66
Program PODRŠKA LOKALNIM SAMOUPRAVAMA U SRBIJI U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

  • Upload
    lamdat

  • View
    267

  • Download
    12

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

Program PODRŠKA LOKALNIM SAMOUPRAVAMA U SRBIJI U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA

Мakedonska 22/VIII11000 Beograd

Tel: 011 3223 446Faks: 011 3221 215

e-mail: [email protected]

www.skgo.orgeuintegracije.skgo.org

www.facebook.com/skgo.sctmwww.twitter.com/skgo_sctm

Program PODRŠKA LOKALNIM SAMOUPRAVAMA U SRBIJI U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA

URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE

U GRADU BEOGRADU

Page 2: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU
Page 3: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

Page 4: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU
Page 5: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

Dušan DamjanovićAna Mitić

URBANISTIČKE MEREZA SMANJENJE BUKE

U GRADU BEOGRADU

Beograd, 2015.

Page 6: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

AutoriDušan DamjanovićAna Mitić

IzdavačStalna konferencija gradova i opština– Savez gradova i opština SrbijeMakedonska 22, 11000 Beograd

Za izdavačaĐorđe Staničić, generalni sekretar SKGO

Dizajn i priprema za štampuAtelje, Beogradwww.atelje.rs

ŠtampaDosije studio, Beogradwww.dosije.rs

Tiraž300 primeraka

ISBN 978-86-88459-45-7

9 788688 459457

ISBN 978-86-88459-45-7

Page 7: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

Sadržaj

Page 8: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU
Page 9: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

Stalna konferencija gradova i opština (SKGO), uz podršku Kraljevine Švedske i u saradnji sa Švedskom asocijacijom lokalnih vlasti i regiona (SALAR), od decembra 2011. godine do kraja septembra 2015. sprovodila je program „Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji u procesu evropskih integracija“, čiji je glavni cilj bio unapređenje pravnog okvira i jačanje kapaciteta gra-dova i opština za dalji proces pristupanja Srbije Evropskoj uniji. Opšti cilj ovog programa bio je da doprinese jačanju dobrog upravljanja, odgovornosti i transparentnosti lokalne samouprave u Srbiji u procesu pridruživanja, kao i ravnomernom i održivom razvoju lokalne samouprave i bližim vezama između Srbije i EU.

Program je, takođe, trebalo da doprinese jačanju profesionalizma, znanja i stručnosti uprava u gradovima i opštinama da odgovore na zahteve koje pred njih postavlja pristupanje Evropskoj uniji. Ovo je posebno značajno u domenu zaštite životne sredine, budući da proces pristupanja EU u ovoj oblasti ima ogroman uticaj na nacionalni, regionalni i lokalni nivo. Šta više, na lokalnom nivou taj uticaj se najneposrednije oseća. Stoga, primena obimnih i ambi-cioznih pravnih tekovina EU u domenu zaštite životne sredine predstavlja glavni izazov za lo-kalne administracije u smislu administrativnih kapaciteta i finansijskih sredstava potrebnih za ispunjenje standarda EU u ovoj oblasti. Jasno je da ovi suštinski uticaji politike zaštite životne sredine EU zahtevaju blagovremenu pripremu lokalnih organa vlasti i jačanje svesti o ulozi koju imaju u procesu pristupanja.

Program „Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji u procesu evropskih integracija“ za-snivao se na bilateralnoj saradnji između dve sestrinske asocijacije lokalnih vlasti - SALAR i SKGO: dok je Stalna konferencija gradova i opština bila glavni nosilac programskih aktivnosti, Švedska asocijacija lokalnih vlasti je imala ulogu resursne baze za obezbeđivanje međunarodne ekspertize. U tom smislu, uloga švedskog partnera ogledala se u transferu znanja između šved-skih i srpskih jedinica lokalne samouprave.

Kad je reč o zaštiti životne sredine, jedan od vidova prenosa znanja i iskustava bio je i putem direktne saradnje švedskih i srpskih lokalnih samouprava u okviru tematskih klastera. Naime, formirana su tri tematska klastera od po jedne švedske i tri srpske opštine koji su se bavili pitanjima upravljanja otpadom i međuopštinskom saradnjom, lokalnom energetikom i energetskom efikasnošću i zaštitom vazduha i zaštitom od buke.

Page 10: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

Tematski klaster za zaštitu od buke činili su švedski grad Malme, grad Beograd i grad-ske opštine Savski venac i Novi Beograd. Kao jedan od rezultata rada ovog klastera pred čitaocima se nalaze vodiči „Upravljanje bukom u gradu Beogradu“ i „Urbanističke mere za smanjenje buke u gradu Beogradu“, koji se bave problematikom buke u urbanim sredinama i načinima za smanjenje njenog uticaja na životnu sredinu i stanovništvo. Svesrdnu podršku izradi vodiča dali su Gradska uprava grada Beograda, sekretarijati za zaštitu životne sredi-ne, upravu, zdravstvo, saobraćaj, urbanizam i građevinske poslove, komunalne i stambene poslove, energetiku i imovinsko i pravne poslove, kao i predstavnici gradskih opština Savski venac i Novi Beograd. Prateći izradu i kontrolišući kvalitet materijala, poseban doprinos pri-premi vodiča dale su i kolege iz Malmea. Stoga, ovom prilikom zahvaljujemo svim pomenu-tim službama na angažmanu i podršci.

Đorđe Staničić Generalni sekretar SKGO

Page 11: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

Pojmovnik

akustika Grana fizike koja se bavi proučavanjem zvuka, njegovim nastankom, prostiranjem u raznim sredinama, osobinama i prijemom. Deli se na opštu i primenjenu.

akustiČkO ZONiRaNJE Određivanje granične vrednosti indikatora buke za različita područja prema njihovoj nameni. U tom smislu, akustička zona je područje na čijoj je celoj površini propisana jedinstvena granična vrednost indikatora buke.

akustiČkO plaNiRaNJE Podrazumeva preduzimanje mera zaštite od buke u budućnosti: prostorno planiranje, projektovanje i planiranje sistema saobraćaja, primena zvučne zaštite putem odgovarajuće zvučne izolacije i zvučnih barijera, kao i praćenje nivoa buke koju emituju izvori buke.

akciONi plaNOvi ZaštitE Od bukE u živOtNOJ sREdiNi

Planovi koji sadrže mere zaštite od buke i njenih efekata u životnoj sredini, kao i mere za smanjenje buke u slučaju prekoračenja graničnih vrednosti.

apsORpciONa baRiJERa

Vertikalni element postavljen na putu prostiranja zvučnog talasa, koji smanjuje nivo zvuka tako što u većoj meri apsorbuje nailazeću zvučnu energiju. Ovo je osobina barijera sa površinskim slojem od apsorpcionog materijala.

buka Zvučna pojava koju doživljavamo kao ometajuću. Pojam je subjektivnog karaktera i zavisi od brojnih kulturnih i individualnih faktora. Pored toga, smetnje koje izaziva buka nisu isključivo vezane za njen nivo, već i za zvučno okruženje u kojem se zvuk pojavljuje.

GRaNiČNa vREdNOst bukE

Najviša dozvoljena vrednost indikatora buke. Granične vrednosti mogu biti različite za različite izvore buke, odnosno za različite akustičke zone, kao i za različite zatvorene i otvorene prostore u kojima borave ljudi.

dEcibEl (db) Jedinica za merenje relativne jačine zvuka.

db(a) Fizička jedinica zvučnog pritiska, ponderisana (A) tako da odražava osetljivost ljudskog uha u odnosu na frekvenciju zvuka. Ljudsko uho neke zvukove doživljava kao jače ili u većoj meri ometajuće od drugih.

EkvivalENtNi NivO bukE (leq)

Nivo postojanog (nepromenljivog) zvuka koji, u datom periodu vremena i na datom mestu, ima istu A-ponderisanu energiju zvuka kao i promenljivi zvuk koji se meri.

Zvuk Oscilovanje čestica u elastičnoj sredini, koje se prostire brzinom svojstvenom toj sredini. Prostire se kroz medijume u sva tri agregatna stanja. Ne može da se prostire u bezvazdušnom prostoru.

ZvuČNa Zaštita Skup mera kojima se obezbeđuje da zvuk pri prenosu iz jednog u drugi prostor bude oslabljen, kao i mere da se buka uređaja i instalacija u objektu smanji. Podrazumeva i skup mera koje se sprovode u spoljnom prostoru, a koje utiču na smanjenje nivoa zvuka pri prostiranju. Zvučna zaštita se realizuje projektovanjem i izvođenjem zvučne izolacije konstrukcija i merama smanjenja, odnosno ograničenja buke.

Page 12: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

ZvuČNa iZOlaciJa Svojstvo građevinske konstrukcije da, u što većoj meri, spreči prenošenje zvučne energije iz jednog prostora u drugi. Može da bude od vazdušnog ili strukturnog zvuka i ostvaruje se na objektu arhitektonsko-građevinskim merama koje sprečavaju prenos zvuka iz jednog u drugi prostor.

ZvuČNa sENka Prostor u kome je smanjen nivo zvuka usled difrakcije, odnosno savijanja zvučnog talasa oko čvrste prepreke na koju zvučni talas nailazi.

ZvuČNO pOlJE Deo elastične sredine u kome se javljaju zvučni talasi.

iZOlaciONa baRiJERa Vertikalni element postavljen na putu prostiranja zvučnog talasa, koji smanjuje nivo zvuka tako što u većoj meri odbija nailazeću zvučnu energiju. Ovu osobinu imaju barijere od betona, opeke, metala, itd.

iMpulsNa buka Buka koja sadrži čujne impulse kraće od jedne sekunde, koji se javljaju pojedinačno ili brzo slede jedan za drugim. Može biti stalna ili promenljiva.

iNdikatOR bukE Fizička veličina kojom se opisuje buka u životnoj sredini, a koja je u uzajamnoj vezi sa štetnim efektom buke.

ispREkidaNa buka Buka čiji nivo povremeno naglo pada ispod nivoa buke okoline. Trajanje ove buke između prekida mora biti veće od jedne sekunde.

ldEN i lN Evropska direktiva o strateškim kartama buke za svaki posmatrani izvor buke nameće opšte indikatore buke : LDEN i LN, izražene u dB(A). LDEN ili opšti indikator („dan, veče, noć“, od eng. Day Evening Night), predstavlja srednji nivo buke tokom 24 sata. Izračunava se na osnovu srednjih nivoa buke tokom cele godine, za dnevne periode (od 6h do 18h), veče (od 18h do 22h) i noć (od 22h do 6h). Ponderisanje se primenjuje za osetljivije periode tokom večeri (+5 dB(A)) i noći (+10 dB(A)), kako bi se uračunale razlike u osetljivosti prema zvuku u odnosu na period dana. LN ili noćni indikator, predstavlja srednji nivo buke za noćni period(od 22h do 6h) i obično se vezuje uz mogućnost ometanja sna. Ovi indikatori zvučnog uznemiravanja, budući da su u prosečnim vrednostima, ne moraju da odražavaju nelagodnost koju pojedinac oseća u različitim situacijama i prema svakom izvoru buke (na primer, izolovani prolasci vozova ili preleti aviona). Ipak, relativno prihvatljivim nivoom buke u gradskoj sredini smatra se srednja vrednost zvučnog ambijenta LDEN < 65 dB(A) i LN < 60 dB(A).

pROMENlJiva buka Buka čiji se nivo neprekidno menja u granicama većim od 6dBa, a ne podleže definiciji isprekidane buke.

