1

UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULTET U TRAVNIKU

ODSJEK/SMJER: EDUKACIJSKI MENADŽMENT

LATENTNA STRUKTURA POLOŽAJA

UPRAVLJAČKOG POTENCIJALA STUDENATA

U PROSTORU DRUŠTVENIH ATRIBUTA

- magistarski rad -

Kandidat Mentor

Danijela Bonacin Prof.dr.Izet Rađo

Broj indeksa: 15-II /09

Travnik, studeni, 2011.godine

2

PODACI I INFORMACIJE O KANDIDATU MAGISTARSKOG RADA:

1. Ime i prezime: Danijela Bonacin2. Datum i mjesto rođenja: 09.01.1973., Split, Hrvatska3. Mjesto i adresa stanovanja: Hrvatska, Kaštel Sućurac, dr.F.Tuđmana 113.4. Naziv završenog fakulteta i godina diplomiranja: Fakultet sporta i tjelesnog odgoja

Univerziteta u Sarajevu, 2008. godine

INFORMACIJE O MAGISTARSKOM RADU:

1. Naziv master studija: Edukacijski menadžment2. Naslov magistarskog rada: Latentna struktura položaja upravljačkog potencijala studenata

u prostoru društvenih atributa3. Mentor: Prof.dr.Izet Rađo4. Broj i datum odluke Naučnog vijeća kojom je rad prihvaćen: 336-3/11b, 20.09.2011.g.5. Datum obrane magistarskog rada: 20. studeni, 2011.g.

SASTAV KOMISIJE ZA OBRANU MAGISTARSKOG RADA:

1. Ime i prezime predsjednika komisije: Doc.dr.Faik Špago2. Ime i prezime mentora: Prof.dr.Izet Rađo3. Ime i prezime člana komisije: Doc.dr.Dalibor Misirača4. Ime i prezime zamjenskog člana: Prof.dr.Munir Talović5. Ime i prezime zamjenskog člana: Prof.dr.Azra Kozarčanin

POTPIS MENTORA:

___________________________________________________

3

LATENTNA STRUKTURA POLOŽAJA UPRAVLJAČKOG POTENCIJALA

STUDENATA U PROSTORU DRUŠTVENIH ATRIBUTA

Danijela Bonacin

Sažetak

Svrha – Svrha rada bila je utvrđivanje temeljnih latentnih dimenzija u sedam domena

socioloških atributa koji realno egzistiraju u široj studentskoj populaciji. Analizirane su

slijedeće domene: prostor stratifikacijskih dimenzija, prostor hijerarhijskog upravljačkog

potencijala, prostor kulturoloških dimenzija, prostor političkih dimenzija, prostor ekonomskih

dimenzija, prostor motivacijskih dimenzija i prostor iskoristivosti potencijala. Svi ovi prostori

tretirani su kao prepoznatljivi prostori atributa koji definiraju određeni areal.

Metodološki pristup/Dizajn – Rad je koncipiran na način da je jedino znanstveno prihvatljivo,

uz robustni metodološki aparat i metode obrade podataka, identificirati postojeće latentne

mehanizme koji u studentskoj populaciji egzistiraju, kako bi se na temelju tih spoznaja moglo

kasnije vršiti odgovarajuće utjecaje pojedinaca, od selekcije preko edukacije do usmjeravanja

u top-menadžment. Ovo je, naravno, opravdano budući se radi u svakom slučaju o budućim

stručnjacima i upravljačima.

Rezultati – Rezultati su pokazali stabilan skup latentnih dimenzija koje su se mogle opisati

unutar svake od domena, pa su prepoznati: 1) Stratifikacijske dimenzije (edukativni status,

pasivni materijalni status, mikropolitički status, makropolitički status, status mjesta rođenja i

status socijalne aktivnosti), 2) Upravljački potencijal (vodstvo, oportunizam, liderstvo,

delegiranje), 3) Kulturološke dimenzije (konvencije, oprez), 4) Motivacijske dimenzije

(primarni biotički motivi, sekundarni socijalni motivi, tercijarni hedonistički motivi), 5)

Iskoristivost potencijala (tehnologija, umjetnost, znanost), 6) Ekonomske dimenzije

(djelovanje, posljedice, sredstva), i 7) Političke dimenzije (regulacija, vlast, oporba). U

prostoru drugog reda, socijalni atributi su posloženi kroz tri mehanizma djelovanja: djelovanje

znanjem, lokalno političko djelovanje, nepromišljeno djelovanje. Kanonička korelacijska

analiza otkrila je dva mehanizma aktivnosti u relacijama upravljačkog potencijala i socijalnih

atributa: vodstvo i liderstvo.

Originalnost/vrijednost – Ovaj rad utemeljio je saznanja o studentskoj populaciji na način da

je bilo jasno prepoznat sustav latentnih mehanizama koji realno egzistira, a koji obično nije

vidljiv i koji sigurno znači polazište za bilo kakvo znanstveno ili praktično djelovanje u

budućnosti.

Ključne riječi: studenti, menadžment, potencijal, društvo, atributi

4

LATENT STRUCTURE OF MANAGEMENT POTENTIAL POSITION

IN THE SPACE OF SOCIETY ATRIBUTES

Danijela Bonacin

Summary

Purpose – Purpose of this work was establishing of basic latent dimensions at seven domains

of sociological attributes that really exists in wide student population. Those domains were

analyzed: space of stratification dimensions, space of hierarchical conduction potential, space

of cultural dimensions, space of political dimensions, space of economical dimensions, space

of motivational dimensions and space of potential utilization. All of those spaces were treated

as recognizable spaces of attributes that define certain area.

Methodological approach/Design – Work was drafted in a way that it is only scientifically

acceptable, by means of robust methodological apparatus and data processing, to identify

existing latent mechanisms that remain in student population, so, based on that

comprehensions, it is possible to made adequate influences on individuals, from selection

through education up to directing to top-management later. This is, assuredly, justified, since,

by all means, we talk about future professionals and managers.

Results – Results have shown stable sets of latent dimensions that can be described inside

each of particular domain, so it was recognized: 1) Stratification dimensions (educational

status, passive material status, micro-political status, macro-political status, status of birth

place and social activity status), 2) Management potential (guidance, opportunism, leadership,

delegation), 3) Cultural dimensions (conventions, caution), 4) Motivational dimensions (biotic

motives, social motives, hedonistic motives), 5) Utilization potential (technology, art,

science), 6) Economical dimensions (acting, consequences, means) and 7) Political

dimensions (regulations, power, opposition). In higher/second-order space, social attributes

are composed through three acting mechanisms: acting by knowledge, local political acting,

unadvisedly acting). Canonical correlation analysis disclosed two activity mechanisms in

relations of management potential and social attributes: guidance and leadership.

Originality/value – This work has founded comprehensions about student population in the

manner that was clearly recognized system of latent dimensions that really exists, that is not

usually visible and that surely means starting point for any kind of scientific or practical

acting in the future.

Key words: students, management, potential, society, atributes

5

Na ovaj skroman način zahvaljujem se svim kolegama i

profesorima Edukacijskog fakulteta, među kojima su osobito

mentor prof.dr Izet Rađo, članovi komisije doc.dr Faik Špago i

doc.dr Dalibor Misirača, naročito osnivaču Fakulteta dr Nihadu

Selimoviću, i posebno djeci Norini, Žaklini i Iliji, kao i mome

suprugu Dobromiru.

6

Sadržaj:

1. Uvod . . . . . . . . . . 8

1.1. Fizički prostor egzistencije čovjeka . . . . . 15

1.2. Osnovni načini egzistencije čovjeka . . . . . 17

1.2.1. Pojedinac kao samostalna jedinka . . . . 18

1.2.1.1. Biće koje postoji i misli . . . . . 18

1.2.1.2. Biće koje koegzistira s drugima . . . . 21

1.2.1.3. Biće koje uči i razvija se . . . . . 23

1.2.2. Društvo kao skup različitih samostalnih jedinki . . . 24

1.2.2.1. Definicija i vrste društva . . . . . 25

1.2.2.2. Društveni atributi i struktura . . . . 26

1.2.2.3. Društveni položaj, duštveni status, društvena uloga . 26

1.2.2.4. Društvene grupe, organizacije i institucije . . . 27

1.2.2.5. Odnosi u društvu i društvene promjene . . . 28

1.3. Osnovni mehanizmi održanja i razvoja pojedinca i društva . . 29

1.3.1. Povijesne dimenzije . . . . . . 29

1.3.2. Pravne dimenzije . . . . . . . 31

1.3.3. Političke dimenzije . . . . . . 32

1.3.4. Ekonomske dimenzije . . . . . . 33

1.3.5. Odgoj . . . . . . . . 34

1.3.6. Socijalizacija . . . . . . . 36

1.3.7. Internalizacija . . . . . . . 36

1.3.8. Edukacija . . . . . . . . 37

1.3.9. Spoznaja . . . . . . . . 39

1.3.10. Moral . . . . . . . . 40

1.3.11. Optimizacija . . . . . . . 42

1.4. Osnovne poveznice pojedinca i društva . . . . 45

1.4.1. Motivi i potrebe . . . . . . . 45

1.4.2. Upravljanje . . . . . . . 46

1.4.3. Kultura kao temelj egzistencije određenog društva . . 48

1.4.4. Globalizacija . . . . . . . 49

1.5. Student upravljač i važnost njegove pozicije u društvu . . 50

1.6. Upravljanje u modernom društvu . . . . . 52

7

2. Metodološki okvir rada . . . . . . . 54

2.1. Opće spoznajne postavke . . . . . . 56

2.2. Zaključivanje . . . . . . . . 60

3. Dosadašnja istraživanja . . . . . . . 63

3.1. Istraživanja u općem antropološkom smislu . . . . 63

3.2. Istraživanja upravljačkog potencijala . . . . . 66

3.3. Referentne informacije o menadžmentu kao području. . . 68

4. Problem, predmet i svrha rada . . . . . . 72

5. Cilj rada i hipoteze . . . . . . . . 74

6. Metode rada . . . . . . . . . 75

6.1. Uzorak entiteta . . . . . . . . 76

6.2. Uzorak varijabli . . . . . . . . 77

6.3. Metode obrade podataka . . . . . . 78

7. Rezultati . . . . . . . . . 79

7.1. Strukture dimenzija . . . . . . . 79

7.2. Faktorizacija druge razine . . . . . . 89

7.3. Kanoničke relacije . . . . . . . 91

8. Rasprava . . . . . . . . . 93

9. Zaključak . . . . . . . . . 107

10. Znanstvena i praktična korist rada . . . . . 110

11. Literatura . . . . . . . . . 111

Prilozi . . . . . . . . . . 116

8

1. Uvod

Prije svega ostalog što slijedi potrebno je, ponešto slikovito rečeno, neke važne činjenice

na vrijeme postaviti na pravo mjesto, jer su na neka druga mjesta stavljene nebrigom ili

nepažnjom a koje rasvijetljavaju prostor u kojem živimo i koji proučavamo. Za početak, vrlo

važna činjenica je ona koja pokazuje upravljanje kao nezaobilazan proces ljudske egzistencije

a čije pojavljivanje datira od početka vremena ili s drugog aspekta gledano od postanka

čovjeka i koja mu je pomogla da postane ovo što je danas (Bonacin Da., 2008). Poslije toga bi

bilo dobro podsjetiti se one činjenice koja kaže da čovjek uči od prvog trenutka svog

postojanja te uči cijelog svog života, na različite načine do samog njegovog kraja (Smajlović,

Bonacin, Da.i Bonacin, D. 2007). O prethodne dvije činjenice bit će govora na različite načine

kroz cijeli rad, no zbog specifičnih razloga, prije svega zbog besmislenog ljudskog

neprihvaćanja znanstvenih činjenica i potrebe za opravdavanjem sebe u smislu „gdje dalje“,

„to ne postoji“ i „kako smo mogli znati“, potrebno je naglasiti upravo onu činjenicu koja

inače u znanosti slovi kao jedna od najvećih prirodnih zakonitosti i očitih istina, onu koja

dolazi od latinske izreke „Ex nihilo nihil fit“ a koja kaže da iz ničega ništa ne postaje [1].

Što to znači i zašto je tomu tako? Razlog je, moglo bi se reći vrlo jednostavan i sadržan je

u Zakonu o očuvanju energije koji kaže kako je energija sposobnost nekog tijela ili mase tvari

da obavi neki rad, pri čemu je u biti, promjena energije jednaka izvršenom radu (promjeni

položaja, brzine, temperature itd.) i ne može se stvoriti ni iz čega niti se može uništiti, već se

može samo prenijeti iz jednog oblika u drugi ili s jednog tijela na drugo [2, 3]. Promišljanja o

tome tj. početni oblici tih razmišljanja nalaze se u djelima prastarih matematičara i fizičara, no

promišljanje u filozofskom smislu o sličnim stvarima ali na jednostavniji način datira još iz

vremena stare Grčke i prepoznao ga je i tumačio vrlo osebujan grčki filozof Parmenidas [4]. U

5 st.pr.n.e. Ničeg - nema, jer samim tim što smo ga izgovorili, to „ništa“ postaje „nešto“ tj.

riječ. Ono čega nema o tome ne raspravljamo dok s druge strane, čim raspravljamo o tome –

to postoji [5]. Što se hoće reći? Sve je vrlo očito i vrlo jednostavno - sve oko nas jest nešto.

Riječ je o tome da odgovor na svako pitanje postoji tu oko nas, samo ga trebamo pronaći i

prepoznati i iskoristiti tj. po ugledu na Teslu, mi moramo biti otkrivači onog što već postoji u

prirodi oko nas [6]. Kako bi to mogli, prije svega moramo znati što tražimo, što nam je

potrebno – tj. postaviti pitanje. Drugim riječima, moramo definirati problem koji želimo

riješiti.

9

Da bi uopće mogli prepoznavati probleme te adekvatno tome i pitati, moramo puno znati.

Kako bi mogli znati, dakako, moramo prvo misliti i promišljati, a to nam je prema nekim

filozofima i urođeno. Primjerice, Parmenidas je u svoje vrijeme, kao i Descartes poslije njega,

smatrao da je „isto misliti i biti“ [7, 8] te da svako živo biće čim postoji i misli, odnosno kad

misli i postoji [9]. Što se s tom mišlju događa danas? Prema onome što se vidi kroz

proučavanja društva i njegovih segmenata u različitim područjima znanosti, ljudi su

vjerojatno uslijed promijenjenog, sigurnijeg i ugodnijeg načina života sve skloniji priklanjati

se tehničkim pomagalima i „lakšim rješenjima“ sve manje misleći ili blaže rečeno, ne

razmišljajući dovoljno. Zapravo, može se reći kako dobar dio ljudi ide linijom manjeg otpora

- bave se onim što je vidljivo na prvi pogled i olako zaključuju. No, problem često nije odmah

vidljiv, skriven je pod „površinom“ manifestnog i upravljan je onim latentnim. Kako ljudi ne

razmišljaju – ne uče, a kako ne uče ne mogu ni spoznavati pa kako onda mogu znati pitanje?

Urođena ljudska znatiželja tako se lagano gasi, pa i nerijetko umire pod pritiskom onoga „lako

ćemo“, umire prvo uljuljkana, pa zatim ugušena komfornošću i ugodom modernog života.

„Short-cut“ do sreće je vrlo jednostavan ako postoje želje, barem malo materijalnih dobara i

pristup tržištu. I tako...., blago koje postoji oko nas a koje trebamo samo prepoznati [6] ostaje i

dalje skriveno a teret na našim leđima sve teži i teži. Blago je, radi boljeg shvaćanja slike, bez

dvoumljenja, čitav novi svijet spoznaja. Istina.

Naravno, prethodna gruba slika ne vrijedi za sve ljude i to iz vrlo jednostavnog razloga –

nisu svi isti. Ako ćemo učiniti napor i vratiti se malo unatrag, što ćemo vidjeti? Ljudske

sposobnosti i svojstva očito nisu nastali odjednom. Sve ono što naš organizam imanentno

sadrži ima svoje duboke korijene u razvoju koji je moguće prepoznati u dalekoj prošlosti.

Antropološki temelji ljudske vrste sazdani su neprekidnoj tisućljetnoj interakciji između

pojedinca i njegove okoline (Bilić i Bonacin, 2007). Što to znači za čovjeka danas? Isto što iza

onoga prije sto godina. Sve ono prije, sadržano je u onome što smo danas. Drugim riječima,

ono smo što smo naslijedili evolucijom od predaka, kombinirano s onim što smo spoznali

danas služeći se vlastitim naslijeđenim sposobnostima apsorbiranja stvari tj. učenja. Važno je

istaknuti kako različiti ljudi posjeduju različite sposobnosti, raznovrsnog tipa i one su, moglo

bi se reći rasprostranjene po Gausovoj krivulji, znači normalno i funkcionalno (Bonacin,

2009). Vrlo je malo onih koji su jako sposobni (+3 standardne devijacije) i vrlo malo onih

koji su jako nesposobni (-3) a kad je određena sposobnost u pitanju, većina ljudi je između.

10

Jasno je da su neki sposobni u jednoj aktivnosti a nisu u drugoj, neki imaju ovakvu

kombinaciju sposobnosti a neki onakvu, pri čemu je kod nekoga sve potrebno manje sretno

iskombinirano a kod drugih više, pa imamo na primjer s jedne strane sportaše koji su načelno

tjelesno sposobni tj. čvrsti, brzi, koordinirani, eksplozivni, skloni suradnji i vrlo konkretni,

oku ugodni itd., a s druge strane imamo primjerice umjetnike kojima općenito govoreći fizički

izgled i nije bitan, koji su precizni, apstraktni, vremenski dezorijentirani, neskloni timskom

radu itd. Iako nije nemoguće, svakako je vrlo malo onih koji su u isto vrijeme i vrhunski

sportaši i vrhunski umjetnici. Što se želi reći? Jednostavno je: „Non omnia possumus omnes!“

ne možemo svi sve [10] no kako se prema Seneki „nitko ne rodi mudar“ [11] istraživanje, učenje

i spoznavanje postaju cijelina koja je „condicio sine qua non“ tj. nezaobilazan uvjet (Žepić,

1995). i koja je put koji „preko trnja vodi do zvijezda“ [10]. Stoga je jako važno, pronaći prave

ljude za prave stvari (poslove) i to u pravo vrijeme. A kako „nigdje u prirodi nema

posvemašnjeg mirovanja“ [11] i „stalna na tom svijetu samo mijena jest!" [12] – tada očito

slijedi da neprekidno educiranje i spoznavanje je neophodno.

Što to znači? Ukoliko se vratimo kroz povijest od samih početaka ljudskog postojanja, pa

pratimo vremensku crtu čovjekovog razvoja do danas, zaključit ćemo kako je poslijedica

čovjekova spoznavanja uobličena i vizualizirana kroz praktičnu primjenu njegovih

pronalazaka. Važnih pronalazaka. Od vatre, preko kotača i tiskarskog stroja do kompjutera,

satelita, genetskog modificiranja i odlaska u Svemir. Kako se vidi, čovjek je sve svoje

spoznaje koristio kako bi sebi olakšao život i učinio ga ugodnim. Ponajprije se udružio sa sebi

sličnima i formirao zajednice (obitelji), interesne grupe (plemena i rodove) pa onda i društva

kao apstraktne cjeline (narodi). Štoviše, u skladu s vremenom, oformio je čitava znanstvena

područja poput medicine, sociologije, psihologije, kineziologije, itd., kako bi se bavio sam

sobom ili npr. ekonomije, kako bi raspolagao resursima oko sebe u svrhu „boljeg života“.

Kako tada, tako i danas, moglo bi se reći kako je upravo ekonomski razvoj važna karika za

povećanje životnog standarda čovjeka i njegove ukupne pozicije u društvu. Uz to, kako se

vidi, čitav današnji međunarodni ekonomski sustav i odnosi u njemu potiču sve aktivnosti od

formiranja vlasničkih odnosa i uspostavljanja političkih odnosa do razvoja različitih

ekonomija (Pojskić, 2006). Zašto? U samoj srži zakona razvitka ljudske povijesti postoji

jednostavna činjenica – ljudi prije svega moraju jesti, piti, stanovati, odijevati se, prije nego

što će se moći baviti politikom, znanošću, umjetnošću, religijom itd. I to bez obzira na kojem

se stupnju nalazili.

11

Prema tome, stupanj sigurnosti i ekonomskog razvoja čini temelj iz kojega su se razvile

državne institucije, pravne koncepcije, umjetničke i čak religiozne predodžbe dotičnih ljudi

(Dragičević, 1993). Prema istom autoru, upravo ekonomski uvjeti života su određujući

moment sveukupne ljudske povijesti i oni u krajnjoj liniji određuju društvena kretanja i oblike

političkog, pravnog, kulturnog i idejnog stvaralaštva.

No, pri tom se zaboravlja kako čovjek, mijenjajući svijet koji ga okružuje mijenja i

samoga sebe. Dragičević (1993) također tvrdi kako je upravo „praksa“ način takva čovjekova

bivstvovanja, dijalektičkog ostvarivanje subjekata i objekata, jedinstvo njihovih međusobnih

utjecaja i trajan proces zahvata i preobraćaja kojima subjekt proizvodi novu predmetnu zbilju.

Prema tome, bitnu osnovu čovjekova mišljenja ne čini priroda kao takva, nego upravo njezino

mijenjanje djelatnošću ljudske zajednice. To je koncepcija čovjeka kao svjesnog, slobodnog,

stvaralačkog i samostvaralačkog bića prakse. Prema Biliću (1996), čovjek i njegove spoznaje,

pomagala i drugi vidovi društvenog bogatstva te raspoloživa prirodna bogatstva, njihov

kvalitet i struktura čine proizvodnu moć jednog društva. A upravo ta moć određuje

sposobnost pojedinca, grupe, skupine, klase te društva kao cjeline da proizvodi više ili manje

jednoliko ili raznoliko. Govori se naravno o produkciji i reprodukciji dobara potrebnih za

zadovoljavanje ljudskih potreba jer je proizvodna moć društva pokretačka poluga koja

određuje karakter odnosa koji u društvu vladaju.

Kako se čini, sve se svodi na zadovoljavanje potreba. Proizvodnu moć društva. Ponudu i

potražnju. Tržište. Pitanja se postavljaju sama od sebe... Što je to uopće tržište i kakvi procesi

tamo vladaju? Koliko tih procesa uopće ima? Tko su glavni akteri tih procesa? Koje su

njihove poslijedice? Tko upravlja svim tim procesima, kako i koliko dugo? Kako to ide

pokoljenjima? Zašto društvu uopće trebaju ti procesi i napokon, tko obrazuje kadar za to

upravljanje? Na kraju se sve svodi na upravljanje o kojemu je bilo riječ na početku, i čija je

važnost očita u svim trenutcima ljudskog postojanja. Ukoliko se samo makar malo vratimo u

prošlost, u pravilu, uvijek je trebalo upravljati procesima koji su se događali, akterima tih

procesa, poslijedicama tih procesa.... Svaka etapa ljudskog bivstvovanja imala je samo njoj

karakteristično društvo i unutar njega složen način upravljanja. U robovlasništvu su postojali

gospodar tj. faraon/vladar/car i rob (Moriss, 2010; Grant, 2010,), u Rimskoj državi senat, car

patriciji, plebejci i robovi (Allan, 2010), u feudalizmu feudalac tj. kralj/plemić i kmet

(Malam,2010, Morris i Malam,2010, Morris, 2010c), kasnije industrijalac i radnik (Moris,

2010d) a danas imamo... što? Iako možda ne svjesno, ljudi su oduvijek znali da je

manipulacija resursima, dakle upravljanje, važna stvar.

