvrđena projektnom dokumentacijom za izdavanje akta kojim se odobrava građenje na predmetnoj građevnoj čestici.

(5) Stupanj pročišćenja oborinskih voda utvrđuje se u skladu s važećim posebnim propisima i važećom zakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku.

(6) Čiste oborinske vode (krovne površine i sl.) mogu se upustiti direktno u teren, na mjestu nastajanja, na vlastitoj građevnoj čestici, dok se kao varijantno rješenje mogu akumulirati i koristiti za navodnjavanje.

(7) Zagađene oborinske vode s prometnih površina treba zatvorenim kanalima dovesti do uređaja za pročišćavanje oborinskih voda (taložnik-pjeskolov, separator ulja i naftnih derivata) kojim se one pročišćavaju do kvalitete za upuštanje u konačni recipijent. Uređaja za pročišćavanje mora biti dostupan za čišćenje nadležnim službama,

(8) Zagađene oborinske vode s ostalih površina treba pročistiti vlastitim uređajem za pročišćavanje oborinskih voda (taložnik-pjeskolov, separator ulja i naftnih derivata) kojeg treba graditi na vlastitoj građevnoj čestici. Granične vrijednosti pokazatelja u oborinskoj vodi nakon pročišćavanja trebaju biti u skladu s važećom zakonskom i podzakonskom regulativom i važećim pravilnicima te se tada mogu upuštati u teren na vlastitoj građevnoj čestici preko upojnih bunara.

(9) Obaveza pročišćavanja oborinskih voda prije upuštanja u planirani sustav odvodnje oborinskih voda treba biti utvrđena projektnom dokumentacijom za izdavanje akta kojim se odobrava građenje na predmetnoj građevnoj čestici.

(10) Stupanj pročišćenja oborinskih voda utvrđuje se u skladu s važećim posebnim propisima i važećom zakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku.

(11) Oborinsko otjecanje preporuča se smanjiti izvedbom podloga koje su propusne (na pješačkim i ostalim površinama koje nisu onečišćene naftnim derivatima), sadnjom biljnih pojaseva i travnjaka za filtraciju te odvođenjem čistih oborinskih voda što kraćim putem u prirodni prijemnik.

(12) Oborinske vode građevina okolnih parcela potrebno je zbrinjavati na pripadajućoj građevnoj čestici.

(13) Svi kanalizacijski objekti moraju biti izvedeni od vodotijesnog materijala osim upojnih građevina (npr. upojni bunar) te dimenzionirani prema hidrauličkom kapacitetu postojećih i budućih građevina na gravitirajućem slivnom području.

(14) Prije izrade projektne dokumentacije potrebno je utvrditi upojnost tla i dokazati mogućnost dispozicije pročišćenih oborinskih voda.

(15) Mjesta priključenja na javni sustav oborinske odvodnje, recipijent ili upuštanje u podzemlje definirat će se projektnom dokumentacijom, sve prema uzdužnim i poprečnim padovima

predviđenih prometnica. Upojne građevine predviđa se smjestiti u zelenim površinama.


23

5.3.1.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 37.

(1) Dio prostor obuhvata Plana koji je ugrožen nailaskom velikih voda i izlijevanjem rijeke Dobre van korita prikazan je na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2000.

(2) Prema podacima vlasnika zemljišta planiranoga kampa, utvrđena je da rijeka Dobra plavi dva puta godišnje. Voda se digne 1 do 2 m. Točna kota plavljenja biti će utvrđena projektnom dokumentacijom. Utvrđene su sljedeće mjere zaštite:

- gradnja sadržaja koji ne podnose plavljenje (npr. zona kampera, pročistač, restoran i sl.) preporuča se iznad kote plavljenja:

gradnjom građevina stupovima podignutih iznad terena, gradnjom građevina na nasipanom terenu; - nasipavanje terena u dva nivoa namijenjenog gradnji sadržaja koji ne podnose

plavljenje najmanje do kote plavljenja i gradnja planiranih građevina iznad te kote - visinu najnižeg poda zgrade treba planirati najmanje 30 cm iznad kote plavljenja;

- smještaj sadržaja koji podnose povremeno plavljenje (npr. zona šatora, kupalište i sl.) i koji se koriste u ljetnom periodu kada je vodostaj rijeke Dobre niži, na dijelu terena ispod kote plavljenja;

- uređenje obale Dobre prilikom gradnje i uređenja kupališta (R3) s ciljem sprečavanja erozije i urušavanja obale.

Članak 38.

(1) Prema elaboratu ‘’Akumulacija Lešće, Procjena ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara’’ iz 2013.g., iznenadnim rušenjem brane HE Lešće očekuju se velike brzine poplavnog vala i razorna moć nailaska velike količine vode u dolini – nizvodno. Nakon 1h 43 min poplavni val dolazi u naselje Novigrad. Prema procjenama objekti locirani uz vodotok bili bi preplavljeni, a posljedice bi bile slične onima koje izazivaju prirodne poplave reda veličine vodnog vala 1000 godišnjeg povratnog perioda. Za obavješćivanje i uzbunjivanje stanovništva postavljenje su elektronske sirene na područnoj školi Novigrad.

(2) Prema elaboratu ''Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja'' iz 2015.g., zbog novoizgrađene brane HE Lešće koja se nalazi uzvodno van područja obuhvata, razina vodenog vala u Novigradu povremeno se podiže preko 1 m, u roku od 20-ak minuta.

5.3.1.5. Uređenje vodotoka i voda

Članak 39.

(1) Prostorom obuhvata Plana prolazi rijeka Dobra (vodotok I. kategorije). Uređenje vodotoka i voda treba provoditi sukladno zakonskoj i podzakonskoj regulativi te posebnim propisima te važećim standardima i pravilnicima.

(2) Regulacijske zahvate na rijeci Dobri moguće je izvoditi uz zadržavanje prirodnog toka i obala, bez podzida koji stvaraju dojam kanaliziranja korita.

(3) Vodne površine i vodno dobro treba uređivati na način da se osigura propisani vodni režim, kvaliteta i zaštita voda. Korita vodotoka treba uređivati na način koji je izgledom blizak prirodnom obliku.

(4) Radi sprječavanja pogoršanja vodnog režima, zabranjeno je prilikom gradnje i uređenja planiranog kupališta (R3) saditi drveće na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba korita vodotoka te podizati zgrade i druge objekte na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba vodotoka ili kanala, osim iznimno uz suglasnost Hrvatskih voda.

(5) Potrebno je osigurati Hrvatskim vodama pravo pristupa do rijeke Dobre preko površine ugostiteljsko-turističke namjene - kamp.


24

(6) Nije dozvoljeno postavljanje ograda i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili protočnost vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i područje uz vodotok.

5.3.2. ENERGETSKI SUSTAV

Članak 40.

(1) Energetski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav u mjerilu 1:2000.

(2) Osnovu energetskog sustava unutar obuhvata Plana čini elektroenergetski sustav. (3) Planom se radi racionalnog korištenja energije preporuča i omogućuje korištenje dopunskih izvora

energije ukoliko su takve mogućnosti dostupne.

5.3.2.1. Elektroenergetska mreža

Članak 41.

(1) Gradnji novih građevina ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran odgovarajući priključak na elektroopskrbni sustav.

(2) Na čitavom području obuhvata Plana kako je predviđeno programom razvoja elektroenergetske mreže planira se prebacivanje 10kV naponskog na 20kV i to isključivo kabliranjem.

(3) Kod planiranja gradnje novih objekata potrebno je voditi računa o trasi položenih podzemnih vodova 10/20 kV i 0,4 kV te respektirati njegov zaštitni koridor.

(4) Postojeće nadzemne vodove treba zamijeniti podzemnim. (5) Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice, odnosno priključci za pojedine građevine

kroz priključne kolne puteve. (6) Trase podzemnih 10/20 kV i 0,4 kV vodova treba smjestiti uz rubove prometnica, u zelenom

pojasu ili pločniku. (7) Nije dopušteno projektiranje niti izvođenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se

ometala realizacija planiranih građevina, iz razloga izmještanja uvjetovanog naknadnom gradnjom planiranih građevina.

(8) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih elektroenergetskih objekata, trase iz Plana mogu se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu, te se navedena korekcija neće smatrati izmjenom ovog Plana.

(9) Prostor ispod zračnih vodova ili iznad kabela može se koristiti i u druge namjene, a sve prema posebnim uvjetima nadležne distribucijske tvrtke, odnosno prema posebnim propisima i važećom zakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku.

(10) U slučaju neizbježnog premještanja nadzemnih i podzemnih vodova ili križanja, odnosno približavanja, potrebno je pribaviti odgovarajuću projektnu dokumentaciju za investitora HEP, prema tehničkom rješenju dogovorenom s HEP-ODS i za nju ishoditi sve potrebne dozvole.

Članak 42. TRAFOSTANICA (TS)

(1) Opskrba električnom energijom planiranih potrošača unutar obuhvata Plana riješiti će se napajanjem iz postojeće TS (izvan obuhvata Plana).

(2) Ukoliko se pokaže potreba za dodatnom količinom električne energije, Planom se omogućava izgradnja nove dodatne elektroenergetske mreže i novih dodatnih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV uz one ucrtane u grafičkom dijelu plana, a ovisno o budućim potrebama pojedinačnih ili vise zajedničkih korisnika. Lokacije tih TS-a i trase elektroenergetskih mrežu određivat će se u redovnom postupku izdavanja lokacijskih i građevnih dozvola.

(3) Sve trafostanice predvidjeti kao samostojeći objekt.


25

(4) Lokacije novih TS 20/0,4 kV treba tako odabrati da osiguravaju kvalitetno napajanje. Trafostanica mora imati kamionski pristup s javne površine i mora biti zaštićena od bujica i podzemnih voda. Pri tom se treba držati propisanih minimalnih udaljenosti od susjednih objekata. Udaljenost transformatorske stanice od susjednih čestica iznosi najmanje 1,5 m, a najmanja udaljenost od prometnice iznosi 3,0 m.

(5) U slučaju izgradnje kabelskih trafostanica izvedenih kao zidanih ili montažnih građevina treba formirati parcelu površine od 35 m2 ili više s pristupom na jednu prometnu površinu. Kod izgradnje stupnih trafostanica formiranje zasebne parcele nije obavezno.

Članak 43.

(1) Pri izvođenju trase nadzemnih dalekovoda u pravilu treba zaobilaziti građevinska područja i šumske površine, a ukoliko to nije moguće trasu dalekovoda treba iz oblikovnih razloga planirati s blažim lomovima bez dugih pravaca.

(2) Zaštitni koridori dalekovoda su širine: - DV 35 kV ....... 20 m - DV 20 kV ....... 10 m - DV 10 kV ....... 10 m.

(3) Prostor ispod zračnih vodova ili iznad kabela može se koristiti i u druge namjene u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova (SI. list 65/88, NN 55/96 i 24/97) odnosno prema posebnim uvjetima nadležne elektrodistribucijske tvrtke.

(4) Podzemni kabelski vodovi se izvode u urbanim gradskim središtima ili u slučajevima kada elektroenergetsku mrežu nije moguće izvesti nadzemno. Za podzemne kabelske vodove ne propisuju se zaštitni koridori.

5.3.2.2. Javna rasvjeta

Članak 44.

(1) Vodovi javne rasvjete grade se duž planiranih kolnih i pješačkih prometnica. (2) Napajanje javne rasvjete vršit će se iz TS. (3) Položaj vodova javne rasvjete prikazan u kartografskom prikazu 2.2. Prometna, ulična i

komunalna infrastrukturna mreža - energetski sustav. Točan položaj svjetiljki bit će utvrđen projektnom dokumentacijom.

(4) Stupovi javne rasvjete u kolnim prometnicama smještaju se na površinama uličnog zelenila u sklopu prometnica, a kad to nije moguće, na vanjskom rubu pješačkog nogostupa (na način koji minimalno smanjuje njihovu širinu i osigurava kretanje interventnih vozila).

5.3.2.2. Plinska mreža

Članak 45.

(1) Obuhvat Plana nije pokriven distribucijskom plinskom mrežom. Za daljnji razvoj lokalne plinske mreže na kartografskom prikazu 2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - energetski sustav u mjerilu 1:2000 određene su zone plinofikacije.

(1) Trase plinske mreže na području obuhvata ovoga Plana će se konačno utvrditi lokacijskom i/ili građevinskom dozvolom na temelju idejne projektne dokumentacije i glavnog projekta koji će se izraditi u skladu s tehnološko-ekonomskom opravdanosti plinofikacije, važećim propisima, konfiguracijom tla, zaštitom okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

(2) Preporuča se buduću plinsku mrežu polagati u zajedničkom infrastrukturnom koridoru prometnica. (3) Iznimno od prethodnog stavka, plinsku mrežu moguće je graditi van prometnih površina ako za to

postoje opravdani razlozi. U tom slučaju plinsku mrežu je potrebno zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda.


26

(4) Svaka zgrada mora imati zasebni srednjetlačni kućni priključak koji spajaju distribucijski plinovod sa zgradom prema uvjetima nadležnog distributera.

(5) Priključke do građevina potrebno je graditi podzemno s mogućnošću spajanja svakog korisnika na instalaciju prirodnog plina.

5.3.2.3. Dopunski (obnovljivi) izvori energije

Članak 46.

(1) Dopunski izvori energije su obnovljivi izvori energije koji se dobivaju iz prirode te se mogu obnavljati, a koriste se zbog svoje neškodljivosti prema okolišu. Obuhvaćaju energiju vode, sunca, vjetra, te topline iz okoline.

(2) Unutar obuhvata Plana predlaže se korištenje sljedećih obnovljivih izvora energije koji, osim energetskih efekata, imaju značajan utjecaj na ukupni gospodarski razvitak i očuvanje ekologije područja:

- energije sunca (npr. postavljanjem sunčanih kolektora ili fotonaponskih uređaja za proizvodnju električne energije na krovove planiranih zgrada i/ili kao pokrov na parkirališnih površina uz uvjet da ne ugrožavaju statičku stabilnost građevine),

- topline iz okoline: iz tla (npr. korištenjem zemljanih kolektora i zemljanih sondi u kombinaciji s

toplinskim crpkama), iz podzemnih voda (npr. korištenjem toplinskih crpki), - energije iz dugih izvora (voda, vjetar, biomasa i slični).

(3) Potrebno je primjenjivati mjere energetske učinkovitosti prema važećim propisima.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 47.

(1) Ozelenjivanje i hortikulturno uređenje javnih i zaštitnih zelenih površina preporuča se autohtonim biljnim vrstama.

Članak 48. JAVNE ZELENE POVRŠINE

(1) U obuhvatu UPU-a ne postoje i nisu planirane javne zelene površine (parkovi, dječja igrališta, odmorišta i slično).

(2) Javne zelene površine koje nisu utvrđene ovim UPU-om moguće je uređivati na površinama sljedećih namjena:

- sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3) - ugostiteljsko-turističke namjene – hotel, turističko naselje (T1,T2) - ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3).

Članak 49. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

(1) Zaštitne zelene površine (Z) su neizgrađene površine prirodnog zelenila unutar kampa, hotela i turističkog naselja koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju.

(2) U obuhvatu UPU-a preporuča se uređenje zaštitnih zelenih površina između: - površina namijenjenih smještajnim jedinicama kampa / hotela / turističkog naselja i

okolnih kolnih / kolno-pješačkih prometnica - površina ugostiteljsko-turističke namjene i površina građevinskog područja naselja.

(3) Na zelenim površinama koje se ovim Planom štite kao zaštitne zelene površine potrebno je sačuvati postojeću strukturu vegetacije uz mogućnost uređenja i sadnje novih stabala i/ili niskih stablašica autohtonih vrsta biljnog materijala. Korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj (nestabilne padine, erozija, voda, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i dr.) te


27

funkciji prirodnog odvajanja zone kampa i/ili hotela i turističkog naselja od okoliša te je isključeno od svake gradnje.

(4) Unutar zaštitnog zelenila moguće je planirati parkove vrijedne endemske flore i faune sa zaštićenim vrstama, eksponate i postave, odmorišta, uređenje šljunčanih ili zemljanih pješačkih putova, kao i manje zone rekreacije postavom urbane opreme (kapelica, raspela i slično) ili sprava od prirodnih materijala, kapelice ili neke druge sadržaje primjerene osnovnoj namjeni koje neće narušiti prirodni kontekst.

(5) Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2 m od podzemne infrastrukture, odnosno 1 m od ruba tvrde površine.

(6) Površina zaštitnog zelenila nije javna površina nego je sastavni dio kampa i/ili hotelskog turističkog naselja u funkciji osnovne namjene te kao takva predstavlja dio površine koja se održava kao tampon internog i vanjskog prostora. Budući se za zelenu površinu neće izdavati dokumentacija za građenje, u smislu dostupnosti, dovoljno je za istu osigurati prometnu te komunalnu dostupnost putem interne prometne mreže kampa (T3), hotela, turističkog naselja (T1, T2) ili površne kupališta (R3). Održavanje i uređivanje ovih površina u domeni je kampa i/ili hotelskog turističkog naselja.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. KULTURNA BAŠTINA

Članak 50.

(1) U obuhvatu Plana nema kulturnih dobra (ili njihovih dijelova) zaštićenih za zaštitu prema posebnim propisima niti unutar obuhvata ima poznatih arheoloških lokaliteta.

(2) U obuhvatu Plana nalaze se povijesne komunikacije (Karolinska cesta i Franskopanska cesta) evidentirane PPUO-om, građevina poljoprivrednog gospodarstva – kompleks ergele te kultivirani prirodni krajolik – Dolina rijeke Dobre od Novigrada na Dobri do Kremenika koje se štite PPUO-om prema smjernicama Konzervatorske podloge (2005/06.) izrađenoj za potrebe izrade PPUO Netretić. U slučaju revizije Konzervatorske podloge, prilikom izrade projektne dokumentacije za izvođenje zahvata u prostoru, primjenjuju se smjernice revidirane Konzervatorske podloge.

(3) Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo, u skladu posebnim propisima.

(4) Za sve nove graditeljske zahvate ili rekonstrukcije građevina u područjima zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti (koji su upisani u registar kulturnih dobara ili u preventivno zaštićene) potrebno je ishoditi suglasnost mjerodavnih: Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Karlovcu. Za sve radnje za koje je ovim Planom utvrđena obveza zaštite, Konzervatorski odjel u Karlovcu utvrđuje sljedeće:

(5) posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole i izvan lokacijske dozvole) (6) prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole i izvan građevinske dozvole) (7) konzervatorski i arheološki nadzor u svim fazama radova. (8) Za sve građevine zaštićene PPUO-om, najčešće evidentirana kao lokalnog značaja, opisani

postupak iz prethodnog stavka nije obavezan, ali se preporuča, ukoliko organi lokalne vlasti donesu odluku o njihovoj zaštiti, a odluku dostave Ministarstvu kulture, odnosno nadležnom tijelu, te zatraže stručno mišljenje.


28

Članak 51.

(1) Unutar obuhvata Plana, na prostoru zone T1/T2 nalazi se kompleks bivše ergele, evidentirano dobro od lokalnog značaja koji se štiti PPUO-om. Kompleks bivše ergele prikazan je na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

(2) Prema Konzervatorskoj podlozi (2005/06.g.), kompleks bivše ergele treba sačuvati u cijelosti, obnoviti glavnu građevinu prema izvornom stanju s mogućnošću prenamjene, gospodarske građevine obnoviti prema novim kvalitetnim projektima, kao i unutarnje dvorište s elementima parka. Važno je očuvanje postojeće konfiguracije terena, autohtonih vrsta raslinja te postojeće vizure na kompleks Staroga grada Novigrada.

Članak 52.

(1) Prostorom obuhvata Plana prolaze povijesne komunikacije koje se štite PPUO-om: (2) Karolinska cesta: trasom županijske ceste ŽC3142, (3) Frankopanska cesta: Ozalj – Donje Stative – Novigrad na Dobri – Jarče Polje, trasom

županijske ceste ŽC3142. (4) Povijesna komunikacija Karolinska cesta s opremom je evidentirano dobro od regionalnog

značaja, a povijesna komunikacija Frankopanska cesta je novoevidentirano kulturno dobro od regionalnog značaja. Trase cesta potrebno je detaljnije arhivski i terenski istražiti i prezentirati u okviru programa turističkih ruta (u funkciji kulturnog i ruralnog turizma, biciklističkih cesta, izletničkih cesta i sl.). Povijesne komunikacije prikazane su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

Članak 53.

