URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NEREZINE (UPU 15)...URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NEREZINE (UPU 15) nacrt prijedloga Plana za javnu raspravu URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o. 2

URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NEREZINE

(UPU 15) nacrt prijedloga Plana za javnu raspravu

OBVEZNI PRILOZI PLANA

Zagreb, svibanj 2015.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NEREZINE (UPU 15) nacrt prijedloga Plana za javnu raspravu


Prostorni plan: Urbanistički plan ureñenja Nerezine (UPU 15) Naručitelj: Grad Mali Lošinj Gradonačelnik: Gari Cappelli, ing. Koordinator za naručitelja: Denis Popov, dipl.ing.grañ. Odbor za prostorno planiranje: Luigi Satalić - predsjednik Elvis Živković Boris Badurina Ante Kovač Slaven Kupina

Anto Nedić Mario Kamalić

Izvršitelj: Urbanistički zavod Grada Zagreba d.o.o. Direktor: Darijen Belec, dipl.ing.grañ. Odgovorni voditelj: Dunja Kos-Pleteš, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana: Dunja Kos-Pleteš, dipl.ing.arh.

Ivan Kapović, mag.ing.arch. - odgovorni voditelj do prethodne rasprave Maja Videk Pavlović, mag.ing.arch. Andreja Šugar, mag.ing.aedif. Nina Kelava, dipl.ing.arh. Petar Cigetić, bacc.ing.aedif. Momir Pavletić Sloboñan, mag.ing.prosp.arh. Goran Izetbegović, dipl.ing.prom.

Godina izrade: 2015. godina

Županija: PRIMORSKO-GORANSKA Grad: MALI LOŠINJ

Naziv prostornog plana: URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NEREZINE (UPU 15) nacrt prijedloga Plana za javnu raspravu

OBVEZNI PRILOZI

Odluka o izradi Plana: Službene novine Primorsko-goranske županije 7/12 i 26/13

Odluka Općinskog vijeća o donošenju Plana:

Službene novine Primorsko-goranske županije __/__

Javna rasprava (objava):

____.____.____. do ____.____.____.

Javna rasprava održana:

____.____.____. do ____.____.____.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Denis Popov, dipl.ing.građ.

Pravna osoba koja je izradila plan:

URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o. ZAGREB, Ulica braće Domany 4

Pečat pravne osobe koja je izradila plan: Odgovorna osoba:

Darijen Belec, dipl.ing.građ.

Pečat odgovornog voditelja: Odgovorni voditelj:

Dunja Kos-Pleteš, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana: 1. Dunja Kos-Pleteš, dipl.ing.arh. 4. Maja Videk Pavlović, mag.ing.arch. 2. Ivan Kapović, mag.ing.arch. - odgovorni voditelj 5. Petar Cigetić, bacc.ing.aedif. do prethodne rasprave 6. Momir Pavletić Slobođan, mag.ing.prosp.arch. 3. Nina Kelava, dipl.ing.arh. 7. Goran Izetbegović, dipl.ing.prom.

Pečat Gradskog vijeća: Predsjednik Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja:

Anto Nedić, prof., v.r.

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

Pečat nadležnog tijela:



S A D R Ž A J II.1. OBRAZLOŽENJE UVOD ............................................................................................................................................. 2

1. POLAZIŠTA........................................................................................................................... 3

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja Nerezine u prostoru Grada Malog Lošinja ...... 3

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru ..................................................................... 3

1.1.2. Prostorno razvojne značajke................................................................................. 7

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost ................................................................................ 8

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti............................................................................................................ 11

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja....................................................................... 12

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje................................................. 13

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA ................................................................................ 14

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja.......................................................... 14

2.1.1. Demografski razvoj .............................................................................................. 14

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture......................................................... 14

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura................................................................. 15

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja Nerezine............................................ 16

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja Nerezine............................................................ 16

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina17

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja Nerezine i komunalne infrastrukture................ 17

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA.................................................................................... 18

3.1. Program gradnje i uređenja prostora......................................................................... 18

3.2. Osnovna namjena prostora ........................................................................................ 19

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina .... 21

3.4. Prometna i ulična mreža ............................................................................................. 21

3.4.1. Građevine cestovnog prometa............................................................................ 22

3.4.2. Građevine pomorskog prometa .......................................................................... 24

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža.............................................................................. 25

3.5.1. Vodoopskrbna mreža ........................................................................................... 25

3.5.2. Sustav javne odvodnje ........................................................................................ 26

3.5.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta........................................................................... 29

3.5.4. Plinoopskrba ........................................................................................................ 31

3.5.5. Elektroničke komunikacije .................................................................................. 31

3.5.6. Uvjeti uređenja zelenih površina ........................................................................ 33

3.5.7. Postupanje s otpadom......................................................................................... 33

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina ............................................................ 34

3.6.1. Uvjeti i način gradnje ........................................................................................... 39

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina ............................................................................................ 45

3.6.2.1. Mjere zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti.......................................... 45

3.6.2.2. Zaštita kulturno - povijesnih cjelina ............................................................... 45

3.6.2.3. Zaštita ambijentalnih vrijednosti .................................................................... 46

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš .............................................................. 46



II.2. ODLUKA O IZRADI

II.3. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA

II.4. ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

II.5. MIŠLJENJA IZ ČLANKA 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

II.6. IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ PRETHODNOJ RASPRAVI

II.7. IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ JAVNOJ RASPRAVI

II.8. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA

II.9. SAŽETAK ZA JAVNOST


URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o. 1

II.1. OBRAZLOŽENJE



UVOD

Urbanistički plan uređenja Nerezine (UPU 15) izrađen je na osnovu ugovora br. 533/4-2013. sklopljenog 15.05.2013. godine između Grada Malog Lošinja i Urbanističkog zavoda grada Zagreba d.o.o.

Urbanistički plan uređenja Nerezine (UPU 15) (u daljnjem tekstu: Plan) izrađuje se temeljem Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Nerezine (UPU 15) (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 07/12 i 26/13) na osnovu Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 13/08, 13/12 i 26/13), u daljnjem tekstu PPUG Mali Lošinj.

Obuhvat Plana usklađen s Izmjenama Odluke o izradi (Službene novine Primorsko-goranske županije 26/13 i 05/14) bit će izmijenjen na kartografskim prikazima PPUG-a Malog Lošinja: 3.1.A. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju u mjerilu 1:25.000 i na kartografskom prikazu 4.6. Građevinsko područje – Nerezine u mjerilu 1:5000 prilikom sljedećih Izmjena i dopuna.

Obuhvat Plana određen je na kartografskim prikazima PPUG-a Malog Lošinja: 3.1.A. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju u mjerilu 1:25.000 i na kartografskom prikazu 4.6. Građevinsko područje – Nerezine u mjerilu 1:5000.

Plan je izrađen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) i Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine br. 106/98, 39/04, 45/04 - ispravak i 163/04) te drugim važećim propisima.

Podloga za izradu Plana je digitalni katastarski plan.



1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja Nerezine u prostoru Grada Malog Lošinja

Naselje Nerezine jedno je od 14 naselja u Gradu Malom Lošinju koji se nalazi u Mikroregiji "Lošinj" unutar Primorsko-goranske županije. Naselje Nerezine je administrativno-teritorijalno smješteno dijelom na otoku Lošinju, a dijelom na otoku Cresu. Naselje Nerezine sastoji se od građevinskog područja naselja oznake NA 6 Nerezine te izdvojenih dijelova građevinskog područja naselja oznaka: NA 6.1 Nerezine – Podgora, NA 6.2 Nerezine – Peštine 3, NA 6.3 Nerezine – Klarići, NA 6.4 Nerezine – Veli Halmac 2 i NA 6.5 Nerezine Mali Halmac, sve na otoku Lošinju.

Plan obuhvaća građevinsko područje naselja Nerezine oznake NA 6, naselje Veli Halmac oznake NA 6.4, mjesno groblje G5, autokamp Rapoća i brodogradilišnu luku. Površina obuhvata Plana iznosi 90,89 ha (kopneni dio 78,81 ha i morske površine 12,08 ha).

Prema Prostornom planu uređenja grada Malog Lošinja (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 13/08, 13/12 i 26/13), a na temelju studije prof. dr. Milana Vreska: Naselja Republike Hrvatske, Zagreb, 1995. izrađene za potrebe Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, na prostoru Grada naselja su strukturirana kao gradska, jače i slabije urbanizirana naselja i seoska naselja. Nerezine su jače urbanizirano naselje te treće po veličini naselje Grada Malog Lošinja.

Nerezine su smještene u podnožju brda Osorščice, na istočnoj obali sjevernog dijela otoka Lošinja, te se već u 14. stoljeću spominju kao veće naselje na otoku.

Zapadno od područja obuhvata Plana prolazi državna cesta D 100 koja povezuje naselja na otocima Cres i Lošinj.

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Nerezine (UPU 15) (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 26/13) izmijenjen je obuhvat Plana, odnosno iz obuhvata su izuzete dvije luke nautičkog turizma LN3-1 i LN3-2. Donesena je Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja Nerezine (UPU 15) – smanjeni obuhvat – marina Nerezine (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 26/13, 05/14) kojom se predviđa uređenje područja marine Nerezine. Prema članku 71. Prostornog plana Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 32/13): "građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene koja su prostornim planovima uređenja općine ili grada bila određena kao izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene uz naselja, određuju se sastavnim dijelom građevinskog područja naselja". Prema tome površina ugostiteljsko-turističke namjene – turističko naselje i autokamp (T24 i/ili T34), koja je u PPUG Malog Lošinja određena kao izdvojeno građevinsko područje, priključuje se građevinskom području naselja. Sukladno PPUG Malog Lošinja te gore navedenom, prostor obuhvata Plana obuhvaća:

• građevinsko područje naselja Nerezine oznake NA 6, • izdvojeni dio građevinskog područja naselja Nerezine – V. Halmac 2 oznake NA 6.4, • površine izvan naselja: - površina sportsko-rekreacijske namjene – rekreacijska zona (R213), - površina sportsko-rekreacijske namjene – akvatorij uređene plaže (R3), - groblje (G5), - ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ), - akvatorij morske luke za posebne namjene – brodogradilišna luka (LB2), - akvatorij morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja.



Sadržaji javnih funkcija i gospodarstvo:

Za podmirivanje svakodnevnih potreba stanovništva i prolaznika u naselju Nerezine su organizirani sljedeći sadržaji javne namjene:

• Upravne i administrativne funkcije:

- Mjesni odbor Nerezine – Sv. Jakov (obuhvaća i susjedno naselje Sv. Jakov), - Lučka kapetanija Rijeka – Lučka ispostava Nerezine - Poštanski ured

• Kultura i prosvjeta:

- Područna Osnovna škola "Maria Martinolića" - Predškolski odgoj - Dječji vrtić "Cvrčak" - Knjižnica i čitaonica

• Zdravstvene i socijalne ustanove:

- Ambulanta - Ljekarna

• Ugostiteljstvo i turizam:

- Turistička agencija - Hoteli – turistički objekti - Kamp "Rapoća" - Marina - razni ugostiteljski obrti

• Trgovina, servisi i zanatstvo:

- Veća samoposluga - Prodavaonice dnevne opskrbe (tip mješovita roba) - Brodogradilište - Nautika servis - Automehaničar - Frizerski salon - Zidar – fasader

• Komunalne institucije:

- Groblje - Dobrovoljno vatrogasno društvo - Autobusno stajalište

• Sport i rekreacija:

- Športsko društvo "Škarpina" - sportski tereni u okviru škole i turističke zone

• Vjerski objekti:

- Župna crkva Prikazanja BDM - Franjevački samostan - Crkva Sv. Marije Magdalene - Župni ured

• Udruge i društva:

- folklorno društvo "Studenac"

Gore navedeni sadržaji zadovoljavaju osnovne potrebe stanovnika u naselju Nerezine. Veći dio značajnijih sadržaja stanovnici Nerezina koriste u okviru naselja Mali Lošinj odnosno županijskog središta – Rijeke.



Unutar obuhvata Plana nalaze se građevine stambene namjene za stalno i povremeno stanovanje.

Gospodarska aktivnost na području Nerezina orijentirana je najvećim dijelom na turizam i ugostiteljstvo.

Stanovništvo:

U okvirima ukupnih demografskih pokazatelja Grada, naselje Nerezine zastupljeno je sa samo 4,3% stanovnika prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine broj stanovnika u naselju Nerezine iznosi 371 u 137 kućanstva, dok se prema popisu iz 2011. godine broj stanovnika smanjuje i iznosi 353 u 144 kućanstava.

Prema prvim rezultatima zadnjeg Popisa stanovništva 2011. godine, u Nerezinama je samo 144 stambene jedinice za stalno stanovanje od ukupno 1.052 stambene jedinice odnosno 14%.

Detaljni podaci kroz godine navedeni su u tablicama 1. - 6.

Tablica 1. Broj stanovnika

Broj stanovnika (Popis 2001.)

% Broj stanovnika (Popis 2011.)

%

Grad Mali Lošinj 8388 100 8116 100 Naselje Nerezine 371 4.4 353 4.3

Tablica 2. Broj stanovnika, kućanstava i stanova prema popisima stanovništva

POVRŠINA (statističkog područja) STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA Gustoća

naseljenosti broj st/km2

km2 % 1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001. 2001.

Grad Mali Lošinj

224,40 5,73 7.466 8.825 8.388 4.784 6.476 7.007 2.752 3.245 2.970 37,38

Naselje Nerezine 32,42 14,41 410 397 371 371 417 901 177 161 137 11,44

Tablica 3. Domaćinstva i stanovi prema načinu korištenja, popis 2001.

kućanstva

stanovi

ukupno

stanovi za stalno stanovanje

ukupno

stanovi koji se koriste

povremeno ukupno

stanovi za odmor ostali stanovi koji se koriste povremeno

1* 1* 2** 1* 1* 2** 1* % %

Grad Mali Lošinj

2.970 7.007 3.447 49 3.560 2.936 42 624

Naselje Nerezine 137 901 234 26 667 621 69 46

*1 – broj stanova **2 – udio u ukupnom broju stanova

Tablica 4. Broj stanovnika, stanova za odmor i broj povremenih korisnika/stanovnika, prema popisu 2001.*

Naselje Broj stanovnika Broj stanova za odmor

Udio stanova za

odmor

Procjena broja povremenih korisnika 3 stanovnika / stanu

Ukupan broj stanovnika i povremenih korisnika

% Nerezine 371 621 69 1.863 2.234

*još nisu objavljeni detaljni podaci o stanovima prema načinu korištenja iz zadnjeg Popisa stanovništva 2011. godine



Tablica 5. Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice, popis 2011., prvi rezultati

Popisane osobe - ukupno

Broj stanovnika - ukupno

Kućanstva - ukupno

Privatna kućanstva

Stambene jedinice - ukupno

Stambene jedinice – stanovi za stalno stanovanje

Grad Mali Lošinj 8.244 8.070 3.054 3.040 8.261 3.044

Naselje Nerezine 368 362 144 143 1.052 144

Tablica 6. Stanovništvo prema starosti, popis 2011.

Ukupno 0-4 5-9 10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95 i više

Grad Mali Lošinj

8.116 353 335 350 484 535 581 512 432 516 676 803 679 523 359 342 322 193 96 20 5

Naselje Nerezine

353 20 11 12 17 26 24 19 22 19 30 42 34 17 15 15 12 11 4 2 1

Geomorfologija:

Na teritoriju grada Malog Lošinja ustanovljene su stijene isključivo sedimentnog tipa koje prema geološkoj starosti pripadaju geološkim razdobljima krede i paleogena kao i najmlađe kvartarne tvorevine. Kredne naslage su u litološkom smislu karbonatne stijene (vapnenci, dolomitični vapnenci i karbonatne breče), a paleogenske naslage isključivo vapnenci. Kvartarne naslage različite litigeneze su slabo vezani do nevezani pokrivač na krednim i paleogenskim stijenama.

Kvartarne tvorevine su genetski i litološki vrlo različite. Najznačajniji litološki tipovi na kopnu su les (l) i crvenica (ts), a u podmorju marinski sedimenti (m).

Veći dio podmorja koji pripada teritoriju Grada Malog Lošinja pokrivaju marinski sedimenti. Na plićim, priobalnim dijelovima dno je kamenito ili pokriveno krupnim sedimentima veličine šljunka. Ove zone su najčešće vrlo uske, što ovisi o morfologiji podloge i izloženosti lokacije valovima. U dubljim dijelovima akvatorija Lošinjskog kanala dno je pjeskovito-prašinasto.

Tektonika:

Područje Kvarnera je seizmički aktivno. Istraživanja pokazuju da je uzrok seizmičke aktivnosti regionalno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u dubini, a bliže površini strukturne promjene u obliku navlačenja. Takve strukturne promjene odražavaju se na površini pojačanim neotektonskim pokretima. Prema dosadašnjim spoznajama, u visini Istre i Cresa podvlačenje je blago, pod nagibom oko 150, dok se ploha Moho-diskontinuiteta nalazi na dubini od 18 km. Idući prema sjeveroistoku, u zoni većih gravimetrijskih gradijenata, počinje naglo tonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do 15 km, čiji nagib dosiže 300.

Najveća seizmotektonska aktivnost je u zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone je najveće tonjenje i najveća dubina Moho-diskontinuiteta od preko 40 km. Sile stresa i reakcije na njega kao i gravitacija stvaraju koncentraciju napona u dubini što izaziva potrese. Teritorij grada Malog Lošinja nalazi se nalazi jugozapadno od opisane seizmotektonski aktivne zone.

Prema novim saznanjima najjači potresi na području Županije mogu doseći jačinu od M = 6.5. Seizmički valovi mogu doći do teritorija grada Malog Lošinja i iz dva susjedna epocentralna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda i iz jadranskog podmorja.

Na temelju dosadašnjih podataka teritorij grada Malog Lošinja ima slijedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti:

Io = 50 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.); Io = 50 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.);



Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.); Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.); Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.).

S obzirom na očiglednu nedostatnost pa čak i zastarjelost podataka o seizmičnosti, u Prostornom planu Primorsko-goranske županije predviđeno je seizmotektonsko zoniranje na razini cijelog teritorija županije. Rezultat bi trebala biti karta mjerila 1:100.000 na temelju koje bi se mogao s dovoljnom sigurnošću odrediti seizmički rizik nekog područja.

Hidrološke značajke:

Na prostoru Nerezina, obzirom na litološki razvoj, nema razvijene površinske hidrografske mreže. Oborine se u cijelosti infiltriraju u podzemlje, a površinski tokovi, formirani u karbonatima, aktivni su isključivo za trajanja obilnih oborina. Prostor karakterizira pojava povremenih bujičnih tokova, malih i srednjih veličina slivova (mali slivovi površine do 1 km2, srednji 1-10 km2).

Unutar obuhvata Plana registrirane su bujice Peštine i Bučanje. Nerezine karakterizira blaga sredozemna klima s vrućim i suhim ljetima te kišovitim

zimama. Prosječne godišnje padaline iznose 869 mm (najveće u listopadu 122 mm i studenom 114 mm) što upućuje da je najviše padalina u jesen pa je tada i pojava bujičnih tokova najveća.

Za Grad Mali Lošinj, prema podacima DHMZ-a za razdoblje između 1961. i 1991. godine, srednja godišnja količina oborina je najmanja u cijeloj Primorsko-goranskoj županiji.

Na području Nerezina nisu zabilježene elementarne nepogode uzrokovane bilo klasičnim bilo bujičnim poplavama te možemo zaključiti da područje nije ugroženo od poplava.

Granice obuhvata Plana izvan su zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

More:

Nerezine su smještene zapadno od Lošinjskog kanala. Akvatorij unutar obuhvata Plana iznosi 12,08 ha te se, prema namjeni iz PPUG-a Mali Lošinj, razgraničava na pomorski promet (morske luke otvorene za javni promet i brodogradilišnu luku) i na površine za rekreaciju (akvatorij uređene plaže). U Nerezinama postoji i luka nautičkog turizma – marina, ali je izvan obuhvata Plana.

Obala otoka Lošinja obiluje zaljevima, zatonima i dragama pa im je obala relativno dugačka s visokim koeficijentom razvedenosti.

Klima:

Prostor Grada Malog Lošinja ima blagu sredozemnu klimu. S prosječno 200 vedrih i 60 oblačnih dana te s 2600 sunčanih sati godišnje ubraja se među najsunčanija područja u Europi. Osnovna obilježja klime ovog područja čine suha i vruća ljeta te blage i kišovite zime.

Prosječne godišnje padaline iznose 869 mm od čega su najveće u listopadu 122 mm i studenom 114 mm.

Prosječna godišnja temperatura zraka je 15,3°C, a površinska temperatura mora oko 16°C (godišnji minimum oko 10°C i godišnji maksimum oko 25°C).

U zimskom dijelu godine najučestaliji vjetrovi su iz smjera sjeveroistoka bura i s jugoistoka jugo. Ljeti najčešće sa zapada puše maestral.

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

Nerezine su pretežno ruralno naselje, s nekim urbanim obilježjima. Nerezine su treće po veličini naselje unutar granica Grada Malog Lošinja sa 353 stanovnika i određenim dijelom centralnih funkcija. Sva ostala naselja su slabije razvijena i imaju manje od 200 stanovnika. U Nerezinama se odvija proces smanjenja domicilnog stanovništva i agresivne prostorne ekspanzije izazvane gradnjom kuća za odmor stanovnika iz kopnenog dijela zemlje.



Najveća koncentracija izgradnje, stanovništva i sadržaja nalazi se u središnjem dijelu oko Trga studenca i duž obale i luka. Prostor uz istočnu i južnu granicu obuhvata Plana pretežno je neizgrađen.

Osnovne smjernice za budući razvoj naselja obuhvaćaju daljnje povećanje broja i raznolikosti sadržaja javne namjene i usluga, s naglaskom na daljnji razvoj tercijarnog sektora gospodarstva – ugostiteljsko-turističke djelatnosti te uslužne i manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz brodogradnju i tradicijsku poljoprivrednu djelatnost. Povoljna geografska i prometna lokacija pružaju vrlo dobre mogućnosti gospodarskog razvitka.