REvERbERaciJa Pojava zadržavanja zvuka u nekom prostoru usled višestrukih uzastopnih refleksija i posle prestanka emitovanja zvuka.

stRatEška kaRta bukE Predstavlja podatke o nivoima buke na određenom području i služi za procenu ukupne izloženosti buci određenog područja od različitih izvora buke ili za predviđanje ukupne buke na nekom području. Izrada strateških karata buke jeste predstavljanje podataka o postojećim ili procenjenim nivoima buke, uključujući i prekoračenja propisanih graničnih vrednosti, broj ljudi izloženih buci na nekom području ili broj domaćinstava izloženih određenim vrednostima indikatora buke na određenom području.

stRuktuRNi Zvuk Zvuk koji se širi kroz čvrsto telo. Strukturna buka je rezultat vibracije čvrstih tela stvorenih mehaničkom pobudom.

subJEktivNa JaČiNa Zvuka

Jačina zvuka koju čovek oseća zavisno od osetljivosti njegovog organa čula sluha na jačinu zvuka različite frekvencije. Kako bi se buka merila istom jedinicom kao i zvuk, usvojen je odnos jednakosti između jačine zvuka u „fonima“ pri 1000 Hz i nivoa zvuka u decibelima.

Page 13: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

11

Predgovor

Nekontrolisana i prekomerna buka, karakteristična za sve veće urbane aglomeracije, pred-stavlja jedan od najčešćih problema koji vrlo negativno utiče na kvalitet života u Beogradu.

Iako se ovom temom više decenija bave stručne službe, tema upravljanja bukom nije do-voljno prisutna niti adekvatno vrednovana na listi prioritetnih zadataka gradskih uprava. Na-ime, često se procenjuje da je buka izvor mnogih zdravstvenih problema, a da se smanjenje produktivnosti pojedinca, izazvano bukom, odražava kako na neposredno radno okruženje, tako i na društvo u celini.

Osnovni izvori prekomerne buke u Beogradu su svakako saobraćaj, različite komunalne i privredne delatnosti, gradilišta, često i mesta zabave, restorani, splavovi i dr. Različit karakter ovih izvora buke podrazumeva primenu različitih pristupa prilikom izrade mera za unapređenje zvučnog ambijenta u gradu Beogradu.

Planiranje i projektovanje sa idejom smanjenja nivoa buke u gradskim uslovima predstav-lja osnovni skup mera za proaktivno delovanje i ekonomski je najopravdaniji instrument za upravljanje bukom. Značajno unapređenje u upravljanju bukom moglo bi se sprovesti i kroz regulatorne delatnosti a na osnovu inostranih primera dobre prakse.

Stoga smo izradi Vodiča koji je pred vama pristupili, pre svega, sa namerom da istražimo i analiziramo skupove različitih preventivnih i sanacionih mera koje se odnose na planiranje, projektovanje i građenje.

Page 14: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU
Page 15: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

Uvod u problematiku upravljanja bukom

Page 16: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU
Page 17: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

15

1. Uvod u problematiku upravljanja bukom

1.1. Osnovni pojmovi – zvuk i prostor

Pojednostavljeno tumačenje ova dva osnovna pojma bilo bi da je zvuk ono što čujemo, a buka – svaki neželjeni zvuk. Naime, zvuk postaje buka onda kada stvara neprijatan, ometajući ili osećaj opasan po zdravlje. Takođe, kao što različito doživljavamo zvuk ili buku koju sami pra-vimo od one koju trpimo, tako i svaka osoba ima sopstveni doživljaj buke koji zavisi od brojnih aspekata (kontekst, lične osobine, kulturne navike i dr.).

U fizičkom smislu, zvuk je rezultat akustične vibracije koju, pre svega, karakteriše njen in-tenzitet, od slabe do jake, koji predstavlja nivo zvuka, izražen u decibelima (dB).

Zvučno polje je prostor u kome postoji zvuk, a karakteriše ga čujni opseg frekvencija od 20 Hz do 20 kHz (ispod je infrazvuk, a iznad ultrazvuk) i čujni opseg jačine zvuka koji se kreće od 0 do 120 dB. Intenzitet zvuka se, dakle, izražava u decibelima na skali koja ide od 0 dB(A), do-njeg praga čujnosti kod čoveka, do 120 dB(A), gornje zvučne granice našeg životnog okruženja.

Referentni nivo od 0 dB(A) odgovara minimalnom nivou zvučnog pritiska koji omogućuje da naše uši uopšte opaze zvuk (zvukovi tela, sopstvenih zglobova, srca, cirkulacije krvi, itd.). Sledeći prag se nalazi na 80 dB(A) i predstavlja vrednost koja služi kao osnova za definisanje buke u radnoj sredini.

izloženi ste zvuku od 85 db(a) i više:

kada ste primorani da vičete da biste razgovorali sa osobom koja se nalazi ispred vas;•ako u javnom prevozu drugi ljudi, koji sede ili stoje pored vas, jasno čuju zvuk koji dopire •iz vaših slušalica;ako se van automobila u kome se nalazite, jasno čuje zvuk sa vašeg radija iako su svi •prozori zatvoreni.

Page 18: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

16 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

Prag od 120 dB(A) označava granicu bola izazvanog bukom. Pri ovolikoj buci bole nas uši, ali ovo svojevrsno upozorenje nažalost dolazi prekasno. Razlika između ovog i prethodnog praga je celih 35 dB(A), dok je pritisak čak 56 puta jači. Oštećenje vlasnih ćelija unutrašnjeg uha (stereo-cilije sprovode i pojačavaju zvučne signale) nastupa mnogo pre samog osećaja bola u ušima.

Zvuk, kao rezultat akustične vibracije, prostire se na različite načine u otvorenom i zatvo-renom prostoru, te tako proizvodi i različite efekte i mora biti tretiran na drugačiji način u ove dve sredine.

Izvor zvuka može biti neusmeren, odnosno može emitovati zvuk podjednako na sve stra-ne, ili može biti usmeren, odnosno emitovati zvuk u jednom smeru više nego u drugom. Usmerenost zračenja izvora zvuka nije od velikog značaja za zatvorene prostore, ali često predstavlja najznačajniji faktor za otvorene prostore. Na intenzitet zvuka u otvorenom pro-storu značajno utiče distanca prijemnika od izvora zvuka (zakon opadanja intenziteta sa kvadratom rastojanja, odnosno smanjenje od 6 dB kad god se razdaljina između izvora i prijemnika udvostruči), ali utiču i molekularna apsorpcija zvuka od strane vazduha, vetar, gradijent temperature, sneg i magla.

Nivo zvuka od izvora u zatvorenoj prostoriji, sastoji se od dva činioca: direktnog zvuka i reverberacionog zvuka koji predstavlja rezultat višestrukih refleksija. Kada se analizira prenos zvuka iz jedne zatvorene prostorije u drugu, reverberacioni zvuk je značajnija komponenta. Na intenzitet reverberacionog zvuka utiče količina apsorpcije koja se nalazi u prostoriji, a ne direktno zapremina prostorije. Da bi se nivo reverberacionog zvuka smanjio za 3 dB, potrebno je udvostručiti ukupnu količinu apsorpcije.

Mere za smanjenje nivoa zvuka mogu se odnositi na tri elementa:na izvor zvuka,•na prijemnik zvuka, i•na putanju između izvora i prijemnika zvuka.•

1.2. Interdisciplinarni pristup problemu urbanog zagađenja bukom

Loš akustički kvalitet i destruktivno dejstvo buke sve su prisutniji u vreme ubrzane urbani-zacije, pa se danas struka sve više bavi proučavanjem i rešavanjem problema buke u životnoj sredini u gradu.

Izazovu smanjenja buke u životnoj sredini se, u širem smislu, može pristupiti na tri osnovna načina:

Page 19: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

1. Uvod u problematiku upravljanja bukom 17

fizičko-tehnička istraživanja problema buke u urbanim sredinama praktikuju uglavnom - inženjeri: arhitektonski, građevinski, saobraćajni, mašinski, elektrotehnički, ali i fizičari, stručnjaci za zaštitu na radu, itd;medicinsko-zdravstvena istraživanja problema buke u urbanim sredinama su predmet - rada lekara različitih specijalnosti; socijalno-pravna istraživanja problema buke u urbanim sredinama odnose se na rad - pravnika, sociologa, psihologa, itd.

Predmet ovog Vodiča i mere koje se analiziraju i predlažu svakako su deo prvog od na-vedenih pristupa, ali je važno razumeti da su interdisciplinarnost i saradnja različitih resora i institucija neophodni za uspešno upravljanje bukom i smanjenje buke u gradskom okruženju. Dodatno, upravljanje bukom se mora razumeti i kao ekonomsko i političko pitanje koje zahte-va jasno opredeljenje i dosledno sprovođenje.

1.3. Izvori buke u gradu

Pod gradskom bukom podrazumevamo različite vrste izvora buke koji nam pričinjavaju manje ili veće neprijatnosti i smetnje: glasna muzika i proslave, drumski, avionski i železnički saobraćaj, industrija, građevinski radovi, noćni klubovi, alarmi, lavež pasa, sportske aktivnosti, buka iz susedstva itd. Buka utiče na naše fiziološko i psihološko stanje jer ometa osnovne ljud-ske aktivnosti – spavanje, odmor, učenje, rad i komunikaciju.

Od pobrojanih izvora buke, u gradskim uslovima najveći uticaj na čoveka ima saobraćaj – drumski, avionski i železnički. Kako sve veći broj Evropljana živi u gradovima, i obim saobraćaja stalno se uvećava (prema podacima Ujedinjenih nacija iz 2011. godine, na Evropskom kon-tinentu živi 739,3 miliona stanovnika, od čega 72,9% u gradovima, dok se procenjuje da će 2050. godine čak 82,2% Evropljana živeti u gradovima).

svetska zdravstvena organizacija procenjuje da je 40% stanovnika Evropske unije izlože-no buci drumskog saobraćaja koja premašuje 55 dB(A), da je 20% danju izloženo nivoima buke koji premašuju 65 dB(A), dok je više od 30% stanovnika noću izloženo nivoima buke preko 55 dB(A). Ista organizacija preporučuje da je za kvalitetan san neophodno da komu-nalna buka koja noću dopire u spavaće sobe, ne prelazi 30 dB(A), a da je za dobre uslove za predavanje i učenje potrebno da buka u učionicama ne prelazi nivo od 35 dB(A).

Page 20: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

18 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

Saobraćajna buka na nekoj lokaciji zavisi od više faktora, a među njima su najočigledniji: vid saobraćaja, udeo teretnog saobraćaja u ukupnom saobraćaju, nagib i tip ulice, gabariti objeka-ta i gustina naseljenosti, podloga, brzina kretanja vozila (blizina semafora i raskrsnica), opšte tehničko stanje vozila, itd. Ovde se mogu dodati i vremenski parametri koji se odnose na doba dana kada posmatramo fenomen saobraćajne buke, dan u nedelji, doba godine i sl.

automobilski saobraćaj predstavlja glavni izvor buke u gradskim uslovima. Buka automobila nastaje kao rezultat rada velikog broja uređaja i sistema, od kojih svaki proizvodi buku manjeg ili većeg intenziteta. Pored buke motora i mehaničke buke, tu je i buka izduvnog i usisnog sistema, kočnica, zaustavljanja i kretanja na semaforu, ali i buka koju stvara kontakt između gume i kolo-voza. Ovde moramo da napomenemo da izvor buke od vozila varira u odnosu na brzinu njegovog kretanja. Ukoliko se vozilo kreće brzinom manjom od 50 km/h, pretežno čujemo buku motora. Iznad ove vrednosti, dominira zvuk koji se stvara u kontaktu pneumatika i kolovoza. Ukupna emisija buke od vozila zavisi, dakle, od njegove brzine, ali i od saobraćajnog toka (dobar protok saobraćaja ili „kreni-stani“), nagiba kolovoza i materijala od kog je izrađen kolovoz.

