Embed Size (px)
Citation preview
2
Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pri-vrednim komorama u FBiH od 01. 01. 2004. godine stupa nasnagu dobrovoljno ~lanstvo u komorama u FBiH. Svjesne ove~injenice komore su pripremile radni tekst Zakona o komoramau FBiH koji predvi|a ustroj, transformaciju i racionalizaciju or-ganizovanja komora. S obzirom na ustavni ustroj FBiH, vode}ira~una o evropskim standardima u asocijativnom organizova-nju, ~lanstvo u komorama se sti~e pristupanjem u komore kan-tona/`upanija ~ime se automatski postaje i ~lan P/GKFBiH.
Za{to se predvi|a ovakav na~in u~lanjenja?Ve}ina nadle`nosti, kada je privreda u pitanju, na nivou je
FBiH. Radi br`eg i racionalnijeg rada P/GKFBiH }e sve sta-vove i mi{ljenja o odre|enim pitanjima dobijati od ~lanstva ukantonalnim/`upanijskim komorama, objediniti ih na federal-nom nivou i o njima organizovati partnerski dijalog sa struktu-
rama vlasti i njenim institucijama. Cilj ovakvog na~ina orga-nizovanja je lak{i i racionalniji pristup odre|enim pitanjima iproblemima ~lanova.
Zakonom se predvi|a da se podjela nadle`nosti komora uobavljanju poslova u okviru komorskog sistema u FBiH ut-vr|uje Me|ukomorskim pravilima na principima:
- teritorijalne pripadnosti u ostvarivanju partnerskih odno-sa komorskog sistema sa teritorijalno nadle`nim organima za-konodavne i izvr{ne vlasti i uprave;
- pogodnosti svakog ~lana da ostvaruje svoja prava prekokomorskog sistema u oblasti unapre|enja i razvoja privrede ipoduzetni{tva, obavljanja javnih ovla{tenja i drugih funkcijakomorskog sistema;
- efikasnosti i funkcionalnosti obavljanja poslova za ~lano-ve komorskog sistema.
Pa`nja je posve}ena malim i srednjim preduze}ima, te jeradnim tekstom Zakona predvi|eno pru`anje niz usluga koje}e im olak{ati poslovanje i dalji razvoj. To su:
- pru`anje savjeta i pravnih usluga prilikom registracije,preregistracije, zaklju~ivanja ugovora, izradz biznis-planova,informacije o kreditnim i donatorskim izvorima i druge rele-vantne informacije za osnivanje i razvoj SME samostalno i usaradnji sa lokalnim i me|unarodnim organizacijama koje sebave pru`anjem podr{ke SME;
Upravni odbor P/GKFBiH
Komora kakvu `eli privredaUpravni odbor Privredne/Gospodarske komoreFederacije BiH odr`ao je Osmu sjednicu u Gabelikrajem oktobra.Pored niz pitanja o kojima je raspravljano, pa`-nja je posve}ena transformaciji i reorganizacijikomora u FBiH i u potpunosti je podr`an novikoncept komorske organizacije
3
- istra`ivanje tr`i{ta prikupljanjem podataka i informacijana lokalnom i {irem nivou i plasiranje informacija relevantnihza tr`i{na kretanja u zemlji, EU i {ire u cilju poslovnog pove-zivanja privrednih subjekata i obavljanja poslova ponude itra`nje;
- te druge vrste usluga zavisno od potreba i zahtjeva ~lano-va.
U cilju racionalnijeg i efikasnijeg rada predvi|a se da uKomori Federacije kao najvi{i organ upravljanja bude Privre-dno vije}e koje bi bilo sastavljeno od predsjednika upravnihodbora kantonalnih/`upanijskih komora i odre|enog broja is-taknutih privrednika kantona/`upanija. Na ovaj na~in bi sepostigla direktna koordinacija aktivnosti od interesa za ~lano-ve komora u FBiH.
Kada je finansiranje komora u pitanju, osnovni cilj je dase, u principu, zadr`i dosada{nja visina ~lanarine utvr|enaprema ekonomskoj snazi ~lanova, te jedna uplata ~lanarine zasve komore u FBiH. Zauzvrat, ~lanovi bi:
Bili u familiji jedinstvene privredne asocijacije, po uzoruna drugi poslovni svijet;
Imali legitimnog i kompetentnog zastupnika pred organi-ma zakonodavne i izvr{ne vlasti, te predstavljanja u zemlji isvijetu; imali svoja udru`enja, vije}a, sekcije, komisije i dru-ge oblike organizovanja, za zastupanje i realizaciju svojih po-slovnih ciljeva;
Mogli izvr{iti bitan uticaj u stvaranju povoljnog okru`enjaza biznis i uspje{no poslovanje;
Imali na raspolaganju svoju asocijaciju za svaku vrstu stru-~ne pomo}i, kao i organiziranje svih vrsta privrednih manifes-tacija od zajedni~kog ili pojedina~nog interesa;
Imali na raspolaganju kompletnu infrastrukturu za provo-|enje svih oblika aktivnosti, usagla{avanje stavova i artikuli-sanje interesa.
Za ~lanove bi se obavljala konkretna javna ovla{tenja popovoljnijim uslovima.
^lanovi Upravnog odbora su se, u principu, saglasili sa no-vim konceptom organizovanja komora u FBiH, uz sugestijuda se u njega treba uklju~iti i Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgo-vinska komora BiH, kao nacionalna - dr`avna komora, kojojje osnovni zadatak predstavljanje i promoviranje privrede uzemlji i inozemstvu. Uklju~enjem ove komore u nove trendo-ve bio bi zaokru`en komorski sistem u cijeloj BiH ~ime bi ~la-
novi imali punu podr{ku i veliku korist od asocijativnog orga-nizovanja kroz komorski sistem.
Upravni odbor je saslu{av{i probleme koji godinama priti{}uproizvodnju i preradu, kao i izvozno-uvozne rezultate, u svemuna{ao samo razlog vi{e da podr`i zakonski prijedlog o transfor-maciji komore sa nazna~enim dopunama u uvjerenju da je to kva-litet vi{e u organizaciji i funkcionisanju privrede i njenih asocija-cija, {to }e se pokazati primjenom, a {to je sve i stvarni razlog dase dobrovoljnost ~lanstva afirmi{e pojedina~no i primjerom.
Dalje aktivnosti predvi|aju partnerski dijalog sa VladomFBiH i resornim ministarstvom.
M. I.
GGLLAASSNNIIKKPrivredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine
List izlazi mjese~no.Godina IV
Broj 14novembar/studeni 2003.
GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:
@eljana Bevanda, glavni urednik, Mira Idrizovi}, odgovorni urednik,
~lanovi: [emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki},
Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.DDTTPP:: �Privredna {tampa�
AAddrreessaa::Privredna/Gospodarska komora FBiH
- za Glasnik -71000 Sarajevo
Branislava \ur|eva 10/IVKontakt osoba: Meliha Veli}
Telefon: 033/267-690
e-mail: [email protected]::
033/663-370 (centrala)033/217-782
Faks: 033/217-783www.kfbih.com
IIzzddaavvaa~~::�Privredna {tampa� d.d. Sarajevo
[[ttaammppaa:: Birograf, Sarajevo
ZZaa {{ttaammppaarriijjuuRizah Mustafi}
Besplatan primjerak
4
Anketa
Novi sadr`aj i na~in radaPrelazak sa obaveznog na dobrovoljno ~lanstvo u komorskom sistemu neminovno }e usloviti i reor-ganizovanje ne samo sadr`aja nego i na~ina rada. [ta o tome misli privreda ili ta~nije na pitanje�[ta o~ekujete od transformacije Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH� ({ta zamjerate do-sada{njem radu i kakav novi kvalitet }e se posti}i reorganizacijom) odgovorili su direktori bh. firmi. U ovom broju prenosimo mi{ljenja nekih od njih, pozivaju}i sve ~itaoce �Glasnika� da svojim suge-stijama doprinesu kvalitetnijem definisanju budu}eg rada i da dobrovoljno u~estvuju u ovoj maloj,ali korisnoj anketi.
Mladen ]ORI], tehni~ki direktor �Bobite� Co ^itluk
- Dosada{nji odnosi i sura-dnja sa GKFBiH, posebicenjenim Uredom u Mostaru, suna dosta visokoj razini. Ista-knuo bih kao pozitivno iskus-tvo organiziranje i rad struko-vnih asocijacija, jer mi ve}inusvojih zahtjeva spram Vlade iresornih ministarstava ostva-rujemo kroz Grupaciju proi-zvo|a~a alkoholnih pi}a i vi-na, koja je formirana i djelujepri GKFBiH. Mislim da je ne-mogu}e da bilo koji pravni su-bjekt samostalnim nastupomprema organima vlasti mo`eostvariti svoje ciljeve, zna~ibez povezivanja u strukovneasocijacije koje djeluju u okvi-ru Gospodarske komore.
Koliko sam upoznat, bu-du}a reorganizacija Gospo-darske komore sadr`avat }eprincip dobrovoljnog ~lan-stva, {to }e mo`da biti doda-tni motiv za Gospodarskukomoru da se nametne kaoozbiljan partner privrednimsubjektima u pomo}i pri rje-{avanju njihovih zahtjeva.Na temelju dosada{njih is-kustava, mi }emo zasigurno iubudu}e biti ~lanica Gospo-darske komore.
dr \evad HAND@AR, vlasnik firme LAKS d.o.o.Salakovac i predsjednik Grupacije proizvo|a~aribe i riblje mla|i P/GKFBiH
- Za mene u dosada{njem raduu privredi (20 godina) komora jebila veza izme|u privrednika, tj.privrednih problema i ministarsta-va, odnosno vlasti, te permanen-tno podr`avala prijedloge privre-dnika i probleme pratila do njiho-vog prakti~nog rje{avanja na naj-ve}im zakonskim nivoima. Prije-dlozi reorganizacije Komoreprvenstveno na dobrovoljnom finansiranju su put ka ga{e-nju ove institucije, {to za mene zna~i da je potopljen poslje-dnji stub koji je ~uvao doma}u proizvodnju.
Mislim da se mora pojasniti prvenstveno stranim stru~-njacima koji su do{li da pomognu o`ivljavanju privrede uBiH, a podr`avaju neku komoru koja }e biti dobrovoljno fi-nansirana, da dolaze iz zemalja koje imaju jake, ~ak po re-gijama, komore, te da nije dobro vr{iti eksperimente u ze-mlji koja je sa �poro|ajnim privrednim pitanjima�.
U svakom slu~aju, treba ista}i da komora mora smanjitisvoj aparat, te kadrovski oja~ati svoje slu`be, a tu prven-stveno mislim da jednim menad`erskim odnosom kako saresornim ministarstvima tako i stranim stru~njacima izborimjesto koje joj pripada.