12

Postojanje klinastog pisma starih Sumerana (Moriss, 2010) i svega što ono sadržava (za to

vrijeme) ili irigacijski sustav starih Egipćana (Grant, 2010, Bourbon, 2009), očito govore o

mogućnosti organizacije i raspolaganja sustavima.

U ostavštini Leonarda da Vincija nađeni su zapisi o njegovim razmišljanjima vezanim za

racionalizaciju rada i podijeli posla na operacije [13]. Industrijska revolucija očito je omogućila

ekspanziju menadžmenta kao posebne „filozofije“ što je poslijedica promijenjenih odnosa u

društvu 18. st. i „potrebe za organizacijom“ te rješavanjem praktičnih problema kojima su se

bavili M. Bolton, E. Witney ili u slučaju Adama Smitha bavljenjem „nevidljivom rukom

tržišta“, specijalizacijom itd. [13].

Zašto onda mi danas i ovdje, kad je to tako prijeko potrebno, ne bi razmišljali o tome

koliko je upravljanje bitno za svijet oko nas?

Prema nekim izvorima, Zapadni svijet u tome ima velikog uspjeha jer je prilagodio svoj

vlasnički sustav i u njemu obrazovni sustav kroz koje educira brojne upravljačke menadžere

kao buduće nositelje stvaranja viška kapitala i razvoja uopće (Pojskić, 2006). No, s nadom se

može reći kako se i ostatak svijeta sve više i brže prilagođava. Shvaća potrebe društva i

njegova reproduciranja, čemu primjerice svjedoči Bolonjski proces u edukaciji.

Zašto je to uopće važno? Promislimo samo, što je društvo? Bilo koje. Ni manje ni više

nego apstraktna forma s vrlo konkretnim i opipljivim, međusobo integriranim segmentima.

Sama struktura društva je kompleksna i na prvi pogled, no ono što je zbilja važno i

kompleksno je ono latentno, ono do čega treba doći istraživanjem i „postavljanjem pitanja“

jer je upravo to ono što nam daje odgovore koji nam trebaju. No društvo je i „živi organizam“.

Ono egzistira u vidu segmenata, ono „diše“ u vidu komunikacije, ono raste i razvija se

spoznavanjem te međusobnim djelovanjem njegovih dijelova. Ono je izgradilo čitav sustav

samozaštite pri čemu je obrazovanje novih pripadnika tog društva jedan od najvažnijih

segmenata. Obrazuje svoje nove pripadnike zapravo od začetaka njihovih postojanja. Što to

znači? To znači vrlo jednostavan model. Što prije, što ranije, što stručnije i detaljnije, naći

važne sposobnosti pojedinca, korisne društvu i razviti ih, najviše moguće. Pa onda imamo

nove „Mozarte“, „Piccasse“ ili „Einsteine“ još u dječjim vrtićima, koje smo dobili na

„raspolaganje“ i na koje možemo na vrijeme utjecati. Još gore ili još bolje, ovisno s kojeg

aspekta i kojeg hijerarhijskog polažaja se gleda, na nove pripadnike se može utjecati još dok

su u utrobi majke, što su neka istraživanja primjerice u području glazbe pokazala a što može

laički posvjedočiti zapravo svaka trudnica (Smajlović, Bonacin, Da.i Bonacin, D. 2007).

13

Zašto je bitno razmišljanje o tome? Razlog je vrlo očit. Kad jednom uđe u „žrvanj“

društvenih zbivanja, pojedinac je hoće-neće prisiljen igrati uloge koje od njega zahtijeva

ponajprije primarna socijalizacija i edukacija (roditelji) zatim sekundarna socijalizacija i

edukacija (klubovi, vjerske skupine te specijalizirane edukacijske ustanove – dj. vrtići, škole,

fakulteti...).

Do trenutka kad zapravo konačno započinje izgradnju svojih stavova, a to je prema nekim

istraživanjima u drugom razredu srednje škole (Bonacin, Bonacin i Bilić, 2009), svaki taj

pojedinac prođe kroz „sito i rešeto“. Tek poslije toga dolazi na red tercijalna socijalizacija

(radno mjesto). Očito, potrebno je početi „na vrijeme“! Dakle, što prije.

Sve do sada navedeno apsolutno je nezaobilazno u bilo kojim znanstvenim razmišljanjima

i naravno, kako bi došli do bilo kojeg „prihvatljivog“ znanstvenog rješenja svakako moramo

početi razmišljati od samih početaka, no ono što je krucijalno značajno za ovaj rad je upravo

ono razdoblje u postojanju čovjeka kad je njegova uloga vezana za određene društvene

institucije – edukacijske ustanove višeg tipa, to jest fakultete. Dakle, tada kad je čovjek

student. Zašto?

Moglo bi se reći iz mnogo razloga. Naime, studentska populacija je vrlo specifična. Njena

najvažnija karakteristika s aspekta ovog rada jest ta da su to ONI - budući upravljači.

Generacija koja će upravljati našim državama, gradovima, školama, dječjim vrtićima,

tvornicama, bankama, sportskim klubovima... Na njima doslovno „svijet ostaje“. Tko su oni?

Što žele? Kamo hitaju? Na čemu rade? Tko ih usmjerava? ....I tako dalje. Očito više nisu

djeca, formirani su i imaju svoje stavove, no isto tako bi se moglo reći kako nisu još potpuno

odrasli jer još aktivno uče i spoznavaju, nisu stekli specijalistička znanja i nisu se „utvrdili“ tj.

nemaju intelektualnu i spoznajnu širinu a fakultet upravo tome služi – omogućava je. Moglo

bi se reći kako se kroz vrijeme i kroz povijest, uslijed raznih čimbenika, prag zrelosti

pomaknuo. Primjerice nekad davno, ljudi su uslijed tegobnog života, surove klime, različitih

bolesti, slabe prehrane ili nečeg drugog rijetko živjeli preko 50 godina, od čega su pola života

imali nekakve zdravstvene probleme. Od malih nogu učili su preživljavati i živjeti na primjeru

roditelja te već sa 13-tak godina bili spremni za brak. Edukacija je bila samo za ljude iz više

klase, često određena spolom jer su se žene primjerice školovale drugačije i za druge svrhe

(domaćinstvo). Danas je to posve drugačije. Život je olakšan tehnologijom, zdravstvene

tegobe smanjene ili u nekim slučajevima uklonjene uz medicinsku pomoć, ne svodi se sve na

puko preživljavanje ili barem ne u onom prvotnom smislu. Načelno, većina ljudi modernog

svijeta ima nekakav minimum: gdje spavati, jesti, liječiti se i što je najvažnije obrazovati se.

14

Uslijed modernih čimbenika i simbola modernog života poput karijere, materijalne

egistencije, statusa, slave itd. u brak ulaze prilično kasno, moglo bi se reći sve kasnije. Uslijed

posjedovanja tog minimuma, odnosno kako tako sigurnih baza u koje se mogu vratiti,

pojedinci često ne idu prirodnim putem razvoja. U nerijetkim slučajevima, tek u vrijeme kad

su na fakultetu završavaju kompletan antropološki razvoj, iako se njihova osobnost odredila

otprilike u drugom razredu srednje škole (Bonacin, Da., Bonacin, D. i Bilić, 2009).

Što to konkretno znači? To znači da se još uvijek može utjecati na njih no ako uzmemo u

obzir da im je osobnost formirana, postavlja se pitanje – kako utjecati? Odgovor je: „Lako“, i

to baš zbog te formirane osobnosti. S obzirom da su formirani kao osobe u većini slučajeva se

ne bave sami sobom već sadržajem. Kako već imaju vlastite stavove o puno toga, žele te

stavove ponuditi drugima i traže to i od ostalih, žele razmijenjivati znanje, dakle žele se

izgrađivati i dalje upijajući informacije i formirajući nove spoznaje. Potrebno im je pružiti te

informacije te ih usmjeravati i modelirati njihovo spoznavanje kako bi zauzeli svoje mjesto u

društvenoj strukturi na najadekvatniji način za sebe i to isto društvo. To je utjecaj koji im

treba.

Studenti su u praktičnom i dinamičnom smislu novi segmenti društva, štoviše, njegova

najvažnija baza čije relacije grade sve ostalo. Još više - oni su budući upravljači u tom istom

društvu a kako se vidi, još se na njih može „utjecati“ makar samo usmjeravanjem. To se čini

važno, zar ne? Kad uzmemo u obzir da ono manifestno nije uvijek i ono najvažnije, očita je

važnost utvrđivanja latentne struktura njihove položaja u smislu upravljačkog potencijala u

prostoru društvenih atributa.

Svojedobno su mnogi mudri ljudi, poput Benjamina Franklina govorili kako trebamo

zapamtiti kako je vrijeme novac [14]. Štoviše, vrijeme je jedan od tri najvažnija opća ljudska

resursa, uz same ljude i informacije (Bonacin, D. i Bonacin, Da., 2011b). Očita je dakle

važnost pravovremenog prepoznavanja ljudskih resursa upravljačkog tipa.

No, kako bi uopće mogli raspravljati o ljudskim resursima upravljačkog tipa, potrebno je

utvrditi prije svega fizički prostor u kojem čovjek egzistira, načine na koje čovjek egzistira u

svijetu tj. u prostoru promatranja, mehanizme koji svim tim „upravljaju“ te osnovne

poveznice koje sve to skupa integriraju i održavaju. Tek onda možemo razmišljati o studentu

upravljaču i važnosti njegove pozicije u društvu.

15

1.1. Fizički prostor u kojem čovjek egzistira

Objekt promatranja tj. čovjek pojedinac, sam za sebe ili u relacijama s drugima tvori neke

vrlo komplicirane forme naizgled odvojene od svega, pa kada ga proučavamo često

zaboravimo kako je puno različitih uvjeta dovelo do takvog rezultata. Jedan od bitnih uvjeta

za profiliranje čovjeka jest upravo prostor u kojem egzistira. Stoga, ne smijemo imati

ograničenja kada razmišljamo o tome što zapravo postoji u vremenu i prostoru i gdje je točno

pozicija ljudi. Ako stavimo sve činjenice „na stol“ i pozabavimo se deduktivnim

zaključivanjem otkrit ćemo neke zanimljive stvari vezane za takav prostor egzistencije. Prije

svega da je taj prostor puno veći nego se inače misli (Bonacin, Da. 2010):

a) Svemir i ono iznad njega, za sada nepojmljivo čovjeku tj. „prostor“ u kojem sve pa i

čovjek egzistira i iz kojeg su proizašle galaksije, zvijezde, kometi, planete i ostali nebeski

elementi i sustavi i bez kojeg nas ne bi bilo. On funkcionira prema određenim pravilima kojih

se (mada nesvjesno i htjeli ili ne) moramo pridržavati. Promjene u svemiru, poput crne rupe ili

nove, utječu i na naše postojanje mada na višoj razini (položaj galaksija, sustava, nebeskih

tijela). Pretpostavlja se da je svemir star između 8 i 16 milijardi godina, te da je nastao u

Velikom Prasku (Big Bang). Po Teoriji velikog praska, svemir je nastao iz neograničeno guste

i fizički paradoksalno neograničene jedinice vremena i prostora. U samo nekoliko minuta, sva

materija i energija u vidu temeljnih elemenata svemira vodika i helija, oslobodila se i ujedinila

u velike mase galaksije. Po ovoj teoriji svemir se od svog začetka širi te se objekti u svemiru

konstantno udaljavaju jedni od drugih. Što direktno znači da i „mi“ putujemo [15], Naravno,

ovo je samo jedna od teorija, i koja uz to u poslijednje vrijeme nije baš najuvjerljivija, ali bilo

kako bilo, svijet je nekako fizički nastao i to je činjenica (Velika enciklopedija, 2007).

b) Galaksija je uži prostor egzistencije čovjeka. To je skupina tj. jato zvijezda, prašine i

plina koje se održavaju međusobno uz pomoć gravitacije [16]. Mliječni put, ime je jata zvijezda

u kojemu se nalazimo. Ona egzistira podložna pravilima Svemira i događaji unutar nje utječu

na sve njene dijelove (rađanje nove ili umiranje stare zvijezde, sudaranje nebeskih tijela i sl.)

dakle utječu na naš Sunčev sustav a time i na nas osobno (Velika enciklopdija, 2007).

c) Sunčev sustav je još uži prostor naše najglobalnije egzistencije. Prema određenim

pravilima sudjelujemo u njegovoj strukturi. Sunčev sustav je područje u svemiru koje čini

barem jedna zvijezda i objekti koji se kreću u određenoj orbiti oko te zvijezde. Ti objekti

mogu biti: asteroidi, kometi, prirodni sateliti, planeti i slično. Izraz se obično koristi za naš

sustav, u kojem je planeta Zemlja.

16

Da se izbjegne zbrka, drugi sunčevi sustavi nazivaju se planetarni sustavi. U većini drugih

jezika naziv je izveden iz riječi Sol, što je latinsko ime za Sunce [17]. Što bi bilo da se nešto

promijeni unutar Sunčevog sustava? Što bi bilo s ljudima? Da, i to je dio „priče“.

d) Planet Zemlja, članica Sunčevog sustava, dio Mliječnog puta i samog Svemira, je

većini očit i razumljiv prostor egzistencije objekta promatranja. Postojbina ljudi. Majka i

hraniteljica. Ona također funkcionira prema određenim pravilima. Kruži oko Sunca,

koegzistirajući sa Mjesecom, svojim satelitom, i ostalim planetama unutar sustava. Kako

promjene na njoj utječu na ljude? Prije svega ona je planet na kojem živi čovjek i za sada

jedini nama poznati planet na kojem postoji život u svemiru. Ona je treći planet po udaljenosti

od Sunca i najveći terestrički planet u Sunčevu sustavu. Smatra se da je Zemlja nastala prije

otprilike 4.6 milijardi godina (Velika enciklopedija, 2007). Zemlja ima jedan prirodni satelit,

Mjesec koji također ima svoj vlastiti utjecaj na ljude. Upravo privlačna sila Mjeseca, a u

manjoj mjeri i Sunca (lunisolarni utjecaj), uzrokuje na Zemlji plimu i oseku mora i jezera,

kao i "disanje" Zemljine kore što je 3 puta slabije od plime i oseke. Utjecaj mjeseca na ljude i

druga bića je još uvijek u dobrom dijelu nerazjašnjen, ali je sigurno da se kukci orijentiraju

pomoću Mjeseca [18].

f) I napokon Čovjek pojedinac u fizičkom smislu (tijelo i um kao cjelina), na određenom

dijelu Zemlje, ali i u relacijama s drugim živim bićima, o čemu će biti govora malo kasnije.

17

1.2. Osnovni načini egzistencije čovjeka

Odmah na početku, odgovor na pitanje o načinima ljudske egzistencije u prostoru

promatranja nameće se sam – bez obzira s koliko aspekata gledali na njega, čovjek kao

funkcionalna jedinka može egzistirati na samo dva načina, kao pojedinac koji kao takav čini

samostalnu cjelinu te kao društvo, tj. cjelina sastavljena od više povezanih takvih samostalnih

cjelina tj. pojedinaca. Gledajući s aspekta spoznajnog kontinuuma (Bonacin, D. 2005) svijet

kojeg vidimo nije nastao danas, jučer, prekjučer ili prije sto godina. Iako čovjek takav kakav

jest slabo shvaća a pogotovo prihvaća predstavljanje stvari na takav način, u znanosti je dobro

poznato da je čovjek produkt kumulativnog zbrajanja, prožimanja i trajnog povezivanja

spoznaja i to od vremena davnog i čovjeku nepojmljiva. Tek u jednom, skoro neprimjetnom

trenutku povijesti čovjek se pojavio u specifičnom jednostavnom prapovijesnom obliku. Kako

bi došao u poziciju u kojoj je danas, prošao je određeni, dugačak i kompleksan razvojni put.

Kvantiteta i kvaliteta njegovih spoznaja rasle su srazmjerno vremenu, prostornim i klimatskim

uvjetima te antropološkim karakteristikama čovjeka, njegovoj sposobnosti sve artificijelnije

izrade različitih alata i oružja, njegovoj sposobnosti da vrši rad, da se adaptira u odnosu na

okolinu, odnosno da istu mijenja u odnosu na sebe (uz pomoć alata i oružja). Nova znanja do

kojih je dolazio, čovjek je integrirao u već postojeće spoznajne sklopove, praktično ih

usmjeravajući i maksimalno koristeći u jasne, konkretne i obično ograničene svrhe (Katić i

Bonacin, 2001), gradeći pri tom nove modele i formirajući nove ciljeve. Pri tome je skoro od

samih početaka svog postojanja shvatio važnost postojanja drugih jedinki sličnih sebi. To mu

je nešto kasnije osiguralo pomalo šaljiv naziv „politička životinja“ (Zoon politikon), tj.

društveno biće [19], no u samim početcima postojanja osiguralo mu je preživljavanje u smislu

sigurnosti, lakšeg pronalaska hrane te reprodukcije.

U realnosti, čovjek je uvijek dio nekakave grupe pojedinaca, moguće upravo zato što

takav kakav jest, nužno stupa u interakcije sa sebi sličnima. Upravo je stupanje u zajednice

vid preživljavanja (hvala evoluciji) No, vrlo apstraktno govoreći čovjek može živjeti kao

samostalna jedinka, sam, bez drugih, upravo iz razloga što prije svega mora postojati kao

zasebno cjelovito i samodovoljno biće kako bi uopće bio u mogućnosti da u interakciji s

drugima nešto pridonese tom odnosu.

18

1.2.1. Pojedinac kao samostalna jedinka

U mikrosociološkom smislu, pojedinac čini osnovni građevni element društva. Tek

interakcijom više pojedinaca može se govoriti o postojanju grupe odnosno u slučaju

interakcije velikog broja pojedinaca ili grupa, možemo govoriti o postojanju društva. Kao

poslijedica tog međusobnog djelovanja pojedinaca nastaje struktura društva sa svim njenim

karakteristikama. U svezi toga postoji izreka u narodu: „Lanac je jak koliko i najslabija

njegova karika.“ Iz tog, vrlo prozaičnog, vrlo jednostavnog razloga, čak i ona najslabija karika

mora biti samostalna cjelina. Ona mora biti dovoljno jaka da održi čitav lanac. Stoga, moramo

prvenstveno proučiti i proučavati čovjeka kao pojedinca kako bi mogli proučiti i proučavati

društvo odnosno kako bi mogli utjecati na tog čovjeka pojedinca, oblikovati ga i usmjeravati,

dakle „udružiti“ u društvo.

1.2.1.1. Biće koje postoji i misli

Što znači postojati? Je li to znači: disati, kretati se, hraniti se, reproducirati se? Ili to

možda znači: misliti, izjasniti se, kreirati...? Ili možda sve to zajedno? Što je to što čovjeka

razlikuje od ostalih živih bića na planeti? Definicija na Wikipediji kaže kako je čovjek (lat.

Homo sapiens) živo biće koje ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje,

rješavanje problema, introspekciju i sl., misaono biće (može zaključivati, crtati, razmišljati),

društveno biće (živi u društvu), duhovno biće (razlikuje dobro od zla) i prirodno biće (dio je

žive prirode) [9]. Očite su karakteristike koje ga razlikuju od drugih živih bića. No, ono što se

ne smije zaboraviti je perspektiva. Čovjek je antropološka cjelina. On diše, kreće se, hrani se,

reproduicira se, misli, izjašnjava se, kreira.... i u svim normalnim situacijama postupa kao više

li manje (ovisno o uvjetima) funkconalna cjelina.

Čovjek je izuzetno složeno, multikompleksno biće, jedinstveno i cjelovito, koje je jako

teško proučavati u totalu bez obzira što se on ponaša kao nedjeljiva cjelina. Dakle, ne

možemo ga samo tako isjeckati na male fizičke ili logičke komadiće kako bi ga bolje

razumjeli kao što se radilo na početku stvaranja službene znanosti, no kako očito ne mogu svi

proučavati i znati baš sve, pogotovo ne istovremeno, moguće je formirati pa proučavati

pojedine zamišljene izdvojene dijelove ljudskog tijela/uma koji pri funkcioniranju međusobno

ostvaruju relacije. No, poslije bezuvjetno moramo izvršiti spoznajnu sintezu u okviru

problematike koja nas zanima, čime čuvamo integritet čovjeka.

19

To je i jedini način da se dođe do novih i kvalitetnijih spoznaja (Bonacin, D., Bilić i

Bonacin, Da., 2008). Dakle, zbog lakšeg proučavanja i razumijevanja, znanost je imaginarno

podijelila ukupnost čovjeka na velik broj segmenata koje nazivamo antropološkim

sklopovima i koji svaki za sebe predstavlja predmet proučavanja određene, specifične

znanstvene discipline. Pa tako imamo: funkcionalne sklopove – fiziološki gledano

(kardiovaskularni, respiratorni, lokomotorni, nervni, humoralni, endokrinološki i ostali

sustavi), morfološki sklop (građa), motorički sklop (gibanje), kognitivni sklop – sposobnost

pronalažnja rješenja i učenja (inteligencija), konativni sklop (crte ličnosti), motivacijska

struktura (primarni ili biotički, sekundarni ili socijalni, tercijarni motivi), dimenzije socijalnih

stavova (konformizam, konzervativizam, autoritarnost), makro-sociološke karakteristike

(diferencijacija, mobilnost i stratifikacija), mikro-sociološke karakteristike (detekcija klika i

lociranje pojedinaca) itd. Pojedinac reagira utilitarno i cjelovito u svrhu održanja homeostaze

tj. unutrašnje ravnoteže odnosno održavanja stalnih stabilnih uvjeta. U fiziološkom smislu

gledano, homeostaza se postiže pravilnim funkcioniranjem regulacijskih sustava i većina

bolesnih stanja manifestira se poremećenim radom jednog regulacijskog sustava ili više nijh

(Guyton, 1978). Jednako tako, ali globalnije gledano i čovjek kao antropološka cjelina

funkcionira pravilno i postiže homeostatični ideal, ukoliko svi njegovi sklopovi “pravilno”

funkcioniraju tj. onako kako je i predviđeno samom vrstom odnosno njenim genetskim

naslijeđem.