(1) Sukladno PPUO-u, PPKŽ-u te prema Konzervatorskoj podlozi (2005./06.g.), obuhvat Plana nalazi se unutar obuhvata kulturnog krajolika - kultivirani prirodni krajolik: Dolina rijeke Dobre od Novigrada na Dobri do Kremenika, koje je evidentirano PPUO-om i koje se štiti odredbama Prostornog plana Općine Netretić. Kultivirani krajolik prikazan je na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2000.

(2) Sve zahvate u prostoru unutar kultiviranog prirodnog krajolika, treba provoditi maksimalno usklađene sa postojećim vrijednostima. Izgradnja novih građevina u postojećim građevinskim zonama treba biti proporcionalna gabaritima naselja ili pojedinačnih građevina.

(3) Za područja zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti u zonama kulturnog krajolika vrijede režimi kojima se ne dozvoljava se izgradnja zgrada koje mogu zakloniti slikovite vidike, povijesne građevine vidljive u slici mjesta (dominante naselja – crkve i kapele) ili vrijedne i dobro uočljive graditeljske sklopove (dvorce). Uvjete za izgradnju (osobito za gabarite, oblikovanje i materijale završne obrade) služba zaštite kulturne baštine utvrdit će za svaki pojedinačni slučaj, u ovisnosti o mikrolokaciji. Obvezno je očuvanje tradicijskog parcelacijskog ustroja zemljišta.

7.2. PRIRODNA BAŠTINA

Članak 54.

(1) U obuhvatu Plana nema prirodnih zaštićenih područja ili predloženih za zaštitu prema posebnim propisima.

(2) U obuhvatu Plana nema područja ekološke mreže prema posebnim propisima. U slučaju izmjene područja ekološke mreže, prilikom izrade projektne dokumentacije za izvođenje zahvata u prostoru, primjenjuju se odredbe propisa o ekološkoj mreži.

(3) Sukladno PPUO-u i PPKŽ-u, dio obuhvata Plana nalazi se unutar obuhvata planiranog značajnog krajobraza Dobra (evidentirano odnosno područje predviđeno za zaštitu temeljem ''Zakona o zaštiti prirode''). Značajni krajobraz Dobra prikazan je na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2000.

(4) Sukladno čl. 118. ''Zakona o zaštiti prirode'' značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih


29

jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje. U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

(5) Pri gradnji pojedinih građevina potrebno je u što većoj mjeri sačuvati postojeću vegetaciju te je ukomponirati u krajobrazno (hortikulturno) uređenje.

Članak 55.

(1) Tablica 1. Strogo zaštićene vrste na području obuhvata Plana:

VRSTA - znanstveni naziv VRSTA - hrvatski naziv NAPOMENA

MAMMALIA - SISAVCI

Barbastella barbastellus (Schreber, 1774) širokouhi mračnjak

Canis lupus Linnaeus, 1758 vuk

Lynx (Linnaeus, 1758) ris

Miniopterus schreibersii (Kuhl, 1817) dugokrili pršnjak

Muscardinus avellanarius (Linnaeus, 1758) puh orašar

Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817) velikouhi šišmiš

Myotis capaccinii (Bonaparte, 1837) dugonogi šišmiš

Myotis emarginatus (E. Geoffroy, 1806) riđi šišmiš

Plecotus austriacus (Fischer, 1829) sivi dugoušan

Rhinolophus euryale Blasius, 1853 južni potkovnjak

Rhinolophus ferrumequinum (Schreber, 1774) veliki potkovnjak

Rhinolophus hipposideros (Bechstein, 1800) mali potkovnjak

AVES - PTICE

Aquila pomarina Brehm, 1831 orao kliktaš

Falco peregrinus Tunstall, 1771 sivi sokol

Pernis apivorus (Linnaeus, 1758) škanjac osaš

Scolopax rusticola Linnaeus, 1758 šljuka samo gnijezdeća i

proljetna preletnička populacija; ostalo L1

REPTILIA - GMAZOVI

Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) barska kornjača

AMPHIBIA - VODOZEMCI

Bombina (Linnaeus, 1761) crveni mukač

Bombina variegata (Linnaeus, 1758) žuti mukač

Triturus cornifex (Laurenti, 1768) veliki vodenjak (2) Prema stanišnim i ihtiološkim karakteristikama dijela toka rijeke Dobre koja protječe uz istočnu

granicu obuhvata Plana, ovdje obitavaju strogo zaštićene vrste riba peš (Cottus gobio) i dunavska paklara (Eudontomyzon vladykovi).

1 Opis kratica: Simbol »L« uz ime vrste označava da se vrsta nalazi i na popisu divljači Zakona o lovstvu (NN 140 /2005, 75/2009, 153/2009, 14 /2014, 21/2016, 41/2016, 67/2016, 62/2017) te se gospodarenje odobrava sukladno članku 155. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/2013, 15/2018), a provodi sukladno odredbama Zakona o lovstvu (NN 140/2005, 75/2009, 153/2009, 14/2014, 21/2016, 41/2016, 67/2016, 62/2017) temeljem planova gospodarenja.


30

(3) Mjere zaštite u cilju očuvanju strogo zaštićenih vrsta: - u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u

neposrednoj blizini recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta, - ne planirati objekte koji uzrokuju svjetlosno onečišćenje i štetno djeluju na floru i faunu

područja, - onemogućiti prenamjenu i isušivanje vodotokova i prirodnih stajaćica (bare, lokve i

dr.), u što većoj mjeri očuvati prirodnost obale i cjelovitost priobalne vegetacije rijeke Dobre, očuvati povoljan vodni režim i povezanost vodnog toka rijeke Dobre,

- elektroenergetske objekte planirati i tehnički izvoditi na način da se ptice (posebice ptice velikog raspona krila) zaštite od stradavanja uzrokovanog strujnim udarom2.

(4) Tablica 2. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi na području obuhvata Plana:

NKS kod3 Naziv

A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi (Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe (Sveza Arrhenatherion elatiaris Br.-BI. 1926, syn. *Arrhenatherian elatiaris Luquet 1926)

C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke (As. Arrhenatheretum elatiaris Br.- BI. ex Scherrer 1925)

C.3.3.1. Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoi podlozi (Sveza Bromion erecti Koch 1926)

C.3.4.3.4. Bujadnice (Pteridium aquilinum)

E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993 isveza Carpinion betuli lsller 1931)

(5) Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova:

- ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste,

- u zoni obale rijeke Dobre ne planirati čvrstu gradnju, formiranje prometnih površina smještajnih jedinica te izgradnju objekata u funkciji pratećih sadržaja,

- na prostorima ugroženih i rijetkih vlažnih staništa izbjegavati definiranje namjena površina za turističke i sportske djelatnosti koje podrazumijevaju gradnju objekata i prateću prometnu i komunalnu infrastrukturu,

- sadržaje/objekte u zonama T1/T2 i T3 što intenzivnije uklopiti u prostore uz postojeće ceste te uz postojeće i planirane putove/staze,

- površine prometne komunikacije između objekata sportsko-rekreacijske namjene planirati ponajprije kao pješačke i/ili biciklističke staze,

- u drvećem obraslim dijelovima obuhvata Plana eventualno planirane parkirne površine što više uklopiti u prostore prekinutog sklopa krošanja drveća, a nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru,

- hortikulturno uređenje provoditi na manjim površinama (mikrozonama), primjenom zavičajnih (autohtonih) vrsta,

2 Pri utvrđivanju prikladnog tehničkog rješenja izvedbe elektroenergetskih objekata potrebno je u cilju zaštite ptica od stradavanja uzrokovanog strujnim udarom slijediti Preporuku stalnog odbora Bernske konvencije br. 11O (2004.) o smanjivanju negativnih utjecaja nadzemnih vodova na ptice u kojoj su analizirana tehnička rješenja koja su i opisana u članku „Prilog tipizaciji tehničkih rješenja za zaštitu ptica i malih životinja na srednjenaponskim elektroenergetskim postrojenjima" (J. Bošnjak, M. Vranić; Hrvatski ogranak međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave - CIGRE; 7. Savjetovanje HO CIGRE, Cavtat, 2005., http://www .encron.hr/pdfs/C3-03- 2005.pdf), kao i upute Bonnske konvencije o izbjegavanju ili ublažavanju utjecaja električnih vodova na migratorne vrste ptica - Guidelines on How to Avoid or Mitigate lmpact of Electricity Power Grids on Migratory Birds in the African-Eurasian Region" (Prinsen, H.A.M., Smallie, J.J., Boere, G.C. & Pfres, N. (Compilers); AEWA Conservation Guidelines No. 14, CMS Technical Series No. 29, AEWA Technical Series No. 50, CMS Raptors MOU Technical Series No.3, Bonn, Germany, 2012., http://www.unep-aewa.org/sites/defau lt/files/pubiication/tsSO_electr_guidelines_03122014.pdf). 3NKS - Nacionalna klasifikacija staništa (Anonymus, 2018.)


31

- osigurati propisno zbrinjavanje otpada te sakupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, onemogućiti onečišćenje podzemlja primjerenom izvedbom sanitarnih čvorova, kanalizacije odvodnje te sustava odvoza i odlaganja otpada.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 56.

(1) Svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su postupati sukladno zakonskoj i podzakonskoj regulativi te posebnim propisima te važećim standardima i pravilnicima.

(2) S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne opasnost za ljudsko zdravlje, opasnost za biljni i životinjski svijet, onečišćenje okoliša (voda, tla, zraka) iznad propisanih graničnih vrijednosti, nekontrolirano odlaganje i spaljivanje, nastajanje eksplozije i požara, stvaranje buke i neugodnih mirisa, narušavanje javnog reda i mira, pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka, te razvoj patogenih mikroorganizama.

Članak 57.

(1) U prostoru obuhvata Plana predviđa se organizirano prikupljanje komunalnog otpada i odvoženje na odlagalište komunalnog otpada (lokacija izvan obuhvata Plana). Predviđa se izdvojeno prikupljanje ili primarna reciklaža potencijalno iskoristivih otpadnih tvari. Prikupljanje otpada provodi ovlaštena pravna osoba.

(2) Komunalni otpad prikuplja se u propisane spremnike (tipizirane posude za otpad, veće metalne kontejnere s poklopcem i slično) koji moraju biti opremljeni tako da se spriječe rasipanje ili prolijevanje otpada te širenje prašine, buke i mirisa. Za postavljanje spremnika potrebno je osigurati odgovarajući prostor (na vlastitoj građevnoj čestici) koji će biti jasno obilježen i ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sličnim, ima pristup za komunalno vozilo, a neće ometati kolni i pješački promet te neće negativno utjecati na okoliš (vode, tlo i zrak) u skladu s uvjetima nadležne službe.

(3) Unutar obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba sanirati.

(4) Građevinski otpad koji će nastati kod gradnje na prostoru obuhvata plana zbrinjavat će se u skladu s Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, odvozom na određenu deponiju.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 58.

(1) U cilju maksimalnog očuvanja prirodnih resursa i postojećih datosti prostora te očuvanja okoliša i osiguranja kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada ljudi u njemu, ovim Planom utvrđuju se obveze i određuju mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš (mjere za zaštitu tla, zraka i vode, zaštitu prostora od prekomjerne buke te propisuju mjere posebne zaštite koje obuhvaćaju sklanjanje ljudi u slučaju ratne opasnosti ili elementarnih nepogoda, zaštitu od rušenja, potresa i poplava, zaštitu od požara te zaštitu od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća).

(2) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš potrebno je provoditi u skladu s posebnim propisima i važećom zakonskom i podzakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku.

(3) Zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi procjenu utjecaja zahvata na okoliš ili ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš određeni su posebnim propisima i važećom zakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku.

(4) Unutar obuhvata Planom se ne mogu graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno čiji je utjecaj iznad dozvoljenih vrijednosti utvrđenih posebnim propisima.


32

(5) Unutar obuhvata Plana treba koristiti čiste energente dok djelatnost i čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno koja nije u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša, nije dopuštena. Eventualni nepovoljni utjecaj na okoliš je potrebno svesti na najmanju moguću razinu.

9.1. ZAŠTITA VODA

Članak 59.

(1) Zaštita voda provodi se sukladno zakonskoj i podzakonskoj regulativi te posebnim propisima te važećim standardima i pravilnicima.

(2) Za zaštitu voda potrebno je poduzimati sljedeće mjere i aktivnosti: - pravilno zbrinjavati otpadne (sanitarne i oborinske) vode - izgradnjom sustava

odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda utvrđenog u poglavlju 5.3.1.2. Sustav odvodnje otpadnih voda ovih Odredbi;

- vode koje se upuštaju u sustav javne odvodnje, u drugi prijemnik ili u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije utvrđenima propisima o sastavu i kvaliteti voda;

- otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni sustav odvodnje, moraju se pročistiti predtretmanom (vlastitim uređajem) do tog stupnja da ne budu štetne po sustav odvodnje i recipijente u koje se upuštaju,

- posebnim mjerama smanjiti mogućnost zagađenja na prometnicama (zabraniti pranje vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, odlaganje otpada na zelene površine).

(3) Prostorom obuhvata Plana prolazi rijeka Dobra, vodotok I. kategorije. Za zaštitu vodotoka potrebno je uspostaviti, odnosno unaprijediti, sustav praćenja kvalitete voda kako bi se postigla propisana kvaliteta voda i uvesti nadzor nad onečišćivačima.

(4) Ostale mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda, brigu korisnika o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i ispred vlastite građevne čestice.

(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina unutar obuhvata Plana, potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

9.2. ZAŠTITA TLA

Članak 60.

(1) Unutar obuhvata UPU-a nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, već se iste evakuiraju i zbrinjavaju putem odgovarajućih uređaja.

(2) Zabranjeno je nepropisno odlaganje otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.

(3) Svi radovi koji se izvode unutar prometnih, infrastrukturnih, rekreacijskih i drugih površina i infrastrukturnih površina, kao i unutar svih površina na kojima se planira gradnja, moraju se izvoditi da na najmanji mogući način uništavaju okolno tlo, a naročito da se spriječi eventualna erozija tla. Po završetku svih radova potrebno je sanirati okolna oštećenja zemljišta.

(4) Na području obuhvata Plana nisu evidentirana klizišta kao ni utvrđenih mjesta velikih erozija tla. Ukoliko dođe do pojave klizišta iste je potrebo u što kraćem vremenskom periodu sanirati te na području pojačane erozije zabraniti ili ograničiti sječu drveća i grmlja, uzgajati zaštitnu vegetaciju i slično.

(5) U sklopu građevnih čestica svih namjena treba čuvati površine pod zelenilom ili urediti nove zelene površine u skladu s uvjetima ovog Plana.


33

9.3. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 61.

(1) Planirani sadržaji moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka. (2) Kakvoća zraka na području Općine Bosiljevo je I. kategorije i kao takva treba biti očuvana

temeljem važećih posebnih propisa te se s obzirom na to određuje: - postojeće stanje kakvoće zraka potrebno je zadržati, - zaštitu zraka potrebno je provoditi prema posebnim propisima - potrebno je uspostaviti sustav praćenja kakvoće zraka, te u slučaju evidentiranog

onečišćenja poduzeti potrebne sanacijske mjere. (3) Za održavanje postojeće I. kategorije kakvoće zraka, u slučaju incidentnog onečišćenja zraka

opasnim tvarima primjenjuju se mjere koje su utvrđene planovima intervencija u zaštiti okoliša koji su na snazi.

(4) Sukladno posebnim propisima treba provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka. (5) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:

- stacionarni izvori (postrojenja, tehnološki procesi, industrijski pogoni, određene aktivnosti, uređaji, građevine i površine iz kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije,

- zahvatom se ne smije izazvati "značajno" povećanje opterećenja, gdje se razina "značajnog" određuje temeljem procjene utjecaja zahvata na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je posebnim propisima.

(6) Vlasnici - korisnici nepokretnih izvora dužni su: - držati se propisanih graničnih vrijednosti emisija onečišćavajući tvari u zrak - prijaviti izvor onečišćavanja zraka - prijaviti svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave - osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito

dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša - smanjivati emisije uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih

zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

9.4. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 62.

(1) Zaštita od buke provodi se sukladno zakonskoj i podzakonskoj regulativi te posebnim propisima te važećim standardima i pravilnicima.

(2) Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine.

(3) Zaštita od buke provodi se danonoćno. (4) Za planirane građevine i djelatnosti potrebno je osigurati što manju emisiju zvuka, primjenom

mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, i to: - odabir i uporaba malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i transport - promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitanata) i

područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitanata) - izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i

boravišni prostori - primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima

emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke - akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke - povremeno ograničenje emisije zvuka


34

- uređenjem planiranih zaštitnih zelenih površina i zelenih površina u sklopu građevnih čestica

- dislociranjem sadržaja za zabavu i drugih koji su izvor buke i pojačanog prometa izvan zona smještajnih jedinica planiranog kampa.

(5) Dodatna zaštita stambene zone koja je u kontaktu s obuhvatom ovog Plana, preporuča se izvedbom zaštitnih zelenih površina.

9.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Članak 63.

(1) Posebne mjere zaštite obuhvaćaju: - sklanjanje ljudi, - zaštitu od rušenja i potresa, - zaštitu od požara, - zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća.

(2) Posebne mjere zaštite prikazane su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2000.

Članak 64.

(1) Mjere zaštite i spašavanja utvrđene su na temelju ''Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Netretić'' (2015.g.).

(2) Vlasnici i korisnici poslovnih i drugih objekata dužni su poduzeti propisane mjere zaštite i spašavanja koje mogu spriječiti nastalu prijetnju koja ugrožava sigurnost, zdravlje i živote ljudi te osigurava uvjete za provedbu osobne i uzajamne zaštite osoba i zajedničke imovine.

Članak 65.

SKLANJANJE LJUDI (1) Unutar obuhvata Plana nije obavezna izgradnja skloništa i drugih objekta za zaštitu stanovništva. (2) Sklanjanje ljudi se osigurava izgradnjom zaklona, privremenim izmještanjem stanovništva,

prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom razvoja sustava civilne zaštite Općine Netretić, odnosno posebnim planovima sklanjanja ljudi i izgradnje zaklona, planovima privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora.

(3) Planom su utvrđeni: - prometni pravci evakuacije s preporučenim smjerom evakuacije, - područja koja nisu ugrožena urušavanjem - zone za evakuaciju ljudi i zone za

privremeno deponiranje materijala koji bi nastao kao posljedica rušenja. (4) Neizgrađene površine za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva moraju biti udaljene od

susjednih objekata najmanje za polovinu visine (H/2) tih objekata. Veličina neizgrađene površine ne može biti manja od broja stanovnika/4 računano u m2.

(5) Posebne uvjete zaštite i spašavanja po potrebi će utvrditi Državna uprava za zaštitu i spašavanje u postupku izdavanja akta kojim se odobrava građenje u skladu sa važećom zakonskom regulativom i važećim pravilnicima.

Članak 66.

ZAŠTITA OD RUŠENJA I POTRESA (1) Prostor u obuhvatu UPU-a nalazi u zoni VIII stupnja seizmičnosti prema MCS ljestvici. (2) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom

stupnju potresa po MCS ljestvici. (3) Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim

propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu.


35

(4) Zbog evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima ulice treba projektirati na način da eventualne ruševine građevina ne zatrpaju ulicu, tj. osiguravati dovoljno veliku udaljenost građevine od ulica.

Članak 67.

ZAŠTITA OD POŽARA

(1) Projektiranje građevina s aspekta zaštite od požara provodi se po važećim pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

(2) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine ovim Planom su propisane najmanje međusobne udaljenosti između građevina. Građevina može biti udaljena manje od 4 m od susjednih građevina:

- ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine,

- ako je odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

(3) Kod projektiranja građevina gospodarskih djelatnosti i građevina društvenih/javnih djelatnosti u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi, radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara u prikazu mjera zaštite od požara (kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije) potrebno je primjenjivati proračunsku metodu TRVB ili GRETENER ili EUROALARM.