Elementi kontrole saobraćaja, u kontekstu mogućih rešenja za smanjenje saobraćajne buke, svakako su: urbanistički planovi višeg i nižeg reda, planiranje saobraćajnica, ograničenje teretnog saobraćaja, poseban režim za vozila za isporuku, izgradnja parking prostora, uvećanje kapaciteta i promocija javnog gradskog prevoza, nemotorizovanog saobraćaja i dr.

Iako se železnički saobraćaj generalno prihvata kao manje štetan izvor buke u odnosu na buku automobilskog saobraćaja, i ovde se dominantan izvor buke menja u zavisnosti od brzine: pri brzini manjoj od 40 km/h, dominira buka motora i izduvnih sistema, pri brzinama od 40 pa sve do 300 km/h dominira buka točkova, a pri brzinama preko 300 km/h – preovlađuje aerodinamička buka.

Iako se među različitim vidovima saobraćaja železnica izdvaja po tome što stvara najma-nje neprijatnosti za stanovništvo, i dalje je moguće uticati na pojedine karakteristične izvore buke – buku točkova na šinama, aerodinamično zviždanje ili škripanje kočnica. Da bi se smanjila buka od prolaska vozova pri brzinama ispod i oko100 km/h, najlogičnije je intervenisati na me-stu dodira točkova i pruge (zamena kočionih materijala i sl.).

Buka vazdušnog saobraćaja predstavlja značajan izvor akustičkih smetnji, posebno za stanovnike naselja u blizini aerodroma. Smanjenje buke od avionskog saobraćaja predstavlja konstantan izazov za inženjere i konstruktore aviona (u smislu manje potrošnje goriva, tiših motora i manjeg zagađenja).

Buka u gradu potiče i od upotrebe mašina i mehanizacije, uređaja, aparata, instalacija i druge opreme koja se koristi u proizvodnji ili koja je ugrađena u objekte. Ovi izvori buke mora-ju biti usklađeni sa tehničkim propisima koji se odnose na granični nivo buke pod određenim uslovima upotrebe, a relevantni podaci o buci u uslovima upotrebe moraju biti označeni na proizvodu, u skladu sa posebnim propisima.

Pod bukom u gradu podrazumevamo i buku koja se stvara pri obavljanju ugostiteljskih, zanat-skih i trgovinskih delatnosti, zatim buku od komunalnih delatnosti (odnošenje otpada, čišćenje snega), građevinskih radova, održavanja javnih skupova, ali i buku domaćinstava i buku susedstva.

Page 21: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

1. Uvod u problematiku upravljanja bukom 19

1.4. Ciljevi vodiča

Upravljanje bukom je posebno izazovno za Gradsku upravu Grada Beograda, s obzirom da se u velikim gradovima odigravaju stalne i dinamične urbane promene, a činilaca koji utiču na akustički kvalitet ima mnogo.

Od svih mera koje se mogu primeniti za smanjenje buke u gradskim uslovima, ekonomski su najopravdanije preventivne mere očuvanja zadovoljavajućeg nivoa buke i mere zaštite od buke. Među tim merama, set planerskih i arhitektonskih mera je od najvećeg uticaja na sistemske i dugoročne promene, te se nastoji da se istraživanju i upoznavanju ovog seta mera posveti posebna pažnja.

Navedene mere su od značaja za više disciplina i struka, a među institucijama Gradske uprave Grada Beograda biće od posebnog značaja za: Sekretarijat za zaštitu životne sredine, Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove, Sekretarijat za saobraćaj, Sekretarijat za komunalne i stambe-ne poslove, Sekretarijat za inspekcijske poslove, Agenciju za investicije i stanovanje, ali i za javna komunalna preduzeća i ostala preduzeća i organizacije – Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd, Urbanistički zavod Beograda, Direkciju za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda i dr.

Neophodno je uspostaviti koordinisano delovanje kroz horizontalno i vertikalno umreža-vanje nadležnih organa i njihovih organizacionih nivoa pri primeni analiziranih mera za zaštitu od buke.

Izrada Vodiča „Upravljanje bukom u Gradu Beogradu“ (zasebna publikacija1), kao i Vodiča koji je pred Vama – „Urbanističke mere za smanjenje buke u Gradu Beogradu“ omogućena je planom aktivnosti Programa „Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji u procesu evropskih integracija“ za 2014. godinu, koji sprovode Stalna konferencija gradova i opština (SKGO) i Švedska asocijacija lokalnih vlasti i regiona (SALAR), uz finansijsku podršku SIDA, kao i na osnovu plana rada Klastera čija je tema zaštita od buke u Gradu Beogradu, formiranog u okviru jedne od komponenti programa. Na osnovu potreba koje je formulisao Klaster, stručni tim je, zajedno sa članovima Klastera iz Grada Beograda i dveju gradskih opština, izradio oba vodiča. Konstantnu i značajnu podršku timu dali su, svojim iskustvom i znanjem, predstavnici depar-tmana za životnu sredinu Grada Malmea, Švedska.

1 Cilj opšteg Vodiča „Upravljanje bukom u Gradu Beogradu“ je da, pored upoznavanja sa opštom problematikom upravljanja bukom u gradskom okruženju, čitaoce i čitateljke upozna sa uticajem koji buka ima na javno zdravlje, a zatim i da definiše korake ka una-pređenju upravljanja bukom, odnosno ponudi širok spektar mera za efikasno upravljanje bukom u Gradu Beogradu. Opšti vodič za upravljanje bukom namenjen je donosiocima odluka i stručnjacima u okviru Gradske uprave i 17 gradskih opština u Beogradu. U njemu se nalaze objedinjena znanja iz više disciplina, te on predstavlja prvi pokušaj sinergetskog delovanja u pravcu efikasnog i efektivnog upravljanja bukom u ovom značajnom metropolitenskom području.

Page 22: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

20 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

Ideja saradnje gradskih sekretarijata sa Klasterom za buku i zajedničko predlaganje sadržaja i konkretnih mera pri izradi vodiča, za cilj ima uspostavljanje zajedničke metodologije rada, kao i da krajnji proizvodi – vodič za upravljanje bukom i vodič o urbanističkim merama za smanjenje buke u Gradu Beogradu – budu korisni alati svim nadležnim organima u procesu upravljanja bukom u Gradu Beogradu, kao i gradskim opštinama.

Pored upoznavanja sa postojećim pravnim okvirom i zakonskim obavezama jedinica lokal-ne samouprave (o čemu smo ekstenzivnije pisali u opštem vodiču za upravljanje bukom), cilj ovog vodiča je da stručnjake i donosioce odluka upozna sa konkretnim merama urbanističkog planiranja i projektovanja koje mogu uticati na smanjenje buke u gradu. Ove mere se u buduć-nosti mogu primeniti u izradi akcionih planova zaštite od buke u životnoj sredini.

1.5. Uloga lokalne samouprave u sprovođenju urbanističkih mera za smanjenje buke

Prema Zakonu o zaštiti od buke u životnoj sredini2, subjekti zaštite životne sredine od buke su Republika Srbija, Autonomna pokrajina i jedinice lokalne samouprave (Grad Beograd, gra-dovi i opštine)3.

Kakva je uloga gradova i opština u upravljanju bukom

Pored utvrđivanja mera i uslova zvučne zaštite u planovima, programima i projektima, uključujući i one za koje daje saglasnost u postupku strateške procene uticaja, procene uticaja projekata na životnu sredinu, odnosno u postupku izdavanja integrisane dozvole za rad postro-jenja i aktivnosti, jedinice lokalne samouprave, tj. gradovi i opštine obavljaju i druge povere-ne poslove: vrše akustičko zoniranje na svojoj teritoriji, određuju mere zabrane i ograničenja, donose lokalne akcione planove zaštite od buke u životnoj sredini, obezbeđuju finansiranje monitoringa buke na svojoj teritoriji i vrše nadzor i kontrolu primene mera zaštite od buke u životnoj sredini.

2 „Službeni glasnik RS“, br. 36/2009, 88/2010.3 Drugi subjekti koje pominje zakon su: privredna društva, pravna lica i preduzetnici koji u obavljanju privredne delatnosti emituju

buku, naučne i stručne organizacije i druge javne službe, udruženja i građani.

Page 23: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

1. Uvod u problematiku upravljanja bukom 21

Gradovi i opštine, kao i drugi subjekti zaštite životne sredine od buke, odgovorni su za svaku aktivnost ili nepreduzimanje mera kojima se prouzrokuje izloženost buci iznad graničnih vrednosti. Takođe, dužni su da međusobno sarađuju, obezbeđuju koordinaciju i usklađivanje u donošenju i sprovođenju mera i odluka, u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke u životnoj sredini i drugim zakonima kojima se uređuje zaštita životne sredine.

Opredeljenje Grada Beograda u oblasti upravljanja bukom

Kako se nivo buke u Beogradu sistematično prati već duže od 35 godina, uočeni su kon-stantno visoki nivoi komunalne buke, i tokom dana i tokom noći, koji na velikoj većini mernih mesta premašuju propisane vrednosti. U proseku, najveća prekoračenja dozvoljenih nivoa buke su u zoni gradskog centra i u zoni pored prometnih saobraćajnica, kao i u stambenim zonama.

Stoga je Grad Beograd, u svojoj aktuelnoj strategiji razvoja, među strateške ciljeve u obla-sti životne sredine, svrstao i sledeći cilj: „Smanjiti nivo buke u ugroženim gradskim zonama i aglomeracijama, kao i duž prometnih saobraćajnica, aktivnom politikom u oblasti propisa i nadzora građenja sa visokim standardima građevinskih materijala i sistema koji štite od buke“. U istom dokumentu ističe se i prioritetni projekat akustičkog zoniranja, kao jedna od preven-tivnih mera zaštite od buke. Pod akustičkim zoniranjem ovde mislimo na određivanje graničnih vrednosti indikatora buke za različita područja grada prema njihovoj nameni i utvrđivanje po-sebnih režima korišćenja tih područja.

Poseban cilj Programa zaštite životne sredine za Grad Beograd Gradskog sekretarijata za zaštitu životne sredine u oblasti zaštite od buke jeste unapređenje monitoringa i smanjenje izloženosti ljudi povećanim nivoima buke i vibracija. Za dostizanje tog cilja potrebno je: izra-diti strateške karte buke; izvršiti akustičko zoniranje buke na teritoriji AP Beograda; proširiti i modernizovati sistem za monitoring buke; unaprediti postojeće mere zaštite od buke; smanjiti nivo buke pored saobraćajnica i industrija koje tangiraju stanovanje sprovođenjem pasivnih i aktivnih mera zaštite od buke.

Page 24: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

22 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

1.6. Učešće javnosti u procesu izrade urbanističkih mera za smanjenje buke

Kako bi mere za smanjenje buke bile uspešne, neophodno je obezbediti aktivnu i postojanu podršku javnosti. Subjekti zaštite životne sredine od buke (državni organi, organi jedinice lokal-ne samouprave, ovlašćene i druge organizacije) imaju zakonsku obavezu da obezbede informi-sanje javnosti o buci u životnoj sredini i da obezbede pristup javnosti podacima iz strateških karata buke i akcionih planova.