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

Cestovna mreža

Zapadno od naselja Nerezine, izvan obuhvata Plana, položena je državna cesta D 100: Porozina (trajektna luka) – Cres – Mali Lošinj (Ž 5159). Kao prometnica koja predstavlja dio osnovne cestovne mreže, ova prometnica osigurava cestovnu povezanost Nerezina s ostalim dijelovima otočne cestovne mreže kao i širim prostorom.

Unutar obuhvata Plana cestovnu mrežu čine lokalna cesta L 58115: D 100 – Nerezine – D 100 i veći broj nerazvrstanih cesta.

Cestovna mreža unutar granica obuhvata, a uglavnom uslijed neplanskog urbaniziranja cijelog prostora, svojim prometnim i tehničkim karakteristikama te mjestimično fizičkim stanjem ne odgovara suvremenim prometnim zahtjevima. Poprečni presjeci ulica i pješačko-kolnih površina preko kojih je osiguran pristup do građevina odnosno pojedinim dijelovima naselja, uglavnom ne omogućuju normalno odvijanje prometa te ih je u funkciji povećanja sigurnosti potrebno rekonstruirati.

Geometrija križanja cestovnih prometnica mjestimično je izrazito nepovoljna i ne osigurava potrebnu preglednost čime su bitno narušeni uvjeti za normalno odvijanje motornog, pješačkog i biciklističkog prometa.

Unutar koridora cestovnih prometnica samo mjestimično postoje uređeni pješački hodnici. Uređenih biciklističkih staza nema.

Postojeće autobusno stajalište locirano je u centralnom dijelu naselja. Parkiranje motornih vozila obavlja se na bočnim proširenjima i uz rubove postojećih

cestovnih prometnica. Osnovne potrebe parkiranja pretežno individualne izgradnje u naselju stanovnici zadovoljavaju na vlastitim građevnim česticama. Manji broj parkirališnih mjesta postoji na parkiralištu kraj autobusnog stajališta te na privatnim česticama čije uređenje ne zadovoljava tehničke zahtjeve.

Pomorski promet

Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama luke na prostoru naselja Nerezine se po namjeni razvrstavaju na luke otvorene za javni promet i luke za posebne namjene.

Prema PPUG Mali Lošinj u naselju Nerezine postoje:

− dvije morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja: Nerezine i Nerezine – Rapoća (Ufratar),

− morska luka za posebne namjene županijskog značaja – brodogradilišna luka (LB2) i − izvan obuhvata Plana, dvije morske luke za posebne namjene državnog značaja – luke

nautičkog turizma – marine (LN). Prema podacima Upravnog odjela za pomorstvo Primorsko-goranske županije: "Katalog

luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja na području Primorsko-goranske županije" (Rijeka, 2006. godine) morske luke otvorene za javni promet u Nerezinama kao komunalne luke imaju djelatnost priveza i odveza brodica. Ukupni broj vezova je 55 od čega je stalnih vezova 15, a privremenih 40.



Operativne karakteristike prikazane su u tablici 7. Tablica 7. Operativne karakteristike luke otvorene za javni promet

Luka Operativne obale i gatovi Duljina

(m) Površina kopna

(m2) Kapacitet

- istočni gat 40 1 veliki brod ili 2 manja broda

- zapadni gat 25 2 manja broda Nerezine

- obale / gatovi za brodice 270

1.725

55 brodica

Obje luke otvorene za javni promet ograničenog su kapaciteta i mogućnosti za prihvat modernih i većih plovnih jedinica.

Morska luka za posebne namjene – brodogradilišna luka u Nerezinama ima djelatnost remonta i servisa plovila.

Sustav vodoopskrbe

Otoci Cres i Lošinj vodom za piće opskrbljuju se iz jezera Vrana s otoka Cresa. Jezero je dugo oko 5,5 km, široko oko 1,5 km i dubine oko 75 m. Ukupna zapremnina je oko 220 mil. m3. Srednja kota vodnog lica je 13 m n.m. što znači da je dno oko 62 m ispod razine mora. Relativno mali međurazmak između obala jezera i mora (3-5 km) iziskuje nužan oprez prilikom zahvata ispumpavanja vode za piće kako se ne bi narušila kvaliteta jezerske vode. Količina vode za piće koja se iz jezera crpi ograničena je na maks. 100 l/s (Hrvatske vode, VGO-Rijeka).

Na vodocrpilištu, na nadmorskoj visini 220 m n.m., postoje dvije vodospreme. Voda za piće u vodospreme se doprema tlačnim cjevovodom, a u nastavku gravitacijski odvodi južnim magistralnim cjevovodom do Nerezina.

U Nerezinama se od magistralnog cjevovoda priključnim cjevovodom profila Ø 80 mm vodom za piće puni postojeća vodosprema VS Nerezine. Zapremina vodospreme je V=90 m3 (Kd=50 m n.m.) što zadovoljava potrebe današnjih stanovnika samo izvan turističke sezone. U ljetnom razdoblju godine odnosno u vrijeme kada se broj stanovnika višestruko poveća, postojeća vodosprema je nedostatna posebno za dnevne potrebe.

Osnovni vodoopskrbni cjevovod područja obuhvata odnosno cijelog šireg prostora je magistralni cjevovod profila Ø 450 mm. Cjevovod je od čeličnih cijevi. U skladu s vremenskim razdobljem kada je izgrađen (1959. g.) i tek kasnijim urbaniziranjem kontaktnog prostora, cjevovod je, od sjevera prema jugu, na dva mjesta položen preko područja obuhvata.

Na postojeću javnu vodoopskrbnu mrežu priključen je samo dio naselja. Cjevovodi su izvedeni iz cijevi od vrlo različitih materijala (pocinčane, azbestcement, alkaten - polietilen visoke gustoće, ductil, pvc) i profila (Ø 200 mm, Ø 100 mm, Ø 80 mm, Ø 2", Ø 1,5" i Ø 1").

U ostalim dijelovima naselja gdje javna mreža nije izgrađena, koriste se vlastite cisterne. Na području Nerezina postoji jedan javni bunar. Voda iz bunara nije pogodna za piće.

Zapremina bunara je oko 5 m3, a dubina oko 15 m.

Sustav javne odvodnje

Počeci izgradnje sustava javne odvodnje sežu od 1930. godine kada je izgrađen prvi odvodni cjevovod. Danas u središnjem dijelu postoji izgrađen mješoviti sustav odvodnje s oko 1.600 m cjevovoda profila Ø 30 cm s priključcima. Prikupljene otpadne transportiraju se do postojećeg uređaja za pročišćavanje (mehanički uređaj – rešetka, sita, odvajači) i nakon obrade podmorskim ispustom profila Ø 30 cm i duljine oko 360 m, upuštaju u recipijent Jadransko more.

Na uređaj priključen je i odvodni kolektor iz pravca postojećih turističkih zona Lopari i Bučanje te naselja Sv. Jakov.

Za prebacivanje otpadnih voda iz pravca Sv. Jakova kao i ovog dijela postojeće mreže odvodnih cjevovoda Nerezina, u funkciji je jedna precrpna stanica.



Vodotoci

Registrirane bujice na području Nerezina su bujica Peštine i bujica Bučanje. U tablici 8. dani su osnovni podaci za navedene bujice.

Bujični tokovi su geomorfološko-hidrografske jedinice vodotokova koje imaju svoje korito, slivno područje, hidrografsku mrežu i bujični režim protjecanja vode bez obzira na veličinu područja.

Tablica 8. Bujice na području Nerezina

Vrsta vodotoka

i naziv

Dužina

km

Sliv

km2 Građevine Opis

Bujica

Peštine

8.219

0,36 0,28 Propust i kanal

van funkcije

Neuređena bujica koja ugrožava naselje Nerezine i

prometnice. Potrebna rekonstrukcija donjeg dijela

toka sa utokom u more.

Bujica

Bučanje

8.218

0,66 0,64 Cijevni kanal i

propusti

Većim dijelom neuređena bujica koja ugrožava

Nerezine. Postojeći cijevni kanal kroz dio naselja

nedovoljne je protočnosti. Potrebna rekonstrukcija

kanala i uzvodno uređenje korita.

Elektroenergetski sustav

Područje obuhvata uključeno je u elektroenergetski sustav preko visokonaponskog transformatorskog postrojenja TS 110/35 kV Lošinj.

Unutar područja obuhvata registrirano je pet transformatorskih postrojenja naponske razine 10(20)/0,4 kV:

− TS Nerezine 1, − TS Nerezine 2, − TS Nerezine 3, − TS Nerezine 4 i − TS Halmac.

Srednjenaponska mreža naponske razine 10(20) kV izvedena je kao kabelska osim Halmaca gdje je izvedena kao nadzemna.

Na većem dijelu postojećih javnih prometnih površina izvedena je javna rasvjeta. Rasvijetljenost površina uglavnom je niža od potrebne, a u najvećoj mjeri posljedica je poddimenzioniranih koridora odnosno prostornih nemogućnosti za postavljanje većeg broja rasvjetnih tijela.

Sustav plinoopskrbe

Unutar granica područja obuhvata nema registriranih postrojenja i uređaja u funkciji sustava opskrbe prirodnim plinom.

Elektroničke komunikacije

Pristup unutar sustava elektroničkih komunikacijskih ostvaruje se preko mjesne telefonske centrale UPS Nerezine koja pokriva područje naselja Nerezine, Osor, Sveti Jakov, auto kamp Lopari te vikend naselje Bučanje. Instalirani kapacitet postrojenja je 512 priključaka. UPS Nerezine pripada automatskoj digitalnoj centrali Krk. UPS Nerezine je nedovoljnog kapaciteta te se predviđa njegovo povećanje.

Korisnički i spojni vodovi elektroničke komunikacijske mreže postojećeg UPS-a Nerezine izgrađeni su uglavnom kao podzemni s kabelima uvučenim u cijevi elektroničke kanalizacije. Iznimku čine priključci pojedinih građevina ili izdvojenih manjih stambenih cjelina gdje su izvedeni kabelima.

Samostojećih antenskih stupova u funkciji pokretnih elektroničkih komunikacija unutar



područja obuhvata nema.

Pošta

U Nerezinama u funkciji je jedinica poštanskog prometa na Trgu Studenac.

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

Zaštićene prirodne posebnosti i vrijednosti

Područje obuhvata plana nalazi se dijelom, prema "Uredbi o ekološkoj mreži", unutar Područja očuvanja značajna za ptice – POP: HR1000033 Kvarnerski otoci te cijelom površinom mora unutar Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS: HR3000161 Cres - Lošinj. U tablicama 9 i 10 dani su podaci o gore navedenim ekološkim mrežama.

Morski dio unutar obuhvata Plana predložen je za zaštitu kao Regionalni park Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja te Prostornim planom Primorsko-goranske županije.

Tablica 9. Područja očuvanja značajna za ptice (POP)

Identifikacijski broj područja

Naziv područja

Kategorija za ciljnu

vrstu Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste

Status (G= gnjezdarica; P = preletnica; Z =

zimovalica) 1 Alcedo atthis vodomar Z 1 Alectoris graeca jarebica kamenjarka G

1 Anthus campestris primorska trepteljka G

1 Aquila chrysaetos suri orao G

1 Botaurus stellaris bukavac P

1 Bubo bubo ušara G

1 Burhinus oedicnemus ćukavica G

1 Calandrela brachydactyla kratkoprsta ševa G

1 Caprimulgus europaeus leganj G

1 Circaetus gallicus zmijar G

1 Circus cyaneus eja strnjarica Z

1 Dryocopus martius crna žuna G

1 Egretta garzetta mala bijela čaplja P

1 Falco columbarius mali sokol Z

1 Falco naumanni bjelonokta vjetruša G

1 Falco peregrinus sivi sokol G

1 Falco vespertinus crvenonoga vjetruša P

1 Gavia arctica crnogrli plijenor Z

1 Gavia stellata crvenogrli plijenor Z

1 Grus grus ždral P

1 Gyps fulvus bjeloglavi sup G

1 Ixobrychus minutus čapljica voljak G P

1 Lanius collurio rusi svračak G

HR1000033 Kvarnerski otoci

1 Lanius minor sivi svračak G



Identifikacijski broj područja

Naziv područja

Kategorija za ciljnu

vrstu Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste

Status (G= gnjezdarica; P = preletnica; Z =

zimovalica) 1 Lullula arborea ševa krunica G

1 Lymnocryptes minimus mala šljuka Z

1 Pernis apivorus škanjac osaš G P

1 Phalacrocorax aristotelis desmarestii morski vranac G

1 Porzana parva siva štijoka P

1 Porzana porzana riđa štijoka P

1 Sterna albifrons mala čigra G

1 Sterna hirundo crvenokljuna čigra G

1 Sterna sandvicensis dugokljuna čigra Z

2 značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (kokošica Rallus aquaticus)

Tablica 10. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

Identifikacijski broj područja Naziv područja Kategorija za ciljnu

vrstu/stanišni tip Hrvatski naziv vrste/hrvatski

naziv staništa Znanstveni naziv vrste/Šifra

stanišnog tipa

HR3000161 Cres - Lošinj 1 dobri dupin Tursiops truncatus

Zaštićene kulturno-povijesne cjeline i građevine

Unutar obuhvata Plana zaštićeno je jedno nepokretno kulturno dobro iz prve polovice 16.st.: Mlin za masline "tuorić" u blizini franjevačkog samostana. Upisano je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod registarskim brojem Z-3954 i obuhvaća č. zgr. 198 i 199 i č. 781, 2169/1, 2169/2, 2169/3, 2169/4 K.o. Nerezine.

Crkva Sv. Marije Magdalene podno Osorščice predložena je za registraciju Prostornim planom Primorsko-goranske županije.

Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja još su evidentirani unutar obuhvata Plana:

• Franjevački samostan i crkva sv. Franje (kompleks sakralnih građevina), • župna crkva Gospe od zdravlja (pojedinačna, sakralna građevina).

Cijela površina mora unutar obuvata Plana nalazi se unutar podvodnog arheološkog lokaliteta.

Nerezine su evidentirane kao povijesno seosko naselje županijskog značaja.

Ambijentalne vrijednosti i posebnosti

Prema PPUG Malog Lošinja skoro cijelo građevinsko područje naselja Nerezine oznake NA 6 nalazi se unutar granica zaštite povijesne cjeline - Zone "C" – ambijentalna zaštita.

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

Plan šireg područja je Prostorni plan uređenja Grada Malog Lošinja (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 13/08, 13/12 i 26/13) te Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 32/13).

Obuhvat Plana usklađen s Izmjenama Odluke o izradi (Službene novine Primorsko-goranske županije 26/13 i 05/14) bit će izmijenjen na kartografskim prikazima PPUG-a Malog Lošinja: 3.1.A. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju u mjerilu 1:25.000 i na kartografskom prikazu 4.6. Građevinsko područje – Nerezine



u mjerilu 1:5000 prilikom sljedećih Izmjena i dopuna. Člankom 285. PPUG Malog Lošinja propisana je izrada Urbanističkog plana uređenja

Nerezine (UPU 15). Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Nerezine (UPU

15) (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 26/13) izmijenjen je obuhvat Plana, odnosno iz obuhvata su izuzete dvije luke nautičkog turizma LN3-1 i LN3-2. Donesena je Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja Nerezine (UPU 15) – smanjeni obuhvat – marina Nerezine (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 26/13, 05/14) kojom se predviđa uređenje područja marine Nerezine.

Prostornim planom Primorsko-goranske županije navedeni su sljedeće posebne postavke: Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje otoka Cresa i Lošinja

su: - Poticati porast stanovništva u unutrašnjosti otoka Cresa i na otocima lošinjskog

arhipelaga. - Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje. - Povezati naselja unutar otoka cestovnom dužotočnom vezom. - Poticati prometnu povezanost s kopnom i otocima trajektnim i brodskim vezama. - Uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, integrirajući sve

prometne kapacitete. Neprekidno ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje. Temeljem preporuka i uvjeta iz dokumenata više razine te definiranja potreba i interesa

jedinice lokalne samouprave, uključivo provedene analize stanja u prostoru, utvrđeni su ciljevi, mogućnosti i ograničenja razvoja ovog naselja. Pri tome su sagledavane i potrebe šireg utjecajnog područja Grada i Županije koje se mogu reflektirati na njegov budući prostorni razvitak.

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva 2011. godine broj stanovnika na području Nerezina bio je 353. U odnosu na popis iz 2001. kada je popisan 371 stanovnik, broj stanovnika smanjio se za 5% što prati trend laganog smanjenja broja stanovnika na području Grada i čitave Županije.

U Nerezinama je naglašen nesrazmjer broja stalno nastanjenih stanova i stalno nenastanjenih stanova (vikendica) sa samo 14% stanova za stalno stanovanje. To pokazuje sve intenzivniji prodor velikog broja domaćih, a i stranih vlasnika kuća za odmor što je slučaj na mnogim otocima i priobalnim lokalitetima.

Potencijal za razvoj u Nerezinama su postojeći i planirani turistički kapaciteti, kao i nerezinsko brodogradilište i marina za razvoj nautičkog turizma. Osorščica je potencijal za dopunu turističke ponude kroz izletničke i planinarske posjete.

Potrebno je osigurati proširenje i poboljšanje javnih prostora (površina za društvene djelatnosti i zelenih površina unutar naselja), ne samo za potrebe lokalnog stanovništva, već i za višestruko povećan broj korisnika prostora u tijeku turističke sezone, te tendenciju njenog produženja.

Naselje Nerezine kao i cijelo područje Grada Malog Lošinja odlikuje se izvanrednim prirodnim resursima, ljepotom krajobraza i očuvanim prirodnim vrijednostima.

Unapređenjem tradicionalnih djelatnosti (brodogradnje, poljoprivrednih djelatnosti), razvojem odgovarajućih ("čistih") prerađivačkih djelatnosti, daljnjim razvojem ugostiteljsko-turističkih djelatnosti te poboljšanjem komunalne i cestovne infrastrukture mogu se znatno poboljšati materijalni uvjeti života na području Nerezina, što će omogućiti ne samo zadržavanje omladine i radno sposobnog stanovništva i vraćanje iseljenika nego i povećati stopu nataliteta i privlačiti stručnjake i kvalificiranu radnu snagu iz kopnenih područja zemlje.



2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

Uvažavanjem postojeće izgradnje, morfologije kako izgrađenog tako i neizgrađenog prostora, ciljevi prostornog uređenja bili bi sljedeći:

• planiranom dispozicijom i tipologijom izgradnje sačuvati oblikovne vrijednosti naselja te u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati okoliš;

• planski odrediti zone koje je potrebno upotpuniti centralnim sadržajima te zone za gradnju stambenih građevina te drugih sadržaja, sukladno potrebama i mogućnostima;

• planirati izgradnju i upotpunjavanje prometne mreže u cilju urbanog formiranja naselja; • planirati cjelokupan sustav infrastrukture naselja, od rekonstrukcije postojećih do

potpune izgradnje nepostojećih podsustava; • planirati vrstu, mogući način korištenja te stupanj uređenja javnih zelenih površina u cilju

podizanja kvalitete i standarda svih stanovnika; • zaštita prirodnih osobitosti i vrijednosti krajolika te kulturno-povijesne cjeline; • poboljšati kvalitetu življenja i životnog standarda stanovništva.

2.1.1. Demografski razvoj

Stanovništvo je najvažniji faktor razvoja te je potrebno stabilizirati demografske prilike zaustavljanjem procesa depopulacije i stvoriti preduvjete za porast broja stanovnika, uz kontrolu mehaničkog prirasta. Na području Grada Malog Lošinja posebno je potrebno poticati porast stanovništva u zoni Osor - Nerezine i u zoni malih otoka - lošinjskog arhipelaga.

Ispunjenje ciljeva policentričnog razvoja i ujednačenog razvoja naselja na području Grada trebalo bi rezultirati ravnomjernijim razmještajem stanovništva.

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

Na području Grada Malog Lošinja potrebno je organizaciju prostora, razmještaj ljudi i dobara u prostoru, temeljiti na policentričnom načelu, tako da gradski prostor ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Gospodarski razvoj treba temeljiti primarno na razvoju turizma s ugostiteljstvom, trgovinom i uslugama, komunalnim, sportsko-rekreativnim i kulturnim djelatnostima, prijevozu i vezama s udjelom primarnog sektora koji se temelji na ribarstvu i poljoprivredi, a u sekundarnom sektoru razvoj temeljiti na brodogradnji i ekološki prihvatljivom proizvodnom gospodarstvu te posebno na proizvodnom i uslužnom obrtništvu.

Obilježja prostornog razvitka naselja Nerezine su usmjerena na: • razvoj turističke djelatnosti sa naglaskom na nautički turizam, • uređenje manje poslovne zone u sjevernom dijelu naselja i razvijanje brodogradnje na

postojećoj lokaciji u Brodogradilištu Nerezine, • podizanje razine komunalne opremljenosti naselja, • očuvanje i zaštitu prirodnih resursa, • osiguranje novih sadržaja javne namjene, • razvoj područja rekreacijske namjene za stalne stanovnike te za turiste i izletnike.

Nerezine, zajedno s Osorom, bez obzira na položaj i veličinu, trebaju preuzeti funkciju lokalnog poticajnog središta ako se želi ostvariti ravnomjerniji razvoj u ovom prostoru.



2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

Izgradnja, opremanje i uređenje prostora prometnom i komunalnom infrastrukturom, bitan je preduvjet za ostvarenje planiranih sadržaja unutar obuhvata Plana te za povezivanje sa širim prostorom.

U okviru budućeg komunalnog uređenja naselja nužno je voditi računa o potrebi razvoja pješačkog prometa, ostvarenju pristupa objektima svih namjena uz odgovarajući prometno-tehnički standard te rješenju odvodnje oborinske vode.

Promet

Općenito sukladno namjeni planirano je uređenje i izgradnja novih kao i dogradnja te rekonstrukcija postojećih cestovnih prometnih koridora. Preko njih predviđeno je ostvariti siguran i jednostavan pristup do svih planskih sadržaja unutar zona odnosno izlaz i priključak na osnovnu cestovnu prometnu mrežu u kontaktnom prostoru. Svi planski koridori trebaju biti primjereno dimenzionirani kako bi bili stvoreni preduvjeti za što sigurnije kretanje svih sudionika u prometu.