Čovjek se razvijao i mijenjao kroz povijest na nekoliko načina a nakon što je dosegao

„današnju formu“ unutar nje opet prolazi određene razvojne periode. U organskom smislu to

podrazumijeva npr. pojavu pravih zubi, spolno sazrijevanje i sl. U pedagoškom smislu to je

poklapanje sa uzrastom i oblikom institucionalizirane edukacije a u psihološkom smislu to se

odnosi na različite psihološke odlike čovjeka koji se razvijaju kako on sazrijeva. Postoji više

podjela no načelno se svode na slijedeće: čovjek od svog začetka prolazi prenatalni period (u

majci, ovum, embrio, fetus), period poslije rođenja (prva dva tjedna), dojenče (do 12 mj), rano

djetinjstvo (12 mj do 7 god), srednje djetinjstvo (7-11 god), predadolescencija ili kasno

djetinjstvo (12-14 god), rana adolescencija ili pubertet (14-18god), kasna adolescencija (19-23

god) (Đorđević, 1978). U svakom od tih perioda on prolazi specifične promjene i gotovo u

svakom od njih moguć je utjecaj „izvana“. Za ovaj rad je posebno interesantno razdoblje rane

i kasne adolescencije jer se u prvom konačno formiraju stavovi u većini područja, pa tijekom

tog procesa treba vršiti adekvatan utjecaj, a u drugom razdoblju na već formiranu ličnost koja

ima formirane stavove može se „utjecati“ argumentima, novim spoznajama - dakle

edukacijom.

20

Ono što čovjeka posebno razlikuje od svih ostalih živih bića je činjenica da se neprestano

bavi sam sobom u smislu da neprestano ide naprijed, želi više, bolje, brže, lakše i sigurnije....,

u smislu da je svjestan sam sebe i misli....: “Cogito ergo sum” (Mislim dakle jesam) [8],

svojedobno je Descartes izjavio, a Budha [20] je tvrdio kako smo ono što jesmo – proizvod

vlastitog razmišljanja. Dakle, prema Descartesu, čovjek je misaono biće, prema Budhi

proizvod tog bića a prema Protagori „čovjek je mjera svih stvari, onih koje jesu da jesu, a onih

koje nisu da nisu“ [20], što bi značilo da čovjek kao misaono biće sve gleda u odnosu „na sebe“

i djeluje na svijet oko sebe na taj način. Ukoliko te spoznaje povežemo sa primjerice

Tomasovim teoremom koji kaže „Ako čovjek definira situaciju realnom, realne će biti i

posljedice te situacije“ (prema Merton, 1995), odnosno, ako interpretacija situacije uzrokuje

akciju, jasno je da će čovjek formirati svijet oko sebe onako kako definira uvjete i situaciju u

kojoj se nalazi. A kako će definirati situaciju, ovisi o njegovim trenutnim spoznajama te

izvanjskim utjecajima koji mogu biti pozitivni i progresivni odnosno negativni i nazadni.

Činjenice kroz povijest pokazuju kako su ti utjecaji sve manje „nasumični“ i stihijski što se

ide bliže današnjem vremenu. Zašto? Jer čovjek sa novim spoznajama iznalazi nove načine

kako da mijenja svijet oko sebe, pa i sebe. Vrši utjecaje razne vrste prije svega kroz odgoj i

socijalizaciju vlastitih potomaka a potom kroz doživotnu edukaciju pojedinaca i upravljanje

njima za „viši zajednički cilj“. Kako bi utjecali na čovjeka, dakle, moramo poznavati njegovu

unutarnju prirodu.

Iako prema nekim mjerilima (većinom religiozne prirode) postoje i važnije stvari u ovom

postojanju, ipak je čovjek sam sebi primaran. To pokazuje u svakom trenutku svog postojanja,

gdje bio i što radio, a i nije mu za zamjeriti. Naravno, to promatrano s pozicije čovjeka. No,

kako bilo, mora mu se priznati kako je, podredivši sve sebi, i trudeći se oko toga, „napravio

veliki posao“. Praktično je od svake sitnice unutar prostora svog postajanja napravio znanost.

Mnogo grana znanosti. No, upravo ona znanost koja se bavi isključivo njime (moglo bi se reći

njegovom pravom slikom), njegovim „ja“, njime kao misaonim bićem - je psihologija.

Relevantno za ovaj rad može se artikulirati kao: Psihologija je znanost o psihičkim procesima

i ponašanju i njihovim fizikalnim, biološkim i socijalnim uvjetima i učincima (Šverko,1991).

Psihologija je ta od koje polazimo kad želimo shvatiti (i prihvatiti) bilo koju ljudsku jedinku.

PSIHOLOGIJA= znanost o duši (psyche' = (UM), duh, duša / mind, soul, spirit; logos = riječ,

govor, zakon / discourse, study), PSYCHE = u grčkoj mitologiji ljudska duša, personificirani

duševni i duhovni život čovjeka.

21

Antički Grci su razlikovali tjelesnu i životnu snagu (TIMOS) koja je smrtna i dušu

(PSYCHE) koja je besmrtna i nakon patnje i lutanja izbavljena milošću Jupitera. Taj čin je

kasnije shvaćen kao moralno čišćenje duše kroz trpljenje i patnju, u religiji to je prisutno kroz

iskupljenje (Opća enciklopedija, 1967).

Sama ličnost/osobnost čovjeka je strukturirana cjelina procesa i svojstava, pri čemu

značenje svakog pojedinog elementa ovisi o čitavoj cjelini u koju je uklopljen te je

neodvojivo povezana sa čovjekovom aktivnošću, prije svega proizvodnom jer se kroz

aktivnost afirmira i mijenja (Zvonarević, 1978). Poznavajući karakteristike pojedinih tipova

osobnosti, poznajemo puteve i načine kojima ćemo dotične pojedince usmjeravati. Postoje

različite teorije o tipovima i crtama ličnosti (Hall i Lindsey, 1978) no za problem ovog rada

prije svega je zanimljiva tipologija švicarskog psihologa C.G. Junga koji dijeli ljude na dva

osnovna tipa: introvertirani tip ličnosti kojeg karakteriziraju povučenost u sebe, nespretnost i

neprilagođenost u socijalnim situacijama, preosjetljiovst za kritiku, kočenje emocionalnih

izražaja, sklonost pretjeranoj samoanalizi te analizi drugih..., i ekstrovertni tip koji ima upravo

suprotne osobine: otvorenost i spretnost u socijalnim kontaktima, neosjetljivost na kritiku,

izražavanje emocionalnih doživljaja itd. No ne mogu se svi ljudi polarizirati na ova dva tipa, u

prirodi je to raspodijeljeno po Gaussu (Bonacin, 2004). O tome hoćemo li moći utjecati na

pojedinca uvelike ovisi i o njegovim psihološkim osobinama povezanim s njegovim

emocionalnim doživljajima tj. o temperamentu, zatim o onim psihološkim osobinama

povezanim uz moralnu stranu ličnosti dakle o karakteru, ovisi o njihovim sposobnostima tj.

osobinama ličnosti koje su preduvjeti za uspješno obavljanje nekih poslova i aktivnosti kao

što su mentalne, fizičke, senzorne, psihomotorne... itd. (Zvonarević, 1978).

Da zaključimo, čovjek je napokon „svjestan sam sebe“. On je psihološko biće,

antropološka cjelina koja postoji, misli i spoznaje, te primjenjuje dobiveno znanje djelujući i

arhivirajući ono što je korisno. Ovisno o prethodnim činjenicama i pod određenim uvjetima

na njega se može utjecati i može ga se usmjeravati. Zbog čega onda ne iskoristiti to korisno

znanje te ga usmjeriti prema točno određenom cilju?

1.2.1.2. Biće koje koegzistira s drugima

Što znači koegzistirati s drugima? Pa za početak, ljudska vrsta se ne sastoji samo od jedne

jedinke, kao što ni jedna vrsta nije sastavljena od jedne jedinke - nije stvoren samo jedan

čovjek. Od svojih početaka čovjek je prvo egzistirao za sebe, brinuo se za sebe, preživljavao

sakupljajući plodove prirode i razmnožavajući se vođen instinktom.

22

U početku sve je to bilo (recimo) „stihijski“. Upravo po definiciji koja ljudske jedinke na

osnovu nekih sličnih karakteristika svrstava u istu vrstu, ljudi su upućeni jedan na drugoga

„po prirodi stvari“. Tek s vremenom, s novim spoznajama, reusursima i njihovim

upravljanjem i optimizacijom, „otkriva“ se važnost zajednice te lakšeg života „udvoje“ (za

početak), jer je po istoj logici prvobitni čovjek prvo ulazio u „intimniji“ odnos s

partnerom/partnericom za reprodukciju. Prvo stvara zajednice poput obitelji pa interesne

grupe poput rodova, pa institucije poput država, te društva kao globalne zajednice (Bonacin,

Da. 2008). Čovjek je po prirodi, prema Aristotelu zoon politikon tj. društvena životinja (Anić i

Goldstein, 2007; [19]). I moderni znanstvenici poput socio-biologa Edwarda Wilsona smatraju

„... da se ljudi od rođenja odgajaju u okolini bez većih kulturnih utjecaja, oni bi ipak ab initio

uspjeli iskonstruirati osnovne elemente ljudskog društvenog života“ (prema Polšek, 1997).

No, teško je zamisliti bilo kakvo društvo, dakle više pojedinaca a da nemaju nekakvu vrstu

kulture koja im je zajednička. Osim toga, konstrukcija čak i osnovnih elemenata ljudskog

društvenog života podrazumijeva, dakle, više ljudi na jednom mjestu i njihov međusobni

utjecaj. Poznati su naime slučajevi tzv. feralne djece tj. divlje, vučje djece koja su odrasla u

divljini odgojena od strane različitih divljih životinja i koja se nikad nisu mogla reintegrirati u

društvo, zbog mentalne i fizičke retardiranosti. Jedan od primjera je Viktor iz Averyona

(Francuska), prvi slučaj koji je potkraj 18 st. znanstveno istražen i registriran. Dječak je hodao

četveronoške, pio vodu kao životinja, branio se zubima i noktima i glasao krikovima. Kada je

„uhvaćen“ mogao je imati između 11 i 12 godina i bio je visok oko 140 centimetara. Njegovo

mršavo, ogrubjelo divlje lice neprekidno se grčilo, a svaki čas je opasno škrgutao snažnim

zubima. Nije mogao mirovati na jednom mjestu, pa se u prostoriji kretao poput zarobljene

zvijeri. Nije podnosio ničije društvo, nikada nije zaplakao, a njegovo lice nikada nije odavalo

unutarnje raspoloženje. Poznati francuski publicist L. Malsones tvrdi da su divlja djeca

neosporna činjenica a ne tek tema egzotičnih i antičkih mitova. Ona egzistiraju i danas i to ne

samo u džunglama Afrike, Azije i Južne Amerike već i u Europi. U mnogim slučajevima njih

ne odgajaju samo vukovi, već i majmuni, medvjedi, pa čak i leopardi, a poznati su i slučajevi

gdje su roditelje zamijenili psi pa čak i drveni konjić u mračnoj zaključanoj sobi. Malsones

tvrdi da su u raznim krajevima svijeta, od 1344. godine do zaključivanja prvog izdanja

njegove zanimljive knjige "Divlja djeca", pronađena 53 'divlja' djeteta, a od tada do danas,

koliko nam je poznato, otkriveno ih je još nekoliko poput Amale i Kamale, vučje djece iz

Indije te Johna Ssabunny, kojeg su odgojili majmuni u džungli Ugande krajem osamdesetih i

početkom devedesetih [22, 23].

23

Jedan od svježijih primjera je djevojčica iz Ukrajine koja je živjela 6 godina u psećoj

kućici odgajana od strane pasa, o čemu postoji i videozapis [22]. Znači, da bi čovjek odrastao u

normalno, psihički i fizički zdravo živo biće, potrebno mu je, naročito u fazi odrastanja

društvo drugih s kojima tvori određenu specifičnu društvenu skupinu. No, te društvene

skupine su u izvjesnom smislu zamišljene. Intenzitet veza među ljudima u tim skupinama

ovisi o tome koliko se članovi te veze ili skupine smatraju dijelom jedne cjeline. Skupina

prestaje postojati ako je ljudi ne doživljavaju kao svoju, odnosno ako ne doživljavaju drugu

skupinu ljudi kao cjelinu koja na njih vrši određenu zamišljenu ili stvarnu «prisilu» [24].

Prema američkom sociologu Ivo Thomasu «stvari koje su zamišljene po svom karakteru,

stvarne su po svojim posljedicama» ili prema klasičnoj formulaciji tzv. Thomasov teorem,

«situacija koja se definira kao stvarna, postaje stvarna po svojim posljedicama». Što to znači?

Svi naši strahovi, naša nadanja, zablude, općenito su imaginarne kategorije, a pretvaraju se u

nešto stvarno time što posljedice naših mišljenja i stavova doista počinju na nas vršiti prisilu i

kanalizirati naša daljnja djelovanja. Drugim riječima, ako sebe definiramo kao člana

određene skupine, onda ta skupina sa sociološkoga stajališta de facto jest naša, jer ćemo i mi i

ostali članovi skupine osjećati «posljedice» radnji kojima želimo pripisati svoj ili tuđi

socijalni identitet [25].

Dakle, ne smije se zaboraviti da čovjek mora živjeti s drugim ljudima u zajednici na

temelju nekakvih zajedničkih vrijednosti koje shvaća i prihvaća, te da zahvaljući posebnim

mehanizmima unutar te zajednice prenosi te vrijednosti na druge članove, čime od njih čini

normalne (po shvaćanju te zajednice) i funkcionalne članove te iste zajednice.

1.2.1.3. Biće koje uči i razvija se

Osim što je biće koje postoji, misli i koegzistira s drugima, čovjek je i biće koje uči i

razvija se. Što to znači? To znači, da čovjek praktički iskorištava sve što mu je „Majka

Priroda“ (ili netko sličan), osigurao. U moderno doba za te stvari zadužio je čitav jedan

spektar područja jednim imenom zvano znanost. Što bi to bila znanost? Znanost ljudskog roda

je specifična djelatnost koja istražuje nepoznato i pokušava dijeliće tog nepoznatog privesti u

okrilje poznatoga. Sustavno. Stvarajući, zapravo prepoznavajući pravila i zakonitosti u

prirodnom svijetu oko nas (Bonacin, D., 2008). No, počnimo ispočetka.

24

Više nego ijedna druga vrsta, čovjek se da bi preživio mora oslanjati na naučene obrasce

ponašanja jer za razliku od životinja on nema do te mjere izraženih instinkta, tj. genetički

programiranih direktiva da se ponaša na određeni način. Te direktive osim impulsa da se nešto

učini sadrže i direktivu što i kako treba učiniti pa tako ptice grade gnijezdo uvijek na isti način

(Harlambos i Heald, 1989). Većina ljudi kada vidi novorođenu bebu „osjeća“ njenu

bespomoćnost. No, prema novim istraživanjima novorođeno dijete ipak nije totalno

bespomoćno. Možda nema genetskih direktiva „što i kako da nešto učini“, gledano s pozicije

odraslog čovjeka no ono posjeduje neke prirodne nagone koji bi se mogli protumačiti kao

instikti, npr. refleks kihanja kojim izbacuje nečist iz nosa, refleks sisanja potreban za

hranjenje, refleks zatvaranja oka na vanjski podražaj, pa zatim reflekse koji kasnije kroz

razvoj nestaju poput refleksa Babinskog (širenje prstiju na nogama), refleks hodanja (poput

vožnje biciklom), Moorov refleks (izbacivanje ruku i nogu na zvučni podražaj), te Darwinov

refleks (sklapanje šake oko predmeta) (Đorđević, 1978). Stoga, dijete kad se rodi ima neke

temelje, no svako drugo složenije ponašanje mora naučiti od starijih pripadnika svoje

zajednice te usvojiti adekvatne obrasce (Harlambos i Heald, 1989).

Razvoj tipičnog ponašanja ovisi u prvom redu o zrelosti živčnog sustava no vrlo je teško

razlučiti zrelost anatomskih struktura živčanog sustava od zrelosti koja nastaje vježbom.

Anatomska istraživanja pokazala su da se neki tračci u centralnom živčanom sustavu ne

mijeliniziraju potpuno sve do kraja prve godine života pa se stoga kaže da prilikom rođenja

živčani sustav još ne radi u punoj mjeri. S druge strane, poznato je da se čak u fetusa većina

refleksa potpuno razvije otprilike u trećem ili četvrtom mjesecu intrauterinog života, te da

živčana vlakna bez mijelinske ovojnice mogu raditi jednako dobro kao mijelinizirana živčana

vlakna. Prema tome, dobar dio nezrelosti funkcija živčanog sustava u doba rođenja mogao bi

biti posljedica neuvježbanosti a ne stvarne nedozrelosti anatomskih struktura (Guyton, 1978;

DiLeo, 2007; Bonacin i Bonacin, 2010).

Nadalje, dokazano je kako fetus, pa čak i embrio reagiraju na vanjske podražaje raznih

vrsta (Bonacin i Bonacin, 2010) pa zašto onda ne spustiti edukacijsku dobnu granicu i početi

edukaciju već tada, kako bi „pametno“ iskoristili svo moguće vrijeme (Smajlović i sur., 2007).

1.2.2. Društvo kao skup različitih samostalnih jedinki

U makrosociološkom tj. globalnom smislu svi su ti pojedinci cjeline u psihološkom,

sociološkom i pedagoškom smislu i to takve koje imaju zajednički interes [24].

25

Također međusobno stupaju u relacije, tvore pojedino društvo s njegovom strukturom.

Takvo društvo čini osnovni građevni element današnjeg globalnog društva no tek

interakcijom više pojedinih, cjelovitih strukturiranih društava može se govoriti o postojanju

globalnog društva, o formiranju društvene strukture na globalnoj razini (Fanuko i sur., 1995).

Kao i prije, opet vrijedi izreka da je „Lanac jak koliko i najslabija njegova karika.“ Koliko je

zapravo jako pojedino društvo? Kao prvo, onoliko koliko su ostvareni temeljni preduvjeti da

društvo uopće i postoji, u smislu organizacije, hijererhijske alokacije itd., te drugo, onoliko

koliko su poveznice unutar tog društva relevantne i zajednički ciljevi shvaćeni. Laički rečeno,

pojedino je društvo jako upravo onoliko koliko su jedinke unutar njega zadovoljne i spremne

„ići naprijed“ u kreaciji i znanosti te koliko su spremne dati sebe za druge i tražiti za sebe ono

što daju drugima. Ako su pojedinci – segmenti društva zadovoljni, „društvo je zadovoljno“ a

relacije koje proizlaze između tog i ostalih društava mogu rasti na zdravim temeljima. Stoga

je vrlo važno prije svega proučiti funkcioniranje temeljnih prirodnih zakona u društvenim

sferama, proučiti funkcioniranje jednog tipičnog društva kao subjekta promatranja kako bi se

dobila slika koju imamo danas i evenutalno napravili nekakvi koraci „naprijed“.

1.2.2.1. Definicija i vrste društva

Pojam društva objašnjavan je na mnoge načine, od strane različitih teoretičara društva,

tako da postoji nekoliko definicija no zajedničke parametre relativno je lako izdvojiti: društvo

je apstraktna cjelina veza među pojedincima ili sustav veza koji čine međusobno ovisni

dijelovi a koji je sposoban za vlastitu reprodukciju. Ono se adaptira prema okolini

(proizvodnom djelatnošću), integrirano je (ima normativni poredak). Također ima hijerarhiju

ciljeva i načine kako ih ostvariti i održava određeni dominantni kulturni obrazac vrijednosti

kroz koji se odvija društveni život i to kao međusobno prožimanje kulture, osobe i društvenog

poretka (Fanuko i sur. 1995). Američki sociolozi smatraju da treba razlikovati društveni

poredak (social order) koji označava zbiljsku činjenicu uređenosti i dinamičnosti društvnog

života tj. proces neprekidne reprodukcije i transformacije od društvene strukture (social

structure) koja označava idealiziranu „zamrznutu“ statičnu sliku društvenog poretka koja se

može znanstveno objašnjavati.

Od postojećih socioloških teorija, ona koja je bitna za ovaj rad je funkcionalistička teorija

Talcota Parsonsa koja društvo smatra sustavom međusobno povezanih dijelova pri čemu svaki

dio ima svoju funkciju, koju mora vršiti kako bi cjelina funkcionirala i svaki dio je u relaciji s

ostalima na koje utječe i koji utječu na njega (Haralambas i Heald, 2007).

26

Najšire gledano razlikujemo tradicionalna društva sa ustaljenim i krutim socijalnim,

običajnim, relgijskim, ekonomskim i psihološkim obrascima te moderna društva koja nastaju

s industrijskom revolucijom te ovisno o razvoju tehnologije i znanosti ubrzano mijenjaju

društvene obrasce.

1.2.2.2. Društveni atributi i struktura

Društveni atributi predstavljaju sve specifične karakteristike koje svako društvo ima

kako bi se razlikovalo od ostalih društava te sve one opće karakteristike koje imaju sva

društva. Jedan od temeljnih atributa društva je njegova struktura.

Društvena struktura je uređeni skup elemenata i njihovih međusobnih odnosa. Pojam

društvene ili socijalne strukture odnosi se na činjenicu da je društveni život uređen tj. da se

zbiva prema određenim pravilima i obrascima prema čemu društvena struktura usmjerava,

regulira i ograničava djelovanje i ponašanje ljudi u društvu. Osim toga ona omogućuje

društveno djelovanje tj. sudjelovanje pojedinca u društvenom životu. No, u isto vrijeme iako

neovisna o pojedincu, socijalna struktura postoji jedino putem djelovanja tih istih pojedinaca.

Oni je, osim što je reproduciraju i transformiraju. Međusobne veze između različitih djelova

društvene strukture mogu biti vrlo složene. Najvažniji elementi društvene ili socijalne

strukture su društveni položaj i status, društvene uloge, društvene grupe i društvene institucije.

1.2.2.3. Društveni položaj, društveni status, društvena uloga

Društveni položaj je element društvene strukture, to je mjesto koje pojedinac ima u

socijalnoj strukturi. Dakle, svaki pojedinac ima određeno mjesto u društvenoj strukturi koje

govori gdje se on točno nalazi. Načelno jedna osoba uvijek ima više položaja jer u isto

vrijeme neko može biti predsjednik šahovskog kluba, inspektor u vatrogasnoj postojbi i član

stranke, itd. Svaki društveni položaj različito rangiran i vrednovan podrazumijeva i različit

adekvatni status. On je jedan od osnovnih elemenata društvene stratifikacije. Zauzimanje tih

područja u svakom društvu je regulirano jer novorođene članove treba smjestiti na određene

položaje. To se može riješiti na dva načina: pripisivanjem i postignućem. Pripisivanje

(askripcija) je dodjeljivanje položaja neovisno o sposobnostima, naporima, izborom ili

rezutaltima pojedinca što se ponekad događa već pri rođenju kao u slučaju kastinskog sustava

u Indiji (Morris, N., 2010b). Najčešći kriteriji su spol i dob te rasna, vjerska i etnička

pripadnost, kao i srodstvo i obiteljsko podrijetlo (Fanuko i sur. 1995).

27

Ukoliko je položaj propisan, pojedinac ima malu mogućnost izbora pošto mu je sudbina

određena rođenjem. Postignuti položaj je rezultat osobnih djelovanja, sposobnosti, talenta,

znanja, upornosti ili izbora. Nije ničim fiksiran nego je rezultat svrhovitog djelovanja i izbora

tj. individualnog postignuća (liječnik, košarkaš).