Navedene informacije i podaci moraju javnosti biti saopšteni na jasan i razumljiv način, uz upotrebu primerenih informacionih tehnologija. Ove obaveze proističu i iz ratifikacije Arhuske konvencije. Konvencija obavezuje države članice da informacije od značaja za životnu sredinu učine dostupnim, da omoguće širokoj javnosti da učestvuje u donošenju odluka (pri izradi prostornih, generalnih urbanističkih i regulacionih planova, lokalnih ekoloških planova, kao i u pripremi propisa, u procedurama izrade analize uticaja na životnu sredinu, i sl.) i obezbede javnosti adekvatnu pravnu zaštitu u slučaju nepoštovanja ovih prava.

Podaci o buci u životnoj sredini sastavni su deo izveštaja o stanju životne sredine u Repu-blici Srbiji. Pored informisanja i uključivanja javnosti u odlučivanje o životnoj sredini, subjekti zaštite životne sredine od buke treba da podižu svest i znanje javnosti o štetnim efektima buke, a posebno o negativnim uticajima buke na javno zdravlje. Ovo se najefikasnije postiže javnim kampanjama i edukativnim događajima.

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji4 uveo je i obavezan „rani javni uvid“ u proces izrade prostornih i urbanističkih planova. Nosilac izrade plana je u obavezi da, po donošenju odluke o izradi prostornog, odnosno urbanističkog plana, organizuje upozna-vanje javnosti (pravnih i fizičkih lica) sa opštim ciljevima i svrhom izrade plana, mogućim reše-njima za razvoj prostorne celine, mogućim rešenjima za urbanu obnovu, kao i efektima plani-ranja. Sredstva za obavljanje ranog javnog uvida i javnog uvida obezbeđuju se iz budžeta.

Javnost mora imati mogućnost izjašnjavanja, a sve primedbe i sugestije pravnih i fizičkih lica evidentira nosilac izrade planskog dokumenta, a evidentirane primedbe i sugestije mogu uticati na planska rešenja.

Ovom prilikom obaveštavaju se i pozivaju da daju mišljenje o uslovima i neophodnom obimu i stepenu procene uticaja na životnu sredinu i organi, organizacije i javna preduzeća koji utvrđuju uslove za zaštitu i uređenje prostora i izgradnju objekata.

4 „Službeni glasnik RS“, br. 132/2014.

Page 25: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

Uticaj buke na javno zdravlje

Page 26: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU
Page 27: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

25

2. Uticaj buke na javno zdravlje

Zagađenje bukom nije samo smetnja koja potiče iz naše životne sredine, ono predstavlja i ozbiljnu pretnju za javno zdravlje. Zbog toga relativno nov izazov za istraživače i kreatore jav-nih politika predstavlja kvantifikacija oboljenja i zdravstvenih problema izazvanih bukom.

Obrada slušne informacije zavisi od same informacije koju naš slušni aparat prima. Naime, ukoliko je ta informacija ocenjena kao relevantna i ukoliko je promenljivog karaktera, onda je i obrada intenzivna. U protivnom, razvrstavanjem informacija ona će jednostavno biti potisnuta iz naše svesti. Čovek sluhom dobija čak 86% svih komunikacijskih informacija! Naše uši se, da-kle, nikada ne odmaraju – čak i dok spavamo, naše uši primaju, a mozak interpretira zvukove.

Ukoliko proučavanju sluha pristupimo sa aspekta fiziologije, to znači da ćemo pažnju usmeriti na funkcionisanje spoljašnjeg i unutrašnjeg uha kao najvažnijih delova veoma kom-pleksnog sistema za analizu zvuka kod čoveka. Ukoliko pitanju pristupimo sa medicinske tačke gledišta, bavićemo se nedostacima sluha na koje se žale pacijenti. U cilju otkrivanja problema sa sluhom, potrebno je definisati normalan sluh. Odstupanja od normalnog sluha se kreću od postepenog gubitka sluha, tzv. staračke nagluvosti (prezbiakuzija ili presbyacusis) do gluvoće. Medicina traga za infektivnim, traumatskim ili kontekstualnim uzrocima ovih nedostataka.

2.1. Dozvoljeni nivoi buke – granične vrednosti indikatora buke

Uredba o indikatorima buke, graničnim vrednostima, metodama za ocenjivanje indikatora buke, uznemiravanja i štetnih efekata buke u životnoj sredini i na zdravlje ljudi, kao i o vrstama i načinu prikupljanja podataka potrebnih za njihovo ocenjivanje5, propisuje dozvoljene nivoe buke u sredini u kojoj čovek boravi i metode merenja buke.

5 „Službeni glasnik RS“, br. 75/2010.

Page 28: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

26 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

indikatori buke su fizičke veličine koje se koriste da bi se utvrdili nivoi buke u životnoj sre-dini, kao i da bi se procenili i predvideli nivoi buke i nivoi njenih štetnih efekata, a izražavaju se jedinicom dB(A).

Propisane granične vrednosti buke su najviše dozvoljene vrednosti indikatora buke, iznad kojih je zabranjeno emitovanje buke u životnoj sredini. Granične vrednosti su različite za različite izvore buke, odnosno za različite akustičke zone, kao i za različite zatvorene i otvo-rene prostore u kojima borave ljudi.

Granične vrednosti indikatora buke u zatvorenim prostorijamaNamena zatvorenih prostorija nivo buke u db(a)

za dan i veče za noć1. Boravišne prostorije (spavaća i dnevna soba) u stambenoj zgradi, pri

zatvorenim prozorima35 30

2. 2.1

U javnim i drugim objektima, pri zatvorenim prozorima Zdravstvene ustanove i privatna praksa, i u njima:

a) bolesničke sobe 35 30 b) ordinacije 40 40 v) operacioni blok bez medicinskih uređaja i opreme 35 352.2 Prostorije u objektima za odmor dece i učenika, i spavaće sobe domova za

boravak starih lica i penzionera 35 30

2.3 Prostorije za vaspitno-obrazovni rad (učionice, slušaonice, kabineti i sl.), bioskopske dvorane i čitaonice u bibliotekama

40 40

2.4 Pozorišne i koncertne dvorane 30 302.5 Hotelske sobe 35 30

Pravilnikom o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju buci6, u Republici Srbiji je utvrđena dnevna granična vrednost izloženosti buci, LEX,8h = 85 dB(A), kao i dnevna akciona vrednost izloženosti buci, LEX,8h = 80 dB(A). Na radnim mestima na kojima se obavljaju poslovi pri kojima dnevna izloženost buci značajno varira od jednog do drugog radnog dana, nedeljna izloženost buci ne sme da prekorači vrednost od 85 dB(A) uz obavezu preduzimanja odgovarajućih preventivnih mera za smanjenje rizika usled izloženosti buci, u skladu sa poslo-vima koji se obavljaju. Prekoračenje narednog praga od 85 dB(A) predstavlja pravu opasnost – ukoliko je osoba izložena ovom nivou buke na radnom mestu tokom 8 sati, obavezno je nošenje zaštite za uši.

6 „Službeni glasnik RS“, br. 96/2011.

Page 29: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

2. Uticaj buke na javno zdravlje 27

2.2. Uticaj saobraćajne buke na javno zdravlje i na bezbednost

S obzirom da je saobraćaj jedan od najznačajnijih izvora buke u gradovima, važno je po-znavati pravila i propise koji regulišu emitovanje saobraćajne buke. Evropska Direktiva 70/157/EEC o buci nastaloj od motornih vozila decenijama je definisala pravila za granične vrednosti emisija ove vrste buke. Direktiva 97/24/EC je definisala pravila za granične vrednosti emisija buke od motocikala, dok je Direktiva 2001/43/EC regulisala buku od guma za motorna vozila i njihove prikolice i njihovo uklapanje. Usvojena je i okvirna Direktiva 2007/46/EC koja je po-stavila bazu za izdavanje atesta za motorna vozila i prikolice, njihove sisteme, komponente i posebne tehničke jedinice namenjene takvim vozilima.

Predlog Evropske komisije iz decembra 2011. godine za regulisanje buke nastale od vozi-la, u cilju smanjenja vrednosti buke putničkih vozila, vozila za isporuku, autobusa i kamiona, usvojen je 2. aprila 2014. godine u Evropskom parlamentu, a potom i od strane Saveta Evrope. Glavna promena koju je nova Direktiva 540/2014 Evropskog parlamenta i Saveta Evrope o buci nastaloj od vozila7 donela jeste zamena stare metode testiranja novim metodom ispiti-vanja koji prati međunarodne standarde (što olakšava izvoz na vanevropska tržišta) i koji bolje odražava savremene navike u vožnji.

smanjenje saobraćajne buke ostaje ključni zadatak za unapređenje zdravlja i kvaliteta ži-vota građana i građanki. Prema analizama Svetske zdravstvene organizacije, 1,8% srčanih udara u bogatijim zemljama EU mogu se dovesti u direktnu vezu sa nivoima saobraćajne buke preko 60 dB(A). U svojim smernicama iz 2009. godine o izlaganju buci noću (Night noise guidelines for Europe, WHO, 2009), ista organizacija navodi da dugotrajna izloženost prosečnim vrednostima nivoa buke iznad 55 dB, što odgovara buci u ulici opterećenoj sa-obraćajem, može da dovede do povišenog krvnog pritiska i infarkta. Svaki peti Evropljanin je redovno izložen takvim nivoima buke.

7 Regulation (EU) No 540/2014 on the sound level of motor vehicles and of replacement silencing systems.

Page 30: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU
Page 31: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

Unapređenje upravljanja bukom

Page 32: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU
Page 33: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

31

3. Unapređenje upravljanja bukom

3.1. Pravni osnov za upravljanje bukom

Osnovni okvir za upravljanje bukom u gradskom okruženju u Republici Srbiji postavlja Za-kon o zaštiti od buke u životnoj sredini8. Ovaj pravni akt definiše pitanja od značaja za zaštitu životne sredine i zdravlje ljudi, poput subjekata zaštite životne sredine od buke, definiše indi-katore buke, granične vrednosti buke i metode za merenje buke, objašnjava pojedinačne izvore buke i daje smernice za izradu strateških karata buke, akcionih planova zaštite od buke kroz mere i uslove zaštite, kao i pravila za javno informisanje o buci i nadzor.

Usvojen je i niz podzakonskih akata koji omogućavaju sprovođenje ovog Zakona, a to su:Uredba o indikatorima buke, graničnim vrednostima, metodama za ocenjivanje indika-- tora buke, uznemiravanja i štetnih efekata buke u životnoj sredini i na zdravlje ljudi, kao i vrstama i načinu prikupljanja podataka potrebnih za njihovo ocenjivanje9;Pravilnik o metodologiji za određivanje akustičkih zona- 10;Pravilnik o sadržini i metodama izrade strateških karata buke i načinu njihovog prikazi-- vanja javnosti11;Pravilnik o metodologiji za izradu akcionih planova- 12;Pravilnik o metodama merenja buke, sadržini i obimu izveštaja o merenju buke- 13;Pravilnik o uslovima koje stručna organizacija za merenje buke mora da ispunjava, kao i - dokumentacija koja se podnosi uz zahtev za dobijanje ovlašćenja za merenje buke14; Pravilnik o merilima nivoa zvuka- 15.

8 „Službeni glasnik RS“, br. 36/2009, 88/2010.9 „Službeni glasnik RS“, br. 75/2010.10 „Službeni glasnik RS“, br. 72/2010.11 „Službeni glasnik RS“, br. 80/2010.12 „Službeni glasnik RS“, br. 72/2010.13 „Službeni glasnik RS“, br. 72/2010.14 „Službeni glasnik RS“, br. 72/2010.15 „Službeni glasnik RS“, br. 39/2014.