Jako lo{e za ovu zemlju, a time i njenu privredu jeste {tosu ministarstva i komora u permanentnoj opoziciji. Podr`a-vam unutarnju reorganizaciju u komori, gdje }e ljudi i se-ktori imati svoje planove, te svojim odgovarati pretpostav-ljenim, a nesposobne odstranjivati kako bi se pru`ila {ansada propulzivnije snage naprave komoru koja }e biti �Servisprivrede BiH�.
5
mr [efkija BOTONJI], generalni direktor �Natrona�, Maglaj
- Obaveznosti ili dobro-voljnosti ~lanstva u komo-rama su pitanje oko kojegsu postojala razli~ita stajali-{ta i vo|ene posebne raspra-
ve i prilikom dono{enja Zakona o komorama 1998. godine.Zbog toga je Zakonom prihva}eno kompromisno rje{enje dana po~etku konstituisanja komora, odnosno uspostavljanja ko-morskog sistema u BiH ~lanstvo bude obavezno i da se nakonisteka prvog (dvogodi{njeg) mandata ~lanstvo konsultuje radipreispitivanja obaveznosti u komorama.
Na `alost, ovu obavezu komore nisu ispunile i me|unaro-dna zajednica je na stanovi{tu da se moraju reorganizovati ka-ko bi se ova institucija prilagodila savremenim potrebama pri-vatnog sektora, a sve u cilju kreiranja povoljnijeg poslovnogokru`enja za doma}a i strana ulaganja.
Ja li~no, od novog organizovanja komora po principu do-brovoljnog ~lanstva, o~ekujem:
- da }e se komorski sistem organizovati kao jedna moder-na privredna asocijacija koja }e mo}i odgovoriti obavezi uvremenu u kojem o~ekujemo oporavak, obnovu i razvoj pri-vrede u Bosni i Hercegovini;
- smatram bitnim da }e se unaprijediti koordinacija sa iz-vr{nim organima vlasti;
- bilo bi dobro da se kantonalne privredne komore organi-ziraju isklju~ivo na regionalnom principu, uva`avaju}i sveprednosti koje dovode privredu u jedan kvalitetniji status;
- definisati programske aktivnosti usmjerene ka sistem-skim rje{enjima,
- bitno je da se komore i kadrovski profiliraju i da u komo-rama zaista rade sposobni a ne podobni kadrovi;
- racionalizirati tro{kove komora i te`iti sve ve}em u~e{}una davanju usluga a smanjivati prihod od ~lanarine.
@elim da ka`em da smo mi ve} potpisali Izjavu o pristu-panju u ~lanstvo Komore, jer u ovom momentu nemamo al-ternativu i svi zajedno moramo preko organa Komore konti-nuirano raditi na br`em i kvalitetnijem transformiranju, jer tosu, realno, jedine asocijacije preko kojih mo`emo rje{avati na-{a strate{ka pitanja iz oblasti privrede, a to posebno prekostrukovnih grupacija.
Zato o~ekujem da i druge firme pristupe u ~lanstvo komo-ra.
Enver R. [O[KI], dipl. ecc., zamjenik generalnog direktora Dallas Company
Moj odgovor }u datikroz slijede}a potpitanja:
[ta o~ekujemo od tran-sformirane P/GKFBiH?
- S obzirom na to da `i-vimo i radimo u na{oj BiH, zemlji koja je nakon rata u fazioporavka, obnove i razvoja privrede, te provo|enja tranzi-cije u svim privrednim i dru{tvenim sferama od transformi-rane P/GKBiH o~ekujem:
- Definiranu asocijaciju privrednih subjekata na svim ni-voima od Kantona pa nadalje do dr`avnog nivoa, sa jasnompodjelom kako poslova tako nadle`nosti i aktivnosti;
- Punu kompetentnost u zastupanju i predstavljanju inte-resa ~lanova komorskog sistema kako pred organima zako-nodavne, izvr{ne vlasti, tako i u razvoju me|unarodnih pri-vrednih odnosa;
- Usagla{ene programe aktivnosti usmjerene ka sistem-skim rje{enjima, zakonima koji definiraju oblast privrede iekonomije, te rje{avanju konkretnih problema ~lanova izsvake privredne grane;
- Kroz racionalniju organizaciju komorskog sistemaposti}i ve}u efikasnost u radu, posebno u ciljanom vo|enjuaktivnosti i akcija prema izvr{nim organima vlasti.
Sve ovo radi unapre|enja partnerstva i br`eg privrednograzvoja BiH.
[ta zamjerate dosada{njem radu?- Prije svega, lo{a ili zastarjela zakonska regulativa o
obaveznosti pristupanja u ~lanstvo, a samim tim i finansira-nja PK je od ove asocijacije privrednih subjekata napravilajednu usporenu i neefikasnu organizaciju bez pune kompe-tentnosti u zastupanju i predstavljanju interesa privrede;
- Nedovoljna saradnja svih komora u BiH je za poslje-dicu imala neefikasnost u radu i zbog toga slab uticaj na or-gane vlasti i sli~no;
- Preglomazan, neracionalan komorski sistem sa ogro-mnim preklapanjima u poslovima...
Kakav novi kvalitet }e se posti}i reorganizacijomP/GKFBiH?
- Iniciranje i rje{avanje problema koji danas terete pri-vredu kako bi kroz zajedni~ki rad mogli stvoriti jedinstvenekonomski prostor u BiH;
- Dobru spregu izme|u privrede i izvr{ne vlasti, kao iuticaj na zakonodavne organe u dono{enju reformskih pro-pisa, a u cilju br`eg i efikasnijeg privrednog razvoja itd.
6
Shodno zaklju~ku sa prethodne sjednice Skup{tine i izmje-nama i dopunama Pravilnika, bilo je potrebno pripremiti prije-dlog ~lanova Upravnog odbora Udru`enja. U skladu sa Pravil-nikom, tajnim glasanjem izabrani su ~lanovi Upravnog odbo-ra Udru`enja u sastavu: Zijad BLEKI], Ramo HAD@AJLI] iEdina ME[TROVAC.
Zaklju~eno je da Upravni odbor sa~ini program budu}ihaktivnosti i defini{e probleme sa kojima se susre}u ~lanoviUdru`enja, te sa~ini prijedlog na~ina i postupaka njihovog rje-{avanja. U tom cilju uvesti u praksu kontinuiranu saradnju saKomisijom za vrijednosne papire, Sarajevskom berzom - bur-zom i Registrom vrijednosnih papira.
Odlu~eno je da se anga`uje jedan radnik koji }e profesi-onalno pratiti rad Udru`enja, a zadu`uje se Upravni odbor dasagleda potrebu anga`ovanja u punom ili nepunom radnomvremenu, uslove koje treba da ispunjava radnik, druga pitanjavezana za obavljanje poslova i budu}e aktivnosti, te o tome in-formi{e Skup{tinu Udru`enja.
Pa`nja je posve}ena i pitanju u~estale prakse da se prenosvlasni{tva vrijednosnih papira obavlja po osnovu darodavnihugovora ili ugovora o poklonu, {to je istaknuto u diskusiji ukojoj su u~estvovali svi prisutni.
Zadu`en je Upravni odbor Udru`enja da se odmah obratiKomisiji za vrijednosne papire i uputi zahtjev za privremenu
obustavu prenosa vlasni{tva vrijednosnih papira po osnovudarodavnih ugovora izme|u lica koji nisu srodnici.
Raspravljaju}i o problemima sa kojima se susre}u u radu,doneseni su sljede}i zaklju~ci:
- Kontaktirati sa Udru`enjem investicionih fondova i po-ku{ati posti}i saglasnost o razmjeni informacija o javnim itransparentnim podacima;
- Poku{ati posti}i sporazum sa Komisijom za vrijednosnepapire da se izna|e na~in da brokerske ku}e imaju mogu}nostdobijanja odre|enih javnih finansijskih podataka za preduze}akoja vr{e finansijske transakcije na Berzi/Burzi;
- Pokrenuti inicijativu za izmjenu Pravilnika kojim je regu-lisano da su brokerske ku}e du`ne uz dokaz dostavljati klijen-tu zavr{ni obra~un i predlo`iti da se utvrdi ova obaveza samona zahtjev klijenta;
- Predlo`eno je da polaganje brokerskih ispita organizujeSarajevska berza/burza u saradnji sa Udru`enjem;
- Ponovno je postavljeno pitanje uvo|enja kontinuirangposlovanja na Berzi/Burzi, te uvo|enja kliringa i setlmenta,kao i uvo|enje srednjeg kursa dnevnog poslovanja na Berzi;
- Da Upravni odbor pod hitno razmotri sva akceptirana pi-tanja i zaka`e sastanak sa Komisijom za vrijednosne papire nakojem bi se poku{ala rije{iti sporna pitanja;
- Prelo`eno je Upravnom odboru da razmotri i utvrdi stal-ni termin mjese~nog odr`avanja sjednica Skup{tine Udru`e-nja.
^lanovi Skup{ne su upoznati sa transformacijom komora uFBiH i dat im je propagandni materijal i obrazac izjave o nas-tavljanju ~lanstva u Komori na dobrovoljnoj osnovi, uz molbuda se o tome izjasne najkasnije do naredne sjednice.
M. IDRIZOVI]
Brokeri
Skup{tina Udru`enja
Udru`enje profesionalnih posrednika - broker-skih ku}a Privredne/Gospodarske komore Fede-racije BiH odr`alo je Skup{tinu, u Sarajevu, 03.novembra
7
Saglasno odluci Skup{tine, ~lanovi Upravnogodbora su utvrdili tekst pisma Komisiji za vrijedno-sne papire sljede}e sadr`ine:
�Udru`enje profesionalnih posrednika-broker-skih ku}a Privredne komore Federacije BiH je ras-pravljalo o darodavnim ugovorima kojima se vr{iprenos vlasni{tva vrijednosnih papira bez u~e{}ainstitucija tr`i{ta kapitala.
Prema svjetskoj praksi, ovakav na~in prenosavlasni{tva vrijednosnoh papira, izbjegavanjem pro-meta preko organiziranog tr`i{ta, naj~e{}e za motivima manipulisanje tr`i{ta kapitala, korupciju, po-dmi}ivanje i stvaranje sivog tr`i{ta.
Svjedoci smo da je ovakav na~in prenosa vla-sni{tva sve ~e{}a praksa u FBiH o ~emu govore iposljednja zbivanja oko tuzlanskog hotela �Tuzla�.
Komisija za vrijednosne papire RepublikeSrpske je na vrijeme shvatila ~emu vode darodavniugovori kojima se vr{i prenos vlasni{tva vrijedno-snih papira, pa je, prema na{im saznanjima, pose-bnim podzakonskim aktom dozvolila prenos vla-sni{tva na ovakav na~in samo krvnim srodnicima, azabranila osobama koje nisu krvni srodnici.
Ukoliko se nastavi sa dosada{njom praksom,postavlja se pitanje instinskog smisla postojanja ifunkcionisanja institucija tr`i{ta kapitala,te potrebe za transparentnim i organizira-nim tr`i{tem, {to i jeste bio cilj postoje}ihzakonskih propisa.