Zauzimajući određene položaje, određenog statusa, pojedinci “igraju“ različite društvene

uloge vezane upravo za taj položaj i status. Načelno one koje se od njih očekuju. Svaki

društveni položaj popraćen je nizom normi - uloga koje određuju kakvo ponašanje se očekuje

od pojedinca koji zauzima taj položaj. Nepoštivanje normi za posljedicu ima sankcije raznog

tipa. No većina i normi i poslijedica vezanih za uloge se u narodu „podrazumijeva“ (Fanuko i

sur. 1995; Haralambas i Heald, 1989).

1.2.2.4. Društvene grupe, organizacije i institucije

Društvena grupa je socijalna povezanost koju tvore trajnije i relativno stabilno

uspostavljeni specifični odnosi u nekoj skupini ljudi. Sve društvene grupe imaju iste značajke:

imaju granice (unutra/van), one su društveno stvoreni realiteti (imaginarne), svaka grupa

posjeduje specifičan sustav vrijednosti, pravila i normi ponašanja različit od druge grupe te

svaka razvija poseban osjećaj grupne pripadnosti. Osnivaju se radi fizičke blizine, srodstva,

vjernosti, statusa, ugovorno, interesno, situacijski, itd. Primarne društvne grupe imaju visok

stupanj intimnosti (obitelj), sekundarne društvene grupe imaju manji stupanj intimnosti a

ponašanje je određeno interesima (političke stranke), referentne grupe su sve one grupe s

kojima se pojedinac uspoređuje, itd. Grupe se formiraju na hijerarhijskom temelju i čim grupa

postane prevelika ili ima poseban sadržaj javlja se i rukovodstvo.

Društvena organizacija predstavlja grupu ljudi povezanih formaliziranim odnosima

podređenosti, nadređenosti i suradnje na obavljanju zajedničkog zadatka i postizanja

zajedničkog cilj. Strukturu organizacije čine formalizirani odnosi i uloge koje pojedinci imaju.

Za moderna društva karakteristična je birokracija kao tip formalne orgnaizacije

(administracija uz pomoć sustavne koordinacije ljudi).

Društvena institucija je sustav normi, vrijednosti, društvenih položaja i uloga te

organiziranih djelatnosti koja omogućuje članovima društva postizanje vitalnih društvenih

ciljeva, poput npr. obrazovanja. To je trajni skup kulturnih obrazaca i društvenih odnosa koji

ispunjavaju funkcije bitne za grupu ili društvo (institucija obitelji, ekonomske institucije,

političke institucije, edukacijske institucije itd).

28

Institucije propisuju postupak za postizanje pojedinih ciljeva, osiguravaju izvođenje tih

postupaka i jamče postizanje određenih ciljeva uz uvjet slijeđenja procedure, nagrađivanje

nakon izvršenja zadatka te kažnjavanje nepravilnih ili nelegalnih načina postizanja cilja

(Fanuko, 1995; Haralambas i Heald, 1989; Kuvačić, 2004, Bonacin, Da, 2008).

1.2.2.5. Odnosi u društvu i društvene promjene

U većini društava, društvenih grupa (i organizacijama) djeluju specifični odnosi:

- komunikacija: sastoji se od davanja i primanja informacija (Anić i Goldstein, 2007), pri

čemu se i najjednostavniji komunikacijski sustav sastoji od izvora, kod koje informacija

nastaje i koja ju emitira, kodera koji pretvara početnu informaciju u oblik za prenošenje,

komunikacijskog kanala koji će transferirati informaciju u nekom pravcu, dekodera koji će

uzeti informaciju i pretvoriti je u oblik koji će prijem razumjeti, prijema tj. pojavu kojoj će

informacija biti prenešena i smetnji, koje su najčešće na komunikacijskom kanalu (Bonacin,

2008); - manipulacija je postupak ili niz postupaka potčinjavanja pojedinaca, javnosti i

medija određenoj vrsti interesa uz pomoć sile, moći, interesa i diskursa (Prpić i Puhovski,

1990) tj. rukovanje ili baratanje objektima (Anić i Goldstein, 2007). Manipuliranje subjektima

moguće je tek ukoliko se znaju njihovi interesi, namjere, želje, potrebe,...; - moć je

sposobnost jedne osobe ili grupe da navedu druge osobe da se ponašaju onako kako se one po

vlastitoj volji ne bi ponašali. Tri su osnovna izvora moći: fizička snaga, ekonomsko bogatstvo

i duhovne sposobnosti. - prisila je primjena moći jednog subjekta prema drugome. Prisila je

stvarno navođenje ponašanja drugog subjekta na način predočavanja ili primjene nekog zla,

također se razlikuje fizička, ekonomska i duhovna. - vlast je nešto više od gole moći i prisile.

To je prisila koja je legitimna ili formalno zasnovana na običajnim i pravnim normama

(Visković, 1997; Kuvačić, 2004).

Prijelaz iz tradicionalnih društava u moderna kroz industrijsku revoluciju značio je

utemeljivanje ekonomske i socijalne strukture društva na tehnologiji. To je rezultiralo

procesom modernizacije kad društva postaju različitija i složenija i to: mobilizacija u kojoj

stari ekonomski i drugi obrasci slabe i ljudi postaju podložni usvajanju novih obrazaca i

socijalna diferencijacija koja znači pojavu sve većih društvenih uloga. Došlo je i do procesa

urbanizacije tj nastanjivanje sve većeg broja ljudi različitog zanimanja i podrijetla u

gradovima te do procesa sekularizacije (posvjetovljenja) koja proizlazi iz dominacije

znanosti nad tehnologijom i religijskom filozofijom. Glavno nastojanje modernih društva

je učinkovito organiziranje i korištenje znanja.

29

1.3. Osnovni mehanizmi održanja i razvoja pojedinca i društva

Očito je, čovjek je živo biće. On postaje začećem, uči i spoznaje, pri čemu raste i razvija

se te napokon djeluje... I kao takav predstavlja cjelinu. Gledajući na taj način a s obzirom na

sve navedeno pod 1.2.2. može se zaključiti kako je i društvo neka vrsta živog bića. Društvo

postaje povezivanjem pojedinaca na temelju zajedničkih vrijednosti u grupe, organizacije i

institucije, njihovom integracijom te međusobnim relacijama. Ono putem svojih segmenata

(pojedinaca i institucija) uči i spoznaje te ugrađuje nove spoznaje u sebe pri čemu raste i

razvija se te djeluje na pojedince unutar sebe i na druga društva. Ništa čudno s obzirom da je

društvo skup upravo tih pojedinaca koji su samostalne cjeline. Što to pojedinac i samo društvo

čine, kakve to mehanizme održanja i razvoja imaju a koji im pomažu da egzistiraju i opstaju

već „n“ godina? Očito je, kako i pojedinac i društvo imaju određene mehanizme održanja i

razvoja. Neki od njih su već ugrađeni prilikom stvaranja pojedinca/društva a neki su

naknadno stečeni učenjem i spoznavanjem te njihovim apliciranjem i integracijom u

svakodnevni život. Ti načini i procesi kojima se prenose zajedničke vrijednosti

pojedinca/društva na nove generacije, sadržane su u povijesnim, političkim, pravnim, i

ekonomskim dimenzijama, zatim odgojnim, socijalizacijskim, internalizacijskim i

edukacijskim dimenzijama te kroz sam proces spoznaje i optimizacije prožete moralom.

1.3.1. Povijesne dimenzije

Što je zapravo ljudska povijest? To je ukupnost svega do ovog trenutka u vremenu, s

čovjekom kao ishodištem i odredištem, ukupan zbroj različitih uvjeta (ljudi, stvari, događaja,

relacija...) koji su nas učinili ovakvim kakvi smo i kakav je prostor u kojem živimo. Zbivanja

u povijesti odvijaju se na temelju nekoliko principa. Prije svega, svaka posljedica ima svoj

uzrok, tj. svaki događaj koji je realiziran imao je određene preduvjete iz kojih je proizašao i

posljedice koje su uslijedile (načelo kauzaliteta). Nadalje, postoji veliki broj pojava, događaja

i procesa koji egzistiraju u isto vrijeme i/ili su međusobno povezani. Riječ je o velikoj količini

informacija pa je potrebno gledati u više dimenzija kako bi se došlo do cjelovite slike (načelo

multidimenzionalosti). Pojave i događaji nastajali su u različitim sredinama, različitim

uvjetima, različitim vremenskim odsječcima te pod utjecajem različitih klimatskih uvjeta,

razina spoznaje, razvijenosti socijalnih odnosa, itd. Postoji dakle više fragmenata koji se slažu

u cjelovitu sliku (načelo integriteta). Sve te povijesne pojave, događaje i procese moguće je

promatrati na različite načine, stavljajući ih u određene povijesne okvire.

30

To se odvija ovisno o tome što nas zanima: po razdobljima obzirom na raspolaganje

općim resursima, po spoznajnim dostignućima, po umjetničkim dometima, po povijesnim

sukobima. I svi su, naravno, u vezi (Bonacin, D. i Bonacin, Da., 2009). Čovjek se kroz

povijest mijenja u skladu s prethodno opisanim zbivanjima i to na način da ih uzrokuje,

štoviše, nalazi se u njihovom žarištu te ih mijenja, usmjerava i dovršava. Kao „finalni

proizvod“, dakle čovjek danas, predstavlja rezultat dugotrajne biološke evolucije. S aspekta

vremena i svega ostalog što postoji, taj brzi razvoj se dogodio u relativno kratko vrijeme no

evoluciju čovjeka pratimo u zadnjih nekoliko milijuna godina (Bonacin i Bonacin, 2010).

Kroz cijelo to vrijeme prolazio je kroz različite promjene koje su ga učinile bićem kakvo je

danas.

U smislu bioloških promjena došlo je do filogenetskog razvoja usložnjavanjem čovjeka

kao biološkog entiteta, zatim do senzo-motornih promjena adaptivnog biološkog karaktera te

kinezioloških promjena sustava za savladavanje prostora. Kognitivne funkcije razvile su se u

pravcu spoznaje i generalizacije te se povećao emocionalni kapacitet u svrhu evaluacije

akcija.

U smislu socio-političkih promjena, od individualne egzistencije sa minimumom potreba,

čovjek je radi sigurnosti formirao mikro grupe na temelju zajedničkih intersa, interno

organizirao tj. optimizirao zajednicu, strateški planirao i vršio ekspanziju prema drugim

ajednicama te napokon zajednički eskploatirao resurse u svrhu integracije i harmonije.

U smislu demografskih promjena, prirodnim prirastom i grupiranjem je povećavao

veličinu zajednice, velikim kolektivnim transferima migrirao u svrhu traženja prostora,

strukturirano gradio trajne naseobine u svrhu zaštite i obrane, internom konzistencijom

resursa optimizirao broj članova te interakcijom resursa razmijenjivao ljudski potencijal.

U smislu edukacijskih promjena, u početku je postojala interakcija čovjeka s prirodnom

sredinom u vidu elementarnih reakcija. S vremenom dolazi do edukacijskog pragmatizma -

čovjek je počeo usmjeravati znanje u svrhu preživljavanja a još naprijed u vremenu i

obrazovati članove grupe. Nakon toga je specijalizirao znanje i edukatore (diferncijacija) a u

današnje informacijsko vrijeme razvio sofisticirane modele edukacije.

U smislu tehnoloških promjena u početku je bilo riječ o minimalnoj obradi

manipulativnim individualnim alatima, zatim je čovjek namjenski oblikovao sredstva za

stabilnost života, potom je namjerno intervenirao u okolinu planskim djelovanjem i strateški

dugoročno aktivno djleovao kreacijama u skladu s ciljevima te napokon globalizirao ciljeve.

31

U smislu znanstvenih promjena, u početku je koristio slučajno prepoznato znanje uslijed

prirodnih događaja poput lavine, groma i sl., potom je oponašao prepoznate događaje poput

vatre, odrona, kamenja itd. Vremenom je izumio stvari poput kotača, koplja, splavi i sl.

Dalje s vremenom je istraživao prirodne pojave u smislu da ih je prepoznavao i definirao

a još dalje tj. u odnosu na danas još bliže, povezivao je primjenu i razvoj saznanja u smislu

sustava znanosti.

U smislu promjena u upravljanju u početku je postojalo autonomno individualno

upravljanje (spoj s prirodom), potom je upravljao temeljem efikasosti za preživljavanje a

stvaranjem akumulacije i hijerarhije odnosa raspodjelio je ovlasti. S vremenom je

samosvojno determinirao pozicioniranje upravljanja te na kraju integrativnim razvojem

uravnotežio potrebe i resurse.

U smislu moralnih promjena u početku je djelovao stihijski i bez planiranja u smislu

egoizma i intuitivnog djelovanja. Potom je instinktivno štitio vlastito potomstvo u smislu

nastavka vrste te čuvao grupni integritet definicijom grupnog dometa. S vremenom je

pomagao entitetima izvan primarne grupe uslijed empatije prema drugim živim bićima te na

kraju, danas djeluje ili bi trebao djelovati opće kolektivno alturistički u smislu moralnog i

etičkog (Bonacin, D. i Bonacin, Da., 2010).

Očita je dakle, važnost „povijesnog pogleda“ na čovjeka. Kad proučavamo ljudsko biće

danas, ne proučavamo samo ono što vidimo ispred sebe, već moramo imati na umu i kako je

čovjek postao to što jest danas, pa ćemo bolje razumijeti predmet svog proučavanja.

1.3.2. Pravne dimenzije

Od samih početaka ljudskog postojanja, točnije od samog početka postojanja ljudskih

zajednica bio je ustrojen svojevrsni pravni okvir u kojemu je čovjek egzistirao. Taj pravni

okvir tog pradavnog vremena bio je utemeljen na nepisanoj ali formalnoj koegzistenciji i

dogovorima iz kojih su s vremenom i adekvatno povijesnim uvjetima proizašli narodni običaji

(falkways), tabui (zabrane), običajno pravo (mores), moralne norme kao društvena pravila ili

upute o prikladnom ponašanju u određenim situacijama te u novo doba i pravne norme tj.

zakoni kao formalizirane društvene norme čije poštivanje i provođenje legitimnom upotrebom

sile osiguravaju posebne društvene grupe i institucije (sudstvo, policija). Norme su utemeljene

na vrijednostima tj. apstraktnim idejama o tome što je dobro, ispravno i poželjno, koje su

karakteristične za određenu kulturu i društvo i koje služe kao mjerilo i temelj za društvene

norme (Fanuko i sur., 1995).

32

Moralne norme se kao i pravne norme bave reguliranjem odnosa važnih za opstanak

društva no dok pravne zahtijevaju od subjekta određeno ponašanje i namjeru onoliko koliko

se do nje može doći pravnim mehanizmom, moralne traže stvarnu čistu namjeru u pogledu

zaštićene vrijednosti (Visković, 1997). Moderna društva formirala su kompletan pravni sustav

za zaštitu vrijednosti društva i to na način da država kao institucija predstavlja organizaciju

vlasti a pravo je skup normi koji prisilno uređuju važne društvene odnose, unoseći u njih red i

pravdu i to tako da ljudima zapovijedaju kako se valja ponašati i prijete im fizičkim kaznama

ako te zapovijedi ne poštuju (Visković, 1997).

Potpuno je jasno kako je čovjek u svakom trenutku svog postojanja obavijen i prožet

pravilima različite vrste i snage. Jednako tako je jasno da će društveni ustroj funkcionirati

samo ukoliko se pravila poštuju. Stoga je pravo i obveza društva da preko tome namijenjenih

institucija valjano i pravodobno educira svoje građevne segmente (ljude) te da ih negativno

sankcionira ukoliko to ne žele, odnosno ukoliko pravila krše, a pravo i dužnost ljudi je da ta

pravila spoznaju, nauče i ponašaju se u skladu s njima. Taj proces očito ne može biti proveden

u toku jednog sata, dana, tjedna. Upravo zbog toga osmišljena je i formirana čitava struktura

institucija različito hijerahijski postavljenih (ovisno o kvantitetu i kvalitetu sadržaja te

obveznosti pohađanja) čiji je zadatak prenošenje potrebnog znanja. Visoko obrazovanje spada

u posljednju formalnu fazu te edukacije i pravno gledano nije obvezno. No realni život i

funkcioniranje na sveprisutnom tržištu kaže drugačije. Uloge koje pojedinac želi igrati u

kombinaciji sa položajem i statusom, traže vrlo visoko obrazovanje. Pa i pravno.

1.3.3. Političke dimenzije

S aspekta upravljača, politika je dugoročno sveobuhvatno strateško planiranje

egzistencije određenog društva u određenom vremenskom razdoblju uključujući trenutak 'sad'

pa sve do određenog razdoblja u budućnosti. U te svrhe, „društvo kao živo biće“ iznjedrilo je

državu kao funkcionalni aparat preko kojeg to planiranje i realizaciju toga planiranja provodi,

te pravo kao skup normi koje to omogućavaju. U najširem smislu politika podrazumijeva sve

načine na koje čovjek rješava odnose u zajednici. No aktualno ono što najviše zanima ljude je

onaj dio politike koji se odnosi na pitanje moći i vlasti u društvu, u smislu da će (prema

Weberu), postojati vjerojatnost da će pojedinac ili grupa uspjeti nametnuti i provesti svoju

volju čak i usprkos otporu drugih (moć) tj. da će postojati vjerojatnost da se skupina ljudi

pokorava nekoj naredbi ili svim naredbama iz određenog izvora pod prijetnjom određenih

sankcija (vlast).

33

Svaka vlast, kako bi bila vlast, mora biti legitimna tj. većina članova društva mora

smatrati da je ta vlast valjana i opravdana. Političke institucije kroz koje se organizira i obnaša

vlast su sastavni dio globalne političke institucije – države te društva. Dimenzija društva u

kojoj se odvija politički život naziva se i civilnim društvom. Moderno društvo tj. moderna

država nastala je društvenim ugovorom tj. prešutnim i nepisanim ugovorom pojedinaca koji

na zajedničku instituciju prenose neka svoja prava. Zauzvrat država štiti njihovu slobodu,

živote i privatno vlasništvo (Fanuko i sur., 1995). Ti pojedinci sudjeluju u cijelom procesu

političkih zbivanja na dva načina: kao birači pri čemu sudjeluju u izboru političkih vođa i kao

djelatnici unutar te iste hijerarhijske strukture. Kako bi mogli biti birači i djelatnici, moraju

biti punoljetni prema važećim zakonima.

S obzirom na važnost uloge državnih upravljača raznih tipova, očita je važnost pravilnog

izbora koji slijedi isključivo iz znanja i uvjerenja pojedinca koji bira.

1.3.4. Ekonomske dimenzije

Kako bi mogli živjeti i razvijati se, ljudi moraju proizvoditi, razmjenjivati i trošiti te

pružati jedni drugima usluge različite vrste. Tako isprofilirane ekonomske dimenzije

oblikovane su u moderno doba. No, proizvodnja, razmjena i potrošnja postojale su u svim

razdobljima, adekvatno spoznajnom razvoju čovjeka i resursima svih vrsta. Čovjek

prapovijesti posjedovao je nešto samo ukoliko je došao do toga prije svih ili je bio jači od

svih. Instinkt za preživljavanje bio je prevelik. No s lakšim životom povećava se kvaliteta i

kvantiteta posjedovanog te dolazi do pojave viška proizvoda. To za posljedicu ima potrebu i

mogućnost razmjene. Mjesta na kojima se roba mijenjala (tržnice) odnosno gradovi u kojima

su bile, nisu uvijek bili svakome blizu, stoga su se počele raditi ceste i to čitava mreža.

Trgovački putovi koji prolaze tim smjerovima uz takve ceste brzo su se razvili. Primjerice,

trgovina je bila ključna sastavnica uspjeha Astečkog carstva. Na glavni sajmeni dan u

Tenochtitlanu ili drugim središtima tiskalo se i do 60000 ljudi na tržnicama gdje su kupovali,

prodavali te razmjenili informacije o drugim događajima i mjestima (Connolly, 2010). „Put

svile“ je dinastiju Tang (Kina) pretvorio u veliku trgovčku silu i to upravo zbog izgradnje

cesta te dograđivanjem Velikog kanala i pristaništa za skele s lukama.

Roba koja je prolazila tim cestama u većini slučajeva je oporezivana. No porezne obveze

su postojale i neovisno o tome kroz cijelu povijest. Npr. Tako je bilo u Japanu u razdoblju

Nara (710.-794.) gdje su uvedene porezne obveze za sve stanovnike carstva u vidu dijela

ljetine, rada ili vojne službe (Connolly, 2010).

34

I ljudi ranog srednjeg vijeka plaćali su poreze zahvaljujući kojima je Bizantsko Carstvo

postalo jedno od najbogatijih carstava tadašnjeg vremena a najvažni izvor državnih prihoda

bio je porez na zemlju (Malam, 2010). Do 12. st. trgovci su prelazili velike udaljenosti duž

Europe trgujući namirnicama i tkaninom, a do 14. st. sve više ljudi je imalo novaca da kupi

više robe pa s povećanjem potražnje trgovci postaju bogati i važni članovi društva. Važnost

mjenjača novca je bila velika jer su na mjesto trgovanja dolazili ljudi iz raznih područja sa

različitim novcem kojeg su morali mijenjati za priznanice. Talijanski mijenjači sjedili su za

uskim stolom koji se zvao „banca“ te odatle potječe riječ „bankari“. Ako mjenjač novca nije

održao obećanje, njegov stol bio bi razbijen, bankrot – razbijeni stol. Prvi bankari u Firenci,

Genovi i ostalim gradovima obavljali su puno više posla od običnog mijenjanja novca.

Izdavali su kreditne zapise i posuđivali novac trgovcima. Uveli su u upotrebu i mjenice

(Morris, 2010c). Bankarstvo je do 15 st. postalo dobro organizirano no bilo je kao i trgovina

riskantno jer su i bankari i trgovci mogli propasti u svakom trenutku. No, to su rješavali

monopolima i osiguravanjem privilegija (Grant, 10b).

Kako se vidi iz nekoliko prethodnih primjera, ekonomska dimenzija čovjekova života

oduvijek je postojala. S napretkom tehnologije i povećanjem spoznaja, te očitim lakšim

životom, potrebe ljudi se nisu smanjile. Postale su možda profinjenije i hirovitije, no rastu i

dalje dobivajući različite nove oblike. Čovjek proizvodi kako bi potrošio. Nudi ono što je

proizveo onome kome treba a sebi uzima ono što njemu treba. Npr., uz pomoć novca. Prostor

u kojem se vrše sve te transakcije, gdje „caruju“ ponuda i potražnja naziva se tržište.

Socijalne strukture u kojima se obavlja proizvodnja, razmjena i potrošnja nazivaju se

ekonomske institucije (Fanuko i sur., 1995).

No, tržište je s jedne strane samo fiktivni pojam u prostornom smislu. S druge strane, u

svakom trenutku svog života čovjek je izložen na tržištu „nečega“. Okružen je raznovrsnim

procesima koji ponekad djeluju stihijski. Kako ti procesi ne bi tekli stihijski, potrebno je

upravljati njima. Educirati se za to upravljanje. Što će se nuditi na tom tržištu, dakle što

proizvoditi i u kojim količinama? Kako će se proizvoditi i za koga? Što čovjek koji sudjeluje

u procesu ima od toga? Kako se takvo okruženje reflektira na mlade? Kakvog traga ostavlja to

moderno potrošačko društvo na budućim upravljačima? Trebalo bi znati.