(4) Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim popisima.

(5) Prilikom gradnje novih i rekonstrukcije postojećih ulica, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s važećom zakonskom regulativom i važećim pravilnicima.

(6) Kod gradnje nove i rekonstrukcije postojeće vodovodne mreže potrebno je graditi vanjsku hidrantsku mrežu s nadzemnim hidrantima i osigurati potrebnu količinu vode te postojeće podzemne hidrante u rekonstrukcijama zamijeniti nadzemnim hidrantima, a sve u skladu s važećom zakonskom regulativom i važećim pravilnicima.

Članak 68.

ZAŠTITA OD TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA

(1) Zaštitu od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća treba provoditi u skladu s važećim posebnim propisima.

(2) U slučaju gradnje građevina koje bi bile potencijalni izvori tehničko-tehnoloških nesreća potrebno je utvrditi zonu dometa istjecanja opasnih tvari u zrak, tlo i vodu te ugroze zaposlenika i stanovnika u okolici.

(3) Prostor u obuhvatu Plana nije potencijalno ugrožen tehničko-tehnološkim nesrećama pri transportu opasanih tvari jer se prijevoz opasnih tvari ne smije vršiti državnim, županijskim i lokalnim cestama, osim u slučajevima snabdijevanja lokalnog stanovništva i gospodarskih subjekata.


36

9.6. SPRJEČAVANJE STVARANJA ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKIH BARIJERA

Članak 69.

(1) Unutar obuhvata Plana, kod projektiranja potrebno se pridržavati važećih propisa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje urbanističko-arhitektonskih barijera.

(2) Potrebno je pristupne pješačke prijelaze na križanjima predvidjeti da je moguć pristup do svih građevina preko skošenih rubnjaka, te u skladu s propisima, osigurati određen broj parkirališnih mjesta za osobe sa smanjenom pokretljivošću.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 70.

(1) Provedba Plana, gradnja i uređenje površina vrše se sukladno ovim Odredbama, kartografskim prikazima Plana i važećim zakonskim odredbama.

(2) Gradnji građevina odnosno uređenju građevnih čestica na površinama određenim Planom može se pristupiti nakon ili istovremeno s gradnjom pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture, te uređenja javnih površina.

(3) Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima.

(4) Izmjena posebnih propisa i odluka koje donosi Sabor, pojedina ministarstva ili Županija, ne smatraju se izmjenom Plana. U slučaju da se donesu posebni zakoni ili propisi, stroži od normi iz ovih Odredbi, primijenit će se strože norme.

10.1. Obveza izrade studije utjecaja na okoliš i postupka procjene

Članak 71.

(1) Obveza izrade Studije o utjecaju na okoliš određena je Zakonom o zaštiti okoliša za zahvate u prostoru koji su određeni Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš.

(2) Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17), odnosno njenim eventualnim budućim izmjenama i dopunama.

10.2. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja

Članak 72.

(1) Ovim se Planom ne propisuje provedba urbanističko-arhitektonskog natječaja.

10.3. Postupnost (etapnost) gradnje

Članak 73.

(1) Planom je omogućena etapnost gradnje svih građevina i uređaja po funkcionalnim cjelinama. (2) Bez obzira na veličinu i sadržaj pojedine etape nužno je osigurati sljedeće osnovne uvjete:

- svaka etapa mora formirati zaokruženu funkcionalnu cjelinu u pogledu cjelovitosti buduće građevine,

- u prvoj etapi potrebno je ostvariti cjelovite radove gradnje ili rekonstrukcije infrastrukturnih vodova (podzemnih i/ili nadzemnih), zemljanih radova širokog iskopa i sl.,

(3) Etape građenja i etape uređenja prostora trebaju biti međusobno usklađene. (4) Gradnja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture treba pratiti dinamiku gradnje

građevina.


37

10.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 74.

(1) U obuhvatu Plana nema postojećih građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni.


38

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA TURISTIČKE ZONE ‘’NOVIGRAD NA DOBRI’’ 2018.

B. GRAFIČKI DIO Grafički dio Plana sadrži sljedeće kartografske prikaze:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA M 1:20002.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

PROMET, POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA ENERGETSKI SUSTAV

M 1:2000

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

M 1:2000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA M 1:20004. NAČIN I UVJETI GRADNJE

M 1:2000



C. OBRAZLOŽENJE



C.1. POLAZIŠTA

Ovim UPU-om uređuje se Turistička zona ''Novigrad na Dobri'' u naselju Novigrad na Dobri. UPU-om je obuhvaćeno 14,7 ha zemljišta koje je obuhvaća:

- izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarske ugostiteljsko-turističke namjene – kamp (T3);

- izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene – kupalište (R3);

- izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarske ugostiteljsko-turističke namjene – hotel, turističko naselje (T1,T2).

Slika 1. Rijeka Dobra i obuhvat UPU-a

Prema Konzervatorskoj podlozi (2005/2006.g.), Općina Netretić ima velike kulturno-povijesne i prirodne resurse i odličnu prometnu povezanost s užom i širom regijom. Posebno je atraktivno područje doline Dobre. Potrebno je oživjeti postojeće turističke potencijale:

- kupališta na rijeci Dobri, - postojeće povijesne ceste maksimalno sačuvati, obnoviti u razgledane turističke ceste i

biciklističke rute, - obnoviti imanja…


1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI NASELJA ODNOSNO DIJELA NASELJA U PROSTORU OPĆINE

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Na temelju članka 89. stavka 2. Zakona definira se uži obuhvat Plana od obuhvata definiranog PPUO-om i prikazanog na grafičkom prikazu važećeg PPUO-a (Građevinska područja naselja 4.21. Maletići, Novigrad na Dobri, Frketić Selo, Tončići, Straža, Jarče polje, Mračin i Dubravci).

Obuhvat Plana prikazan je na grafičkom prikazu koji je sastavni dio ove Odluke, a obuhvaća čestice k.č. 29/1, 29/2, 29/3, 40, 41, 42, 43, 44, 45, dio 2491, 33/1, 34/1, k.o. Vinski vrh u naselju Novigrad na Dobri.

Površina obuhvata iznosi cca 14,7 ha.

Obuhvat Plana nalazi se uz rijeku Dobru, nposredno uz kameni most na Dobri i podno staroga grada Novigrad na Dobri. Južno od obuhvata smješteno je naselje novigrad na dobri, a zapadno je obuhvat povezan sa autocestom.

Istočno od obuhvata nalazi se buduća rekreacijska zona, rijeka Dobra, most preko rijeke Dobre kao jedan od najstarijih riječnih mostova u Hrvatskoj, Stari grad obitelji Frankopan čije su ruševine do danas očuvane, stara Karolinska cesta, Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije kao jedna od najstarijih crkvi u ovom dijelu Hrvatske. Također unutar 1 sata stiže se do Crikvenice, Rijeke, NP Plitivčka jezera pa i Zagreba.

Sjeverno od zone prolazi lokalna cesta LC-34059, a kroz središte obuhvata Plana prolazi županijska cesta Ž-3142 s koje je moguće pristupiti i jednom i drugom dijelu zone (i zoni hotela sa apartmanskim smještajem i zoni kampa).

Slika 2. Obuhvat UPU-a prikazan na DOF-u


1.1.2. Prostorno razvojne značajke

Unutar obuhvata nalaze se dvije slobodnostojeće stambene zgrade, dvije slobodnostojeće gospodarsko-proizvodne zgrade, tri potporna zida i jedan zid između zgrada. Građevine se nalaze na k.č. 29/1, 41, 42, 43 k.o. Vinski vrh. Pristup građevinama je sa lokalne ceste LC-34059 sa sjeverozapadne strane. Zgrade su evidentirane prije 15. veljače 1968. godine, glavna zgrada je rekonstruirana nakon 15. veljače 1968. godine na način da se nadogradila natkrivena terasa u suterenu i nenatkrivena terasa u prizemlju. Građevinska (bruto) površina svih zgrada je 2353,96 m2. Glavna stambena zgrada ima tri etaže (suteren + prizemlje + potkrovlje), a druga stambena zgrada ima dvije etaže (podrum + prizemlje). Jedna gospodarsko-proizvodna zgrada ima dvije etaže (prizemlje + potkrovlje), a druga gospodarsko-proizvodna zgrada ima jednu etažu (prizemlje). Prema podacima iz sve zgrade su napuštene i prazne te nisu spojene na elektroenergetsku mrežu, vodovod i kanalizaciju. Podaci su preuzeti iz Arhitektonske snimke izvedenog stanja iz 2014. godine i fotodokumentacije koja je dio tog projekta.

Sjeverno od zone prolazi lokalna cesta LC-34059, a kroz središte obuhvata Plana prolazi županijska cesta Ž-3142 s koje je moguće pristupiti i jednom i drugom dijelu zone (i zoni hotela sa apartmanskim smještajem i zoni kampa).

Sjeverno od obuhvata UPU-a, uz most preko Dobre, popularno je kupalište uza most koje koristi lokalno stanovništvo, izletnici i turisti. Navedeni sadržaji predstavljaju temelj i okosnicu za planiranje budućeg turističkog razvoja promatranog prostora. Konfiguracija terena unutar obuhvata UPU-a obuhvaća relativno ravan prostor duž rijeke Dobre. Kota terena kampa je od 122 m NV do 126 m NV, a kota terena hotelskog dijela od 123 do 170 m NV. Prema elaboratu ‘’Akumulacija Lešće, Procjena ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara’’ iz 2013.g., iznenadnim rušenjem brane HE Lešće očekuju se velike brzine poplavnog vala i razorna moć nailaska velike količine vode u dolini – nizvodno. Nakon 1h 43 min poplavni val dolazi u naselje Novigrad. Prema procjenama objekti locirani uz vodotok bili bi preplavljeni, a posljedice bi bile slične onima koje izazivaju prirodne poplave reda veličine vodnog vala 1000 godišnjeg povratnog perioda. Za obavješćivanje i uzbunjivanje stanovništva postavljenje su elektronske sirene na područnoj školi Novigrad.

Prema elaboratu ''Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja'' iz 2015.g., zbog novoizgrađene brane HE Lešće koja se nalazi uzvodno van područja obuhvata, razina vodenog vala u Novigradu povremeno se podiže preko 1 m, u roku od 20-ak minuta.

Prema podacima vlasnika zemljišta planiranoga kampa, utvrđena je da rijeka Dobra plavi dva puta godišnje. Voda se digne 1 do 2 m.

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

Unutar obuhvata UPU-a postoje sljedeće infrastrukturne mreže:

- prometna mreža: o lokalna cesta L-34059 (Ž 3141-Kućevice-Novigrad (Ž 3142)), o županijska cesta Ž-3142 (Donje Stative (D 6)-Novigrad-Jarče Polje (D 3)),

- elektronička komunikacijska mreža o nepokretna zemaljska mreža,

- elektroenergetski sustav: o nadzemni NN vod / vod javne rasvjete duž zone T1/T2, a paralelno s županijskom cestom

Ž-3142, - vodoopskrbni sustav:

o vodoopskrbni cjevovod duž županijske ceste Ž-3142,


Prometna infrastruktura Sjevernim dijelom obuhvata Plana prolazi lokalna cesta L-34059 (Ž3141-Kućevice-Novigrad (Ž3142)). Lokalna cesta spaja obuhvat plana sa čvorom Novigrad i autocestom A1 (Zagreb-Karlovac-Bosiljevo-Split-Šestanovac-čvorište Vrgorac), najvažnijim prometnim pravcem koji povezuje prostor središnje Hrvatske i Zagreba s Gorskim kotarom, Likom i Dalmacijom. Središnjim dijelom plana prolazi županijska cesta Ž-3142 (Donje Stative (D 6)-Novigrad-Jarče Polje (D3)) koja se spaja sa lokalnom cestom L-34059. Županijska cesta spaja predmetnu zonu sa naseljem Novigrad na Dobri i predstavlja osnovnu prometnu i infrastrukturnu vezu područja u obuhvatu Plana s Općinom Netretić i šire (Karlovac). Predmetna županijska prometnica Ž-3142 je priključena, preko mosta na Dobri, na županijsku prometnicu Ž3180 (Zagradci (Ž3179)-Duga Resa (D3)) koja povezuje zonu sa starim gradom Novigradom i s Karlovcem. Južno od obuhvata prolazi planirani cestovni spoj državne ceste: čvor Novigrad A1-Lišnica, spoj na državnu cestu D3 (G.P. Goričan-Čakovec-Varaždin-Breznički Hum-Zagreb-Karlovac-Rijeka (D8)) - koridor u istraživanju, od državne važnosti). Elektroenergetski sustav U obuhvatu UPU-a nalaze se nadzemni NN vod / vod javne rasvjete duž zone T1/T2 paralelno s županijskom cestom Ž-3142. Sustav se napaja iz TS Novigrad 1 (100 kVA). Opskrba plinom U obuhvatu UPU-a nema infrastrukturnih građevina za opskrbu plinom. Sukladno PPKŽ-u područje obuhvata Plana nalazi se u zoni plinofikacije, no s obzirom da ne postoji koncesija za distribuciju plina ni koncesija za izgradnju distribucijskog sustava na prostoru Općine Netretić niti skorih planova za iste, ovim Planom se ne razmatra sustav opskrbe plinom. Vodoopskrbni sustav Prostorom obuhvata UPU-a prolazi vodoopskrbni cjevovod (PVC 75) u trasi županijske ceste Ž-3142. Sustav odvodnje otpadnih voda U obuhvatu UPU-a nema sustava ni građevina za odvodnju oborinskih voda niti sustava za odvodnju otpadnih voda. Zaštita od štetnog djelovanja voda Prilikom nailaska velikih voda dolazi do izlijevanja rijeke Dobre van korita i plavljenja na dijelu kampa unutar prostora obuhvata Plana. Prema elaboratu ‘’Akumulacija Lešće, Procjena ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara’’ iz 2013.g., iznenadnim rušenjem brane HE Lešće očekuju se velike brzine poplavnog vala i razorna moć nailaska velike količine vode u dolini – nizvodno. Nakon 1h 43 min poplavni val dolazi u naselje Novigrad. Prema procjenama objekti locirani uz vodotok bili bi preplavljeni, a posljedice bi bile slične onima koje izazivaju prirodne poplave reda veličine vodnog vala 1000 godišnjeg povratnog perioda. Za obavješćivanje i uzbunjivanje stanovništva postavljenje su elektronske sirene na područnoj školi Novigrad.

Prema elaboratu ''Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja'' iz 2015.g., zbog novoizgrađene brane HE Lešće koja se nalazi uzvodno van područja obuhvata, razina vodenog vala u Novigradu povremeno se podiže preko 1 m, u roku od 20-ak minuta.

Prema podacima vlasnika zemljišta planiranoga kampa, utvrđena je da rijeka Dobra plavi dva puta godišnje. Voda se digne 1 do 2 m.


1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

Prirodna baština U obuhvatu Plana nema prirodnih zaštićenih područja ili predloženih za zaštitu prema posebnim propisima. U obuhvatu Plana nema područja ekološke mreže prema posebnim propisima. U slučaju izmjene područja ekološke mreže, prilikom izrade projektne dokumentacije za izvođenje zahvata u prostoru, primjenjuju se odredbe propisa o ekološkoj mreži. Sukladno PPUO-u i PPKŽ-u, dio obuhvata Plana nalazi se unutar obuhvata planiranog značajnog krajobraza Dobra (evidentirano odnosno područje predviđeno za zaštitu temeljem ''Zakona o zaštiti prirode''). Kulturna baština U obuhvatu Plana nema kulturnih dobra (ili njihovih dijelova) zaštićenih za zaštitu prema posebnim propisima niti unutar obuhvata ima poznatih arheoloških lokaliteta. U obuhvatu Plana nalaze se povijesne komunikacije (Karolinska cesta i Franskopanska cesta) evidentirane PPUO-om, građevina poljoprivrednog gospodarstva – kompleks ergele te kultivirani prirodni krajolik – Dolina rijeke Dobre od Novigrada na Dobri do Kremenika koje se štite PPUO-om prema smjernicama Konzervatorske podloge (2005/06.) izrađenoj za potrebe izrade PPUO Netretić. Unutar obuhvata Plana, na prostoru zone T1/T2 nalazi se kompleks bivše ergele, evidentirano dobro od lokalnog značaja koji se štiti PPUO-om. Prostorom obuhvata Plana prolaze povijesne komunikacije koje se štite PPUO-om:

- Karolinska cesta: trasom županijske ceste ŽC3142, - Frankopanska cesta: Ozalj – Donje Stative – Novigrad na Dobri – Jarče Polje,

trasom županijske ceste ŽC3142. Povijesna komunikacija Karolinska cesta s opremom je evidentirano dobro od regionalnog značaja, a povijesna komunikacija Frankopanska cesta je novoevidentirano kulturno dobro od regionalnog značaja. Sukladno PPUO-u, PPKŽ-u te prema Konzervatorskoj podlozi (2005./06.g.), obuhvat Plana nalazi se unutar obuhvata kulturnog krajolika - kultivirani prirodni krajolik: Dolina rijeke Dobre od Novigrada na Dobri do Kremenika, koje je evidentirano PPUO-om i koje se štiti odredbama Prostornog plana Općine Netretić.

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i izgrađenosti)

Planovi šireg područja su:

- Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 26/01, 33/01, 36/08, 56/13, 07/14, 50b/14, 6c/17, 8a/18) (u daljnjem tekstu: PPKŽ);

- Prostorni plan uređenja Općine Netretić (''Glasnik Općine Netretić'' 11/07, 10/12) (u daljnjem tekstu: PPUO);.

Prostorni plan Karlovačke županije i Prostorni plan uređenja Općine Netretić Prostorni plan županije temeljni je i obvezatni dokument, zadaća kojeg je da prepozna, a potom i planski odredi prostorne cjeline jedinstvenog režima korištenja i razvojnu strategiju županijskog područja, usmjeravajući razvoj svih nižih jedinica. Prostorni plan uređenja Općine Netretić (''Glasnik Općine Netretić'' 11/07, 10/12) je izrađen kao prostorni plan uređenja sa smanjenim sadržajem u skladu s tada važećom zakonskom regulativom, te su kartografski prikazi 1., 2. i 3. u mjerilu 1:100.000 te 4. u mjerilu 1:200.000 PPUO-a izrađeni kao izvodi iz ''Prostornog plana Karlovačke županije'' (''Glasnik Karlovačke županije'' 26/01 i 33/01). 2008. godine izrađene su sveobuhvatne izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije (''Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije'' (''Glasnik Karlovačke županije'' 36/08)). Važećim PPUO-om definirano je izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarske ugostiteljsko turističke namjene UPU-turističke zone “Novigrad na Dobri” (T).


1.1.6. Ocjene mogućnosti i ograničenja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Gradnjom Turističke zone u naselju Novigrad na Dobri očekuje se privlačenje korisnika iz šireg prostora (Karlovac, Zagreb, prostor središnje Hrvatske …) što bi pridonijeto revitalizaciji i gospodarskom razvoju cijeloga kraja te se pozitivno se odrazilo na zaposlenost u Općini Netretić i okolici. Ocjenom ukupnog stanja u obuhvatu Plana utvrđeno je sljedeće:

- dio prostora obuhvata (kameni most uz rijeku Dobru), kako zbog laganog pristupa tako i pitome obale rijeke Dobre omiljeno je izletište i kupalište turista i domicilnog stanovništva, te se kao takvo godinama koristi i kao takvo predstavlja temelj za proširenje ponude turističkih i sportskih sadržaja;

- prostor obuhvata je neizgrađen u području kampa, a u području hotela izgrađen je kompleks ergele;

- prometna povezanost s autocestom omogućuje laku dostupnost većem broju korisnika iz Karlovca, Zagreba, prostora središnje Hrvatske, ali i drugih krajeva,

- tehnička obilježja lokalne ceste LC34059 i županijske ceste Ž3142 (širina, radijusi zakrivljenosti, nagib uzdužnog profila i sl.) mogu predstavljati prepreku dolasku većeg broja korisnika te je potrebno razmotriti potrebu njene rekonstrukcije radi poboljšanja tehničkih obilježja;

- prostor planiranog kampa (T3) i kupališta (R3) nalaze se na relativno ravnom dijelu terena koji ne ograničava mogućnosti građenja, ali povremeno plavi te je potrebno predvidjeti mjere zaštite od plavljenja (npr. nasipavanjem terena) za sadržaje koji ne podnose plavljenje, a na preostalom prostoru planirati sadržaje koji podnose povremeno plavljenje i koji se koriste u ljetnom periodu kada je vodostaj rijeke Dobre niži;

- u obuhvatu UPU-a izgrađen je dio infrastrukturnih mreža, no kapacitetom ne zadovoljavaju potrebe planiranog turističko centra te je potrebno planirati infrastrukturne sustave odgovarajućih kapaciteta.

