1

UPRAVNO PRAVO1. ODREIVANJE POJMA UPRAVE 2. NASTANAK I RAZVOJ UPRAVNOG PRAVA I ZNANOSTI UPRAVNOG PRAVA3. ODNOS UPRAVNOG PRAVA PREMA DRUGIM PRAVNIM GRANAMA

4. PODVOENJE UPRAVE POD PRAVO I NAELO ZAKONITOSTI UPRAVE 5. PRAVNA VRELA (IZVORI) UPRAVNOG PRAVA 6. KONTROLA NAD UPRAVOM 7. ODGOVORNOST ZA TETU 8. OSOBNI STATUS GRAANSKA STANJA9. DRAVLJANSTVO

14. ODNOSI DRAVNE UPRAVE 17. UPRAVNI AKT 18. UPRAVNI POSTUPAK 19. UPRAVNI SPOR 20. PREKRAJI 21. UPRAVNO PRAVO S OBZIROM NA STVARI 22. UPRAVNOPRAVNA OGRANIENJA VLASNITVA

www.pravokutnik.net

2

1.Odreivanje pojma upravePojam uprave predstavlja jedno od najspornijih pitanja upr. prava. Bit problema svodi se na odreivanje specifinosti u funkcioniranju uprave po kojima se ona razlikuje od 2 dr. tijela i drutv. asocijacija, kao i specifinosti organizacijske strukture uprave. Pojam uprave odreen je drutv.- polit. ureenjem odreene zemlje; ovisno o promjenama u drutv.- polit. sustavu, mijenja se i drutv. poloaj i uloga uprave. Skup problema vezanih uz odreivanje pojma uprave poinje ve pri njegovom jezinom odreenju. U naoj literaturi i zakonodavstvu dugo su se upotrebljavali pojmovi uprava i administracija. U novije vrijeme u zakonskim tekstovima izraz administracija zamjenjuje se gotovo uvijek pojmom uprava. Izuzeci su npr. 1.ZUP u kojem se govori o administrativnom izvrenju, 2.Zakon o lokal. i podrunoj samoupravi 3.Zakon o dr. slubenicima i namjetenicima gdje se spominje obavljanje administrativnih poslova. Pojam administracija upotrebljava se danas vie u smislu strunog aparata to obavlja odreene tehnike operacije.

2 Osnovna gledita pojma uprave:1) organizacijsko ili formalno gledite ono promatra upravu sa stajalita tijela koja obavljaju upravne funkcije i sa stajalita forme u kojoj se te funkcije obavljaju. Organiz. pojam uprave mogu je u sustavima koji poivaju na naelu diobe vlasti. Kritika odreivanja pojma uprave s organizacijskog gledita polazi od uoljivih nedostataka. Prvenstveno se prigovara da pojam uprave u organizacijskom smislu ne stvara razlike izmeu biti tog pojma i organizacijskog pojma drugih dravnih tijela. Upravnu funkciju kao povlasticu tijela dr. uprave, obavljaju i druga dr. tijela (prema hrv. pravu mogue je javnoj ustanovi povjeriti da u sklopu djelatnosti radi koje je osnovana obavlja i odreene poslove to inae ine bitan dio klasinih funkcija dr. uprave npr. rjeavanje u pojedinanim upr. stvarima o pr. i obvezama i odgovornosti fizikih i pr. osoba. 2)funkcionalno ili materijalno gledite ono upravu promatra sa stajalita sadraja upr. djelatnosti: A)pozitivno stajalite pojam uprave izraen je pravnim aktima koje ona donosi odnosno akcijama koje poduzima (francuska teorija) tj. ciljem koji uprava eli postii (njemaka teorija) B)negativno stajalite uprava je ona djelatnost koja ostaje izvan zakonodavstva i sudstva

Teorija razlikuje tzv.:1)autoritativnu upravu o njoj je rije kada tijela uprave prema 2 subjektima istupaju s javnim ovlatenjima i autoritetom vlasti i neautoritativnu upravu tijela uprave javljaju se bez autoriteta vlastiwww.pravokutnik.net

3

2)posredna uprava postoji kada neposrednu djelatnost uprave obavljaju imbenici izvan upr. aparata (npr. graani), dok uprava samo nadzire i regulira tu djelatnost neposredna uprava postoji onda kada uprava sama neposredno djeluje

Javna uprava definira se kao izvravanje javne politike koju utvrujupredstavnika tijela odnosno kao skup javnih slubi koje osiguravaju izvravanje zadataka znaajnih za dravu, a u cilju ostvarivanja javne koristi. Pojam javna uprava koristi se i za proirenje opeg pojma uprave, tako to se pod jav. upr. podrazumijevaju i druga tijela i pr. osobe koje obavljaju upr. poslove.

Pojam uprave u hrvatskoj teorijiM. Smrekar dao je 1 od najstarijih definicija uprave u hrv. pravnoj teoriji: promatrajui upravu sa stajalita diobe vlasti definirao ju je kao treu granu djelatnosti dr. vlasti iji je cilj skrbiti se oko promicanja opih dr. interesa. Prof. Krbek govori o pojmu uprave u 2 smisla: a) u funkcionalnom uprava kao djelatnost b) u organizacijskom uprava kao aparat koji provodi tu djelatnost On je razlikovao upravu u uem i irem smislu: upravu u uem smislu ine samo tijela dr. uprave, dok upravu u irem smislu ine i drutv. organizacije pa i pojedinci kada obavljaju javnu slubu. Prof. Pusi je takoer razlikovao 2 znaenja uprave: uprava kao upr. organizacija i uprava kao upravljanje. Danas se pojam dr. uprave ograniava na upravu u uem smislu; uprava se definira kao skup dr. tijela koja su pozitivnim normama odreena kao upravna, ija se djelatnost posebno oituje u neposrednoj provedbi zakona, rjeavanju u upr. stvarima, provedbi upravnog nadzora, obavljanju materijalnih radnji, obavljanju dr. upr. i strunih poslova koji su joj stavljeni u nadlenost.

I.P. Pojam uprave u zakonodavstvu (prema Zakonu o sustavu dr.uprave)?

Pojam uprave u zakonodavstvuPod upravom u zakon. tekstovima oznaavaju se odreeni organizacijski oblici, vrsta tijela koja obavljaju izvjesne funcije. Ustav RH govori o dr. upravi. Sadri odredbe o Vladi RH kao tijelu koje obavlja izvrnu vlast.www.pravokutnik.net

4

Zakon o sustavu dr. uprave utvruje tijela dr. uprave: 1)ministarstva 2) sredinji dravni uredi Vlade RH 3)dr. upravne organizacije 4)uredi dr. uprave u upanijama Za obavljanje odre.poslova dr. uprave iz nadle. sredinjih tijela dr. uprave mogu se u upaniji, gradu i opini osnivati podrune jedinice. Za obavljanje odre. poslova dr. uprave iz nadlenosti ureda dr. uprave u jed. podru. (reg.) samouprave mogu se u gradu, odn. opini osnivati ispostave. Zakon o lokal. i podrunoj samoupravi propisuje da se za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokal. i podrune samuprave kao i poslova dr. uprave prenesenih na te jedinice ustrojavaju upr. odjeli i slube. Poslovi dr. uprave su: 1)neposredna provedba zakona 2)donoenje propisa za njihovu provedbu 3)obavljanje upr. nadzora 4)dr. upravni i struni poslovi. Poslovi dr.uprave ureuju se zakonom.

I.P. Objasniti institut jav.slube (vrsta pojma javna sluba, naela na kojima poiva voenje jav.slube, nain na koji se neka sluba proglaava jav.slubom)?

Javna slubaPojam javna sluba nastao je krajem 19.st. u praksi francuskog Dravnog savjeta, koji javnu slubu oznaava kao aktivnost uprave prema naelima javnog prava. Prema Duguitu, koji je formirao posebnu tzv. kolu javne slube, itava drava je skup jav. slubi (nj. sljedbenici:Jeze, Bonnard, Rolland). Kao osnovni element u sadraju jav. slube uzima se zadovoljenje opeg interesa.

2 pojma jav. slube:A)formalni pojam jav. slu. polazi od nositelja jav. sl.; bitno je da javnu slubu obavlja neka javnopravna osoba. B)materijalni pojam jav. slube teite stavlja na prirodu slube tj. sadraj nj. djelatnosti. Bitno je da odreena sluba ima posebnu vanost za ostvarenje odreenih interesa drutv. zajednice pa da joj se prizna karakter javne slube.

Vano je pitanje tko daje nekoj slubi karakter javne, zbog ega i na koji nain se neka sluba proglaava javnom?Odreenoj djelatnosti karakter javne slube priznaje drutvena zajednica i to prvenstveno zbog shvaanja izuzetne vanosti to ta sluba i njezino normalno obavljanje imaju za opi interes. Tu je najee odluujui element ope koristi.

www.pravokutnik.net

5

Naela javne slube:a)Naelo kontinuiteta = sluba mora funkcionirati neprekidno b)Naelo prilagodljivosti = sluba se mora prilagoavati promjenljivim potrebama javnog prava c)Naelo primata = jav. slube u odnosu na privatnu iz ega proizlazi nj. diferencijalni pr. reim d)Naelo nemerkantilnosti = financijski moment ne smije biti odluan tj. jav. sl. se ne smije osnivati radi stjecanja koristi.

Karakter jav. slube podjeljuje se opim aktom, rjee pr. normom. Postojanje jav. slube uvjetuju 2 elementa:1.djelatnost koja mora biti prijeko potrebna za zadovoljenje opih drut. potreba i 2.pr.norma koja takvu djelatnost izdvaja kao posebnu jav. sl. dajui joj poseban drutv. tretman

I.P. Razjasnite kako se pojam jav.slube odreuje u zakonodavstvu?

Pojam javne slube u zakonodavstvuPojam jav. slube iroko je prisutan i u zak. tekstovima. Posebno se iroko tim pojmom koristio bivi jug. zakonodavac proglaavajui u vremenu od 1952.g. u ex Yu. itav niz djelatnosti proglaen jav. sl. ali bez preciznih kriterija pomou kojih bi se mogao utvrditi nj. prav. reim. Nakon 1963.g. pojam jav. sl. zamjenjen je pojmom radna organizacija. Ustavima iz 1974.g. uveden je pojam djelatnosti odnosno poslovi od posebnog drutv. interesa. Ustav RH iz 1990.g. ponovno uvodi pojam jav.sl.; meutim Ustav je prepustio zakonu da poblie definira ustrojstvo i funkcioniranje ovih slubi. Ustav sadri samo 2 odredbe izravno vezane za jav.sl.: 1)svaki graanin ima pravo pod jednakim uvjetima biti primljen u jav. sl. 2)zakonom se moe ograniiti pr. na trajk u jav. slubama. Posebni zakoni definiraju pojedine djelatnosti kao jav. sl. i utvrujui ujedno bitne elemente nj. ustrojstva i djelovanja. Npr: Zakon o lokal. samoupravi i upravi, Zakon o visokim uilitima, Zakon o zdravstv. zatiti Najvei broj jav. slubi u mater. smislu ostvaruje se kroz organizacijski oblik ustanove.

www.pravokutnik.net

6

I.P. Objasni pojam i vrste ustanova?

UstanoveUstanova kao institucija ima 2 izraza:1.organizacijski izraz ustanove izraen je organizacijskim oblikom stvorenim radi ostvarivanja sadraja funkcije zbog koje se ustanova osniva npr. kole, fakulteti, bolnice i dr. 2.sadrajni (funkcionalni) ustanove izraen je ukupnou djelatnosti koje ustanova preko ustrojenog organizac. oblika ostvaruje npr. djelatnosti odgoja, znanosti, zdravstva i dr. Razlikujemo: 1)samostalne i nesamostalne ustanove (ovisno o tome ima li jav. ust. znaenje pravne osobe); 2)obvezne i fakultativne slube (ovisno o obveznosti nj. koritenja); 3)naplatnu i besplatnu slubu. Pojam jav. ustanove najee se vee uz materijalni pojam jav. sl.

Naela za obavljanje djelatnosti ustanova1.naelo samostalnosti ustanove svoju djelatnost obavljaju samostalno, a ograniavanje nj. samostalnosti mogue je iskljuivo na temelju zakona; 2.naelo zakonitosti nadovezuje se na n. samostalnosti jer ustanove obavljaju svoju djelatnost samostalno, ali se ona mora obavljati pod uvjetima i na nain odreen zakonom i na zakonu utvrenom propisu, aktom o osnivanju, statutom i dr. opim aktima, kao i u skladu sa znanstvenim dostignuima i pravilima struke; 3.naelo kontinuiteta kako djelatnost ustanova ima izrazito drutveno znaenje, ta se djelatnost mora obavljati trajno. U skladu s tim je i ustavna odredba o mogunosti ograniavanja prava na trajk; 4.naelo dunosti pruanja usluga iz kruga djelatnosti za koje se ustanova osniva s obzirom da se ustanova osniva za pruanje odreenih usluga, kada se ispune uvjeti za takvo pruanje, ona je duna pruiti uslugu (npr. zdravstveni osiguranik zatrai zdravstvenu zatitu); 5.naelo jednakosti uivatelja slube ustanova mora pruiti svakom uivatelju pod jednakim uvjetima jednake usluge; 6.naelo javnosti rad ustanova je javan, a postoji i obveza ustanova da pravodobno i istinito izvjetavaju javnost o obavljanju svoje djelatnosti; 7.naelo nemerkantilnosti ustanova se ne osniva radi stjecanja dobiti; na ustanovu koja stjee dobit primjenjuju se propisi koji vae za trgovaka drutva.

www.pravokutnik.net

7

I.P. Pravni reim ustanova u hrvatskom pravu (organi, nain njihova formiranja, djelokrug,pravni propisi, bitni elementi, osnivai, akt o osnivanju)?