Ukoliko se nastavi ovakav na~in prije-nosa vlasni{tva vrijednosnih papira prekodarodavnih ugovora, moglo bi se desiti danormalno funkcionisanje tr`i{te kapitala uFBiH do|e u ozbiljnu krizu.
Iz navedenih razloga zahtijevamo daKomisija za vrijednosne papire FBiH, kaovrhovni regulator, razmotri ovo pitanje ipo hitnom postupku privremeno obustaviprijenos vlasni{tva vrijednosnih papirapreko darodavnih ugovora izme|u lica ko-ja nisu krvni srodnici na period od 60 da-na.
Predla`emo da u ovom roku Komisija,na osnovu konsultacija sa ostalim u~esni-cima na tr`i{tu kapitala u FBiH, razmotrisve na{e navode i u skladu sa postoje}imzakonskim propisima rije{i ovaj problem,vode}i ra~una o potrebi harmonizacije pro-
pisa entiteta i stvaranju jedinstvenog tr`i{ta kapita-la u BiH sa jasno i transparentno utvr|enim pravili-ma i kriterijima.
O~ekujemo da nas u narednih pet dana pismenoobavijestite o va{em stavu o ovom pitanju.�
Upravni odbor je kao prvo pitanje daljih akti-vnosti utvrdio potrebu vo|enja rasprave o Pravilni-ku o organizaciji i radu Udru`enja i ako se uka`epotreba predlo`iti izmjene i dopune Pravilnika. Po-zvani su svi ~lanovi Udru`enja da sve eventualneprimjedbe i prijedloge za izmjenu Pravila dostaveUpravnom odboru kako bi se pripremila pitanja okojima }e se voditi partnerski razgovori sa Ber-zom/Burzom.
U daljem radu Upravnog odbora postignut jedogovor o okvirnim aktivnostima za budu}i period.Prioriteti su uspostavljanje partnerskog dijaloga sasvim institucijama tr`i{ta kapitala:
- Sarajevskom berzom/burzom,- Komisijom za vrijednosne papire FBiH,- Registrom vrijednosnih papira FBiH,- Udru`enjem PIF-ova FBiH,- Ministarstvom finansija FBiH,- Komisijom Parlamenta FBiH.Kao prvi zadatak planirano je zakazivanje sas-
tanka sa Sarajevskom berzom/burzom u vezi zaPravilima Sarajevske berze/burze vrijednosnih pa-pira kao osnovnog akta koji reguli{e prava, obave-ze i rad brokerskih ku}a na Berzi/Burzi.
Dogovoreno je da se za narednu sjednicu Upra-vnog odbora pripreme pitanja koja }e biti trajnaaktivnost Upravnog odbora i Udru`enja.
Mira IDRIZOVI]
Saradnja sa Libijom
Posao vrijedan46.000 eura
Sektor tekstilno-ko`arsko-prera|iva~ke industrije priP/G komori Federacije BiH sudjelovao je u povezivanju fir-me TRI O, iz Olova s kupcem iz Libije. Rije~ je o ugovore-nom poslu u vrijednosti 36.000 eura za izradu d`empera i10.000 eura za proizvodnju ~arapa.
U realizaciju ovog posla TRI O uklju~io je jo{ dvije bh.firme; za izradu d`empera preduze}e Eurotriko, iz Cazina,a za izradu ~arapa Tvornicu ~arapa iz Te{nja. Realizacija ci-jelog posla o~ekuje se u roku 15 do 30 dana, a rije~ je o kla-si~nom izvozu.
Ovo bi trebalo da budu tek prve koli~ine za libijskogkupca. Ukoliko bude zadovoljan, otvorena je mogu}nost re-alizacije novih poslova. Rije~ je o ve}im koli~inama, uz ve-}e finansijske efekte.
L. S.
Udru`enje profesionalnih posrednika - brokerskih ku}a
Konstituiraju}a sjednicaUpravni odbor Udru`enja profesionalnih posrednika -brokerskih ku}a, 11. novembra, odr`ao je Konstituiraju}usjednicu i za predsjednika Upravnog odbora izabrao Zija-da Bleki}a, iz EUROHAUS Sarajevo
8
Na sastanku, odr`anom, 31. oktobra, u Sarajevuuz prisustvo brojnih ~lanica, Ureda za veterinar-stvo, Federalnog i `upanijskih ministarstava po-ljoprivrede i industrije, Veterinarskog fakulteta idrugih, raspravljalo se o poticajima za proizve-denu ribu i riblju mla| 2003. godine, te o proce-duri oko izvoza ribe u susjedne zemlje i u zemljeEU
O raspodjeli poticaja prvi je diskutirao Ahmed Duranovi},koji je govorio o problematici osiguranja financijskih sredsta-va za ovu namjenu, odnosno aktivnosti za 2003. godinu. Pro-ra~un je u FBiH znatno smanjen za ovu godinu, a za idu}u seo~ekuje da }e biti oko milijardu KM i od toga }e poljoprivre-da dobiti oko tri odsto, odnosno 30 milijuna. To zna~i da }e seutrostru~iti podr{ka poljoprivredi.
U burnoj diskusiji predstavnika proizvo|a~a ribe i ribljemla|i i predstavnika `upanijskog i Federalnog ministarstvado{lo je do dogovora. Zbog malih financijskih sredstava zapoticaj ribe i riblje mla|i u 2003. godini (150.000 KM), podje-la po `upanijama }e se vr{iti prema broju ribogojili{ta - proi-zvo|a~a ribe i riblje mla|i.
Prisutni su bili ogor~eni {to proizvo|a~i morske ribe (dvaribogojili{ta Ankora comerc i Karaka) nisu obuhva}eni potica-jima za razliku od pro{le godine.
Grupacija se nekoliko puta obra}ala ministru upozoravaju-}i na ovaj problem.�Gdje pripadaju proizvo|a~i morske ribe?�Ponovo je apelirano na predstavnike Federalnog ministarstvapoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva da zamole ministrakako bi na{ao sredstva za ova dva proizvo|a~a.
Zahtjev Grupacije je da se iz rezervnih sredstava (200.000KM) /�Slu`bene novine FBiH�, broj 38/03, od 5. 8. 2003. go-dine/ izdvoji po 20.000 KM za ova dva proizvo|a~a.
Nov~ana podr{ka za proizvodnju morske ribe utro{ila bi seu nabavku riblje mla|i, te bi se tako pove}ala proizvodnja.Godi{nja proizvodnja morske ribe (orada i lubin) iznosi preko100 tona, a nov~anim poticajima pove}ao bi se uzgoj visoko-kvalitetne i sve vi{e tra`ene morske ribe, te znatno smanjiouvoz (Gr~ka, Italija i Hrvatska).
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {u-marstva izvr{ilo je raspodjelu po `upanijama /�Slu`bene novi-ne FBiH�, broj 47/03, od 18. 09. 2003. godine/, iako je Gru-pacija jo{ u tre}em mjesecu 2003. pismeno dostavila ovomministarstvu mi{ljenje o dodjeli premije u kojem su sve kate-gorije ravnopravno zastupljene, te bazirane na visinama pre-mija u susjednim dr`avama koje svoje proizvode plasiraju nana{e tr`i{te.
Za idu}u godinu po ovom osnovu treba predvidjeti obve-zno i morsko ribarstvo za poticaje.
Po to~ki dva predstavnik Ureda za veterinarstvo SaninTankovi} je informirao da samo objekti koji su registrirani odEuropske unije mogu izvoziti u nju. Svi oni moraju posjedo-vati certifikat HACCP koji dodjeljuje komisija iz EU nakondetaljnih pregleda i analiza objekta. Objekti koji su do sadatra`ili izvoz u zemlje EU su: TROPIC - Banja Luka; NOR-FISH - Blagaj i Ankora comerc - Neum.
Certifikat koji je potreban za izvoz u susjedne zemlje izda-je `upanijski veterinar, koji je zadu`io odre|eni broj certifika-ta od Ureda za veterinarstvo sa suhim pe~atom i na njega stav-lja svoj faksimil i veterinarsku postaju.
Zbog nemogu}nosti rje{enja, odnosno destimulacije proi-zvodnje morskog ribarstva, predsjednik Grupacije dr vet. med.D`evad Hand`ar je svoj mandat ponudio na raspolaganje, a tobi bio veliki gubitak ne samo za Grupaciju nego i za cijeloUdru`enje poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije ivodoprivrede. Erina LASI]
Grupacija proizvo|a~a i prera|iva~a ribe i riblje mla|i
Gdje pripadaju proizvo|a~i morske ribe?
U Sarajevu je odr`an sastanak Grupacije proizvo-|a~a i prera|iva~a mesa u FBiH. Uz brojne pre-ra|iva~e, prvi put je bila prisutna i ve}ina proi-zvo|a~a tovne junadi i bikova iz podru~ja Posav-ske `upanije i farmera ov~ara iz Srednjobosan-skog kantona
Cilj sastanka je bio podr{ka primarnoj poljoprivrednojproizvodnji, kao i dogovor oko otkupa doma}ih sirovina zamesoprera|iva~ku industriju. Poljoprivreda FBiH je u te{kompolo`aju, ne samo ove godine, uslijed kasnih proljetnih mra-zeva i dugotrajne su{e, a pogotovo }e biti od 1. 1. 2004. godi-ne kada stupaju na snagu potpisani ugovori o slobodnoj trgo-vini sa susjednim zemljama. Bh. poljoprivreda ne ~eka spre-
mna ovaj moment zato {to dr`ava malo ili gotovo nimalo nepodr`ava doma}u proizvodnju, poticaji su mali, a ne postojesubvencije. Stoga se doma}i proizvod ne mo`e obraniti od na-jezde poljoprivrednih proizvoda iz uvoza niti mo`e biti konku-rentan, jer se radi o visokosubvencioniranim poljoprivrednimproizvodima. U Republici Hrvatskoj se za pomo} poljoprivre-di izdvaja oko 500 miliona KM, a u FBiH oko 12 miliona KM,umanjeno za dug iz prethodne godine. Zatra`ena je suspenzi-ja ili preispitivanje Ugovora o slobodnoj trgovini, ali se pozi-vaju i nadle`ni u FBiH vlastima da osiguraju novac za poticajkako u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji ne bi stotine i ti-su}e ljudi ostali bez posla.