Neovisno o činjenici da gospodarski i prostorni pokazatelji nude znatne mogućnosti, za uspješno funkcioniranje turističke zone nužna je promocija planiranih sadržaja na ciljanim tržištima, te kvalitetno provođenje destinacijskog menadžmenta, odnosno poslovne aktivnosti koja spaja i koordinira rad različitih poslovnih i drugih subjekata u kreiranju i realizaciji turističkog proizvoda u cilju ostvarenja njegove optimalne kvalitete, konkurentnosti i postizanja optimalnih ekonomskih učinaka na turističkom tržištu. Odgovarajuće turističko planiranje i politika te osmišljanje kvalitetnog imidža destinacije (kroz vizualni identitet i funkcionalna obilježja) predstavljaju nužne čimbenike u uspješnom tržišnom natjecanju za pridobivanje pažnje potrošača.

Slika Postojeće kupalište uz stari most, u dodiru sa obuhvatom UPU-a


C.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

U ciljeve prostornog uređenja ugrađena su načela i ciljevi koji su sadržani u Prostornom planu uređenja Općine Netretić (''Glasnik Općine Netretić'', broj 11/07, 10/12) i u ‘’Odluci o izradi Urbanističkog plana uređenja Turističke zone Novigrad na Dobri'' (Glasnik Općine Netretić 3/18). Osnovni cilj Plana je postizanje održivog (trajnog i postojanog) razvoja, koji će koristiti sadašnji prostor i okoliš tako da ne dođe do njegovog nepovratnog uništenja; a pridonijeti će revitalizaciji i gospodarskom razvoju Općine Netretić i njene okolice.

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ZNAČAJA

Ciljevi prostornog razvitka Općine Netretić i uređenja njezinih naselja trebaju biti usmjereni prema racionalnom i funkcionalnom gospodarenju prostorom, te uspostavljanju ekološke i razvojne ravnoteže u prostoru. Izgradnja Turističke zone ''Novigrad na Dobri'' pridonijet će ostvarenju sljedećih ciljeva općinskog značaja:

- razvijati i jačati sve komparativne gospodarske i društvene djelatnosti (poljodjelstvo, stočarstvo, industriju, građevinarstvo, promet, trgovinu, turizam, malo poduzetništvo, usluge, upravu, obrazovanje, zdravstvo i drugo) i otvarati nova radna mjesta i uslužne funkcije radi zapošljavanja potreba lokalnog stanovništva,

- težiti uspostaviti ravnomjerniji razvitak svih dijelova općine i razvijati policentrični sustav lokalnih središta u ovoj općini,

- nastojati demografski obnoviti i stvarno poboljšati standard i kvalitetu življenja stanovništva i kućanstava/domaćinstava, gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti,

- koristiti komparativne prednosti ovog prostora u razvijanju turističkih aktivnosti i pojedinih sadržaja, kako sastavnog dijela šireg turističkog područja,

- nastojati revitalizirati demografski ugrožena naselja, ako je to u funkciji razvitka ovog kraja, - osigurati potrebne prostore u pojedinim naseljima za potrebe djelovanja njezinih funkcija

(gospodarskih, društvenih, stambenih, rekreacijskih, prometnih, komunalnih i drugih) vodeći računa o racionalnom, funkcionalnom i ekonomičnom razvitku općine i njezinih pojedinih naselja,

- brinuti se za zaštitu kulturne i prirodne baštine, okoliša i krajolika na cijelom području Općine Netretić.

2.1.1. Demografski razvoj

U Općini Netretić prisutne su tendencije niskog nataliteta, visokog mortaliteta i prirodnog pada stanovništva, kao i negativni migracijski saldo, a s time i smanjenje broja stanovnika. Buduće demografske promjene u znatnoj mjeri zavisit će o budućem društveno-gospodarskom razvitku i nastavku procesa preobrazbe na prostoru Općine. Brzi oporavak, odnosno jači rast broja stanovnika, ne može se očekivati sljedećih godina ako se ne osiguraju potrebni uvjeti, prvenstveno gospodarski razvitak i nova radna mjesta unutar Općine, ali i u njezinoj blizini. Izgradnjom Turističke zone ''Novigrad na Dobri'' očekuje se otvaranje određenog broja radnih mjesta s mogućnošću zapošljavanja lokalnog stanovništva u uslužnim djelatnostima, no dio novih radnih mjesta obuhvaćao bi specijalizirane poslove u sportskoj i turističkoj djelatnosti za koje će zapostenike trebati potražiti u širem okružju (Karlovac, Duga Resa, Zagreb i sl.) Gospodarskim oživljavanja ovog područja i otvaranjem toliko potrebnih novih radnih mjesta u neagrarnim djelatnostima pridonijet će se demografskoj obnovi i stvarnom poboljšanju standardu i kvalitete življenja stanovništva i kućanstava/domaćinstava.

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

Urbanističkim planom uređenja potrebno je omogućiti racionalno korištenje prostora, te razvitak temeljen na načelu održivosti. Pri tome treba težiti postizanju optimalnog i uravnoteženog odnosa između zone i naselja Novigrad na Dobri u sklopu kojega se nalazi.


Prema ‘’Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine’’ (izradilo Ministarstvo turizma u travnju 2013. godine) željeni pomaci razvoja turizma obuhvaćaju sljedeće mjere:

- izgradnju nove hotelske ponude u već ‘načetim’ turističkim razvojnim zonama u kojima za to postoje adekvatne prostorne mogućnosti kako bi se smanjio trošak infrastrukturnog opremanja i dugoročno čuvao ukupno raspoloživ razvojni prostor od opasnosti prekomjerne izgradnje,

- povećanje kapaciteta u kamp ponudi i to na način da se povećaju kapaciteti postojećih kampova, izgrade kampovi srednje veličine te izgrade mali / obiteljski kampovi.

U skladu s navedenom Strategijom, izgradnja nove turističko - ugostiteljske ponude na području Općine Netretić odnosi se na:

razvoj turističko - ugostiteljskih kapaciteta s visokom razinom „osjećaja za lokalno mjesto“, „atmosfere“, ugode i okolišne odgovornosti,

izgradnju nove hotelske ponude s 4 zvjezdice, srednje veličine te podržavanje autohtonosti destinacijskih proizvoda i osiguranje vizualnog sklada s okružjem,

razvoj tematiziranog malog kampa, eko kampa, kampa na kontinentu (pokraj atrakcija i na/uz glavne prometne pravce).

Turistički kapaciteti Općine Netretić i naselja Novigrad na Dobri su vrlo skromni, posebno u kontekstu razvoja modernog ruralnog, kulturnog i aktivnog turizma. Općina Netretić treba razviti i podržati programe jačanja ljudskih resursa u turizmu, smještajnih kapaciteta i dodatnih sadržaja. Na prostoru je potrebno privući domaće i inozemne ulagače koji će razviti postojeće potencijale. Ciljevi i prioriteti razvoja ruralnog, kulturnog, sportskog i dr. turizma je podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta.

Zahvaljujući prije svega svojim iznimno raznolikim, očuvanim i nadasave lijepim prirodnim vrijednostima, Hrvatska uspješno gradi poziciju pustolovne i sportske destinacije.

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

Ciljevi razvoja prometne i komunalne infrastrukture općinskog značaja su osigurati optimalni standard korištenja prostora:

- štititi koridor, izgraditi nogostupe i izgraditi tehnički ispravne priključke na lokalnu cestu LC34059 i županijsku cestu ŽC3142 s ciljem povećanja sigurnosti u prometu;

- osigurati dovoljan broj javnih parkirališnih mjesta za potrebe osobnih vozila i za potrebe autobusa;

- osigurati elektroopskrbu, vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda u cijelom obuhvatu Plana;

- osigurati potpunu pokrivenost područja elektroničkim komunikacijama u nepokretnoj i pokretnoj mreži;

- proučiti sve hidrotehničke zahvate koji mogu doprinijeti boljem korištenju zemljišta i zaustaviti erozivne procese, prvenstveno na obali Dobre,

- osigurati mjere zaštite od štetnog djelovanja voda prilikom izlijevanja iz korita rijeke Dobre.

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja

Ciljevi u očuvanju prostornih posebnosti općinskog značaja su:

- očuvati prirodni okoliš od različitih vrsta negativnih utjecaja ili ublažiti te utjecaje na okoliš do prihvatljive razine;

- očuvati ekosustav kao prirodnu zajednicu živih i neživih elemenata koji postoje i međusobno djeluju na jednom staništu, a izmjena tvari među njima ima kružni put;

- zaštititi rijeku Dobru kao krajobrazni element; - kvalitetno nadograditi krajolik; - koristiti autohtone biljne vrste.


2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA PROSTORA OBUHVATA

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Cilj izrade Plana je uskladiti Plan sa važećom zakonskom i podzakonskom regulativom te definirati protorno planske uvijete kako bi se realizirali novi zahvati turističko-ugostoteljskih sadržaja radi kvalitetne provedbe Plana, a sve u skladu sa razlozima izrade Plana.

Cilj izrade Plana je unutar obuhvata osigurati: prostor za izgradnju hotelskog i apartmanskog smještaja (T1/T2) (u zapadnom dijelu

obuhvata) čime bi se realiziralo povećanje smještajnih kapaciteta regionalnog značaja, vodeći računa i o mogućnosti etapne realizacije;

prostor za izgradnju i uređenje kampa (T3) (u istočnom dijelu obuhvata).

Unutar obuhvata kampa (T3) - minimalno kategorije 3 zvjezdice, planirano je cca 80 smještajnih jedinica kapaciteta oko 300 kreveta sa površinama za smještajne jedinice (za mobilne kućice, za šatore, za čvrste smještajne objekte) s pratećim sadržajima (recepcija, trgovina, restoran, caffe bar, sanitarni čvor, servis), sportsko – rekreacijske površine, kupalište te prometnice, parkiralište i zelene površine.

Unutar obuhvata hotelskog i apartmanskog smještaja (T1/T2) planirani su sljedeći sadržaji:

hotel s približno 200 kreveta, kategorije minimalno 3 zvjezdice, a maksimalno 4 zvjezdice, s popratnim sadržajem kao što su konferencijska dvorana, bazen (sauna, wellness i sl.)…;

depandanse hotela i apartmani;

pomoćni i prateći sadržaji hotela (suvenirnica i sl.);

sportsko-rekreacijski sadržaji: zatvorena dvorana (malonogometno igralište 46x46 m sa tribinama za 1000 ljudi, kuglana, smještaj za cca 40 sportaša, manji ugostiteljski sadržaji i sl.) i vanjski sportski sadržaji (tenis igrališta, igrališta, jahanje, mini golf i sl.);

prometnice, pješačke površine, parkirališta;

parkovne i zelene površine.

Unutar površina parkirališta potrebno je omogućiti postavu fotonaponskih ćelija i solarnih ploča na krovove zgrada, stupove i nadstrešnice parkirališta te određivanja uvjeta njihove gradnje i spajanja na javnu elektromrežu.

Programska polazišta Plana su osiguranje uvjeta za daljnji održivi razvoj Općine Netretić kroz poboljšanje broja smještajnih kapaciteta koji će omogućiti bolji i kvalitetniji gospodarski razvoj Općine Netretić na načelima održivog razvoja te sustava zaštite okoliša, kulturnih i prirodnih vrijednosti. Obzirom na mogućnost plavljenja (jistočnog) dijela obuhvata Plana, na plavnom području planira se izgradnju kampa (T3) i kupališta (R3), odnosno sadržaja koji podnose povremeno plavljenje i koji se koriste u ljetnom periodu kada je vodostaj rijeke Dobre niži. Područje obuhvata Plana potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom. Priključak planiranih sadržaja na postojeću komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrditi će se na osnovi podataka i posebnih uvjeta nadležnih javnopravnih tijela. Unutar obuhvata Plana potrebno je predvidjeti cjeloviti interni sustav vodoopskrbe i odvodnje. Sve sadržaje potrebno je priključiti na sustav odvodnje, lokalni pročistač i ispust pročišćene vode u Dobru ili na buduću javnu kanalizacijsku mrežu.


Potrebno je posebnu pažnju posvetiti kvalitetnom rješenju komunalne infrastrukturne mreže te regulacijskom i zaštitnom sustavu vodotoka rijeke Dobre u skladu sa zahtjevima nadležnih javnopravnih tijela.

Obzirom na lokaciju i izloženost prostora vizurama, potrebno je posebnu pažnju posvetiti uvjetima oblikovanja građevina i oblikovanju i uređenju cijelog prostora. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti prirode, kako ne bi došlo do narušavanja postojeće prirodne ravnoteže te biološke i krajobrazne raznolikosti prostora.

2.2.2. Unapređenje uređenja prostora obuhvata i komunalne infrastrukture

Unapređenje uređenja prostora obuhvata i komunalne infrastrukture treba osigurati na sljedeći način: - graditi novu prometnu, elektroničku komunikacijsku i komunalnu infrastrukturu, kako bi

se osigurala kategorija uređenosti građevinskog područja propisana PPUO-m; - graditi nove ceste i javne parkirališne površine za osobna vozila; - graditi elektroenergetski sustav (srednjenaponsku i niskonaponsku mrežu); - osigurati potpunu pokrivenost područja elektroničkim komunikacijama u nepokretnoj i

pokretnoj mreži; - graditi sustav vodoopskrbe; - graditi sustav odvodnje otpadnih voda (sanitarnih, oborinskih); - osigurati mjere zaštite od štetnog djelovanja voda prilikom izlijevanja iz korita Dobre.


C.3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA

Osnovna načela od kojih UPU polazi u programu gradnje i uređenje prostora su: racionalnom organizacijom prostora omogućiti funkcioniranje turističke zone, prometno je povezati s naseljima u užoj i široj okolici te izgradnjom zone pridonijeti pridonijeti revitalizaciji i gospodarskom razvoju Općine Netretić i njene okolice. Unutar obuhvata UPU-a razlikuju se sljedeće dvije funkcionalne cjeline koje su prikazane na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje:

- zona hotela i turističkog naselja - u sjevernom dijelu obuhvata UPU-a, uz lokalnu cestu LC34059,

- zona kampa - u južnom dijelu obuhvata UPU-a, uz rijeku Dobru, istočno od županijske ceste ŽC3142.

Svaku navedenu cjelinu moguće je graditi kao zasebnu cjelinu, neovisnu o ostalim cjelinama.

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA

Osnovna namjena prostora tj. razgraničenje površina prema namjeni prikazano je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina.

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA UREĐENJA POVRŠINA

Detaljni iskaz površina prema namjeni prikazan je sljedećom tablicom:

NAMJENA POVRŠINA UKUPNA POVRŠINA

(ha) % (ha) %

SPORTSKO-REKREACIJSKA

NAMJENA kupalište R3 1,04 7,08% 1,04 7,08%

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA -

KAMP

hotel i turističko naselje

T1, T2 8,88 60,45%

12,94 88,09%

kamp T3 4,06 27,64%

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

javno parkiralište

IS1 0,69 4,70% 0,69 4,70%

PROMETNE POVRŠINE

0,02 0,14% 0,02 0,14%

UKUPNO 14,69 100,00% 14,69 100,00%


3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA

3.4.1. Cestovni promet

Ovim Planom planira se mogućnost gradnje internih kolnih prometnica (pristupnih prometnica) i pješačkih zona, putova i sl. koje nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana, a omogućuju kolni i pješački pristup smještajnim jedinicama hotela i turističkog naselja / kamp mjestima / kamp parcelama unutar navedenih površina

Kolne prometnica koje nisu predviđene ovim UPU-om moguće je graditi unutar sljedećih površina: - površina ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3) - površina ugostiteljsko-turističke namjene – hotel, turističko naselje (T1, T2).

Građevnoj čestici može se omogućiti kolno-pješački pristup s javne cestovne površine najmanje širine 4,00 metra, uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m.

Najmanja širina kolnika je:

- za jednosmjerni automobilski promet iznosi 3,00 m za kolnik + 1,00 m za nogostup - za dvosmjerni promet iznosi 5,00 m, + 1,00 m za nogostup.

Duljina slijepe ulice ne smije biti veća od 100 m ako se planira izvedba L okretište, 180 m sa Y ili T okretištem te do 250 m sa kružnim okretištem.

Nogostupe je potrebno izvesti s izdignutim rubnjacima, minimalne širine 1,5 m.

Zadani profili prometnica mogu se proširiti biciklističkom stazom najmanje širine 1,0 m za jednosmjerni ili 1,8 m za dvosmjerni promet.

Zadani profili prometnica ne smiju se smanjivati.

Iznimno, širina postojećih javnih prometnih površina može biti i manja ukoliko se radi o postojećim javnim prometnim površinama koje nije moguće proširivati ili ako se radi o području posebnih (otežanih) terenskih uvjeta (strmi tereni).

Ostali elementi gradnje interne prometnice moraju udovoljavati uvjetima Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, i 142/03).

UPU-om su planirane sljedeće pješačke prometnice: - pješačka staza 3 m unutar površine kupališta.

Pješačke staze moguće je međusobno povezuju pješačkim pothodnikom / cestovnim propustom, najmanje širine 2 m i najmanje visine 2.2 m. Pješačke staze se uređuju se kao pješačke površine s elementima ambijentalne i javne rasvjete, grupama za sjedenje, urbanom opremom i sličnim sadržajima, na način koji minimalno smanjuje njihovu širinu i osigurava kretanje interventnih vozila. Istovremeno sa gradnjom pješačkih staza treba graditi sve pripadajuće građevine komunalne mreže. Pješačka staza i zeleni pojas trebaju biti uzdignuti u odnosu na kolnik rubnjakom minimalne visine 10 cm.

Gradnjom vertikalnog elementa komunalne infrastrukture (npr. stup javne rasvjete, nadzemni hidrant i sl.) treba smjestiti tako da ne smanjuju širinu pješačke staze ili kolnika i da ne ometa promet.

Građevnu česticu prometne površine čine pripadajući kolnik, nasipi, usjeci, pješačke površine, zelene površine i ostali elementi.

Dozvoljena je etapna gradnja kolnih prometnica.

Sve ulice treba graditi i održavati na način da se omogući vođenje elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukture.


Pri izradi projektne dokumentacije, ali i izvedbi pojedinih planiranih prometnica, treba posvetiti osobitu skrb očuvanju krajobraza. Ceste treba prilagoditi terenu kako bi građevnih radova bilo što manje. Za zaštitu pokosa i iskopanih dijelova terena obvezno treba koristiti autohtono drveće i grmlje.

Gdje je god moguće potrebno je u pojasu ulice (između kolnika i nogostupa) posaditi drvored prikladne veličine i oblika. Predlaže se stabla saditi na razmaku koji će omogućiti okomito ili podulje parkiranje osobnih vozila u drvoredu.

Sve prometnice potrebno je opremiti vertikalnom i horizontalnom signalizacijom, te javnom rasvjetom u funkciji osvjetljavanja pješačkih i kolnih površina.

Broj i točan položaji kolnih priključaka – prilaza građevnoj čestici definirati će se projektnom dokumentacijom te se treba uskladiti s dispozicijom i projektnim rješenjima pojedinih objekata.

Priključak građevne čestice na prometnu površinu (javnu ili nerazvrstanu cestu) mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole.

Kolni priključak mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu s važećim propisima.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje se očekuje prelazak pješaka, biciklista, osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti preko kolnika trebaju se ugraditi spušteni rubnjaci i ostali propisani elementi.

Sva križanja se trebaju izvesti tako da vozilima omoguće sigurno uključivanje i isključivanje s ulice.