Uz izgradnju novih prometnica treba ostvariti i povećanje prometno-tehničkog standarda na danas postojećim ulicama posebno one koja je u funkciji glavne mjesne ceste.

Paralelno s izgradnjom prometne infrastrukture treba riješiti i površine za pješačku komunikaciju, koje se predviđaju u koridoru svake kolne prometnice.

Sastavni dio prometne infrastrukture predstavljaju parkirališne površine nedovoljnog kapaciteta. Iz tog razloga jedan od ciljeva budućeg uređenja prostora obuhvaća izgradnju novih parkirališnih površina koje će osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta u naselju.

Postojeće morske luke u funkciji su javnog prometa lokalnog značaja. Uređenje luke Nerezine je vezano na planirani zahvat izgradnje valobrana pred ulazom u luku čime će se steći uvjeti za racionalnije korištenje akvatorija luke a time i za povećanje kapaciteta luke.

Postojeća brodogradilišna luka Nerezine se zadržava na postojećoj lokaciji i u postojećoj namjeni.

Elektroničke komunikacije

Nastavak razvoja elektroničkog komunikacijskog prometa planirano je provoditi u skladu s mogućnostima koje pojedini podsustavi pružaju.

U stacionarnom podsustavu predviđeno je dograditi postojeću pristupnu zračnu i kabelsku mrežu preko koje će, uz uobičajene usluge (govorna komunikacija, prijenos podataka u govornom kanalu putem modema), biti moguće i dodatne usluge.

U mobilnom podsustavu, uz obvezu osiguranja dobre pokrivenosti područja obuhvata, cilj je osigurati što kvalitetniji signal.

Vodoopskrba

Jedan od prioritetnih ciljeva uređenja i opremanja prostora osiguranje je potrebnih količina kvalitetne vode za piće i zadovoljavajućeg radnog tlaka unutar vodoopskrbnog sustava. Potrebno je izgraditi novu vodospremu budući postojeća VS "Nerezine" (V=90 m3, ∇ 50 m n.m.) nezadovoljava potrebe.

Odvodnja

Zahvate na opremanju prostora uređajima i postrojenjima sustava javne odvodnje treba nastaviti i po mogućnosti ubrzati.

Planira se izgradnja uređaja za pročišćavanje uz korijen budućeg lukobrana. Na njega će se posredstvom crpnih stanica vezati postojeće mreže zona Lopari i Bučanje te Sv. Jakova.



Elektroopskrba

Energetske potrebe područja obuhvata planirano je osigurati instaliranjem novih transformatorskih postrojenja u elektroopskrbnom sustavu.

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja Nerezine

Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti, te kulturno povijesne cjeline evidentirane u prostoru treba zaštititi. Stručna revitalizacija i svrsishodnije korištenje graditeljskog naslijeđa, koje je pretežito zapušteno ili u propadanju, ima veliki gospodarski potencijal, naročito kroz povećanje kapaciteta i obogaćenja ponude u turizmu.

Osnovni ciljevi zaštite graditeljske baštine su: • uspostava i provedba jedinstvenog sustava inventarizacije i valorizacije graditeljske

baštine; • sustavno integriranje zaštite kulturne baštine u sve aspekte prostornog planiranja i

društvenog razvoja; • sustavna provedba svih oblika pravnih i drugih zaštita na razini općine i nadležnih službi; • sustavno čuvanje i obnavljanje povijesne graditeljske cjeline te pojedinačnih građevina,

osobito pri rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih zona te infrastrukturnih građevina; • sustavno istraživanje i prezentacija arheoloških lokaliteta, osobito pri rekonstrukciji

postojećih i izgradnji novih zona te infrastrukturnih građevina; • sustavno njegovanje i poticanje tradicionalne tipologije građevina, primjenu formi

tradicionalnih arhitektonskih elemenata i principe građenja; • senzibiliziranje svijesti stanovništva o potrebi očuvanja graditeljske baštine.

Osnovni ciljevi zaštite prirodne baštine su: • očuvanje i zaštita biološke raznolikosti područja; • očuvanje i zaštita niza ugroženih i zaštićenih vrsta koje ovdje stalno ili povremeno žive

(dupini, kućni macaklini, šišmiši, leptiri, mnoge vrste ptica); • očuvanje staništa i koridora važnih za migratorne životinje; • očuvanje i sprječavanje zarastanja travnjaka.

Posebnu pažnju treba posvetiti očuvanju postojećih zelenih površina kao i njihovom širenju na slobodne, danas neizgrađene površine.

Kako se prostor unutar obuhvata Plana nalazi dijelom unutar Područja očuvanja značajna za ptice – POP: HR1000033 Kvarnerski otoci te cijelom površinom mora unutar Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS: HR3000161 Cres – Lošinj, u izradi Plana potrebno je poštivati smjernice za mjere zaštite za navedena područja.

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja Nerezine

Osnovni cilj izrade Plana je stvaranje osnove za razvoj, uređenje, rekonstrukciju i izgradnju naselja Nerezine u cilju omogućavanja gospodarskog, društvenog, socijalnog i kulturnog razvoja naselja kao lokalnog poticajnog središta.

Potrebno je omogućiti prvenstveno sanaciju postojećih zona stambene i mješovite namjene te proširiti površine za novu izgradnju na danas neizgrađena područja. U dijelu naselja unutar obuhvata plana uređenje prostora provodi se u formi interpolacija te dogradnje i nadogradnje postojeće strukture, dok su na njegovim rubnim dijelovima neizgrađene zone.

Postojeću mrežu prometnica potrebno je upotpuniti u cilju ostvarivanja cjelovitog i logičnog sustava prometa kroz naselje.

Potrebno je i planiranje sustava komunalne infrastrukture koju treba prilagoditi novim potrebama naselja u cilju podizanja standarda života stanovnika, ali i očuvanja okoliša.



2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina

Cijeli se obuhvat Plana nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), a veliki dio obuhvata je i unutar cjeline evidentirane kao povijesno seosko naselje. Stoga će se posebna pažnja posvetiti očuvanju, kako kulturno-povijesnih, tako i prirodnih osobitosti i vrijednosti obalnog krajolika.

Osnovni zadatak urbanističkog plana uređenja je stvaranje predispozicija za racionalno i svrsishodno korištenje prostora, tako da omogući razvoj naselja, izgradnju, definiranje elemenata zelenog sustava, opremanje prostora prometnom i komunalnom infrastrukturom, uz stalnu brigu o zaštiti svih prirodnih i stvorenih urbanih vrijednosti.

Potrebno je planirati cjelovito uređenje naselja, a posebno sanaciju već izgrađenog dijela s nezadovoljavajućim stanjem prometne i komunalne opremljenosti.

Cilj je racionalnog i primjerenog korištenja prostora u skladu s planovima višeg reda (PPUG i PPŽ) odrediti granične veličine građevnih čestica i gabarita gradnje građevina, primarno onih stambene namjene.

Vrijedno visoko zelenilo kao i ruralno tradicionalno zelenilo potrebno je maksimalno štiti. Planiranim uređenjem regulirat će se obaveza postave uređenih površina zelenila na prostorima postojećih i planiranih sadržaja, a uz sadnju autohtonih vrsta visokog zelenila bit će respektirana obilježja i vrijednosti krajobraza.

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja Nerezine i komunalne infrastrukture

Unapređenje uređenja naselja temeljiti na: • optimalizaciji gustoće naseljenosti; • osiguranju prostora za javne sadržaje; • prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja osigurati i izdvojiti prostor

javnog interesa (prometnih površina sa pješačkim komunikacijama, parkirališnih površina i parkovnih površina odnosno pejzažnog zelenila);

• uređenju zelenih površina koje će podići kvalitetu života stanovnika Nerezine; • prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja osigurati preduvjete za

opremanje zemljišta komunalnom infrastrukturom; • lociranje građevina i trasa infrastrukture treba planirati u suradnji s poduzećima s javnim

ovlastima koja su nositelji djelatnosti i gospodare infrastrukturnim sustavima; • vođenje infrastrukture planirati na postojećim koridorima, te ih objedinjavati kako bi se

zaštitila cjelovitost prirodnih i stvorenih struktura.



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

Program gradnje i uređenja prostora određen je prema analizi prostornih obilježja, procjeni mogućnosti za optimalnu organizaciju nove gradnje i uređenja prostora te u skladu s obvezama iz planova šireg prostora - odrednicama za namjenu i uvjete uređenja prostora iz PPUG Malog Lošinja.

Prostor obuhvata površine 90,89 ha sukladno Prostornom planu uređenja Grada Malog Lošinja i Prostornom planu Primorsko-goranske županije obuhvaća:

• građevinsko područje naselja Nerezine oznake NA 6 – površine 76,26 ha (83,91%), • izdvojeni dio građevinskog područja naselja Nerezine – V. Halmac 2 oznake NA 6.4 -

površine 1,63 ha (1,79%), • površine izvan naselja (površina sportsko-rekreacijske namjene – rekreacijska zona (R213),

površina sportsko-rekreacijske namjene – akvatorij uređene plaže (R3), groblje (G5), ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ), akvatorij morske luke za posebne namjene – brodogradilišna luka (LB2), akvatorij morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja) – površine 13,00 ha (14,30%).

Unutar područja naselja Nerezine, sukladno utvrđenoj namjeni i korištenju prostora, planira se smještaj: • stambenih i stambeno-poslovnih građevina – građevina koje su u cijelosti ili većim dijelom

namijenjene stanovanju, • poslovnih građevina – građevina koje su u cijelosti namijenjene poslovnim djelatnostima

(uslužnim, trgovačkim, komunalno-servisnim, manjim proizvodnim, zanatskim i sl.) koje ne smije ugrožavati okolinu bukom i ne smije uzrokovati zagađenje zraka i tla iznad dopuštenih razina,

• ugostiteljsko-turističkih građevina – građevina koje su u cijelosti ili većim dijelom ugostiteljsko-turističke namjene,

• društvenih građevina – građevina koje su u cijelosti ili najvećim dijelom namijenjene društvenim djelatnostima,

• infrastrukturnih građevina – vodovi i građevine u funkciji prometa i komunalne infrastrukture, • montažnih građevina (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi i sl.).

Ovim planom građevinsko područje naselja Nerezine mješovite namjene - pretežito stambene (M1) podijeljeno je u tri urbane zone s grafičkim oznakama koje tvore funkcionalnu cjelinu naselja: • Urbana zona 1 – izgrađeni dio naselja s centralnim sadržajima

- unutar nje dozvoljena je gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih, društvenih, infrastrukturnih te montažnih građevina

- stambene i stambeno-poslovne građevine smiju biti obiteljske, manje višestambene i višestambene

• Urbana zona 2 – pretežno izgrađeni dio naselja - unutar nje dozvoljena je gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, društvenih,

infrastrukturnih te montažnih građevina - stambene i stambeno-poslovne građevine smiju biti obiteljske, manje višestambene i

višestambene • Urbana zona 3 – pretežno neizgrađeni dio naselja

- unutar nje dozvoljena je gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, društvenih, infrastrukturnih te montažnih građevina

- stambene i stambeno-poslovne građevine smiju biti samo obiteljske (do 3 stana). Ovim Planom se definira namjena, način korištenja i uređenja površina, utvrđuju se

standardi prometnog i komunalnog opremanja te uvjeti zaštite prirodnih i izgrađenih vrijednosti prostora.



3.2. Osnovna namjena prostora

Ovim Planom planirane su i razgraničene površine javnih namjena unutar građevinskog područja naselja s grafičkim oznakama:

• javna i društvena – zdravstvena (D3) • javna i društvena – predškolska i školska (D4, D5) • javna i društvena – vjerska (D8) • javne zelene površine – javni park (Z1) • vodne površine – otvoreni vodotoci i bujični tokovi (Vo) i zatvoreni vodotoci i bujični tokovi (Vz) • infrastrukturni sustavi – trafostanica (IS1) • infrastrukturni sustavi – precrpna stanica (IS2) • infrastrukturni sustavi – uređaj za pročišćavanje (IS3) • prometne površine – glavne, ostale, kolno-pješačke i pješačke ulice • prometne površine – parkiralište (P) • prometne površine – kopneni dio luke otvorene za javni promet lokalnog značaja.

Ovim Planom planirane su i razgraničene površine javnih namjena unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja s grafičkim oznakama: • sportsko-rekreacijska namjena – rekreacijska zona (R213) • groblje (G5)

Ovim Planom planirane su i razgraničene površine javnih namjena izvan građevinskog područja naselja s grafičkim oznakama: • zaštitne zelene površine (Z) • akvatorij morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja • akvatorij morske luke za posebne namjene - brodogradilišna luka (LB2 ) • sportsko-rekreacijska namjena u moru – akvatorij kupališta – uređene plaže (R3).

Ovim Planom planirane su i razgraničene površine drugih namjena unutar građevinskog područja naselja s grafičkim oznakama: • mješovita namjena – pretežito stambena (M1) • gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička – hotel (T16) • gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička – autokamp (T34) • gospodarska namjena – poslovna – pretežito uslužna (K16 i K17).

Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina, granice kojih se na grafičkim prikazima zbog neusklađenosti katastarskih podloga ne mogu nedvojbeno utvrditi, odrediti će se prilikom izdavanja akta kojim se odobrava građenje, a sukladno razgraničenju utvrđenim odgovarajućom geodetskom podlogom.

Javna i društvena namjena

Ovim Planom planirane su sljedeće površine javne i društvene namjene: • površina javne i društvene namjene – zdravstvena (D3) – ambulanta, • površina javne i društvene namjene – predškolska i školska (D4, D5) – dječji vrtić i osnovna

škola, • površina javne i društvene namjene – vjerska (D81) – Crkva Majke Božje od zdravlja, • površina javne i društvene namjene – vjerska (D82) – Crkva i samostan Sv. Franje, • površina javne i društvene namjene – vjerska (D83) – Crkva Sv. Marije Magdalene.

Unutar površina ove namjene dozvoljava se gradnja novih i uređenje postojećih društvenih građevina namjene.

Sportsko-rekreacijska namjena

Ovim Planom planirane su sljedeće površine sportsko-rekreacijske namjene: • rekreacijska zona – R213 • akvatorij kupališta – uređene plaže – R3



Unutar površine sportsko-rekreacijskog centra Bašićin planirana je izgradnja otvorenih sportskih i rekreacijskih građevina. Unutar površina označenih kao R213 i R3 dozvoljava se uređenje plaža.

Javne zelene površine

Unutar obuhvata Plana planirana je površina za javni park (Z1) u kojem se mogu uređivati staze, trgovi, dječja igrališta, te postavljati urbana oprema i sl.

Vodne površine

Od vodnih površina unutar obuhvata Plana razlikujemo zatvorene vodotoke i bujice (VZ) i otvorene vodotoke i bujice (VO).

Unutar obuhvata Plana registrirana su dva bujična toka, a Planom su dane mjere zaštite od poplava.

Infrastrukturni sustavi

Unutar obuhvata Plana planirane su građevne čestice za smještaj trafostanica – IS1, precrpne stanice – IS2 te uređaja za pročišćavanje – IS3.

Prometne površine

Ovim planom planirane su glavna (G) i ostale ulice (O) te kolno-pješačke (K) i pješačke površine. Na površinama ove namjene planirano je izvesti elemente prometnica i vodove komunalne infrastrukture.

Planirana je gradnja i uređenje parkirališta (P), morske luke za javni promet lokalnog značaja sa pripadajućim akvatorijem i akvatorija morske luke za posebne namjene – brodogradilišne luke.

Mješovita namjena

Najveći dio obuhvata Plana predviđen je u zoni mješovite – pretežito stambene namjene (M1).

Na površinama mješovite namjene – pretežito stambene (M1) mogu se graditi nove i rekonstruirati postojeće stambene i društvene građevine u sve tri urbane zone, a u sklopu Urbane zone 1 mogu se graditi i rekonstruirati još i poslovne te ugostiteljsko-turističke građevine.

Gospodarska namjena

Planom su predviđene sljedeće površine gospodarske namjene – poslovne – pretežito uslužne planskih oznaka K16 i K17.

Unutar površina ove namjene dozvoljava se gradnja novih i uređenje postojećih poslovnih građevina.

Planom su predviđene sljedeće površine gospodarske namjene – ugostiteljsko-turističke: • površina gospodarske namjene - ugostiteljsko-turistička (T1) – hotel, • površina gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke (T34) – autokamp "Rapoća".

Unutar površina ove namjene dozvoljava se gradnja novih ugostiteljsko- turističkih građevina.

Zaštitne zelene površine

Planom je određena zaštitna zelena površina (Z) na kojoj se mogu uređivati staze, dječja igrališta i sl.



3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Tablica 11.

Površina Oznaka Namjena (ha) (%)

Građevinsko područje naselja M1 - mješovita namjena – pretežito stambena 55,15 60,67 D - javna i društvena namjena 1,39 1,53

T16 - gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička – hotel 4,20 4,62 T24

i/iliT34 - gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička – turističko naselje/autokamp 3,42 3,76

K16 - gospodarska namjena – poslovna - pretežito uslužna 3,05 3,36 K17 - gospodarska namjena – komunalno-servisna 0,74 0,81 Z1 - javne zelene površine – javni park 0,30 0,33 V - vodne površine – vodotoci i bujice 0,12 0,13 IS - površine infrastrukturnih sustava 0,34 0,37

Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja R213 - sportsko-rekreacijska namjena - rekreacijska zona 0,57 0,63 G5 - groblje 0,21 0,23

Površine izvan građevinskog područja

R3 -

sportsko-rekreacijska namjena u moru - akvatorij kupališta - uređene plaže 7,81 8,59

Z - zaštitne zelene površine 0,14 0,16

Prometne površine ulice, kolno-pješačke i pješačke površine 8,62 9,48 P - parkiralište 0,12 0,14 kopneni dio morske luke za javni promet lokalnog značaja 0,44 0,49 akvatorij morske luke za javni promet lokalnog značaja 3,54 3,89

LB2 akvatorij morske luke za posebne namjene - brodogradilišna luka 0,73 0,81

UKUPNO 90,89 100,00

3.4. Prometna i ulična mreža

Kako je promet jedan od najvažnijih elemenata u planiranju, potrebno je u ovom segmentu poštivati racionalan pristup planiranju.

Povezivanje naselja Nerezine sa širim prostorom Grada Malog Lošinja i ostalih naselja otoka Lošinja i Cresa kao i međusobno povezivanje cjelovitih prostora i njihovih dijelova, unapređenje ukupnih aktivnosti, humanizacija prostora i života uz kontinuirani turistički razvoj u biti su osnovni ciljevi predloženog prometnog sustava u ovom planu.

Kroz razvoj prometne mreže posebna pažnja posvećuje se zadovoljenju minimalnih uvjeta sigurnosti odvijanja prometa za sve sudionike.

Prometnu mrežu naselja Nerezine čine sustavi cestovnog prometa, parkirališta, pješačkih površina i pomorskog prometa.



3.4.1. Građevine cestovnog prometa

Sustav cestovnog prometa koncipiran je na način da je do svih postojećih i planskih sadržaja osiguran neometani kolni i pješački pristup.

Prometne površine koje čine uličnu mrežu razvrstane su prema svojoj ulozi i značenju u tri skupine: glavne mjesne, ostale ulice te kolno pješačke površine.

U cestovnoj prometnoj mreži najznačajnija prometnica unutar područja obuhvata je glavna ulica naselja planske oznake G1 sa kolnikom širine 2 x 3 m te jednostranim ili dvostranim pješačkim nogostupom, ovisno o prostornim mogućnostima.

Nove i postojeće ostale ulice koje se planiraju za proširenje (planske oznake O1-O3) imaju kolnik širine 2 x 2,75 m i jednostrani pješački nogostup širine 1,6 m.

Ostatak ulične mreže čine kolno-pješačke površine. Nove i postojeće kolno-pješačke površine koje se planiraju za proširenje imaju kolnik širine 2 x 2,75 m.

U situativnom i visinskom smislu sve ceste se moraju u što je moguće većoj mjeri polagati u zasjeku i prilagođavati konfiguraciji terena.

Sva križanja unutar obuhvata Plana planirana su u jednoj razini. Ulice moraju imati izgrađen sustav za odvodnju površinskih voda sa svih površina unutar

svog pojasa te javnu rasvjetu. Za potrebe kretanja osoba s invaliditetom odnosno osoba smanjene pokretljivosti, treba

na mjestima prijelaza kolnika izvesti rampe upuštanjem rubnjaka. Rubnjaci u kontaktnom dijelu s kolnikom trebaju biti izvedeni u istoj razini odnosno od njega izdignuti do najviše 3 cm. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova nogostupa trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje nogostupe odvajaju od kolnika iznosi 15 cm, na parkiralištima 12 cm te na vatrogasnim pristupima 8 cm.

Građevna čestica ulice odnosno kolno-pješačke površine može biti i šira od koridora zbog prometno-tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, podzida, nasipa, pješačkih staza i sl.

Građevna čestica ulice može biti i uža od planiranog koridora ulice, ukoliko je prometno-tehničko rješenje uklopivo u cjelovito rješenje koridora ulice u punom profilu.

Parkirališta

Planom je označeno postojeće parkiralište u blizini autobusne postaje. Planom se omogućuje uređenje parkirališnih površina i unutar koridora ulične mreže, a

omogućena je organizacija parkirališta i unutar površina drugih namjena na lokacijama gdje ih je moguće realizirati.

Uz osnovne tehničke uvjete, pri izgradnji i rekonstrukciji parkirališta, nužno je voditi računa o osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te se preporuča parkirališne površine odgovarajuće hortikulturalno urediti. Uz svako novo parkiralište preporuča se urediti drvored u zasebnom pojasu ili naizmjenično s parkirnim mjestima i to nakon 3 uzdužna ili 4-5 okomitih parkirna mjesta jedno stablo. Ako zbog prostornih mogućnosti ili potrebnih kapaciteta uređenje drvoreda nije izvedivo, dozvoljeno je parkirališta natkrivati nadstrešnicama.

Nadstrešnice na parkiralištima moraju se izvoditi kao montažne građevine, uz upotrebu isključivo drva ili čelika za nosive elemente te laganih materijala ili biljaka penjačica za pokrov takvih nadstrešnica.