Kako ne bi do{lo do zamiranja sto~arstva, klju~nu ulogutreba da odigra i Zakon o veterinarstvu, koji stupa na snagu do
Grupacija proizvo|a~a i prera|iva~a mesa u FBiH
Suspendirati ili preispitati ugovore oslobodnoj trgovini
9
U ^itluku je, 16. oktobra, odr`an sastanak Grupa-cije proizvo|a~a alkoholnih pi}a i vina na kojem jerazmatrana aktualna problematika iz ove oblasti.Raspravljalo se o niz nelogi~nosti u normativno-pravnoj regulativi, koje u znatnoj mjeri usporavajurazvoj tvrtki iz ove bran{e i stavljaju ih u neravno-pravan polo`aj na tr`i{tu u odnosu na proizvo|a~eiz drugih zemalja
S obzirom na to da je za{tita doma}e proizvodnje proklami-rana kao glavni cilj strategije gospodarskog razvoja BiH, tra`i seod Vlade i resornih ministarstava u~inkovitija za{tita proizvo|a-~a iz ove bran{e, a kao goru}i problemi koje treba `urno otklo-niti spomenuti su:
Kontrola uvoza alkohola - tra`i se uvo|enje kontingenata nauvoz alkohola i stro`u carinsku i poresku evidenciju uvoznika./Prema sada{njim propisima alkohol se uvozi bez ikakvih ogra-ni~enja, a mo`e ga uvoziti bilo koja pravna osoba, {to omogu}a-va ilegalnu proizvodnju alkoholnih pi}a (patvorina), koji imajudugoro~ne negativne posljedice na red na tr`i{tu, zdravlje potro-{a~a i punjenje prora~una/.
Uvo|enje prelevmana na sve uvozne proizvode iz ove bran-{e - prelevmani su uvedeni samo na neke proizvode, a veliki brojnjih nije obuhva}en. Tra`i se aktiviranje prijedloga iz 2001. go-dine i uvo|enje prelevmana.
Porezno oslobo|eno kalo - tra`i se uvo|enje europskih stan-darda i podizanje poreza oslobo|enog kala na ve}u razinu (sa-da{njim Zakonom o posebnom porezu na alkohol dopu{teno ka-lo, rasip i lom je u visini do 0,5 odsto, dok je u Republici Hrvat-skoj 2,2 odsto, a u ostalim europskim zemljama i vi{e - pet od-sto. Smatramo nedopustivim da je kalo u BiH na ovako niskojrazini, jer je stvarni kalo u proizvodnji, transportu i uskladi{tenjuznatno vi{i).
Osloba|anje carinskih obveza za repromaterijal i sirovine -napraviti bilance doma}e proizvodnje sirovina i repromaterijalai bilance potreba doma}ih proizvo|a~a, te razliku bilanca kvan-tificirati i iskazanu razliku tretirati kao kontingent oslobo|en odcarina (boce, ~epovi, arome, enolo{ki preparati, za{titna sredstvaza vinograde i sl).
Uvo|enje reciprociteta - zahtijeva se da se omogu}i nesme-tan ulazak robe BiH podrijetla na tr`i{te onih zemalja ~ije se is-te ili sli~ne robe uvoze na carinsko podru~je BiH.
Formiranje instituta ili komisije za ocjenu kvaliteta uvoznihproizvoda - poznato je da tr`i{te BiH uvozi velike koli~ine proi-zvoda iz ove bran{e bez ikakve kontrole kvalitete i provjere izvo-ri{ta. Tra`i se da se ovakvi proizvodi mogu distribuirati na tr`i-{te tek nakon ocjene i provjere njihove kvalitete.
Poticanje primarne poljoprivredne proizvodnje - tra`i se dase iznos apsolutnih carina (ranije prelevman) na uvoz od tarifneoznake 01 - 24 izdvoji na poseban ra~un i u potpunosti usmjerinamjenski za poticanje primarne poljoprivredne proizvodnje.
Potpuno ukidanje i tro{arina na vino - tra`i se da se vino pro-glasi prehrambenim proizvodom, kao {to je to u ve}ini europskihzemalja.
Promjene propisa o ostvarivanju nov~ane potpore za sadnjuvinograda - sada{nje mjere su neadekvatne, jer se ograni~avamaksimalna povr{ina vinograda do tri ha, nov~ani poticaj je ma-li, a daje se samo onima koji mogu dokazati gruntovno vlasni{-tvo 1/1 (ne uva`ava se posjed ili zakup).
Svi ovi zaklju~ci imaju za cilj favoriziranje doma}e proizvo-dnje, {to dugoro~no ima pozitivne efekte na zapo{ljavanje radnesnage i doma}ih resursa, te br`e i sigurnije punjenje prora~una.Tako|er imaju za cilj i promjenu odnosa trgova~kog lobija u ko-rist proizvodnje.
Samo korektan odnos Vlade i resornih ministarstava spramproizvo|a~a garantiraju potpun uspjeh, jer ciljevi su zajedni~ki,treba ih prepoznati i provesti u praksi. E. L.
Grupacija proizvo|a~a alkoholnih pi}a i vina
Kontrolirati uvoz alkohola
kraja ove godine. Zajedno sa institucijama koje bi ga provodi-le bio bi barijera kako na{e tr`i{te ne bi bilo preplavljeno vi-sokosubvencioniranim proizvodima lo{e kvalitete, jer se ~la-nom 26. {titi doma}a proizvodnja.
Tra`i se efikasniji i djelotvorniji rad sto~arsko-selekcijskeslu`be za uvr{tavanje �pramenke� u katalog autohtonih ovaca.
Upozorava se na visoku cijenu sto~ne hrane. Na primjer, cije-na kukuruza je 0,45KM/kg, {to rezultira ranijom prodajomstoke, te se apelira na dr`avne organe da pomognu oko ishra-ne stoke. U protivnom, sva poljoprivredna proizvodnja }e bitiuga{ena.
Od dr`ave se tra`i i subvencioniranje razlike izme|u proi-zvo|a~ke (visoke) cijene i tr`i{ne (niske) cijene. To bi bilazna~ajna podr{ka primarnoj proizvodnji, a doma}em potro{a-~u bi bio ponu|en daleko kvalitetniji proizvod.
Kao mogu}i na~in osiguranja subvencija, Grupacija pre-dla`e pove}anje akciza na uvozne cigarete i poslo`iti granicu.
Treba li dr`avi doma}i proizvod? Kolika }e biti zajam~enacijena doma}eg proizvoda? I tko }e ga kupiti?
[to se ti~e otkupa doma}ih sirovina od prera|iva~kih ka-paciteta, vezano za Odluku Vije}a ministara BiH o privreme-noj suspenziji uvoznih da`bina iz carinske tarife za odre|eneproizvode, resorna ministarstva su zadu`ena za kontrolu i pra-vilno provo|enje donesene Odluke. Ona su, zapravo, obveza-la prera|iva~e da, shodno odobrenom postotku od kontingen-ta, moraju u toj visini otkupiti ponu|enu koli~inu doma}ih si-rovina i na taj na~in pomo}i razvoj primarne poljoprivrede.
E. LASI]
10
Razmatraju}i mogu}nost investiranja u BiH, Tri Star Intelprezentirao je prijedlog o otvaranju tvornice u FBiH u kojoj bise vr{ila proizvodnja ru~no tkanih }ilima od jute, prostirki i ra-zli~itih ru~no ra|enih predmeta. Tvornica bi radila po okolin-ski povoljnim uvjetima.
Tri Star Intel pokazao se kao ozbiljan partner spreman daispuni sve svoje obaveze iz potpisanog Protokola.
Prema Protokolu, nova tvornica zaposlila bi izme|u 50 i100 radnika iz BiH, a najve-}i dio njenih proizvodaizvozio bi se u ZapadnuEvropu i SAD. S obziromna povoljne uvjete izvoza izBiH, partner iz Banglade{asmatra da bi otvaranje tvor-nice na neki na~in povratiloizgubljeno tr`i{te bh. proi-zvo|a~a }ilima u Evropi.
Tri Star Intel obavezaose da zaposli radnike i izvr{injihovu adekvatnu obuku,da obezbijedi opremu i po-
trebne sirovine za proizvodnju, te osigura plasman gotovihproizvoda na evropsko tr`i{te.
Federalna komora pru`it }e svu tehni~ku pomo} u realiza-ciji pokretanja proizvodnje. Kako je za tvornicu potrebanprostor od 800 do 1.000 kvadratnih metara sa infrastrukturom,Komora je ve} uputila pozive lokalnim vlastima da u|u u po-slovno-tehni~ku suradnju s firmom iz Banglade{a, a odnose sena osam op}ina {ire sarajevske regije: Novi Grad, Ilid`u, Ha-d`i}e, Trnovo, Vogo{}u, Ilija{, Visoko i Brezu. Odluku o izbo-ru najpovoljnije ponude donijet }e predstavnici kompanije posvom sljede}em dolasku u Sarajevo.
Kako je istakao strani partner, osim kreiranja novih radnihmjesta, korisna je i razmjena tehni~kih znanja kod ru~nog tka-nja }ilima od razli~itih sirovina. U sklopu tih aktivnosti otva-ra se i mogu}nost daljih vidova suradnje, u kontekstu odre|e-nih kompenzacionih poslova.
U okviru posjete Sarajevu, predstavnici firme su razgova-rali u Tkaonici }ilima na Ilid`i; zatim u Ministarstvu vanjskihposlova BiH, koje je Komora upoznala s potpisivanjem Proto-kola o tehni~koj saradnji.
L. S.
Potpisan protokol o tehni~koj saradnji
Preko Federalnekomore do novih
radnih mjestaU posjeti Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH,krajem oktobra, boravila je privredna delegacijaiz Banglade{a. Tom prilikom firma Tri Star Intel(Pvt.) Ltd. iz Banglade{a i P/GKFBiH potpisale suProtokol o tehni~koj suradnji
Druga ocjenjiva~ka izlo`ba autohtonih ov~jihsireva
Plakete za najbolje
Izlo`ba je odr`ana, 11. novembra, u Mostarupod pokroviteljstvom Udruge �Pramenka�. Pri-sutni su bili predstavnici federalnih i `upanij-skih resornih ministarstava, gospodarskih ko-mora, sveu~ili{nih institucija, brojni gospodar-stvenici, odnosno proizvo|a~i, ugostitelji i svioni koji cijene i `ele ku{ati izvorni doma}iproizvod
Udruga okuplja oko 100 farmera sa podru~ja HN@,SB@, HB@ i ZH@. Na ovoj izlo`bi pojavilo se, u tri katego-rije sira: livanjskog, travni~kog i sira iz mijeha, 19 izlaga~a{to je vidan napredak, jer je pro{logodi{nja dala pozitivnereakcije i rezultate.
Rezultat rada Udruge je i bro{ura �Proizvodnja travni-~kog sira�, a planiraju se jo{ dvije bro{ure i jedan vodi~ ko-ji }e biti namijenjen svim mesoprera|iva~ima, mljekarama,veletrgovcima i ugostiteljskim objektima u cilju uvezivanjatr`i{ta. Ovi farmeri imaju uistinu jedan ~ist ekolo{ki proi-zvod koji karakterizira i obilje`ava krajolik iz kojeg dolazi.Stoga se mora za{tititi ovaj autohtoni proizvod.