Pravni reim ustanova u hrvatskom pravuU naem pravu Zakon o ustanovama vai kao lex generalis, a uz nj. postoje brojni posebni zakoni koji ureuju ustrojstvo i funkcioniranje ustanova u pojedinim oblastima. Prema Zakonu o ustanovama, ustanova je pr. osoba koja se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, porta, tjel. kulture, tehnike kulture, zdravstva, soc. skrbi, skrbi o djeci, skrbi o invalidima i dr. djelatnosti ako se ove ne obavljaju radi stjecanja dobiti.

4 bitna elementa ustanove:1)Ustanova je pravna osoba, to znai da moe u pr. prometu stjecati pr. i preuzimati obveze, moe biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te moe biti stranka u postupcima pred sudovima, dr. dr. tijelima i tijelima s javnim ovlastima. Svojstvo pravne osobe stjee upisom u sudski registar ustanova, a gubi brisanjem iz registra. 2)Ustanova se osniva za trajno obavljanje odreenih djelatnosti 3)Ustanova se osniva za obavljanje tzv. drutvenih djelatnosti 4)Ustanova se u pravilu ne osniva radi stjecanja dobiti (nemerkan.)

OSNIVA ustanove moe biti domaa i strana fizika i pravna osoba. OSNIVANJE ustanove vri se aktom o osnivanju kojeg donosi osniva. Akt o osnivanju ustanove mora sadravati odredbe o:1.tvrtki, nazivu, odnosno imenu, te sjeditu, odnosno prebivalitu osnivaa; 2.nazivu i sjeditu ustanove; 3.djelatnosti ustanove, 4.tijelima, 5.o upravljanju ustanovom te voenju nj. poslovanja, 6.sredstvima za osnivanje i poetak rada, 7.nainu raspolaganja dobiti, 8.pokrivanju gubitaka, 9.o ogranienjima glede stjecanja, optereivanja i otuivanja nekretnina i druge imovine, 10.o meusobnim pr. i obvezama osnivaa i ustanove. NAZIV ustanove mora upuivati na nj. djelatnost. DJELATNOST ustanove odreuje se aktom o osnivanju. Djelatnost se upisuje u sudski registar ustanova. Ustanova moe poeti obavljati svoju djelatnost tek nakon to je upisana u sud. registar ustanova i nakon to je od nadlenog dr. tijela pribavila konano rjeenje da su ispunjeni svi tehniki, zdravstveni, ekoloki i dr. uvjeti propisani za obavljanje te djelatnosti. Unutarnje ustrojstvo ustanove ureuje se statutom.www.pravokutnik.net

8

Tijela ustanove:1.UPRAVNO VIJEE - upravlja ustanovom. Njegov se sastav, nain imenovanja odnosno izbora lanova i trajanje mandata kao i nain donoenja odluka utvruju zakonom, odnosno aktom o osnivanju i statutom; 2.RAVNATELJ - je voditelj ustanove kojeg na osnovi jav. natjeaja imenuje upr. vijee. On organizira i vodi rad i poslovanje ustanove, predstavlja i zastupa ustanovu, poduzima sve pr. radnje u ime i za raun ustanove, zastupa ustanovu u svim postupcima pred sudovima i dr. dravnim tijelima te pr. osobama s javnim ovlastima te je odgovoran za zakonitost rada ustanove. 3.Ustanova moe imati i STRUNO VIJEE ili dr. kolegijalni organ koji e odluivati o strunim pitanjima rada ustanove u sklopu nadlenosti utvrenih zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove. Opi akti ustanove su statut i dr. opi akti koji moraju biti u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove. Te akte donosi, u pravilu upr. vijee i oni ne mogu imati povratno djelovanje. NADZOR nad zakonitou rada ustanove i nj. opih akata obavlja nadleno ministarstvo ako zakonom nije odreeno da nadzor obavlja dr. tijelo dr. uprave.

I.P. Posebni pravni status javnih ustanova (Tko i kako upravlja)? I.P. Javne ustanove (tko ih osniva, postupak osnivanja?

Posebni pr. status javnih ustanovaPosebni pravni reim javnih ustanova ogleda se u sljedeem: 1.Javna ustanova se OSNIVA za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti ustanova ako je zakonom odreeno da se ona obavlja kao javna sluba; prema tome, uvijek kad posebni zakon propisuje da se odreena djelatnost obavlja kao jav. sluba, za tu se djelatnost nuno osniva jav. ustanova. Ali javna ustanova se moe osnovati i za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti koja nije odreena kao jav. sluba, ako se one obavljaju na nain i pod uvjetima koji su propisani za javnu slubu. 2.OSNIVAI jav. ustanova su gotovo uvijek javnopravna tijela. Javnu ustanovu mogu osnovati: RH, te jedinica lokal. i podrune samouprave (opina, grad, upanija i grad Zagreb). Fizike i prav. osobe mogu biti osnovati jav. ustanovu samo ako je to zakonom izriito doputeno. Osniva javne ustanove je duan od ministarstva nadlenog za nadzor nad obavljanjem djelatnosti za koju se jav. ustanova osniva, zatraiti ocjenu sukladnosti odluke, sporazuma odnosno ugovora o osnivanju sa zakonom. Nadleno ministarstvo duno je donijeti i dostaviti rjeenje o ocjeni sukladnosti u roku od 2. mjeseca od dana predaje urednog zahtjeva (u suprotnom se smatra da je sukladan zakonu). Protiv rjeenja kojim se utvruje da odluka, sporazum odnosno ugovor o osnivanju nije sukladan zakonu, osniva moe pokrenuti upr. spor.

www.pravokutnik.net

9

3.Javna ustanova moe dobiti JAVNE OVLASTI. Rije je o oblikudelegacije nadlenosti s dr. tijela na pravne osobe izvan sustava dr. tijela (u ovom sluaju jav. ustanove). Zakon o ustanovama je glede podjeljivanja jav. ovlasti jav. ustanovama definirao 2 stvari: A)pr. osnovu (izvor) jav. ovlasti to su zakon odnosno na temelju zakona donesena odluka predstavnikog tijela jed. lokal., podrune samuprave i B)sadraj jav. ovlasti to je pr. da se opim aktima ureuju odreeni odnosi, da se rjeava u pojed. upr. stvarima o pr., obvezama i odgovornosti odreenih subjekta kao i eventualno pr. na obavljanje dr. jav. ovlasti.

Dunosti jav. ustanove kojoj je povjereno izvravanje jav. ovlasti:1.Jav. ustanova mora obavljati jav. ovlasti samo pod uvjetima, na nain i u postupku odreenom zakonom; 2.Pri rjeavanju u pojedinanim uprav. stvarima jav. ustanova mora primjenjivati Zakon o opem upr. post.; 3.Rad jav. ust. s jav. ovlastima je javan, a javnost se moe iskljuiti samo u sluajevima odreenim zakonom; 4.Glede uprav. nadzora vrijede opa pravila iz Zakona o sustavu dr. uprave. Tijela dr. uprave koja provode upr. nadzor, imaju prema javnoj ustanovi, u dijelu nadenosti koju ostvaruju na temelju jav. ovlasti iroka ovlatenja, a osobito: a)zahtijevati izvjea, podatke i dr. obavijesti o obavljanju poslova dr. uprave, b)raspraviti stanje izvravanja poslova dr. uprave i predloiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvrenja tih poslova, c)pokrenuti post. za utvrivanje odgovornosti odgovarajuih slubenika odn. namjetenika d)neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadlenosti jav. ustanove na nj. troak ako ocijene da se na dr. naine ne moe provesti zakon ili dr. propis a jav. ustanova nije obavila odreeni posao dr. uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku.

I.P. Institut koncesije prema Zakonu o koncesijama (to se stjee koncesijom, organi koji sudjeluju u postupku donoenja odluke o koncesiji, koji kriteriji se uzimaju u obzir prilikom donoenja odluke o koncesiji)? I.P. Objasnite institut koncesije i razliku u pravnoj prirodi akata koncesije?

Koncesije i koncesionirana javna slubaKoncesija u najirem smislu predstavlja akt vlasti 1 drave kojom se graanima te drave, 2 dravi ili stranim dravljanima dozvoljava na nj. podruju obavljanje onih djelatnosti za koje inae postoji zabrana.

Koncesije:www.pravokutnik.net

10

1)POLITIKE KONCESIJE se obino utvruju ugovorima izmeu drava i znae dozvolu 1 drave 2 da na njezinom teritoriju obavlja odre. djelatnost koja ograniava njenu suverenost; 2) EKONOMSKE KONCESIJE podjeljuju se ugovorom izmeu drave i koncesionara, a predstavljaju dozvolu koncesionaru za obavljanje odred. djelatnosti. Koncesija se podjeljuje uvijek na odreeno vrijeme.Rok trajanja koncesije ovisi o vrsti koncesije, uvjetima pod kojima se podjeljuje i slino. Koncesiju jav. vlast podjeljuje u pravilu posebnim aktom (rjee pr. normom). Subjekti postupka su javna vlast tj. davaoc koncesije i podnosilac zahtjeva (koncesionar), a predmet postupka je odluivanje o zahtjevu za izdavanje koncesije. Koncesija se podjeljuje na odreeno vrijeme. Nakon podjeljivanja koncesije slijedi, u pravilu sklapanje posebnog ugovora kojim se, prema prirodi podijeljene koncesije utvruju svi modaliteti nj. obavljanja. Ugovorne strane su tad najee javna vlast na ijem se teritoriju trebaju ostvarivati pr. iz podijeljene koncesije i koncesionar tj. osoba u iju je korist koncesija podijeljena.

Postoji razlika u prav. prirodi akata o koncesiji:a)akt kojim jav. vlast podjeljuje konc. ima znaenje individualnog i jednostranog akta koji predstavlja podlogu za sklapanje ug. o koncesiji; b)s druge strane, ugovor o konc. je u pravilu dvostran jer se zakljuuje uz suglasnost volja o najbitnijim pitanjima pr. i obveza za ostvarivanje konc.

Koncesije u hrvatskom pravuNakon II svj. rata, u bivoj Jugoslaviji nije postojao institut koncesije. Sve djelatnosti obavljali su javni, odnosno drutveni subjekti. Velik korak naprijed uinjen je 1988.g. Zakonom o stranim ulaganjima kojim je bila otvorena mogunost podjeljivanja konc. stranom ulagau. U RH institut konc. razraen je najprije Zakonom o koncesijama iz 1990.g. Novi Zakon o koncesijama donesen je 1992.g.: Koncesija se moe dati DOMAOJ I STRANOJ FIZIKOJ I PRAVNOJ OSOBI. Koncesijom se stjee: l. Pravo gospodarskog koritenja prirodnih bogatstava i drugih dobara za koje je zakonom odreeno da su od interesa za RH i 2. Pravo obavljanja djelatnosti od interesa za RH, te izgradnja i koritenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti. Koncesija se moe dati najdulje na vrijeme od 99 godina. Odluku o koncesiji donosi HRVATSKI SABOR, ali on na to moe ovlastiti i VLADU RH;www.pravokutnik.net

11

Prijedlog za donoenje odluke o konc. podnosi Vlada Rh nakon pribavljenog miljenja izvrnog tijela opine ili grada ili upanije na ijem se podruju stjee pravo gospodar. koritenja dobara za ije se koritenje podjeljuje koncesija. Odluka o koncesiji donosi se na osnovi javnog prikupljanja ponuda ili javnog natjeaja ili na zahtjev ako je to odreeno posebnim zakonom. Prilikom pripreme odluke o konc. Vlada osobito prosuuje: 1.POSLOVNI UGLED PODNOSITELJA PONUDE 2.POVOLJNOST PONUDE 3.SPOSOBNOST ZA OSTVARIVANJE KONC. 4.UTJECAJ NA OUVANJE I ZATITU OKOLIA Strune poslove oko pripremanja odluke i nadzor nad ostvarivanjem koncesije obavljaju nadlena ministarstva ili izvrno tijelo upanije ili grada. Vlada odnosno nadleno ministarstvo ili izvrno tijelo upanije/grada i podnositelj ponude sklapaju ugovor o koncesiji. Njime se moraju osigurati odreena jamstva za ostvarivanje gospodarske svrhe koncesije. Ugovorno plaanje naknade za konc. ide u prihod prorauna RH ili prorauna upanije/grada. Ugovori o konc. upisuju se u jedinstveni REGISTAR KONC. koji vodi Ministarstvo financija; Uz Zakon o konc. kao lex generalis, postoje i posebni zakoni (lex specialis): 1)Zakon o jav.cestama stranoj i domaoj prav. i fizi. osobi moe se izdati odobrenje za izgradnju, voenje ili iskoritavanje cesta i cestov. objekata, te dozvola za koritenje (konc.) cesta i cestov. objekata na nain i pod uvjetima utvrenim Zakonom