Kod daljnje razrade plansko-projektne dokumentacije posebnu pažnju treba posvetiti postavljanju vertikalne prometne signalizacije i reklamnih panoa, kako se ne bi narušila prometna preglednost na križanjima i priključcima.

Izgradnja građevina i ograda ili sadnja nasada visokog zelenila koji imaju utjecaj na smanjenje preglednosti, posebno u zonama križanja, nisu dozvoljena.

Ne dozvoljava se gradnja građevina, zidova i ograda te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

3.4.3. Promet u mirovanju

Promet u mirovanju unutar obuhvata Plana planira se:

- javnim parkiralištima na površinama infrastrukturnih sustava - javno parkiralište (IS3) - unutar vlastitih građevnih čestica pojedinih zgrada - za dostavna vozila i osobna vozila.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta osigurava se na građevnoj čestici pripadajuće građevine. Potreban broj parkirališnih mjesta koje je potrebno osigurati za pojedine vrste sadržaja utvrđen je za svaku vrstu sadržaja u poglavljima:

- 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti ovih Odredbi, - 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih/javnih djelatnosti ovih Odredbi.

Projektnom dokumentacijom za izdavanje lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima gradnje potrebno je utvrditi potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta (PGM) za vozila (osobna, teretna, autobuse, motocikle i sl.).

Ukoliko se PGM smještaju ispod zemlje (podrumska etaža) onda se ta površina ne obračunava u koeficijent iskoristivosti.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Parkirališta treba graditi u skladu s ‘‘Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti’‘(NN 78/13), tj. osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti


potrebno je osigurati najmanje 5 % parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Parkirališta treba ozeleniti visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično rješenje) u omjeru najmanje 1 stablo na 3 parkirališna mjesta i niskim zelenilom (travnjak, grmored, cvjetnjak i sl.

Parkirališna mjesta ne smiju imati direktan izlaz na ulicu već preko interne prometnice na građevnoj čestici. Onečišćene oborinske vode s površina javnih parkirališta obvezno se pročišćavaju prije upuštanja u javni sustav odvodnje oborinskih voda prema uvjetima u poglavlju 5.3.1.2. Sustav odvodnje otpadnih voda ovih Odredbi.

3.4.3. Javna parkirališta i garaže

Dozvoljava se i gradnja garaže na površini ugostiteljsko-turističke namjene – hotel, turističko naselja (T1, T2), za minimalno 50 parkirališno garažnih mjesta. Garažu je moguće smjestiti kao samostojeću, u suterenu/podrumu parkirališnih površina ugostiteljsko-turističkih namjena – hotel, turističko naselje (T1, T2) ili u sklopu depandansi hotela.

Planirana je gradnja javnih parkirališta (IS2).

Javno parkiralište se može graditi samo u jednoj razini.

Minimalna površina građevne čestice javnog parkirališta određuje se prema normativu 35 m² prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m² prometne površine za autobuse (u prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 m, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m te priključenje na javnu površinu za osobne automobile, a 12,0 x 4,0 m parkirno mjesto + 1,0 x 4,0 m prilazne ceste te priključenje na javnu površinu za autobuse).

Najmanje veličine parkirališnih mjesta na javnom parkiralištu su:

- 2,5 x 5,0 m za osobna vozila - 12,0 x 4,0 m za teretna vozila i autobuse.

Širina prilaznog kolnika do parkirališnih mjesta na javnom parkiralištu iznosi najmanje 6 m.

Parkiralište se ne smije predvidjeti duž postojeće prometnice na način da se time sužava kolnik ili da se onemogući prolaz pješaka (potrebno je osigurati pločnik najmanje širine 1 metar). Preko javnih parkirališta nije moguće ostvariti kolni pristup s prometne površine na građevnu česticu. Javna parkirališta treba graditi u istoj razini s kolnikom. Javna parkirališta treba ozeleniti visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično rješenje) u omjeru najmanje 1 stablo na 3 parkirališna mjesta i niskim zelenilom (travnjak, grmored, cvjetnjak i sl.) na najmanje 5% površine građevne čestice javnog parkirališta.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Javna parkirališta treba graditi u skladu s ‘‘Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti’‘(NN 78/13), tj. osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati najmanje 5 % parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta. Onečišćene oborinske vode s površina javnih parkirališta obvezno se pročišćavaju prije upuštanja u javni sustav odvodnje oborinskih voda prema uvjetima u poglavlju 5.3.1.2. Sustav odvodnje otpadnih voda ovih Odredbi.


3.4.4. Trgovi i druge veće pješačke površine

U obuhvatu UPU-a ne postoje i nisu planirani trgovi i druge veće pješačke površine. Trgove koji nisu utvrđeni ovim Planom moguće je graditi i uređivati na sljedećim površinama:

- površine ugostiteljsko-turističke namjene - hotel (T1), turističko naselje (T2) - površine ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3).

Navedeni trgovi se uređuju kao pješačke površine s elementima zelenila i zelenih površina, vode, ambijentalne i javne rasvjete, grupama za sjedenje, urbanom opremom te sličnim sadržajima.

3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.5.1. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

Elektronička komunikacijska mreža prikazana je na kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet, pošta i elektroničke komunikacije u mjerilu 1:2.000. Elektroničku komunikacijsku mrežu treba graditi u skladu s zakonskom i podzakonskom regulativom, posebnim propisima te važećim standardima i pravilnicima koji su relevantni za ovu problematiku. Tehničke i ostale uvjete gradnje građevina elektroničke komunikacije mreže te priključenja građevnih čestica i građevina na elektroničku komunikacijsku mrežu, koji nisu utvrđeni ovim Planom, definiraju nadležna tijela. U obuhvatu Plana je planirana gradnja nepokretne elektroničke komunikacijske mreže te omogućena gradnja pokretne elektroničke komunikacijske mreže.

3.5.1.1. Nepokretna zemaljska mreža

Nepokretna elektronička komunikacijska mreža unutar obuhvata Plana obuhvaća postojeći i planirani korisnički i spojni vod. Nove građevine priključuju se na nepokretnu elektroničku komunikacijsku mrežu putem odgovarajućih tipskih zdenaca prema uvjetima i suglasnosti nadležnog upravnog tijela. Položaj planiranih vodova (korisničkih i spojnih kablova) nepokretne elektroničke komunikacijske mreže prikazan je shematski. Točan položaj planiranih vodova (korisničkih i spojnih kablova) nepokretne elektroničke komunikacijske mreže utvrdit će se projektnom dokumentacijom za ishođenje akta kojim se odobrava građenje. U slučaju gradnje planiranih sabirnih cesta u skladu sa Odredbama ovoga Plana omogućuje se gradnja vodova (korisničkih i spojnih kablova) fiksne elektroničke komunikacijske mreže na građevnoj čestici predmetne prometnice. Točan položaj i potreba gradnje vodova (korisničkih i spojnih kablova) fiksne elektroničke komunikacijske mreže utvrdit će se projektnom dokumentacijom za ishođenje akta kojim se odobrava građenje. Planirani vodovi (korisnički i spojni kablovi) nepokretne elektroničke komunikacijske mreže čija je gradnja planirana na građevnim česticama planiranih sabirnih cesta moraju se graditi istovremeno s gradnjom planiranih sabirnih cesta.

3.5.1.2. Pokretna elektronička komunikacija mreža

U obuhvatu Plana nema postojećih baznih stanica (osnovnih postaja) pokretne elektroničke komunikacijske mreže. Operateri na području pokretnih komunikacija za potrebe ispunjenja koncesijskih uvjeta grade infrastrukturu pokretnih komunikacija, jer prema važećim propisima područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice. U razvoju sustava javnim elektroničkim komunikacijama u pokretnoj mreži planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija).


U skladu s navedenim planovima na području obuhvata Plana moguća je gradnju i postavljanje baznih stanica (osnovnih postaja) pokretnih komunikacija smještanjem na samostojeće stupove i krovne prihvate u skladu sa sljedećim uvjetima:

- Potrebno je osigurati pokrivenost signalom pokretne elektroničke komunikacijske mreže cijelog prostora u obuhvatu Plana.

- Točan položaj / lokacija postavljanja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na antenski prihvat utvrdit će se projektnom dokumentacijom za ishođenje akta kojim se odobrava građenje.

- Postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na antenski prihvat ne može se vršiti na udaljenosti manjoj od 1000 m od već postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na samostojećem antenskom stupu.

- Kod utvrđivanja položaja / lokacije postavljanja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na antenski prihvat utvrđuje se princip da jednu lokaciju koristi više korisnika (operatora / koncesionara).

3.5.2. Energetski sustav

Energetski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav u mjerilu 1:2000. Osnovu energetskog sustava unutar obuhvata Plana čini elektroenergetski sustav. Planom se radi racionalnog korištenja energije preporuča i omogućuje korištenje dopunskih izvora energije ukoliko su takve mogućnosti dostupne.

3.5.2.1. Elektroenergetska mreža

Gradnji novih građevina ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran odgovarajući priključak na elektroopskrbni sustav. Na čitavom području obuhvata Plana kako je predviđeno programom razvoja elektroenergetske mreže planira se prebacivanje 10kV naponskog na 20kV i to isključivo kabliranjem. Kod planiranja gradnje novih objekata potrebno je voditi računa o trasi položenih podzemnih vodova 10/20 kV i 0,4 kV te respektirati njegov zaštitni koridor. Postojeće nadzemne vodove treba zamijeniti podzemnim. Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice, odnosno priključci za pojedine građevine kroz priključne kolne puteve. Trase podzemnih 10/20 kV i 0,4 kV vodova treba smjestiti uz rubove prometnica, u zelenom pojasu ili pločniku. Nije dopušteno projektiranje niti izvođenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se ometala realizacija planiranih građevina, iz razloga izmještanja uvjetovanog naknadnom gradnjom planiranih građevina. Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih elektroenergetskih objekata, trase iz Plana mogu se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu, te se navedena korekcija neće smatrati izmjenom ovog Plana. Prostor ispod zračnih vodova ili iznad kabela može se koristiti i u druge namjene, a sve prema posebnim uvjetima nadležne distribucijske tvrtke, odnosno prema posebnim propisima i važećom zakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku. U slučaju neizbježnog premještanja nadzemnih i podzemnih vodova ili križanja, odnosno približavanja, potrebno je pribaviti odgovarajuću projektnu dokumentaciju za investitora HEP, prema tehničkom rješenju dogovorenom s HEP-ODS i za nju ishoditi sve potrebne dozvole. TRAFOSTANICA (TS) Opskrba električnom energijom planiranih potrošača unutar obuhvata Plana riješiti će se napajanjem iz postojeće TS (izvan obuhvata Plana). Ukoliko se pokaže potreba za dodatnom količinom električne energije, Planom se omogućava izgradnja nove dodatne elektroenergetske mreže i novih dodatnih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV uz one ucrtane u grafičkom dijelu plana, a ovisno o budućim potrebama pojedinačnih ili vise zajedničkih


korisnika. Lokacije tih TS-a i trase elektroenergetskih mrežu određivat će se u redovnom postupku izdavanja lokacijskih i građevnih dozvola. Sve trafostanice predvidjeti kao samostojeći objekt. Lokacije novih TS 20/0,4 kV treba tako odabrati da osiguravaju kvalitetno napajanje. Trafostanica mora imati kamionski pristup s javne površine i mora biti zaštićena od bujica i podzemnih voda. Pri tom se treba držati propisanih minimalnih udaljenosti od susjednih objekata. Udaljenost transformatorske stanice od susjednih čestica iznosi najmanje 1,5 m, a najmanja udaljenost od prometnice iznosi 3,0 m. U slučaju izgradnje kabelskih trafostanica izvedenih kao zidanih ili montažnih građevina treba formirati parcelu površine od 35 m2 ili više s pristupom na jednu prometnu površinu. Kod izgradnje stupnih trafostanica formiranje zasebne parcele nije obavezno. Pri izvođenju trase nadzemnih dalekovoda u pravilu treba zaobilaziti građevinska područja i šumske površine, a ukoliko to nije moguće trasu dalekovoda treba iz oblikovnih razloga planirati s blažim lomovima bez dugih pravaca. Zaštitni koridori dalekovoda su širine:

- DV 35 kV ....... 20 m - DV 20 kV ....... 10 m - DV 10 kV ....... 10 m.

Prostor ispod zračnih vodova ili iznad kabela može se koristiti i u druge namjene u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova (SI. list 65/88, NN 55/96 i 24/97) odnosno prema posebnim uvjetima nadležne elektrodistribucijske tvrtke. Podzemni kabelski vodovi se izvode u urbanim gradskim središtima ili u slučajevima kada elektroenergetsku mrežu nije moguće izvesti nadzemno. Za podzemne kabelske vodove ne propisuju se zaštitni koridori.

3.5.2.2. Javna rasvjeta

Vodovi javne rasvjete grade se duž planiranih kolnih i pješačkih prometnica. Napajanje javne rasvjete vršit će se iz TS. Položaj vodova javne rasvjete prikazan u kartografskom prikazu 2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - energetski sustav. Točan položaj svjetiljki bit će utvrđen projektnom dokumentacijom. Stupovi javne rasvjete u kolnim prometnicama smještaju se na površinama uličnog zelenila u sklopu prometnica, a kad to nije moguće, na vanjskom rubu pješačkog nogostupa (na način koji minimalno smanjuje njihovu širinu i osigurava kretanje interventnih vozila).

3.5.2.3. Plinska mreža

Obuhvat Plana nije pokriven distribucijskom plinskom mrežom. Za daljnji razvoj lokalne plinske mreže na kartografskom prikazu 2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - energetski sustav u mjerilu 1:2000 određene su zone plinofikacije. Trase plinske mreže na području obuhvata ovoga Plana će se konačno utvrditi lokacijskom i/ili građevinskom dozvolom na temelju idejne projektne dokumentacije i glavnog projekta koji će se izraditi u skladu s tehnološko-ekonomskom opravdanosti plinofikacije, važećim propisima, konfiguracijom tla, zaštitom okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima. Preporuča se buduću plinsku mrežu polagati u zajedničkom infrastrukturnom koridoru prometnica. Iznimno od prethodnog stavka, plinsku mrežu moguće je graditi van prometnih površina ako za to postoje opravdani razlozi. U tom slučaju plinsku mrežu je potrebno zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda. Svaka zgrada mora imati zasebni srednjetlačni kućni priključak koji spajaju distribucijski plinovod sa zgradom prema uvjetima nadležnog distributera.


Priključke do građevina potrebno je graditi podzemno s mogućnošću spajanja svakog korisnika na instalaciju prirodnog plina.

3.5.2.4. Dopunski (obnovljivi) izvori energije

Dopunski izvori energije su obnovljivi izvori energije koji se dobivaju iz prirode te se mogu obnavljati, a koriste se zbog svoje neškodljivosti prema okolišu. Obuhvaćaju energiju vode, sunca, vjetra, te topline iz okoline. Unutar obuhvata Plana predlaže se korištenje sljedećih obnovljivih izvora energije koji, osim energetskih efekata, imaju značajan utjecaj na ukupni gospodarski razvitak i očuvanje ekologije područja:

- energije sunca (npr. postavljanjem sunčanih kolektora ili fotonaponskih uređaja za proizvodnju električne energije na krovove planiranih zgrada i/ili kao pokrov na parkirališnih površina uz uvjet da ne ugrožavaju statičku stabilnost građevine),

- topline iz okoline: iz tla (npr. korištenjem zemljanih kolektora i zemljanih sondi u kombinaciji s

toplinskim crpkama), iz podzemnih voda (npr. korištenjem toplinskih crpki), - energije iz dugih izvora (voda, vjetar, biomasa i slični).

Potrebno je primjenjivati mjere energetske učinkovitosti prema važećim propisima.

3.5.3. Vodnogospodarski sustav

Vodnogospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu 2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:2000. Vodnogospodarski sustav treba graditi u skladu sa zakonskom i podzakonskom regulativom, posebnim propisima te važećim standardima i pravilnicima. Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju u obuhvatu UPU-a, potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima i Zakonom o vodama. Sustav treba graditi tako da bude vodonepropustan i u skladu s važećim propisima i tehničkim uvjetima nadležnog komunalnog društva. Gradnja komunalne infrastrukturne mreže predviđena u koridorima prometnih površina mora se izvoditi kao podzemna. Komunalna infrastruktura može se izvoditi i izvan koridora prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe održavanja ili zamjene. Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci – priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja.

3.5.3.1. Vodoopskrbni sustav

Vodoopskrbni sustav u obuhvatu Plana obuhvaća sljedeće građevine i vodove: - postojeći opskrbni cjevovod (PVC cjevovod profila Ø75 unutar županijske ceste

ŽC3142, PVC cjevovod profila Ø63 i PEHD cjevovod profila Ø32 unutar površine ugostiteljsko turističke namjene – T1,T2)

- planirani opskrbni cjevovod (površine ugostiteljsko-turističke namjene - kamp). Profil planiranih vodoopskrbnih cjevovoda u obuhvatu Plana bit će utvrđen hidrauličkim proračunom tj. projektnom dokumentacijom za ishođenje akta kojim se odobrava građenje. POSTOJEĆI OPSKRBNI CJEVOVODI Postojeći opskrbni cjevovodi zadržavaju se i rekonstruiraju se po potrebi PEHD cijevima. PLANIRANI OPSKRBNI CJEVOVODI Svaka nova građevina unutar obuhvata Plana mora imati osiguran priključak na vodoopskrbni sustav. Priključci pojedinih građevina na vodoopskrbni sustav realiziraju u skladu s uvjetima nadležnog distributera. Za svaku građevnu česticu treba planirati zasebno vodomjerno okno sa razdvojenim mjerenjem sanitarne i požarne (hidrantske) vode.


Prostor ugostiteljsko-turističke namjene - kamp opskrbljuje se vodom spajajući se na postojeći magistralni vodoopskrbni cjevovod koji se nalazi u županijskoj cesti ŽC3142. Planirani opskrbni cjevovodi grade se na prometnim površinama, odnosno u trasama planiranih kolnih i pješačkih prometnica. Grade od cijevi profila koji će zadovoljiti potrebe potrošne i požarne vode što treba biti utvrđeno odgovarajućom projektnom dokumentacijom. Kod gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnog sustava obvezno je, u svrhu zaštite od požara, planiranje gradnje hidrantske mreže u skladu s ''Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara'' (NN 08/06), odnosno njenim eventualnim budućim izmjenama i dopunama. Hidranti ne smiju smanjivati minimalnu širinu pješačke staze propisanu ovim Planom te se trebaju nalaziti van trupa kolnika ceste i nogostupa u zelenom pojasu uz nogostup. Potreba za hidrantskom mrežom kod pojedinog objekta (na pojedinoj čestici) definirat će se izradom projektno tehničke dokumentacije za pojedini objekt, te na osnovu požarnog opterećenja iz Elaborata za zaštitu od požara, a sve u skladu s važećim posebnim propisima i važećom zakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku. Od požarnih hidranata treba predvidjeti nadzemne požarne hidrante DN 100 mm koji služe za pasivno gašenje požara. Za aktivno gašenje požara predvidjeti će se na parcelama interne unutarnje i vanjske hidrantske mreže.

3.5.3.2. Sustav odvodnje otpadnih voda

Unutar prostora Plana planiran je razdjelni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Omogućava se etapna izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda koju je potrebno predvidjeti projektnom dokumentacijom. Svaka etapa mora biti dio konačnog rješenja, a ujedno i funkcionalno – tehnološka cjelina u skladu posebnim propisima i važećom zakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku. SUSTAV ODVODNJE SANITARNIH (I TEHNOLOŠKIH) OTPADNIH VODA Nije dopušteno upuštanje oborinskih otpadnih voda s krovova i ostalih površina u sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda. Planirani gravitacijski i tlačni kanali odvodnje sanitarnih otpadnih voda grade se unutar trasa planiranih kolnih prometnica i zaštitnih zelenih površina od korisnika do planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih sanitarnih voda. Predviđeni su zatvoreni kanali koji duž trase imaju odgovarajuće šahte, vidljive na prometnoj površini, s istom kotom nivelete kao prometnica. Sanitarne i tehnološke otpadne vode treba pročistiti odgovarajućim predtretmanima na vlastitoj građevnoj čestici prije upuštanja u podzemlje preko upojnih bunara ili u konačni recipijent (rijeka Dobra):

- tehnološke otpadne vode treba pročistiti prije upuštanja u sustav odvodnje sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda do kvalitete sanitarne otpadne vode

- otpadne vode s pojačanim udjelom masnoća u sanitarnim i tehnološkim otpadnim vodama (npr. otpadne vode iz restorana, hotela i sl.) moraju ugraditi separator masti (mastolov) odgovarajućeg kapaciteta i njime pročistiti otpadne vode prije upuštanja u sustav odvodnje.