Prema ocjenjiva~kom sudu, kojeg su sa~injavali prof. drSonja Bijeljac sa Poljoprivrednog fakulteta iz Sarajeva,prof. dr Dubravka Samard`ija sa Agronomskog fakulteta izZagreba i doc. dr Samir Kalit sa Agronomskog fakulteta izZagreba, izlaga~i sireva za 2003. godinu nagra|eni su pla-ketama:
U kategoriji livanjskog sira1. Marko Kurevija, Tomislavgrad, bron~ana, 2. Jozo Bakovi}, Livno, bron~ana;U kategoriji travni~kog sira1. Izet Kozar, Travnik, zlatna,2. Ilija Smiljani}, Kupres, srebrna,3. Nusret Avdibegovi}, Konjic, srebrna,4. Edina Avdibegovi}, Konjic, srebrna,5. OVNAK, Vitez, srebrna,6. GESO-MARKER, Travnik, srebrna,7. Anto Marijanovi}, Travnik, bron~ana,8. Ljuban Petonji}, Jajce, bron~ana;U kategoriji sira iz mijeha1. Ante Filipovi}, Prozor - Rama, zlatna,2. Ilija Smiljani}, Kupres, zlatna,3. Ivan D`olan, Prozor - Rama, srebrna,4. Toma Pavli~evi}, Prozor - Rama, srebrna,5. Ivan Kuraja, Prozor - Rama, srebrna,6. Ivan Be{li}, Posu{je, srebrna,7. Ivica Bi{ko, Posu{je, srebrna,8. Dragan Pavlovi}, Ljubu{ki, srebrna,9. Franjo Prskalo, ^itluk, bron~ana,
E. L.
11
FBiH
Porast industrijskeproizvodnje
Industrijska proizvodnja u FBiH u oktobru ovegodine u odnosu na prosje~nu mjese~nu proi-zvodnju iz pro{le ve}a je za 7,5 odsto, a uodnosu na proizvodnju iz istog mjeseca lanimanja je za 3,8 odsto. U odnosu na septembarove godine je ve}a za 1,3 odsto, kazao je nakonferenciji za novinare, 17. novembra, u Sa-rajevu direktor Federalnog zavoda za statistikuDervi{ \ur|evi}
Posmatrano po podru~jima industrijskih djelatnosti, uoktobru, u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju izpro{le godine, industrijska proizvodnja u podru~ju snabdi-jevanja elektri~nom energijom, gasom i vodom manja je za1,8 odsto, u rudarstavu ve}a je za 16,6 odsto, a u oblasti pre-ra|iva~ke industrije za 6,7 odsto. U oktobru je ostvarenizvoz iz FBiH u vrijednosti 160.509.000 KM, {to je 8,3 od-sto vi{e u odnosu na prethodni mjesec. Uvoz je u tom mje-secu iznosio 560.913.000 KM, {to je za 8,1 odsto vi{e uodnosu na prethodni mjesec. Za deset mjeseci ove godineostvaren je izvoz iz FBiH od 1.492.578.000 KM, {to je 20odsto vi{e u odnosu na isti period prethodne godine. Uvozje za deset mjeseci iznosio 4.780.242.000, {to je za 3,3 od-sto vi{e u odnosu na isti period lani.
Procenat pokrivenosti uvoza izvozom u oktobru je 28,6odsto, a u periodu prvih deset mjeseci 31,2 dosto. Najvi{ese uvozilo i izvozilo iz Republike Hrvatske. U oktobru je uRepubliku Srpsku prodato robe u vrijednosti 19.731.557KM, {to je smanjenje za 4,7 odsto u odnosu na prethodnimjesec. Istovremeno, iz RS nabavljeno je robe u vrijednos-ti 5.305.647 KM, {to je smanjanje za 3,6 odsto u odnosu naprethodni mjesec. Od ukupno ostvarenog prometa najve}eu~e{}e odnosi se na firme iz oblasti industrije i trgovine. UFBiH u septembru je ostvaren promet u trgovini na malo144.308.000 KM, {to predstavlja pove}anje za 7,7 odsto uodnosu na prethodni mjesec i pove}anje za 18,8 odsto uodnosu na isti mjesec lani. /FENA/
Trgovina
Uva`avati Zakon oza{titi potro{a~a
VIII pro{irena sjednica Strukovne grupe trgovineP/GKFBiH odr`ana je 03. oktobra u Zenici
Govorilo se o Prijedlogu zakona o trgovini, koji je gene-ralno prihva}en. re~eno je da bi se izmjene, prije usvajanja,morale napraviti kao amandman.
Tra`eno je i da se insistira na zaklju~cima sa V sjednice,koja je odr`ana 12. 12. 2002., i VII sjednice od 27. 06. 2003.Naime, Uredba o ~lanarinama u turisti~kim zajednicama(�Slu`bene novine FBiH�, broj 15/03) jo{ uvijek je nerazrije-{ena, pa se zbog toga tra`i posredovanje organa i tijela Komo-re. Da osnovica �ukupan prihod ne bude� niti za turisti~ke za-jednice, {ume ni vodoprivredu.
Zakon o za{titi potro{a~a stupio je na snagu u prosincu2002. godine, ali se njegova primjena ne osje}a u svim se-gmentima, kako se o ovome govorilo jo{ na IV i V sjedniciStrukovne grupe, ponovo je nagla{eno da Zakon treba svi po-djednako da uva`avaju, a ne prebacivati odgovornost samo natrgovinu.
U PDV-u sektor trgovine vidi izlaz iz nelojalne konkuren-cije. Zato se iz ovog sektora zala`u za njegovo {to hitnije uvo-|enje. Upozoreno je na to da se treba zalagati za osiguranjedodatnih sredstava u BiH kako ne bi do{lo do kidanja lancanelikvidnosti poslije njegovog primjenjivanja u prvim mjese-cima.
Za{tita doma}e trgovine jedino je mogu}a na dr`avnoj ra-zini, sukladno GAT-u. ^lanak 4. dozvoljava zemlji potpisnicida se za{titi.
Kako je nagla{eno, trgovina se zala`e da inspekcije radekontinuirano, a ne kampanjski. Tra`i se da se sjednice povre-meno odr`avaju u svim kantonalnim komorama kako bi seP/GKFBiH pribli`ila, i na taj na~in, gospodarstvu. Zahtijeva-no je i da se u~lanjenje u komoru, od nove godine, omasovi,jer je to potrebno, a i ne predstavlja veliki tro{ak za gospodar-stvo koje od toga ima koristi.
D. BANDI]
Srednjobosanski kanton
UPI banka i PFD kreditiraju poljoprivredne
proizvo|a~eUPI Banka d.d. Sarajevo odobrila je prve kredite iz kre-
ditne linije nevladine organizacije (NVO) Partners for deve-lopment (PFD), u okviru koje odobrava kredite individual-nim poljoprivrednim proizvo|a~ima, navodi se u saop{tenjuBanke.
Kreditna linija PFD-a, u ukupnom iznosu, namijenjena jeisklju~ivo proizvo|a~ima iz Srednjobosanskog kantona(SBK). Maksimalan iznos pojedina~nog kredita je 20.000KM, a maksimalni rok otplate je pet godina, uz mogu}nostgrejs perioda od {est mjeseci. U prvoj grupi odobreno je petkredita, u ukupnom iznosu od 77.000 KM, a kako me|u po-ljoprivrednim proizvo|a~ima postoji veliki interes za ovukreditnu liniju, UPI Banka trenutno pregovara sa PFD-om omogu}nosti pove}anja iznosa kredita, te o pro{irenju i na Ze-ni~ko-dobojski kanton (ZDK). U toku su pregovori za doda-tnu kreditnu liniju za finansiranje individualnih poljoprivre-dnih proizvo|a~a, koji bi, sa firmom Klas d.d. Sarajevo, una-prijed imali sklopljene ugovore o otkupu proizvedenog jago-di~astog vo}a. /ONASA/
12
Uvod
Zbog zna~aja metalne i elektro industrije (MEI) za cje-lokupnu privredu BiH, ura|ena je Strategija razvoja ovogsektora. Dajemo kratak izvod iz ovog dokumenta.
Osnove za definisanje ciljeva i strategije
Prethodno stanje
Metalna i elektro industrija (MEI) predstavljala je jednuod najzna~ajnijih grana prera|iva~ke industrije, a karakteri-sala ju je {iroka razu|enost, pristojna infrastuktura, solidnakadrovska osnova, veliki sistemi kao nosioci razvoja (Ener-goinvest, Unis, Soko, RMK, Unioninvest, Famos i dr), veli-ko zapo{ljavanje i zna~ajno u~e{}e u izvozu.
Proizvodnja ~elika i aluminija, sivog i obojenog liva, teferosilicija bile su dominantne oblasti MEI.
Posljednjih decenija pro{log vijeka brzo je napredovalafinalizacija u okviru ma{inogradnje, elektroindustrije, sao-bra}ajnih sredstava, ku}anskih aparata, biro-ma{ina i sl.Procesna industrija, monta`a objekata, vojna industrija, ta-ko|er, su bile razvijene.
Doprinos MEI u ukupnom izvozu BiH bio je visok i zna-tno je doprinio izvoznom suficitu BiH. Tokom rata, ova in-dustrija pretrpjela je ogromne {tete.
Sada{nje stanje
Sada{nje stanje karakteri{e raslojavanje firmi unutar se-ktora MEI na uspje{ne, potencijalno uspje{ne i neuspje{ne.Proizvodnja ~elika, sivog i obojenog liva i ferolegura iska-zuje odre|eni napredak, dok je proizvodnja aluminija dosti-gla kori{tenje kapaciteta 100 odsto.
I danas ovaj segment metalne industrije ostvaruje izvozoko 350 miliona KM/godi{nje, uz pozitivan odnosizvoz/uvoz. Pojedine firme u oblasti saobra}ajnih sredstava,ma{inogradnje i elektroindustrije, tako|er, pokazuju poziti-van trend u poslovanju.
Ve}ina izvozno orijentisanih firmi iz oblasti MEI posje-duje certifikat iz grupe ISO 9000 (preko 30 firmi).
Tr`i{te MEI, pored doma}eg, ve} je, uglavnom, orijenti-sano na dr`ave biv{e Jugoslavije i bli`e evropsko okru`enje,{to pokazuju podaci o spoljnotrgovinskom poslovanju.
Investiranje u ovu granu industije je apsolutno nedovo-ljno. U 2001. godini iznosilo je svega 114 miliona KM ili7,6 odsto od ukupno ulo`enih sredstava u pravne osobe.
Privatizacija u ovom sektoru nije dala o~ekivane efekte.U brojnim preduze}ima nije do{lo do obaveznih ulaganja,pa su ostvareni ~ak kontraefekti.
Izvori finansijskih sredstava za kreditiranje projekata uMEI su nedovoljni i nepovoljni.