1.3.5. Odgoj

Jedan način na koji barem dijelom možemo biti sigurni kako će bilo što djelovati na

buduće upravljače, jest da na njih utječemo od samih početaka. Da ih odgojimo.

35

To 'pravo' prvenstveno pripada obitelji kao primarnoj grupi no svaki proces edukacije

nosi u sebi i tendenciju odgajanja pa tako i institucije koje taj proces sprovode imaju obvezu

takvu vrstu odgajanja i uključiti u nastavni proces.

Odgoj je jedan od onih društvenih fenomena po kojima se ljudsko društvo bitno razlikuje

od životinjskih skupina. To je opća, stalna i bitna kategorija društva. Očituje se u prenošenju

drušveno-radnih iskustava: postignuća, znanja, običaja i shvaćanja starijih na mlađe naraštaje.

Usvajajući iskustva i saznanja prethodnih naraštaja, novi naraštaji nastavljaju to djelo,

obogaćuju i usavršavaju materijalnu i duhovnu kulturu čovječanstva. Odgoj zapravo

predstavlja proces formiranja čovjeka kao ljudskog bića sa svim njegovim fizičkim,

intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim kvalitetama (Šimleša, 1978). On predstavlja

primarnu socijalizaciju - u okviru obitelji. Nije moguć bez ciljeva (konkretan sadržaj za

realizaciju), normi (zadano stanje prozašlo iz ostvarenja cilja) i vrijednosti na kojima se

norme zasnivaju. Ciljevi odgoja mogu biti usmjereni na različite dimenzije čovjekove ličnosti

i mijenjaju se naravno adekvatno promjenama odnosa u društvu te napretkom znanosti i

tehnologije (Ćatić i Stevanović, 2003).

Većina stručnjaka se slaže da temeljne ljudske vrijednosti – duševnost prije svega,

poštovanje, dobre navike, svijest o drugima itd... dijete shvati i prihvati u prvih nekoliko

godina života, dakle kroz primarnu socijalizaciju – odgojem. Još uvijek dakle, obitelj ima

najvažniju ulogu u društvu, jer dijete je kao glina, kako ga oblikuješ takvo će i ostati. Znači da

to oblikovanje mora stajati na čvrstim temeljima.

Rousseau[42] smatra kako je čovjek po prirodi dobar, razuman i slobodan i stoga dijete

treba pustiti da se razvija u skladu s njegovom prirodom, a učiti treba u prirodi i od prirode.

Tako će se razviti ljudi zdrava tijela i duha sposobni da stupe u odnose istinske građanske

slobode. Osim toga, Rousseau zahtijeva da uz pravo na izbor odgajatelja, mora postojati i

odgajateljevo pravo na izbor odgajanika kojemu će se posvetiti. Samo tako, naime, odgajatelj

može na najbolji način djelovati prema cilju za kojega osjeća da je pozvan ostvariti ga.

No s druge strane, što to znači danas odgajati dijete u skladu s njegovom prirodom? U

svijetu ispresjecanom mrežama mobitela i satelita, cesta i putova, mržnje i ljubavi, u svijetu

koji nameće pravila čim čovjek otvori oči? Do određene granice to može biti moguće. Obično

u granicama vlastitog doma. No, to dijete ide izvan tog doma? Osim toga, što je s onima koji

nisu izabrani od strane nekog odgajatelja? Rousseau je također uveo i religijsku pozadinu u

takav sustav, pa mnoga pitanja tu ostaju otvorena, i veliko je pitanje kako bi Rousseau danas

postavio okvire svoga učenja.

36

1.3.6. Socijalizacija

Primarno odgojeno dijete, u današnje vrijeme često jedino u roditelja, treba „uklopiti“ u

društvo, pokazati mu kako nije samo na svijetu i kako postoje drugi članovi društva sa

drugačijim željama, mogućnostima, sposobnostima. Potrebno je 'socijalizirati' ga.

Socijalizacija je dugotrajan i složen proces u kojem pojedinac u interakciji sa socijalnom

okolinom razvija, oblikuje i usvaja socijalno važne i svrsishodne oblike ponašanja i

doživljavanja. Promjene nastale socijalizacijom posljedica su učenja tj. stjecanja iskustva.

Socijalizacija se odvija kroz razne vrste i mehanizme učenja od uvjetovanja i imitacije do

učenja prema modelu i učenja uloga. Brojni i raznoliki činitelji koj potiču i usmjeravaju

socijalizaciju, utječu na njen sadržaj i posljedice, nazivaju se agensima socijalizacije. Glavni

primarni agens socijalizacije jest obitelj pa odgoj koji se u obitelji dobiva smatraju primarnom

socijalizacijom (Vukasović, 1990; Fanuko i sur., 1995).

1.3.7. Internalizacija

Tijekom odgoja i za vrijeme socijalizacije dijete uči razne stvari no prije svega pravila

društva u kojem živi. Kako je čovjek slobodno i nesputano, kreativno biće, u većini slučajeva,

posebno ako je kreativni umjetnik, ne voli pravila. No s vremenom prolazi različite procese

spoznavanja tih pravila i tek kad dođe do potpune spoznaje o važnosti istih, dolazi i do

internalizacije. U normalnom razvoju identifikacija poprima mnoge oblike, u nizu koji počinje

infantilnim narcizmom. Na tom ranom stupnju ne mogu se korisno razlikovati dvije

komplementarne vrste identifikacije koje će se pojaviti kasnije — projekcija i internalizacija

(Smith, 1975, prema http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Identifikacija_i_katarza.pdf). No, prva će se

vjerojatno razviti projekcija, u kojoj se aspekti sebstva projiciraju na svijet i pripisuju

objektima (djevojčica i lutka). Kako ego polako uči razlikovati svoja vlastite stanja od stanja

drugih, on počinje prihvaćati odvojenost i objektivnost drugih i svijeta (lutka je napokon samo

lutka), no za nesvjesno će svijet uvijek ostati svojevrsno mitološko zabavište, pa projekcija u

mnogim oblicima ostaje aktivna i u odraslih. S druge strane internalizacija (ili introjekcija)

svojevrsna je obratna projekcija, u kojoj se naši odnosi s odbačenim ili drukčije izgubljenim

predmetima zadržavaju kao ego-strukture, kao odnosi između sastavnica sebstva. U

sociološkom prostoru internalizacija je direktna posljedica socijalizacije i predstavlja

prihvaćanje i usvajanje normi kao osobnih načela moralnog ponašanja koja djeluju kao

unutarnji regulatori ponašanja.

37

Naše ponašanje se ne doživljava kao nametnuto već je spontano i pripisuje se osobnim

motivima.

Umijeće upravo i jest u tome, da dijete odgojimo i socijaliziramo na način da ono samo

postane svjesno važnosti dobivenog znanja i da traži nove informacije umjesto suprotno.

1.3.8. Edukacija

Čitavog svog života, bio totga svjestan ili ne, čovjek uči i spoznaje. Proces odgajanja i

socijalizacije služi društvu kako bi formalnim putom, dakle s unaprijed poznatim pravilima i

radi određenog cilja, educiralo svoje buduće funkcionalne članove. Što je zapravo edukacija?

Edukacija je organizirano (namjerno) učenje spoznajnih, psihomotornih i motivativnih

(voljnih) svojstava ličnosti. U hrvatskom jeziku edukaciji približno odgovara pedagoški

pojam odgoja u njegovom "širem" značenju, ali bez njegovih vrijednosnih konotacija. Stoga

ćemo naziv edukacija rabiti samo kad mislimo na obrazovanje i odgoj u njihovoj ukupnosti i

to onda kada tekst postane prezasićen uzastopnom uporabom složenice "odgojno-obrazovni",

odnosno "obrazovno-odgojni" (proces, sustav, djelatnost). Kao što je poznato, nema čuvstava

bez kognicije (udjela spoznajnih procesa), dok kognicije ima bez izrazitije aktivacije

čuvstvenih procesa. Zato učenje, pogotovo organizirano (a to su i obrazovanje i odgajanje),

započinje aktivacijom spoznajnih procesa i zato oni u cjelini edukacije prevladavaju nad

čuvstvenima. To znači da u organiziranom učenju (edukaciji), gledano u cjelini,

obrazovanje prevladava nad odgojem. To osobito dolazi do izražaja kad učitelj nastoji

odgajati pomoću viših oblika učenja: učenjem pomoću uvida (razumijevanjem), a ne

klasičnim i instrumentalnim čuvstvenim uvjetovanjem. Time se nastoji čuvstvenu sastavnicu

neke vrednote, stava ili navike utemeljiti na odgovarajućoj kognitivnoj osnovici.

Takav je odgoj specifično ljudski jer se koristi procesima mišljenja. To znači da se nastoji

odgajati pomoću obrazovanja (Bonacin, Da., 2010). Glavna razlika između pojmova

učenja te obrazovanja i odgoja je u tome što učenje može biti i spontano, tj. nenamjerno,

(tzv. prirodno učenje), dok je obrazovanje i odgajanje u većem ili manjem stupnju

organizirano učenje, pa uključuje i značajku namjernosti učenja. Uostalom, i životinje uče, ali

se uglavnom ne obrazuju (organizirano učenje životinja što ga provode ljudi, zovemo

dresurom). Budući da je organiziranost glavna specifična razlika između obrazovanja i

odgoja s jedne strane te prirodnog učenja s druge, potrebno je odrediti pojam organiziranosti

(Pastuović,1999).

38

Neka je aktivnost organizirana ako sadrži sljedeće osnovne faze: pripremu, izvedbu i

vrednovanje učinaka aktivnosti. Obrazovanje i odgajanje je, prema tome, pripremljeno,

metodički artikulirano i evaluirano kognitivno i afektivno učenje. Od takvog

razumijevanja edukacije polazi kurikulumska teorija koja se bavi razvojem kurikulumskih

tehnika pripremanja, izvođenja i evaluacije obrazovno-odgojnog procesa. Pri tome treba

voditi računa je li riječ o obrazovanju djece ili odraslih.

Odrasle osobe traže drugačiji pristup podučavanju od mladih. Pri tomu treba uzeti u

obzir njihovo iskustvo i znanje, spoznaje znanosti i temu kao okvir. Postoje različite metode,

koje se koriste u edukaciji odraslih. Svaka od pojedinih metoda ima neku svoju karakterstiku

no bez obzira na odabranu metodu pravilo edukacije odraslih je uvijek da većinu znanja

sudionici nose u sebi. U nekim situacijama trener (učitelj) na površinu izvlači znanje

sudionika (Sokrat je ovakav način zvao majeutika), u drugoj situaciji im predaje, vodi poučne

razgovore, sprovodi grupni rad i izvodi 'ppt' prezentacije, organizira igrokaze, igre, itd., i

svaka ta metoda ima prednosti i prikladno područje primjene jer nije svaka dobra za svakog

trenera (učitelja), sudionika ili temu [26].

Dakle, učenje je proces stjecanja razmjerno trajnih promjena subjekta, a one su

rezultat njegove psihičke aktivnosti. Naučena promjena subjekta omogućuje promjenu

ponašanja u situacijama koje naučeno ponašanje zahtijevaju. Odgoj je organizirano

(namjerno) učenje (stjecanje ili mijenjanje) motiva, obrazovanje je proces organiziranog

učenja spoznajnih (kognitivnih) i psihomotornih svojstava ličnosti, izobrazba je poseban

oblik obrazovanja - suženog na specifična, unaprijed određena i neposredno primjenjiva

znanja i motorne vještine uže transferne vrijednosti a naobrazba je naziv za rezultat

obrazovanja, ili točnije, formalnog obrazovanja, najčešće školovanja. Školovanje je

najorganiziranije obrazovanje/odgajanje. Na navedenim se shvaćanjima obrazovanja

(izobrazbe) i odgoja temelji taksonomija "unutarnjih" ciljeva obrazovanja/odgoja od čega

polazi suvremena kurikulumska teorija.

Ciljevi učenja se dijele na kognitivne, motorne i afektivne, pri čemu ostali elementi

kurikulumskog sustava služe ostvarivanju tako određenih ciljeva (VIII. Teorija kurikuluma:

praksiologija obrazovanja i odgoja na mikrorazini, str. 514) [27].

Upravo ta naglašena definicija školstva kao najorganiziranijeg obrazovanja/odgajanja

podrazumijeva da se ono sastoji od velikog broja raznovrsnih segmenata karakterističnih

upravo za njega a koje treba organizirati. Riječ je o takvim segmenatima koji su zapravo

„rutine“, što znači da obilježavaju školstvo kao specifično područje u kojem čovjek egzistira.

39

Osim ljudskih i materijalnih resursa koji su uvijek i svud prisutni, dio školskog sistema su

i nastavni programi te vrijeme u kojem se oni odvijaju i uz koje su čvrsto vezani. Vremenski

ciklus u kojem se odvija nastavni proces jest školska godina. Ovaj ciklus egzistira u

vremenskoj podjeli na godine, mjesece, dane itd., no ono ne predstavlja godinu u trajanju

iste prema kalendaru već samo jedan njegov dio, isparceliziran na manje dijelove. Koji se

periodično ponavljaju!!

Ukratko, školska godina podijeljena je obično na dva polugodišta koje dijele zimski

blagdani a dvije školske godine odvojene su ljetnjim blagdanima. Radna sedmica sastoji se od

pet dana (pon, uto, sri, čet, pet) a radni dan od jutarnje i poslijepodnevne smjene. U nekim

školama subotom se održava neophodna nastava (tjelesni, popravni, dopunski) no načelno

subotom i nedjeljom nastave nema. Unutar polugodišta postoje dani kad nema nastave, riječ je

naravno o blagdanima, državnim praznicima itd., no uvijek na isti dan. To sve zajedno ulazi u

plan i program i ponavlja se u adekvatnim vremenskim serijama. Znači čitava organizacija

školskog sustava temelji se na periodičkom ponavljanju određenih segmenta nastavnog

procesa ali i sam nastavni proces u smislu dijela aktivnog učenja novog te dijela ponavljanja i

vježbi.

Ivan Illich (prema Haralmbos i Heald, 1989). shvaća obrazovni sustav kao srž problema

modernog industrijskog društva. Prema njemu, škole su prva, najbitnija i najvažnija faza u

stvaranju maloumnog, konformističkog i lako manipularnog građanina. U školi pojedinac uči

podilaziti vlasti, prihvaćati otuđenje, služiti se uslugama ustanova i cijeniti ih a zaboravlja

kako misliti svojom glavom (Haralmbos i Heald, 1989). Iako se ovo naizgled može prihvaiti

u mnogim situacijama, to ipak nije opći obrazac i ovisi o mnogim čimbenicima. Dakle,

društvo je produkt djelovanja pojedinaca koji u njemu žive, utemeljeno na zajedničkim

vrijednostima većine. Stoga, čija je to vlast? Tko je uzrokovao otuđenje? Čemu služe

ustanove? I tako dalje.... Svako od tih pitanja predložak je za raspravu ali i put do spoznaja.

1.3.9. Spoznaja

Produkt kombinacije odgoja, socijalizacije i obrazovanja te vlastitih čuvstvenih doživljaja

su spoznaje. Spoznaja je dosegnuti skup etičkih i znanstvenih postavki, emocija, znanja,

informacija ali jednako i inkorporiranih materijalnih resursa i svega ostaloga što neki, bilo

kako definirani entitet u sebi nosi, kao i moguće relacije s drugim entitetima. Razinu

dosegnutih spoznaja obično procjenjujemo skupom pravila, zakonitosti i postupaka koje nose

zajednički naziv: znanost. Nije bitno što konkretno neki entitet u sebi sadržava.

40

On egzistira jer se razlikuje od najmanje jednog, nekog drugog, entiteta. Time što očito

stoje na različitim spoznajnim razinama entitet već proširuje prostor spoznaje o objektima i

njihovim svojstvima što nazivamo horizontalna dimenzija spoznaje (Bonacin, 2009). U njoj

svaki entitet varijablama maksimalno razapinje prostor svoje spoznaje te dosegnuti granice

tog prostora („istražuje“). Adekvatnim odabirom varijabli na način da sve finije i kvalitetnije

procjenuju upreostale enteiete, izvršena je klasifikacija i hijerarhijsko struktururanje razina

objekata od najjednotavnijih prema složenijima tj. definirana je vertikalna dimenzija naše

spoznaje. Prostor spoznaje je univerzalan, u svemu oko nas postoje jedinstvene zakonitosti

koje kad se jednom pokažu kao zakonitosti to i ostaju. Očito je sve povezano na nekakav

način jer sve egzistira u istom Univerzumu. Takav univerzum naziva se Spoznajni

kontinuum. On doslovno definira apsolutni model bilo kakvih i bilo kojih pojava koje nas

okružuju ili nas zanimaju. U takvom kontinuumu moguće je utvrditi bilo koju pojedinačnu

razvojnu poziciju koju aktualno održavaju svi entiteti i to je razvojna kontinualna dimenzija

bilo prema naprijed u konstruktivnom bilo prema natrag u destruktivnom smjeru. U toj

apsolutnoj skali egzistira i druga, transverzalna dimenzija koja objašnjava maksimizaciju

informacija lokalne razine (Bonacin, 2009).

1.3.10. Moral

Konačan produkt spoznaja pojedinca je njegova moralnost. Postoje različiti pristupi

moralu i različite definicije pojma morala. Stručnjaci definiraju moral kao sveukupnost

važećih moralnih normi, prosudbi i institucija, a moralnost kao skup normi i načela koji daje

valjanost nekom određenom moralu ili opravdava neko moralno relevantno djelovanje

(Talanga, 1999). Ćudoređe kako se još moral naziva, u najširem smislu je oblik društvene

svijesti, skup nepisanih pravila, običaja, navika i normi prihvaćenih u životu neke zajednice.

Određuje kakvo ljudsko djelovanje treba biti a pripadnici zajednice prihvaćaju ta načela i

podvrgavaju im se dobrovoljno, regulirajući na taj način relacije među sobom. Moralna

pravila dakle nisu apsolutno važeća, razlikuju se i s obzirom na vrijeme u kojem egzistiraju i s

obzirom na prostor odnosno društvo čiju vrijednost predstavljaju. Nepoštivanje moralnih

pravila nema za posljedicu pravne sankcije već one „ljudske“ – bojkot, ismijavanje itd. [28].

Prema drugim autorima moral dolazi od latinskog mos, moris što znači navika/običaj i

predstavlja skup pravila nekog društva o sadržaju i načinu međusobnih odnosa, shvaćanje

odnosa prema dobru i zlu u najširem smislu, svijest o dužnosti, pošten i svjestan odnos prema

radu. Najveća moralna vrijednost jest dobro a moralna izvrsnost osobe naziva se vrlina.

41

Latinska riječ virtus znači “muževno”, od vir “muž”, te se odnosi izvorno na muške, ratne

vrline kao hrabrost (Špago, 2011).

No, bez ikakve sumnje može se ustvrditi kako je moral direktna posljedica razvoja

općenito, a s posebnim naglaskom na razvoj ljudskih spoznaja sve do danas. Bolje rečeno,

mogli bi kazati kako moral predstavlja vrhunac čovjekove spoznaje. Vratimo se u prošlost.

Ukoliko bi pažljivo i sa svih strana proučili, moguće je kako bi tragove moralnosti (neke

vrste) mogli naći i u prapovijesnih špiljskih ljudi. U to vrijeme riječ je bila o egoizmu i

intuitivnom djelovanju, stihijski i bez planiranja. Moralnost tog vremena sastojala se u pukoj

činjenici da članovi zajednice žive zajedno u zajedničkom interesu. S vremenom, moralno

djelovanje se sa pukog toleriranja drugih proširilo prije svega na zaštitu vlastitog potomstva i

to zahvaljujući instinktu za nastavak vrste. Pojedinac više nije sam. Sad je jedan član grupe u

kojoj je barem jedno biće njegov potomak. Moralnost se prepoznaje u definiciji grupnog

dometa u svrhu očuvanja grupnog integriteta. Život u zajednici omogućava „lakši“ život,

više je potomstva a i mogućnost za osnivanje sličnih zajednica na drugom prostoru. U nekom

trenutku, iz nekih razloga, grupe dođu u kontakt i komuniciraju. Moralnost se sada pretvara u

empatiju živoga tj. pomoć entitetima izvan primarne grupe. Sve ovo se događa kroz dugo

vremensko razdoblje, čovjek je napredovao u svemu, zahvaljući znatiželji, hrabrosti i

kreativnosti unutar znanosti i umjetnosti te prošao biološke, sociološke, psihološke i druge

promjene. Živi svijet oko sebe je prilagodio sebi i neprestano ga iskorištava. Produžio je vijek

„svog trajanja“ i živi opterećen sa manje bolesti nego prije, na lakši način. Vrhunac čovjekova

razvoja na svim područjima morao je biti opći kolektivni altruizam tj. moralno i etičko

djelovanje (Bonacin, D. i Bonacin Da. 2011). Je li to slučaj? Prema onome što se može vidjeti

u realnom okruženju altruizam je najviše zastupljen upravo u područjima znanosti i

umjetnosti. No ne misle svi tako. Prema francuskom filozofu J.J. Rousseau čovjek je po

prirodi dobar i nije počinio nikakav istočni grijeh već su ga pokvarili civilizacija i kultura. Po

njemu sav napredak znanosti, umjetnosti, tehnike i gospodarstva znači gubitak izvorne

ljudskosti, zdrave prirodne sreće i harmonije. Nevino samoljublje pretvara se pod utjecajem

razuma u egoizam, a pretjerana putenost, slabljenje karaktera i pokvarenost običaja posljedica

su razvijanja umjetnosti. Kako sad to? Umjetnost i znanost slabe karakter? Prije se može reći

da jak karakter ostaje jak. Umjetnost i znanost utemeljene su i djeluju na osnovu prirodnih

zakona, dakle u prirodi, iz prirode i sa prirodom. Znanost nudi nove spoznaje, olakšava

postojanje i vodi nas negdje „više“ u hijerarhiji postojanja. Umjetnost ima dužnost osloboditi

čovjeka i pustiti ga da se „batrga“ u vrtlozima stvarnosti, a uz pomoć znanosti, pa ako preživi,

preživi..., pri tom razmatrajući moralnost vlastitog postojanja i djelovanja.

42

Nije dužnost umjetnosti zamijeniti smijenjena pravila konzervativizma, u tome i jest

poanta. Koji je čovjekov krajnji cilj? Ljubav, zdravlje, mir, zadovoljstvo? Prethodna

razmišljanja (pa i J.J. Rousseaua) očigledna su posljedica primarne a i ostalih socijalizacija

koju je sam mislilac prošao. Zašto je želi drugima? I na koji način se to istinska znanosti i

umjetnost mogu uopće zauzdati? I konačno, ako je netko temeljem neznanja, vlasti ili

drugačije izvršio u nekom trenutku zloporabu znanosti i umjetnosti, to ni po čemu ne derogira

njihovu stvarnu vrijednost po čovjekovu egzistenciju, razvoj i napredovanje!