Proces pročišćavanja otpadnih voda se mora temeljiti na punom mehaničko-biološkom pročišćavanju otpadnih voda.

Stupanj pročišćenja otpadnih voda na planiranom uređaju za pročišćavanje otpadnih sanitarnih voda utvrđuje se u skladu s važećim posebnim propisima te prema zakonskoj i podzakonskoj regulativi. Nivo i parametre pročišćavanja propisivati će javnopravno tijelo nadležno za odvodnju. Zbrinjavanje mulja iz uređaja treba riješiti u sklopu rješenja gospodarenja otpadom. SUSTAV ODVODNJE OBORINSKIH VODA Zabranjeno je priključivati bilo kakve otpadne sanitarne (i tehnološke) vode na sustav oborinske odvodnje


Oborinske vode mogu biti: - čiste oborinske vode (npr. s krovova građevina, sa zelenih površina) - zagađene (zauljene) oborinske vode (npr. s manipulativnih površina).

Oborinske vode prikupljaju se preko cestovnih kanala i slivnika u zasebne cjevovode smještene unutar planiranih kolnih i pješačkih prometnica, zelenih površina ili drugih javnih površina te se upuštaju u najbliži recipijent (vodotok I. kategorije - rijeku Dobru) ili upojni bunar. Obaveza pročišćavanja oborinskih voda prije upuštanja u planirani sustav odvodnje oborinskih voda treba biti utvrđena projektnom dokumentacijom za izdavanje akta kojim se odobrava građenje na predmetnoj građevnoj čestici. Stupanj pročišćenja oborinskih voda utvrđuje se u skladu s važećim posebnim propisima i važećom zakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku. Čiste oborinske vode (krovne površine i sl.) mogu se upustiti direktno u teren, na mjestu nastajanja, na vlastitoj građevnoj čestici, dok se kao varijantno rješenje mogu akumulirati i koristiti za navodnjavanje. Zagađene oborinske vode s prometnih površina treba zatvorenim kanalima dovesti do uređaja za pročišćavanje oborinskih voda (taložnik-pjeskolov, separator ulja i naftnih derivata) kojim se one pročišćavaju do kvalitete za upuštanje u konačni recipijent. Uređaja za pročišćavanje mora biti dostupan za čišćenje nadležnim službama, Zagađene oborinske vode s ostalih površina treba pročistiti vlastitim uređajem za pročišćavanje oborinskih voda (taložnik-pjeskolov, separator ulja i naftnih derivata) kojeg treba graditi na vlastitoj građevnoj čestici. Granične vrijednosti pokazatelja u oborinskoj vodi nakon pročišćavanja trebaju biti u skladu s važećom zakonskom i podzakonskom regulativom i važećim pravilnicima te se tada mogu upuštati u teren na vlastitoj građevnoj čestici preko upojnih bunara. Obaveza pročišćavanja oborinskih voda prije upuštanja u planirani sustav odvodnje oborinskih voda treba biti utvrđena projektnom dokumentacijom za izdavanje akta kojim se odobrava građenje na predmetnoj građevnoj čestici. Stupanj pročišćenja oborinskih voda utvrđuje se u skladu s važećim posebnim propisima i važećom zakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku. Oborinsko otjecanje preporuča se smanjiti izvedbom podloga koje su propusne (na pješačkim i ostalim površinama koje nisu onečišćene naftnim derivatima), sadnjom biljnih pojaseva i travnjaka za filtraciju te odvođenjem čistih oborinskih voda što kraćim putem u prirodni prijemnik. Oborinske vode građevina okolnih parcela potrebno je zbrinjavati na pripadajućoj građevnoj čestici. Svi kanalizacijski objekti moraju biti izvedeni od vodotijesnog materijala osim upojnih građevina (npr. upojni bunar) te dimenzionirani prema hidrauličkom kapacitetu postojećih i budućih građevina na gravitirajućem slivnom području. Prije izrade projektne dokumentacije potrebno je utvrditi upojnost tla i dokazati mogućnost dispozicije pročišćenih oborinskih voda. Mjesta priključenja na javni sustav oborinske odvodnje, recipijent ili upuštanje u podzemlje definirat će se projektnom dokumentacijom, sve prema uzdužnim i poprečnim padovima predviđenih prometnica. Upojne

građevine predviđa se smjestiti u zelenim površinama.

3.5.3.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Dio prostor obuhvata Plana koji je ugrožen nailaskom velikih voda i izlijevanjem rijeke Dobre van korita prikazan je na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2000. Prema podacima vlasnika zemljišta planiranoga kampa, utvrđena je da rijeka Dobra plavi dva puta godišnje. Voda se digne 1 do 2 m. Točna kota plavljenja biti će utvrđena projektnom dokumentacijom. Utvrđene su sljedeće mjere zaštite:

- gradnja sadržaja koji ne podnose plavljenje (npr. zona kampera, pročistač, restoran i sl.) preporuča se iznad kote plavljenja:

gradnjom građevina stupovima podignutih iznad terena gradnjom građevina na nasipanom terenu;


- nasipavanje terena u dva nivoa namijenjenog gradnji sadržaja koji ne podnose plavljenje najmanje do kote plavljenja i gradnja planiranih građevina iznad te kote - visinu najnižeg poda zgrade treba planirati najmanje 30 cm iznad kote plavljenja;

- smještaj sadržaja koji podnose povremeno plavljenje (npr. zona šatora, kupalište i sl.) i koji se koriste u ljetnom periodu kada je vodostaj rijeke Dobre niži, na dijelu terena ispod kote plavljenja;

- uređenje obale Dobre prilikom gradnje i uređenja kupališta (R3) s ciljem sprečavanja erozije i urušavanja obale.

Prema elaboratu ‘’Akumulacija Lešće, Procjena ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara’’ iz 2013.g., iznenadnim rušenjem brane HE Lešće očekuju se velike brzine poplavnog vala i razorna moć nailaska velike količine vode u dolini – nizvodno. Nakon 1h 43 min poplavni val dolazi u naselje Novigrad. Prema procjenama objekti locirani uz vodotok bili bi preplavljeni, a posljedice bi bile slične onima koje izazivaju prirodne poplave reda veličine vodnog vala 1000 godišnjeg povratnog perioda. Za obavješćivanje i uzbunjivanje stanovništva postavljenje su elektronske sirene na područnoj školi Novigrad. Prema elaboratu ''Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja'' iz 2015.g., zbog novoizgrađene brane HE Lešće koja se nalazi uzvodno van područja obuhvata, razina vodenog vala u Novigradu povremeno se podiže preko 1 m, u roku od 20-ak minuta.

3.5.3.4. Uređenje vodotoka i voda

Prostorom obuhvata Plana prolazi rijeka Dobra (vodotok I. kategorije). Uređenje vodotoka i voda treba provoditi sukladno zakonskoj i podzakonskoj regulativi te posebnim propisima te važećim standardima i pravilnicima. Regulacijske zahvate na rijeci Dobri moguće je izvoditi uz zadržavanje prirodnog toka i obala, bez podzida koji stvaraju dojam kanaliziranja korita. Vodne površine i vodno dobro treba uređivati na način da se osigura propisani vodni režim, kvaliteta i zaštita voda. Korita vodotoka treba uređivati na način koji je izgledom blizak prirodnom obliku. Radi sprječavanja pogoršanja vodnog režima, zabranjeno je prilikom gradnje i uređenja planiranog kupališta (R3) saditi drveće na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba korita vodotoka te podizati zgrade i druge objekte na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba vodotoka ili kanala, osim iznimno uz suglasnost Hrvatskih voda. Potrebno je osigurati Hrvatskim vodama pravo pristupa do rijeke Dobre preko površine ugostiteljsko-turističke namjene - kamp. Nije dozvoljeno postavljanje ograda i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili protočnost vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i područje uz vodotok.

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.1.1. Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti

Unutar obuhvata UPU-a grade se sljedeće građevine gospodarskih djelatnosti: - građevine ugostiteljsko-turističke djelatnosti na površinama ugostiteljsko-turističke

namjene – hotel, turističko naselje (T1, T2). - građevine ugostiteljsko-turističke djelatnosti na površinama ugostiteljsko-turističke

namjene – kamp (T3), Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti treba graditi u skladu s važećim pravilnicima, posebnim propisima i važećom zakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku. Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti, moguće je kao cjelinu ograditi ogradom u skladu s općim uvjetima gradnje. Oblikovanje zgrada ugostiteljsko-turističkih djelatnosti može biti:


- tradicionalno, - suvremeno s interpretacijom tradicionalnih motiva, - suvremeno, - prilagođeno kontekstu i klimatskim posebnostima.

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA – HOTELSKO TURISTIČKO NASELJE (T1/T2)

Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti na površini ugostiteljsko-turističke namjene – hotel, turističko naselje (T1, T2) grade se u skladu sa sljedećim uvjetima:

8. Oblik i veličina građevne čestice Oblik i veličina zone na kojoj će se formirati građevna čestica hotela i turističkog naselja (T1, T2) određena je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina i 4. Način i uvjeti gradnje. U ovoj zoni ugostiteljsko turističke namjene može se formirati jedna građevna čestica pri čemu je dopuštena veličina građevne čestice jednaka veličini zone.

9. Namjena i veličina građevina Na građevnoj česticama ove namjene može se graditi hotel sa pratećim sadržajima, pomoćne zgrade u funkciji hotela te sportsko-rekreacijski sadržaji sa sportskim objektima. Sadržaj i dimenzije smještajnih jedinica utvrđuju se ovisno o važećim propisima koji reguliraju pitanje kategorizacije turističkih i ugostiteljskih objekata. Planira se minimalna kategorija 3 zvjezdice (3*), a maksimalna 4 zvjezdice (4*). Depandanse hotela kategorizirati prema važećim pravilnicima. Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,2.












DEPANDANSE - najveći dopušteni broj građevina depandansi iznosi 3 depandanse - najveći dopušteni broj etaža iznosi 3 etaže


- najveća dopuštena ukupna visina iznosi 9 m (suteren i podrum ne ulaze u ukupnu visinu građevine) (u visinu ne ulaze dimnjaci, dizala, antene i sl.)


- u sklopu podruma ili suterena moguće je planirati garažu za smještaj vozila u mirovanju koja ulazi u koeficijent iskorištenosti

- najveći dopušteni kapacitet ukupno svih građevina depandansi iznosi 150 kreveta i mora biti usklađen s odredbama važećih pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima za hotele

















10. Smještaj građevina na građevnoj čestici Gradivi dio čestice određen je minimalnim udaljenostima zgrada od regulacijske linije i od međa susjednih građevnih čestica i prikazan na kartografskom prikazu br. 4. Način i uvjeti gradnje. Unutar gradivog dijela čestice mogu se graditi zgrade osnovne namjene, zgrade pratećih sadržaja, pomoćne zgrade te zgrade sportskih objekata. Minimalna udaljenost zgrada od regulacijske linije cesta iznosi 6,0 m. Minimalna udaljenost zgrada od međa susjednih građevnih čestica je 6,0 m.


Na ovim površinama odnosno izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se izvoditi ograde, podzidi, prometne površine – kolni pristupi i parkirališta s nadstrešnicama, priključci i vodovi komunalne infrastrukture te uređivati površine zelenila. Međusobna udaljenost između građevina mjeri se od njihovih najistaknutijih dijelova (balkon, istaci, nadstrešnice i sl.). Međusobna udaljenost između građevina na susjednim građevinskim česticama iznosi najmanje H1/2 + H2/2 + 5,0 m; gdje su H1 i H2 visine građevina. Međusobna udaljenost između građevina na istoj građevinskoj čestici ne smije biti manja od 4,0 m.

11. Oblikovanje građevina Građevine se oblikuju na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza ili s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture sa elementima suvremenog arhitektonskog izraza. Građevine se trebaju smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša. Sklop zgrada na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, a kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne zgrade) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade. Nije dozvoljena primjena oblika i materijala, kao i primjena stilski neprimjerenih elemenata koji nisu u skladu s lokalnom tradicijom gradnje. Oblikovanje zgrada, te vrste materijala i konstrukcije nisu zadani već će se odrediti projektom. Oblik i nagib krovišta zgrada treba biti u skladu s usvojenom tehnologijom građenja, a vrsta pokrova nije određena. Prilikom projektiranja zgrada nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćenja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda). Rješenje građevina treba uskladiti s posebnim propisima u pogledu zaštite od požara, sklanjanja u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti te kretanja invalidnih osoba.

12. Uređenje građevne čestice Minimalno 30% površine građevinske čestice mora biti prirodni teren, uređen pripadajućom urbanom opremom, nepodrumljen i bez parkiranja, uređen kao cjelovito zelenilo. Na prirodnom terenu treba urediti travnjake, cvjetnjake i drugo parterno zelenilo, te saditi stablašice i grmove. Kao uređene površine zelenila mogu računati samo oni prostori za rekreaciju odnosno igrališta koji su izvedeni kao prirodni teren. Obavezan je smještaj propisanog broja garažno-parkirališnih mjesta na vlastitoj građevnoj čestici i to prema važećim normativima i pravilnicima. Omogućava se uređenja parkirališta uz hotel, parkirališta uz sportsko-rekreacijska igrališta i objekte te uređenje parkirališta uz depandanse i turističke apartmane. Dozvoljava se parkirališta s više od 50 parkirališnih mjesta smjestiti u podzemnu garažu. Garažna mjesta moguće je smjestiti u suterenu/podrumu depandansi ili u suterenu/podrumu ispod parkirališnih površina.

13. Priključenje građevne čestice na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu Priključci građevnih čestica odnosno zgrada na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su prikazani na kartografskom prikazu br. 4. Način i uvjeti gradnje. Potrebno je omogućiti nekoliko kolnih i pješačkih pristupa sa lokalne prometnice LC (sjeverna strana) te jedan kolno-pješački pristup sa županijske ceste ŽC (sjeveroistočna strana). Građevna čestica mora imati izravni kolni pristup minimalne širine 5 na javnu prometnu površinu sa izvedbom pješačkog hodnika min širine 1,5 m. Građevna čestica mora imati osiguran kolni pristup na javnu prometnu površinu odnosno priključak na komunalnu infrastrukturu što podrazumijeva priključak vodoopskrbe, rješenje odvodnje, elektroopskrbe i elektroničke komunikacijske mreže. Priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ceste s kojom građevna čestica ima među na regulacijskoj liniji. Svakoj građevnoj čestici mora biti osiguran priključak vodoopskrbe, rješenje odvodnje, elektroopskrbe i elektroničke komunikacijske mreže. Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture sadržane u Urbanističkom planu i prema posebnim uvjetima tijela državne uprave, javnih poduzeća i pravnih osoba s javnim ovlastima.

14. Etapnost izvođenja Dozvoljava se fazna gradnja smještajnih jedinica.

Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti na površini UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE - KAMP (T3) grade se u skladu sa sljedećim uvjetima:


1. Oblik i veličina građevne čestice Oblik i veličina zone na kojoj će se formirati građevna čestica kampa (T3) određena je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina i 4. Način i uvjeti gradnje. Na jednoj građevnoj čestici kampa moguće je smjestiti više građevina pratećih sadržaja ugostiteljsko–turističke namjene. Minimalna površina kamp mjesta je 45 m2, a minimalna površina kamp parcele je 70 m2.

2. Namjena građevina pratećih sadržaja unutar kampa Unutar površine ugostiteljsko turističke – kamp planirana je postava osnovnih smještajnih jedinica kampa (kamp parcele i kamp mjesta) te pratećih sadržaja i prometne mreže kampa. Nije dozvoljena izgradnja čvrstih smještajnih jedinica, tj. smještajnih jedinica koje su na čvrsti način povezane s tlom osim betonskih platformi za smještaj mobilnih smještajnih jedinica. Sadržaj i dimenzije smještajnih jedinica, sa svim pratećim sadržajima i svih pratećih programa, utvrđuju se, ovisno o kategoriji kampa, važećim propisima koji reguliraju pitanje kategorizacije turističkih i ugostiteljskih objekata - planira se minimalna kategorija kampa 3 zvjezdice (3*), a maksimalni kapacitet kampa je oko 300 kreveta. Na osnovnim smještajnim jedinicama moguće je smjestiti sljedeću pokretnu opremu za kampiranje: šator, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), autodom (kamper), pokretna kućica (mobilhome), glamping kućica, glamping oprema. Unutar površine kampa moguće je planirati prostore za:




3. Smještaj građevina na građevnoj čestici Smještajne jedinice kampa, prateće građevine (sanitarni i drugi sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene), recepcija kampa s uredima uprave te trgovačkim i uslužnim sadržajima (trgovina, voćarna, turističke informacije i sl.), čuvarska kućica te po potrebi sanitarije i spremišta mogu se smjestiti unutar gradivog dijela kampa, prikazanom u kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje, a građevine komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova moguće je planirati na cijelom području obuhvata. Udaljenost građevine od granice građevne čestice i regulacijske crte javne prometne površine - kolne prometnice iznosi najmanje 6 m. Najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 4 m.

4. Veličina i građevna (bruto) površina građevine Maksimalna bruto površina pratećih građevina (recepcije, sanitarije, restorana…) je 400 m2. Najveći dozvoljeni kig iznosi 10%. Zgrade se mogu graditi kao samostojeće ili dvojne.



5. Uvjeti oblikovanja građevina kampa


Oblikovanje građevina treba biti suvremeno, prilagođeno kontekstu i klimatskim posebnostima kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine recepcije kampa, oblikovanje pročelja i krovišta te upotrijebljeni građevni materijali moraju biti usklađeni s okolnim ambijentom mikrolokacije i moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi prirodnom okolišu. Prateće građevine kampa moraju biti u skladu s okolnim građevinama, sa upotrebom prirodnih materijala uz očuvanje krajobraznih vrijednosti. Dozvoljava se ravan (opcija zazelenjivanja) i/ili kosi krov. Na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i postaviti kolektori sunčeve energije.

6. Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti Kod projektiranja javnih dijelova kampa, građevina pratećih sadržaja i internih prometnih površina potrebno je postupati u skladu s važećim propisima o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje urbanističko-arhitektonskih barijera osoba s invaliditetom odnosno osoba smanjene pokretljivosti.

7. Uređenje građevne čestice Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 40% površine kampa, sa strukturom zelene površine koja obuhvaća nisku vegetaciju i travnjake. Prilikom hortikulturnog uređenja potrebno je valorizirati i zaštititi zatečeno zelenilo. Neizgrađeni dio građevinske čestice je potrebno urediti ili redovito održavati, te se preporuča zasaditi autohtone biljne vrste. Prema rubovima prostornih cjelina i uz glavne pješačke prometnice preporuča se saditi visoko zelenilo u potezima. Na zelenim površinama nije dozvoljena gradnja građevina. Dozvoljava se uređenje dječjih igrališta, pješačkih staza, sanitarija, interne prometne mreže i gradnja kamenih podzida (ako je potrebno) visine do 1 m. Moguća je gradnja vanjskih bazena, pješačkih površina, dječjeg igrališta i sličnih građevina - površine navedenih građevina nisu uključene u kig. Dječja igrališta, opremaju se sukladno uzrastu kojem su namijenjena, odvojeno po dobnim skupinama uz zadovoljenje sigurnosnih standarda. Sportski tereni Na površini sportskih terena moguće je graditi i uređivati prostore za sljedeće namjene:



Smještaj građevine i kamp parcela mora omogućiti neometan kolni i pješački pristup svim sadržajima i to internim prometnicama, a posebno treba omogućiti pristup vatrogasnim vozilima. Moguća je gradnja pristupnih kolnih prometnica najmanje širine 3 m. Na dijelovima obuhvata s velikim visinskim razlikama moguće je graditi potporne zidove. Potporne zidove, terase i sl. treba izvesti tako da se ne narušava izgled okoliša. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 1,5 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti u terasama, a teren svake terase ozeleniti (osim za visinsku razliku > 15%). Parkirališna mjesta (PM) za zaposlenike i korisnike planiranih sadržaja smještaju se na vlastitoj građevnoj čestici prema kriteriju:

2 zaposlenika - 1 PM, 3-8 sjedećih mjesta u restoranu - 1 PM, 1 smještajna jedinica u čvrstim građevinama koje nisu povezane s tlom na čvrsti način

- 1 PM, 1 kamp mjesto/kamp parcela - 1 PM, a mogu biti smještena pojedinačno unutar

pojedinih kamp mjesta/kamp parcela i/ili skupno unutar pripadajuće površine.