Identifikovani problemi i ograni~enja u razvoju- Koncepcijsko i strategijsko lutanje u proteklih 10 godina- Nezadovoljavaju}a, a te{ko promjenjljiva zakonska re-
gulativa- Skupa kreditna sredstva za modernizaciju i za nedosta-
ju}i obrtni kapital- Visoke carine na repromaterijal, strojeve i opremu koji
se ne proizvode u BiH- Porezi visoki i nestimulativni za strane ulaga~e, a u ne-
kim slu~ajevima kontraproduktivni, kao {to je slu~aj mazu-ta kao repromaterijala
Posjeta Tuzlanskom kantonu
[ansa za prosperitet
P/GKFBiH, u suradnji sa predstavnicima Privre-dne komore Tuzlanskog kantona, organizirala jepredstavljanje dokumenta Strate{ki pravci ra-zvoja metalske i elektroindustrije FBiH, u prosto-ijama PKTK, 6. novembra
Stru~ni radnici P/GKFBiH, sa predsjednikom Avdom Ra-pa i stru~njaci Federalnog ministarstva energije, rudarstva i in-dustrije, prezentirali su navedeni dokument, izla`u}i pravce iciljeve, kao i na~in upravljanja Strategijom. Akcentiran jeAkcioni plan, kao sastavni dio Strategije, ~ijom implementa-cijom treba realizirati pomenuti dokument. U tom smislu,uvodni~ari su zatra`ili i pomo} prisutnih privrednika.
Uz predsjednika PK Tuzlanskog kantona Im{ira Im{irovi-}a i njegove saradnike, prisustvovali su i direktori privrednihsubjekata: UMEL-a, MMR-NTS metal, Revom Dobo{nica,Fering - Gra~anica, Instituta za rudarstvo i drugi.
Nakon {to su pozdravili izradu ovakve strategije i navelimogu}nosti dogradnje dokumenta kroz proces implementaci-je, privrednici su iznijeli svoje primjedbe, dopune i sugestije:
- izrada ma{inskih dijelova i opreme za rudnike zavrje|u-je vi{e pa`nje i mo`e predstavljati posebnu podgrupu u pos-tavljenim pravcima razvoja, ~ime bi se zaustavio zna~ajanodliv sredstava iz dr`ave, za ovu namjenu;
- elektroindustriji i njenom razvoju treba posvetiti vi{epa`nje, formiranjem i interesnih grupa koje }e zajedni~ki kon-kurisati i biti spremnije pri dobijanju odre|enih poslova;
- intenziviranjem `eljezni~kog saobra}aja, neka preduze}abi imala svoju {ansu i prosperitet kao Revom Dobo{nica, jerje osposobljen za remont vagona i standardima koje posjedu-je, a nije upitan izlazak tih vagona van zemlje;
- privredne komore se trebaju zalo`iti da u na{im DKP-ima budu stru~ni radnici, kvalitetni poznavaoci proizvodno-privrednih mogu}nosti u na{oj zemlji;
- Federalna privredna komora treba otvoriti posebnu webstranicu na kojoj }e biti Strategija i sve aktivnosti koje se bu-du dalje odvijale, vezano za implementaciju.
Predsjednik Avdo Rapa je predo~io aktivnosti i ulogu Ko-more u fazi reorganiziranja, te pozvao privednike da vi{e ko-riste usluge komorskog sistema.
Delegacija je posjetila dioni~arsko dru{tvo Fering - Gra~a-nica, obi{la proizvodne pogone i razgovarala sa rukovod-stvom firme.
Ovaj poznati proizvo|a~ i serviser raznih vrsta dizalica,betonara i druge opreme, kao podr{ke gra|evinarstvu, zapo{-ljava oko 200 radnika. Iako je jo{ u fazi konsolidovanja, me-nad`ment dru{tva, na ~elu sa Nedimom Morali}em, radi natome da kolektiv prebrodi postoje}e pote{ko}e. Stoga su ipredstavnici P/GKFBiH i Federalnog ministarstva energije,rudarstva i industrije posjetili ovaj kolektiv u namjeri da po-mognu koliko je mogu}e.
Nafija [EHI] - MU[I]
13
- Visoka cijena struje i prirodnog plina i telekomunika-cijskih usluga
- Izostanak stimuliranja izvoza i otvaranja novih radnihmjesta
- Sporo uvo|enje `eljezni~kog transporta u privredne to-kove
- Komplikovano i skupo dobijanje gra|evinske dozvoleza nove objekte
- Pote{ko}e u komunikacijama sa inostranstvom - viznire`im
- Komplikovana procedura kod uvoza i izvoza robe, po-gotovo za firme u manjim mjestima
- Spora i neu~inkovita privatizacija- Izostanak potpore dr`ave za povrat izgubljenih i osva-
janje novih tr`i{ta
Pretpostavke za dalji razvoj
Ovaj segment industrije, i pored zna~ajnih o{te}enja i vi-{estrukih gubitaka u toku ratnih dejstava i poslije rata, imanaslije|en potencijal koji se, pored proizvodne opreme iobjekata, ogleda i kroz: elektroenergetske, termoenergetske,komunikacijske, transportne i vodoprivredne objekte, tr`i-{te, tradiciju, iskustvo, 18.700 zaposlenih in`injera i tehni-~ara, te zna~ajan broj kadrova VSS, V[S i SSS spreme, ko-ji ~ekaju na posao, zatim institute, fakultete, mre`u srednjihtehni~kih {kola, in`injering i konsalting firme i dr.
Ovo je u svakom slu~aju nepobitna osnova za izgradnju no-ve savremene proizvodnje utemeljene na novim tehnologija-ma, znanjima i materijalima, informatici i robotici primijenje-no novom dobu, zahtjevima i potrebama tr`i{ta, okru`enju i sl.
Ciljevi
Na osnovu svih ovih saznanja definisano je 10 ciljeva zakoje se procjenjuje da su realni i dostizivi za pet godina:
- pove}anje fizi~kog obima proizvodnje za 50 odsto,- rast vrijednosti proizvodnje za 400 do 500 miliona KM,- otvaranje 5.000 novih radnih mjesta,- porast izvoza do jednu milijardu KM u 2008. godini,- smanjenje uvoza i porast stope pokrivenosti,- stopa rasta prosje~ne pla}e za 10 odsto godi{nje,- okolinske pokazatelje u proizvodnji podi}i na zakonski
zahtijevani nivo,- ve}inu firmi certificirati po odgovaraju}im standardima,- osvojiti desetine novih proizvoda i ponuditi na svjetsko
tr`i{te,- formirati organizovane industrijske zone za MSP i in-
dustrijske klastere.
Strategija
Strate{ki pristup
Dostizanje postavljenih ciljeva razvoja definisano jestrate{kim pristupom koji podrazumijeva tri faze djelovanjau toku narednih pet godina.
U prvoj fazi, u roku od jedne godine izvr{it }e se selekci-ja firmi na �dobre�, �potencijalno dobre� (potrebno restru-kturiranje) i �firme za ste~aj�. Ovo razvrstavanje treba daurade agencije za privatizaciju.
Druga faza podrazumijeva modernizaciju postoje}ih te-hnologija uvo|enjem automatike, informatike, podizanjaproduktivnosti, kvaliteta proizvoda i usavr{avanje kadra.Realizacija ove faze treba da se desi od 2004. do 2006. go-dine, a uglavnom je zadatak poslodavca i menad`menta.
Tre}a faza djelovanja usmjerena je na instaliranje novihtehnologija za nove proizvode sa novim kadrovima, primje-reno savremenim kretanjima u razvijenom svijetu. Mo`e dase de{ava u postoje}im ili novoregistrovanim firmama. Tra-janje ove faze nije ograni~eno vremenom nego potrebniminvesticijama. U realizaciji }e u~estvovati poslodavci, in-vestitori, menad`ment i konsalting firme. Strate{kim pristu-pom predlo`ena je proizvodna struktura MEI od postoje}egpotencijala, koja je postavljena sa pet grana i dvadeset gru-pacija, shodno predo~enom {ematskom prikazu (prilog I).
Razvojni pravci po granama
Analiziraju}i razvojne mogu}nosti po granama i grupa-cijama proizi{li su o~ekivani prioriteti sa aspekta pove}anjafizi~kog obima proizvodnje, osvajanja novih proizvoda, po-ve}anja izvoza i otvaranja novih radnih mjesta.
Prioriteti za podr{ku
Prvi prioriteti u ovom trenutku su �velike� uspje{ne fir-me (Aluminij, Bhsteel, Energoinvest, Alloy Wheels, Elek-trobosna, Bnt-Tmh, Bira, Kapis, Feal, Unico Filter, Pobjeda,Enker, Tmd�).
Ovim firmama (koje prognoziraju prihod preko 1,3 mili-jardi KM/godi{nje i izvoz oko milijardu KM/godi{nje, za-po{ljavaju oko 9.000, a u narednih pet godina jo{ 3.000 ra-dnika, pokre}u nove investicije, imaju stalno tr`i{te, te otva-raju prostor za razvoj malih preduze}a) treba stvoriti usloveza jo{ uspje{nije poslovanje, {to podrazumijeva smanjenjeili subvencioniranje cijena energenata, smanjenje poreza idoprinosa, ukidanje carina na repromaterijale i proizvodnuopremu, bonificiranje novog radnog mjesta i dr.
Drugi prioritet, u pogledu proizvodnog aspekta, imajufirme koje se bave monta`om investicionih objekata i proi-zvodnjom procesne opreme, jer imaju zna~ajan neiskori{tenpotencijal. Uz ve}e anga`ovanje svih dr`avnih institucija,ove firme treba osposobiti za nastupe na velikim svjetskimgradili{tima.
Tre}i proizvodni prioritet su prosperitetne grane kao proi-zvodnja komponenata za saobra}ajna sredstva i ku}anski apa-rati. Redefinisanjem politike razvoja automobilske industrijeu pravcu pove}anja monta`e automobila, {to je zadatak dr`a-vnih institucija, ova oblast bi tek dobila pravi zamah.
U grupaciji ku}anskih aparata treba stvoriti uslove zapodizanje kvaliteta proizvoda i pro{irivanje proizvodnogasortimana i na ostale aparate i ure|aje koji se danas isklju-~ivo uvoze.
Strate{ki pravci razvoja metalne i elektro industrije Federacije BiH
14
Pored proizvodnih, u prioritete u prvoj godini realizaci-je strategije, uklju~uje se:
stvaranje uslova za formiranje organizovanih industrij-skih zona za mala i srednja preduze}a i
priprema preduze}a MEI za obezbje|enje dozvola, sho-dno va`e}im zakonima za za{titu okoli{a.
Upravljanje strategijom
Udru`enje MEI kao pokreta~ inicijative i autor Strategi-je razvoja MEI brinut }e se za njenu implementaciju. Formi-rat }e se tijelo koje }e sa~initi plan aktivnosti, na~in pra}e-nja i izvje{tavanja. Uredit }e se kvalitetna web stranica.Svake godine vr{it }e se analiza, pravit }e se novi akcioniplan realizacije postavki ove strategije.
Prilog I PRIJEDLOG MOGU]EG IZGLEDA STRUKTURE MEI
15
Prilog IIAKCIONI PLAN REALIZIRANJA PRIORITETA ZA 2003. DO 2004.