1.3.11. Optimizacija

Svijet je oduvijek kompleksno i varijabilno mjesto za život. Poput velike paukove mreže

ispresijecan je nitima satkanim od proizvoda ljudskog djelovanja, samih ljudi, entiteta i

procesa na koje ljudi još nisu djelovali te prostora u kojem sve to funkcionira. Na svakom

koraku, u svim smjerovima, sjecišta tih novospoznatih informacija talože se na bezbrojne

slojeve postojećih, na specifične i kompleksne načine razapete u tom istom prostoru. U

takvom svijetu, osobi koja donosi odluke, nije lako. Ona mora naučiti „plivati“ u tom moru, u

kojem slučaju nije svejedno jesi li morski pas, kit ili srdela. Moglo bi se najjednostavnije reći

kako ta osoba mora biti adekvatno „naoružana“ za borbu sa svim preprekama na koje će naići,

što uključuje raznovrsne resurse. No, kada osoba i pomisli kako napokon posjeduje sve

potrebno za odlučiti, moguće je da za postavljeni cilj bude više rješenja. Kako donijeti

adekvatnu, optimalnu odluku? I što to znači za prostor u kojemu se, i za koji donosi?!

(Bonacin, Da., 2008).

Prema klasičnoj teoriji odlučivanja, racionalni donositelj odluke teži upravo donošenju

optimalne odluke. Što to znači? To zapravo pretpostavlja slijedeće: on će prije svega biti

svjestan spoznaje kako postoji nesklad između stvarnog i željenog stanja, zatim će prepoznati,

postaviti, organizirati i/ili rangirati ciljeve koje je nužno ostvariti kako bi se taj nesklad

uklonio a zatim na temelju tih ciljeva prepoznati raspoložive pravce akcije. Kada prouči i

usporedi sve raspoložive akcije, mora znati odabrati upravo onu koja obećava najviše

poželjnih posljedica odnosno onu koja mu maksimizira korisnost (Bahtijarević-Šiber i

Sikavica, 2001). Dakle, maksimizirana korisnost ostvarivanja unaprijed postavljenog cilja je

ono što današnji čovjek želi. No, čovjek je oduvijek želio više, i to maksimalno moguće,

shodno razini na kojoj je bio i uz resurse koji su mu dostupni. Znanost i tehnologija su mu

uvelike pomogli pri tome, no odlučivanje i optimiziranje postojećeg događalo se zapravo

oduvijek.

43

Od samih početaka ljudskog postojanja ljudi su zapravo optimizirali svoje djleovanje. U

najstarija vremena djeca su, kao što rade i danas oponašala radne pokrete starijih i usvajala ih

kroz igru pripremajući se za svoju ulogu u zajednici. Oponašanje je postepeno dovodilo do

spoznaje o vrijednosti i koristi igre za radne navike pa su takve igre vjerojatno ušle u život

cijele zajednice. Pronalazak koplja, sjekire, luka i strijele, zahtijevalo je vježbanje pogotovo

kad se uzme u obzir kako su ti predmeti služili kao sredstva u pribavljanju hrane te kao oružje

za obranu i napad. Prednost onih koji su bolje trčali, skakali, bacali, plivali ili gađali bila je

neosporna, stoga su se oni, radeći na tome da tako i ostane, vremenom izdvojili od ostalih

(Opća enciklopedija, 1967; Enciklopedija fizičke kulture, 1977).

Za svo to vrijeme nadmetali su se međusobno kroz igru i rad. Razmišljajući u tom pravcu

i proučavajući pri tom raspoložive sačuvane povijesne ostatke, možemo jasno vidjeti kako je

čovjek od svojih početaka koristio nova saznanja te optimizirao način na koji je živio

donoseći optimalne odluke kako bi sebi omogućio lakši život i maksimizirao korisnost

naravno na razini tadašnjeg stupnja razvijenosti. Za primjer možemo navesti Hušnjakovo brdo

(Krapina-Hrvatska) gdje je Dragutin Gorjanović Kramberger 1899.-1905. u polu-špilji, u

slojevima pijeska i pepela pronašao mnogo kamenog alata i oružja (ručnih klinova, školjaka

za koplje, bodeža, pilica) te mnogo kosti jelena, nosoroga, slona, pračovjeka i dr. (Opća

enciklopedija, 1967). Sve to čime se očigledno bavio, čovjek nije mogao sam, morao je

„optimizirati“ svoj život stupajući u zajednice s drugim ljudima, što je vidljivo i iz tragova

ognjišta sa spaljenim kostima. Očigledno je kako se morao organizirati u zajednicu sa više

članova koji obavljaju različite poslove. Tada su to bili čopori i plemena, a uz nešto mašte

može se reći da su to danas organizacije i njihovi savezi. No funkcija im je ista - ostvarivanje

određenog cilja. Preživljavanje u oba slučaja. Spoznavanje u oba slučaja. Dugoročno gledano,

svako novo otkriće vodilo je ka boljitku zajednice, stoga se zapravo vršila optimizacija iste.

Znanje se dijelilo, nova otkrića primjenjivala i uvodila u praksu a zajednica je profitirala i

napredovala. Zajednički rad i u tadašnje vrijeme, te razvoj govora a u današnje primjerice

razvoj informatičke tehnologije, omogućio je daljnji razvoj. Čovjek je dakle, optimizirao

resurse koje je imao (Bonacin, Da., 2008). S podjelom rada i daljnjim razvojem

najvjerojatnije nužno nastaju odnosi hijerarhije koji se moraju utvrditi pravilima što dovodi do

nastanka ustroja pa u konačnici i države kao organizacije te dalje do današnjeg načina života.

Tijekom tog puta čovječanstvo je prošlo kroz nekoliko revolucija: revoluciju razvoja alata i

oružja, revoluciju razvoja vlastitih izvora hrane, organizacije ustroja socijalne zajednice,

razvoja strojeva, razvoja informacijskih sustava i umjetne inteligencije te moralnu revoluciju

koja još traje (Bilić i Bonacin, 2007).

44

Iz svega prethodno navedenog, svjesni onoga danas, možemo zaključiti kako nas sve ono

što jesmo tjera da optimiziramo ono što imamo i idemo dalje. U pradavna vremena, vizija

budućnosti zbog koje su morali „misliti“ postojala je u vidu punog želuca, no sa takoreći

svakodnevnim novim spoznajama evoluirala je i ta vizija kroz vrijeme u ovo što jest danas.

To nas dovodi do zaključka kako je moguća optimizacija na dva načina: spontani ili

stohastički koji se odvija prirodno kao kombinacija više slučajnih uvjeta ili namjerni tj.

usmjereni. Potpuno je logično zaključiti kako je menadžment, iako možda nastao kao

spontana potreba za upravljanjem raspoloživim resursima, postao namjeran i usmjeren način

optimizacije postojećih resursa onog momenta kad je prerastao u jednu od najvažnijih

funkcija i alata današnjeg načina života (Aksentijević i sur., 2008).

45

1.4. Osnovne poveznice pojedinca i društva

Iz svega prethodno navedenog, svjesni onoga danas, možemo zaključiti kako nas sve ono

što jesmo tjera da ide dalje. Što čovjeka tjera da ide dalje te stvara povijest? Što ga tjera da

preživi, napravi prvi korak, nauči i razvija se? Što ga je usmjerilo ka preživljavanju i

udruživanju u obitelji, druge zajednice i društva? Prije svega motivi i potrebe, pa zajednički

interesi užeg obujma u smislu zajedničkih vrijednosti i upravljanja resurisma i napokon

zajednički interesi globalnijeg tipa.

1.4.1. Motivi i potrebe

Dakle, ono što nas je tjeralo kroz povijest dalje i što nas čini ljudima su potrebe i motivi

koji mogu biti urođeni (primarni – glad, žeđ...i) i stečeni, a uzrokuju adekvatno ponašanje a

time i djelovanje ka određenom cilju. U ovom slučaju cilj je održati homeostazu tj.

unutrašnju ravnotežu i stabilnost tijela iz jednostavnog razloga što je bombardiran golemim

brojem informacija i događaja iz okoline koje neizbježno narušavaju tu ravnotežu. U tome mu

'pomažu' upravo potrebe. Potreba je psihofiziološko stanje deprivacije (lišenosti) nečeg

nužnog što rezultira motivom da se to nešto nadoknadi a to opet rezultira adekvatnim

ljudskim ponašanjem kojim se želi ostvariti taj cilj. Urođene potrebe tj. motivi su npr.

preživljavanje, potreba za društvom, za reprodukcijom, za spavanjem, dok su stečene potrebe

tj. motivi proizašli iz egzistencije (potreba za TV, za kompjuterom, itd.). Znači, motiv je

svaka pobuda koja usmjerava čovjekovo ponašanje prema određenom cilju ili ciljevima,

održava to ponašanje i određuje mu intenzitet. Mogu se promatrati: kao integralni dio sklopa

osobina ličnosti (konativnih dimenzija) i nije ih moguće izdvojiti te kao zaseban psihološki

sklop koji je jako blisko povezan s ostalima.

Čovjek mora zadovoljiti potrebe. U procesu zadovoljavanja tih potreba dolazi do novih

spoznaja koje integrira sa starima i napreduje. U pradavna vremena najvažniji motiv bio je

vezan za zadovoljavanje elementarnih ali najintenzivnijih potreba: preživljavanje (sklonište,

hrana, voda, toplina, ) i produženje vrste (kretanje, razmnožavanje i borba za vlast pa i

ženku). No pobjeda je u svakom vremenu vrlo jak motiv. Značila je život ! Računica je bila

jednostavna: uspješni su jednostavno ostali živi, a neuspješni ne! Obično su poraženi bivali

pojedeni, pobjednici imali “banket”. Iako tisućljećima sve to nestaje i pretvara se u simbolički

okršaj i danas su u nama segmenti tih vremena i ne mogu se izbrisati. Pobjeda je značila i

znači privilegije i imovinsku korist, pobjeda je značila i znači slavu i mjesto u povijesti.

46

Pobjeda je značila i znači društveni status/ moć / vlast. Pri tom vrijedi pravilo da je svako

ostvarenje cilja je pobjeda i svaka nova istinita i primjenjiva spoznaja jest pobjeda. Među

ostale ljudske potrebe pa tako i motive spadaju: psihološke potrebe (individualnost), potreba

za edukacijom (znanje), sociološke potrebe (ekspozicija), potreba za priznanjem (evaluacija),

potreba za upravljanjem (menadžment). No vidljivo je i to da, ma kako napredovao, čovjek

očito “kaska” za vlastitim djelovanjem jer se s novim spoznajama javljaju i nove potrebe

(Bonacin i Bonacin, 2010).

Potreba za upravljanjem vrlo je posebna i nije zastupljena kod svih zajednica, u svim

vremenima i uvjetima baš jednako. U najmanjoj mjeri želimo upravljati prvo sami sobom a

onda i drugima, ovisno o željama i naravno sposobnostima. Upravo su potencijalne

sposobnosti tj. mehanizmi upravljačkog potencijala koji postoje u latentnoj sferi ono što je

predmet ovog rada.

1.4.2. Upravljanje

Otkad postoji, čovjek upravlja sobom i svijetom oko sebe na određenoj razini. U početku

riječ je bila o autonomnom individualnom upravljanju, dakle, čistom spoju s prirodom.

Potom je to upravljanje temeljeno na efikasnosti jer je morao preživjeti. Tijekom vremena

dolazi do akumulacije i hijerarhije odnosa tj. raspodjele ovlasti. Četvrta faza značila je

determinirano pozicioniranje upravljanja i to samosvojno a peta faza podrazumijeva

integrativni razvoj tj. uravnoteživanje potreba i resursa. Naravno, sve te faze odvijale su se

kroz dugo vremensko razdoblje i svaka od njih znači stepenicu više u čovjekovu razvoju.

Znanstveno područje koje se bavi upravljanjem je menadažment. Formalno gledano to je

mlada disciplina. Kada su u „igru“ ušli strojevi, kada se pokazala potreba za uređivanjem

odnosa u tvornicama, došlo je i do izdvajanja teorija koje su se odnosile na taj prostor.

Međutim, gotovo svaka civilizacija u prošlosti imala je odlične upravljačke pothvate za

vrijeme svog trajanja.

Egipćani su svoje građevine podizali bez uporabe strojeva, samo s pomoću ljudske i

eventualno životinjske snage. Rad na javnim projektima bio je porez neke vrste, svi su morali

sudjelovati. Većinom se radilo u sezonama poplava kad se ništa drugo inače nije radilo a za

radnike su građeni posebni gradovi. Bili su plaćeni hranom, pićem, odjećom i ostalim

potrepštinama. Rijeka je bila glavni trgovački put pa su tržnice bile organizirane u lukama

(Grant, 2010).

47

Kao najveći grad država, klasična Atena imala je prvu demokratsku vladu u svijetu, svi

odrasli muški građani imali su pravo glasa, mogli su držati govore u Skupštini, birati ministre

i sudjelovati u vladi. Svjesni važnosti gimnastike tj. tjelesnog vježbanja za zdravlje, tome su

podučavali u svojim „gimnazijama“ te su iz različitih razloga organizirali velika natjecanja -

Olimpijske igre. Grčki mislilac Platon (428-348 p.n.e.) napisao je „Državu“ prvi izvještaj o

državi organiziranoj na ispravnim principima (Grant, 2010).

Mohenjo Daro bio je dobro isplaniran grad s ulicama postavljenim u obliku mreže, grad

se sastojao od dva dijela: nasipa gdje su bile važne javne zgrade i donje četvrti, gdje su bile

obične stambene kuće. Kuće su sagrađene blizu ali odvojeno s ulazom koji je bio u mirnom

prolazu sa stražnje strane, udaljen od prometnih uliaca. Grad je imao mrežu bunara a većina

kuća imala je kupaonice povezane s odvodima što su se protezali ispod ulica (Morris, 2010 b).

Oko 221. godine p.n.e. u carstvu Quin su uvedene norme kako bi se ubrzala i olakšala

komunikacija te poboljšala središnja vlast. Utezi i mjere su normirani, kovani novac također a

piktografsko pismo je pojednostavljeno. Izgradili su se putevi i kanali a normirana je čak i

širina zaprežnih kola (Morris, 2010 b).

Iako su u svoje vrijeme bili na dnu društvene ljestvice, kineski trgovci iz 5.st.p.ne. su bili

uspešni i bogati jer su iskorištavali rastuću mrežu putova i kanala za prevoženje robe. Nisu

pratili svoju robu. Koristili su se postajama koje su se na točno određenim mjestima nalazile

te tu robu prodavale ili razmjenjivali (Morris, 2010 b).

Sredinom prvog tisućljeća p.n.e u ranom Japanu prakticira se planski uzgoj riže

natapanjem. U razdoblju od 4-6 st. n. e. klanovi su podijeljeni na manje skupine

specijalizirane za razlčita zanimanja (poljodjelci, lovci, lončari i ljevači, zaštinici)

Oko 1000. Godine p.n.e. Maje su naselile poluotok Yucatan. Nakon nekoliko stoljeća

počeli su mrežom kanala isušivati močvarno tlo pretvarajući ga u zemlju pogodnu za

poljodjeljstvo. Krčili su šume, spaljivali teren (gnjojenje) te gradili terase na obroncima za

vrtove. Također su izgradili trgovačku mrežu diljem regije. Izradili su kalendar povezan sa

kretanjem nebeskih tijela. Jako su dobro koristili dostupan građevinski materijal često na

udaljenim lokacijama (Connolly, 2010).

Inke su oko 1200 n.e. gradili terasaste vrtove na strmim planinskim obroncima a vlada je

imala posebne stručnjake za poljodjeljstvo koji su služili kao savjetnici. Vlada je za ovu

uslugu uzimala dio prinosa koji se dijelio gdje je potrebno. Arhitekti Inka rabili su makete u

malom mjerilu kako bi graditeljima zorno pokazali krajnji izgled građevine. Sproveli su

velike prometne projekte povezivanja najudaljenijih krajeva s prijestolnicom, koristeći viseće

mostove u planinama Anda, cestama na obroncima itd.

48

Carstvo Inka bilo je povezano mrežom putova koja se protezala u duljini od 25000 km.

Imali su skupine profesionalnih trkača koji su radili u smjenama i služili komunikaciji

(Connolly, 2010).

Kinezi su u vrijeme dinastije Tang imali specifične metode urbanističkog planiranja i

gradnje gradova sa širokim mrežnim ulicama (Connolly, 2011).

U razdoblju Heian u Japanu car je pokušao upravljati nacijom od 5 milijuna ljudi tako što

zemlju podijelio u 66 provicnija sa namjesnicima i činovnicima. Utjecaj su imali i ratnički

klanovi, bogati zemljoposjednici, plemići i na dnu siromašni seljaci (Connolly, 2010) .

Za rimsku civilizaciju bila je karakteristična gradnja cesta, mostova i akvadukta. Koristili

su beton zahvaljujući kojem su se mnoge ceste održale do danas. Zahvaljujući takvim

cestama, Rim je bio središte cestovne mreže, a ceste su bile obilježene putokazima. Inženjeri

su svladavali velike udaljenosti kako bi doveli svježu vodu u gradove. Voda se prenosila

ispod zemlje ili akvaduktima do bogatih kuća, kupališta i uličnih fontana. Vrijedi izreka „Svi

putovi vode u Rim“ (Allan, 2010).

Osim što su bile udobne za putovanje, ceste su Rimljanima služile za bržu komunikaciju,

te za romanizaciju osvojenih naroda. Nudilo se rimsko državljanstvo mnogim narodima koje

se pokorilo, dajući im ista prava koja su imali Rimljani. Godine 528. Car Justinijan I naredio

je prikupljanje svih zakona rimskog svijeta. Trebalo je 14 mjeseci za taj pothvat pa je zakonik

objavljen 529. u 12 knjiga sa više od milijun riječi. Justinijan je želio da njegov zakonik uđe u

široku uporabu kako bi se rimski utjecaj širio što dalje. Od 11. stoljeća nadalje, postao je

temelj zapadnoeupropskog pravnog sustava. Justinijanov zakonik, napisan na latinskom

jeziku, bio je veliki (Allan, 2010) organizacijski poduhvat. Njime je rimsko pravo postalo

visokologično i primjenjivo svugdje.

1.4.3. Kultura kao temelj egzistencije određenog društva

Sve što postoji u prirodi od nečeg počinje. To je kultura za društvo. Temelj egzistencije

određenog društva. Kultura je sustav naučenih obrazaca, mišljenja, osjećanja i djelovanja,

kao i izraza tih obrazaca u materijalnim objektima karakterističnim za neku skupinu ljudi,

zajednicu ili društvo. Kultura je složena cjelina sastavljena od tri međusobno povezana

fenomena:

a) Obrazaca ponašanja koje ljudi rabe kao članovi tog društva,

b) Zajedničkih vrijednosti, vjerovanja i pravila za definiranje međusobnih odnosa,

c) Alata i tehnologije koje su ljudi izmislili da se prilagode sredini.

49

Svaka kultura zasnovana je na simbolima, naučena je jer ne ovisi o biološkom nasljeđu,

zajednička je za većinu članova tog društva, integrirana je cjelina i neprekidno se mijenja.

Najvažniji skup simbola kojima se prenose informacije unutar kulture jest jezik. Kultura je

utemeljena na zajedničkim vrijednostima tj. apstraknim idejama o tome što je dobro i

poželjno a koje se socijalizacijom prenose na nova pokoljenja i štite društvenim normama

poput običaja, moralnih normi, narodnih običaja, tabua i kroz pravni sustav pravnim normama

društva (Fanuko i sur., 1995).

1.4.4. Globalizacija

Dakle, temelj određenog društva jest kultura. No, svako društvo ima svoju? To je

neiscrpan izvor rasprava, sukoba, ratova?! Zbog razlika. I materijalne koristi. Globalizacija

prije svega za posljedicu ima to da se razlike svode na što manju mjeru. Zatim se traži

nekakva korist za sve zainteresirane strane i to po principima tržišta. Ona predstavlja proces

povezivanja, komunikacije i međusobne ovisnosti naroda u različitim oblastima tj. predstavlja

stanje onog što je globalno (Anić i Goldstein, 2007). Iako težnja da „svi budu pod istom

kapom“ postoji zapravo oduvijek što je vidljivo iz svih konflikata i osvajanja koja su se u

prošlosti dogodila, tek je moderno doba donijelo stvarni smisao te riječi u praksu. Razvoj

tehnologije naročito informatičke, omogućilo je praktično neograničenu komunikaciju, što

znači da je i prijenos informacija (u vidu glazbe, filmova, dokumentaraca, vijesti...) puno lakši

nego prije i moguć je. Dakako, olakšana je i mogućnost transfera razih negativnih 'stvari' no te

negativnosti su u svjetlu svih današnjih događaja zapravo vrlo blijede i gube na argumentaciji.

Sloboda izbora koja se uvijek naglašava kad se spomene globalizacija postaje mit jer između

kojih to mogućnosti se bira? Ako ti se nametne od 100 tema njih 99, hoćeš li kopati da tražiš

onu 100-u? Riječ je naravno o internetu. Opasnosti od pasivnog nametanja i otuđenja ljudi,

prouzročene su praktičnom no zastrašujućom mogućnošću da se sjedi cijeli dan u jednoj

prostoriji, za kompjuterom, a obavi sve što je potrebno, od plaćanja računa na banci do

liječničkog pregleda. Ta je opasnost tako očito vidljiva a posebno piscima znanstvene

fantastike. Još je bolji primjer u ekonomskoj sferi. Davnih dana trgovati je značilo izaći u

susjednu ulicu na tržnicu ili čak otići u susjedni grad. Danas je cijeli svijet otvoreno tržište

prepuno motivirajućih faktora koji potiču na neprestanu proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i

potrošnju. Od igle do lokomotive, svega ima. Više nije pitanje ima li, nego koje veličine, boje,

mirisa, okusa, izgleda... Što to znači mladim ljudima? Na koji način se reflektira? Tko je

istražio stvarne sociološke posljedice svega? Itd, itd.

50

1.5. Student upravljač i važnost njegove pozicije u društvu

Gdje je u svemu rečenome student? Dobar dio studentske populacije je za istim tim

/nekim/ kompjuterom iz prethodne stavke. Začaran spoznajom kako jedan kompjuter

zamjenjuje „mali milijun“ knjiga, mogućnošću trenutne alokacije resursa i znanja (internet),

opčinjen mogućnošću aktivnog sudjelovanja pa makar na interaktivnim igricama, mlad čovjek

lakonski odbaci, za početak fizičko kretanje, pa promijeni način ishrane ili barem vrstu

posude (juha i kompjuter se baš ne vole), zatim počme kupovati preko mreže a na kraju

upoznaje i druge ljude i potencijalne partnere preko mreže... Kamo to vodi?

Postavlja se pitanje: Je li to sve zaista tako? Je li mlada generacija već duboko upala u

„živo blato“, pa se ne može izvući? Obzirom da je poznato kako je većina za znanost bitnih

stvari skrivena u latentnom prostoru, postoji li mogućnost da postoje latentni mehanizmi koji

drugačije definiraju društvenu sliku. Ili barem poznatu.