I.P. Koncesija o pravu lova?2)Zakon o lovu predvia konc. pr. lova koja se moe dati domaoj i str. fizi. i pr. osobi na vrijeme od 20 40 god. Odluku o konc. pr. lova donosi Vlada na osnovi provedenog jav. prikupljanja ponuda i jav.natjeaja . Odluku o jav. prikupljanju ponuda, odn. o raspis. jav.natjeaja za davanje konc. pr. lova donosi Vlada na prijedlog Ministarstva poljopriv. I umarstva. Post. jav. prikupljanja ponuda odn. jav. natjeaja za davanje konc. pr. lova provodi komisija od 5 lanova koju imenuje Vlada. Ta komisija daje ministarstvu prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude za konc. Prijedlog za donoenje odluke o konc. pr. lova ministar. podnosi Vladi nakon pribavljenog miljenja upanije na ijem se podruju nalazi lovite na kojem se daje konc. Na osnovi odluke o konc. ministar poljopriv. I umarstva i podnositelj ponude sklapaju ug. o konc. Ministarstvo moe i prije isteka vremena konc. otkazati ug. o konc. pr. lova bez otkaznog roka ili uz primjereni otkazni rok ako se koncesionarwww.pravokutnik.net

12

slui pr. lova protivno ug. o konc. ili ako ne provodi mjere i radnje utvrene propisima o lovu. 3) Pomorski zakonik fizi. I pr. osobama moe se dati ovlat. za posebnu uporabu I gospod. koritenje pomor. dobra. Sve konc. na pomor. dobru daju se na osnovi pr. to ih na njemu ima RH. Na osnovi odluke o konc. davatelj konc. I ovlatenik sklapaju ug. o konc. Davatelj konc. moe konc. u svako doba opozvati u cijelosti ili djelomino kad to zahtijeva interes RH koji utvruje Hrv.Sabor 4) Zakon o morskim lukama taj zakon predvia npr.: a)konc. za obavlj. lukih djelatnosti b)konc. za obavlj. lukih djelatnosti koja u sebi obuhvaa korit. I odrav. postojeih objekata infrastrukture I suprastrukture c)konc. za izgradnju I korit. novih objekata infrastrukture I suprastrukture I prvenstvenu konc. itd.

I.P. Koncesionirana javna sluba (pojam i bitne pravne znaajke)?

Koncesionirana javna slubaKoncesionirana jav.sluba tvori poseban pr. institut ija je osnovna znaajka u tome to je posrijedi jav. sluba u materijalnom smislu koju vodi neka privatna osoba, fizika ili pravna, na svoj troak i rizik, a prema posebnom ovlatenju to joj podjeljuje javna vlast. Javna vlast ovlauje koncesionara na voenje specifine jav. slube, no time se jav. sluba ne pretvara u privatno poduzee, niti se koncesionar pretvara u javnog slubenika. Koncesionar samo stjee subjektivno pravo da obavlja slubu i pravo da naplauje svoje usluge od nj. uivalaca; U dunosti koncesionara spada posebno obveza da slubu obavlja trajno, uredno i u skladu s namjerom zbog koje je konc. podjeljena. Konc. se podjeljuje upr. aktom ili rjee pravnom normom. Za utvrivanje obujma meusobnih pr. i dunosti koristi se esto poseban ugovor. Nadzor nad koritenjem konc. i obavljanjem slube vri u pravilu dravna uprava i pri tome moe imati vrlo iroka ovlatenja (npr. provoenje promjena u koncesioniranoj slubi, pa ak i da je ukine.)

U pravnim se definicijama konc. jav. sluba oznaava kao poseban nain ostvarivanja slube i osobito kao upravni ugovor.Isticanje da je konc. jav. sl. po svojoj naravi upr. ugovor ima dvostruko znaenje: l. na nj. se primjenjuju opa pravila koja vrijede za upr. ug. 2.utjee na definiranje pravne prirode akata o konc.

www.pravokutnik.net

13

Upravni ugovori1. Ugovori uprave ovaj pojam openito pokriva sve vrste ugovora koje uprava sklapa u ime drave (iri pojam); 2.Upravni ugovori ovaj pojam pokriva samo one ugovore koji imaju odreene karakteristike tj. radi se o vrsti ugovora uprave (ui pojam).

I.P. Definiranje upravnog ugovora i njegove bitne karakteristike? I.P.Iscrpno objasniti upravne ugovore i objasniti ih u hrvatskom pravu?

Definicija i bitne karakteristikeUpravni ugovor je dvostrani prav. akt to ga drava ili 2 javnopravno tijelo sklapa s 3, fizikim ili pravnim osobama, a u svrhu ostvarivanja odreenog cilja od ireg drutvenog interesa pod uvjetima utvrenim posebnim propisima.

3 bitne karakteristike upr. ugovora:1.Subjekti ugovora; u pravilu je 1 strana uvijek javni subjekt, drava ili dr. javnopravno tijelo s jav. ovlastima. 2.Cilj ugovora; upr. ug. je usmjeren prema irem opem interesu kojeg drava kao skrbnik tog interesa eli ostvariti. 3.Posebni uvjeti za sklapanje i realizaciju ugovora; tako npr. sklapanju upr. ugovora prethodi posebni postupak, a to je najee otvaranje jav. natjeaja ili isticanje poziva za stavljanje ponude. Ovlatenje za sklapanje upr. ugovora moe biti dano razliitim subjektima.

I.P. Izvravanje upravnih ugovora, prava i dunosti suugovaraa i organi nadleni za eventualne sporove?

Izvravanje upravnih ugovora te prava i dunosti suugovaraaI kod izvravanja upr.ug. postoje odreene posebnosti to su usko povezane sa ciljem sklapanja. Uprava kao zatitnik jav. interesa raspolae odreenim ovlatenjima koja proizlaze ili iz ugovornih klauzula ili iz opih pravila za uprav. ugovore. Ta se ovlatenja mogu jednako korisiti u sluaju normalnog izvrenja ugovornih obveza ili pojedina od njih kao sankcije u sluajevima kad dolazi do manjkavosti u izvravaju ug. ili kad se ug.uope ne izvrava. Tako uprava pod odreenim uvjetima moe u veoj ili manjoj mjeri, izmijeniti obveze iz ugovora. Osnovna dunost suugovaraa (osobna, neprenosiva) je ostvarivanje obveza koje proistjeu iz ugovornih klauzula. Sa druge strane, osnovno je pravo suugovaraa pravo na novane uinke iz ugovora koji ustvari ine nj. dobit zbog koje i ulazi u ugovorni odnos. Osim toga, moe mu biti priznata i mogunost razliitih obeteenja, npr. zbog nezakonitih radnji uprave, zbog jednostrane izmjene ugovornih odredaba i sl.www.pravokutnik.net

14

Nadlenost za sporove iz izvravanja uprav. ug. dana je ili1.upravnim sudovima (Francuska, Njemaka, panjolska) ili 2.redovnim sudovima (Belgija) ili pak 3.posebnim kvazisudskim organima (SAD).

Upravni ugovori u hrvatskom pravuHrvatsko pravo u svom dosadanjem razvoju nije poznavalo institut upr. ugovora u obliku u kojem ga poznaju prava dr. europskih zemalja. Ali nae zakonodavstvo uvodi u na pravni sustav neke posebne vrste ugovora kojima su mnoga obiljeja slina ili identina s klasinim vrstama ugovora. Za upr. ug. vana su 2 zakona: 1.Zakon o koncesijama i 2.Zakon o ustanovama Meutim u naem zakonodavstvu se jo uvijek nigdje ne koristi pojam upr. ugovor i zato se ti ugovori uzimaju kao oblici opih ugovora graanskog prava i sporovi iz tih ugovora idu u nadlenost redovnih sudova. Njihovo pobijanje pred sudom nadlenim za upr. sporove (kao npr. u Francuskoj) iskljueno je zbog injenice da Upravni sud RH u svojoj nadlenosti odluuje o zakonitosti upr. akata te mora, po posebnoj odredbi zakona, odbaciti svaku tubu podignutu protiv akta koji nije upr. akt.

www.pravokutnik.net

15

2.Nastanak i razvoj upravnog prava i znanosti upravnog pravaUpravno pravo i znanost upr. pr. pokazuju izvjesne specifinosti u odnosu na nastanak i razvoj. Obje se kao razvojne pojave zapaaju relativno kasno pol. 19.st. O nj. moemo govoriti tek kad u okviru pojedinih drava dolazi do stvaranja sustava posebnih pr. normi koje e se razlikovati od opih i koje e se odnositi na specifino podruje dr. uprave. Tzv. policijsko-apsolutistike drave kasnog feudalizma formiraju jak i vlastiti upravni aparat. Samim tim javljaju se i odreena pravila kojima se okvirno reguliraju opa naela djelovanja tog aparata. Graani se ne mogu pozivati na takva pravila jer njima i nije bio reguliran odnos uprave i graana. Opa karakteristika drave tog tipa je odsustvo naela zakonit. u podruju uprave. Potrebe prakse dovele su do formiranja posebne kameralne ili polic. nauke (kameralistike) kao prvenstveno politike discipline. Provoenjem naela zakonit. postupno se ograniava samovolja upr. aparata i jaa zatita pr. i interesa graana (u razdoblju velike franc. Revolucije). Nakon 1789.g. dolazi do formiranja tzv. pravne drave buroaskog tipa koju karakterizira prihvaanje naela zakonitosti i podvoenje uprave pod pravo.

Upravno pravo u Europskoj UnijiUpravno pravo i znanost upr. pr. bili su vezani za pr. poredak konkretne drave, a danas prelaze nacionalne okvire razvijajui se unutar meunarodnog pravnog sustava.

Pojmom Europske zajednice obuhvaene su 3 zasebne samostalne organizacije:1.Europska zajednica za ugljen i elik 2.Europska ekonomska zajednica 3.Europska zajednica za atomsku energiju Sve tri me. organizacije posebnim ugovorom (Merger Treaty) iz 1965.g. objedinile su svoje organe i strune slube formirajui tako zajedniki aparat sposoban obavljati brojne upravne, strune i tehnike poslove za potrebe Zajednice. Poseban znaaj za razvoj Zajednice ima tzv. Maastrichtski ugovor iz 1992.g. koji je unio znaajne promjene. Europska ekonomska zajednica preimenovana je u Europsku zajednicu i stvoren je novi entitet Europska unija.

Struktura Europskih zajednica je istovjetna; karakterizira je etverodijelno ustrojstvo tijela Zajednice:1.VIJEE MINISTARA je najznaajnije politiko i odluujue tijelo Zajednice u kojem se nalazi po jedan predstavnik vlade svake drave lanice. lanovi vijea su resorni ministri 15 zemalja lanica koji se sastaju ovisno o temi. Svaka zemlja predsjedava vijeem 6.mj. Predstavnici su vezani uputstvima i instrukcijama svojih vlada. Vijee osigurava usklaivanje polit. drava lanica, donosi odluke iwww.pravokutnik.net

16

pomou svojih akata prenosi na Komisiju ovlatenje za provoenje propisa to ih donosi. Vijee odluuje na temelju prijedloga Komisije. 2.KOMISIJA ima izvrnu funkciju. lanovi Komisije (ukupno 17 lanova imenovanih uz suglasnost svih drava lanica) djeluju samostalno i iskljuivo u interesu Zajednice to znai da je Komisija kao tijelo izvan mogunosti utjecaja drava lanica na nj. rad i odluivanje. Komisija izmeu ostalog donosi akte za ostvarivanje ciljeva iz Ugovora o udruivanju, zastupa Zajednicu u pregovorima s dravama nelanicama i pomae Vijeu u pripremi i oblikovanju nj. odluka itd. 3.PARLAMENT koji uz svoje nadlenosti (posebno u oblasti nadzora i prorauna Zajednice) djeluje i kao savjetodavno tijelo. 4.SUD PRAVDE koji obavlja razliite sudske funkcije iz oblasti upravnosudskke i ustavnosudske nadlenosti. Njegove su odluke obvezatne za drave lanice Zajednice. Dva su osnovna oblika nadlenosti suda: A)upravnosudska nadlenost u okviru koje sud rjeava sporove izmeu pojedinaca i Zajednice te slubenika prema Zajednici; B)ustavnosudska nadlenost u okviru koje sud rjeava sporove izmeu tijela Zajednice.

U ostvarivanju pr. odnosa Zajednice primjenjuju se 2 vrste pr. pravila:1.pr. pravila drava lanica, do ije primjene dolazi u odreenim sluajevima i 2.pr. pravila to ih je donijela sama Zajednica i koja ine posebno pr. Zajednice.