Iznimno, ako ne postoji mogućnost direktnog kolno-pješačkog pristupa s prometne površine, dozvoljeno je formirati kolno-pješački pristup i komunalni priključak za građevnu česticu preko parkirališta.

Minimalne dimenzije parkirališnih mjesta za osobna vozila su: - 2,5 m x 5,0 m - za osobna vozila, - 3,7 m x 5,0 m - za osobna vozila osoba s invaliditetom,



Iznimno, ukoliko se parkirališna mjesta za vozila osoba s invaliditetom izvode u paru, njihova ukupna širina može biti 6,4 m (2,5 m + 1,4 m + 2,5 m).

Dimenzije parkirališnih mjesta za teretna i druga vozila trebaju biti u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (Narodne novine 51/10).

Na parkiralištima obvezno je najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja osigurati za parkiranje vozila osoba s invaliditetom. Na parkiralištima s manje od 20 parkirališnih mjesta najmanje jedno mora biti za potrebe osoba s invaliditetom.

Potreban broj parkirnih mjesta potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici. Iznimno, unutar Urbane zone 1, koja obuhvaća pretežno izgrađeni dio naselja s centralnim sadržajima, ukoliko to nije moguće, potrebe za parkirno garažnim mjestima mogu se zadovoljiti u sklopu javnih parkirališta ili garaža, a sve uz suglasnost grada Malog Lošinja (Prema članku 194. PPUGML to se može "isključivo za područja zaštićenih povijesnih cjelina i izdvojena građevinska područja unutar naselja i izvan naselja").

Planom se parkirališne potrebe unutar područja obuhvata određuju u skladu s: a) veličinom stambenih jedinica:

- 1 PGM - površina do 60 m2, - 2 PGM - površina od 60 m2 do 100 m2, - 3 PGM - površina više od 100 m2.

b) vrstom djelatnosti: - za trgovačku djelatnost 1 PGM/25 m2 BRP, - za veletrgovine u sklopu gospodarske namjene – poslovne – pretežito uslužne (K) 1

PGM/200 m2 BRP, a za proizvodne i zanatske djelatnosti 1 PGM/100 m2 BRP, - za komunalno-servisnu djelatnost 1 PGM/40 m2 BRP, - za zanatsku i uslužnu djelatnost 1 PGM/35 m2 BRP, - za ugostiteljsku djelatnost 1 PGM/4 sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu i 1 PGM/3-6

osoba (posjetitelja/zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slično, - za uredsku djelatnost 1 PGM/30 m2 BRP, - za kulturnu djelatnost 1 PGM/5 sjedećih mjesta u kazalištu, kinu i sl., - za zdravstvenu djelatnost 1 PGM/30 m2 BRP (ambulanta i socijalna ustanova), - za vjersku djelatnost 1 PGM/15 sjedala u vjerskoj građevini, - za školsku djelatnost 1 PGM/1 učionicu, - za predškolsku djelatnost 1 PGM/1 grupu djece, - za sportsku djelatnost 1 PGM/10 sjedala u sportskoj dvorani i igralištu, - za rekreativnu djelatnost 1 PGM/500 m2 BRP za rekreaciju, a 2 PGM za rekreativno

područje uređenih kupališta čija dužina mjerena obalnim rubom iznosi 50,0 m. c) s brojem zaposlenih:

- za zaposlenike 1 PGM/3 zaposlena u najbrojnijoj smjeni.

Trgovi i druge veće pješačke površine

Planom je predviđena izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih pješačkih površina. Planom, osim postojećeg trga, nije predviđeno uređenje novih trgova. Pješačke površine se mogu uređivati u sklopu površina svih planskih namjena na

području obuhvata Plana. Iznimno, pješačke površine mogu se koristiti i za promet motornih vozila, ali uz posebni

režim korištenja (npr. za interventna i dostavna vozila, uz vremensko ograničenje i sl.) i to na osnovi odluke Grada Malog Lošinja.

Površine za kretanje pješaka (nogostupi) moraju biti dovoljne širine i u pravilu ne uži od 1,5 m.

Pješačke površine trebaju biti osvijetljene javnom rasvjetom. Uz pješačke površine moguće je postavljanje urbane opreme te posuda za sakupljanje

korisnog otpada.



Sve pješačke površine treba izvesti tako da se zapriječi mogućnost stvaranja arhitektonskih i urbanističkih barijera. Visinske razlike treba u pravilu savladavati rampom ili stepenicama malog nagiba, u skladu s odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Pješačke površine se uređuju šljunkom, popločenjem, prirodnim ili umjetnim kamenom, betonskim opločnicima i sl. Obrada površina, napose onih uz more, treba omogućiti sigurno kretanje i na mjestima vlažnih i mokrih površina.

Građevinska čestica pješačke površine može biti šira od planirane površine zbog prometno-tehničkih uvjeta kao što su: prilaz raskrižju, podzidi, nasipi i sl.

3.4.2. Građevine pomorskog prometa

Unutar obuhvata Plana postoje dvije morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja: Nerezine i Nerezine – Rapoća (Ufratar) te morska luka posebne namjene županijskog značaja – brodogradilišna luka (LB2).

Morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja

Lučko područje odnosno kopneni i morski dio (akvatorij) luke otvorene za javni promet određeno je Odlukom o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja na području Primorsko-goranske županije.

U sklopu luke Nerezine je dopušteno obavljanje sljedećih djelatnosti: • ukrcaj i iskrcaj putnika • ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba , • privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica • privez i odvez ribarskih brodova

Planirana je izgradnja valobrana pred ulazom u luku čime će se steći uvjeti za racionalnije korištenje akvatorija luke a time i za povećanje kapaciteta luke.

Uz navedeno, u sklopu luke dozvoljeno je održavanje postojećih lukobrana, molova i gatova te postavljanje novih plivajućih gatova.

Kapacitet luke otvorene za javni promet Nerezine je 55 vezova od čega je 15 stalnih, a 40 sezonskih. Planskim zahvatima na uređenju zapadnog dijela obale unutar lučkog akvatorija, u skladu s Idejnim projektom Mol na pomorskom dobru uz zapadnu obalu Luke Nerezine, postojeći kapacitet predviđeno je znatno povećati.

U sklopu sjevernije luke Nerezine – Rapoća (Ufratar) dopušteno je obavljanje sljedećih djelatnosti:

• privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica, • privez za potrebe turističke zone Rapoća - T24 i/ili T34 (16 vezova).

Morska luka posebne namjene županijskog značaja – brodogradilišna luka Nerezine (LB2)

Planom se u funkciji zadržava postojeća morska luka posebne namjene županijskog značaja – brodogradilište Nerezine (LB2). Luka je namijenjena remontu i servisu brodova.

Ovim planom nisu planirani zahvati kojima se mijenja obalna crta već samo održavanje postojećeg obalnog ruba.

Korištenje lučkog područja luke posebne namjene se sukladno planu određuje pri utvrđivanju koncesije. Koncesija se smije izdati samo unutar obuhvata akvatorija brodogradilišta (LB2) i površine gospodarske namjene – poslovne – pretežito uslužne (K17) na način da dio akvatorija pod koncesijom ne smije biti veći od kopnenog dijela.



3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

Planom je predviđena izgradnja, rekonstrukcija i zamjena uređaja i postrojenja komunalne infrastrukturne mreže, i to vodoopskrbnih cjevovoda, cjevovoda odvodnje oborinskih i otpadnih voda, otvorenih korita i zatvorenih kanala vodotoka, elektroopskrbnih kabela i kabela javne rasvjete.

Trase prijenosnih uređaja kao i lokacije postrojenja komunalne infrastrukture u kartografskim prikazima orjentacijske su, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja akata građenja.

Izgradnja i polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture u pravilu je predviđena unutar koridora javnih prometnih površina.

Planiranu izgradnju, rekonstrukciju i/ili zamjenu komunalne infrastrukturne mreže u pravilu treba izvoditi istovremeno s izgradnjom i rekonstrukcijom prometnih površina. Dopušta se etapnost realizacije što će se regulirati posebnim aktima i lokacijskom dozvolom.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu može se polagati i izvan koridora prometnih površina pod uvjetom da se omogući nesmetani pristup u svrhu izgradnje i/ili održavanja.

Polaganje vodova komunalne infrastrukture obvezno treba biti usklađeno s posebnim uvjetima građenja nadležnih javnih komunalnih poduzeća u postupku izdavanja akata za građenje.

3.5.1. Vodoopskrbna mreža

Sve postojeće i planske količine vode za piće unutar područja obuhvata osiguravaju se iz postojećeg vodoopskrbnog sustava Cres-Lošinj unutar kojeg postoje dovoljne rezerve. Okosnicu u funkciji dobave vode za piće predstavlja postojeći magistralni cjevovod profila Ø 450 mm. Magistralni cjevovod je na dva mjesta položen unutar područja obuhvata i Planom se zadržava u funkciji i na postojećoj trasi.

U funkciji osiguranja potrebnih količina vode za piće za sve postojeće i planske sadržaje unutar područja obuhvata, Planom je predviđeno izvršiti nužne zahvate na sanaciji postojećeg vodoopskrbnog sustava kao i na izgradnji novih uređaja i postrojenja.

Zahvatima na sanaciji i rekonstrukciji postojećih cjevovoda (vrsta cijevi, zaporni ventili, tlak u sustavu, profili i sl.) predviđeno je smanjiti registrirane znatne gubitke u mreži i stvoriti potrebne uvjete za provođenje mjera zaštite od požara.

Planiranim zahvatima unutar područja obuhvata predviđena je izgradnja jednog novog postrojenja (vodospreme) u neposrednoj blizini postojećeg kao i opremanje cijelog prostora vodoopskrbnim cjevovodima gdje su planirani novi sadržaji odnosno gdje danas nema izgrađenih opskrbnih kapaciteta.

U funkciji osiguranja zadovoljavajućih količina vode za piće za sve postojeće kao i planske sadržaje, izvršena je procjena prognozirane potrošnje. Uzimajući u izračun osnovne parametre potrošnje kao što su broj stalnih i povremenih (prosječno 150 dana u godini) stanovnika, goste hotela, turističkog naselja i kampa, potrebe gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene, dnevnu specifičnu potrošnju vode po stanovniku, koeficijente dnevne i satne neravnomjernosti za manja naselja, protupožarne potrebe i sl., prognozirana dnevna količina iznosi oko 778 m3 vode za piće. U tom smislu planirana vodosprema zapremine V=1000 m3 osigurati će sve današnje i planske potrebe unutar područja obuhvata.

Novoplanirane cjevovode u funkciji opskrbe vodom za piće planirano je polagati unutar koridora javnih prometnih površina koristeći pri tome prvi podzemni sloj. Dubina polaganja cjevovoda treba biti 1,20 - 1,50 m. Cjevovode prvenstveno treba polagati ispod površina nogostupa i/ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to uslijed opravdanih okolnosti nije moguće (zauzetost podzemnih slojeva, nedostatne širine raspoloživih površina u osnovnoj razini i sl.), cjevovode se može polagati ispod površina kolnika. Na cjevovodima treba osigurati mogućnost odzračivanja i ispiranja.



Trase cjevovoda unutar koridora cestovnih prometnica obvezno je uskladiti s ostalim postojećim i planskim vodovima komunalne infrastrukture, a prostorni raspored treba biti u skladu s posebnim uvjetima njihovih korisnika.

U funkciji osiguranja stalne i stabilne opskrbe vodom za piće te osiguranja potrebnog radnog tlaka za protupožarne potrebe, cjevovode treba, gdje god je to moguće, zatvarati u prstene. Formiranjem prstenaste mreže omogućava se opskrba iz dva smjera tako da se i u slučaju akcidenta i zatvaranja pojedine sekcije cjevovoda osigura opskrba većem dijelu konzuma. Na dijelovima mreže gdje okolnosti to ne dozvoljavaju, obvezno je izvesti završne hidrante u svrhu mogućnosti ispiranja cjevovoda.

U sklopu mreže vodoopskrbnih cjevovoda, obvezno je izvesti unutarnju i vanjsku hidrantsku mrežu za gašenje požara sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine br. 8/06). Hidrantska mreža mora imati stalan i siguran priključak vode u minimalnom trajanju od 60 (unutarnja) odnosno 120 minuta (vanjska). U funkciji zaštite požarnog sektora s najvećim specifičnim požarnim opterećenjem građevine koja se štiti, mreža obvezno treba zadovoljiti minimalnu potrebu za protočnom količinom vode kao i osigurati potrebni tlak na mlaznici.

Hidrantska mreža za gašenje požara u pravilu treba biti izgrađena kao mokra hidrantska mreža. Iznimno, ukoliko to zahtijevaju specifičnosti građevina ili postoje drugi opravdani razlozi, mreža i/ili njeni određeni dijelovi mogu biti izgrađeni kao suha hidrantska mreža.

Međurazmak između bilo koje vanjske točke građevine ili neke točke štićenog prostora od najbližeg hidranta ne može biti veći od 80 m niti manji od 5 m. Dozvoljeni međurazmak između susjednih hidranta vanjske mreže može biti najviše 150 m.

Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara u pravilu treba biti izvedena kao nadzemna, a samo ukoliko to okolnosti ne omogućuju, podzemna.

U funkciji povećanja razine sigurnosti opskrbe vodom za piće, a budući vodoopskrbni sustav otoka Cres i Lošinj ima samo jedan vodocrpilišni izvor, dugoročno je planirano povezivanje s vodoopskrbnim podsustavom "Rijeka".

3.5.2. Sustav javne odvodnje

Sustav javne odvodnje u naselju Nerezine koncipiran je kao razdjelni. U skladu s člankom 67. Zakona o vodama (Narodne novine br. 153/09, 130/11)

postupanje s otpadnim vodama obvezno je uskladiti s Odlukom o odvodnji otpadnih voda na području Grada Mali Lošinj (Službene novine Primorsko-goranske županije 15/12).

Idejnim projektima odvodnje biti će određeni profili cijevi i nivelete cjevovoda, kote usporne vode te način i uvjeti priključenja na postojeće cjevovode.

Preporučljivo je da odvodne cijevi budu okruglog presjeka i izrađene od poliestera armiranog staklenim vlaknima. Spajanje cijevi treba obavljati naglavcima s integriranom brtvom od elastomera čime će biti osigurana vodonepropusnost, trajnost te brza montaža i ugradnja.

Granične vrijednosti pokazatelja i dozvoljene koncentracije opasnih i drugih tvari odnosno kakvoća otpadne vode koju se upušta u javni sustav odvodnje moraju biti u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine 80/13).

Odvodnja otpadnih voda

Podsustav odvodnje otpadne vode predviđen je za prihvaćanje svih kategorija otpadnih voda i njihovo prebacivanje prema centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda za naselja Nerezine i Sv. Jakov.

Unutar područja obuhvata gdje je planirana izgradnja podsustava javne odvodnje otpadne vode, a sustav nije izgrađen, odvodnju građevina veličine do 10 ES iz kojih se ispuštaju isključivo sanitarne vode, moguće je riješiti uz obveznu izgradnju septičkih jama.

Septičke jame moguće je graditi na udaljenosti do 4,0 m od ruba građevne čestice, a samo iznimno i na manjoj uz obveznu suglasnost susjeda. Pri tome septičke jame obvezno



moraju biti izvedene kao vodonepropusne te udovoljavati sanitarnim, tehničkim, higijenskim i drugim uvjetima i posebnim propisima, a do njih treba biti osigurana mogućnost pristupa komunalnim vozilima u svrhu pražnjenja.

Za građevine veće od 10 ES obvezan je priključak na sustav javne odvodnje, a ukoliko nije izgrađen ili planiran, obvezno je izgraditi tipske sustave pročišćavanja s bio-diskom sukladno posebnim uvjetima.

Sve planske cjevovode u funkciji javne odvodnje otpadnih voda predviđeno je polagati u koridorima prometnih površina u drugom podzemnom sloju. Dubina polaganja cjevovoda je 1,50 -1,70 m, a nadsloj ne manji od 1,00 m.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

U funkciji podsustava otpadne vode izgrađen je u cijelosti obalni kolektor kao dio osnovne i sabirni te priključni kanali kao dijelovi sekundarne mreže odvodnih cjevovoda.

Od uređaja za prijenos osnovicu podsustava otpadne vode predstavlja postojeći obalni kolektor kojim se sanitarne vode gravitacijski i tlačno transportiraju prema postojećem uređaju za pročišćavanje.

Planom je predviđeno dograditi mrežu sekundarnih cjevovoda podsustava otpadne vode unutar postojećih građevnih područja odnosno unutar planskih izgraditi novu.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometng traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće onda ih treba postavljati u osi kolnika.

Precrpne stanice odvodnje otpadnih voda

U sjevernom dijelu obuhvata uz javnu zelenu površinu (Z1) predviđena je površina za planiranu precrpnu stanicu u funkciji javne odvodnje. Iz precrpne stanice sve prikupljene otpadne vode transportirati će se tlačnim cjevovodom prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda odnosno do najbliže točke sustava odakle je u nastavku moguća gravitacijska odvodnja.

Neposrednom provedbom Plana omogućava se izgradnja i drugih precrpnih stanica ukoliko se za njima ukaže potreba. Precrpne stanice manjeg kapaciteta moguće je izvesti i ugradnjom crpki u revizijska okna u pojasima javne odvodnje unutar prometnih koridora.

Precrpne stanice u funkciji javne odvodnje mogu biti izvedene kao podzemne, poluukopane i/ili nadzemne.

Odvodnja oborinskih voda

Podsustav odvodnje oborinske vode predviđen je za prihvaćanje površinske odnosno oborinske vode s cestovnih i parkirališnih površina. Prikupljene vode predviđeno je preko odvajača (separatora) ulja i lakih tekućina najkraćim putem transportirati u more preko kraćih obalnih ispusta.

U sustav oborinske odvodnje ne smiju se ispuštati sanitarne i tehnološke otpadne vode. Sve planske cjevovode u funkciji javne odvodnje oborinskih voda predviđeno je polagati u

koridorima prometnih površina u drugom podzemnom sloju. Podsustav oborinske odvodnje potrebno je formirati kao gravitacijski i iz više manjih

cjelovitih mreža u skladu s konfiguracijom. Poprečnim nagibima površina u osnovnoj razini koridora prometnih površina obvezno je

zapriječiti bilo kakovu mogućnost razlijevanja oborinske vode u neposredni kontaktni prostor. Parkirališne površine treba izvesti s optimalnim nagibom radi što brže odvodnje oborinskih

voda, a konstrukcija ovih površina mora biti takva da bude spriječeno razlijevanje oborinskih voda u okolni teren kao i njihovo procjeđivanje u podzemlje.

Oborinske vode s javnih prometnih površina prikupljati će se slivnicima, linijskim rešetkama i sličnim građevinama koje trebaju biti projektirane i izvedene kao tipske. Stijenke slivnika trebaju biti od gotovih cijevi i s betonskom oblogom oko cijevi. Debljina podloge mora biti 0,15 m. Dubina taložnice u slivniku mora biti min. 1,50 m. Priključak slivnika na odvodni cjevovod mora biti izveden u vodonepropusnoj izvedbi. Slivnici ne smiju biti međusobno spojeni,



a nije dozvoljeno ni uvođenje odvoda jednog slivnika u drugi. Pad priključka slivnika može iznositi najviše 30%. Ukoliko je pad priključka veći od 15%, treba ga izvesti s betonskom podlogom i oblogom.

Na parkirališnim i manipulativnim površinama kapaciteta do 15 parkirališnih stajanki i površine do 450 m2, površinske (oborinske) vode moguće je odvesti raspršeno u okolni teren bez prethodnog pročišćavanja na separatoru. Iznad tog broja parkiranih mjesta potrebno je pročišćavanje na separatoru, prije upuštanja u tlo putem upojnih bunara, a pri tome vodeći računa o zoni sanitarne zaštite.

Uređenje vodotoka

Sustav uređenja vodotoka – bujica i zaštite od poplava, dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda na vodama 2. reda, sektor E – područje malog sliva "Kvarnersko primorje i otoci".

Unutar obuhvata Plana registrirana su dva bujična toka: • Peštine • Bučanje

Ovi bujični tokovi ulijevaju se neposredno u Jadransko more. Planom se, u funkciji omogućavanja što sigurnijeg protoka bujičnih voda bez štetnih

posljedica za građevinska područja odnosno širi kontaktni prostor, određuju sljedeće mjere zaštite od poplava: • na svim natkrivenim potezima bujičnih tokova obvezno je provoditi kontinuirana praćenja

protočnosti korita kako bi se spriječila mogućnost uspora i razlijevanja vode na otvorenim dijelovima tokova,

• hidrotehničkim građevinama i zahvatima na vodotocima osigurati antierozijsku zaštitu. Uređenjem vodotoka potrebno je osigurati neškodljiv protok površinskih voda, zaštititi

građevinska područja i druge vrijednije sadržaje od poplava, te držati vodnu eroziju u prihvatljivim granicama.

Korištenje koridora vodotoka za druge namjene kao i svi zahvati koji nisu u funkciji osiguranja boljeg protoka unutar korita, obvezno se moraju provoditi na osnovi i u skladu sa Zakonom o vodama i uz obveznu suglasnost Hrvatskih voda.

Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova.

Planom nije dozvoljeno vođenje uređaja linijske infrastrukture (odvodnja, vodoopskrba, elektroenergetski i/ili elektronički komunikacijski kabeli) uzdužno unutar korita vodotoka.

Unutar prometnih površina prilikom paralelnog polaganja uređaja s reguliranim koritom vodotoka, obvezno je osigurati statičku i hidrauličku stabilnost reguliranog korita te nesmetani pristup radi održavanja.

Prijelaze vodova komunalne infrastrukture preko vodotoka po mogućnosti treba izvesti iznad korita u sklopu konstrukcije prijelaznih građevina (most, propust). Optimalno je da infrastrukturni prijelazi budu što okomitiji na uzdužnu os korita.

Kada su vodovi položeni ispod korita vodotoka, razmak u odnosu na regulirano ili projektirano dno korita ne može biti manji od 0,50 m.

U funkciji detaljnijeg određivanja koridora vodotoka i izgradnje sustava zaštite od poplava, predviđeno je odrediti uređeni i neuređeni inundacijski pojas odnosno javno vodno dobro i vodno dobro.