Zašto je to važno? Zato jer ne govorimo o bebama, kojima trebaju godine odgoja,

socijalizacije i edukacije kako bi nam bile zanimljive vezano za problem, također ne

govorimo o jako vremešnim starcima bijele brade koji ne znaju ni kako se zovu, govorimo o

populaciji mladih ljudi koji će završivši stupanj edukacije koji su upisali i napokon biti u

stanju nešto mijenjati, nečim upravljati. Svi će nečim upravljati. Makar to bilo samo sa

svojim vlastitim životu.

Sam pojam „student“ dolazi od latinskih riječi: studeo što znači truditi se, nastojati oko

nečega težiti za čim, dati se na što, te studium što znači težnja, revnost, pristajanje, sebično

nastojanje, znanstveno nastojanje, znanstveni posao (Žepić, 1995). Pojam „student“

predstavlja osobu koja pohađa ustanovu višeg ili visokog obrazovanja, obično fakultet ili

institut u okviru nekog univerziteta, s ciljem stjecanja znanja u nekom području znanosti [29].

Obzirom kako je lakše razmišljati o problemu na način koji će najviše moguće

„osvijetliti“ segmente u njega uključene, za početak bi se moglo razjasniti čemu studiranje

zapravo služi? Koji je cilj truda, težnje, nastojanja...? Prema znanstvenim izvorima krajnji cilj

studiranja je stjecanje znanja u nekom području. Zašto? Zato da bi adekvatno mogli preživjeti

i živjeti gledano s aspekta pojedinca, te kako bi taj pojedinac mogao igrati uloge koje su mu

namjenjene, gledano s aspekta društva.

Period studiranja turbulentno je razdoblje. Sam početak je stresan. Bez obzira ostao

student kod kuće ili je u novom gradu, treba se prilagoditi novim ljudima. Također i

drugačijem obliku rada, novom načinu života! U takvim situacijama očekuje se zbunjenost,

strah i bezbroj pitanja [30].

51

Dakle, iz svega prethodno navedenog, očita je važnost kako upravljanja, tako i razdoblja

u ljudskom životu u kojem on usvaja nova znanja i formira spoznaje (studira) i napokon

važnost utvrđivanja njegove stvarne pozicije u društvu s obzirom na upravljački potencijal.

Kako je već prije navedeno nisu sve važne stvari manifestne i ne vide se na prvi pogled, što

znači da se i njihove posljedice manifestiraju kasnije, u određenim slučajevima možda i

prekasno. U smislu ovog rada, to vrijeme manifestiranja poslijedica počinje kada pojedinac

zaigra i svoje ostale uloge u društvu, primjerice ulogu određenog zanimanja, ulogu braka,

roditeljstva, itd. Ukoliko se uzme u obzir važnost vremena kao jednog od tri najvažnija

ljudska pa i dakle i menadžerska resursa (Bonacin i Bonacin, 2010), nije li očita potreba za

pravovremenim prepoznavanjem onog latentnog u strukturi društva? Jer kako će društvo kao

živo biće iskoristiti humani resurs koji ima i razvijati se, ukoliko to nije u pravo vrijeme i na

pravi način izvedeno?

52

1.6. Upravljanje u modernom društvu

Najjednostavnije rečeno, upravljanje je priprema, nadzor, kontrola i djelovanje na neki

objekt ili neki proces s ciljem dovođenja objekta u neko željeno stanje. To znači da postoje tri

bitna segmenta upravljanja: objekt (ono čime se upravlja), metode (kako se upravlja),

generator (onaj tko upravlja) i to očigledno hijerarhijski definirana pri čemu je generator

upravljanja hijerarhijski izrazito nadređen svim ostalima. On (sukladno znanju, nadređenim

institucijama,...) odlučuje koji su ciljevi upravljanja, tko će biti objekt upravljanja, koje će se

metode primijeniti, koji će biti kriteriji za provjeru postignutog, hoće li biti i kakva će biti

redefinicija upravljanja, te hoće li se ili ne prekinuti upravljačka djelovanja (Bonacin, 2006).

No kako je i u uvodu navedeno, upravljanje se vrši u uvjetima nesigurnosti i neznanja. Ako o

nekom procesu hipotetski znamo sve tada ćemo jednostavno i kompetentno planirati. Ako o

tom procesu ne znamo ništa onda ćemo pustiti da se odvija i intervenirati kad mi to po ko zna

kojim kriterijima smatramo za potrebno (Bonacin, 2006). Menadžment jest upravljanje iako

pojam menadžmenta ima mnogo definicija. Razlog tomu je što se kao svako kompleksno

područje može gledati s više aspekata ovisno o prostoru iz kojeg onaj koji definira dolazi, no

u svim slučajevima se upravlja nečim da bi se postiglo nešto.

Prije svega menadžment se definira kao sve poslovne aktivnosti (menadžerske funkcije),

koje obavljaju menadžeri (pojedinci koji vrše proces menadžmenta), u okviru odgovarajućeg

poslovno-organizacijskog oblika (organizacije), angažirajući potrebne resurse (materijalne,

ljudske, informacijske, financijske), uz težnju da se osigura odgovarajući balans između

efektivnosti (Drucker - raditi prave stvari, prema Šunje, 2002), efikasnosti (Drucker - raditi

prave stvari na pravi način, prema Šunje, 2002) u kratkom i dugom roku (vremensko

razdoblje) (Šunje, 2002; Kościelniak, 2007) Prema H. Fayolu postoje slijedeće međusobno

povezane i uvjetovane menadžerske funkcije (grupirani srodni poslovi): strategijsko vođenje

sa strategijskim planiranjem ili oblikovanje vizija, misije i strategije, organiziranje ili

oblikovanje okvira djelovanja, menadžment ljudskih resursa ili dizajniranje ljudskog okvira,

operativno vođenje ili interaktivno komuniciranje, operativna kontrola ili sagledavanje

ostvarenog i predlaganje mjera (Šunje, 2002).

Radna mjesta koja pojedinci zauzimaju proizlaze iz ukupne podjele rada odnosno iz

ukupne organizacijske jedinice. Za svako od tih radnih mjesta se zahtijeva odgovarajuće

znanje, sposobnost i vještina te adekvatne osobine ličnosti. U skladu s time osoba ima i

određen status, odnosno igra ulogu adekvatnu tom statusu.

53

S obzirom na hijerarhijske razine u organizaciji razlikujemo menadžere prve linije koji

koordiniraju rad operativnih izvršitelja na organizacijskom dnu, menadžere srednje razine

koji su odgovorni za poslovanje pojedinih dijelova poslovnog procesa, sektora, službi, itd., te

top-menadžere koji su na vrhu i odgovorni su za poslovanje cjelokupne organizacije. S

obzirom na poslovno područje nas mogu npr. zanimati sportski menadžeri, menadžeri u

edukaciji, u poduzeću i td. Istraživanja Mintzberga (Šunje, 2002) dovela su do stvaranja

modela načina na koji menadžeri obavljaju svoje poslove i to kroz deset grupiranih, različitih

međusobno uvjetovanih menadžerskih uloga odnosno specifičnih načina ponašanja proizašlih

iz same menadžerske pozicije. To su: a) Interpersonalne uloge koje direktno proizlaze iz

formalnog autoriteta i statusa i odnose se na sve moguće interpersonalne kontakte (nominalni

vođa – rituali i ceremonije, vođa – kontakt s ljudima za koje je odgovoran, veza – kontakt s

ljudima izvan grupe za koju je odgovoran), b) Informacijske uloge, usmjerene na procesiranje

informacija u smislu prikupljanja, obrade i preusmjeravanja obrađenih i neobrađenih

informacija (monitor – prikupljanje informacija, odašiljač – odašiljanje informacija unutar

grupe za koju je odgovoran, glasnogovornik – odašiljanja informacija izvan grupe za koju je

odgovoran) i c) Uloge poslovnog odlučivanja koje čine suštinu menadžerskog posla

(poduzetnik – inicijator promjena, korektor poremećaja – reakcija na sve vrste poremećaja,

alokator resursa – angažiranje resursa, pregovarač – partnerima kupcima itd). Pri tome

menadžeri moraju posjedovati određena tehnička znanja (odvijanja samog procesa),

interpersonalne vještine (komuniciranja) te konceptualne sposobnosti (razmišljanja) (Price,

1987; Muchacka, 2007; Mučalo i Šop, 2008).

54

2. Metodološki okvir rada

Stara kineska poslovica kaže: „Put od tisuću milja počinje jednim korakom!“ [31].

Nepobitna istina. Gdje god se htjelo doći, potrebno je prije svega zakoračiti. Uzalud svi, ma

kako dobro skrojeni planovi ako taj prvi korak nakon planiranja nije učinjen. Jedan korak. Za

početak.

Neil Armstrong, prvi čovjek koji je kročio nogom na Mjesec izjavio je tom prigodom,

sav potresen: “Ovo je mali korak za čovjeka ali divovski skok za čovječanstvo!” [32, 33]. Isto

tako nepobitna istina. No, s velikom mjerom sigurnosti može se ustvrditi kako to vrijedi za

svaki učinjeni čovjekov korak. Iako to na prvi pogled nije uvijek vidljivo – jest tako, jer

čovjek ne može znati (za sada) sve relevantne čimbenike, a prostor u kojem egzistira je

kompleksan i promjenjiv pa stoga i nerijetko teško prepoznatljiv. Iz tog razloga nije uvijek

potpuno vidljivo ni jasno kako taj korak utječe na bližu ili udaljeniju okolinu ili kakve

posljedice za budućnost ostavlja (Bonacin, 2011). Očita je nužnost neprekidnog spoznavanja

toga prostora u svrhu traženja prirodnih pravila koja u njemu egzistiraju a koje nam

omogućavaju „daljnje koračanje“.

Dakle, bez obzira kakvo bilo, svako putovanje počinje prvim korakom i taj korak, iako

zapravo malen za čovjeka, s aspekta spoznaje velik je za čovječanstvo. Prirodna pravila

imanentna svijetu egzistiraju neovisno o nama a zbog složenosti obično nisu jednostavno

vidljiva. Očita je dakle, potreba spoznavanja onog latentnog u prostoru, i to prije svega trajnih

prirodnih zakonitosti i pravila na kojima se grade i iz kojih proizlaze primjenjena tehnološka

rješenja. A to je najteži put. Istina postoji, izmišljati se može samo laž (G. Braque). Poput

nekog starog kopača zlata moraš se pomiriti s time da treba iskopati mnogo pijeska iz kojega

ćeš poslije strpljivo isprati nekoliko sićušnih komadića zlata (Dorothy Bryant). Očito je kao

neće daleko otići onaj ko unaprijed zna gdje treba stići (Napoleon) i isto tako to znači da će

se nova mora otkriti tek kad se stekne dovoljno hrabrosti da se iz vida izgubi obala (lord

Chesterfield [35]). U te svrhe a po „pozivu“ srca, jer istinu spoznajemo ne samo umom nego i

srcem (Blase Pascal), znanost treba tretirati poput starog prijatelja. Ne ide ispred tebe jer

možda nećeš slijediti, ne hoda iza tebe jer možda nećeš voditi. Ona hoda pokraj tebe i tvoj je

prijatelj (Albert Camus). Neki vide stvari i pitaju - zašto? A ti sanjaš o onome što nije bilo i

pitaš se zašto ne? (George Bernard Show). Na kraju krajeva, sutra će danas biti jučer

(Bonacin, [31]).

55

Istraživanje i spoznavanje, naravno, nije ograničeno na samo jedan segment, jer Brod

jest siguran u luci ali radi toga se brodovi ne grade (Grace Murray Hopper) i jedini način da

se istraže granice mogućega je da se ide preko njih u nemoguće (Arthur C. Clark). Sve to radi

sveopće sreće, jer učenje je sjeme znanja a znanje je sjeme sreće (Gruzijska narodna izreka).

Budući je znanost mašta u službi provjerljive istine (Gerald Edelman [10, 31, 33]), potrebno je

utvrditi inicijalni metodološki okvir koje istraživanje mora sadržavati.

Metodologija je manje-više standardizirani put kojim se krećemo u nastojanju postavljanja

odrednica koje nas vode do razumijevanja rezultata istraživanja. To je cijeli niz postavki

potrebnih za razumijevanje zaokružene cjeline problema koji nas zanima i koji želimo

istraživati (Bonacin, 2009). Inicijalni metodološki okvir bilo kojeg istraživanja sadrži

nekoliko segmenata i to redom: opće spoznajne postavke, postupke zaključivanja, konkretne

istraživačke metode te postupke prikupljanja, obrade i interpretacije podataka.

56

2.1. Opće spoznajne postavke

Spoznajna materija je iznimno složena i naglašeno integrativna. Bogatstvo pojmova koji

egzistiraju i ispepletenost varijacija koje se mogu registrirati naprosto traži precizno ili barem

jasno postavljanje kriterijskih parametara na kojima neki stavovi počivaju. Dakle, prije ma

kakvog iznošenja činjenica ili podataka koji to pretendiraju biti, treba jasno izraziti polazišta

od kojih se cijela materija aritkulira. Pristup koji ne dopušta prevelika odstupanja u svim

slučajevima bilo da se o spoznavanju ili iznošenju materije okarakteriziran je bezuvjetnim

traženjem i iznošenjem znanstvene istine odnosno svih onih činjenica koje su kvalitetno

logički utemeljene i za koje se ne može pronaći kontradikcija ili nesuvislost, bez obzira bili

mi u mogućnosti trenutno ih dokazati ili ne. Suprotno od toga, sve ono što nema logičko

utemeljenje i što izgleda kao da se u “praksi dokazuje“ ne smatra se znanstvenom istinom već

manje ili više potvređnom nekom parcijalnom spoznajom uskog opsega transparencije, a

najčešće prolaznom. Dakle, taj pristup je logičko – spoznajni jer jedino takav može i biti

(Katić i Bonacin, 2001).

Sam razvoj spoznajne misli krenuo je jedinim mogućim putem još od davnih dana. Taj

pravac karakterizirali su pokušaji da se razumije, objasni i eventualno ovlada svim onim što je

čovjeku bilo dostupno i svim onim što ga je okruživalo. U nedostatku konkretnih saznanja

čovjek je pojave oko sebe promatrao integralno i sinkretistički (naknadno su se javili i drugi

pristupi). Ta početna cjelovitost bila je neminovni izraz potrebe da se sve što nas okružuje

integrira u spoznajno relevantne spoznaje dok su istodobno, zbog male količine globalnih

saznanja, subsegmenti tog sinkretizma težili modelu analitičkih saznanja koja su trebala

pojasniti neke prepoznate pojave koje se nisu nužno povezivale s drugim, naizgled različitim

pojavama. Veliki broj pojedinačnih ograničenih pojava dobijao je polako karakter poznatoga

u okvirima utilitarnih relacija. Dakle ono što je registrirano kao prepoznatljivi pojam ili skup

prepoznatih informacija s jedinstvenim značajkama dobivao je smisao zaokruženog znanja.

Takva znanja su u samim početcima najčešće bila praktično usmjerena i korištena u sasvim

jasne i konkretne, obično ograničene svrhe. Većim stupnjem spoznaja i većim civilizacijskim

i kulturnim dometima, stvorili su se uvjeti za sve kvalitetnije sagledavanje pojava u smislu

objedinjavanja različitih registriranih pojava, što je omogućilo sagledavanje sve većeg broja

informacija, saznanja i dr. u sve cjelovitije modele. No, bez obzira koliki je aktualni stupanj

saznanja bio, postojao je a i danas postoji isti problem, a to je sučeljavanje dvije naizgled

sučeljene pozicije: teorijsko-integralističke i praktično-parcijalističke.

57

Svako naše djelovanje uvijek je obojeno određenom količinom jednog ili drugog pristupa

i svaki pojedinac rješava ponaosob pitanja koja se pri tom postavljaju (Katić i Bonacin, 2001).

Ono što se kroz cijelu povijest ljudskog roda prenosilo kao znanje kao znanje na slijedeće

generacije uvijek je imalo dvije komponente, dva dijela koji su se komplementarno

nadopunjavali i prožimalli. Ta dva dijela i danas jednako predstavljaju mehaniham svih naših

aktivnosti i temeljnu pokretačku snagu, a reprezentiraju ono što nam je poznato i ono što nije.

Poznato je uvijek bilo predmet iskorištavanja, predmet sukcesije održanja postojećeg, i

predmet naših svakodnevnih vrijednosti koje su težile formiranju osobne, grupne ili globalne

perzistencije u varijabilnim uvjetima kojima smo bili izloženi. Taj dio naših spoznaja je

maksimalno materijalstički i pragmatično orijentiran. Nepoznato je, međutim, kao generator

aktivnosti neprekidno usmjeravalo ljudske napore, potencijale i stremljenja prema

razjašnjavanju, prema zaokruživanju, prema razumijevanju, i prema specifičnom djelovanju

kako bi se u razumijevanju i uspjelo (Bonacin, 2009).

Kao rezultat ljudskih napora i traganja po nepoznatom javljaju se spoznaje kao dosegnuti

skup etičkih i znanstvenih postavki, emocija, znanja, informacija ali jednako i inkorproriranih

materijalnih resursa i svega ostaloga što neki, bilo kako definirani entitet (bilo koja pojava), u

sebi nosi, kao i moguće relacije s drugim entitetima. Upravo te spoznaje integrirane u cjelinu

predstavljaju to poznato što se prenosi na generacije dalje, dakle predstavlja znanje. Razinu

dostignutih spoznaja obično procjenjujemo skupom pravila, zakonitosti i postupaka koje nose

zajednički naziv: znanost (Bonacin, 2009).

U filozofskom smislu, cilj znanosti jest da spozna prirodu onakvom kakva jest, da znanje

ima istražiti i pojmovno shvatiti taj u njoj prisutni, zbiljski um i to ne obličja i slučajnosti koja

se pojavljuju na površini, već onu njenu unutrašnju „vječnu harmoniju„ kao njoj imanentan

zakon i imanentnu bit. Dakle, prirodni zakon, za razliku od zakona prava. Zakoni prirode su

opći i važe onakvi kakvi su, ne podnose nikakvo iskrivljavanje premda se u pojedinim

slučajevima ogriješi o njih. Da bi se znalo što je zakon prirode potrebno je upoznati ga jer oni

su točni a pogrešne mogu biti samo naše predstave o njima. Mjerilo ovih zakona je izvan nas i

naše spoznavanje im ništa ne pridodaje, proširiti se može samo naše znanje o njima. Dok

zakoni prava nisu apsolultni na što nas upozorava već sama njihova različitost. To je ono što

je postavljeno, što potječe od čovjeka. Čovjek tvrdi da u sebi ima mjerilo o onome što je

pravo, on može biti potčinjen nužnosti i vlasti vanjskog autoriteta no nikad kao nužnosti

prirrode jer mu njegov interes uvijek govori kako bi trebalo biti i on u sebi samom nalazi

potvrdu ili opovrgavanje onoga što važi (Hegel, 1989).

Prvi korak unutar formiranja općih spoznajnih postavki dakle uvijek je epistemološki.

Sama riječ epistemologija dolazi iz grčkoga

um, riječi, promišljanje što zajedno znači

prirodom i dosegom znanja. Izraz epistemologija je prvi uveo škotski filozof James

Ferrier /1808 – 1864/ [36]. Prema

uvjetima istinitosti, objektivnoj važnosti znanstvenog spoznavanja što znači da obuhvaća

logiku i teoriju spoznaje. Dakle, spoznajna teorija.

Grafikon

Prema Platonu, do znanja se dolazi povezivanjem istine, vjerovanja i opravdanja pa se do

poznatog dolazi tako da se iz istine uz vjerovanja zaključuje o znanju

razmišljanja proizlazi trodijelna ana

dostatnih uvjeta znanja, istinitosti, opravdanja i vjerovanja

tradicionalna definicija znanja kao opravdanog istinitog vjerovanja

označuje pokazivanje razloga neke tvrdnje. U teološkom smislu pojam označuje milost koja

"opravdava", tj. oprašta i posvećuje čovjeka

opravdanja odnosi se na adekvatnu dokaznu građu na kojoj se temelji neko naše vjero

Naime, da bi nekom epistemičkom subjektu pripisali posjedovanje znanja moramo imati uvid

u osnove njegova vjerovanja, odnosno moramo biti sigurni da on to znanje temelji na dobrim

epistemičkim razlozima. Opravdanje je stoga nužna sastavnica tradicio

znanja. No, posljedica je činjenice da su istinitost i opravdanje međusobno nezavisni

Pa možemo imati opravdanje

napuštene i opovrgnute znanstvene teorije, koje su u svoje

uvjete stjecanja dokazne građe bile kontekstualno opravdane, ali nisu bile istinite. Dakle, iako

za neko vjerovanje možemo imati

unutar formiranja općih spoznajnih postavki dakle uvijek je epistemološki.

dolazi iz grčkoga επιστήμη – episteme -"znanje" +

um, riječi, promišljanje što zajedno znači - teorija znanja. To je grana filozofije koja se bavi

prirodom i dosegom znanja. Izraz epistemologija je prvi uveo škotski filozof James

. Prema Anić i Goldstein (2007) epistemologija je znanost o općim

uvjetima istinitosti, objektivnoj važnosti znanstvenog spoznavanja što znači da obuhvaća

logiku i teoriju spoznaje. Dakle, spoznajna teorija.

Grafikon 1 - epistemološki prostor

Izvor: [36]

Prema Platonu, do znanja se dolazi povezivanjem istine, vjerovanja i opravdanja pa se do

dolazi tako da se iz istine uz vjerovanja zaključuje o znanju

razmišljanja proizlazi trodijelna analiza znanja u smislu standardnog de

dostatnih uvjeta znanja, istinitosti, opravdanja i vjerovanja, a iz čega se opet formira

tradicionalna definicija znanja kao opravdanog istinitog vjerovanja [37, 38]. O

pokazivanje razloga neke tvrdnje. U teološkom smislu pojam označuje milost koja

"opravdava", tj. oprašta i posvećuje čovjeka [39]. U smislu metodologije istraživanja, p

odnosi se na adekvatnu dokaznu građu na kojoj se temelji neko naše vjero

Naime, da bi nekom epistemičkom subjektu pripisali posjedovanje znanja moramo imati uvid

u osnove njegova vjerovanja, odnosno moramo biti sigurni da on to znanje temelji na dobrim

Opravdanje je stoga nužna sastavnica tradicionalne trodijelne analize

No, posljedica je činjenice da su istinitost i opravdanje međusobno nezavisni

možemo imati opravdanje i za neko neistinito vjerovanje. Najbolji primjer za to su

napuštene i opovrgnute znanstvene teorije, koje su u svoje vrijeme s obzirom na ograničene

uvjete stjecanja dokazne građe bile kontekstualno opravdane, ali nisu bile istinite. Dakle, iako

za neko vjerovanje možemo imati opravdanje to ne znači da je to vjerovanje

58

unutar formiranja općih spoznajnih postavki dakle uvijek je epistemološki.