16
U uvodnom izlaganju mr [efik Kori~i}, dire-ktor JP �Unsko-sanske {ume�, osvrnuo se na histo-rijat podizanja {umskih kultura i nasada na podru-~ju koje obuhvata ovo javno preduze}e. Dosada{-nja iskustva u gospodarenju sa kulturama rasadni-~ke proizvodnje pokazuju da se ovoj proizvodnjinije davao veliki zna~aj i konstatovano je:
- u {umske kulture su ulo`ena velika sredstva;- pozitivni efekti {to se ti~e kori{tenja drvne
mase iz kultura nisu blizu o~ekivanih;- {ablonski pristup u podizanju kultura ~esto je
bio prisutan, {to je rezultiralo krivim odabiromvrsta ponekad sa nedopustivim elementima pomo-darstva;
- vr{ene su gole sje~e ~esto dobrih izdana~kih{uma, a na takve povr{ine uno{ene ne-adekvatne vrste po{umljavanjem, {to sepokazalo totalnim proma{ajem;
- {umske kulture su bile ~esto prepu-{tene same sebi;
- planovi po{umljavanja su bili nere-alni;
- neprilago|enost drvne industrijepreradi tanke oblovine iz kultura;
- dogovoriti plansku proizvodnju sa-dnog materijala na nivou BiH;
- izbalansirati u~e{}e autohtonih li{-}ara u proizvodnji sadnog materijala;
- pristupiti izradi registra sjemenskogmaterijala, jer }e se jedino na taj na~inproizvoditi sadni materijal poznatog po-rijekla;
- u uzgojnim planovima obratiti ve}upa`nju njegom prirodnog podmlatka,proredima u izdana~kim {umama, te pre-vo|enju uzgojnog oblika u vi{i.
Ako se ne pristupi izradi planova istrategije proizvodnje {umskih kultura,na tr`i{tu }e sve vi{e biti sadnog materi-jala nepoznatog i sumnjivog porijekla.Moramo shvatiti da na{e podru~je prati iniz geografskih i klimatskih specifi~nos-ti, onda je podizanje rasadnika autohto-nih vrsta vo}a i {umskih sadnica potre-
bno, jer bi ove sadnice prednja~ile u kvalitetu uodnosu na uvozne.
U okviru okruglog stola prezentirana je i pri-mjena GIS-a (geografsko-informacionog sistema)u {umarstvu.
Za upravljanje i ekonomi~no poslovanje potre-bno je imati preglednost izvr{enih radova, onih ko-ji su u toku izvo|enja, te kvalitetno planiranje. Pre-ko 80 odsto odluka u upravljanju ima prostorni ka-rakter. To je ponukalo da se uvede GIS.
Moraju se prikupiti podaci vezano za prostor,odnosno izraditi kvalitetne digitalne {umarske kar-te, kao i podaci koji su vezani za odre|eni dio {um-skog podru~ja. Svi podaci se sistematiziraju i spa-jaju sa digitalnim kartama tako da mogu preko In-terneta biti na usluzi korisnicima. Prednost GIS-aje mogu}nost primjene iste digitalne karte terenakao podloge za prikupljanje podataka o vi{e priro-dnih resursa, olak{ava vr{enje nastalih promjena,mogu}nost postavljanja upita, dnevno a`uriranjepodataka, transparentnost podataka, mogu}nostpristupa vi{e korisnika, mogu}nost povezivanja vi-{e privrednih podru~ja zavisno od interesa proje-kta.
[emsa ALIMANOVI]
NORD ENT Te{anj
Program masivnognamje{taja
Prije pet mjeseci u rad je pu{tena tvornica masivnog na-mje{taja od plemenitih li{}ara kao poduze}e sa mje{ovitimkapitalom. Vlasni{tvo je 70 odsto porodice ]ostovi}, izTe{nja, i 30 odsto kompanije 40A, iz Holandije. U oprema-nju NORD ENT-a u~estvovala je sa odre|enim sredstvima iVlada Holandije preko agencije �SENTER�.
Prilikom �Dana otvorenih vrata�, 19. novembra, prezen-tiran je proizvodni program poduze}a NORD ENT, s nazna-kom da }e se prezentacija proizvodnog programa vr{iti sva-ke godine.
Proizvodi su napravljeni od masivnog drveta plemenitihli{}ara uz upotrebu savremene tehnologije koja osiguravapotpunu za{titu okoline. Povr{inska obrada se vr{i uljnimpremazima, {to nije kod nas u praksi, a ovim na~inom po-vr{inske obrade posti`e se visoki kvalitet obrade proizvoda.
Proizvodi su isklju~ivo namijenjeni za izvoz i radni na-lozi se rade na osnovu prodaje proizvoda. Na Me|unaro-dnom sajmu namje{taja, koji }e se odr`ati sredinom januara2004. godine, prvi put }e se predstaviti i NORD ENT sasvojim proizvodima.
[. ALIMANOVI]
Okrugli sto
Rasadni~ka proizvodnja u funkciji podizanja {umskih kultura
U sklopu Sajma �EKO BIS 2003� odr`an je okrugli sto orasadni~koj proizvodnji u funkciji podizanja {umskih kult-ura u organizaciji JP �Unsko-sanske {ume�. Okupio jeeminentne stru~njake iz oblasti {umarstva BiH i Republi-ke Hrvatske, kao i brojne privrednike
17
Pi{e: Drago BOZJA, dipl. oec.
Da li je u dana{njim uvjetima mogu} seoski turizam? * Vikend turist je povremeni korisnik dijelasvog odmora, a tu su i oni koji u paket aran`manu drugih vidova turizma (kongresni, sportski itd)imaju i ponudu posjete planinskom selu * Moramo znati {to to tra`i budu}i turista osim promjeneambijenta?
U svako seosko podru~je se dolazi vlastitim ili organiziranim prijevozom. Iz grada se odvajamo nekom prometnicom, bo-ljom ili gorom. Na{ prvi susret sa �netaknutom prirodom� je kroz okna vozila. Sve je dobro dok pogled usmjeravamo na dale-ke pejsa`e. Spustimo li pogled k bli`em okoli{u, nailazimo na prva razo~aranja. Ne treba detaljizirati, ~uvanje okoli{a nije namvrlina. Kako to rije{iti? Tko je nadle`an? Nedostaje sistem. Povremene kampanje nisu rje{enje.
Dolazimo do sela. [to nas tu ~eka? Tko i kako. Prvi utisak je i te kako va`an. Ako posjetimo neko slovena~ko ili austrijsko selo i prelistamo neki prospekat sa sadr`ajem ponude, vidje}emo da je jasno
definirano {to je obaveza komune, a {to treba da ~ine sami mje{tani. Tu su ure|eni standardizirani panoi sa nazivom sela; ne-kim znamenjem koje karakterizira to mjesto; ili poko{ena i ure|ena travnata {karpa sa jedne od strana ulazne prometnice na ko-joj se nalazi mala cvjetna oaza; ili ograda od cijepanog drveta �baskije�; cvjetni aran`man u izdubljenom deblu, ure|ena javna~esma itd.
Stanovati u gradu, privremeno ili stalno, a povremeno dolaziti u svoje selo u cilju razvoja tog seoskog turizma je neostva-rivo. U gradu je posao, obi~no, za minimalno osiguranje egzistencije.
Stalni boravak na selu omogu}ava bavljenje poljoprivredom, koje, osim {to stvara dohodak i osigurava egzistenciju, mo`eda da i minimalni vi{ak za ulaganje u turizam. Razvoj turizma ne mo`e se realizirati preko no}i.
Kako razviti seoski turizam u na{im uvjetima? Mo`da }e se odgovor na}i u slijede}em, za sada neobjavljenom oglasu:
Za sada je ovo fikcija. Uvjetno je da poziva~, odnosno inicijator bude turisti~ka zajednica. Ostaje da se razmisli da li to tre-ba biti na op}inskoj ili vi{oj razini. Mo`da, ipak, na vi{oj, uz usku suradnju sa op}inskim vlastima kao neposredno zainteresi-ranim.
Interesantna je pri~a o Slovencu koji je obi{ao dosta svijeta i zaljubio se u Umoljane. Poma`e seljanima na svoj na~in i ko-liko mo`e, bez osobnog interesa, osim da mo`e do}i kad ho}e, da ima uvijek gdje prespavati i jesti doma}u hranu. Zna dobroplaninske staze na Obalj, Viso~icu, Krvavac, spu{tao se i u Rakitnicu. Rado sjedi pred Rahiminom ku}om i gleda tamo premaViso~ici i Puzimu. Zna on {to je ve~ernje sijelo kod nekog od doma}ina. Jahao je bosanskog konji}a. Skijao je. Pije doma}e ki-
Kako dovesti goste na selo?
Turisti~ka zajednica_____________________________U cilju realiziranja projekata za razvoj seoskog - umjerenog - humanog turizmaO b a v j e { t a v aSve zainteresirane da se jave ovoj Zajednici zbog potrebnih informacija1. Svim subjektima na selu - seoskim gazdinstvima i pojedincima koji `ele da se pored svoje redovite djelatnosti po~nu
dodatno baviti i seoskim turizmom2. Bankama koje su zainteresirane da finansiraju - kreditiraju razvoj seoskog turizma 3. Turisti~kim agencijama koje smatraju da imaju interes da se uklju~e u agencijske poslove za plasiranje te vrste turisti-
~ke usluge4. Planinarske organizacije koje u okviru svojih aktivnosti `ele i mogu da u okviru umjerenog turizma ponude svoje uslu-
ge stru~nih kadrova5. Individualni stru~ni djelatnici iz oblasti ugostiteljstva, trgovine, zanatstva 6. Turisti~ke zajednice kantona, `upanija7. Op}ine8. Razne humane i druge me|unarodne organizacije9. Javni mediji10. Svi ostali koji smatraju da u tom vidu turizma mogu na}i svoj interesSvi zainteresirani mogu da se javeSvakog dana od 09 do 12 sati u prostorijama ___________________Telefaks ili e-maila na ____________________________Prijave }e se primati do zaklju~no _________________________Plenarni sastanak svih zainteresiranih odr`at }e se dana_________u prostorijama _______________________ u ___________ sati
18
selo mlijeko i jede doma}i kruh. Redovito ponese su{eno me-so i kajmak. Ne tra`i mnogo. @eli da dovede svoje prijatelje izRepublike Slovenije.
Osim {to se njemu i jo{ nekim proda malo kajmaka, sira inaplati popijeno mlijeko, proda par ~arapa od ov~je vune, ilive} pomalo zaboravljene zabjela{ni~ke rukavice, te{ko da semo`e govoriti o razvijenom turizmu.
U selu ili pokraj njega mogao bi da bude objekat koji bipru`ao skromnu ugostiteljsku uslugu, mo`da i sa smje{tajnimkapacitetom i trgovinom koja bi plasirala prvenstveno artikledoma}e proizvodnje i suvenire koje treba izvu}i iz bogateetnografske ba{tine. Da li bi bilo mogu}e izgraditi i opremitibarem jednu pravu bosansku obiteljsku ku}u sa svim sadr`aji-ma gdje bi se na licu mjesta vidio i do`ivio (jasno, uz nakna-du) nekada{nji autohtoni na~in `ivota u tom kraju?