8. Način i uvjeti priključenja na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu Građevnoj čestici kampa pristupa se postojećom prometnicom – županijskom cestom Ž3142. Način priključenja kampa na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i 4. Način i uvjeti gradnje te opisan u poglavljima 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže i 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne


mreže ovoga Plana. Priključak građevina na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama Plana.

9. Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš kampa Pri odabiru sadržaja, djelatnosti i tehnologija koje će se realizirati u obuhvatu ovoga plana moguće su samo one koje ne onečišćuju okoliš, odnosno one kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša. Tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

3.6.1.2. Uvjeti i način gradnje građevina društvenih/javnih djelatnosti

Unutar obuhvata UPU-a grade se građevine sportsko-rekreacijskih djelatnosti na površinama:

- sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3). Sve površine i građevine sportsko-rekreacijske namjene smatraju se površinama javne namjene čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima. Oblikovanje zgrada sportsko-rekreacijskih djelatnosti može biti:

- tradicionalno, - suvremeno s interpretacijom tradicionalnih motiva, - suvremeno, - prilagođeno kontekstu i klimatskim posebnostima.

POVRŠINA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE – KUPALIŠTE (R3)

Uvjeti gradnje i uređenja površine sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3) su sljedeći:

1. Oblik i veličina građevne čestice kupališta (R3) Površina sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3) utvrđena je kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena prostora i 4. Uvjeti i način gradnje. Na jednoj građevnoj cestici kupališta moguće je smještati više građevina pratećih sadržaja ugostiteljsko – turističke namjene.

2. Namjena, veličina i građevna (bruto) površina građevina pratećih sadržaja sportsko-rekreacijske namjene kupališta (R3)

Na području prostorne cjeline planske oznake R3 nije dozvoljeno graditi nove samostojeće i pomoćne građevine osim jednostavnih građevina za koje nije potrebno ishoditi odobrenje za gradnju sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima. Područje kupališta koje obuhvaća obalu rijeke Dobre, namijenjeno je gradnji građevina i uređenju površina za potrebe rekreacije na rijeci:



Najveća dopuštena projekcija (zemljište pod građevinom) pojedinačne građevine iznosi 120 m2. Najveći dopušteni broj pojedinačnih građevina je 3 samostojeće građevine. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,05. Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,05. Maksimalna visina građevine iznosi 4,0 m. Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi jednu nadzemnu etažu.


U cilju korištenja dopunskih izvora energije moguća je izvedba konstruktivnih zahvata – pasivnih sistema za iskorištavanje sunčeve energije na krovištu gdje je moguća izvedba pomoćnih konstrukcija za postavu sunčevih kolektora.

3. Smještaj građevina na građevnoj čestici kupališta (R3) - udaljenost građevine od granice građevne cestice iznosi najmanje 6,0 metara - udaljenost građevine od obale rijeke Dobre iznosi najmanje 10,0 metara - najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj cestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 10,0 m.

4. Uređenje građevne čestice kupališta (R3) Obala Dobre uređuje se kao uređena i/ili prirodna plaža, nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti. Uređenje površine provodi se u skladu s uvjetima u poglavlju 5.3.1.5. Uređenje vodotoka i voda ovih Odredbi. Pristup obali treba, u svim dijelovima obalne linije, biti omogućen pješacima u širini najmanje 3 m pa se ovim Planom omogućava uređenje postojeće i/ili izgradnja nove kolno pješačke površine u vidu obalne šetnice, a koja se, osim za pješački promet, može koristiti i za biciklistički, te alternativni turistički i javni prijevoz. Najmanje 40% površine građevne čestice kupališta mora biti sačuvano i uređeno kao prirodni obalni krajobraz. Omogućava se postavljanje komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, i sl.).

Parkirališna mjesta za korisnike kupališta smještaju se:

- na površinama infrastrukturnih sustava - javna parkirališta (IS3), - unutar kampa za korisnike kampa, - preklapanje s parkirališnim mjestima ostalih sadržaja.

5. Uvjeti oblikovanja građevina kupališta (R3) Građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala, kako bi se očuvale kontekstualne kvalitete mikrolokacije. Planiranje sadržaja kupališta i opreme moguće je uz uvjet poštivanja mjera zaštite voda, kakvoće voda i zaštitu obalnog područja te očuvanja ambijentalnih vrijednosti kupališta i okolnog prostora.

6. Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti unutar kupališta (R3)

Svi dijelovi kupališta i građevine pratećeg sadržaja moraju se projektirati i graditi tako da su dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osoba s invaliditetom o smanjene pokretljivosti i zadnjim Izmjenama i dopunama istoga pravilnika.

7. Način i uvjeti priključenja na javno – prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu: - infrastrukturna opremljenost: - vodoopskrba i odvodnja, - javna rasvjeta, - telekomunikacijska i elektroenergetska mreža, - kante za prikupljanje otpada.

Način priključenja površina na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima: 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža i 4 Način i uvjeti gradnje te opisan u poglavljima 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže i 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže ovoga Plana. Priključak građevina na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama Plana.

8. Mjere zaštite okoliša, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš kupališta Pri odabiru sadržaja, djelatnosti i tehnologija koje će se realizirati u obuhvatu ovoga plana moguće su samo one koje ne onečišćuju okoliš, odnosno one kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša. Tijekom izgradnje i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.


3.6.1.4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Zaštitne zelene površine (Z) su neizgrađene površine prirodnog zelenila unutar kampa, hotela i turističkog naselja koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju. U obuhvatu UPU-a preporuča se uređenje zaštitnih zelenih površina između: - površina namijenjenih smještajnim jedinicama kampa / hotela / turističkog naselja i okolnih kolnih /

kolno-pješačkih prometnica - površina ugostiteljsko-turističke namjene i površina građevinskog područja naselja.

Na zelenim površinama koje se ovim Planom štite kao zaštitne zelene površine potrebno je sačuvati postojeću strukturu vegetacije uz mogućnost uređenja i sadnje novih stabala i/ili niskih stablašica autohtonih vrsta biljnog materijala. Korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj (nestabilne padine, erozija, voda, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i dr.) te funkciji prirodnog odvajanja zone kampa i/ili hotela i turističkog naselja od okoliša te je isključeno od svake gradnje. Unutar zaštitnog zelenila moguće je planirati parkove vrijedne endemske flore i faune sa zaštićenim vrstama, eksponate i postave, odmorišta, uređenje šljunčanih ili zemljanih pješačkih putova, kao i manje zone rekreacije postavom urbane opreme (kapelica, raspela i slično) ili sprava od prirodnih materijala, kapelice ili neke druge sadržaje primjerene osnovnoj namjeni koje neće narušiti prirodni kontekst. Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2 m od podzemne infrastrukture, odnosno 1 m od ruba tvrde površine. Površina zaštitnog zelenila nije javna površina nego je sastavni dio kampa i/ili hotelskog turističkog naselja u funkciji osnovne namjene te kao takva predstavlja dio površine koja se održava kao tampon internog i vanjskog prostora. Budući se za zelenu površinu neće izdavati dokumentacija za građenje, u smislu dostupnosti, dovoljno je za istu osigurati prometnu te komunalnu dostupnost putem interne prometne mreže kampa (T3), hotela, turističkog naselja (T1, T2) ili površne kupališta (R3). Održavanje i uređivanje ovih površina u domeni je kampa i/ili hotelskog turističkog naselja.

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.6.2.1. Prirodna baština

U obuhvatu Plana nema prirodnih zaštićenih područja ili predloženih za zaštitu prema posebnim propisima. U obuhvatu Plana nema područja ekološke mreže prema posebnim propisima. U slučaju izmjene područja ekološke mreže, prilikom izrade projektne dokumentacije za izvođenje zahvata u prostoru, primjenjuju se odredbe propisa o ekološkoj mreži. Sukladno PPUO-u i PPKŽ-u, dio obuhvata Plana nalazi se unutar obuhvata planiranog značajnog krajobraza Dobra (evidentirano odnosno područje predviđeno za zaštitu temeljem ''Zakona o zaštiti prirode''). Značajni krajobraz Dobra prikazan je na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2000. Sukladno čl. 118. ''Zakona o zaštiti prirode'' značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje. U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. Pri gradnji pojedinih građevina potrebno je u što većoj mjeri sačuvati postojeću vegetaciju te je ukomponirati u krajobrazno (hortikulturno) uređenje.

Tablica 1. Strogo zaštićene vrste na području obuhvata Plana:


VRSTA - znanstveni naziv VRSTA - hrvatski

naziv NAPOMENA

MAMMALIA - SISAVCI

Barbastella barbastellus (Schreber, 1774) širokouhi mračnjak

Canis lupus Linnaeus, 1758 vuk

Lynx (Linnaeus, 1758) ris

Miniopterus schreibersii (Kuhl, 1817) dugokrili pršnjak

Muscardinus avellanarius (Linnaeus, 1758)

puh orašar

Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817) velikouhi šišmiš

Myotis capaccinii (Bonaparte, 1837) dugonogi šišmiš

Myotis emarginatus (E. Geoffroy, 1806) riđi šišmiš

Plecotus austriacus (Fischer, 1829) sivi dugoušan

Rhinolophus euryale Blasius, 1853 južni potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum (Schreber,

1774)veliki potkovnjak

Rhinolophus hipposideros (Bechstein, 1800)

mali potkovnjak

AVES - PTICE

Aquila pomarina Brehm, 1831 orao kliktaš

Falco peregrinus Tunstall, 1771 sivi sokol

Pernis apivorus (Linnaeus, 1758) škanjac osaš

Scolopax rusticola Linnaeus, 1758 šljuka samo gnijezdeća i

proljetna preletnička populacija; ostalo L4

REPTILIA - GMAZOVI

Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) barska kornjača

AMPHIBIA - VODOZEMCI

Bombina (Linnaeus, 1761) crveni mukač

Bombina variegata (Linnaeus, 1758) žuti mukač

Triturus cornifex (Laurenti, 1768) veliki vodenjak

Prema stanišnim i ihtiološkim karakteristikama dijela toka rijeke Dobre koja protječe uz istočnu granicu obuhvata Plana, ovdje obitavaju strogo zaštićene vrste riba peš (Cottus gobio) i dunavska paklara (Eudontomyzon vladykovi). Mjere zaštite u cilju očuvanju strogo zaštićenih vrsta: - u što većoj mjeri očuvati prirodnost i povoljne stanišne uvjete na područjima i u neposrednoj blizini

recentnih nalazišta strogo zaštićenih vrsta, - ne planirati objekte koji uzrokuju svjetlosno onečišćenje i štetno djeluju na floru i faunu područja,

4 Opis kratica: Simbol »L« uz ime vrste označava da se vrsta nalazi i na popisu divljači Zakona o lovstvu (NN 140 /2005, 75/2009, 153/2009, 14 /2014, 21/2016, 41/2016, 67/2016, 62/2017) te se gospodarenje odobrava sukladno članku 155. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/2013, 15/2018), a provodi sukladno odredbama Zakona o lovstvu (NN 140/2005, 75/2009, 153/2009, 14/2014, 21/2016, 41/2016, 67/2016, 62/2017) temeljem planova gospodarenja.


- onemogućiti prenamjenu i isušivanje vodotokova i prirodnih stajaćica (bare, lokve i dr.), u što većoj mjeri očuvati prirodnost obale i cjelovitost priobalne vegetacije rijeke Dobre, očuvati povoljan vodni režim i povezanost vodnog toka rijeke Dobre,

- elektroenergetske objekte planirati i tehnički izvoditi na način da se ptice (posebice ptice velikog raspona krila) zaštite od stradavanja uzrokovanog strujnim udarom5.

Tablica 2. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi na području obuhvata Plana:

NKS kod6

Naziv

A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi (Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA Klika in Klika et Novak 1941)

C.2.3.2.

Mezofilne livade košanice Srednje Europe (Sveza Arrhenatherion elatiaris Br.-BI. 1926, syn. *Arrhenatherian elatiaris Luquet 1926)

C.2.3.2.1.

Srednjoeuropske livade rane pahovke (As. Arrhenatheretum elatiaris Br.- BI. ex Scherrer 1925)

C.3.3.1.

Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoi podlozi (Sveza Bromion erecti Koch 1926)

C.3.4.3.4.

Bujadnice (Pteridium aquilinum)

E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993 isveza Carpinion betuli lsller 1931)

Mjere zaštite u cilju očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: - ugrožene i rijetke stanišne tipove očuvati na što većoj površini i u što prirodnijem stanju, ne

planirati zahvate kojima se unose strane (alohtone) vrste, - u zoni obale rijeke Dobre ne planirati čvrstu gradnju, formiranje prometnih površina

smještajnih jedinica te izgradnju objekata u funkciji pratećih sadržaja, - na prostorima ugroženih i rijetkih vlažnih staništa izbjegavati definiranje namjena površina za

turističke i sportske djelatnosti koje podrazumijevaju gradnju objekata i prateću prometnu i komunalnu infrastrukturu,

- sadržaje/objekte u zonama T1/T2 i T3 što intenzivnije uklopiti u prostore uz postojeće ceste te uz postojeće i planirane putove/staze,

- površine prometne komunikacije između objekata sportsko-rekreacijske namjene planirati ponajprije kao pješačke i/ili biciklističke staze,

- u drvećem obraslim dijelovima obuhvata Plana eventualno planirane parkirne površine što više uklopiti u prostore prekinutog sklopa krošanja drveća, a nužno krčenje drvenaste vegetacije svesti na najmanju moguću mjeru,

- hortikulturno uređenje provoditi na manjim površinama (mikrozonama), primjenom zavičajnih (autohtonih) vrsta,

5 Pri utvrđivanju prikladnog tehničkog rješenja izvedbe elektroenergetskih objekata potrebno je u cilju zaštite ptica od stradavanja uzrokovanog strujnim udarom slijediti Preporuku stalnog odbora Bernske konvencije br. 11O (2004.) o smanjivanju negativnih utjecaja nadzemnih vodova na ptice u kojoj su analizirana tehnička rješenja koja su i opisana u članku „Prilog tipizaciji tehničkih rješenja za zaštitu ptica i malih životinja na srednjenaponskim elektroenergetskim postrojenjima" (J. Bošnjak, M. Vranić; Hrvatski ogranak međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave - CIGRE; 7. Savjetovanje HO CIGRE, Cavtat, 2005., http://www .encron.hr/pdfs/C3-03- 2005.pdf), kao i upute Bonnske konvencije o izbjegavanju ili ublažavanju utjecaja električnih vodova na migratorne vrste ptica - Guidelines on How to Avoid or Mitigate lmpact of Electricity Power Grids on Migratory Birds in the African-Eurasian Region" (Prinsen, H.A.M., Smallie, J.J., Boere, G.C. & Pfres, N. (Compilers); AEWA Conservation Guidelines No. 14, CMS Technical Series No. 29, AEWA Technical Series No. 50, CMS Raptors MOU Technical Series No.3, Bonn, Germany, 2012., http://www.unep-aewa.org/sites/defau lt/files/pubiication/tsSO_electr_guidelines_03122014.pdf). 6NKS - Nacionalna klasifikacija staništa (Anonymus, 2018.)


- osigurati propisno zbrinjavanje otpada te sakupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, onemogućiti onečišćenje podzemlja primjerenom izvedbom sanitarnih čvorova, kanalizacije odvodnje te sustava odvoza i odlaganja otpada.

3.6.2.2. Kulturna baština

U obuhvatu Plana nema kulturnih dobra (ili njihovih dijelova) zaštićenih za zaštitu prema posebnim propisima niti unutar obuhvata ima poznatih arheoloških lokaliteta. U obuhvatu Plana nalaze se povijesne komunikacije (Karolinska cesta i Franskopanska cesta) evidentirane PPUO-om, građevina poljoprivrednog gospodarstva – kompleks ergele te kultivirani prirodni krajolik – Dolina rijeke Dobre od Novigrada na Dobri do Kremenika koje se štite PPUO-om prema smjernicama Konzervatorske podloge (2005/06.) izrađenoj za potrebe izrade PPUO Netretić. U slučaju revizije Konzervatorske podloge, prilikom izrade projektne dokumentacije za izvođenje zahvata u prostoru, primjenjuju se smjernice revidirane Konzervatorske podloge. Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo, u skladu posebnim propisima. Za sve nove graditeljske zahvate ili rekonstrukcije građevina u područjima zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti (koji su upisani u registar kulturnih dobara ili u preventivno zaštićene) potrebno je ishoditi suglasnost mjerodavnih: Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Karlovcu. Za sve radnje za koje je ovim Planom utvrđena obveza zaštite, Konzervatorski odjel u Karlovcu utvrđuje sljedeće:

- posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole i izvan lokacijske dozvole) - prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole i izvan građevinske dozvole) - konzervatorski i arheološki nadzor u svim fazama radova.

Za sve građevine zaštićene PPUO-om, najčešće evidentirana kao lokalnog značaja, opisani postupak iz prethodnog stavka nije obavezan, ali se preporuča, ukoliko organi lokalne vlasti donesu odluku o njihovoj zaštiti, a odluku dostave Ministarstvu kulture, odnosno nadležnom tijelu, te zatraže stručno mišljenje. Unutar obuhvata Plana, na prostoru zone T1/T2 nalazi se kompleks bivše ergele, evidentirano dobro od lokalnog značaja koji se štiti PPUO-om. Kompleks bivše ergele prikazan je na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina. Prema Konzervatorskoj podlozi (2005/06.g.), kompleks bivše ergele treba sačuvati u cijelosti, obnoviti glavnu građevinu prema izvornom stanju s mogućnošću prenamjene, gospodarske građevine obnoviti prema novim kvalitetnim projektima, kao i unutarnje dvorište s elementima parka. Važno je očuvanje postojeće konfiguracije terena, autohtonih vrsta raslinja te postojeće vizure na kompleks Staroga grada Novigrada. Prostorom obuhvata Plana prolaze povijesne komunikacije koje se štite PPUO-om:

- Karolinska cesta: trasom županijske ceste ŽC3142, - Frankopanska cesta: Ozalj – Donje Stative – Novigrad na Dobri – Jarče Polje, trasom

županijske ceste ŽC3142. Povijesna komunikacija Karolinska cesta s opremom je evidentirano dobro od regionalnog značaja, a povijesna komunikacija Frankopanska cesta je novoevidentirano kulturno dobro od regionalnog značaja. Trase cesta potrebno je detaljnije arhivski i terenski istražiti i prezentirati u okviru programa turističkih ruta (u funkciji kulturnog i ruralnog turizma, biciklističkih cesta, izletničkih cesta i sl.). Povijesne komunikacije prikazane su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.


Sukladno PPUO-u, PPKŽ-u te prema Konzervatorskoj podlozi (2005./06.g.), obuhvat Plana nalazi se unutar obuhvata kulturnog krajolika - kultivirani prirodni krajolik: Dolina rijeke Dobre od Novigrada na Dobri do Kremenika, koje je evidentirano PPUO-om i koje se štiti odredbama Prostornog plana Općine Netretić. Kultivirani krajolik prikazan je na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2000. Sve zahvate u prostoru unutar kultiviranog prirodnog krajolika, treba provoditi maksimalno usklađene sa postojećim vrijednostima. Izgradnja novih građevina u postojećim građevinskim zonama treba biti proporcionalna gabaritima naselja ili pojedinačnih građevina. Za područja zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti u zonama kulturnog krajolika vrijede režimi kojima se ne dozvoljava se izgradnja zgrada koje mogu zakloniti slikovite vidike, povijesne građevine vidljive u slici mjesta (dominante naselja – crkve i kapele) ili vrijedne i dobro uočljive graditeljske sklopove (dvorce). Uvjete za izgradnju (osobito za gabarite, oblikovanje i materijale završne obrade) služba zaštite kulturne baštine utvrdit će za svaki pojedinačni slučaj, u ovisnosti o mikrolokaciji. Obvezno je očuvanje tradicijskog parcelacijskog ustroja zemljišta.