Page 34: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

32 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

Analiza zakonskih i regulatornih preduslova za uspešno upravljanje bukom može se naći u Poglavlju 3.1. opšteg vodiča „Upravljanje bukom u gradu Beogradu“.16

16

iNdikatORi bukE i GRaNiČNE vREdNOsti bukE

indikatori buke su fizičke veličine koje se koriste da bi se utvrdili nivoi buke u životnoj sre-dini, kao i da bi se procenili i predvideli nivoi buke i nivoi njenih štetnih efekata, a izražavaju se jedinicom dB(A). Vrednosti indikatora buke utvrđuju se primenom metoda merenja, proračuna ili procene, a koriste se za izradu strateških karata buke i planiranje mera zaštite od buke.

Propisane granične vrednosti buke su najviše dozvoljene vrednosti indikatora buke, iznad kojih je zabranjeno emitovanje buke u životnoj sredini. Granične vrednosti mogu biti razli-čite za različite izvore buke, odnosno za različite akustičke zone, kao i za različite zatvorene i otvorene prostore u kojima borave ljudi. Granične vrednosti indikatora buke se odnose na ukupnu buku koja potiče od svih izvora buke na posmatranoj lokaciji, i propisane su od strane Vlade.

akustiČkO ZONiRaNJE

akustičko zoniranje je postupak određivanja i propisivanja jedinstvene granične vrednosti indikatora buke za cele površine različitih područja prema njihovoj nameni. Jedinica lokalne samouprave određuje akustičke zone u naselju, kao i granične vrednosti indikatora buke u tim zonama (za dan i noć) izražene u decibelima, prema postojećem stanju izgrađenosti, načinu korišćenja zemljišta i planiranim namenama prostora, tj. na osnovu referentnih ka-rata prostornih planova.

16 Vidi: Dušan Damjanović, Ana Mitić, Upravljanje bukom u gradu Beogradu (Beograd: SKGO, 2015).

Page 35: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

3. Unapređenje upravljanja bukom 33

statEškE kaRtE bukE

strateška karta buke je karta koju čini skup podataka o postojećim nivoima buke na odre-đenom području, a služi za procenu ukupne izloženosti buci određenog područja od razli-čitih izvora buke ili za predviđanje ukupne buke na nekom području.

Pod izradom strateških karata buke podrazumeva se predstavljanje podataka o postojećim ili procenjenim nivoima buke – uključujući prekoračenja propisanih graničnih vrednosti – broj ljudi izloženih buci na nekom području ili broj domaćinstava izloženih određenim vredno-stima indikatora buke na određenom području. Zakonom je propisano da se strateške karte buke obavezno izrađuju za aglomeracije sa više od 100.000 stanovnika, za glavne puteve sa prosečnim godišnjim protokom saobraćaja većim od 3.000.000 vozila, za glavne pruge sa prosečnim godišnjim protokom saobraćaja većim od 30.000 vozova i za glavne aerodrome. Strateške karte buke, koje je potrebno revidirati najmanje jednom u pet godina, koriste se kao osnova za izradu akcionih planova zaštite od buke u životnoj sredini i kao sredstvo za obaveštavanje javnosti o nivou buke u životnoj sredini i njenim štetnim efektima.

akciONi plaNOvi ZaštitE Od bukE u živOtNOJ sREdiNi

Pod akcionim planovima zaštite od buke u životnoj sredini misli se na planove koji sadrže mere zaštite od buke i njenih efekata u životnoj sredini, kao i mere za smanjenje buke u slučaju prekoračenja graničnih vrednosti.

Akcioni plan zaštite od buke u životnoj sredini izrađuje se za područja gde postoje prekora-čenja graničnih vrednosti, a na osnovu strateške karte buke za isto područje.

Za potrebe izrade akcionih planova izrađuju se konfliktne karte buke iz kojih je vidljiva razlika između postojećeg, odnosno predviđenog stanja buke i graničnih vrednosti indi-katora buke. Konfliktna karta buke se izrađuje na osnovu strateške karte buke, metodom proračuna, pri čemu se od nivoa postojećeg, odnosno predviđenog stanja buke oduzimaju granične vrednosti buke.

Osnove za izradu akcionih planova zaštite od buke su mere zaštite od buke u životnoj sre-dini (planiranje namene prostora, planiranje saobraćaja, preduzimanje tehničkih mera na izvorima buke, izbor izvora buke s nižim vrednostima emisije buke, primena zvučne izolaci-je, mere na putu prostiranja buke, primena zakonske regulative i drugih propisa), procena troškova i efikasnosti mera za smanjenje buke na određenom području, popis pravnih i fizičkih lica koja svojom delatnošću utiču na izloženost buci, kao i vremenski plan izvrše-nja pojedinih aktivnosti tokom sprovođenja mera zaštite od buke.

Page 36: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

34 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

3.2. Analiza primene propisa i iskustava iz prakse

Kako je trenutno izrada strateških karata buke na celoj teritoriji Republike Srbije poverena Agenciji za zaštitu životne sredine, a kako nema dovoljno institucionalnih kapaciteta za ovakav zadatak, postoji značajna prepreka za izradu strateških karata buke – Agencija za zaštitu život-ne sredine do sada nije izradila nijednu stratešku kartu buke.

Plan aktivnosti i izvore finansiranja za izradu strateških karata buke donosi Vlada na pred-log ministarstva nadležnog za zaštitu životne sredine.

S obzirom da je Zakonom utvrđeno da se strateške karte buke koriste kao osnova za izradu akcionih planova zaštite od buke u životnoj sredini, ali i kao sredstvo za obaveštavanje javnosti o nivou buke u životnoj sredini i njenim štetnim efektima, nedostatak strateških karata buke ima značajne posledice na upravljanje bukom na nivou jedinica lokalnih samou-prava, odnosno jedinice lokalne samouprave nemaju na raspolaganju dovoljno instrumena-ta koje bi upotrebile za donošenje konkretnih mera koje treba da budu deo akcionih planova zaštite od buke.

Najznačajniji instrument koji jedinice lokalne samouprave mogu da bezuslovno kori-ste za upravljanje bukom jeste akustičko zoniranje na sopstvenoj teritoriji. U akustičkim zonama, jedinice lokalne samouprave mogu da zabrane ili ograniče upotrebu izvora buke, odnosno obavljanje delatnosti i drugih aktivnosti koje prouzrokuju buku iznad propisanih graničnih vrednosti. Grad Beograd je ovaj instrument iskoristio, te je još 2011. godine doneta Odluka o radnom vremenu ugostiteljskih, zanatskih i trgovinskih objekata na te-ritoriji grada Beograda17. Dodatno, Grad Beograd je u aprilu 2014. godine doneo Rešenje o utvrđivanju Programa korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine Grada Beograda za period januar–jun 2014. godine18, u kome je predviđen projekat aku-stičkog zoniranja dela centralne zone Grada Beograda (delovi opština Stari grad, Savski venac, Palilula, Vračar, Zemun i Novi Beograd). Naznačeno je da ovaj projekat predstavlja prvu fazu u procesu akustičkog zoniranja Grada Beograda jer će se zoniranje teritorije grada odvijati u fazama tokom narednih godina, a prema odgovarajućim planovima i ras-položivim finansijskim sredstvima za tu namenu. Rezultat projekta biće mapa sa ucrtanim akustičkim zonama.

U julu 2014. godine Sekretarijat za zaštitu životne sredine Grada Beograda pristupio je pri-premnoj proceduri za akustičko zoniranje dela centralne zone Grada Beograda. Rezultati ovih aktivnosti očekuju se tokom naredne godine i biće osnova za izradu strateških karata buke.

17 „Službeni list grada Beograda“, br. 2/2011 i 51/2011, „Službeni glasnik RS“, br. 105/2012 – odluka US, i „Službeni list grada Beograda“, br. 31/2013 – dr. odluka.

18 „Službeni list grada Beograda“, br. 37/2014.

Page 37: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

3. Unapređenje upravljanja bukom 35

Za određene zone administrativnog područja Grada Beograda ipak je izrađen određeni broj strateških karata buke, od strane JP „Putevi Srbije”. U toku 2013/2014. izrađene su strateške karte buke za deonice:

Autoput E-75, Dobanovci – Aerodrom „Nikola Tesla”, u dužini od 5,3 km1. Autoput E-75, Vrčin – Mali Požarevac, u dužini od 14,3 km,2. Autoput E-75, Mali Požarevac – Vodanj, u dužini od 12,4 km,3. Autoput E-75, Vodanj Ralja, u dužini od 13,4 km.4.

Planom za 2014. godinu bila je predviđena i izrada strateških karata buke za deonice:Autoput E-75, Bubanj Potok – Vrčin, u dužini od 9,3 km,1. Autoput E-75, Velika Plana – Markovac, u dužini od 11,8 km.2.

U godišnjem programu poslovanja JP „Putevi Srbije” za 2015. godinu trebalo bi da bude predviđena izrada strateških karata buke za sve ostale deonice drumske infrastrukture sa pro-tokom saobraćaja većim od 6 miliona vozila godišnje, što ukupno iznosi 125 km. Tu su uklju-čene i sve deonice puteva koje prolaze kroz Beograd.19

Prikaz evropskog pravnog okvira i prakse može se naći u Poglavlju 3.3. opšteg vodiča „Upravljanje bukom u gradu Beogradu“.20

20

3.3. Primer dobre prakse: Izrada strateških karata buke za deo Novog Sada

Tehnološki fakultet Univerziteta u Novom Sadu je, u saradnji sa Gradom Bajom iz Mađarske, pripremio i sproveo projekat „Strateško mapiranje buke sa akcionim planom“21u okviru Programa prekogranične saradnje Mađarske i Srbije. Cilj ovog projekta, koji je Evropska unija sufinansirala u vi-sini od 284.000,00 EUR, bio je da se pripreme strateške karte buke i akcioni planovi za oba grada.

U novembru 2013. godine, za Novi Sad je izrađena prva strateška karta buke u Srbiji. U projektu su učestvovali i Institut za zaštitu na radu i Zavod za izgradnju Novog Sada, ali podaci o ovoj strateš-koj karti buke nisu dostupni javnosti, te nisu u skladu sa evropskom i nacionalnom legislativom.

19 Navedeno prema podacima dobijenim ljubaznošću gospodina Đorđa Mitrovića, dipl. građ. inž, rukovodioca Odeljenja za zaštitu životne sredine Sektora za strategiju, projektovanje i razvoj, JP Putevi Srbije.

20 Vidi: Dušan Damjanović, Ana Mitić, Upravljanje bukom u gradu Beogradu (Beograd: SKGO, 2015).21 IPA (Instrument for Pre-accession Assistance) Cross-border Co-operation programme Hungary-Serbia, Strategic noise mapping and

action plan, HUSRB/1002/122/137, project coordinator: László Péter Derekas, Baja Város Önkormányzata, Hungary, project partner: Prof. Dr. Zoltan Zavargo, Faculty of Technology, University of Novi Sad (2011–2012).

Page 38: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

36 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

Strateška karta buke za deo Novog Sada – Liman, za sve izvore buke za dan–veče–noć.Izvor: Prezentacija Aleksandra Jevđenića: NOSTRAM, CIVINET, Radionica u Zagrebu, 4. 11. 2014.