Unutar inundacijskog pojasa zabranjeno je obavljanje radnji i/ili zahvata koji mogu imati nepovoljan utjecaj na vodni režim i/ili na povećanje stupnja ugroženosti od štetnog djelovanja voda.

Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina korita vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 10 m, mjerene od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog rubagrađevine uređenja toka.



3.5.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

U prvoj fazi napajanje električnom energijom unutar područja obuhvata planirano je, kao i danas, osigurati iz postojećih srednjenaponskih elektroenergetskih postrojenja TS 35/10(20) kV Lošinj, TS 35/10(20) kV Lošinj 2 i TS 35/10(20) kV Osor.

Dugoročnim planskim rješenjem predviđeno je napajanje iz planiranog visokonaponskog postrojenja TS 110/20 kV Lošinj.

S tim u skladu predviđen je i postupni prijelaz distributivne elektroenergetske mreže na naponsku razinu 20 kV.

Elektrodistribucijski sustav planirano je rekonstruirati i dograditi povećanjem instalirane snage postojećih transformatorskih postrojenja te s tim u vezi osiguranjem stalnog i stabilnog napona u napajanju električnom energijom postojećeg konzuma. Sve postojeće zračne vodove svih naponskih razina unutar građevinskih područja predviđeno je postupno zamijeniti podzemnim kabelima.

Planska elektroenergetska postrojenja 20/0,4 kV biti će interpolirana u srednjenaponsku mrežu podzemnim kabelima nazivnog napona 20 kV.

Novu niskonaponsku mrežu planirano je graditi prvenstveno polaganjem kabela, a samo gdje to iz opravdanih razloga nije moguće (dograđivanje postojeće nadzemna mreža i sl.), izvoditi će se nadzemno.

Svi postupci i zahvati na izgradnji nove i rekonstrukciji postojeće elektroenergetske mreže moraju biti u skladu s posebnim uvjetima građenja elektroprivrednog poduzeća nadležnog za izgradnju, pogon i održavanje uređaja za prijenos električne energije.

Srednjenaponska elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Planom je predviđeno polaganje nove srednjenaponske i niskonaponske mreže kabela te polaganje kabela i postavljanje stupova javne rasvjete u koridorima prometnih površina.

Na svim kritičnim potezima predviđena je zamjena postojećih uređaja za prijenos vodičima većeg presjeka.

Srednjenaponsku elektroenergetsku mrežu kabela kojom će biti osigurane veze između transformatorskih postrojenja, predviđeno je polagati u prvom podzemnom sloju. Pri tome obvezno je pridržavati se propisa i smjernica kojima su određeni odnosi s drugim građevinama i vrstama komunalne infrastrukture.

Budući je izgradnja transformatorskih postrojenja unutar područja obuhvata, u skladu s mogućim dodatnim potrebama, moguća i neposrednom provedbom Plana, po istoj osnovi moguće je polaganje i novih srednjenaponskih kabela unutar javnih prometnih koridora u funkciji njihovog povezivanja i uključivanja u sustav srednjenaponske elektroopskrbne mreže.

Kod projektiranja i polaganja kabela obvezno je pridržavati se propisa i smjernica kojima su određeni odnosi prema drugim građevinama i vrstama komunalne infrastrukture (i situativno i visinski), a kao površine ispod kojih je moguće polagati kabele u osnovnoj razini treba koristiti površine pješačkih hodnika. Na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina kabele je potrebno zaštiti postavljanjem u zaštitne cijevi.

Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom rasvijetljenosti u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom.

Planom je omogućeno da se rasvjetna tijela postavljaju ovješavanjem na stupove nosače i/ili na fasade građevina.

Tehničke karakteristike rasvjetnih tijela moraju biti u funkciji optimalnog rasvjetljavanja prometnih površina. Istovremeno, izbor rasvjetnih tijela mora biti takav da kao popratni efekt imaju za posljedicu što manje kontaminiranje i zagađenje kontaktnog prostora izvan javnih prometnih koridora.



Stupove javne rasvjete obvezno je postavljati izvan prometnih površina gdje god je to moguće. Iznimno, kada nema drugih mogućnosti, moguće ih je postavljati u površine nogostupa na njihove vanjske rubove. Kod pješačkih odnosno pješačko-kolnih površina, stupove je moguće postavljati na ograde.

Trafostanice

Sve potrebne količine električne energije za planske sadržaje predviđeno je osigurati iz postojećih elektroenergetskih postrojenja kao i novih postrojenja koja će biti izgrađena unutar područja obuhvata.

U skladu s planskom strukturom novih potrošača, a na osnovi: - obveze da se za sve planske sadržaje osiguraju potrebne količine električne energije, - specifičnih zahtjeva koje moraju ispunjavati komponente nove mreže, - tehničkog vijeka trajanja komponenata, - dozvoljenog trajanja prekida u napajanju, - pogonskih zahtjeva, - načina vođenja pogona i - očekivanog razvitka opterećenja tijekom određenog vremenskog razdoblja,

izvršena je prognoza sveukupnog vršnog opterećenja i procjena potrebnog broja novih srednjenaponskih (razdjelnih) transformatorskih postrojenja razine transformacije 20/0,4 kV.

Na osnovi iskazanih pokazatelja o postojećim i planskim sadržajima (veličina površina, izgrađenost, standardi potrošnje i dr.), izvršena je orjentacijska procjena vršnog opterećenja unutar područja obuhvata te je s tim u skladu određen broj novih transformatorskih postrojenja:

- 1.140 kW - za površine mješovite pretežito stambene namjene, - 310 kW - za površine gospodarske ugostiteljsko-turističke namjene, - 480 kW - za površine gospodarske poslovne uslužne i komunalno-servisne

namjene, - 85 kW - za javne i društvene površine, - 30 kW - za javne prometne površine i - 5 kW - za parkovne i zaštitne površine zelenila te sportske i rekreacijske

površine, sveukupno prognozirano vršno opterećenje planskih sadržaja iznosi PV ≈ 2.050 kW. Računajući s gubitkom snage od 8 % te s faktorom ekonomskog opterećenja 0,9 i s faktorom snage transformatora 0,95, ukupno potrebna instalirana snaga transformacije iznosi S ≈ 2.589 kVA.

Uz usvajanje tipskih transformatora planirano je sve buduće potrebe za prognoziranom električnom energijom odnosno instaliranom snagom osigurati iz dva nova razdjelna transformatorska postrojenja unutar područja obuhvata: jednog instalirane snage 2x1000 kVA i jednog 1000 kVA.

U skladu s mogućim dodatnim potrebama za električnom energijom, neposrednom provedbom Plana omogućuje se izgradnja i drugih transformatorskih postrojenja ukoliko se iskaže potreba.

Planska transformatorska postrojenja predviđena su kao slobodnostojeća, ali se omogućuje i gradnja ugrađenih postrojenja u sklopu drugih građevina. Za transformatorska postrojenja predviđene su građevne čestice veličine 7,0 m x 7,0 m, a stvarno potrebne veličine odredit će se detaljnijom projektnom dokumentacijom.

Nova razdjelna postrojenja predviđena su kao tipska, a sadržavati će odgovarajući broj transformatorskih polja i komora za transformatore 1000 kVA te niskonaponski razvod za kabelske izvode.

Čestice trebaju biti smještene neposredno uz javne prometne koridore kako bi do njih bio omogućen neposredan pristup vozilima u svrhu izgradnje i/ili održavanja postrojenja.

Transformatorska postrojenja mogu imati najviše jednu etažu (prizemlje) i maksimalnu visinu ≤ 5,0 m.

Izgrađenost čestice elektroenergetskog postrojenja kao i njezina iskoristivost mogu biti



≤80 % (koeficijent izgrađenosti kig ≤0,8 i koeficijent iskoristivosti kis ≤0,8). Minimalne udaljenosti građevine postrojenja su 1,0 m od ruba susjednih građevnih čestica i 2,0 m od ruba prometnice.

Primjenom suvremenih tehnoloških, tehničkih i dr. rješenja elemenata novih transformatorskih postrojenja potrebno je pouzdano spriječiti nepovoljno djelovanje postrojenja na živote i materijalne interese stanovništva, zaposlenih i/ili prolaznika. To podrazumijeva redovito funkcioniranje postrojenja, eventualne elementarne i druge nepogode kao i moguće kvarove odnosno oštećenja.

Postojeća transformatorska postrojenja zadržavaju se u funkciji. To su: - TS 10(20)/0,4 kV Halmac, - TS 10(20)/0,4 kV Nerezine 1, - TS 10(20)/0,4 kV Nerezine 2, - TS 10(20)/0,4 kV Nerezine 3 i - TS 10(20)/0,4 kV Nerezine 4.

Solarne elektrane

Unutar građevinskih područja naselja osim dijelova zaštićenih kao kulturno dobro kao i unutar izdvojenog građevinskog područja, za potrebe elektrifikacije pojedinih zgrada, proizvodnje električne energije snage do 200 kW, zagrijavanje vode, rashlađivanje i sl. dozvoljeno je postavljanje fotonaponskih elemenata i toplinskih kolektora na krovne plohe. Njihovo postavljanje ne smije ugrožavati susjedne građevne čestice.

3.5.4. Plinoopskrba

Unutar područja obuhvata Planom je predviđeno korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP). Radni tlak (tlak para UNP-a) je ≥1,25 bara pri temperaturi 40 ºC.

Za korištenje UNP-a predviđena su postrojenja koja čine jedinstvenu tehnološku cjelinu odnosno:

- sustav koji se sastoji od spremnika, instalacija i uređaja za proizvodnju, preradu, prijenos, pretakanje i/ili uporabu UNP,

- sustava za upravljanje i kontrolu odvijanja tehnološkog procesa, - stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara te druge opreme. Ukapljeni naftni plin obvezno je skladištiti u bocama ili spremnicima različite zapremine

(stabilni: V>6,4 m3 i/ili mali:V≤6,4 m3), a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu više potrošača (jedan ili više spremnika V≤3000 m3). Spremnici mogu biti podzemni ili nadzemni.

Sigurnosne udaljenosti za stabilne nadzemne i podzemne spremnike su min. 5,0 m od susjednih građevina, javnog puta ili javne površine. Za dva ili više spremnika sigurnosni međurazmak je min. 2,0 m za nadzemne odnosno min. 1,0 m za podzemne.

Sigurnosne udaljenosti za male nadzemne spremnike su min. 3,0 m od ulaza u građevine, javnog puta, granice susjedne čestice, revizijskih okana odvodnje, okana podzemnih spremnika za naftne derivate, otvorenog plamena ili drugog izvora topline.

Sigurnosne udaljenosti mogu se smanjiti 50% ukoliko se spremnike odvoji zaštitnim zidom koji na međurazmaku 0,6 m nadvisuje spremnik min. 0,5 m. Dužina zida treba osigurati da i najveća pretpostavljena širina požara ostavlja spremnik u sjeni.

Postrojenja UNP obvezno je graditi u skladu s Pravilnikom o ukapljenom naftnom plinu ("Narodne novine" br. 117/07).

3.5.5. Elektroničke komunikacije

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i izgradnju distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije (DEKK) u funkciji optimalne pokrivenosti prostora i osiguranja potrebnog broja priključaka. Planira se daljnje uvođenje novih tehnoloških rješenja kao i sustava



pokretnih komunikacija novih generacija. Priključak na elektroničku komunikacijsku mrežu osigurat će se za sve građevne čestice

unutar područja obuhvata. Planom je predviđena dogradnja postojećeg komutacijskog postrojenja UPS Nerezine. U

tom smislu dogradnja odnosno povećanje kapaciteta moguće je provesti unutar postojećeg postrojenja za što postoje i prostorne i tehničke pretpostavke.

Sve postupke i zahvate u sustavu elektroničkih komunikacija u narednom planskom razdoblju obvezno je provoditi u skladu s postojećom zakonskom regulativom: Zakon o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14), Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture (Narodne novine br. 88/01), Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja (Narodne novine br. 98/11), Pravilnik o ograničenjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu (Narodne novine br. 183/04, 89/11), Pravilnik o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (Narodne novine br. 136/11, 44/12), Pravilnik o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži (Narodne novine br. 58/95), Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (Narodne novine br. 131/12).

Projektiranje, izgradnja, održavanje kao i uporaba elektroničke komunikacijske infrastrukture obvezno treba biti u skladu s hrvatskim normama, normama Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI), normama Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CEN/CENELEC) te odlukama, preporukama i drugim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) i Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT).

Oremanje uređajima i postrojenjima sustava elektroničkih komunikacija unutar područja obuhvata obvezno treba provoditi u skladu s cjelovitim prostornim rješenjem. Planirana mreža treba biti građena kao distributivna elektronička komunikacijska kanalizacija (DEKK). U postupku izrade projektne dokumentacije potrebno je voditi računa o kompatibilnosti postojeće mreže u kontaktnom prostoru i novih tehnologija građenja mreža.

DEKK mrežu planirano je polagati unutar planskih koridora javnih prometnih površina na način da se do svih planskih sadržaja obvezno osigura priključak. U osnovnoj razini koridora pojasi elektroničkih komunikacija predviđeni su ispod površina nogostupa. Širina pojasa je 0,40-1,00 m.

Elektroničke komunikacije u nepokretnoj mreži

Suvremena elektronička komunikacijska mreža je digitalna, a kabeli su svjetlovodni. To omogućava znatno veće brzine internetskom pristupu i prometu podataka te osigurava veliki broj telefonskih linija kao i pristup internet televiziji.

Prilikom izgradnje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije optimalno je na glavnim komunikacijskim trasama između zdenaca polagati PVC cijevi profila Ø110 mm (kom. 1-2) i PEHD cijevi profila Ø50 mm (kom. 1-4), a na sporednim PEHD cijevi profila Ø50 mm (kom. 1-4). Na mjestima priključaka odnosno ogranaka treba izvesti zdence iz tipskih armirano-betonskih elemenata od kojih su do kabelskih distribucijskih ormarića položene PVC cijevi profila Ø40 mm (kom. 2).

Distributivnu elektroničku komunikacijsk kanalizaciju treba graditi u prvom podzemnom sloju. Pri tome obvezno je pridržavati se sljedećih minimalnih udaljenosti u odnosu na druge vodove komunalne infrastrukture i u situativnom i u visinskom smislu:

- pri paralelnom polaganju: - 1,00 m - od energetskih kabela do 20 kV, - 0,50 m - od elektroničkih komunikacijskih kabela, - 1,00 m - od cjevovoda plinoopskrbe, - 1,00 m - od cjevovoda vodoopskrbe profila ≤Ø200 mm, - 2,00 m - od cjevovoda vodoopskrbe profila >Ø200 mm, - 1,00 m - od cjevovoda javne odvodnje;



- pri prijelazu drugih vrsta vodova: - 0,50 m - od energetskog kabela, - 0,15 m - od elektroničkog komunikacijskog kabela, - 0,15 m - od cjevovoda plinoopskrbe, - 0,15 m - od cjevovoda vodoopskrbe.

Izgradnja komutacijskih postrojenja unutar područja obuhvata nije predviđena. Unutarnje komunikacijske instalacije u građevinama treba projektirati u skladu s

Pravilnikom o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (Narodne novine br. 155/09).

Javne govornice postavljaju se unutar građevina i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica usklađuju se s mjestima sadržaja veće atrakcije odnosno koncentracije ljudi (veće trgovine i sl.).

Elektroničke komunikacije u pokretnoj mreži

Unutar područja obuhvata nije predviđeno postavljanje samostojećih antenskih stupova u funkciji elektroničkih komunikacija u pokretnoj mreži.

Planom unutar granica područja obuhvata nije predviđeno ni postavljanje antenskih prihvata elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme u pokretnoj mreži, ali se dozvoljava ukoliko se za to ukaže potreba. Postavljanje antenskih prihvata na građevinama obvezno treba biti u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba koje prema posebnim propisima određuju posebne uvjete u postupcima ishođenja lokacijskih dozvola. Antenski prihvati mogu biti iznad najviše točke građevine do 5,0 m.

3.5.6. Uvjeti uređenja zelenih površina

Ovim Planom planiraju se zaštitne zelene površine. Na zelenim površinama planiranim ovim Planom mogu se uređivati pješački putovi i

površine, javne zelene površine i graditi građevine komunalne infrastrukture.

Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

Na zaštitnim zelenim površinama (Z) dozvoljeno je uz održavanje postojećeg i sadnja dodatnog biljnog materijala uređenje i/ili postavljanje:

• pješačkih, biciklističkih i poučnih staza (kamen, sipina), • manjih odmorišta (kamen, sipina), • dječjih igrališta (za dob 0-3 godine, dob 3-6 godina, te za školsku djecu), • elementa urbane opreme: klupa, stolova, ležaljki, rasvjetnih tijela i stupova, posuda za

otpatke • te ostalih elemenata urbane opreme u svrhu rekreacije, odmora ili edukacije građana.

Zaštitne zelene površine (Z) moguće je uređivati i koristiti kao poljoprivredne površine (voćnjak, vinograd, maslinik, povrtnjak i sl.).

3.5.7. Postupanje s otpadom

Na prostoru obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama Zakona o otpadu (Narodne novine br. 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) i podzakonskih propisa donesenih na temelju tog Zakona, uz poštivanje sljedećih temeljnih principa postupanja s komunalnim otpadom: • smanjenje količina otpada; • reciklaža – odvojeno sakupljanje i prerada otpada;



• zbrinjavanje ostataka otpada – tretiranje preostalog otpada odgovarajućim fizikalnim, kemijskim i termičkim postupcima.

Komunalni i neopasni otpad s područja obuhvata Plana do realizacije Centralne zone za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije Marišćina na području Općine Klana odlagat će se na postojeće odlagalište Kalvarija Na odlagalištu Kalvarija planirana je izgradnja transfer stanice

Komunalni otpad iz domaćinstava s području obuhvata Plana prikuplja se sustavom odvojenog prikupljanja otpada a odvozi ga ovlaštena pravna osoba na odlagalište.

Sakupljanje, zbrinjavanje i oporabu ambalažnog otpada osigurava proizvođač odnosno prodavatelj i to sukladno Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu (Narodne novine br. 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11).

Unutar obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba sanirati.

Planom se predviđa sakupljanje otpada putem: • spremnika za prikupljanje organskog i biološkog otpada u domaćinstvima, • spremnika za prikupljanje komunalnog otpada na građevnoj čestici korisnika, • posuda i spremnika za prikupljanje komunalnog otpada na javnim površinama, • zelenih otoka u svrhu odvojenog prikupljanja otpada na javnim površinama, • spremnika na površini posebnog sabirnog mjesta za prikupljanje raznih otpadnih tvari.

Reciklažno dvorište uređeno je na odlagalištu Kalvarija. U neposrednoj blizini obuhvata na katastarskoj čestici 2072/2 k.o. Nerezine uređeno je posebno sabirno mjesto gdje se vrši prihvat glomaznog i opasnog otpada od građana.

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

Oblici korištenja, uređenja i zaštite prostora određeni u Planu zasnovani su na razgraničenjima i obavezama koja su određena PPUG Malog Lošinja.

Planom su definirani uvjeti korištenja, uređenja i zaštite za sljedeće namjene: • javna i društvena namjena – D3, D4, D5, D81, D82, D83 • sportsko-rekreacijska namjena – R213, R3 • javne zelene površine – Z1 • zaštitne zelene površine – Z • vodne površine – VZ, VO • infrastrukturni sustavi – IS1, IS2, IS3 • groblje (G) • prometne površine – glavna, ostale, kolno-pješačke i pješačke ulice, P, morska luka za javni

promet lokalnog značaja, morska luka za posebne namjene - brodogradilišna luka • mješovita namjena – M1 • gospodarska namjena – K16, K17 i T16, T34

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite zelenih površina, vodnih površina, infrastrukturnih sustava dani su u poglavlju 3.5. Komunalna i infrastrukturna mreža, a uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prometnih površina u poglavlju 3.4. Prometna i ulična mreža ovog Plana.

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina javne i društvene namjene

Društvena građevina određena ovim Planom je građevina koja je u cijelosti ili većim dijelom javne i društvene namjene. Javni i društveni sadržaji društvenih građevina mogu biti: upravni, osnovnoškolski, predškolski, zdravstveni, socijalni, kulturni, vjerski i sl.

Planom su planirane sljedeće površine javne i društvene namjene: • javna i društvena – zdravstvena (D3) • javna i društvena – predškolska i školska (D4, D5) • javna i društvena – vjerska (D8).



Na površini D3 izgrađena je zgrada ambulante. Na površini ove namjene dozvoljena je rekonstrukcija i dogradnja zgrade ambulante s pratećim sadržajima trgovačke, uslužne i sl.

Na površini D4 / D5 moguća je rekonstrukcija i dogradnja postojećih zgrada vrtića i osnovne škole te sportskog igrališta.

Na površinama D81, D82 i D83 moguća je rekonstrukcija postojećih crkava isključivo sukladno posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

Na zasebnim česticama u zoni mješovite namjene – pretežito stambene (M1) mogu se graditi društvene građevine, u sklopu sve tri urbane zone.

Na površinama javne i društvene namjene mogu se osim društvenih građevina graditi i uređivati privatni pristupni putovi, parkirališta, pješački putovi i površine, javne zelene površine i građevine komunalne infrastrukture.

Svi javni dijelovi građevine odnosno građevne čestice moraju biti pristupačni osobama sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Prilikom rekonstrukcije, gradnje i korištenja građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) na građevnoj čestici i na susjednim česticama na koje građevina ima utjecaja.

Na građevnoj čestici društvenih građevina planiraju se osim građevina osnovne namjene graditi i pomoćne građevine u funkciji osnovne namjene: manji pomoćni poslovni i skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl. sadržaji koji ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina sportsko-rekreacijske namjene

Planom su određene sljedeće površine sportsko-rekreacijske namjene: • rekreacijska zona – R213 • akvatorij kupališta – uređene plaže – R3.

Na površini sportsko-rekreacijske namjene - rekreacijska zona (R213) u predjelu Rapoća

planira se uređenje kopnenog dijela kupališta – uređena plaža. Uređena plaža mora biti nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama s teškoćama u kretanju. Zabranjeno je ograđivanje plaže i prekidanje pješačkih komunikacije uz obalu.