Izvori prava su:1.pisano pravo 2.obiajno pravo 3.opa pr. naela 4.sudska praksa Kljunu poetnu toku za sudsku praksu u podruju opeg upravnog prava predstavljao je sluaj Algera iz 1957.g.; Tom je prilikom Sud ustanovio svoju jedinstvenu metodu odluivanja u pojedinanim stvarima primjenom upr. prava. Prema stajalitu suda kad u pravu zajednice ne postoji pr. uporite za donoenje odluke, sud je duan s obzirom da ne smije odbiti donoenje odluke, u rjeavanju sluaja primjeniti pravila utvrena u zakonodavstvu, pr. literaturi i sudskoj praksi zemalja lanica. Slijedom toga sud primjenjuje itav niz opih naela upravnog prava.

Razvoj upravnog prava i znanosti upravnog prava u HrvatskojProuavanje uprave u Hrvatskoj vezano je za otvaranje Kraljevske javne kole za polit. i kameralne nauke 1769.g. u Varadinu. Osnova za izuavanje uprave bila su naela kameralistike.www.pravokutnik.net

17

1772.g. kola prelazi u Zagreb, da bi 1776.g. bila ustanovljena Akademija sa 3 fakulteta (filozofski, pravni i teoloki). Na novoosnovanom Pravnom fakultetu politike i kameralne znanosti predavale su se do 1850.g. Od 1854.g. predaje se upravna politika, a 20 godina kasnije upravna nauka i upravno pravo. Prvo djelo pod nazivom Upravno pravo objavio je Ivan igrovi-Pretoki 1911.g. u Bjelovaru (Upravno pravo Kraljevina Hrvatske i Slavonije s obzirom na Ustav).

Predmet znanosti upravnog pravaPredmet znanosti upr. prava su pravne norme, opi propisi o ponaanju ljudi. Upravno pravo, kao specifina pr. disciplina, ini u biti skup takvih pr. propisa. Precizno definiranje sadraja upravnog prava, kao pravne discipline kojom se bavi znanost upravnog prava oteavaju mnoge okolnosti: 1)razliito definiranje pojma uprave 2)irina upravne djelatnosti 3)isprepletenost normi upravnog prava s pr. normama drugih pravnih grana i dr.

www.pravokutnik.net

18

3.Odnos upravnog prava prema drugim pravnim granamaPri teoretskom razgrani. pr. grana obino se koriste 2 razliita naina:1.osnova razlikovanja je PREDMET koji reguliraju pr. norme dotine pr. grane tj. oni drutveni odnosi na koje se te pr. norme primjenjuju; 2.osnova razgranienja je METODA reguliranja, pri emu se posebna vanost pridaje poloaju subjekata u pr. odnosu to se stvara primjenom normi odgovarajue pr. grane.

1) Upravno i ustavno pravoImaju dodirnih toaka, meutim ustavnim se pravom utvruju i definiraju naela za sve pr. grane. Ustavno pravo sadri i odredbe koje se odnose na dr. upravu i to one kojima se ureuju naela nj. organizacije i funkcije, one kojima se odreuje mjesto i uloga upr. tijela u sustavu vlasti kao i odredbe kojima je definiran odnos u kojemu tijela dr. uprave stoje prema drugim subjektima u drutvu. Upravno pravo svojim posebnim normama razrauje te osnove i one mu slue kao rukovodno naelo.

I.P. Objasnite odnos upravnog i graanskog prava? 2) Upravno i graansko pravoPredmet GP su imovinski odnosi kao posebni drutveni odnosi. Jedan dio imovinsko-pr. odnosa obuhvaen je i normama upravnog prava. S obzirom na nadlenost pojedinih dravnih tijela, materije se prelijevaju (tako materija dravljanstva ide u graansko pravo u onim sustavima koji sporove dravljanstva povjeravaju redovnim sudovima). Meutim, mogue je povui razliku s obzirom na PREDMET GP prvenstveno regulira imovinske odnose izmeu pr. subjekata, dok UP regulira prvenstveno organizaciju, poloaj i ovlasti uprave. Kada se ne javljaju razlike u predmetu osnova razlikovanja je METODA reguliranja gra.pr. odnos zasniva se na koordinaciji subjekata u odnosu (graanskopr. odnos zasniva se prvenstveno suglasnou volja subjekata u odnosu) dok u upravnopr. odnosu postoji subordinacija subjekata (dr. organ ima jau volju) pa taj odnos reguliraju norme imperativnog karaktera.

3) Upravno i radno pravoRadno pravo predstavlja norme kojima se reguliraju radni odnosi. Jedan dio radnog prava, onaj koji ini opa naela na kojima se zasnivaju radnopr. odnosi, vrijedi i za slubenike odnosno namjetenike u tijelima dr. uprave. Meutim, pr. norme kojima se reguliraju posebna pitanja poloaja slubenika i namjetenika u tijelima dr. uprave spadaju u upr. pravo.

4) Upravno i financijsko pravoStvaranje financijskog pr., kao posebne pr. discipline, bilo je uvjetovano vanou drutvenih odnosa koje te pr. norme reguliraju. Njihovo odvajanje i postupnowww.pravokutnik.net

19

osamostaljivanje od normi ustanog i upravnog pr. dovelo je do stvaranja posebnog financijskog prava. Dr. proraun, utvrivanje i naplata poreza te ostvarenje drugih prihoda drave reguliraju se posebnim normama financijskog prava. U upr. pravo spada i dalje organizacija upr. tijela koja se bave financijama. Upravno pravo povezano je i s dr. pr. granama. Sa sudskim pravom zato to odreena naela sudskih postupaka vrijede i u upr. post., prekrajnom post. Ili u post. pred tijelima za voenje disciplinskog post. protiv dravnih slubenika i namjetenika za povrede slubene dunosti. Pojedini instituti kaznenog prava koriste se u materiji prekraja, kazneni zakon propisuje posebna kaznena djela protiv slubene dunosti kao i ostala kaznena djela koja moe poiniti slubena osoba u obavljanju slubene dunosti. Tijela dravne uprave izvravaju i jedan dio normi obiteljskog prava itd.

5) Znanost upravnog prava i nauka o upraviRazgranienje znanosti UP i nauke o upravi poiva na razlici izmeu normativne znanstvene discipline i empirijske nauke. Znanost upr. pr. je normativna disciplina iji je zadatak usustavljenje i sreivanje normi upr. prava. Nauka o upravi je empirijska disciplina koja se bavi drutvenim pojavama u upravi.

Upravnopravni odnosUpravnopr. odnos u uem smislu karakteriziraju SUBJEKTI tog odnosa, pase navodi da je to odnos u koji stupaju tijela dr. uprave. Upravnopr. odnos u irem smislu karakteriziraju NORME kojima se taj odnos regulira, pa se kao upravnopr. odnos uzima svaki onaj odnos koji je reguliran normama UP.

I.P. to je upravnopravni odnos, znaajke? Upravnopravni odnos je poseban oblik pravnog odnosa u koji ulaze tijela dr.uprave u obavljanju upr. djelatnosti te druge pr. osobe kad na osnovi javnih ovlasti obavljaju upr. poslove i kad na temelju normi upr. prava odluuju o pr. i obvezama odreenih subjekata (fizikih i pr. osoba).

Upravnopr. odnos pokazuje osobitosti u pogledu subjekata1)na 1 strani uvijek je ili tijelo dravne uprave ili 2 pr. osoba s jav. ovlastima, 2)na 2 strani upravnopr. odnosa mogu biti: A)dr. dravna tijela odnosno dr. pr. osobe B)osobe zaposlene u tim strukturama C)graani i nj. asocijacije. Posebna je znaajka upravnopr. odnosa poloaj subjekata u odnosu; upravnopr. odnos karakterizira subordinacija subjekata u odnosu jer dr. tijelo tj. pr. osoba swww.pravokutnik.net

20

jav. ovlastima mogu, istupajui s jaom voljom, obvezati dr. subjekt i mimo njihove volje. Ta jednostranost i jaa volja ostaju znaajkama upravnopr. odnosa pa karakteriziraju i one iznimke u kojima druga strana ulazi u upravnopr. odnos dobrovoljno. Naela demokratskih sustava znatno umanjuju znaenje i intenzitet prinude. Zbog toga pojedini pr. sustavi prihvaaju princip, ako je mogue cilj postii autoritativnim putem ili neautoritativnim putem, da najprije treba koristiti neautoritativni put, pa ako se njime ne moe doi do eljenog cilja doputaju upotrebu autoritativnih sredstava (npr. kod izvlatenja).

I.P. Nastanak, prestanak upravnopravnog odnosa, te priroda (karakteristika) prava koja iz njega nastaju?

Nastanak upravnopravnog odnosaOsnova nastanka upravnopr. odnosa u pravilu je UPRAVNI AKT. Put donoenja moe biti dvojak: I)nakon postupka pokrenutog po slubenoj dunosti - dr. tijelo ili dr. pr. osoba s javnim ovlastima postupa i donosi upr. akt jer ih pr. norma propisanim krugom nadlenosti obvezuje na postupanje kad nastupe odreene okolnosti koje su u odredbama tih normi utvrene kao osnovica za postupanje. II)Nakon postupka pokrenutog na inicijativu stranke postupak moe biti pokrenut i upr. akt donesen samo ako prije toga postoji prijedlog stranke. U oba sluaja donosilac upr. akta djeluje samostalno, obvezujui dr. subjekte u upravnopr. odnosu.

III)Do nastanka upr.pr. odnosa moe doi i po SILI ZAKONA.Istovrsni upr.pr. odnos moe nastati po obje osnove u razliitim situacijama (npr. dravljanstvo temeljem upr. akta u sluaju naturalizacije ili po sili zakona u trenutku roenja djeteta domaih dravljana).

Situacija je drugaija kod PRESTANKA upravnopr. odnosa;Ako se upravnopr. odnos raskida upr. aktom, onda takav akt ima KONSTITUTIVNI KARAKTER i upravnopr. odnos prestaje postojati tek nj. stupanjem na snagu; Kad upravnopr. odnos prestaje po sili zakona i ako je radi utvrivanja nastanka okolnosti predvienih zakonom potrebno donijeti poseban upr. akt, onda takav akt ima DEKLARATORNI K.

Prava koja proistjeu iz upr.pr. odnosa u prvilu su STROGO OSOBNAprava; u naelu ih izvrava onaj subjekt koji je odreen pr. normom temeljem koje je nastao upr.pr. odnos u pojedinim sluajevima pr. norma moe dopustiti izvravanje preko odreene osobe. Mogunost PRENOENJA prava takoer je ograniena; uglavnom se radi o neimovinskim i osobnim pravima, a pr. i obveze steeni na temelju osobnih svojstava, odnosno vezana za osobni status su NEPRENOSIVA.www.pravokutnik.net

21

Mogunost ODRICANJA od prava postoji samo kod onih pr. kojimapojedinac slobodno raspolae. Nasuprot tome odricanje od prava koja ujedno predstavljaju i dunost mogua je samo ako je to predvieno posebnom pr. normom. Zatita pr. iz upravnopr. odnosa osigurana je, uz mogunost koritenja albe u upr. postupku, prvenstveno formom UPR. SPORA.

I.P. Usporedba upravnopravnog odnosa s graanskopravnim odnosom? Usporedba upravnopr. i graanskopr. odnosa; razlika se oituje u:1)SUBJEKTIMA ODNOSA u upr.pr. odnosu uvijek je na 1 strani dr. tijelo ili dr. pr. osoba s jav. ovlastima, dok u gra.pr. odnosu subjekti nisu ni sa im determinirani. 2)NAINU NASTANKA ODNOSA - upravnopr. odnos nastaje na osnovi upr. akta ili na osnovi zakona, a graanskopr. odnos nastaje suglasnou volja subjekata 3)POLOAJU SUBJEKATA U ODNOSU u upravnopr. odnosu subjekti su u odnosu subordinacije, dok su u graanskopr. odnosu subjekti u koordiniranom poloaju 4)NAINU RJEAVANJA SPOROVA sporovi iz upravnopr. odnosa u pravilu se rjeavaju pred sudovima nadlenim za upr. sporove.

www.pravokutnik.net

22

4.Podvoenje uprave pod pravo i naelo zakonitosti upraveNaelo zakonitosti u najirem smislu znai obvezu svih drutv. subjekata dase strogo pridravaju pozitivnih prav. pravila prvenstveno ustava i zakona. Podvoenje uprave pod pravo zapoelo je u vrijeme raspadanja feudal. sustava u kojem je dr. aparat imao ogromnu vlast i djelovanje mu nije bilo ureeno pr. pravilima. U Europi do toga dolazi po. 19.st. kada se poinju ustrojavati tzv. ustavne monarhije upravu se eljelo vezati ustavom i zakonima.