Nakon toga, Zavod za urbanizam je pristupio novoj izradi strateške karte buke za deo grada Novog Sada – Liman, a na osnovu Novosadskog saobraćajnog transportnog modela (NO-stRaM), u čiju su izradu bile uključene i sledeće institucije:

JPZavod za izgradnju grada – SAUS (Služba automatskog upravljanja saobraćajem): - obezbedilo je podatke sa automatskih brojača saobraćaja, signalne planove i podatke o saobraćajnoj regulativi na mreži;JKP „Informatika“, Novi Sad: obezbedilo je podatke o stanovništvu po urbanističkim - blokovima i podatke o stanovima, poslovnom prostoru i nameni objekata;Policija Novi Sad: obezbedila je podatke o broju registrovanih vozila po tipu, po urbani-- stičkim blokovima, kao i podatke o saobraćajnim nezgodama;Agencija SCAN, Novi Sad: sprovela je ankete u domaćinstvima(4.147 domaćinstava, - 11.016 članova, 8.640 dnevnika putovanja), na uzorku od 4%;

Page 39: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

3. Unapređenje upravljanja bukom 37

Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad: obavio je brojanje i ankete vozača na spoljnom - kordonu (9.076 anketiranih, 50 anketara, 9 policijskih patrola), na uzorku od 9,4%; brojanje saobraćaja na svim značajnim raskrsnicama na području grada (61 raskrsnica), snimanje parametara saobraćajnog toka na uličnoj mreži (80 km); sproveo je anketu putnika i korisnika međumesne autobuske stanice i železničke stanice (1.500 anketira-nih), na uzorku od 15%;JP Parking servis, Novi Sad: sprovelo je anketu i brojanje korisnika parkirališta.-

Strateška karta buke je za sada urađena samo za deo grada Liman jer za ostala naselja i blo-kove nisu procesuirani podaci o urbanističkim parametrima(visinama i namenama objekata).

Page 40: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU
Page 41: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

Urbanističke mere za smanjenje buke

Page 42: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU
Page 43: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

41

4. Urbanističke mere za smanjenje buke

4.1. Pregled opštih mera za upravljanje bukom

Mere za upravljanje bukom mogu da se podele na preventivne (ili proaktivne) i sanacione (ili reaktivne). U ovim dvema kategorijama možemo da uočimo nekoliko setova mera, u od-nosu na naučne i profesionalne oblasti u okviru kojih se primenjuju. Kako se danas mnoštvo struka bavi proučavanjem i rešavanjem problema buke u životnoj sredini, a posebno u gradskoj sredini, ove mere, ali i kategorije često se prožimaju i preklapaju.

pREvENtivNE MERE

Mere za očuvanje zadovoljavajućeg nivoa buke i mere zaštite od buke / akustiČkO plaNiRaNJE

planerske i arhitektonske mere•Prostorno planiranje - Urbanističko planiranje- Saobraćajno planiranje- Arhitektonsko projektovanje-

pravne, ekonomske i administrativne mere•Regulisanje režima teretnog saobraćaja, dostavnih vozila, itd.- Regulisanje održavanja javnih skupovai aktivnosti-

Organizacione i operativne mere•Akustičko zoniranje- Merenje i praćenje nivoa buke-

Page 44: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

42 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

saNaciONE MERE

Mere smanjenja buke

tehničke i građevinske mere•Proizvodnja, promet i upotreba izvora buke (vozila, mašine, uređaji, instalacije)- Izbor tiših izvora buke (tiši asfalt, tiše kočnice za železnicu, tiše instalacije)- Arhitektonsko projektovanje- Građenje-

pravne, ekonomske i administrativne mere•Regulisanje rada ugostiteljskih objekata- Regulisanje obavljanja komunalnih delatnosti, građevinskih radova, itd.- Inspekcijski nadzor nad primenom usvojenih pravnih akata-

Organizacione i operativne mere•Izrada strateških karata buke- Izrada akcionih planova zaštite od buke u životnoj sredini-

U ovom Vodiču detaljno istražujemo i analiziramo samo setove preventivnih i sanacionih mera koji se odnose na planiranje, projektovanje i građenje, dok će ostale mere biti pomenu-te samo u kontekstu predmeta ovog Vodiča – planiranja i izgradnje.

4.2. Planerske mere

planiranje i projektovanje sa idejom smanjenja nivoa buke u gradskim uslovima predstav-ljaju osnovni set mera za proaktivno delovanje i ekonomski su najopravdaniji instrument za upravljanje bukom. Stoga će ove mere biti detaljno objašnjene.

Prostorno planiranje

U mere prostornog planiranja spadaju izrada prostornih planova (posebno prostornih pla-nova jedinica lokalne samouprave i prostornih planova područja posebne namene), strateških planova i programa, ali i izrada studija strateške procene uticaja na životnu sredinu, koje često predstavljaju obavezni sastavni element prostornih planova.

Page 45: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

4. Urbanističke mere za smanjenje buke 43

Ovu oblast u osnovi reguliše Zakon o planiranju i izgradnji22, a najefektnija je primena aku-stičkog planiranja pri planiranju namene prostora, mreže naselja i distribucije službi i delatno-sti, kao i planiranju prostornog razvoja saobraćaja i infrastrukturnih sistema.

Referalna karta broj 1: OSNOVNA NAMENA Regionalnog prostornog plana admini-strativnog područja grada Beograda („Službeni list grada Beograda”, br. 10/2004).Izvor: RAPP, 2014.

22 „Službeni glasnik RS”, br. 72/2009, 81/2009 – ispravka, 64/2010 – odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 – odluka US, 50/2013 – odluka US, 98/2013 – odluka US, 132/2014 i 145/2014.

Page 46: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

44 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

Referalna karta broj 2: MREŽA NASELjA I INFRASTRUKTURNI SISTEMI Regionalnog prostornog plana administrativnog područja grada Beograda („Službeni list grada Be-ograda”, br. 10/04).Izvor: RAPP, 2014.

Za područja posebne namene, potrebno je planirati i koncepciju i propoziciju zaštite, uređe-nja i razvoja prirode i prirodnih sistema; prostorni razvoj funkcije posebne namene, distribuciju aktivnosti i upotrebu zemljišta; prostorni razvoj saobraćaja, infrastrukturnih sistema i poveziva-nje sa drugim mrežama, kao i mere zaštite životne sredine. Pri izradi ovakvih planova i njihovih programa implementacije, primenjuje se i Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu23, te se mora uraditi procena nivoa buke i predvideti mere zaštite od buke u životnoj sredini.

23 „Službeni glasnik RS“, br. 135/2004 i 88/2010.

Page 47: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

4. Urbanističke mere za smanjenje buke 45

Urbanističko planiranje

Urbanističko planiranje podrazumeva izradu strateških planskih dokumenata – generalnih urbanističkih planova (GUP), ali i regulacionih planova: planova generalne regulacije (PGR) i planova detaljne regulacije (PDR).

Kroz ove planove, najefikasniji instrument za preventivno delovanje na smanjenje štetnih efekata buke jeste planiranje načina korišćenja površina zemljišta, odnosno zoniranje funk-cija, što je kasnije usko povezano sa akustičkim zoniranjem jer se za zone različitih namena definišu različiti indikatori buke.

Kroz GUP, to se obavlja generalnim urbanističkim rešenjem sa namenama površina koje su pretežno planirane u građevinskom području, a kroz regulacione planove – podelom prosto-ra na posebne celine i zone i definisanjem pretežne namene zemljišta po zonama i celinama (PGR), odnosno detaljne namene zemljišta, kao i popisom parcela i opisom lokacija za javne površine, sadržaje i objekte (PDR).

Kroz urbanističko planiranje, značajno smanjenje buke u određenim otvorenim i zatvore-nim prostorima može se postići pozicioniranjem objekata na parceli – u odnosu na ulicu i u odnosu na susedne objekte. U regulacionim planovima, ovo je određeno regulacionim i građe-vinskim linijama, potrebnim nivelacionim kotama ulica, raskrsnica i površina javne namene – nivelacionim planovima, kao i pravilima uređenja i pravilima građenja po celinama i zonama.

Kako je nekada pri planiranju i uređenju prostora nemoguće potpuno eliminisati ili dovolj-no udaljiti izvore buke od otvorenih i zatvorenih prostora namenjenih boravku ljudi, tada jednu od mogućih mera predstavlja primena zvučnih barijera (izolacionih ili apsorpcionih). Zvučne barijere se uglavnom koriste pored autoputeva, za ublažavanje negativnih efekata buke na najbliže okruženje, a kada se pažljivo pristupi njihovom pozicioniranju, izboru materijala, tek-stura i boja – mogu postati atraktivan element pejzaža. S obzirom na velike površine zvučnih barijera, one mogu predstavljati i poligon za uključivanje javnosti kroz kreativni angažman predstavnika lokalne zajednice. Ipak, zvučne barijere uvek proizvode diskontinuitet u prostoru, a predstavljaju i značajan finansijski izdatak, pa se njihovoj primeni pristupa samo kada je to zaista nužno, posebno u gradskim sredinama.

Page 48: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

46 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

Projekat Šumski koridor, Studio BREAD.Izvor: Archdaily, 2012.

Na sličan način može se primenjivati i ozelenjavanje određenih zona u prostoru, kao za-štita za tiše gradske zone: područja za odmor i rekreaciju, bolničke zone, kulturno-istorijski lokaliteti, školske zone, stambena područja, itd.

Efekat zvučnih barijera i zelenila na smanjenje buke.Izvor: Office of Planning, Environment, & Realty of the The Federal Highway Administration (FHWA), 2014.

60m

15 m 15 m

25 m 15 m

Buka je duplo manjaSmanjenje za 10 db

Bez uticaja na smanjenje bukeEfekat je psihološki

Page 49: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

4. Urbanističke mere za smanjenje buke 47

Saobraćajno planiranje

Planiranje saobraćaja se, po Zakonu o planiranju i izgradnji, ali i po Zakonu o javnim putevima24 i Pravilniku o uslovima koje sa aspekta bezbednosti saobraćaja moraju da ispunjavaju putni objekti i drugi elementi javnog puta25, ne obavlja kroz posebne, nezavisne planske dokumente, već pred-stavlja sastavni deo prostornih i urbanističkih planova višeg i nižeg reda. Međutim, prostorni i urba-nistički planovi mogu se raditi namenski, za planiranje saobraćajnih koridora, pravaca i poteza26.

Planirani saobraćaj (2021) Generalnog plana Beograda 2021 („Službeni list grada Beo-grada”, br. 27/2003).Izvor: Urbanistički zavod Beograda, 2014.

24 „Službeni glasnik RS“, br. 101/2005, 123/2007 i 101/2011.25 „Službeni glasnik RS“, br. 50/2011.26 Npr. Prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora Beograd – Južni Jadran, deonica Beograd–Požega („Službeni

glasnik RS“, br. 37/2006, 31/2010), Plan detaljne regulacije saobraćajnog pravca Maksima Gorkog od Kalenićeve pijace do Ustaničke ulice („Službeni list grada Beograda“, br. 30/2007), Plan detaljne regulacije za saobraćajni potez UMP-a od saobraćajnice T-6 do Panče-vačkog mosta, deonica od ulice Tošin bunar do saobraćajnog čvora Autokomanda („Službeni list grada Beograda“, br. 30/2007), itd.

Page 50: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

48 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

Planiranje saobraćaja se, kroz GUP, obavlja definisanjem generalnih pravaca i koridora za saobraćajnu infrastrukturu, a kroz regulacione planove – definisanjem koridora i kapaciteta za saobraćajnu infrastrukturu, regulacionim linijama ulica i javnih površina, potrebnim nivelaci-onim kotama ulica, raskrsnica i površina javne namene, popisom parcela i opisom lokacija za javne površine, pravilima uređenja, itd.