Planirana je površina sportsko-rekreacijske namjene - akvatorij kupališta – uređena plaža (R3) Rapoća. Uređena plaža mora biti nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama s teškoćama u kretanju. Akvatorij uređene plaže je neposredno povezan s kopnenim dijelom uređene plaže, označen je i zaštićen s morske strane.

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite zona mješovite namjene

U zonama mješovite namjene – pretežito stambene (M1) mogu se osim stambenih građevina graditi i privatni pristupni putovi, parkirališta, pješački putovi i površine, javne zelene površine i građevine komunalne infrastrukture.

Uvjeti i način gradnje stambenih građevina u zonama mješovite namjene – pretežito stambene (M1) i mješovite namjene – pretežito poslovne (M2) dani su prema urbanim zonama.

Stambene građevine određene ovim planom smiju se graditi na površinama mješovite namjene – pretežito stambene (M1).

Stambene građevine određene ovim Planom su građevine koje su u cijelosti ili većim dijelom namijenjene stanovanju (najmanje 50% površine namijenjene stanovanju). Unutar stambene građevine mogu se osim stanovanja planirati djelatnosti kompatibilne stanovanju (ugostiteljsko-turističke, uslužne, trgovačke, poslovne, javne i društvene i sl.) koje zadovoljavaju odredbe posebnih propisa vezano za zaštitu od buke i drugih štetnih emisija.

S obzirom na tipologiju izgradnje stambene građevine smiju biti samostojeće ili dvojne. Iznimno, ugrađene građevine smiju se graditi samo kao interpolacije u već postojeće izgrađene strukture.



S obzirom na broj stanova stambene građevine mogu biti: • obiteljske kuće (slobodnostojeće, dvojne, iznimno u nizu) smiju imati najviše 3 stana, • manje višestambene građevine (slobodnostojeće i dvojne) smiju imati od 3 do 4 stana, • višestambene građevine (slobodnostojeće) siju imati od 4 do 10 stanova.

Za svaki stan treba osigurati ostavu površine najmanje 2,0 m2 i spremište za drva površine najmanje 4,0 m2 za stanove površine do 60 m2, a za veće površine najmanje 6,0 m2. Ukoliko se izvodi zajednička kotlovnica za sve stanove, spremište se može izvoditi površine najmanje 4,0 m2 po stanu.

Građevne čestice moraju imati osiguran priključak na prometnu površinu te potreban broj parkirnih mjesta osiguranih na vlastitoj građevnoj čestici prema poglavljima "3.4. Prometna i ulična mreža" i "3.5. Komunalna infrastrukturna mreža" ovog Plana.

Na građevnoj čestici stambene građevine planiraju se osim građevine osnovne namjene graditi i pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji osnovne namjene.

Unutar Urbane zone 1 dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina (garaža, drvarnica, spremišta i sl.) i manjih građevina gospodarske – obrtničke namjene.

Unutar Urbane zone 2 i Urbane zone 3 uz obiteljsku i manju višestambenu građevinu dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina (garaža, drvarnica, spremišta i sl.), manjih građevina gospodarske – obrtničke ili poljoprivredne namjene.

Gradnja poljoprivrednih gospodarskih građevine sa izvorima zagađenja nije dozvoljena.

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina gospodarske namjene

Građevine gospodarskih djelatnosti predviđene ovim Planom mogu biti: • poslovne građevine, a mogu se graditi na:

- na površinama gospodarske namjene – poslovne – pretežito uslužne (K16, K17), - na zasebnim česticama u zonama mješovite namjene – pretežito stambene (M1) (samo u

Urbanoj zoni 1) • ugostiteljsko-turističke građevine, a mogu se graditi na:

- na površinama gospodarske namjene – ugostiteljsko-turističke – hotel (T1), - na površinama gospodarske namjene – ugostiteljsko-turističke – autokamp (T34).

Poslovna građevina određena ovim Planom je građevina koja je u cijelosti namijenjena poslovnim djelatnostima (uslužnim, trgovačkim, komunalno-servisnim, manjim proizvodnim, zanatskim i sl.) koje ne smije ugrožavati okolinu bukom i ne smije uzrokovati zagađenje zraka i tla iznad dopuštenih razina.

Na građevnoj čestici gospodarske namjene – poslovne – pretežito uslužne mogu se graditi jedna ili više poslovnih građevina s pratećim sadržajima te jedna ili više pomoćnih građevina koje s građevinom osnovne namjene čine funkcionalnu cjelinu.

Unutar poslovne građevine mogu se osim poslovnih djelatnosti planirati djelatnosti koje upotpunjuju funkcioniranje poslovnih djelatnosti, a koje zadovoljavaju odredbe posebnih propisa vezano za zaštitu od buke i drugih štetnih emisija (javne i društvene, ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske i sl.).

U sklopu građevine poslovne namjene na pojedinoj građevnoj čestici dozvoljeno je uređenje jednog stana.

Površina poslovne – pretežito uslužne namjene K16, površine približno 3,5 ha, planira se za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz brodogradnju i tradicijsku poljoprivrednu djelatnost, mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl. te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju.

Površina poslovne – pretežito uslužne namjene K17, površine približno 0,68 ha, planira se za uređenje postojećeg brodogradilišta.

Na zasebnim česticama u zonama mješovite namjene – pretežito stambene (M1) mogu se graditi i rekonstruirati poslovne građevine, ali samo u Urbanoj zoni 1.



Ugostiteljsko-turistička građevina određena ovim Planom je građevina koja je u cijelosti ili većim dijelom ugostiteljsko-turističke namjene, a koja zadovoljava odredbe posebnih propisa vezano uz zaštitu od buke i drugih štetnih emisija.

Na površini T16 – hotel mogu se graditi jedna ili više građevina ugostiteljsko-turističke namjene (hotel i depandanse hotela te lječilišno-turističko-bolnički kompleks) i prateći sadržaji koji nadopunjuju osnovnu namjenu, a uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične sadržaje.

Na površinama T34 – autokamp mogu se planirati osnovne smještajne jedinice (kamp mjesta i/ili kamp parcele), prateći sadržaji kampa (recepcija, sanitarije, spremišta i ostali prateći sportski, rekreacijski, društveni te manji ugostiteljski, trgovački isl. sadržaji) te prometne i komunalno infrastrukturne građevine. Najveći kapacitet kampa je 400 kreveta (uz najveću gustoću korištenja do 120 kreveta/ha) i potrebno ga je planirati s elementima kategorizacije za 3* - 4*.

Na zasebnim česticama u zonama mješovite namjene – pretežito stambene (M1) mogu se graditi i rekonstruirati ugostiteljsko-turističke građevine, ali samo u Urbanoj zoni 1.

Na površinama gospodarske namjene mogu se osim poslovnih odnosno ugostiteljsko-turističkih građevina graditi i uređivati privatni pristupni putovi, parkirališta, pješački putovi i površine, javne zelene površine i građevine komunalne infrastrukture.

Svi javni dijelovi građevine odnosno građevne čestice moraju biti pristupačni osobama sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Prilikom rekonstrukcije, gradnje i korištenja građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) na građevnoj čestici i na susjednim česticama na koje građevina ima utjecaja.

Na građevnoj čestici poslovnih i ugostiteljsko-turističkih građevina planiraju se osim građevina osnovne namjene graditi i pomoćne građevine u funkciji osnovne namjene: manji pomoćni poslovni i skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl. sadržaji koji ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.

Montažne građevine (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi i sl.) Kiosci su tipski elementi koji nisu čvrsto vezani za tlo, a služe za prodaju novina, voća i

povrća, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Nadstrešnicama se smatraju zakloni i čekaonice na stajalištima javnog prijevoza i drugdje. Za kioske i nadstrešnice grad Mali Lošinj može pokrenuti postupak oblikovanja i izrade

svog prepoznatljivog elementa kao jednoobraznog rješenja. Kiosci i nadstrešnice u pravilu se postavljaju na javne površine, dok se reklamni panoi

pored navedenog postavljaju na zelene površine, uz prometnice, na pročelja, na potporne zidove i slično.

Gradsko vijeće odlukom o korištenju javnih površina određuje veličinu i oblikovanje montažnih građevina, smještaj montažnih građevina, način priključenja montažnih građevina na mrežu infrastrukture, oblikovanje, te način korištenja predviđenog javnog prostora.

Opći uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem čestice ili spajanjem više čestica, tako da omogući smještaj osnovne i pomoćnih građevina i propisane udaljenosti građevina do ruba građevne čestice.

Gradivi dio građevne čestice određuje se ovisno o obliku i veličini građevne čestice, o namjeni građevine, visini i tipu izgradnje, građevnom pravcu te izgrađenosti susjednih čestica i drugim lokalnim uvjetima, pri čemu se naročito ne smiju umanjiti uvjeti života i rada na susjednim građevnim česticama (privatnost, buka, osunčanost i sl.).

Građevni pravac se određuje imajući u vidu namjenu i vrstu građevina, potrebu racionalnog korištenja zemljišta, pristup s javne prometne površine, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, te naročito građevne pravce susjednih postojećih ili planiranih



građevina, nastojeći pri tome pratiti slijed okolne izgradnje na način da se nastavi postojeća morfološka matrica ulice, ne smanjujući udaljenost od ruba prometnice.

Ispred regulacijskog pravca se mogu postavljati naprave za isticanje reklama poslovnog sadržaja u građevini, tende za zaštitu od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i slični elementi urbane opreme. Ovi elementi urbane opreme svojim postavljanjem ne smiju ugrožavati sigurnost odvijanja pješačkog, kolnog (interventnog) prometa.

Neizgrađeni prostor građevne čestice uređivati će se, u pravilu kao dvorište i vrt. Okućnice trebaju biti uređene na tradicionalan način uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta i čuvanjem postojećeg vrijednog raslinja na zemljištu. Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom te pergolama.

Prostor okućnice se treba urediti tako da doprinese izgledu naselja, potporni zidovi, terase i popločene, nepropusne površine trebaju se izvesti tako da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i građevina.

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama potrebno je u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina.

Ograde se grade prema lokalnim uvjetima, u pravilu kao zid od neobrađenog kamena (bez fuge), žbukani zid visine do 0,8 m i kao živica. Visina nužnog potpornog zida ili podzida ne smatra se visinom ogradnog zida.

Visina podzida može iznositi do 1,5 m, ako mora biti viši, smije se izvoditi do visine 2,0 m u terasama sa zelenilom širine najmanje 1,5 m.

Operativni plato i prometne površine s čvrstom podlogom kod građevina poslovne namjene te sve parkirne površine kapaciteta većeg od 10 parkirnih mjesta moraju imati sustav odvodnje oborinskih zauljenih voda s propisanim pročišćavanjem prije upuštanja u tlo ili drugi recipijent.

Gabariti novih građevina i pripadajuće vanjske površine trebaju se oblikovati prema lokalnim uvjetima, posebno prema susjednim vrijednim građevinama i sukladno pripadajućoj građevnoj čestici.

Pri oblikovanju građevina moraju se uvažavati karakteristike autohtone arhitekture i tradicijskog načina gradnje na pojedinom području, te primijeniti detalji, proporcije i materijali karakteristični za pojedino naselje ili prostornu cjelinu. Uz poštivanje utvrđenih uvjeta za arhitektonsko oblikovanje, dozvoljen je visoko kvalitetan suvremeni pristup pri oblikovanju novih građevina, uz ocjenu stručnog tijela i uz ingerenciju Grada, a prema načelima uklapanja nove arhitekture u zadani vrijedan prostor gdje je, izuzev u područjima neujednačene izgradnje, nužno uvažavati lokacijske uvjete, posebno gabarite i mjerilo, proporcijske odnose, boje i materijale okolnih građevina i naselja, osobitosti prostora u cjelini.

Suvremeni pristup se dozvoljava na objektima društvenog standarda i javne namjene uz preporuku provođenja javnog natječaja, uz ingerenciju Grada, izrađivača plana, Uprave i strukovnih tijela.

Arhitektonsko oblikovanje građevina, horizontalni i vertikalni gabariti, kako novih tako i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, upotrijebljeni građevinski materijali trebaju biti usklađeni s tipologijom postojećih građevina u naselju, te izvedbom primjereni tradicionalnoj gradnji: glatko žbukana obrada fasade, kamene erte, vijenci i istaci na fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde na balkonima i terasama, kovano željezne ograde na balkonima i dr. U starim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tradicijsku arhitekturu.

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora biti u pravilu, u korist dužine pročelja, a sljeme krova (na kosom terenu) paralelno sa slojnicom zemljišta. Od ovog pravila se može odstupiti ako je tradicijskom arhitekturom to drugačije određeno.

Građevine koje se izgrađuju na poluotvoren način ili u nizu trebaju s građevinom uz koji su prislonjene činiti skladnu arhitektonsku cjelinu.

Vanjska stubišta, strehe i vjetrobrani smiju se graditi iznimno, primjenom kompozicijskih i oblikovnih principa koji su zastupljeni u pojedinoj cjelini, odnosno kod pojedinog tipa tradicijske građevine.



Otvori na građevinama trebaju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu ovog podneblja u odnosu na dimenzije i položaj otvora te udio u površini pročelja. Visina otvora treba biti veća od širine, a dimenzije otvora trebaju biti usklađene s proporcijom i dimenzijama pročelja, odnosno građevine. Otvori trebaju biti zaštićeni griljama ili škurama.

Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha, ovisno o tlocrtu građevine i namjeni prostora ispod krovišta, s nagibom krovnih ploha 23°, pri rekonstrukciji postojećeg krova većeg nagiba do 25°. Dio krovnih ploha, do najviše 10 % površine krova i do najviše 9 m2 može se izgraditi kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta). Pristup potkrovlju nije dozvoljen vanjskim stubištem.

Pokrov treba biti od kupa kanalica ili mediteran crijep, terakota boje. Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, elemente za prirodno osvjetljavanje,

kolektore sunčeve energije te krovne terase.

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

Uvjeti i način gradnje određeni su prema obavezama iz PPUG Mali Lošinj i specifičnim potrebama osnovnih djelatnosti koje su planirane na prostoru obuhvata.

Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Na površinama javne i društvene namjene – zdravstvene (D3) dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija uz sljedeće uvjete: • najmanja dopuštena površina građevne čestice je 400 m2, • najveća površina građevne čestice nije određena, • najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,5, • najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 1, • građevina smije imati naviše dvije nadzemne etaže (P+1 ili P+Pk) uz mogućnost gradnje

podruma, • najveća dozvoljena visina građevine je 6 m, • minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je 3 m, • minimalna udaljenost od regulacijske linije je 5 m.

Postojeće građevine mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog članka s tim da se postojeći parametri veći od propisanih smiju zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

Na površini javne i društvene namjene – predškolske i školske (D4, D5) dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija uz sljedeće uvjete: • postojeća građevna čestica na kojoj se nalaze dječji vrtić i škola ne smije se smanjivati, • cijepanje je dozvoljeno jedino u slučaju razdvajanja na česticu vrtića i česticu škole, • građevina smije imati dvije nadzemne etaže (P+1/Pk) uz mogućnost gradnje podruma, • najveća dopuštena visina građevine je 8 m, • najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,3, • najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 0,6, • minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je 3 m, • minimalna udaljenost od regulacijske linije je 5 m, • na građevnoj čestici dozvoljena je gradnja i uređenje otvorenih sportskih i dječjih igrališta.


Na površinama mješovite namjene – pretežito stambene (M1), u sklopu sve tri urbane zone, dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija društvenih građevina na zasebnoj građevnoj čestici uz sljedeće uvjete: • minimalna površina građevne čestice je 400 m2,



• maksimalna površina građevne čestice nije propisana, • smiju se graditi jedna ili više građevina javne i društvene namjene te jedna ili više pomoćnih

građevina koje zajedno čine funkcionalni sklop, • pod građevinama društvene namjene iz prethodne alineje podrazumijevaju se: upravne,

predškolske, osnovno školske, sportske i rekreacijske, zdravstvene, socijalne, kulturne, vjerske građevine i sl.,

• građevina smije imati tri nadzemne etaže (P+1+Pk ili P+2) uz mogućnost gradnje podruma, • najveća dopuštena visina građevine je 12 m, • najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,5, • najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 1,5, • minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je h/2 (gdje je h visina građevine), ali ne

manje od 3 m, • minimalna udaljenost od regulacijske linije je 5 m.

Pomoćne građevine uz društvene građevine

Na građevnoj čestici javne i društvene namjene uz osnovnu građevinu smiju se graditi jedna ili više pomoćnih građevina u funkciji osnovne namjene prema sljedećim uvjetima: • najveća dopuštena površina pomoćne građevine je 50 m2, • najveća dopuštena visina je 3,5 m, • najveći broj etaža je 1 podzemna i 1 nadzemna (Po/S+P), • udaljenosti od ruba građevne čestice i regulacijske linije za pomoćne građevine jednaka je

kao i za zgrade osnovne namjene.

Uvjeti uređenja površina sportsko-rekreacijske namjene

Na površinama sportsko-rekreacijske namjene - rekreacijska zona (R213) dozvoljeni su samo sljedeći zahvati:

• čišćenje obalnog pojasa i njegovih dijelova od betona i betonskih konstrukcija i opločenja,

• rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba, • izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije i kamenih nasipa za zaštitu

šljunčanog dijela plaže od ispiranja, • izgradnja stepenica i rampi za osobe s poteškoćama u kretanju, • nanošenje šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje) uz uvjet da je šljunak jednake

granulacije i sastava kao prirodni šljunak, • postavljanje vanjskih tuševa i prenosivih kabina za presvlačenja, • postavljanje pojedinačnih montažnih platformi za nadzor.

Na površinama sportsko-rekreacijske namjene - akvatorij kupališta – uređene plaže (R3) dozvoljeno je:

• postavljanje plivajućih rekreacijskih sadržaja i opreme, • gradnja rekreacijskih sadržaja temeljenih na morskom dnu (tobogani, platforme i sl.)

(samo u akvatoriju uređene plaže Bašićine).

Uvjeti i način gradnje stambenih građevina na površinama mješovite namjene

Uvjeti gradnje obiteljskih građevina

Gradnja i rekonstrukcija obiteljskih građevina na površinama mješovite namjene – pretežito stambene (M1) dozvoljena je unutar svih urbanih zona (Urbana zona 1, Urbana zona 2 i Urbana zona 3) uz sljedeće uvjete: • minimalna površina građevne čestice za slobodnostojeće obiteljske građevine je 400 m2, za

dvojne 300 m2 a ugrađene (u nizu) 200 m2. Iznimno, ukoliko se ugrađena građevina gradi između dvije postojeće građevine čestica smije biti i manja, ali ne manja od 150 m2,

• maksimalna površina građevne čestice za obiteljske građevine je 2000 m2, • građevina smije imati dvije nadzemne etaže uz mogućnost gradnje podruma,



• najveća dopuštena visina građevine je 6,5 m, • najmanja svjetla visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,6 m, • najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) samostojeće građevine je 0,3, dvojne

0,35, a ugrađene 0,5, • najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) samostojeće građevine je 0,6, dvojne

0,7, a ugrađene 1,0, • najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije obiteljske kuće iznosi 200 m2 za prizemnu

građevinu i 150 m2 za jednokatnu građevinu, • minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je h/2 (gdje je h visina građevine), ali ne


Uvjeti gradnje manjih višestambenih građevina

Gradnja i rekonstrukcija manjih višestambenih građevina na površinama mješovite namjene – pretežito stambene (M1) dozvoljena je unutar Urbane zone 1 i Urbane zone 2 uz sljedeće uvjete: • minimalna površina građevne čestice za slobodnostojeće manje višestambene građevine je

600 m2, za dvojne 400 m2, • maksimalna površina građevne čestice za manje višestambene građevine je 2000 m2, • smiju se graditi jedna građevina osnovne (stambene) namjene i najviše dvije pomoćne

građevine koje zajedno čine funkcionalni sklop, • građevina smije imati tri nadzemne etaže uz mogućnost gradnje podruma, • najveća dopuštena visina građevine je 8 m, • najmanja visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,6 m, • najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) samostojeće i dvojne građevine je 0,3, • najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) samostojeće i dvojne građevine je 0,9, • najveća dopuštena površina tlocrtne projekcija manje višestambene građevine iznosi 200 m2, • minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je h/2 (gdje je h visina građevine), ali ne


Uvjeti gradnje višestambenih građevina

Gradnja i rekonstrukcija višestambenih građevina na površinama mješovite namjene – pretežito stambene (M1) dozvoljena je samo unutar Urbane zone 1 uz sljedeće uvjete: • minimalna površina građevne čestice za višestambenu građevinu je 1000 m2, • iznimno, ukoliko se višestambena građevina gradi na čestici između postojećih građevina čestica smije biti i manja, ali ne manje od 700 m2,

• maksimalna površina građevne čestice za višestambene građevine je 2000 m2, • višestambene građevine smiju biti isključivo samostojeće, • na jednoj građevnoj čestici smije se graditi jedna građevina osnovne (stambene) namjene i

najviše dvije pomoćne građevine koje zajedno čine funkcionalni sklop, • višestambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na ostalim etažama, • građevina smije imati tri nadzemne etaže uz mogućnost gradnje podruma, • najveća dopuštena visina građevine je 9 m, • najmanja svijetla visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,7 m, • višestambene građevine mogu imati garaže u podrumu, suterenu i u razini prizemlja. Kad se

garaža gradi u sklopu etaže podruma dozvoljeno je izvesti dva ulaza u garažu širine do 4 m, a da se kota terena na ulazu ne računa kao kota od koje se mjeri visina građevine.

• najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) samostojeće i dvojne građevine je 0,5, • najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) samostojeće i dvojne građevine je 1,5, • najveća dopuštena površina tlocrtne projekcija višestambene građevine iznosi 250 m2, • minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je h/2 (gdje je h visina građevine), ali ne




Pomoćne građevine uz stambene građevine

Na građevnoj čestici stambene građevina planiraju se osim stambene građevine graditi i pomoćne i manje gospodarske građevine u funkciji osnovne namjene prema sljedećim uvjetima: • najveći broj etaža je 1 nadzemna (prizemlje ili suteren), • najveća dopuštena visina je 2,5 m; • tlocrtna površina građevine može biti do 1/3 površine osnovne građevine, bruto površine do

50,0 m2, • krovište smije biti koso, jednovodno ili simetrično dvovodno s pokrovom od kanalica ili

"mediterana", a može biti i prohodna terasa, ako se gradi uz građevinu s pristupom iz nje ili ako je pristup na krov moguć s okolnog terena bez stubišta,

• ukoliko se grade kao slobodnostojeće moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od granice građevne čestice, prema izričitoj suglasnosti susjeda se mogu graditi i na manjoj udaljenosti pa i do granice građevne čestice ili u uglu građevinske čestice, ali tada ne mogu imati otvore na tom pročelju. Otvorom se ne smatra ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm,

• garaže moraju biti udaljene najmanje 5 m od regulacijske linije. Pomoćne građevine uračunavaju se u izračun Kig-a i Kis-a.

Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti - poslovnih Na površinama gospodarske namjene – poslovne – pretežito uslužne (K16) dozvoljena je

gradnja i rekonstrukcija građevina za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i manje proizvodno - zanatske sadržaje uz sljedeće uvjete: • najmanja dopuštena površina građevne čestice je 500 m2, • najveća površina građevne čestice nije određena, • najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,5, • najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 1, • na površinama ove namjene smiju se graditi građevine za uslužne, trgovačke, komunalno-

servisne i manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz brodogradnju i tradicijsku poljoprivrednu djelatnost, mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl. te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

• građevina smije imati dvije nadzemne etaže (P+1 ili P+Pk) uz mogućnost gradnje podruma, • najveća dopuštena visina građevine iznosi 10 m, • građevne moraju biti udaljene najmanje 6,0 m od regulacijske linije prema javnoj cesti, • udaljenost od ruba građevne čestice je h/2 (gdje je h visina građevine), ali ne manje od 4,0

m, • smještaj građevina na građevnoj čestici treba, ovisno o namjeni građevine i organizaciji

tehnološkog procesa, omogućiti neometan kolni pristup, manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa,

• kota prilaza i kota platoa građevne čestice poslovne namjene se usklađuju s niveletom prilazne ceste, susjednim platoima i s okolnim terenom,

• minimalno 20% građevne čestice potrebno je urediti kao zelenilo na prirodnom tlu i to kao pojas zaštitnog zelenila na rubnim dijelovima prema prometnici i susjednim građevnim česticama.

Na površinama gospodarske namjene – poslovne – pretežito uslužne (K17) dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija građevina brodogradilišta uz sljedeće uvjete: • najveća i najmanja površina građevne čestice nisu određeni, • smiju se graditi građevine namijenjene gradnji i popravku brodova te ostale prateće

građevine poput radionica, skladišta, pomoćnih prostorije za radnike, sanitarija i sl., • najveća dozvoljena etažnost građevina je P+1, • najveća dozvoljena visina građevine je 6.5 m. Iznimno, dijelovi opreme i građevina koji zbog

proizvodnog procesa moraju biti veći (dimnjaci, hangari za brodove i sl.) smiju biti viši, ali ne viši od 12 m,

• najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,3,



• najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 0,6, • minimalna udaljenost građevina od ruba građevne čestice je h/2 (gdje je h visina

građevine), ali ne manje od 5 m, • ograda oko brodogradilišta smije bit visine najviše 2.5 m s tim da puno podnožje ograde od

kamena ili betona smije biti najviše 0,8 m, • operativni plato, prometne površine i sve parkirne površine kapaciteta većeg od 10 parkirnih

mjesta moraju imati sustav odvodnje oborinskih zauljenih voda s propisanim pročišćavanjem prije upuštanja u tlo ili drugi recipijent.


Na površinama mješovite namjene – pretežito stambene (M1), u Urbanoj zoni 1, dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija poslovnih građevina i rekonstrukcija postojećih građevina drugih planskih namjena u poslovne građevine na zasebnoj građevnoj čestici uz sljedeće uvjete: • najmanja dopuštena veličina građevne čestice je 500 m2, • najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 2.000 m2, • smiju se graditi manje građevine gospodarske - poslovne namjene s pretežno zanatskim,

skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima, u kojima se nalaze sadržaji za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, bez negativnog utjecaja na okoliš i uvjete stanovanja i rada u naselju,

• najveća dozvoljena etažnost građevina je P+1, • najveća dozvoljena visina građevine je 6.5 m, • najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,3, • najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 0,6, • minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je 3 m, • minimalna udaljenost od regulacijske linije je 5 m.


Pomoćne građevine uz poslovne građevine

Na građevnoj čestici poslovne namjene uz osnovnu građevinu smiju se graditi jedna ili više pomoćnih građevina u funkciji osnovne namjene prema sljedećim uvjetima: • najveća dopuštena površina pomoćne građevine je 50 m2, • najveća dopuštena visina je 3,5 m, • najveći broj etaža je 1 podzemna i 1 nadzemna (Po/S+P), • udaljenosti od ruba građevne čestice i regulacijske linije za pomoćne građevine jednaka je


Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti – ugostiteljsko-turističkih Na površini gospodarske namjene – ugostiteljsko-turističke – hotel (T16) dozvoljena je

gradnja i rekonstrukcija uz sljedeće uvjete: • minimalna površina građevne čestice je 1200 m2, • maksimalna površina građevne čestice nije određena, • najveća dozvoljena etažnost građevina je tri nadzemne etaže, • najveća dozvoljena visina građevine je 9,0 m, • najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,3, • najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 0,8/1,0, • minimalna udaljenost građevina od ruba građevne čestice je h/2 (gdje je h visina

građevine), ali ne manje od 5 m, • minimalno 40% građevne čestice potrebno je urediti kao zelenilo na prirodnom tlu a

postojeće kvalitetno visoko zelenilo u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina,



• ograde se grade prema lokalnim uvjetima za svako naselje, u pravilu kao zid od neobrađenog kamena (bez fuge), žbukani zid visine do 0,8 m i kao živica. Visina nužnog potpornog zida ili podzida ne smatra se visinom ogradnog zida,

• visina podzida može iznositi do 1,5 m, ako je nužno izvodi se visine do 2,0 m u terasama sa zelenilom širine najmanje 1,5 m.

Na površinama gospodarske namjene – ugostiteljsko-turističke – autokamp (T34) dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija građevina uz sljedeće uvjete: • najveća i najmanja površina građevne čestice nisu određeni, • Planom su određene površine unutar kojih se mogu graditi građevine kampa gradnje kako

slijedi: A) prateći sadržaji kampa za smještaj recepcije, sanitarija, spremišta i ostalih pratećih sportski, rekreacijski, društvenih te manjih ugostiteljskih, trgovačkih isl. sadržaja, B) osnovne smještajne jedinice za kamp mjesta i/ili kamp parcele, C) osnovne smještajne jedinice za kamp parcele za pokretne kućice, (mobilehome)

• najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi prizemlje, uz najveću visinu građevine od 4,0 m,

• najveća dopuštena ukupna građevinska bruto površina svih građevina kampa je 1000 m2, • parkirališne potrebe ne moraju se riješiti na građevnoj čestici već potreban broj parkirnih

mjesta smije biti osiguran i na drugi česticama unutar obuhvata kampa, • Planom je dana načelna pozicija interne prometne mreže kampa. Projektom se može

predvidjeti i drugačije rješenje u pojedinim dijelovima, ali ono ne smije znatnije odstupati od predloženog rješenja,

• sabirna (glavna) prometnica se predviđa u širini od 3,0 m s asfaltnim zastorom i obostranim rubnjacima, dok se sekundarne prometnice izvode kao bijeli put u širini od 3,0 m,

• obrada površine parcela smije biti u sipini ili zemlji, • visinske razlike na terenu se rješavaju izvođenjem potpornih zidova tradicionalnim sistemom

suhozida visine do 80 cm, • granice parcela će se dijelom formirati i živom ogradom od autohtonog raslinja (tamaris, lovor, crnika i sl.), • ograda kampa mora biti izvedena od žice ili plastificiranih tipskih metalnih elemenata u visini

od najviše 160 cm. Puno podnožje ograde smije biti najviše 50 cm. Postojeće građevine mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno

uvjetima iz ovog članka s tim da se postojeći parametri veći od propisanih smiju zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

Na površinama mješovite namjene – pretežito stambene (M1), u Urbanoj zoni 1, dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija ugostiteljsko-turističkih građevina i rekonstrukcija postojećih građevina drugih planskih namjena u ugostiteljsko-turističke građevine na zasebnoj građevnoj čestici uz sljedeće uvjete: • minimalna površina građevne čestice je 1200 m2. Iznimno, ukoliko se radi o rekonstrukciji

građevine druge namjene u ugostiteljsko-turističku ili se radi o interpolaciji, dozvoljeno je zadržavanje postojeću česticu i ukoliko je ona manja od propisane,

• maksimalna površina građevne čestice je 2000 m2, • ugostiteljsko-turističke građevine koje se grade unutar Urbane zone 1 smiju biti samo visoke

kategorije, pretežno s 4 zvjezdice (*) i više, • maksimalni kapacitet pojedine građevine je 80 kreveta s tim da je maksimalna dozvoljena

gustoća 120 kreveta po hektaru, • najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,25, • najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 0,75, • najveća dopuštena etažnost građevine je 3 nadzemne etaže (P+2) s mogućnošću izgradnje

podruma, • najveća dozvoljena visina građevine 9 m, • minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je 3 m, • minimalna udaljenost od regulacijske linije je 5 m.,



• minimalni postotak površine građevne čestice koji mora biti uređen kao zelenilo na prirodnom tlu (park) mora biti 50%.


Pomoćne građevine uz ugostiteljsko-turističke građevine

Na građevnoj čestici poslovne namjene uz osnovnu građevinu smiju se graditi jedna ili više pomoćnih građevina u funkciji osnovne namjene prema sljedećim uvjetima: • najveća dopuštena površina pomoćne građevine je 50 m2, • najveća dopuštena visina je 3,5 m, • najveći broj etaža je 1 podzemna i 1 nadzemna (Po/S+P), • udaljenosti od ruba građevne čestice i regulacijske linije za pomoćne građevine jednaka je


3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.6.2.1. Mjere zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti

Područje obuhvata plana nalazi se dijelom, prema Uredbi o ekološkoj mreži, unutar Područja očuvanja značajna za ptice – POP: HR1000033 Kvarnerski otoci te cijelom površinom mora unutar Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS: HR3000161 Cres – Lošinj kako je prikazano na kartografskom prikazu 3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina – Područja posebnih uvjeta korištenja – Područja ekološke mreže. Prilikom izrade plana poštivane su smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže iz prethodnog stavka.

U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučaju obnova zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije.

Prilikom gradnje građevina treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. kamena), poštivanje tradicionalnih arhitektonskih smjernica, lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije te očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje pukotina građevinskim materijalom.

Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/05, 139/08, 57/11) te poduzimati mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.

3.6.2.2. Zaštita kulturno - povijesnih cjelina

Prethodno odobrenje potrebno je ishoditi za sve radove koji se provode na kulturnim dobrima bez obzira na njihov trenutni pravni status uključujući i radove za koje se ne izdaje akt za građenje. U slučaju izmjene važećih zakona mjere zaštite utvrditi će nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci na zahtjev stranke adekvatnim aktom.

Posebnim konzervatorskim postupcima podliježu sljedeći zahvati na nepokretnim kulturnim dobrima: popravak i održavanje postojećih građevina, dogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenje i uklanjanje građevina ili njihovih dijelova, novogradnje unutar utvrđenih zona zaštite kulturno-povijesnih cjelina ili kontaktnih zona, te registriranih pojedinačnih građevina ili kompleksa građevina, njihove funkcionalne prenamjene, kao i izvođenje radova u zonama kulturnog krajolika i arheoloških lokaliteta.



Na zaštićenim pojedinačnim građevinama/kompleksima, te podvodnim arheološkim lokalitetima obavezno je ishođenje zakonom propisanih suglasnosti kod nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci (Ministarstvo kulture).

Od nepokretnih kulturnih dobara unutar obuhvata plana zaštićen je jedino mlin za masline "tuorić" iz prve polovice 16.st. Upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod registarskim brojem Z-3954 i obuhvaća č. zgr. 198 i 199 i č. 781, 2169/1, 2169/2, 2169/3, 2169/4, sve k.o. Nerezine.

Crkva Sv. Marije Magdalene podno Osorščice predložena je za registraciju Prostornim planom Primorsko-goranske županije.

Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja još su evidentirani unutar obuhvata Plana:

• Franjevački samostan i crkva sv. Franje (kompleks sakralnih građevina), • župna crkva Gospe od zdravlja (pojedinačna, sakralna građevina).

Tek manjim dijelom unutar obuhvata plan nalazi se podvodni arheološki lokalitet. Na području podvodnog arheološkog lokaliteta ovim planom nije predviđena gradnja nit bilo kakvi zahvati koji bi mogli negativno utjecati na zaštitu predmetnog lokaliteta.

Veliki dio naselja nalazi se unutar evidentiranog povijesnog seoskog naselja Nerezine. Obnova svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnog naselja mora se temeljiti na

korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala. Građevine unutar povijesnog naselja i dijelova naselja obnavljaju se cjelovito uključujući i

njihove okućnice (vrtove, perivoje, voćnjake, dvorišta i sl.). Poticajnim mjerama na razini lokalne zajednice poticati obnovu i održavanje starih, umjesto izgradnje novih kuća.

3.6.2.3. Zaštita ambijentalnih vrijednosti

Kroz uvjete i načine gradnje planirane ovim Planom štite se ambijentalne vrijednosti prostora naselja Nerezine u cjelini.

Dio naselja nalazi se unutar Zone C - ambijentalna zaštita. Zona C - ambijentalna zaštita uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline s prorijeđenim povijesnim strukturama ili bez značajnijih primjera povijesne izgradnje koji osigurava kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju kulturno-povijesnih vrijednosti zona A i B.

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Zaštita okoline predstavlja jednu sveobuhvatnu potrebu zaštite prostora, a s time i osiguranje kvalitetnog, sigurnog i zdravog življenja i rada na području naselja. Osnovni zadatak zaštite okoline jeste uklanjanje svih onih utjecajnih faktora koji djeluju na ugrožavanje boravka, života i rada na određenom prostoru.

Pri odabiru sadržaja, djelatnosti i tehnologija koje će se realizirati u obuhvatu ovoga Plana moguće su samo one koje ne onečišćuju okoliš odnosno one kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš podrazumijeva propisivanje mjera za zaštitu: • zaštita tla, zraka, voda i mora, • zaštita od buke, • mjere posebne zaštite (zaštita od prirodnih i drugih nesreća odnosno zaštita od rušenja,

poplava, požara, potresa i sklanjanje ljudi).

Zaštita tla

Kroz uvjete i načine gradnje određene ovim Planom, štite se neizgrađene površine građevinskog područja naselja.

Također, najvrednije zelene površine unutar obuhvata Plana štite se na način da su planirane kao površine javnog parka (Z1).



Osnovna mjera zaštite tla provodi se građenjem na terenu povoljnijih geotehničkih karakteristika.

Zaštita tla vrši se uređenjem bujičnih vodotoka kako bi se osigurao neškodljiv protok površinskih voda u svrhu zaštite od poplava, a time održavalo vodnu eroziju unutar prihvatljivih granica.

Građevinske i druge zahvate na području obuhvata potrebno je izvoditi na način da se uključuje antierozijska zaštita i to kroz ozelenjavanje javnih i zelenih površina, ograničavanje sječe stabala, gradnju podzida i sl.

Na području naselja Nerezine nema evidentiranih klizišta. Teren prekriven lesom izložen je lokalnim odronima na nezaštićenim i prestrmim zasjecima.

Zaštita zraka

Za prostor obuhvata Plana planirana je obveza očuvanja I. kategorije kakvoće zraka sukladno Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine br. 130/11) i podzakonskim propisima donesenih na temelju tog Zakona.

Na prostoru obuhvata Plana potrebno je poduzeti sljedeće mjere zaštite zraka: • treba nastojati da zrak bude što čišći, kako se preporučene i granične vrijednosti ne bi nikada

dosegle, • promicati upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika, • utvrditi lokacije potencijalnih onečišćivača, te vršiti stalnu kontrolu sukladno zakonskoj

regulativi, • stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki procesi i objekti iz kojih se ispušta u zrak

onečiščujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisija, prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine br. 178/04, 60/08) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine br. 21/07, 150/08),

• visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima),

• uređenjem javnih i zelenih površina osigurati povoljnije uvjete za regeneraciju zraka. Na području obuhvata Plana nije dozvoljena gradnja građevina djelatnosti koje izazivaju

zagađenja zraka. Uređenjem građevne čestice odnosno organizacijom tehnološkog procesa mora se

spriječiti raznošenje prašine odnosno širenje neugodnih mirisa.

Zaštita od buke

Nadzor problematike zaštite od buke je u nadležnosti Ministarstva zdravstva. Temeljni propis za provedbu zaštite od buke je Zakon o zaštiti od buke (Narodne novine br. 30/09). Najveća dopuštena razina buke za pojedine namjene unutar obuhvata Plana utvrđena je svrstavanjem prostora u sljedeće zone prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine br. 145/04) i to za zonu mješovite namjene:

- najveća dopuštena razina vanjske buke danju: 55 dBA, - najveća dopuštena razina vanjske buke noću: 45 dBA,

pri čemu se sve navedene vrijednosti odnose na ukupnu razinu buke emisije od svih postojećih i planiranih izvora buke zajedno.

Unutar obuhvata Plana u svrhu zaštite od buke ne planira se smještaj mehaničarskih, bravarskih, limarskih, kamenoklesarskih i sl. radionica.

Zaštita voda

Za područje obuhvata plana nije donesena Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Od trenutka donošenja Odluke postupati će se sukladno toj Odluci.

Planom se predviđa provođenje mjera zaštite voda unutar cijelog obuhvata. Mjerama zaštite obvezno je zapriječiti bilo kakvo upuštanje i/ili istjecanje otpadne vode iz

uređaja za prijenos i postrojenja podsustava odvodnje otpadne vode.



Tehnološke vode iz kontaktnog prostora obvezno je pročistiti na razinu pročišćenosti kada je dozvoljeno njihovo upuštanje u sustav javne odvodnje.

Sve površinske odnosno oborinske vode podsustava za odvodnju oborinske vode trebaju na optimalnim mjestima imati izgrađene retencijske bazene. U sklopu bazena treba izvesti separatore masti i ulja gdje će se vršiti stabiliziranje i bistrenje oborinske vode prije upuštanja u recipijente, bujične vodotoke i more.

U smislu zaštite voda Planom je kao najučinkovitija mjera predviđena izgradnja javnog razdjelnog sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda. Javni sustav odvodnje predstavlja ujedno osnovni sanitarno-zdravstveni standard.

Sve otpadne vode postojećeg i planiranog podsustava odvodnje otpadnih voda obvezno moraju biti transportirane prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda naselja Nerezine.

Budući su postojeće sabirne jame kao i neriješena javna odvodnja otpadnih i oborinskih voda unutar područja obuhvata potencijalni neposredni zagađivači mora, potrebno je provesti ubrzane postupke i poduzeti zahvate u funkciji zaštite mora od onečišćavanja i zagađivanja.

Zaštita mora

Budući more predstavlja osjetljivi eko-sustav i ujedno najznačajniji obnovljivi prirodni resurs, potrebno je voditi sustavnu brigu u planiranju korištenja i gospodarenja, a zaštitu treba provoditi od onečišćenja i s kopna i s mora.

Obalno more na području naselja Nerezine svrstava se u prvu kategoriju. Mjere zaštite mora obuhvaćaju:

• ograničenje razvoja naselja uz samu obalu; • osiguranje sredstava za priključenje svih građevina na sustav odvodnje; • izradu katastra zagađivača mora i unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža, te

nastavak ispitivanja sanitarne kakvoće obalnog mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite;

• u luci osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, otpada sa brodica i po potrebi sanitarnih voda s brodica;

• prilikom gradnje podmorskih građevina u luci ne remetiti prirodnu cirkulaciju mora; • koristiti plutajuće valobrane; • nasipavanje te radove na morskom dnu izbjegavati, a ako su nužni onda ih provoditi uz

mjere zaštite.

Zaštita od prirodnih i drugih nesreća

Mjerama posebne zaštite određuju se uvjeti za:

• sklanjanje ljudi, • zaštitu od rušenja, • zaštitu od poplava, • zaštitu od požara i • zaštitu od potresa.

Prema Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća na području Nerezina nema privrednih subjektaka koji bi svojom djelatnošću mogli uzrokovati tehničko tehnološke nesreće s posljedicama po stanovnike, materijalna i kulturna dobra te okoliš. Lokacije mogućih izvora tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu u naselju Nerezine:

• vezano uz promet na kopnu – Odlukom o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama (Narodne novine 15/10), određeno je da prijevoz opasnih tvari cestama na području naselja Nerezine, osim u slučaju opskrbe gospodarskih subjekata (brodogradilište). Opasnost predstavlja izlijevanje opasnih tvari u blizini vodospreme "Nerezine" koja se nalazi u blizini državne ceste D100,

• vezano uz pomorski promet – budući da akvatorijem Nerezina ne prolaze veći brodovi



koji prevoze opasan teret smanjena je mogućnost nastanka havarija brodova koje bi doveli do katastrofe ili velike nesreće.

U naselju Nerezine od prirodnih i drugih nesreća najviše je ugrožena sljedeća krupna infrastruktura:

• prometnice (D100 izvan obuhvata plana) • vodoopskrbni objekti (vodosprema i magistralni vodoopskrbni cjevovod) • uređaj za pročišćavanje otpadnih voda • mreža elektroničkih komunikacija • jedinica poštanske mreže • škola i dječji vrtić • zgrada ambulante.

Planom su predviđeni: • glavni putovi evakuacije ljudi u izvanrednim uvjetima (cestovni i pomorski) • najpovoljnije zone i građevine za izmještanje stanovništva (zelene površine, parkirališta,

škola, vrtić, turistički objekti, autobusni kolodvor i sl.) • načelna lokacija sirene za sustav javnog uzbunjivanja ljudi (osnovna škola)

Površine za zone za ukop većeg broja ljudi i životinja predviđene su izvan obuhvata plana.