U zavisnosti od konkretnih prilika naelo zakonit. je dobilo 2 bitno razliite formulacije:I) u europskim monarhijama u kojima nije dolo do promjena revolucionarnim putem, nael. zakon. razvilo se u irem smislu tj. pr. norme su samo ogranienje slobodne djelatnosti uprave. II)U zemljama u kojima je dolo do revolucionarnih promjena (Francuska), razvilo se n. zakonit. u uem ili pravnom smislu n. zakonitosti znai da svaka djelatnost uprave mora proizlaziti iz pozit. pr. pravila, prvenstveno zakona. S vremenom je dolo do izjednaavanja izmeu ova 2 shvaanja zakonitosti, tako to se naelo zakonit. u irem smislu s vremenom postupno pretvaralo u naelo zakonit. u uem smislu.

I.P. Objekt naela zakonitosti uprave?

Objekt naela zakonitostiTeite je naela zakonitosti na PRAVNIM DJELATNOSTIMA UPRAVE, jer se ona u odnosu na zakon (ustav) tu javlja u 2 oblika: 1)kao donosilac KONKRETNOG UPRAVNOG AKTA upr. akt primjenjuje zakon. pr. pravilo na konkretan drutveni odnos; 2)kao donosilac PODZAKONSKOG NORMATIVNOG AKTA uprava i sama stvara apstraktna pr. pravila ope obveznosti. Prema normativnom aktu uprave na. zakonitosti djeluje u 2 smjera: A)EGZISTENCIJSKOM tako to upr. akt ne moe biti donesen bez odgovarajueg prethodnog ovlatenja kojim se nj. donosiocu stvara nadlenost; B)SADRAJNOM tako to upr. akt moe imati samo onaj sadraj koji mu doputa zakon.

I.P. Materijalno i formalno pravo u reimu zakonitosti?

Materijalno i formalno pravo u reimu zakonitostiPodvoenje uprave pod pravo najprije je bilo usmjereno na sadraj njenog djelovanja odnosno na materijalno pravo. Nije dovoljno vezati upravu samo materijalnoprav. propisima.www.pravokutnik.net

23

N. zakonitosti moe u podruju upr. djelovanja dobiti svoju punu potvrdu jedino uz pretpostavku da je i nain postupanja tijela dravne uprave reguliran posebnim pravilima koja e upravu spajati u tijeku provoenja odredjenih postupaka. U oblasti podzakon. openormat. akata uprave moderni se pr. sustavi obino ograniavaju na to da ustavnim, odn. zakonskim putem urede 3 gl. pitanja formalne i proceduralne prirode: 1.definiranje NORMATIVNE NADLENOSTI uprave 2.osiguranje SURADNJE UPR. S PREDSTAVNIKIM TIJELIMA 3.osiguranje pravilnog PROSTORNOG I VREMENSKOG DJELOVANJA PODZAKONSKE PR. NORME Vie se panje posveuje proceduri donoenja pojedinanih upr. akata, a ne onih opih, jer se pojedinanim upr. aktom mogu se izravno povrijediti prava i interesi pojedinih subjekata, dok se opim aktima oni mogu povrijediti tek primjenom opih akata na konkretan drutveni odnos.

Naelo zakonitosti uprave u RHNaelo ustavnosti i zakonitosti istaknuto je u opoj odredbi l.5. Ustava RH: U RH zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi s Ustavom i sa zakonom. Svatko je duan drati se Ustava i zakona i potivati pr.poredak RH. l.18.Ustava RH : Jami se pravo na albu protiv pojedinanih pr. akata donesenih u postupku 1 pred sudom ili dr. ovlatenim tijelom. Pravo na albu moe biti iznimno iskljueno u sluajev.odreenim zakonom ako je osigurana dr. pravna zatita. l.19.Ustava RH : Pojedinani akti dr. uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu; Zajamuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Prema Ustavu RH, Vlada obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonima te donosi uredbe, takoer u skladu s Ustavom i zakonom (l.107. i l.110. Ustava RH). Osim u Ustavu naelo zakonit. titi se i u drugim zakonima,: npr. Zakon o lokal. i podrunoj samoupravi i upravi, Zakon o opem upr. post....

Sluajevi nezakonitosti1.) NENADLENOST je oblik nezakonitosti koji postoji kad tijelo dr. uprave povrijedi pr. pravila o ovlastima i dunostima da postupa u odreenoj stvari odnosno na odreenom podruju. Tijelo moe postupati u jednoj stvari samo kada je na to izriito ovlaten pr. normama; meutim ako je ovlaten, on je ujedno i obvezan da postupa. Nenadlenost postoji kada tijelo: A)rjeava stvari za koje nije nadleno odnosnowww.pravokutnik.net

24

B)kad se uzdrava od rjeavanja stvari koja je u nj. nadlenosti. Nadlenost se moe javiti kao: 1. STVARNA pr. norma ovlauje na djelovanje za odreeni krug poslova. 2. MJESNA pr. norma ovlauje na postupanje na odreenom podruju. Sankcije za povredu normi o nadlenosti: Prema ZUP-u : 2 tijelo po slubenoj dunosti ponitava 1 rjeenje koje je donijelo nenadleno tijelo; ponitavanje konanog rjeenja po pravu nadzora; oglaavanje rje. nitavim. 2.) GREKA U PROCEDURI I FORMI za postupak koji prethodi donoenju upr. akta vrijede pravila procedure ije potivanje treba osigurati: 1)Stvaranje potrebne injeni. i pr. podloge za donoenje upr. a. 2) Zatitu prava i interesa stranaka koje sudjeluju u post. Upravni akt mora imati odreeni sadraj i formu kako bi bio pr. valjan. Greke koje se pri zanemarivanju tog naela mogu javiti su: GREKE U PROCEDURI povreda pravila o donoenju ili izvrenju u.a. GREKA U FORMI upr. aktu nedostaje propisana forma. Pr. poredak sankcionira samo tzv. bitne greke u proceduri ili formi (ZUP ponitavanje upr. akta ako su povrijeena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rjeavanje stvari).

I.P. Materijalna povreda zakona?3.) MATERIJALNA POVREDA ZAKONA nastaje ako nadleno tijelo: 1.uope ne primijeni mater. propis koji je trebao primijeniti, kada 2.primijeni drugi propis ija primjena u konkretnoj situaciji ne dolazi u obzir, 3.pogreno protumai ili primijeni pr. propis kojeg je trebalo primijeniti. Sankcija: povodom pr. lijeka stavljanje izvan snage. Ako dr. tijelo iji je akt zbog materijalne povrede zakona stavljen izvan snage mora ponovo rjeavati o istoj stvari duno je respektirati shvaanje onog tijela koje je zbog ove greke stavilo akt izvan snage, o zakonu (pr. pravilu) koji mora primjeniti kao i o nainu na koji ga je duan interpretirati i primjeniti.

I.P. Greka u injeninom stanju?4.) GREKA U INJENINOM STANJU nuna pretpostavka za zakonito donoenje upr. akta je ispravna i potpuna injenina podloga. Greka u inj. stanju javlja se u 3 oblika: 1. inj. stanje nije prezentirano u aktu, 2. injenice su pogreno ili nepotpuno utvrene, 3. iz utvrenih inj. izveden je pogrean zakljuak u vezi s inj. stanjem. Na greku u inj. stanju nadovezuje se i greka u primjeni mater. prava.

www.pravokutnik.net

25

I.P. Greka u cilju i svrsi?5.)GREKA U CILJU I SVRSI primjenjiva pr. pravila postupa nezakonito kada je pojedinani akt ili radnja donijet suprotno cilju odnosno svrsi samog pr. pravila. Prema tome, ispitivanje svrhe pr. pravila, nj. pravilno tumaenje i primjena u skladu sa ciljem radi kojega je donesen, obveze su svakoga tko primjenjuje pr. norme. Utvrivanje cilja i svrhe nuno je i kada se donose akti sa slobodnom ocjenom; ZUP u upr. stvarima u kojima je organ zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu ovlaten rjeavati po slobodnoj ocjeni rjeenje mora biti donijeto u granicama ovlatenja i u skladu sa ciljem s kojim je ovlatenje dano (l.4.)

I.P. Modificiranje naela zakonitosti (pojam, primjer iz hrvatskog ustava)? I.P. Po Ustavu u kojim sluajevima se mogu i kojom odlukom ograniiti slobode i prava ovjeka i graanina, i na koji nain, tko donosi odluku?

Modificiranje naela zakonitostiDo modificiranja naela zakonitosti dolazi kad u odreenoj drutvenoj sredini doe do tzv. izuzetnih situacija (npr. rat, nemiri, potresi, poplave...). Tada se postavljaju 2 osnovna pitanja: 1.koje pr. norme u u takvim situacijama treba primjeniti i 2.da li dr. tijela i u kojoj mjeri mogu modificirati n. zakonitosti time to su nastupile pojave iznimnog stanja? Odgovor je lako dobiti u modernim zakonodavstvima koja sadre brojne norme kojima je cilj da izbjegnu takve situacije, ali ujedno predviaju posebne mjere u sluaju nj. nastanka; npr. Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda. U izuzetnim je situacijama potrebno priznati ira ovlatenja pojedinim dr. tijelima (posebno izvrnim) kako bi oni mogli samoinicijativno postupati. Meutim, i tada se ne smiju ugroziti osnovna naela na kojima poiva pr. poredak.

Ustav RH (l.17.) omoguuje da se u doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti RH, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu OGRANIITI.O tome odluuje Sabor 2/3 veinom svih zastupnika, a ako se ne moe sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje Predsjednik RH. OPSEG OGRANIENJA mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne moe imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju koe, spol, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo.

Posebno je znaajno ustavno ogranienje prema kojemu niti u neposrednoj opasnosti za opstanak drave ne moe doi do ogranienja primjene odredaba Ustava o:1.pravu na ivot,www.pravokutnik.net

26

2.zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja 3.o pr. odreenosti kanjivih djela i kazni 4.o slobodi misli, svijesti i vjeroispovijesti.

U uvjetima iznimnih stanja lako dolazi do POREMEAJA RAVNOTEE izmeu predstavnikih i izvrnih tijela; mogunost ovakvog poremeaja ravnotee predvia i Ustav RH.Prema l. 99 st.3. U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave predsjednik Republike moe, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje. Meutim, u svezi s normativnim ovlastima predsjednika Republike u tzv. izuzetnim stanjima treba razlikovati 2 situacije (l. 100.): Za trajanja RATNOG STANJA predsjednik RH moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Sabora. Ako Sabor nije u zasjedanju, predsjednik RH moe takvim uredbama ureivati sva pitanja koja zahtjeva ratno stanje. U sluaju NEPOSREDNE UGROENOSTI NEOVISNOSTI, JEDINSTVENOSTI I OPSTOJNOSTI RH, ili kad su TIJELA DR. VLASTI ONEMOGUENA DA REDOVNO OBAVLJAJU svoje ustavne dunosti, predsjednik RH moe na prijedlog predsjednika Vlade i uz nj. supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom. Dok se predsjednik koristi tim ovlastima Zastupniki dom Sabora ne moe biti rasputen. Instrument za POVRATAK POREMEENE RAVNOTEE je odluka o naknadnom osnaenju (ratifikaciji) koju donosi Sabor. im se Sabor bude mogao sastati predsjednik RH mu mora podnijeti na potvrdu donesene uredbe sa zakonskom snagom, ime se te uredbe pretvaraju u zakon u formalnom smislu. Ako predsjednik ne podnese uredbu na potvrdu ili ako Sabor istu ne potvrdi, uredba sa zakonskom snagom prestaje vaiti. Modificiranje n. zakonitosti moe se kretati u 2 smjera: 1.Moe ii na TETU pojedinih subjekata ograniiti odreena prava (npr. slobode kretanja), nametanja odreenih osobnih obveza (npr. mobilizacija) ili nametanje obveza imovinske prirode (npr. davanje hrane); 2.Moe ii u KORIST pojedinih subjekata obino kada dr. tijela toleriraju situacije koje nisu u skladu s pr. propisima (npr. graenje bez dozvole).

I.P. to je slobodna (diskrecijska) ocjena i to je njen objekt?

Slobodna (diskrecijska) ocjenaVezanost pr. normom znai postupanje u konkretnoj situaciji kako to pr. norma nalae.www.pravokutnik.net

27

Sloboda postupanja tijela dr. uprave u pravilu se ograniava imperativom kategorike pr. norme. Meutim, postoje sluajevi u kojima donositelj pr. norme proputa da propie tono kako treba postupiti u konkretnoj situaciji. Tada se za tijelo otvara vea ili manja mogunost da slobodno djeluje. Osnovno je da se zakonodavac (donosilac pr. norme) uzdrao od potpunog reguliranja ostavljajui tako, posebnom pr. normom, mogunost njenom primjenjivau da u rjeavanju konkretnog sluaja postupi po vlastitom nahoenju te da izabere onu mogunost koja je prema nj. stajalitu najbolja u konkretnoj stvari. Temelj razumijevanja diskrecijske ocjene poiva na razlici izmeu kategorike i disjunktivne pr. norme; KATEGORIKA pr. norma tono propisuje nain ponaanja. DISJUNKTIVNA (ALTERNATIVNA) pr. norma ne regulira potpuno ponaanje. Primjenjiva pr. pravila ima mogunost da u rjeavanju konkretnog sluaja postupi po vlastitom nahoenju, birajui najpogodniju alternativu. Slobodna ocjena javlja se u podruju primjene disjunktivne pr. norme.