Na ovaj način, kroz prostorne i urbanističke planove definiše se prostorni razvoj saobraćaj-ne infrastrukture, čime se može uticati na smanjenje negativnih efekata buke od saobraća-ja na određene gradske zone: • udaljavanjem saobraćajnih terminala od pretežno stambenih područja;• uvođenjemzona usporenog saobraćaja u školske i stambene zone grada;• definisanjempešačkih zona u turističkim područjima i centralnim gradskim zonama;• planiranjempodzemnih saobraćajnica u slučaju povoljne topografije;• planiranjem i izgradnjombiciklističke infrastrukture kojom se promoviše nemotori-

zovani saobraćaj i unapređuje javno zdravlje – smanjenjem buke i pojačanom fizičkom aktivnošću stanovništva.

U novijoj praksi planiranja saobraćaja u gradovima zemalja članica Evropske unije, sve se više koristi interdisciplinarni metod planiranja održive urbane mobilnosti (POUM)27. Ovaj metod ne podrazumeva samo planiranje saobraćajne infrastrukture, u prostornom i fizičkom smislu, već zagovara integrativni pristup i obuhvata skup mera iz različitih stručnih oblasti: fi-nansijske, pravno-ekonomske, tehničko-tehnološke, sociološke, psihološke i druge mere, čijim se sinergijama ostvaruju najefikasniji i najefektivniji rezultati.

Na ovaj način, saobraćajno planiranje obuhvata i:sistematično merenje i proračunavanje buke koja nastaje od saobraćaja, modelo-- vanje saobraćajnih tokova i davanje smernica za buduće prostorne i urbanističke planove;sistematične režimske saobraćajne mere: regulisanje protoka teretnog saobraćaja - (prostorno i vremenski), ograničenje pristupa (prostorno i vremenski) i performansi dostavnih vozila (kroz izdavanje dozvola od strane Sekretarijata za saobraćaj), promo-visanje korišćenja bicikala za dostavu u pešačkim zonama, itd; regulisanje obavljanja komunalnih delatnosti (npr. odnošenje otpada, čišćenja - snega) sa aspekta poštovanja akustičkog komfora građana i propisanih indikatora buke;promovisanje eko-vožnje, sa što manje bespotrebnog dodavanja ili oduzimanja gasa - i sa nastojanjem da se održavaju konstantna brzina i konstantno ponašanje tokom vožnje;

27 Sustainable Urban Mobility Planning – SUMP.

Page 51: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

4. Urbanističke mere za smanjenje buke 49

promovisanje „zelenih“ javnih nabavki, kroz uvođenje aspekta zaštite od buke u ten-- derima za radove, npr. ugrađivanje tiših uličnih pokrivača od izuzetno elastičnog bitu-menskog veziva (njihova površina, tekstura i stepen poroznosti umanjuju nivo buke od 4,1 do 5,5 dB, a na njima nema razlike u nivou buke između suvog i mokrog stanja) ili za nabavke opreme, npr. električna i/ili hibridna vozila javnog prevoza i vozila javnih pre-duzeća (za čišćenje i odnošenje smeća, za čišćenje snega, vozila Parking servisa, i sl).

Šematski prikaz metodologije planiranja održive urbane mobilnosti.Izvor: Rupprecht Consult, 2013.

Prekretnica:urađena završna procena uticaja

Redovno ažurirati plan11.1

10.1

10.2

10.3

9.1

8.1

7.1

7.2

6.1

6.2

5.1

5.2

4.1

4.2

3.1

3.2

6.3

6.4

9.2

9.3

2.1

2.2

1.5

1.6

1.3

1.4

1.1

1.2

2.3

2.4

11.3

11.2Praviti pregled rezultata -shvatiti uspehe i neuspehe

Prepoznati nove izazove zanarednu generaciju POUM

Nadgledati sprovođenje plana

Informisaii i angažovaii građane

Proveriti napredak kadostizanju ciljeva

11. Izvući pouku

10. Оbezbediti pravilno upravljanje ikomunikaciju Implementacija

plana

Polazna tačka: "Želimo da poboljšamo mobilnostikvaIitet života za naše građane”

Obavezati se na principe održive mobilnosti

Proceniti utkaj regionalnog/nacionalnog okvira

Sprovesti samoprocenu

Napraviti pregled raspoloživih resursa

Definisati osnovnu vremensku dinamiku

Gledati izvan svojih granicai odgovornosti

Težiti koordinaciji politika iintegralnom pristupu u planiranju

Planirati uključenje interesnihgrupa i građana

Složiti se oko plana rada inačina upravljanja projektom

Analizirati probleme i potencijale

Razviti scenarije

identifikovati ključne aktere i zainteresovane strane 1. Ustanoviti sopstveni potencijal zauspešan POUM

2. Definisatiproces razvoja i obuhvat plana

3. Analiziratistanje mobilnostii razviti scenarije

Prekretnica: urađena analizaproblema i potencijala

Dobrapriprema

Prekretnica: usvojen POUM

Proveriti kvalitetplana

Usvojiti plan

Odrediti vlasništvonad planom

Organizovati monitoringi evaluaciju

Dodeltti odgovornost i sredstva

Pripremiti akcioni i flnansijski plan

9. Usvojiti Planodržive urbane mobilnosti

Razrada plana 8. Ugraditi monitoring i

procenu uticaja u plan

7. Složiti se okoodgovornosti i omogućiti finansiranje 6. Razraditi

efikasan paket mora

Planiranjeodržive urbane

mobilnosti

Racionalno itransparentno postavljanje

ciljeva

5. Postaviti prioritete imerljive ciljeve

4, Razvitizajedničku viziju

Razviti zajedničkuviziju mobilnosti i dalje

Aktivno informisati javnost

Definisati prioritete za mobillnost

Postaviti PAMETNE ciljeve

Prekretnica:definisanemere

Prepoznati najefikasnije mete

Učiti iz iskustva drugih

Postići najbolji kvalitet za cenu

Koristiti sinergiju i praviti integralne pakete mera

Page 52: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

50 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

4.3. Arhitektonske mere

Buka u zatvorenim prostorima u velikoj meri zavisi od odnosa ulice/puta i okolnog terena, rastojanja zgrade od saobraćajnice, ali i prostorne organizacije zgrade, volumetrije, odnosno gabarita objekta, kao i od funkcionalne analize i projektovanja detalja.

Pozicija, gabarit, organizacija

Načelno se preporučuje veća gustina bloka i pozicioniranje poslovno-komercijalnih sadrža-ja uz veće saobraćajnice, tako da izgradnja komercijalnih objekata uz saobraćajnicu štiti stam-bene objekte u svojoj zaleđini.

Za zgrade u okolini auto-puta, treba imati u vidu da ukoliko je cilj da se na fasadi zgrade zabeleži ekvivalentni nivo buke od 60 dB(A), pri protoku od 2.000 vozila na sat (od čega je 20% teških vozila), neophodno je da zgrada bude udaljena najmanje 100 m od samog auto-puta.

Pozicioniranje objekata u odnosu na saobraćajnicu.Izvor: Mijić, 2000.

Page 53: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

4. Urbanističke mere za smanjenje buke 51

Ukoliko je nužno stambene objekte pozicionirati uz saobraćajnicu, treba kraću stranu - objekta izložiti većem nivou buke – uz ulicu, i shodno tome projektovati dnevne i noć-ne zone stanova. Volumetrijom, odnosno svojim gabaritom, zgrada sama sebi može predstavljati zaštitu od buke.

Pozicioniranje bučnih i tihih prostorija i instalacije.Izvor: Mijić, 2000.

Pri projektovanju, posebnu pažnju treba posvetiti pozicioniranju - instalacija u odnosu na zone stambenih jedinica koje treba da budu tihe, kao i na upotrebu tiših materijala i građevinskih proizvoda – cevi i kanala od izolujućih materijala ili sa dodatnom akustič-kom izolacijom.

Page 54: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

52 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

Detalji konstrukcije i instalacija koji povećavaju akustički komfor.Izvor: Mijić, 2000.

Zvučna zaštita

Zvučna zaštita se sprovodi kroz projektovanje i izvođenje zvučne izolacije građevinskih kon-strukcija. Zvučna izolacija, kao važno svojstvo građevinske konstrukcije da umanjuje prenošenje zvučne energije iz jednog prostora u drugi, može da štiti od vazdušnog ili strukturnog zvuka. Na objektu se ostvaruje arhitektonsko-građevinskim merama koje sprečavaju prenos zvuka.

Projektno-tehnička dokumentacija za građenje, odnosno rekonstrukciju objekata visoko-gradnje treba da sadrži proračun iz oblasti građevinske fizike, a u okviru njega i proračun ter-mičke i proračun zvučne zaštite.

Page 55: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

4. Urbanističke mere za smanjenje buke 53

Zvučna izolacija od udarne buke.Izvor: Akustik inženjering, 2014.

Objekat kao izvor buke – procena uticaja na životnu sredinu

Pri izradi projektno-tehničke dokumentacije za objekat za koji se procenjuje da će i sam biti izvor buke (industrijsko postrojenje, postrojenje za preradu otpadnih voda, postrojenje za tretman čvrstog otpada, itd.), potrebno je izraditi studiju procene uticaja projekta na životnu sredinu, pa se mora uraditi procena nivoa buke i moraju se predložiti mere zaštite od buke u životnoj sredini.

Ova oblast definisana je sledećim propisima:Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu- 28;Pravilnikom o sadržini zahteva o potrebi procene uticaja i sadržini zahteva za određiva-- nje obima i sadržaja studije o proceni uticaja na životnu sredinu29;Pravilnikom o sadržini studije o proceni uticaja na životnu sredinu- 30.

Kroz studiju o proceni uticaja na životnu sredinu neophodno je predvideti moguće nepo-sredne i posredne štetne efekte buke na životnu sredinu, ali i utvrditi uslove i mere kojima se štetni efekti buke mogu sprečiti, smanjiti ili otkloniti.

28 „Službeni glasnik RS“, br. 135/2004 i 36/2009.29 „Službeni glasnik RS“, br. 69/2005.30 „Službeni glasnik RS“, br. 69/2005.

Page 56: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

54 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

Postrojenje za preradu otpadnih voda „Bele vode“ Beograd, Taložnik za II filtersko postrojenje.Izvor: Ekolog, 2014.

4.4. Građevinske mere

Građevinske mere podrazumevaju profesionalno izvođenje građevinskih radova i detalja, uz ispravnu upotrebu i ugradnju izolacionih i tihih materijala, u skladu sa projektno-tehničkom dokumentacijom.

Nakon izgradnje, obavezno je izvršiti tehnički pregled objekta kako bi se pristupilo izda-vanju upotrebne dozvole. Pri tehničkom pregledu, proveravaju se položaj i osnovne dimenzije objekta, npr. da li su poštovani propisani uslovi o minimalnoj udaljenosti objekta, odnosno njegovih delova od granica građevinske parcele i ranije izgrađenih objekata na istoj i susednim parcelama. Za pojedine vrste objekata proveravaju se elementi tehničke zaštite objekta, među kojima su i delovi objekta, odnosno radovi kojima se obezbeđuje odgovarajuća zvučna zaštita. Za sve objekte se pregledom instalacija naročito proverava termička zaštita cevi, provodnika i kanala koji su ugrađeni. Ovo je definisano Pravilnikom o sadržini i načinu vršenja tehničkog pregleda objekta i izdavanju upotrebne dozvole31 (čl. 7, 9, 11).