Mjere zaštite i spašavanja detaljno su propisane Planom zaštite i spašavanja za Grad Mali Lošinj.

Sklanjanje ljudi

Sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne novine br. 2/91), na području naselja Nerezine nije obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Zaštita od rušenja

U ovom Planu su primijenjeni propisi zakonske regulative o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti na način da se građevine moraju projektirati na način da udaljenost građevine od prometnice odnosno do susjedne građevine mora omogućiti dovoljno prostora za rušenje, a da se prilikom rušenja omogući nesmetan promet odnosno evakuacija ljudi te pristup interventnih vozila.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije.

Prilikom rekonstrukcija starijih građevina koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima statičkim proračunom potebno je analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

Zaštita od poplava

Na području Grada Malog Lošinja nisu zabilježene elementarne nepogode uzrokovane bilo klasičnim bilo bujičnim poplavama te područje obuhvata nije ugroženo od poplava.

Mjere zaštite područja obuhvata od utjecaja bujičnih i vanjskih voda obvezno treba provoditi u skladu s cjelovitim sustavom uređenja vodotoka – bujica i zaštite od štetnog djelovanja voda.



Unutar obuhvata Plana registrirani su bujični tokovi:

• Peštine • Bučanje.

Potrebno je provoditi mjere zaštite od poplava na svim vodotocima odnosno bujičnim tokovima unutar obuhvata prema uvjetima iz poglavlja "3.5.2. Sustav javne odvodnje - Uređenje vodotoka" ovog Plana.

Zaštita od požara

Zaštita od požara na području naselja Nerezine provodi se prema Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća Grada Lošinja.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.

Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnog dijela projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina treba voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

Kod poluugrađenih i ugrađenih građevina, u svrhu sprečavanja širenja požara, građevine moraju biti međusobno odvojene požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Rekonstrukcije postojećih građevina potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

Prilikom projektiranja ugostiteljskih objekata potrebno je poštivati i odredbe Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (Narodne novine br. 100/99).

Temeljem čl. 28. Zakona o zaštiti od požara (Narodne novine br. 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za zahtjevne građevine (građevine skupine 2).

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (Narodne novine br. 108/95, 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.

Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine br. 35/94, 55/94, 142/03).

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine br. 8/06).



Zaštita od potresa

Prostor obuhvata Plana nalazi se u seizmičkom području max. VI MCS (jaki potresi) po karti Seizmološkog zavoda RH za povratni period od 500 godina.

Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet potresa u skladu sa zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.



II.2. ODLUKA O IZRADI



II.3. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA

1. Državni plan obrane od poplava (NN 84/10) 2. Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99) 3. HIDROLOŠKE ANALIZE SLIVA ORLJAVE S NOVELACIJOM RJEŠENJA ZAŠTITE OD POPLAVA

("Vodoprivredno-projektni biro" d.d. Zagreb, srpanj 2012. god. 4. Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2008. - 2012. (NN 61/13) 5. Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava (NN 158/13) 6. Mrežna pravila za distribuciju toplinske energije (NN 35/14) 7. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) 8. Naputak o izradi nacrta akata u postupku izdavanja akata na temelju Zakona o prostornom ureñenju

i Zakona o gradnji te provedbi tih postupaka elektroničkim putem (NN 56/14) 9. Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10) 10. Odluka o odreñivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama

(NN 114/12) 11. Odluka o popisu voda I. Reda (NN 79/10) 12. Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 66/13)(NN 13/14) 13. Odluke o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (NN

110/08)(NN 44/12) 14. Opći uvjeti opskrbe plinom (NN 158/13) 15. Opći uvjeti za isporuku toplinske energije (NN 35/14) 16. Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom (NN 14/06) 17. Opći uvjeti za opskrbu toplinskom energijom (NN 35/14) 18. Plan upravljanja vodnim područjima (NN 82/13) 19. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05)(NN 115/05)(NN 81/08)(NN 31/09)(NN

38/10)(NN 10/11)(NN 81/11)(NN 126/11)(NN 38/13)(NN 86/13) 20. Pravilnik o autobusnim stajalištima (NN 119/07) 21. Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN

15/14) 22. Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (NN 48/14) 23. Pravilnik o geodetskom projektu (NN 12/14)(NN 56/14) 24. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14)(NN 51/14) 25. Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10)(NN 31/13) 26. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13)(NN 43/14) 27. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06) 28. Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10)(NN 79/13)(NN 9/14) 29. Pravilnik o jednostavnim i drugim grañevinama i radovima (NN 79/14)) 30. Pravilnik o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji (NN 147/08) 31. Pravilnik o katastru vodova (NN 71/08)(NN 148/09) 32. Pravilnik o katastru zemljišta (NN 84/07)(NN 148/09) 33. Pravilnik o kategorizaciji autobusnih kolodvora (NN 52/14) 34. Pravilnik o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti (NN 119/07)(NN 39/11) 35. Pravilnik o kriterijima za odreñivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa

i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91) 36. Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14)(NN

67/14) 37. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada

(NN 117/07)(NN 111/11) 38. Pravilnik o načinu i uvjetima odreñivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge

povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obvezama investitora radova ili grañevine (NN 75/13)

39. Pravilnik o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 136/11)(NN 44/12)(NN 75/13)

40. Pravilnik o načinu utvrñivanja obujma grañevine za obračun komunalnog doprinosa (NN 136/06)(NN 135/10)(NN 14/11)(NN 55/12)

41. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) 42. Pravilnik o natječajima s područja arhitekture i urbanizma (NN 112/06) 43. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) 44. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07)(NN 118/09) 45. Pravilnik o osiguranju pristupačnosti grañevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN

78/13) 46. Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati

sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01) 47. Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje grañevine moraju zadovoljiti u slučaju

požara (NN 29/13) 48. Pravilnik o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima (NN 86/07)(NN 25/09)(NN 148/09) 49. Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98)(NN 116/07)(NN 141/08)

50. Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06)(NN 110/11) 51. Pravilnik o prijenosu javnih cesta i nerazvrstanih cesta (NN 86/12) 52. Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 33/05)(NN 64/05)(NN

155/05)(NN 14/11) 53. Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina "Restorani",

"Barovi", "Catering objekti" i "Objekti jednostavnih usluga" (NN 82/07)(NN 82/09)(NN 75/12)(NN 69/13)

54. Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN 88/07)(NN 58/08)(NN 62/09)(NN 63/13)(NN 33/14)

55. Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli (NN 48/02)(NN 108/02)(NN 132/03)(NN 73/04)(NN 67/06)

56. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljimai standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98)(NN 39/04)(NN 45/04)(NN 163/04)(NN 148/10)

57. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) 58. Pravilnik o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove

prostornog ureñenja i graditeljstva (NN 24/08)(NN 141/09)(NN 23/11)(NN 129/11)(NN 109/12)(NN 2/14)(NN 65/14)

59. Pravilnik o svjetlovodnim i distribucijskim mrežama (NN 57/14) 60. Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada

(NN 155/09) 61. Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture (NN 88/01) 62. Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN 114/10)(NN 29/13) 63. Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i ureñaja (NN

146/05) 64. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog

ureñenja (NN 118/09) 65. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97)(NN 112/01) 66. Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07) 67. Pravilnik o uvjetima za utvrñivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11)(NN 47/13) 68. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94)(NN 55/94)(NN 142/03) 69. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o

mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06)(NN 119/09) 70. Pravilnik o vrsti i sadržaju projekata za javne ceste (NN 53/02) 71. Pravilnik o zahvatima u prostoru u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne sudjeluje u

postupku izdavanja rješenja o uvjetima grañenja odnosno lokacijske dozvole (NN 115/11) 72. Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99) 73. Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08) 74. Program prostornog ureñenja Republike Hrvatske (NN 50/99)(NN 84/13) 75. Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 38/02) 76. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) 77. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) 78. Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske (NN 89/02) 79. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99) 80. Strategija prostornog ureñenja Republike Hrvatske (MGIPU)(NN 76/13) 81. Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013. - 2020. (NN 136/13) 82. Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) 83. Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13) 84. Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN

21/07)(NN 150/08) 85. Uredba o kategorizaciji vodotoka (NN 15/81) 86. Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98)(NN 137/08) 87. Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN

131/12) 88. Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 57/07) 89. Uredba o odreñivanju grañevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog

(regionalnog) značaja (NN 37/14) 90. Uredba o odreñivanju zahvata u prostoru i grañevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog

ureñenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili gradevinsku dozvolu (NN 116/07)(NN 56/11) 91. Uredba o okolišnoj dozvoli (NN 8/14) 92. Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08) 93. Uredba o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvoñenja grañevinskih

radova (NN 109/11) 94. Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96)(NN 2/97) 95. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) 96. Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14)

97. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13) 98. Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08) 99. Uredba o uslužnim područjima (NN 67/14) 100. Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98) 101. Uredba o visini vodnoga doprinosa (NN 78/10)(NN 76/11)(NN 19/12)(NN 151/13) 102. Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureñenju i gradnji (NN

152/08)(NN 49/11)(NN 25/13) 103. Zakon o cestama (NN 84/11)(NN 22/13)(NN 54/13)(NN 148/13) 104. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07)(NN 124/10) 105. Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08)(NN 90/11)(NN 133/12)(NN 80/13)(NN 71/14) 106. Zakon o energiji (NN 120/12)(NN 14/14) 107. Zakon o grañevinskoj inspekciji (NN 153/13) 108. Zakon o gradnji (NN 153/13) 109. Zakon o izvlaštenju (NN 9/94)(NN 35/94)(NN 112/00)(NN 114/01)(NN 79/06)(NN 45/11)(NN 34/12) 110. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03)(NN 82/04)(NN 110/04)(NN 178/04)(NN 38/09)(NN

79/09)(NN 49/11)(NN 144/12) 111. Zakon o kritičnim infrastrukturama (NN 56/13) 112. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01)(NN 60/01)(NN 129/05)(NN

109/07)(NN 125/08)(NN 36/09)(NN 36/09)(NN 150/11)(NN 144/12)(NN 19/13) 113. Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/03)(NN 194/03)(NN 111/07) 114. Zakon o normizaciji (NN 80/13) 115. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) 116. Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09) 117. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06)(NN 125/06)(NN

16/07)(NN 46/10)(NN 145/10)(NN 37/13)(NN 44/13)(NN 45/13) 118. Zakon o postupanju s nezakonito izgrañenim zgradama (NN 86/12)(NN 143/13) 119. Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) 120. Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 82/13) 121. Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05)(NN 20/10) 122. Zakon o prostornom ureñenju (NN 153/13) 123. Zakon o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07)(NN 38/09)(NN 55/11)(NN 90/11)(NN 50/12) 124. Zakon o rudarstvu (NN 56/13)(NN 14/14) 125. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08)(NN 74/11)(NN 80/13) 126. Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08)(NN 55/12) 127. Zakon o unapreñenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13)(NN 114/13)(NN 41/14) 128. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96)(NN 73/00)(NN 114/01)(NN 79/06)(NN

141/06)(NN 146/08)(NN 38/09)(NN 153/09) 129. Zakon o vodama (NN 153/09)(NN 130/11)(NN 56/13)(NN 14/14) 130. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95)(NN 56/10) 131. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99)(NN 151/03)(NN 157/03)(NN 87/09)(NN

88/10)(NN 61/11)(NN 25/12)(NN 136/12)(NN 157/13) 132. Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04)(NN 79/07)(NN 38/09)(NN 127/10) 133. Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96)(NN 94/96)(NN 114/03)(NN 86/08)(NN 75/09)(NN 143/12) 134. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09)(NN 55/13)(NN 153/13) 135. Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97) 136. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) 137. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) 138. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) 139. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11)(NN 47/14)



II.4. ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI



II.5. MIŠLJENJA IZ ČLANKA 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI



II.6. IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ PRETHODNOJ RASPRAVI



II.7. IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ JAVNOJ RASPRAVI



II.8. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA



II.9. SAŽETAK ZA JAVNOST

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NEREZINE (UPU 15) - sažetak za javnost

Direktor: Odgovorni voditelj: Darijen Belec, dipl.ing.građ. Dunja Kos Pleteš, dipl.ing.arh.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NEREZINE (UPU 15) - sažetak za javnost

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2015.

UVOD Urbanistički plan uređenja Nerezine (UPU 15) izrađen je na osnovu ugovora br. 533/4-2013. sklopljenog 15.05.2013. godine između Grada Malog Lošinja i Urbanističkog zavoda grada Zagreba d.o.o. Urbanistički plan uređenja Nerezine (UPU 15) (u daljnjem tekstu: Plan) izrađuje se temeljem Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Nerezine (UPU 15) (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 07/12 i 26/13) na osnovu Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 13/08, 13/12 i 26/13), u daljnjem tekstu PPUG Mali Lošinj. Obuhvat Plana usklađen s Izmjenama Odluke o izradi (Službene novine Primorsko-goranske županije 26/13 i 05/14) bit će izmijenjen na kartografskim prikazima PPUG-a Malog Lošinja: 3.1.A. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju u mjerilu 1:25.000 i na kartografskom prikazu 4.6. Građevinsko područje – Nerezine u mjerilu 1:5000 prilikom sljedećih Izmjena i dopuna. Obuhvat Plana određen je na kartografskim prikazima PPUG-a Malog Lošinja: 3.1.A. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju u mjerilu 1:25.000 i na kartografskom prikazu 4.6. Građevinsko područje – Nerezine u mjerilu 1:5000. Plan je izrađen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) i Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine br. 106/98, 39/04, 45/04 - ispravak i 163/04) te drugim važećim propisima. Podloga za izradu Plana je digitalni katastarski plan. 1. POLAZIŠTA 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Nerezine (UPU 15) (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 26/13) izmijenjen je obuhvat Plana, odnosno iz obuhvata su izuzete dvije luke nautičkog turizma LN3-1 i LN3-2. Donesena je Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja Nerezine (UPU 15) – smanjeni obuhvat – marina Nerezine (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 26/13, 05/14) kojom se predviđa uređenje područja marine Nerezine. Prema članku 71. Prostornog plana Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 32/13): "građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene koja su prostornim planovima uređenja općine ili grada bila određena kao izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene uz naselja, određuju se sastavnim dijelom građevinskog područja naselja". Prema tome površina ugostiteljsko-turističke namjene – turističko naselje i autokamp (T24 i/ili T34), koja je u PPUG Malog Lošinja određena kao izdvojeno građevinsko područje, priključuje se građevinskom području naselja. 2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja Uvažavanjem postojeće izgradnje, morfologije kako izgrađenog tako i neizgrađenog prostora, ciljevi prostornog uređenja bili bi sljedeći: • planiranom dispozicijom i tipologijom izgradnje sačuvati oblikovne vrijednosti naselja te u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati okoliš; • planski odrediti zone koje je potrebno upotpuniti centralnim sadržajima te zone za gradnju stambenih građevina te drugih sadržaja, sukladno potrebama i mogućnostima; • planirati izgradnju i upotpunjavanje prometne mreže u cilju urbanog formiranja naselja; • planirati cjelokupan sustav infrastrukture naselja, od rekonstrukcije postojećih do potpune izgradnje nepostojećih podsustava; • planirati vrstu, mogući način korištenja te stupanj uređenja javnih zelenih površina u cilju podizanja kvalitete i standarda svih stanovnika; • zaštita prirodnih osobitosti i vrijednosti krajolika te kulturno-povijesne cjeline; • poboljšati kvalitetu življenja i životnog standarda stanovništva. 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture Na području Grada Malog Lošinja potrebno je organizaciju prostora, razmještaj ljudi i dobara u prostoru, temeljiti na policentričnom načelu, tako da gradski prostor ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Gospodarski razvoj treba temeljiti primarno na razvoju turizma s ugostiteljstvom, trgovinom i uslugama, komunalnim, sportsko-rekreativnim i kulturnim djelatnostima, prijevozu i vezama s udjelom primarnog sektora koji se temelji na ribarstvu i poljoprivredi, a u sekundarnom sektoru razvoj temeljiti na brodogradnji i ekološki prihvatljivom proizvodnom gospodarstvu te posebno na proizvodnom i uslužnom obrtništvu. Obilježja prostornog razvitka naselja Nerezine su usmjerena na: • razvoj turističke djelatnosti sa naglaskom na nautički turizam, • uređenje manje poslovne zone u sjevernom dijelu naselja i razvijanje brodogradnje na postojećoj lokaciji u Brodogradilištu Nerezine, • podizanje razine komunalne opremljenosti naselja, • očuvanje i zaštitu prirodnih resursa, • osiguranje novih sadržaja javne namjene, • razvoj područja rekreacijske namjene za stalne stanovnike te za turiste i izletnike. Nerezine, zajedno s Osorom, bez obzira na položaj i veličinu, trebaju preuzeti funkciju lokalnog poticajnog središta ako se želi ostvariti ravnomjerniji razvoj u ovom prostoru. 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Program gradnje i uređenja prostora

Program gradnje i uređenja prostora određen je prema analizi prostornih obilježja, procjeni mogućnosti za optimalnu organizaciju nove gradnje i uređenja prostora te u skladu s obvezama iz planova šireg prostora - odrednicama za namjenu i uvjete uređenja prostora iz PPUG Malog Lošinja. Prostor obuhvata površine 90,89 ha sukladno Prostornom planu uređenja Grada Malog Lošinja i Prostornom planu Primorsko-goranske županije obuhvaća: • građevinsko područje naselja Nerezine oznake NA 6 – površine 76,26 ha (83,91%), • izdvojeni dio građevinskog područja naselja Nerezine – V. Halmac 2 oznake NA 6.4 - površine 1,63 ha (1,79%), • površine izvan naselja (površina sportsko-rekreacijske namjene – rekreacijska zona (R213), površina sportsko-rekreacijske namjene – akvatorij uređene plaže (R3), groblje (G5), ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ), akvatorij morske luke za posebne namjene – brodogradilišna luka (LB2), akvatorij morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja) – površine 13,00 ha (14,30%). Unutar područja naselja Nerezine, sukladno utvrđenoj namjeni i korištenju prostora, planira se smještaj: • stambenih i stambeno-poslovnih građevina – građevina koje su u cijelosti ili većim dijelom namijenjene stanovanju, • poslovnih građevina – građevina koje su u cijelosti namijenjene poslovnim djelatnostima (uslužnim, trgovačkim, komunalno-servisnim, manjim proizvodnim, zanatskim i sl.) koje ne smije ugrožavati okolinu bukom i ne smije uzrokovati zagađenje zraka i tla iznad dopuštenih razina, • ugostiteljsko-turističkih građevina – građevina koje su u cijelosti ili većim dijelom ugostiteljsko-turističke namjene, • društvenih građevina – građevina koje su u cijelosti ili najvećim dijelom namijenjene društvenim djelatnostima, • infrastrukturnih građevina – vodovi i građevine u funkciji prometa i komunalne infrastrukture, • montažnih građevina (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi i sl.). Ovim planom građevinsko područje naselja Nerezine mješovite namjene - pretežito stambene (M1) podijeljeno je u tri urbane zone s grafičkim oznakama koje tvore funkcionalnu cjelinu naselja: • Urbana zona 1 – izgrađeni dio naselja s centralnim sadržajima - unutar nje dozvoljena je gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih, društvenih, infrastrukturnih te montažnih građevina - stambene i stambeno-poslovne građevine smiju biti obiteljske, manje višestambene i višestambene • Urbana zona 2 – pretežno izgrađeni dio naselja - unutar nje dozvoljena je gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, društvenih, infrastrukturnih te montažnih građevina - stambene i stambeno-poslovne građevine smiju biti obiteljske, manje višestambene i višestambene • Urbana zona 3 – pretežno neizgrađeni dio naselja - unutar nje dozvoljena je gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, društvenih, infrastrukturnih te montažnih građevina - stambene i stambeno-poslovne građevine smiju biti samo obiteljske (do 3 stana). Ovim Planom se definira namjena, način korištenja i uređenja površina, utvrđuju se standardi prometnog i komunalnog opremanja te uvjeti zaštite prirodnih i izgrađenih vrijednosti prostora. 3.2. Osnovna namjena prostora Ovim Planom planirane su i razgraničene površine javnih namjena unutar građevinskog područja naselja s grafičkim oznakama: • javna i društvena – zdravstvena (D3) • javna i društvena – predškolska i školska (D4, D5) • javna i društvena – vjerska (D8) • javne zelene površine – javni park (Z1) • vodne površine – otvoreni vodotoci i bujični tokovi (Vo) i zatvoreni vodotoci i bujični tokovi (Vz) • infrastrukturni sustavi – trafostanica (IS1) • infrastrukturni sustavi – precrpna stanica (IS2) • infrastrukturni sustavi – uređaj za pročišćavanje (IS3) • prometne površine – glavne, ostale, kolno-pješačke i pješačke ulice • prometne površine – parkiralište (P) • prometne površine – kopneni dio luke otvorene za javni promet lokalnog značaja. Ovim Planom planirane su i razgraničene površine javnih namjena unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja s grafičkim oznakama: • sportsko-rekreacijska namjena – rekreacijska zona (R213) • groblje (G5) Ovim Planom planirane su i razgraničene površine javnih namjena izvan građevinskog područja naselja s grafičkim oznakama: • zaštitne zelene površine (Z) • akvatorij morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja • akvatorij morske luke za posebne namjene - brodogradilišna luka (LB2 ) • sportsko-rekreacijska namjena u moru – akvatorij kupališta – uređene plaže (R3). Ovim Planom planirane su i razgraničene površine drugih namjena unutar građevinskog područja naselja s grafičkim oznakama: • mješovita namjena – pretežito stambena (M1) • gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička – hotel (T16) • gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička – autokamp (T34) • gospodarska namjena – poslovna – pretežito uslužna (K16 i K17). Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina, granice kojih se na grafičkim prikazima zbog neusklađenosti katastarskih podloga ne mogu nedvojbeno utvrditi, odrediti će se prilikom izdavanja akta kojim se odobrava građenje, a sukladno razgraničenju utvrđenim odgovarajućom geodetskom podlogom.

Documents

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NEREZINE (UPU 15)...URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NEREZINE (UPU 15) nacrt prijedloga Plana za javnu raspravu URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o. 2