Mogunost slobodnog ocjenjivanjaMogunost slobodnog ocjenjivanja pretpostavlja odreene momente: 1.Slobodno ocjenjivanje mora se zasnivati na pr. normi i 2.Primjenjiva pr. pravila moe slobodno birati samo izmeu ponuenih alternativa. (2 ogranienja). Praktini problem kod zakon. propisivanja ovlasti na diskrecijsko ocjenjivanje sastoji se u neujednaenosti pojmova iz kojih proizlaze diskrec. ovlasti. Dilema ne postoji samo kada je navedeno da upr. stvar treba rijeiti po slobodnoj ocjeni neodreene pojmove treba tumaiti u duhu itavog pr. pravila u kojem su sadrani.

Objekt slobodne ocjeneU upr. stvari, slobodna ocjena ulazi u sadraj upr. akta i to u nj. najvaniji dio tj. DISPOZITIV. To znai da su objekt diskrec. ocjenjivanja MATERIJALNOPR. PITANJA u aktu (sadraj); iako diskrecijski se moe odluiti i o nekim procesnopr. pitanjima. Tijelu moe biti ostavljeno da prema slobodnoj ocjeni odlui: 1.DA LI e stranci priznati neko pravo odnosno nametnuti joj neku obvezu (norma propisuje kako da postupi); 2.KAKO e definirati prava odnosno obveze stranke (donositelja vee glede toga da li e podijeliti neko ovlatenje); 3.OBA PITANJA se rjeavaju slob. ocjenom (da li e podijeliti ovlatenje i kako e to uiniti). Uvijek se bira prema javnom interesu i prema potrebama konkretne situacije.www.pravokutnik.net

28

to izmie slobodnoj ocjeni?Obavljati slob. ocjenu ne znai djelovati bez zak. podloge. Slobodna ocjena se kree u sferi oportuniteta jer se tijelo koje koristi diskrec. ocjenu opredjeljuje za onu alternativu koja e prema razlozima svrsishodnosti najbolje odgovarati potrebi konkretnog sluaja. Meutim, kad se u obavljanju slob. ocjene donosi upr. akt, onda se tu ne moe govoriti o slobodnom aktu tj. aktu koji nije pr. vezan. Moe se samo govoriti o aktima u kojima je sadrana diskrec. ocjena, a i u takvim aktima postoje pr. vezani dijelovi. Tako slob. ocjeni izmiu: 1.NADLENOST 2.PROCEDURA koja prethodi donoenju upr. akta 3.NAIN UTVRIVANJA INJ. STANJA 4.FORMA I OBLIK upr. akta Diskrecijska ocjena obuhvaa samo materijalnopr. pitanja odnosno sadraj upr. akta.

I.P. Objasnite kontrolu akta u kojima je sadrana diskrecijska ocjena?

Kontrola akata koji sadre diskrecijsku ocjenuKontrola upr. akata u kojima je sadrana diskrec. ocjena ima svoje specifinosti. Zbog toga treba razlikovati kontrolu svrsishodnosti (oportuniteta) od kontrole zakonitosti (legalnosti). Diskrecijska ocjena je u sferi oportuniteta zato kontrolu diskrec. ocjenjivanja (da li je izabrana najbolja alternativa) mogu obavljati samo ona tijela koja imaju ovlatenje da obavljaju nadzor nad oportunitetom upr. akata. To su obino tijela koja odluuju povodom albe u 2. Kontrola zakonit. obuhvaa samo pr. vezane dijelove upr. akta.

Slobodna ocjena i dr. oblici slabije pr. vezanostiSlobodna ocjena obino se usporeuje sa: 1.INTERPRETACIJOM PR. NORME kod tumaenja je bitno pravilno utvrditi volju donosioca pr. norme pa se ta namjera onda jednako tumai i primjenjuje u svim sluajevima iste vrste. Kod diskrecijske ocjene primarna je volja primjenjivaa pr. norme i ona se za svaki novi sluaj ponovo utvruje. 2.POPUNJAVANJEM PR. PRAZNINE popunjavanje pr. praznine je upotpunjivanje teksta pr. pravila zbog propusta nj. donosioca jednom popunjeno pravilo ima znaenje presedana, jer se primjenjiva pri rjeavanju buduih sluajeva uvijek ponaa prema nainu kako je popunio pr. prazninu.

www.pravokutnik.net

29

I.P. Izvori upravnog prava? I.P. Kakve dvije vrste izvora prava poznajemo?

5.Izvori upravnog pravaPr. izvor u materijalnom smislu je onaj drutveni imbenik koji izaziva nastajanje prava kao odreene drutvene pojave (fontes iuris essendi); Pr. izvor u formalnom smislu ine pr. norme (objekt. pravo) kojima se apstraktno reguliraju drutveni odnosi i koji vrijede za sve sluajeve koji su u njima predvieni (fontes iuris congoscendi). Vrste pr. izvora: 1.Ustav RH 2.Zakoni 3.Poslovnici i dr. opi akti Hrvatskog sabora 4.Opi akti predsjednika Republike 5.Opi akti Vlade RH i ministara 6.Opi akti tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave 7.Opi akti pravnih osoba 8.Kolektivni ugovori 9.Meunarodni ugovori 10.Obiajno pravo 11. Praksa dravnih organa 12. Pravila znanosti

1. USTAV RHje temeljni zakon drave kojim se uspostavlja politiki i pr. poredak. Prema Ustavu zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi sa Ustavom i sa zakonima. Naela sadrana u Ustavu podloga su za djelovanje svih dr. tijela pa i tijela dr. uprave. Za djelovanje tijela uprave, odredbe Ustava mogu biti neposredan ili posredan pr. izvor. Kad tijela uprave svoje akte ili radnje zasnivaju neposredno na ustavnim odredbama, onda govorimo o Ustavu kao neposrednom pr. izvoru. Ali ustavne norme su rijetko neprosr. pr. izvor. Prema tome ustavne norme su uglavnom posredan pr. izvor budui da openito propisuju naela za djelovanje i organizaciju dr. uprave i da sadre temeljna naela kojih se tijela uprave moraju pridravati. Za dr. upravu posebno su znaajne one odredbe Ustava koje se odnose na strukturu dr. vlasti i meusobne odnose tijela dr. vlasti, odredbe koje se odnose na na. zakonitosti uprave, te odredbe o Vladi i dr.

2. ZAKONIna hijerarhijskoj ljestvici pr. pravila dolaze poslije Ustava.

www.pravokutnik.net

30

l.19. Ustava odreuje da pojedinani akti dr. uprave i tijela koja imaju jav. ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. U naem pr. sustavu mogue je sa stajalita naina donoenja razlikovati 2 vrste zakona: Jedno su zakoni za ije se donoenje, na osnovi Ustava, trai posebna kvalificirana veina zastupnika (u ustavnom pr. nazivaju ih organski zakoni) i to su zakoni koje Hrvatski sabor donosi 2/3 veinom zastupnika (zakoni kojima se ureuju prava nacionalnih manjina) te zakoni koje Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika a kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska pr. i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dr. tijela i ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune samouprave. Drugu vrstu ine zakoni to se donose prema uobiajenoj proceduri i natpolovinom veinom glasova zastupnika nazonih na sjednici.

I.P. Poslovnik i drugi opi akti Sabora kao izvori upravnog prava? 3. POSLOVNIK I DR. OPI AKTI HRVATSKOG SABORAHrv. sabor donosi Poslovnik kojim ureuje unutarnje ustrojstvo i nain rada Sabora. Tim se poslovnikom, izmeu ostalog, ureuje i postupak donoenja dr. akata iz nadlenosti Hrv. Sabora. Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika. Prema Ustavu Sabor odluuje: 1)odluuje o donoenju i promjeni Ustava 2)donosi zakone 3)dr.proraun 4)odluuje o ratu i miru 5)donosi akte kojima izraava politiku Hrv.sabora 6)donosi strategiju nacion.sigur. i strategiju obrane RH 7)ostvaruje graanski nadzor nad oruanim slubama sigur. RH 8)odluuje o promjeni granica RH 9)raspisuje referendum 10)obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja u skladu s Ustavom i zakonom 11)nadzire rad Vlade i 2 nositelja jav.dunosti odgovornih Saboru 12)daje amnestiju za kaznena djela 13)obavlja 2 poslove utvrene Ustavom

4. OPI AKTI PREDSJEDNIKA REPUBLIKEPredsjednik Republike, na osnovi posebnih ustavnih ovlasti, moe za ratnog stanja donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrv. Sabora. Isto tako predsjednik Republike, u neposrednoj ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, ili kad su tijela dr. vlasti onemoguena da redovito obavljaju ustavne dunosti, moe na prijedlog predsjednika Vlade i uz nj. supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom.www.pravokutnik.net

31

I.P. Akti Vlade kao izvor upravnog prava? 5.OPI AKTI VLADE RH I MINISTARAOd podzakonskih openormativnih akata najvaniji izvori upr. pr. su akti Vlade. Posebnu vanost imaju uredbe koje Vlada moe donositi na osnovi posebne ovlasti koje joj, prema l.87. Ustava podjeljuje Hrvatski sabor. Tim uredbama Vlada moe ureivati pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih sloboda i pr. ovjeka i graanina, nacionalna pr., izborni ustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i lokalne samouprave. Ostalim uredbama koje Vlada donosi u skladu s Ustavom i zakonom propisuje se unutarnje ustrojstvo ministarstava, ureuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela dr. uprave i dr. Prema Zakonu o Vladi RH iz 1998.g. Vlada donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom. Osim toga, Vlada donosi poslovnik kojim, sukladno zakonu, ureuje ustrojstvo i nain rada i odluivanja Vlade. Vlada donosi i odluke, rjeenja i zakljuke o pitanjima koja se ne ureuju uredbama. Ministri, dr. tajnici sredinjih dr. ureda i ravnatelji dr. upr. organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provoenje zakona i dr. propisa kad su za donoenje tih akata izriito ovlateni. PRAVILNIKOM = se potanje razrauju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene NAREDBOM = se nareuje ili zabranjuje odre. postupanje NAPUTKOM = se propisuje nain rada u tijelima dr.uprave, tijelima jed.l.s. I upr. i pr. osobama koje imaju jav.ovlasti. Objavljuju se u N.N. i stupaju na snagu najranije 8 dana od objave, osim ako zbog naroito vanih razloga stupaju na snagu danom objave

I.P. Akti tijela jed.l. i p.r.s. sve o njima, zato, s kojim ovlastima 6. OPI AKTI TIJELA JEDINICA LOKALNE I PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVEJedinice lokalne samouprave su opine i gradovi dok su jedinice podrune samouprave upanije. Te jedinice imaju statut kojim se podrobnije ureuju nj. samoupravna obiljeja, javna priznanja, ustrojstvo ovlasti i nain rada tijela, nain obavljanja poslova, oblici suradnje jedinica lokalne i podr. samouprave te dr. pitanja vana za ostvarivanje njihovih pr. i obveza. Donosi se veinom glasova svih lanova predstavnikog tijela. Predstavnika tijela lokalne i podrune samouprave donose poslovnik kojim ureuju svoje unutarnje ustrojstvo i nain rada. Osim toga, ta tijela donose i odluke odnosno dr. ope akte kojima ureuju pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i podrune samouprave.

www.pravokutnik.net

32

7. OPI AKTI PRAVNIH OSOBAMeu opim aktima pr. osoba, koje mogu imati karakter izvora upr. pr., treba posebno izdvojiti one koje donose ustanove i poduzea. Ustanova, uz akte o nj. osnivanju, ima statut kojim poblie utvruje ustrojstvo, ovlasti i nain odluivanja pojedinih tijela te ureuje dr. pitanja. Statut donosi upr. vijee u suglasnosti s osnivaem ustanove ako zakonom ili aktom o osnivanju nije drukije odreeno. Ustanova ima i dr. ope akte sukladno zakonu, a donosi ih upr. vijee ako zakonom ili statutom nije propisano da ih donosi ravnatelj ili struno vijee. Poduzea, takoer imaju svoj statut i dr. ope akte u skladu sa zakonom i statutom.

I.P. Kolektivni ugovori kao izvor prava? 8. KOLEKTIVNI UGOVORI = su posebni pr. instrumenti za ureivanjemeusobnih odnosa izmeu zaposlenika i poslodavaca, nastali kao posljedica napora radnika i njihovih sindikalnih udruga za poboljavanje uvjeta zapoljavanja i rada. Prema definiciji iz Preporuke Meunarodne organizacije rada iz 1951.g. kolektivni ugovor je svaki pismeni sporazum o uvjetima rada i zaposlenja, zakljuen, s jedne strane, od jednog poslodavca, grupe poslodavaca ili jedne odnosno vie organizacija poslodavaca i, s druge strane, od jedne ili vie reprezentativnih sindikalnih organizacija radnika, ili (ako nema takvih radnikih organizacija) od predstavnika zainteresiranih radnika koji budu pravovaljano izabrani i opunomoeni od strane takve grupe radnika, a sukladno njihovu nacionalnom zakonodavstvu. Takvi ugovori ine posebni izvor upravnog (slubenikog) prava. U hrv. je pravu ve Ustav RH propisao da se pravo zaposlenih i l. njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje ureuju zakonom i kolektivnim ugovorom. Zakon o radu iz 1995.g. sadri posebnu glavu posveenu kolektivnim ugovorima. Osim toga, i Zakon o dr. slubenicima i namjetenicima propisuje da se na pitanja koja nisu ureena tim ili dr. zakonom ili na temelju njih donesenim propisima Vlade primjenjuju, uz ope propise o radu, i kolektivni ugovori. Odredbe tog kolektivnog ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako pojedina pitanja za slubenike i namjetenike nisu povoljnije ureena dr. propisom ili opim aktom.