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

U cilju maksimalnog očuvanja prirodnih resursa i postojećih datosti prostora, te očuvanja okoliša i osiguranja kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada ljudi u njemu, ovim Planom utvrđuju se obveze i određuju mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš (mjere za zaštitu tla, zraka i vode, zaštitu prostora od prekomjerne buke, te propisuju mjere posebne zaštite koje obuhvaćaju sklanjanje ljudi u slučaju ratne opasnosti ili elementarnih nepogoda, zaštitu od rušenja, potresa i poplava, zaštitu od požara te zaštitu od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća). Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš potrebno je provoditi u skladu s posebnim propisima i važećom zakonskom i podzakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku. Zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi procjenu utjecaja zahvata na okoliš ili ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš određeni su posebnim propisima i važećom zakonskom regulativom koja je relevantna za ovu problematiku. Unutar obuhvata Planom se ne mogu graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno čiji je utjecaj iznad dozvoljenih vrijednosti utvrđenih posebnim propisima. Unutar obuhvata Plana treba koristiti čiste energente dok djelatnost i čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno koja nije u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša, nije dopuštena. Eventualni nepovoljni utjecaj na okoliš je potrebno svesti na najmanju moguću razinu.

3.7.1. Zaštita tla Unutar obuhvata UPU-a nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, već se iste evakuiraju i zbrinjavaju putem odgovarajućih uređaja. Zabranjeno je nepropisno odlaganje otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda. Svi radovi koji se izvode unutar prometnih, infrastrukturnih, rekreacijskih i drugih površina i infrastrukturnih površina, kao i unutar svih površina na kojima se planira gradnja, moraju se izvoditi da na najmanji mogući način uništavaju okolno tlo, a naročito da se spriječi eventualna erozija tla. Po završetku svih radova potrebno je sanirati okolna oštećenja zemljišta. Na području obuhvata Plana nisu evidentirana klizišta kao ni utvrđenih mjesta velikih erozija tla. Ukoliko dođe do pojave klizišta iste je potrebo u što kraćem vremenskom periodu sanirati te na području pojačane erozije zabraniti ili ograničiti sječu drveća i grmlja, uzgajati zaštitnu vegetaciju i slično. U sklopu građevnih čestica svih namjena treba čuvati površine pod zelenilom ili urediti nove zelene površine u skladu s uvjetima ovog Plana.


3.7.2. Zaštita zraka

Planirani sadržaji moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka. Kakvoća zraka na području Općine Bosiljevo je I. kategorije i kao takva treba biti očuvana temeljem važećih posebnih propisa te se s obzirom na to određuje:

- postojeće stanje kakvoće zraka potrebno je zadržati - zaštitu zraka potrebno je provoditi prema posebnim propisima - potrebno je uspostaviti sustav praćenja kakvoće zraka, te u slučaju evidentiranog onečišćenja

poduzeti potrebne sanacijske mjere. Za održavanje postojeće I. kategorije kakvoće zraka, u slučaju incidentnog onečišćenja zraka opasnim tvarima primjenjuju se mjere koje su utvrđene planovima intervencija u zaštiti okoliša koji su na snazi. Sukladno posebnim propisima treba provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka. Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:

- stacionarni izvori (postrojenja, tehnološki procesi, industrijski pogoni, određene aktivnosti, uređaji, građevine i površine iz kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije,

- zahvatom se ne smije izazvati "značajno" povećanje opterećenja, gdje se razina "značajnog" određuje temeljem procjene utjecaja zahvata na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je posebnim propisima.

Vlasnici - korisnici nepokretnih izvora dužni su:

- držati se propisanih graničnih vrijednosti emisija onečišćavajući tvari u zrak - prijaviti izvor onečišćavanja zraka - prijaviti svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave - osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati

podatke u katastar onečišćavanja okoliša - smanjivati emisije uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih

izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

3.7.3. Zaštita voda Zaštita voda provodi se sukladno zakonskoj i podzakonskoj regulativi te posebnim propisima te važećim standardima i pravilnicima. Za zaštitu voda potrebno je poduzimati sljedeće mjere i aktivnosti:

- pravilno zbrinjavati otpadne (sanitarne i oborinske) vode - izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda utvrđenog u poglavlju 5.3.1.2. Sustav odvodnje otpadnih voda ovih Odredbi;

- vode koje se upuštaju u sustav javne odvodnje, u drugi prijemnik ili u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije utvrđenima propisima o sastavu i kvaliteti voda;

- otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni sustav odvodnje, moraju se pročistiti predtretmanom (vlastitim uređajem) do tog stupnja da ne budu štetne po sustav odvodnje i recipijente u koje se upuštaju,

- posebnim mjerama smanjiti mogućnost zagađenja na prometnicama (zabraniti pranje vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, odlaganje otpada na zelene površine).


Prostorom obuhvata Plana prolazi rijeka Dobra, vodotok I. kategorije. Za zaštitu vodotoka potrebno je uspostaviti, odnosno unaprijediti, sustav praćenja kvalitete voda kako bi se postigla propisana kvaliteta voda i uvesti nadzor nad onečišćivačima. Ostale mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda, brigu korisnika o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i ispred vlastite građevne čestice. Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina unutar obuhvata Plana, potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

3.7.4. Zaštita od buke Zaštita od buke provodi se sukladno zakonskoj i podzakonskoj regulativi te posebnim propisima te važećim standardima i pravilnicima. Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine. Zaštita od buke provodi se danonoćno. Za planirane građevine i djelatnosti potrebno je osigurati što manju emisiju zvuka, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, i to:

- odabir i uporaba malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i transport - promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitanata) i područja

ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitanata) - izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni

prostori - primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije,

na putovima širenja i na mjestima imisije buke - akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke - povremeno ograničenje emisije zvuka - uređenjem planiranih zaštitnih zelenih površina i zelenih površina u sklopu građevnih čestica - dislociranjem sadržaja za zabavu i drugih koji su izvor buke i pojačanog prometa izvan zona

smještajnih jedinica planiranog kampa. Dodatna zaštita stambene zone koja je u kontaktu s obuhvatom ovog Plana, preporuča se izvedbom zaštitnih zelenih površina.

3.7.5. Posebne mjere zaštite Posebne mjere zaštite obuhvaćaju:

- sklanjanje ljudi, - zaštitu od rušenja i potresa, - zaštitu od požara, - zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća.

Posebne mjere zaštite prikazane su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2000. Mjere zaštite i spašavanja utvrđene su na temelju ''Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Netretić'' (2015.g.). Vlasnici i korisnici poslovnih i drugih objekata dužni su poduzeti propisane mjere zaštite i spašavanja koje mogu spriječiti nastalu prijetnju koja ugrožava sigurnost, zdravlje i živote ljudi te osigurava uvjete za provedbu osobne i uzajamne zaštite osoba i zajedničke imovine.

3.7.5.1. Sklanjanje ljudi Unutar obuhvata Plana nije obavezna izgradnja skloništa i drugih objekta za zaštitu stanovništva.


Sklanjanje ljudi se osigurava izgradnjom zaklona, privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom razvoja sustava civilne zaštite Općine Netretić, odnosno posebnim planovima sklanjanja ljudi i izgradnje zaklona, planovima privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora.

Planom su utvrđeni:

- prometni pravci evakuacije s preporučenim smjerom evakuacije - područja koja nisu ugrožena urušavanjem - zone za evakuaciju ljudi i zone za privremeno

deponiranje materijala koji bi nastao kao posljedica rušenja. Neizgrađene površine za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva moraju biti udaljene od susjednih objekata najmanje za polovinu visine (H/2) tih objekata. Veličina neizgrađene površine ne može biti manja od broja stanovnika/4 računano u m2. Posebne uvjete zaštite i spašavanja po potrebi će utvrditi Državna uprava za zaštitu i spašavanje u postupku izdavanja akta kojim se odobrava građenje u skladu sa važećom zakonskom regulativom i važećim pravilnicima.

3.7.5.2. Zaštita od rušenja i potresa Prostor u obuhvatu UPU-a nalazi u zoni VIII stupnja seizmičnosti prema MCS ljestvici. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici. Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu. Zbog evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima ulice treba projektirati na način da eventualne ruševine građevina ne zatrpaju ulicu, tj. osiguravati dovoljno veliku udaljenost građevine od ulica.

3.7.5.3. Zaštita od požara

Projektiranje građevina s aspekta zaštite od požara provodi se po važećim pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine ovim Planom su propisane najmanje međusobne udaljenosti između građevina. Građevina može biti udaljena manje od 4 m od susjednih građevina:

- ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine,

- ako je odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Kod projektiranja građevina gospodarskih djelatnosti i građevina društvenih/javnih djelatnosti u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi, radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara u prikazu mjera zaštite od požara (kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije) potrebno je primjenjivati proračunsku metodu TRVB ili GRETENER ili EUROALARM. Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim popisima. Prilikom gradnje novih i rekonstrukcije postojećih ulica, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s važećom zakonskom regulativom i važećim pravilnicima.


Kod gradnje nove i rekonstrukcije postojeće vodovodne mreže potrebno je graditi vanjsku hidrantsku mrežu s nadzemnim hidrantima i osigurati potrebnu količinu vode te postojeće podzemne hidrante u rekonstrukcijama zamijeniti nadzemnim hidrantima, a sve u skladu s važećom zakonskom regulativom i važećim pravilnicima.

3.7.5.4. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća

Zaštitu od tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća treba provoditi u skladu s važećim posebnim propisima. U slučaju gradnje građevina koje bi bile potencijalni izvori tehničko-tehnoloških nesreća potrebno je utvrditi zonu dometa istjecanja opasnih tvari u zrak, tlo i vodu te ugroze zaposlenika i stanovnika u okolici. Prostor u obuhvatu Plana nije potencijalno ugrožen tehničko-tehnološkim nesrećama pri transportu opasanih tvari jer se prijevoz opasnih tvari ne smije vršiti državnim, županijskim i lokalnim cestama, osim u slučajevima snabdijevanja lokalnog stanovništva i gospodarskih subjekata.

3.7.6. Postupanje s otpadom

Svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su postupati sukladno zakonskoj i podzakonskoj regulativi te posebnim propisima te važećim standardima i pravilnicima. S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne opasnost za ljudsko zdravlje, opasnost za biljni i životinjski svijet, onečišćenje okoliša (voda, tla, zraka) iznad propisanih graničnih vrijednosti, nekontrolirano odlaganje i spaljivanje, nastajanje eksplozije i požara, stvaranje buke i neugodnih mirisa, narušavanje javnog reda i mira, pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka, te razvoj patogenih mikroorganizama. U prostoru obuhvata Plana predviđa se organizirano prikupljanje komunalnog otpada i odvoženje na odlagalište komunalnog otpada (lokacija izvan obuhvata Plana). Predviđa se izdvojeno prikupljanje ili primarna reciklaža potencijalno iskoristivih otpadnih tvari. Prikupljanje otpada provodi ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Komunalni otpad prikuplja se u propisane spremnike (tipizirane posude za otpad, veće metalne kontejnere s poklopcem i slično) koji moraju biti opremljeni tako da se spriječe rasipanje ili prolijevanje otpada, te širenje prašine, buke i mirisa. Za postavljanje spremnika potrebno je osigurati odgovarajući prostor (na vlastitoj građevnoj čestici) koji će biti jasno obilježen i ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sličnim, ima pristup za komunalno vozilo, a neće ometati kolni i pješački promet te neće negativno utjecati na okoliš (vode, tlo i zrak). Unutar obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba sanirati. Na prostoru Plana moguć je nastanak komunalnog otpada. U sklopu obuhvata planirati mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati u okoliš na građevnoj čestici ili u sklopu objekta ukoliko je moguće. Kontejneri, posude i mreže za izdvojeno sakupljanje korisnog otpada bit će smješteni na automobilom dostupna, ali ne dominantna mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.



C.IV. STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Na temelju postupka Ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš Plana, zasebno provedenog od strane Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Grada Karlovca u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN RH br. 80/13, 153/13 i 78/15) i Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN RH br. 3/17), načelnik Općine Netretić je Odlukom o neprovođenju strateške procjene utjecaja na okoliš, KLASA: 350-02/18-01/02, URBROJ: 2133/11-02-18-52 od 31.10.2018.god., utvrdio da za Plan nije potrebno provesti postupak strateške procjene utjecaja na okoliš.



C.V. SAŽETAK ZA JAVNOST Izrada ''Urbanističkog plana uređenja Turističke zone Novigrad na Dobri'', u nastavku UPU utvrđena je u ‘’Odlukomi o izradi Urbanističkog plana uređenja Turističke zone Novigrad na Dobri'' (Glasnik Općine Netretić 3/18). Razlozi za donošenje Izmjena UPU-a su:

1. definiranje obuhvata i sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene Turističke zone ''Novigrad na Dobri'' koji obuhvaća:

- izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarske ugostiteljsko - turističke namjene – hotelsko i turističko naselje (T1,T2) (u zapadnom dijelu obuhvata);

- izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarske ugostiteljsko - turističke namjene – kamp (T3) (u istočnom dijelu obuhvata)

- izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarske sportsko - rekreacijske namjene – kupalište (R3) (u istočnom dijelu obuhvata).

2. određivanje planskih smjernica i smjernica oblikovanja za uređenje i korištenje prostora unutar obuhvata Plana;

3. određivanje detaljnih uvjeta uređenja i gradnje za pojedine zahvate u prostoru u odnosu na njihovu namjenu, položaj i veličinu;

4. utvrđivanje smjernica za izgradnju prometne i komunalne infrastrukture i načina priključenja na planiranu komunalnu infrastrukturu;

5. određivanje mjera zaštite okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti;

6. podizanje opće razine kvalitete turističke ponude predmetnog područja. Cilj izrade UPU-a je uskladiti Plan sa važećom zakonskom i podzakonskom regulativom te definirati protorno planske uvijete kako bi se realizirali novi zahvati turističko-ugostoteljskih sadržaja radi kvalitetne provedbe Plana, a sve u skladu sa razlozima izrade Plana. Gradnjom Turističke zone ''Novigrad na Dobri'' očekuje se privlačenje korisnika iz šireg prostora (Karlovac, Zagreb, prostor središnje Hrvatske) što bi pridonijeto revitalizaciji i gospodarskom razvoju cijeloga kraja te se pozitivno se odrazilo na zaposlenost u Općini Netretić i okolici.


UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA – HOTELSKO TURISTIČKO NASELJE (T1/T2)

Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti na površini ugostiteljsko-turističke namjene – hotel, turističko naselje (T1, T2) grade se u skladu sa sljedećim uvjetima:

Namjena i veličina građevina Na građevnoj česticama ove namjene može se graditi hotel sa pratećim sadržajima, pomoćne zgrade u funkciji hotela te sportsko-rekreacijski sadržaji sa sportskim objektima. Sadržaj i dimenzije smještajnih jedinica utvrđuju se ovisno o važećim propisima koji reguliraju pitanje kategorizacije turističkih i ugostiteljskih objekata. Planira se minimalna kategorija 3 zvjezdice (3*), a maksimalna 4 zvjezdice (4*). Depandanse hotela kategorizirati prema važećim pravilnicima. Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,2.












DEPANDANSE - najveći dopušteni broj građevina depandansi iznosi 3 depandanse - najveći dopušteni broj etaža iznosi 3 etaže - najveća dopuštena ukupna visina iznosi 9 m (suteren i podrum ne ulaze u ukupnu



mirovanju koja ulazi u koeficijent iskorištenosti - najveći dopušteni kapacitet ukupno svih građevina depandansi iznosi 150 kreveta i

mora biti usklađen s odredbama važećih pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima za hotele


















Uređenje građevne čestice Minimalno 30% površine građevinske čestice mora biti prirodni teren, uređen pripadajućom urbanom opremom, nepodrumljen i bez parkiranja, uređen kao cjelovito zelenilo. Na prirodnom terenu treba urediti travnjake, cvjetnjake i drugo parterno zelenilo, te saditi stablašice i grmove.


Građevine ugostiteljsko-turističkih djelatnosti na površini UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE - KAMP (T3) grade se u skladu sa sljedećim uvjetima:

Oblik i veličina građevne čestice Minimalna površina kamp mjesta je 45 m2, a minimalna površina kamp parcele je 70 m2.

Namjena građevina pratećih sadržaja unutar kampa Unutar površine ugostiteljsko turističke – kamp planirana je postava osnovnih smještajnih jedinica kampa (kamp parcele i kamp mjesta) te pratećih sadržaja i prometne mreže kampa. Nije dozvoljena izgradnja čvrstih smještajnih jedinica, tj. smještajnih jedinica koje su na čvrsti način povezane s tlom osim betonskih platformi za smještaj mobilnih smještajnih jedinica. Sadržaj i dimenzije smještajnih jedinica, sa svim pratećim sadržajima i svih pratećih programa, utvrđuju se, ovisno o kategoriji kampa, važećim propisima koji reguliraju pitanje kategorizacije turističkih i ugostiteljskih objekata - planira se minimalna kategorija kampa 3 zvjezdice (3*), a maksimalni kapacitet kampa je oko 300 kreveta. Na osnovnim smještajnim jedinicama moguće je smjestiti sljedeću pokretnu opremu za kampiranje: šator, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), autodom (kamper), pokretna kućica (mobilhome), glamping kućica, glamping oprema. Unutar površine kampa moguće je planirati prostore za:




Veličina i građevna (bruto) površina građevine Maksimalna bruto površina pratećih građevina (recepcije, sanitarije, restorana…) je 400 m2. Najveći dozvoljeni kig iznosi 10%. Zgrade se mogu graditi kao samostojeće ili dvojne.



Uređenje građevne čestice Potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti najmanje 40% površine kampa, sa strukturom zelene površine koja obuhvaća nisku vegetaciju i travnjake. Sportski tereni Na površini sportskih terena moguće je graditi i uređivati prostore za sljedeće namjene:




POVRŠINA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE – KUPALIŠTE (R3) Uvjeti gradnje i uređenja površine sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3) su sljedeći: Na području prostorne cjeline planske oznake R3 nije dozvoljeno graditi nove samostojeće i pomoćne građevine osim jednostavnih građevina za koje nije potrebno ishoditi odobrenje za gradnju sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima. Područje kupališta koje obuhvaća obalu rijeke Dobre, namijenjeno je gradnji građevina i uređenju površina za potrebe rekreacije na rijeci:



Najveća dopuštena projekcija (zemljište pod građevinom) pojedinačne građevine iznosi 120 m2. Najveći dopušteni broj pojedinačnih građevina je 3 samostojeće građevine. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,05. Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,05. Maksimalna visina građevine iznosi 4,0 m. Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi jednu nadzemnu etažu. U cilju korištenja dopunskih izvora energije moguća je izvedba konstruktivnih zahvata – pasivnih sistema za iskorištavanje sunčeve energije na krovištu gdje je moguća izvedba pomoćnih konstrukcija za postavu sunčevih kolektora.

Smještaj građevina na građevnoj čestici kupališta (R3) - udaljenost građevine od granice građevne cestice iznosi najmanje 6,0 metara - udaljenost građevine od obale rijeke Dobre iznosi najmanje 10,0 metara - najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj cestici definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 10,0 m.

Uređenje građevne čestice kupališta (R3) Najmanje 40% površine građevne čestice kupališta mora biti sačuvano i uređeno kao prirodni obalni krajobraz. Omogućava se postavljanje komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, i sl.).

Documents

URBANISTIČKI PLANI UREĐENJA TURISTIČKE …...NOSITELJ IZRADE: REPUBLIKA HRVATSKA KARLOVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA NETRETIĆ URBANISTIČKI PLANI UREĐENJA TURISTIČKE ZONE ''NOVIGRAD