Dakle, do{li smo do zida. Uzalud svi elaborati i ekspertize.Uzalud i sve pri~e i `elje. Da li je mogu}e da oni koji obr}uveliki novac na|u interes u dugoro~nom programu koji }eomogu}iti osiguranje egzistencije mnogim mje{tanima planin-skih sela i da se postupno po~ne razvijati onaj dio gospodar-stva usko vezan za turizam, a to su obiteljski pogoni koji }edoprinijeti i pojavljivanju kupaca, a kojih je sve manje? Kona-~no se mora shvatiti da se ne mo`e `ivjeti samo od trgovine.Bez proizvodnje i uslu`nih djelatnosti nema napretka.
Preneseno iz lista Turist Turisti~ke zajednice FBiH/skra}ena verzija/
Ka{alj je strahovito ubrzan i eksplozivan izdisaj,~iji je cilj izbaciti strane ~estice (bakterije, viru-se, ~estice dima) koje dospiju u disajne puteve,ili pak ukloniti stvoreni sekret i sluz. To je naglizvu~ni izdisaj, gdje je brzina izdahnutog zrakaoko 100 puta ve}a nego u normalnom izdisaju.^esto se javlja kao dodatni problem kod obolje-nja uzrokovanih virusima, kao {to su prehlada iligripa, ali i u drugim stanjima ili kao posljedicauzimanja nekih lijekova (npr. antihipertenziva).Trebamo razlikovati razli~ite vrste ka{lja, a za-tim ih odgovaraju}e lije~iti
Vrste
Fiziolo{ki, ka{alj je refleksna reakcija na nadra`aj sluzo-ko`e bilo kojeg dijela disajnih putova, a za to mogu biti kriverazne ~estice pra{ine, dima, plinova ili zaga|enja. To jeobrambena fiziolo{ka mjera koja treba osigurati prohodnostdisajnih putova.
Ako je ~est i tvrdokoran, jako umara pacijenta, jer pokre-}e mnoge grupe mi{i}a (grudni ko{, trbu{ne mi{i}e), ometaodmor i san, smanjuje apetit i obara otpornost cijelog organi-zma. Stoga svaki tvrdokorni ka{alj treba razjasniti lije~nik.Osim {to je neugodan bolesniku, njime se iska{ljavaju uzro-~nici bolesti, te direktno {teti i zdravim osobama u neposre-dnoj blizini oboljelog.
Faringealni ili `drijelni - Suh, dosadan, ~e{}i no}u, po-nekad toliko dugotrajan da mo`e izazvati povra}anje. Uzro-ci upale su u podru~ju nosa, sinusa, krajnika itd. Cije|enjesadr`aja iz sinusa, epifaringsa niz `drijelo, stalni je nadra-`aj.
Laringealni ili grkljanski - Sluznica grkljana je zbogupale (virusi, bakterije) ote~ena i ote`an je protok zraka. Na-kon te{kog, ~ujnog udisaja, slijedi promukao ka{alj, koji dje-luje kao lave`, zbog ote~enih glasnica.
Roditelji djece sklone laringitisu odmah moraju potra`itipomo} lije~nika zbog mogu}nosti gu{enja, a terapija uklju~u-je antihistaminike, antibiotike, kortikosteroide, kisik itd.
Hripavac, veliki ka{alj - Akutna, infektivna respiratornabolest uzrokovana mikroorganizmom bordetella pertusis. Za-hvaljuju}i cijepljenju (Di Te Per Parper i Polio), ~ak i necije-pljeni danas rijetko obolijevaju od hripavca.
Hroni~ni produktivni ka{alj - Kroni~an i dugotrajan uziska{ljavanje, osobito ujutro, ukazuje na kroni~ni bronhitis.Sadr`aj koji se iska{ljava mo`e postati `uto-zeleni i gnojankod bakterijskih infekcija.
Alergijski ka{alj - Prate ga alergijske bolesti disajnogsustava - astma i alergijski rinitis.
Alergijski rinitis ili peludna hunjavica je alergijska bolestsluznice nosa i sinusa, kao reakcija na razne alergene poputpeludi trava, stabala i korova, ku}ne pra{ine, grinju iz ku}nepra{ine, `ivotinjske dlake, perje, plijesni ili reakcija na sastoj-ke prehrane (jaja, riba, meso, orasi, jagode itd).
Naj~e{}e je sli~an kihanju, uz svrbe` u nosu, sluzavu se-kreciju iz nosa, pe~enje u o~ima i suzenje. Zbog grebanja ugrlu ka{alj se nastavlja u suho ka{ljucanje.
^esto se alergijski rinitisi pro{ire na donje di{ne putove, teprelaze u astmu, zbog ~ega je bitno na vrijeme po~eti lije~e-nje.
19
Smiriti ili potaknuti?
Kod svakog bolesnika koji ka{lje va`no je utvrdi-ti i lije~iti uzrok, a ako je potrebno primijeniti i sim-ptomatsku terapiju. Kod podra`ajnog ka{lja uzroko-vanog upalom gornjih di{nih putova, antibiotici sedaju samo ako se procijeni da je uzrok bolesti bakte-rijski, a ne virusni.
Va`no je osigurati prohodnost nosa, a zrak koji seudi{e treba biti ~ist, ovla`en i zagrijan, kako bi seomogu}ilo disanje na nos. Kapljicama za nos smanjit}e se otok sluznice nosa i sekrecija koja se cijedi u`drijelo, pa }e prestati razlog za podra`ajni ka{alj.
Kada je uzrok ka{lja nepoznat, a ka{alj nije koris-tan, nego je smetnja i ~ak opasnost za bolesnika, tre-ba ga umiriti lijekovima, bez obzira na njegov uzrok.
Ako je tvrdokoran, neproduktivan i suh, lije~i seili ubla`uje antitusicima, koji djeluju na centar za ka-{alj u produ`enoj mo`dini ili na aferentne ili eferen-tne putove refleksa za ka{alj.
Ako je produktivan, s iska{ljajem zbog upale iotoka di{nih putova, lije~i se sekretoliticima ili ekspektoransi-ma, koji poma`u razvodnjavanju gustog, ljepljivog sekreta itako olak{avaju iska{ljavanje, smiruju ka{alj i olak{avaju disa-nje.
Pacijent i okolina nikako ne bi smjeli pu{iti. Prostorije mo-raju biti provjetrene, suhe, ne previ{e tople niti hladne. Va`noje posavjetovati se s lije~nikom i koristiti optimalne lijekoveza ka{alj. Kod ku}e mogu se koristiti i biljni sirupi, eteri~naulja, med (ako se ne radi o alergiji), ~ajevi itd.
Produktivni ka{alj
Ekspektoransi ili sekretolitici (sredstva za iska{ljavanje)Ukoliko je u plu}ima prisutan sekret, govorimo o produkti-
vnom ka{lju, koji je za organizam koristan, jer omogu}uje dase taj sekret izbaci iz di{nih puteva. Upravo zbog toga, trebaga potaknuti, a iska{ljavanje olak{ati uzimanjem odre|enihfarmaceutskih pripravaka. Biljni lijekovi, naj~e{}e ~ajevi i si-rupi poti~u sluznicu di{nih puteva da izlu~uje vi{e teku}ine,koja omek{ava gust i `ilav sekret u plu}ima, razrje|uje ga i ta-ko ~ini lak{im za iska{ljavanje. Sredstva kojima se poti~e iolak{ava iska{ljavanje se nazivaju ekspektoransima. Postojiniz sintetskih preparata koji se izdaju na osnovu lije~ni~kogrecepta, ali i niz biljnih preparata. U tu svrhu se naj~e{}e ko-riste ekstrakti:
- Jagor~evine - sadr`i kemijske tvari (saponine) koje po-dra`uju sluznicu `eluca, te tako, posredno, poti~e `lijezde uplu}ima da lu~e rijetki sekret i olak{avaju iska{ljavanje.
- Timijana - poti~e izlu~ivanje i razrje|ivanje sluzi u di-{nim putevima, pa na taj na~in olak{ava iska{ljavanje, ali iubla`ava upalu jer djeluje kao antiseptik.
- Islandskog li{aja - razrije|uje sluz u di{nim organima,olak{ava iska{ljavanje i djeluje blago antibiotski.
- Br{ljana - djelovanjem aktivnih tvari iz lista br{ljana do-lazi do razrije|ivanja bronhalne sluzi, ali i do opu{tanja mi{i-}a di{nih puteva, te smirivanja ka{lja.
Da bi djelovanje ekspektoranasa bilo {to djelotvornije, va-`no je uz njihovu primjenu u organizam unositi i ve}u koli~i-nu teku}ine, koja }e omek{ati sekret i olak{ati iska{ljavanje.Omek{avanje sekreta i njegovo lak{e iska{ljavanje omogu}u-je i inhalarinje tople vodene pare u kombinicaiji sa eteri~nimuljima (timijan, eukaliptus, kamilica i sli~no). Primijeti}ete ida porcija tople supe nakon {to je pojedete olak{ava iska{lja-vanje, upravo zahvaljuju}i udisanju pare tokom jela.
Suhi ka{alj
Antitusici (sredstva protiv ka{lja)Druga vrsta ka{lja je suhi, nadra`ajni kod kojeg u di{nim
putevima nije prisutan sekret koji treba iska{ljati. Treba gaumiriti, jer izaziva bol, te iscrpljuje bolesnika. Sredstva kojase koriste za ubla`avanje ka{lja nazivamo antitusicima.
Antitusici se smiju koristiti samo u slu~aju suhog ka{lja.Ukoliko se upotrijebe u slu~aju prisutnosti sekreta u plu}imakoji je potrebno izbaciti, mogu biti i {tetni. Tada se iska{ljava-nje smanjuje, a zaostali sekret u plu}ima mo`e biti podloga zarazvoj bakterija koje mogu dovesti do ozbiljnijih upala.Naj~e{}e se, kao bla`a sredstva protiv ka{lja, koriste sirupi ko-ji sadr`e sluzi korijena i lista bijelog sljeza. Te sluzi obla`usluznicu usta i grla, te na taj na~in umanjuju podra`aj na ka-{alj, ali i {tite sluznicu od daljnjeg isu{ivanja. Korisno je iodr`avati vlagu zraka u prostoriji u kojoj bolesnik boravi na-ro~ito u sezoni grijanja kada je zrak pretjerano isu{en. U tusvrhu mogu poslu`iti elektri~ni ovla`iva~i zraka koji otpu{ta-ju ta~no odre|enu koli~inu vodene pare u prostoriju i u koje semogu dodati eteri~na ulja, te efekat u~initi dvojakim istovre-meno primijeniv{i i aromaterapiju.
Iz apoteka
Ka{alj i kako ga lije~iti