I.P. Meunarodni ugovori kao izvori upravnog prava? 9. MEUNARODNI UGOVORIMe. ugovori koje Hrvatska sklapa s dr. dravama ili me. organizacijama imaju vanost kao izvori ne samo stoga to sklopljeni i potvreni prema posebnoj proceduri ine dio unutarnjeg pr. poretka, ve i zato to je njihovo izvravanje najee u nadlenosti dravne uprave. Prema l.2. Zakona o sklapanju i izvravanju me. ugovora iz 1996.g., me. ugovor je sporazum utemeljen na sukladnom oitovanju najmanje dvajuwww.pravokutnik.net

33

meunarodnih subjekata koji je ureen meunarodnim pravom i koji je u pisanom obliku, bez obzira na to je li sadran u jedinstvenoj ispravi ili u dvjema ili vie meusobno povezanih isprava i neovisno o nj. nazivu, koji RH sklapa s jednom ili vie me. organizacija odnosno jednim ili vie ostalih meunarodnih pr. subjekata. Prema Ustavu sklapanje me. ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju me. ugovora, Hrvatskog sabora, predsjednika Republike i Vlade RH. Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrv. sabora sklapa Predsjednik Republike ili Vlada. Potvrivanje (ratifikacija) me. ugovora u nadlenosti je Sabora. Hrvatski sabor potvruje me. ugovore koji trae donoenje ili izmjenu zakona, me. ugovore vojne i politike naravi i me. ugovore to financijski obvezuju Republiku. Me. ugovore kojima se me. organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava, Hrv. sabor potvruje 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Posebno je znaajno da me. ugovori, to su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, ine dio unutarnjeg pr. poretka i da su prema svojoj pr. snazi iznad zakona. Njihove odredbe mogu se mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su njima utvreni, ili suglasno opim uvjetima me. prava.

I.P. Obiajno pravo kao izvor prava? I.P. Na koji nain obiaj postaje dio pravnog poretka? I.P. Je li obiajno pravo dio pravnog sustava u Hrvatskoj? 10. OBIAJNO PRAVOZnaenje je obiaja u pr. sustavu suvremenih zemalja danas neznatno, pa prema tome i obiaj kao izvor prava nema neke posebne vanosti. Obiaj se danas po rangu nalazi iza bilo kojeg pisanog pravnog pravila. Obiaji su ustaljeni nain ponaanja ije potivanje poiva na tradicionalnoj vrijednosti ulaze u sustav formalnih izvora prava kad im drava osigura mogunost primjene sankcije. Mogunost primjene obiaja prisutna je i u tzv. pr. prazninama. Ali pri tome je potrebno voditi rauna da se primjeni obiaj koji je u skladu s opim pr. i drutvenim naelima.

I.P. Praksa dravnih organa kao izvor upravnog prava? 11. PRAKSA DRAVNIH TIJELAPraksa dravnih tijela ima posebni poloaj i u njoj se ne moe gledati karakter neposrednog pr. izvora. Dravna tijela postupaju i donose svoje odluke na osnovi zakona, dr. propisa i opih akata samostalno. U naoj se teoriji upr. prava smatra npr. da upravnosudska odluka moe biti izvor prava, ali kad je originarno kreatorna i praena stabilnom primjenom. Isto vrijedi kad je posrijedi upr. akt. Prema Zakonu o sudovima iz 1994.g. pravno shvaanje prihvaeno na sjednici sudskog odjela obvezatno je za sva vijea u sastavu sudskog odjela, suda II* odnosno odjela Upravnog suda ili Vrhovnog suda.www.pravokutnik.net

34

Osim toga, taj zakon propisuje da je opeprihvaeno shvaanje, prihvaeno na opoj sjednici Vrhovnog suda obvezatno za sva vijea tog suda i moe ga izmjeniti samo opa sjednica.

12. PRAVILA ZNANOSTIPravila znanosti mogu dobiti obiljeja posebnog pr. izvora kad se pravnim propisom upuuje dr. tijelo (tijelo dr. uprave) da se pri rjeavanju konkretnih stvari pridrava pravila odreene znanosti.

Podzakonski openormativni aktiZakonodavnim putem reguliraju se mnoga izuzetno vana podruja, ali time nije postignuta sveobuhvatnost zakona.Razliita podruja reguliraju se nuno i drugim pr. pravilima, niim po svojem rangu od zakona, a koja esto donose druga dr. tijela to su tzv. PODZAKONSKI OPENORMATIVNI AKTI Ta dekoncentracija normativne funkcije ima svoje osnove u razli. okolnostima: 1.nemogunost zakonodavnog tijela da sve regulira samo zakonima 2.znaenje podzakonskog normiranja kao oblika kojim se upotpunjuje pr. poredak 3.tehniki razlog -taj razlog proizlazi iz nastojanja da zakonski tekst bude precizan, nedvosmislen te jasan i posebno pregledan.Prema tome , niz detalja, osobito onih za provedbu zakona, koji bi tetili tom nastojanju kad bi bili inkorporirani u zakonskom tekstu, valja razraditi posebnim aktom

Znaenje podzakonskih openormativnih akata za upravuZa podruje djelovanja dr.uprave podz.op. akti imaju posebnu vanost.Ta vanost proizlazi iz 2 jednako znaajnih razloga:1.meu pr.pravilima uprav. prava velik je broj pravila podzakon. prir. Tijela dr. uprave primjenjuju podzakon.openorm. akte mnogo vie nego 2 dr. tijela. 2.podzakon. openormat. akt moe biti djelo same uprave

Kolika e iroka zaista biti ovlast dr. uprave da pravno normira zavisi od mnogih okolnosti. Ako se openito promatra, granice ovlasti dr. uprave da donosi ope akte mogu se kretati od :a)najirih u situacijama kad dr.uprava skoro potpuno supstituira zakonodavno (predstavniko) tijelo i kad svojim aktima ureuje najvanija pitanja drut.interesa do b)gotovo simbolinih ovlasti prema kojima u oblasti pr. normiranja dr. uprava raspolae samo mogunou da pod odre. uvjetima donosi podzakon.openorm. akte iskljuivo za provedbu zakona

www.pravokutnik.net

35

Vrste podzakonskih openormativnih akataTakva podjela polazi od odnosa podzak. op. akata prema zakonu kao viem pr. aktu: 1.podzak. openorm. akti prema posebnoj ovlasti 2.podzak.op. akti za provedbu zakona 3.podzak.op. akti koji dopunjuju i zamjenjuju zakon 4.spontani podzakon. openorm. akti

Podzakonski openormativni akti prema posebnom ovlatenjuKarakteristika: donose se prema posebnoj ovlasti sadranoj u vioj pr. normi. Ta ovlast moe biti dana u obliku ustavne ili zakonske ovlasti generalno ili za pojedine situacije, vremenski uvjetovana ili ne, ali je bitno da odre. subjekt proputa sam regulirati odre. materiju na ije je reguliranje inae ovlaten i ovlauje drugo tijelo da ono donese svoja pr. pravila u toj materiji. Rije je o prenoenju nadlenosti (delegacija) za pr. normiranje s viega tijela na nie. Ako se u ustavu ne navodi nita o mogunosti prenoenja ovlasti za pr. normiranje sa zakonodavnog tijela na nia tijela, valja prihvatiti stajalite prema kojemu takvo prenoenje nije pravno mogue jer ga ustav izriito ne predvia. Na Ustav izriito predvia mogunost delegiranja zakonodavne nadlenosti sa zakonodavca (Hrv. sabora) na izvrno tijelo (Vladu RH). Prema l. 87 Ustava, Hrv. sabor moe ovlastiti Vladu da uredbama ureuje pojedina pitanja iz nj. djelokruga.Ustav je to delegiranje nadlenosti ograniio u 2 smjera,propisao je da: a)Hrv.sabor moe podijeliti te ovlasti Vladi najvie za godinu dana i b)zabranio je mogunost zakonodavne delegacije u onim pitanjima koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih sloboda i prava ovjeka i graanina, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dr. tijela i lok. samouprave. Te uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag i prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti ako Hrv.sabor ne odlui drukije.

Podzakonski openormativni akti za izvrenje zakonaSvrha: da poslui za osiguranje to lakeg i uspjenijeg izvrenja zakona. Ta vrsta podzakon.op. akata izvodi se iz samog zakona. Oni omoguavaju bolju realizaciju onih naela koja je sam zakon ve formulirao time to ih detaljnije razrauju i osiguravaju struno-tehniki dio njihove realizacije. Veza takvog podzakon. op. akta sa zakonom toliko je uska da podzakon. akt dijeli sudbinu zakona. S prestankom valjanosti zakona gubi snagu i podzakon. op. akt.

www.pravokutnik.net

36

Podzakonski openormativni akti koji dopunjuju i koji zamjenjuju zakonNjima se ili: 1.dopunjuju ve postojee zakonske odredbe ili se 2.podzakon. op. aktom propisuju sasvim nova pravila koja zamjenjuju zakonski tekst Nema neke ope osnove koja bi kao kriterij mogla sluiti za precizno utvrivanje kada podzakon. op. akt samo nadopunjuje zakon odn. kada se njime stvara potpuno nova pr. norma koja zamjenjuje zakon.

I.P. to su spontani openormativni akti?Primjer iz prakse.

Spontani podzakonski openormativni aktiKarakteristika: ovlast za njihovo donoenje je utvrena ve prije u nekoj vioj pr. normi (ustavu ili zakonu).Donosilac se takvih akata, moe koristiti ovlatenjem da donosi tu vrstu podzakon. op. akata djelujui spontano, tj. ne ekajui nikakvu novu, posebnu ovlast u nekoj 2 pr. normi (jer takvu ovlast posjeduje ve otprije). Podjela tih akata: 1.samostalne da li se takvim aktom samostalno regulira neka materija 2.nesamostalne oni slue samo za izvrenje vie pr. norme zakona

Ratifikacija podzakonskih openormativnih akataRATIFIKACIJA podzakon. op. akata = je svojevrstan institut kojim predstavniko tijelo naknadno potvruje podzakon. op. akte to su ih donijela 2 dr. tijela. Tijelo koje je donijelo op. akt to obvezno podlijee ratif., duno ga je u roku koji mu je odreen podnijeti na ratif. Uskraivanje ratif. dovodi do nemogunosti daljnje primjene podzakon. op. akta (postie se uinak kao kod ukidanja s djelovanjem ex nunc).Ista sudbina stie i podzakon. op. akt ako nj. donosilac propusti rok za podnoenje na ratif. Nemogunost daljnje primjene takvog akta nastupila bi od trenutka proteka roka predvienog za podnoenje na ratif. Prema svojem obujmu ratif. moe obuhvatiti: 1.itav podzakon. op. akt POTPUNA RATIFIKACIJA 2.ili samo neke nj. dijelove DJELOMINA RATIFIKACIJA

Kontrola ustavnosti i zakonitosti podzakonskih openormativnih akataPodzakon. op. akt mora biti donesen u skladu s: 1.danim ovlastima 2.uz potivanje odreene procedure, awww.pravokutnik.net

37

3.njihov sadraj mora odgovarati naelima drutveno politi. sustava izraenim posebno u ustavu i zakonu. Cilj je kontrole koja se provodi nad podzakon. op., aktima: da se onemogui donoenje odn. primjena onog podzakon. openormat. akta koji bi protuslovio ustavu ili zakonu. Zbog toga se i sankcijama koje pojedini pr. sustavi propisuju, nastoji iz pr. poretka ukloniti one podzakon. op. akte kojih odredbe nisu u skladu s naelima izraenim u ustavu odn. zakonima.

Sankcije protiv protuustavnih i nezakonitih podzakonskih openormativnih akata1.uskraivanje ratifikacije 2.objektivno stavljanje izvan snage 3.ekscepcija nezakonitosti (ilegalnosti)

STAVITI IZVAN SNAGE odre. podzakon. op. akt moe se njegovim :1.ponitavanjem ponitavaju se i sve pr. posljedice koje je on proizveo od svog stupanja na snagu (djelovanje ex tunc) 2.ukidanjem prestaje pr. mogunost primjene takvog op. akta ubudue, ali se ukidanjem ne dira u pr. posljedice to ih je podzakon. op. akt proizveo do momenta ukidanja (djelovanje ex nunc) Nadzor nad podzakon. op. aktima kao i kontrolna ovlast u obliku ponitavanja odn. ukidanja mogu biti podijeljeni razliitim vrstama dr. tijela.