31 „Službeni glasnik RS“, br. 93/2011.

Page 57: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

4. Urbanističke mere za smanjenje buke 55

Za projekte za koje je izrađena studija o proceni uticaja na životnu sredinu, tehničkim pregledom se utvrđuje i ispunjenost uslova i mera zaštite od buke, odnosno zvučne zaštite. Nakon ove provere, izdaje se integrisana dozvola na osnovu ispunjenosti uslova za rad postrojenja i obavljanja aktivno-sti, a u skladu sa Zakonom o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine32.

4.5. Pravne, ekonomske i administrativne mere

Značajno unapređenje u upravljanju bukom moglo bi se sprovesti i kroz regulatorne delat-nosti, a na osnovu inostranih primera dobre prakse. Neke od konkretnih mera za smanjenje i kontrolu buke u gradskim sredinama koje se mogu postići definisanjem pravnih akata koji se odnose na planiranje i izgradnju, jesu:

definisanje - tihih zona u urbanističkim planovima, simultanim radom na urbanističkom planiranju i akustičkom zoniranju;uvođenje odredbe o procentu - tihih fasada svake stambene jedinice u nacionalne standarde;definisanje regulatornog okvira za davanje subvencija za građevinske radove rekon-- strukcije javnih objekata i privatnih kuća koji podižu akustički komfor, što bi se moglo povezati sa regulisanjem Budžetskog fonda za unapređenje energetske efikasnosti Re-publike Srbije33, te istovremeno tretirati i termičku i akustičku izolaciju;usvajanje pravila za umanjenje cene nekretnine u zavisnosti od prekoračenja propisane - granične vrednosti buke – na nacionalnom nivou.

Primena ovih i sličnih pravno-ekonomskih mera posledično bi dovela i do intenzivnije pri-mene planerskih, arhitektonskih i građevinskih mera.

Izrada strateških karata buke i detaljnih mapa buke

Izrada strateških karata buke, kao što je prethodno objašnjeno, jeste prikazivanje podata-ka o postojećim ili procenjenim nivoima buke, uključujući prekoračenja propisanih graničnih vrednosti, broj ljudi izloženih buci na nekom području ili broj domaćinstava izloženih određe-nim vrednostima indikatora buke na određenom području. Pored toga što je izrada strateških karata buke zakonski obavezna, ona je i najefikasniji instrument za upravljanje bukom u grad-skom području jer predstavlja neophodan preduslov za izradu akcionih planova i definisanje efikasnih i ekonomski opravdanih mera za smanjenje buke.

32 „Službeni glasnik RS“, br. 135/2004.33 Fond je definisan Zakonom o efikasnom korišćenju energije, „Službeni glasnik RS“, br. 25/2013.

Page 58: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

56 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

Dodatno, mogu se raditi i detaljne mape buke koje analiziraju sve izvore buke i sve vrednosti indikatora buke na svim fasadama svih stanova (od najizloženijih do tihih fasada). Rezultati ovih mapa daju informacije za dimenzionisanje zvučne izolacije na fasadama, ali i za izbor prozora, ventilacionih kanala, instalacionih cevi itd, što je izuzetno značajno pri rekonstrukciji objekata.

Primeri prikaza detaljnih mapa buke.Izvor: Prezentacije stručnjaka Grada Malmea u okviru Programa „Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji u procesu evropskih integracija“, 2014.

Page 59: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

57

Literatura

Damjanović, D., Mitić, A. Upravljanje bukom u gradu Beogradu. Beograd: SKGO, 2015.

Directive 2002/49/EC of the European Parliament and of the Council of 25 June 2002 relating to the assessment and management of environmental noise – Declaration by the Commission in the Conciliation Committee on the Directive relating to the assessment and management of environmental noise. Official Journal L 189, 18.7.2002, pp. 12–25 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32002L0049&from=EN 20.05.2014 [pristupljeno 5. 10. 2014].

Doyle, Y. G., Brunning, D., Cryer, P. C., Hedley, S. and Russell-Hodgson, C. Healthy Cities Indicators. Analysis of data from across Europe. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe, 1996.

Generalni plan Beograda 2021. Beograd: Urbanistički zavod Beograda, 2003.

Maibach, M., Schreyer, C., Sutter, D., van Essen, H. P., Boon, B.H., Smokers, R., Schroten, A., Doll, C., Pawlowska, B., Bak, M. Handbook on estimation of external costs in the transport sector. Delft: CE, 2008.

Mijić, M. Akustika u arhitekturi. Beograd: Nauka, 2000.

Odluka o radnom vremenu ugostiteljskih, zanatskih i trgovinskih objekata na teritoriji grada Beograda. „Službeni list grada Beograda“, br. 86/2014.

Office of Planning, Environment & Realty of the The Federal Highway Administration (FHWA), U.S. Department for Transportation, 2014 http://www.archdaily.com/tag/bread-studio/ [pristupljeno 30. 10. 2014].

Parkin P. H., Hamfriz H. R. Akustika, buka i zgrade. Beograd: Građevinska knjiga, 1969.

Pravilnik o merilima nivoa zvuka. „Službeni glasnik RS“, br. 39/2014.

Pravilnik o metodama merenja buke, sadržini i obimu izveštaja o merenju buke. „Službeni glasnik RS“, br. 72/2010.

Pravilnik o metodologiji za izradu akcionih planova. „Službeni glasnik RS“, br. 72/2010.

Page 60: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

58 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

Pravilnik o metodologiji za određivanje akustičkih zona. „Službeni glasnik RS“, br. 72/2010.

Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri izlaganju buci. „Službeni glasnik RS“, br. 96/2011.

Pravilnik o sadržini i metodama izrade strateških karata buke i načinu njihovog prikazivanja javnosti. „Službeni glasnik RS“, br. 80/2010.

Pravilnik o sadržini i načinu vršenja tehničkog pregleda objekta i izdavanju upotrebne dozvole. „Službeni glasnik RS“, br. 93/2011.

Pravilnik o sadržini studije o proceni uticaja na životnu sredinu. „Službeni glasnik RS“, br. 69/2005.

Pravilnik o sadržini zahteva o potrebi procene uticaja i sadržini zahteva za određivanje obima i sadržaja studije o proceni uticaja na životnu sredinu. „Službeni glasnik RS“, br. 69/2005.

Pravilnik o uslovima koje mora da ispunjava stručna organizacija za merenje buke, kao i dokumentacija koja se podnosi uz zahtev za dobijanje ovlašćenja za merenje buke. „Službeni glasnik RS“, br. 72/2010.

Pravilnik o uslovima koje sa aspekta bezbednosti saobraćaja moraju da ispunjavaju putni objekti i drugi elementi javnog puta. „Službeni glasnik RS“, br. 50/2011.

Jevđenić, A. “NOSTRAM, Novosadski Transportni Saobraćajni model“, CiViNET, (Prezentacija), (4. 11. 2014), Zagreb: Radionica- Planovi održive mobilnosti- koncept i primjena u Sloveniji, Hrvatskoj i susjednim zemljama, 2014. http://www.odraz.hr/media/215849/7_prezentacija%20nostram_zg_2014.pdf [pristupljeno 5. 10. 2014].

Program zaštite životne sredine Grada Beograda. Beograd: Gradski sekretarijat za zaštitu životne sredine, 2013.

Regionalni prostorni plan administrativnog područja grada Beograda („Službeni list grada Beograda“, br. 10/2004).

Regulation (EU) No 540/2014 of the European Parliament and of the Council of 16 April 2014 on the sound level of motor vehicles and of replacement silencing systems, and amending Directive 2007/46/EC and repealing Directive 70/157/EEC Text with EEA relevance. Official Journal L 158, 27. 5. 2014, pp. 131–195 25 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014R0540&from=EN [pristupljeno 5. 10. 2014].

Rešenje o utvrđivanju Programa korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine Grada Beograda za period januar–jun 2014. godine. „Službeni list grada Beograda“, br. 37/2014.

Statut grada Beograda. „Službeni list grada Beograda“, br. 39/2008.

Page 61: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

Literatura 59

Studio BREAD, “Projekat Šumski koridor”. Archdaily, 2012. http://www.archdaily.com/tag/bread-studio/ [pristupljeno 30. 10. 2014].

Šematski prikaz metodologije planiranja održive urbanemobilnosti, Rupprecht Consult, 2013. http://www.rupprecht-consult.eu/uploads/tx_rupprecht/sump_brochure_sr_web.pdf [pristupljeno 28. 10. 2014].

European Environment Agency and European Commission. Towards an Urban Atlas – Assessment of spatial data on 25 cities and urban areas. No. 30 Environmental issue report Copenhagen: EEA, EC, 2002.

Towards More Sustainable Urban Land Use: Advice to the European Commission for Policy and Action. Advisory Report by EU Expert Group on the Urban Environment to the European Commission, January 2001, http://ec.europa.eu/environment/urban/pdf/landuse_wg.pdf [pristupljeno 5. 9. 2014].

Traffic Noise Causes Heart Attacks, Early Deaths Across Europe, Bonn, Germany, April 1, 2011 (ENS), http://www.ens-newswire.com/ens/apr2011/2011-04-01-02.html [pristupljeno 5. 9. 2014].

Uredba o indikatorima buke, graničnim vrednostima, metodama za ocenjivanje indikatora buke, uznemiravanja i štetnih efekata buke u životnoj sredini i na zdravlje ljudi, kao i vrstama i načinu prikupljanja podataka potrebnih za njihovo ocenjivanje. „Službeni glasnik RS“, br. 75/2010.

Zakon o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine. „Službeni glasnik RS“, br. 135/2004.

Zakon o javnim putevima. „Službeni glasnik RS“, br. 101/2005, 123/2007 i 101/2011.

Zakon o planiranju i izgradnji. „Službeni glasnik RS“, br. 72/2009, 81/2009 – ispr., 64/2010 – odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 – odluka US, 50/2013 – odluka US, 98/2013 – odluka US, 132/2014 i 145/2014.

Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu. „Službeni glasnik RS“, br. 135/2004 i 36/2009.

Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu. „Službeni glasnik RS“, br. 135/2004 i 88/2010.

Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini. „Službeni glasnik RS“, br. 36/2009 i 88/2010.

Zakon o zaštiti životne sredine. „Službeni glasnik RS“, br. 36/2009.

Zlatanović-Tomašević, Vesna D. Upravljanje bukom kao ekološkim problemom u gradu – doktorska disertacija. Beograd: Arhitektonski fakultet, 2008.

Page 62: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

60 URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU BEOGRADU

Elektronski izvorihttp://ec.europa.eu/environment/noise/home.htm

www.eko.bg.gov.rs

www.euro.who.int/en/health-topics/environment-and-health/noise

www.hidmet.sr.gov.rs

www.msha.gov

www.osha.gov

www.sepa.gov.rs

Page 63: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU
Page 64: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU
Page 65: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU
Page 66: URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE U GRADU

Program PODRŠKA LOKALNIM SAMOUPRAVAMA U SRBIJI U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA

Мakedonska 22/VIII11000 Beograd

Tel: 011 3223 446Faks: 011 3221 215

e-mail: [email protected]

www.skgo.orgeuintegracije.skgo.org

www.facebook.com/skgo.sctmwww.twitter.com/skgo_sctm

Program PODRŠKA LOKALNIM SAMOUPRAVAMA U SRBIJI U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA

URBANISTIČKE MERE ZA SMANJENJE BUKE

U GRADU BEOGRADU