I.P. Sankcije protiv protuustavnih i nezakonitih podzakonskih openormativnih akata (propisa) uprave koje je ovlaten poduzimati Ustavni sud RH l.128 alin.2 Ustava RH i l.54 UZUS RH?USTAVNI SUD RH, izmeu ostalog odluuje o suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom. Prema posebnoj odredbi Ustava, Ustavni sud e ukinuti ili ponititi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit. Prema Ustavnom zakonu o

Ustavnom sudu RH, Ustavni e sud, u odluivanju da li e neki propis ponititi ili ukinuti, uzeti u obzir sve znaajne okolnosti za zatitu ustavnosti izakonitosti, imajui pritom u vidu osobito teinu povrede Ustava ili zakona i interes pravne sigurnosti. Ustavni sud e ponititi propis: 1.ako se njime vrijeaju temeljne slobode zajamene Ustavom 2.ako se njime pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniji ili najpovoljniji poloaj Karakteristino je za hrv. prav. sustav da je pojedinim zakonima iroko priznata mogunost i 2 dr. tijelima da kontroliraju ustavnost odn. zakonitost odreenihwww.pravokutnik.net

38

opih akta te da primjenjuju kasatorna ovlatenja kad utvrde da je pojedinim opim aktom povrijeen ustav ili zakon. VLADA RH moe, prema ZSDU, u provoenju nadzora nad obavljanjem poslova dr. uprave ukinuti propise tijela dr. uprave i jed. lok. i podru. (regionalne) samouprave u prenesenim im poslovima dr. uprave. NADLENO MINISTARSTVO prema Zakonu o ustanovama, nadzire zakonitost rada ustanove i njezinih opih akta.Ako ono smatra da je statut ili opi akt ustanove u suprotnosti s Ustavom, zakonom ili 2-im propisom, obustavit e ga od izvrenja i u roku od mjesec dana predloiti Vladi da sporni akt poniti ili ukine. Ako Vlada donese rje. kojim se ponitava ili ukida statut ili opi akt, ustanova ima pravo protiv takvog rje. pokrenuti upr. spor pred Upravnim sudom RH.

I.P. Ekscepcija nezakonitosti (ilegalnosti)?

Ekscepcija nezakonitosti (ilegalnosti)EKSCEPCIJA JE NEZAKONITOSTI = svojevrsni oblik kontrolne ovlasti prema opim aktima preko kojega odreeno dr. tijelo (u pravilu sud) odbija konkretnu primjenu podzakonskog openormativnog akta kad utvrdi da je on u suprotnosti s viom pr. normom (zakonom). Podzakon. op. akt ija je primjena odbijena eksc. ilegalnosti ne stavlja se izvan snage. Takav se akt moe u povodu nekog 2 sluaja i dalje primjenjivati sve dotle dok ga nadleno tijelo u propisanom post. ne stavi izvan snage. Eksc. ilegalnosti povlai za sobom stalnu mogunost stavljanja prigovora pravne nesigurnosti. Eksc. nezakonitosti nala je svoj posebni izraz u USTAVNOM ZAKONU O USTAVNOM SUDU RH iz 1999.god. Prema tom zakonu, sudovi u post. pri primjeni zakona i 2-ih propisa imaju razli. mogunosti kad posumnjaju u ustavnost, odn. zakonitost propisa koji moraju primijeniti na post. koji je u tijeku: 1.Ako sud u post. nae da zakon koji bi trebao primijeniti, odn. pojedina nj. odredba nisu suglasni s Ustavom, mora zastati s post. i podnijeti Ustav. sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona odn. pojedine nj. odredbe s Ustavom. Procjena suda, da zakon nije suglasan s Ustavom ne dovodi do eksc. ilegalnosti zakona koji je u pitanju ve se tada post. prekida do odluke Ustavnog suda. 2.Ako sud u post. utvrdi da drugi propis koji bi valjalo primijeniti odn. pojedina nj. odredba nisu suglasni s Ustavom i zakonom, tada e na konkretan sluaj neposredno primijeniti zakon , a Ustavnom sudu e podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti spornog propisa, odn. pojedine nj. odredbe s Ustavom i zakonom.

Kad sud pravomo. odlukom odbije primijeniti propis zbog nj. neustavnosti ili nezakonitosti, a Ustavni sud nakon provedenog post. ocjene ustavnosti odn. zakonitosti utvrdi da takva neustavnost odn. nezakonitost ne postoji, svatko kome je povrijeeno neko pravo moezahtijevati izmjenu pravomo. odluke suda u roku od godine dana od dana objave odluke Ustavnog suda.

www.pravokutnik.net

39

I.P. Obustava od izvrenja (Tko je i pod kojim uvjetima nadlean akt jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima?) / 2 primjera primjene ovog instituta u hrvatskoj praksi

Obustava od izvrenja (primjene)OBUSTAVA OD IZVRENJA radi se o privremenom prestanku mogunosti primjene 1 opeg akta podzakon. prir. koja nastaje zato to je pravno ovlateni nosilac kontrole takvog akta iskoristio pravo da ga obustavi od izvrenja zbog sumnje u njegovu ispravnost. Tada konanu odluku donosi, u pravilu, neko 2 tijelo (tijelo vie prema hijerarhijskom rangu od tijela koje je donijelo odluku o obustavi od izvrenja ili sud) koje odluuje da li je do obustave od izvrenja trebalo doi ili ne, to onda, ima za posljedicu: 1.ili konanu nemogunost primjene opeg akta koji je obustavljen od izvrenja ili se 2.eliminira sama odluka kojom je dolo do obustave od izvrenja

Tko se moe koristiti pravom na obustavu od izvrenja op. akata podzakon. prir.:I) NADLENO MINISTARSTVO prema Zakonu o ustanovama obustavlja od izvrenja statut ili opi akt ustanove ako smatra da je u suprotnosti s Ustavom, zakonom ili 2-im propisom.Tada je to tijelo duno u roku mjesec dana predloiti Vladi da sporni akt poniti ili ukine. II)TIJELA DRAVNE UPRAVE prema ZSDU u post. nadzora imaju pravo da obustave od izvrenja ope akte tijela jed.lok. i podru. (regionalne) samouprave i prav. osoba s jav. ovlastima u prenesenim im poslovima dr. uprave te da predloe Vladi ili ukidanje propisa ili podnoenje zahtjeva Ustav. sudu za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom odn. zakonom III)OPINSKI NAELNIK, GRADONAELNIK ODN. UPAN prema Zakonu o lokal. i podru. (regionalnoj) samoupravi, u obavljanju poslova iz samouprav. djelokruga opine, grada odn. upanije ima pravo obustaviti od primjene opi akt predstavnikog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeen zakon ili 2gi propis te zatraiti od predstavni. tijela da u roku od 15 dana , otkloni uoene nedostatke.Ako predstavniko tijelo to ne uini, naelnik, gradonaelnik, odn. upan ima dunost da u roku 8 dana o tome obavijesti elnika sredinjeg tijela dr. uprave koje je ovlateno nadzirati zakonitost rada tijela jed.lok. i podrune samouprave IV)TIJELO SREDINJE DRAVNE UPRAVE prema Zakonu o lok. i podru. (region.) samoupravi nadzire zakonitost opih akata predstavni. tijela jed.lok. i podru. samouprave u njihovom samoupravnom djelokrugu. Opin. naelnik, gradonaelnik odn. upan duni su u roku od 8 dana od dana donoenja dostaviti proelniku upan. ureda u ijem su djelokrugu poslovi ope uprave, statut i ope akte koje donosi predstavni. tijelo.

www.pravokutnik.net

40

Proelnik upan. ureda ima dunost izvriti nadzor nad zakonitou opeg akta te kad smatra da je takav opi akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom donijeti, u roku od 8 dana od dana dostave,odluku o obustavi primjene opeg akta. Ta odluka mora biti obrazloena i ona se bez odgaanja dostavlja opinskom naelniku, gradonaelniku odn. upanu te predsjedniku onog predstavni. tijela koje je donijelo opi akt. Sredinje tijelo dravne uprave cijeni osnovanost obustave od primjene opeg akta u roku od 8 dana i u tom pogledu ima 2 mogunosti: 1.Ako sredi. tijelo dr. uprave odluku o obustavi opeg akta ocijeni osnovanom, upuuje takvu odluku Vladi, s prijedlogom da Vlada pokrene post.pred Ustav.sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti obustavljenog opeg akta. Na isti nain postupa sredi. tijelo dr. uprave i kad je ono samo donijelo odluku o obustavi od primjene opeg akta. Ako Vlada ne pokrene post. za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustav.sudom u roku od 30 dana od primitka prijedloga, prestaje obustava od primjene opeg akta. 2.Ako sredi. tijelo dr. uprave ocijeni odluku o obustavi od primjene opeg akta predstav. tijela jed.lok. odn. podru. (region.) samouprave, koju je donio proelnik upan. ureda, neosnovanom, tada ukida takvu odluku, te odluku o ukidanju dostavlja, kako samom proelniku tako i opinskom naelniku, gradonaelniku odn. upanu te predsjedniku onog predstavni. tijela koje je donijelo opi akt.

I.P. Naputak?

NaputakNAPUTAK (instrukcija, uputa) = je poseban oblik akta internog po svojoj prirodi, kojim u upravnoj (ili nekoj drugoj) organizac. vie tijelo podjeljuje niemu upute za postupanje ili djelovanje u odre. situacijama. Naputak nema obiljeja pr. pravila, na njega se, prema tome, ne mogu pozivati 3e osobe.Naputak ima vie savjetodavno-tehniki karakter, a sankcije koje proizlaze iz eventualnog nepotivanja odnose se, u pravilu, na disciplinsku odgovornost. Predsjednik Vlade moe potpredsjednicima, ministrima i 2-im lanovima Vlade davati odreene upute za rad. Ravnatelj dr. upr. organizac. ima pravo da u upravljanju tom organizac. daje naputke za rad.

Napuci se dijele:1.individualne podijeljen je za pojedini predmet generalne odnosi se na uputu za postupanje u nizu razli. predmeta. Razlika izmeu pr.norme i generalnog naputka: pr. norma je opeobvezatno pravilo ponaanja dok generalni naputak nema znaenje openormativnog akta. 2.obvezne tijelo kojemu je naputak upuen obvezno je po njemu postupiti. I obveza da se naputak potuje mora proizlaziti iz pr.norme. neobvezne tijelo kojemu je naputak upuen nije obvezno po njemu postupiti. Napuci su zbog karaktera djelovanja tijela uprave u pravilu neobvezatni.www.pravokutnik.net

41

6.Kontrola nad upravomKONTROLA NAD UPRAVOM tvori u sadrajnom smislu kontinuiranu djelatnost nadzora to ga pravno ovlateni subjekti provode nad ponaanjem uprave, nainom upotrebe njezinih ovlasti i aktima odnosno mjerama to proizlaze iz upotrebe tih ovlasti.Kontrola uprave moe se manifestirati kao: 1.Kontrola zakonitosti (legaliteta) jest oblik nadzora kojim se usporeuje suglasnost akata i mjera uprave s pr. pravilima koja reguliraju kada je takve akte mogue donositi odn. mjere poduzimati, kao i post. kako se oni donose odn. poduzimaju 2.Kontrola svrhovitosti (oportuniteta) jest takav oblik nadzora kod kojega se akti i mjere uprave usporeuju sa ciljem koji je u interesu subjekta trebalo postii.

I.P. Subjekti kontrole nad upravom, objekt kontrole i kontrolna ovlatenja / Kriteriji koje, pri provedbi upravnog nadzora, tijela dravne uprave osobito nadziru kao i ovlasti koje posjeduju u tom sluaju? SUBJEKTI KONTROLE su:1.Nosioci kontrole su subjekti koji su pr. normom ovlateni da obavljaju odre. oblik nadzora nad upravom i da se u odre. sluajevima koriste kontrolnim ovlastima kojima raspolau aktivni subjekti kontrole (npr. predstavnika tijela, sudovi) 2.Tijela nad kojima se kontrola obavlja su razli. subjekti koji se javljaju u oblicima uprav. organizacije pasivni subjekti kontrole (npr. uredi dr. uprave ili republika uprava) PREDMET KONTROLE je ponaanje uprave, nain uporabe ovlat. kojima raspolae te akti i mjere koje donosi odn. poduzima KONTROLNE OVLASTI ine skup svih mjera koje nosilac kontrole moe upotrijebiti kad utvrdi da tijelo nad kojim se kontrola obavlja ne postupa onako kako je u danoj situaciji propisano, odn. svrhovito. Prema svojoj irini kontrolne ovlasti mogu se izraavati kao: 1.Konstatacija je najblai oblik kontrolne ovlasti kojom nosilac kontrole ima mogunost samo da utvrdi da je u djelovanju tijela nad kojim kontrolu provodi bilo izvjesnih nezakonitosti odn. nepravilnosti. U takvoj situaciji nosi