"znanje" + λόγος "logos" –

je grana filozofije koja se bavi

prirodom i dosegom znanja. Izraz epistemologija je prvi uveo škotski filozof James Frederick

epistemologija je znanost o općim

uvjetima istinitosti, objektivnoj važnosti znanstvenog spoznavanja što znači da obuhvaća

Prema Platonu, do znanja se dolazi povezivanjem istine, vjerovanja i opravdanja pa se do

dolazi tako da se iz istine uz vjerovanja zaključuje o znanju [36]. Iz Platonova

znanja u smislu standardnog definiranja nužnih i

a iz čega se opet formira

Opravdanje u logici

pokazivanje razloga neke tvrdnje. U teološkom smislu pojam označuje milost koja

smislu metodologije istraživanja, pojam

odnosi se na adekvatnu dokaznu građu na kojoj se temelji neko naše vjerovanje.

Naime, da bi nekom epistemičkom subjektu pripisali posjedovanje znanja moramo imati uvid

u osnove njegova vjerovanja, odnosno moramo biti sigurni da on to znanje temelji na dobrim

nalne trodijelne analize

No, posljedica je činjenice da su istinitost i opravdanje međusobno nezavisni.

za neko neistinito vjerovanje. Najbolji primjer za to su

vrijeme s obzirom na ograničene

uvjete stjecanja dokazne građe bile kontekstualno opravdane, ali nisu bile istinite. Dakle, iako

to ne znači da je to vjerovanje opravdano.

59

Opravdanost u sebi uključuje konkretno ostvarenje potrebnog epistemičkog potencijala

koje neko vjerovanje ima [36]. Vjerovanje jest mentalni čin kojim netko prihvaća kao istinit

neki sud (tvrdnju, mišljenje), iako za to prihvaćanje nema neposredne osnove u vlastitom

iskustvu niti ga može opravdati pravilnim logičkim izvođenjem iz suda koji je već utvrđen

kao istinit. Psihološka je osnova vjerovanja različita; nekada se ono temelji na stavu

intelektualne receptivnosti ili sugeribilnosti [40]. Pri tome, pod istinom se podrazumijevaju

prirodni zakoni a pod vjerovanjima pretpostavke (op.a). Ukoliko se ostane na pretpostavkama

bez ikakvog dokazivanja i istraživanja, tada je riječ o dogmi ili aksiomu u kojem slučaju je

znanje jednako nuli (u ekstremnim slučajevima) jer podrazumijeva tj. tvrdi se bez provjere da

je „to tako“ i ne provjerava se više. U drugoj krajnosti – same istine, značilo bi da znamo sve,

pri čemu bi dakle znanje bilo jednako toj istini. Ono za što možemo reći da vrijedi, nalazi se u

sredini. Moramo u nešto „vjerovati“ tj. imati pretpostavku kad želimo nešto spoznati a onda to

moramo i istražiti.

Drugi korak je gnoseološki jer ispitujemo mogućnosti istinite spoznaje. Moguće je više

pravaca. Teorija spoznaje ili Gnoseologija (drugi nazivi: noetika, kritika spoznaje) je

filozofska disciplina koja ispituje mogućnosti istinite spoznaje i raspravlja o spoznajnim

izvorima, njihovom obujmu, pretpostavkama, granicama, kriteriju i objektivnoj vrijednosti

spoznaje. Riječ je grčkog podrijetla. Postoje različiti gnoseološki pravci: empirizam,

senzualizam, racionalizam, institucionalizam, kriticizam, iracionalizam,...

Treći korak je fenomenološki jer utvrđuje bit, tj. dijelom je kibernetički jer ono što se

oslanja na kibernetiku je to što utvrđuje postojanje modela unutar strukture. Rad se općenito

dijelom naslanja na kibernetičke metode i to u dijelu koji se odnosi na utvrđivanja stanja a ne i

konstrukciju i upravljanje, jer se u radu samo utvrđuje položaj. Konstrukcija je načelno u

prostoru tehnologije, to bio plan i program tj. formiranje fakulteta a upravljanje je zadiranje u

proces, manipulacija, i postoji svugdje.

Fenomenologija je filozofski pravac koji polazeći od fenomena čistih intencionalnih

akata svijesti želi sagledati njihovu imanentnu suštinu, kao suštinu samih stvari [41].

Četvrti korak je indukcija. Induktivna metoda je sustavna primjena induktivnog načina

zaključivanja kojim se na temelju analize pojedinačnih činjenica dolazi do zaključka o općem

sudu, od zapažanja konkretnih pojedinačnih slučajeva dolazi do općih zaključaka. Pouzdanost

induktivnog zaključka izravno ovisi o: broju istraženih činjenica i slučajeva,

reprezentativnosti analiziranih činjenica za određenu pojavu i stupnju pouzdanosti značenja

činjenica. Analiza induktivne metode mora uključiti fundamentalni element svakog

induktivnog zaključivanja, a to je relacija posebnog - općeg.

60

Postoji više vrsta indukcije, kao: Potpuna indukcija zaključak na potpunom nabrajanju

svih pojedinačnih slučajeva. U praksi se vrlo rijetko primjenjuje, a rezultat znači samo

sistematiziranje znanja. Kod ove indukcije zaključak je potpuno istinit. Nepotpuna indukcija

stvara zaključke na temelju analize ograničenog broja pojedinačnih pojava koji su primjenjivi

na ostale pojave iste vrste. Češće se upotrebljava u znanstvenom istraživanju nego potpuna

indukcija. Predikativna indukcija je proces mišljenja koje se odvija kroz zaključivanje od

jedne klase pojava na drugu klasu, pri čemu se samo zaključivanje temelji na sličnosti klasa

pojava. Analogijska indukcija temelji se na zaključivanju primjenom analogije, pri čemu se

mišljenje kreće od pojedinačne na pojedinačnu pojavu. Univerzalna indukcija temelji se na

zaključivanju od egzemplarne klase pojava na univerzalnu klasu. Kauzalna indukcija analizira

uzročnu vezu između pojava koje prethode i pojava koje slijede, čime se određuju uzročno-

poslijedični odnosi.

Temelj za primjenu induktivnih metoda su opažanje, eksperiment i simulacija.

Zaključujemo da će slične pojave, koje još nisu ispitane, imati iste osobine i svojstva.

Istraživanje u ovom radu očito je fundamentalno a nije aplikativno usmjereno kao ni

razvojno u užem smislu jer bi za aplikativnost i razvojnost trebalo promijeniti prethodnu

stavku (da bude u prostoru konstrukcije). Kompletan prethodni dio, sva četiri koraka bilo je

potrebno proći kako bi se došlo do zakonitosti unutar proučavanog problema [36].

2.2. Zaključivanje

A) Postupci zaključivanja

U konkretnom slučaju u operativnom smislu dominantno je korištena sinteza informacija i

to osloncem na generalizaciju, klasifikaciju i agregaciju. Metoda sinteze je postupak

znanstvenog istraživanja i objašnjavanja stvarnosti putem sinteze jednostavnih sudova u

složenije. Sinteza je proces uopćavanja u kojemu nastaju sve apstraktniji pojmovi u

uspoređivanju s prethodnim pojmovima. Sinteza je način sistematiziranja znanja po

zakonitostima formalne logike, kao proces izgradnje teorijskog znanja u pravcu od posebnog

ka općem, odnosno od vrste prema rodu. Prema gnoseološkoj funkciji postoji: deskriptivna i

eksplikativna sinteza. Prema složenosti razlikuju se: elementarna, kauzalna i funkcionalna

sinteza. Prema cilju, odnosno usmjerenosti spoznaja, sinteze mogu biti: genetička i

strukturalna.

61

Metode apstrakcije tj.poopćavanja

•Klasifikacija - klasificiranje,opis i grupiranje entiteta u klase, razrede, odnosno tipove prema

zajedničkim obilježjima. Opisuje se vezom (odnosom) “jest pojava” (engl. Instance of),

•Generalizacija - tipovi entiteta niže razine uopćuju se tipom entiteta više razine (nadtip i

podtip). Opisuje se vezom “jest” (engl. is a),

•Agregacija - formiranje novog pojma, višeg stupnja, na temelju odnosa postojećih pojmova

Metoda generalizacije

Metoda generalizacije je misaoni postupak uopćavanja kojim se od jednog posebnog pojma

dolazi do općenitijeg koji je po stupnju viši od ostalih pojedinačnih. Od pojedinačnih

opažanja izvode se uopćeni zaključci, koji su realni samo ako imaju oslonac u stvarnosti.

Da bi se teorijski okvir pod A (utvrđivanje zakonitosti) ostvario, ove metode bile su

nužne za formiranje i identifikaciju modela unutar presjeka stanja jer se modelska svojstva ne

mogu ostvariti na manifestnoj razini zbog prevelikog broja primarnih podataka. Zbog toga je

nužno identificirati latentne strukture (mehanizme, taksnone) od kojih ovise pojave u

manifestnom prostoru.

B) Konkretne istraživačke metode

- Eksperimentalni pristup - u dijelu da nema špekulacije. Eksperimentalna metoda je

postupak promatranja pojave koja se ispituje pod točno određenim uvjetima koji dopuštaju da

se prati tijek pojave i da se ona svaki puta uz ponavljanje tih uvjeta ponovno izazove. Ona se,

dakle, zasniva na eksperimentu, kao znanstveno postavljenom pokusu. Prema Šešiću,

znanstveni eksperiment je plansko, organizirano i metodičko proizvođenje, izvođenje ili samo

mjerenje realnih pojava koji imaju za cilj otkrića nepoznatih činitelja, svojstava i odnosa

pojava, odnosno provjeravanja hipoteza o tim činiteljima i njihovim svojstvima. Ta metoda je

jedna od najtemeljnijih i najvažnijih znanstvenih metoda jedinstvenog teorijskog i praktično

znanstvenog saznanja. Osnovni faktori eksperimentalne metode su: eksperimentator,

eksperimentalna pojava (fenomen, događaj), sredstva eksperimenta, eksperimentalni

postupak, prognoza i kontrolni eksperimentalni događaj, rezultati eksperimenta i potvrda

hipoteze i ekstrapolacija rezultata u realne uvjete. Razvoj znanosti, posebno u 20. stoljeću,

umnogome se temelji na eksperimentu kao metodi.

62

Problem eksperimenta je vjerodostojnost određivanja eksperimentalnog fenomena:

- Genetička metoda (vlastite i tuđe spoznaje) je ona definicija ona kojom se određuje

geneza tj. nastanak i razvoj objekta definiranoga pojmom. Genetičkom metodom se nastoji

shvatiti, objasniti i opisati neku pojavu u njenom postanku, izučavanjem tijeka njezina

prethodnog razvoja – geneze (Belak,2005)

- Kvanitifkacija (kvan. Metode) - misli se na pridjeljivanje numeričkih vrijednosti

manifestnim i latentnim pojavama radi njihovog prepoznavanja tj. identifikacije.

C) Postupci prikupljanja i obrade i interperetacije podataka

Različita znanstvena područja koriste različite načine prikupljanja podataka. U

konkretnom slučaju korištene su slijedeće metode:

- metoda anketiranja

- faktorizacija (faktorska, taksonomska i kanonička korelacijska analiza)

- klasifikacija –-sustavna podjela i sređivanje nekog materijala (znanstvenog i stručnog)

- eksplikacija

Zadaci istraživanja bili su:

1. Definirati opći metodološki projektni okvir istraživanja,

2. Definirati ciljeve i hipoteze istraživanja,

3. Definirati zadatke istraživanja,

4. Definirati konkretni organizacijski okvir istraživanja,

5. Definirati referentne znanstvene publikacije,

6. Definirati populaciju i uzorke,

7. Definirati metode za dokazivanje hipoteza,

8. Definirati i pripremiti instrument za inicijalno prikupljanje podataka,

9. Prikupiti podatke, očistiti ih od nepotpunih i kontradiktornih odgovora,

10. Unijeti podatke u računalo,

11. Obraditi podatke u skladu s hipotezama,

12. Interpretirati rezultate,

13. Izvesti zaključke, prijedloge i navesti što je ostalo otvoreno.

63

3. Dosadašnja istraživanja

Vrlo je teško, moglo bi se reći i nemoguće, dati nešto novo bilo u znanosti ili u „obični“

svijet oko nas poput primjerice tržišta, a da se prethodno nisu izvršila adekvatna, brojna, što

kvalitetnija i smislenija istraživanja. I to ne samo u području koje nas konkretno zanima.

Zašto? Iz vrlo jednostavnog razloga, koji čini jednu od temeljnih misli rada - ovo društvo u

kojem egzistiramo kao društveni građevni segmenti postoji u u obliku hipotetske „paukove

mreže“, ali mreže čiji su segmenti međusobno povezani i integrirani u nekoliko smjerova i

razina u vremenu i prostoru, dakle nekoliko dimenzija, te koji međusobno komuniciraju

(Bonacin, Da., 2011). Što to znači? To znači da svaku pojedinu točku na koju se usmjerimo

moramo promatrati sa što više aspekta kako bi dobili vjerodostojnu sliku onoga što

promatramo. Dakle, promatramo sve. Barem koliko je moguće. Pri tom je građa koju treba

proučavati ogromna i „kontaminirana“ onim što se ne razumije (Bonacin, Da., 2008).

3.1. Istraživanja u antropološkom smislu

Ono što danas znamo o podrijetlu čovjeka rezultat je akumuliranog znanja kroz povijest,

a sustavno, znanstvenog istraživanja iz prve polovice 19.st., potaknutog objavljivanjem

„Podrijella vrsta“ Charlesa Darwina 1859. kao rezultata paleontoloških istraživanja mnogih

desetljeća prije toga. Na temelju znanja koja su se prikupila u razdoblju od gotovo stoljeća i

pol istraživanja, može se reći kako je oblik današnjeg čovjeka rezultat evolucijske povijesti

koja je počela prije više od pet milijuna godina u istočnoj Africi (Opća enciklopedija, 2007)

potaknuta borbom za hranu te modeliranjem oružja i alata za rad.

Od vremena kad se razvijao potaknut nagonom za preživljavnjem do danas čovjek je jako

napredovao, oformio mnoge znanstvene discipline koje mu pomažu ne više samo u

preživljavanju, već u kreiranju budućnosti. Pri tome ne smeta što se quantum znanja

izuzetno povećao u najnovije doba a što je rezultiralo spoznajama koje su u mnogome učinile

ljudima život ugodnijim. Te spoznaje došle su iz različitih područja znanosti.

Stoga se postavlja pitanje treba li iskoristiti svaki trenutak kako bi temelji općih ljudskih

vrijednosti bili dobro ugrađeni. Edukacijska granica se pomakla prirodno do samog rođenja.

Postavlja se dobro pitanje, kad je vrijeme i treba li početi još prije, u prenatalnom periodu a

time se bavi više stručnjaka. Skupina izraelskih neonatologa provela je istraživanje o utjecaju

glazbe na prijevremeno rođenu djecu.

64

Jednoj skupini djece puštana je glazba uživo, drugoj je puštana snimana glazba a trećoj

nije puštana nikakva glazba. Kod prve skupine pola sata nakon završetka 30-minutne terapije

zabilježen je sporiji rad srca i dublje disanje. Osim toga, osoblje i roditelji na tom odjelu bili

su smireniji i zadovoljniji (Arnon, 2006).

Ismail je 1976. govorio kako oblici razvoja – fizički, intelektualni, emocionalni i socijalni

nisu jednostavno skupovi ili nezavisni prostori, već se prije može reći da ta područja zajedno

tvore „organske cjeline“ pri čemu tim organskim cjelinama odgovara poznata izreka da su

tako organizirane da svaka od njih predstavlja više od sume svojih dijelova.

Predmet istraživanja (Bonacin, Da., 2010), bile su npr. učenice 4. razreda srednje škole –

gimnazije, s područja Hercegovine. Problem rada je utvrđivanje latentnih relacija između

indikatora edukacijskog statusa i mikrosocioloških karakteristika definirane skupine s ciljem

utvrđivanja načina na koji pozicija u odnosu na edukaciju profilira mehanizme

mikrosocioloških dimenzija djevojaka. Svrha rada bila je dobivanje spoznaja koje će dovesti

do određenih zaključaka vezano za te eventualno postojeće latentne relacije te sukladno tome

do mogućih promjena u funkcioniranju obrazovanja. Za potrebe tog rada korišten je

specifično definiran uzorak od 647 entiteta kojeg čine djevojke iz četiri gimnazije sa područja

Hercegovine koje su pohađale redoviti program. Podaci su prikupljeni pisanom anketom u

siječnju 2009.g. (autorica ankete Danijela Bonacin, potpuni opis ankete u: Bonacin, Da.,

Bonacin, D. & Bilić, 2009). Za potrebe tog rada uzorak je opisan sa 12 varijabli iz

mikrosociološkog prostora te 6 varijabli iz edukacijskog prostora. Podaci su sukladno cilju,

obrađeni kanoničkom korelacijskom analiza. Rezultati su pokazali kako u uzorku paralelno

postoje dva kanonička faktora tj. mehanizma: mehanizam poželjnih edukacijskih vrijednosti

usmjeren na opće dobro i mehanizam edukacijskog pragmatizma usmjeren na osobne ciljeve.

Iz rezultata je vidljivo kako postoji povezanost mikrosociološkog i edukacijskog prostora no

klike nisu odlučne za formiranje sustava vrijednosti edukacije. S druge strane, primarni

stavovi prema edukaciji u uzorku su definirani osobnim vrijednosnim sustavom koji je

rezultat djelovanja općih odgojnih institucija (škola, porodica, ustanove,...) Istodobno,

egzistira skup stavova čije uzroke možemo potražiti u okviru porodice, dijela neprihvatljivih

socijalnih vrijednosti, i sl.. Rezultati dobiveni u ovom radu ukazuju na potrebu utvrđivanja

stvarnih uzroka formiranja klika te bi istraživanja trebalo usmjerit u tom pravcu.

Također (Bonacin, 2010) na istom uzorku istražuje i identificira relacije između mikro i

makro socioloških indikatora ispitane skupine entiteta s ciljem definiranja tih relacija kao

inicijalnog modela sustava vrijednosti.

65

Posebno treba naglasiti da se ispitani uzorak tj. djevojke nalaze u vrlo osjetljivom

razdoblju života, adolescenciji, kada prolaze raznovrsne psihofizičke promjene no naročito je

za naglasiti da upravo u ovom razdoblju neprekidno stječu nova znanja pa im se razvija

pažnja, razmišljanje i inteligencija. Iz tih razloga je na ovom uzorku provedeno nekoliko

istraživanja s različitim ciljevima. Primjerice, s edukacijskog aspekta mikrosociološkog

strukturiranja ovog uzorka dobiveni rezultati pokazuju kako ispitana populacija suštinu

obrazovanja vidi kao sustav etičkih vrijednosti ali uz nužnost postojanja kompetentnog

odlučivanja kao krajnjeg cilja (Bonacin i sur., 2010).

Između ostalog, istraživanja su pokazala i određenu mjeru konzervativnosti i

tradicionalnog shvaćanja muško-ženskih odnosa u stavovima (Bonacin Da., Blažević S,

Lovrić F, 2009; Blažević, Bilić, Bonacin Da, 2009), zatim su pokazala dva pristupa

upravljanju pri čemu bi se jedan stav mogao opisati kao pragmatičan a drugi kao egoističan

(Bonacin, Da. Bilić i Bonacin, D.) Slijedeće istraživanje pokazalo je postojanje tri procesa

koji se paralelno odvijaju kod dijela ispitanica a vezani su za slobodno vrijeme gimnazijalki -

konstruktivni spoznajni proces, destruktivni proces inaktiviteta i oscilatorni proces višestrukih

pokušaja aktivacije (Bilić i sur., 2010). Rezultati prethodnih istraživanja na ovom uzorku

pokazali su da gimnazijalke imaju u velikoj mjeri formirane sustave vrijednosti koji ih vode

prema formiranju stabilnih socioloških struktura u nadolazećim razdobljima života. Može se

kazati i to da je njihov društveni život znatno bogatiji nego li se to obično pretpostavlja

(Bonacin i Bonacin Da, 2010). Iz tih razloga je ovaj uzorak bio interesantan i za ovo

istraživanje u kojem je težnja bila prepoznavanje relacija između mikro i makro sociološke

strukture uzorka kako bi se mogao definirati inicijalni model sustava vrijednosti. Rezultati

kanoničke analize u manifestnom prostoru pokazali su postojanje tri kanonička faktora. Iz

svih prethodnih istraživanja očito je kako su ispitanice uspjele izgraditi određene stavove.

Ovo istraživanje pokazalo je da u tim stavovima postoji tendencija korištenja sustava samo za

sebe (egoizam), izgradnja tog sustava kroz pravila i njihovo sprovođenje (sustavnost) te

korištenje sebe za sustav u potpunosti tj. altruizam.

66

3.2. Istraživanja upravljačkog potencijala

Isto tako, unutar zadaća internog strukturiranja, identifikacija razina, kao i strukturnih

pokazatelja mreže odnosa i pojedinih uloga unutar te strukture, pokazala se kao moguć i

ostvariv zadatak. Pokazatelji jasno govore u prilog činjenici da postojeće uloge unutar

ustrojbene strukture nisu nimalo slučajne ili kaotične, već da se radi o funkcijama čija važnost

je u svakom pogledu velika. Međutim, njihovo precizno alociranje i kvantitativno

determinirana pozicija temeljem dobro utvrđenih parametara, u prvi plan ističe funkcionalnost

sustava i cijelog ustroja analizirane strukture. Uz primjenu anketnog upitnika na 71

menedžera visokih razina u Bosni i Hercegovini, dobiven je novi referentni metodologijski

okvir za utvrđivanje strukture ustroja i alokaciju pojedinaca (Rađo, Bonacin, Bonacin, Bilić i

Manić, 2008). Redefinirajući postojeće kineziološke procese (Bonacin, Rađo i Blažević, 2005)

utvrđuju tri temeljna procesa identificirana kao: a) perzistencija (stabilnost, b) razvoj

(specifično napredovanje) i c) sinergija (poveznice za djelovanje).

U nastojanju definicije univerzalnih pravila, Bonacin je 2004.-2008. utemeljio niz

postupaka kojima se utvrđuju univerzalni procesi, pokazujući očitu sličnost tih procesa s

tehničkim (Bonacin, 2007) (Grafikon 2.).

Prema Bonacinu, 2005, čovjek je samo točka unutar spoznajnog kontinuuma i njegov

utjecaj se svodi na nešto godina prije i nešto godina poslije (životni vijek) no on postaje,

moglo bi se reći, građa za tkivo univerzuma jer preko njega ide ono iza njega a on se veže na

ono prije sebe. Svi objekti unutar Spoznajnog kontinuuma prolaze kroz slijedeće faze tj.

Univerzalne procese: Proc 1: inicijalno nekontrolirano oslobađanje energije, Proc 2: varijacije

izazvane nekontroliranim djelovanjem, Proc 3: prikupljanje materijala ili spoznaja, Proc 4:

spoznavanje ili učenje, Proc 5: eksternu ekspanziju uz pomoć dodatnih resursa, i Proc 6:

pripremu za otvaranje novog spoznajnog prostora.

Grafikon 2. Procesi na razini 6 svojstava (Bonacin i sur., 2005 a)

-0.15

-0.10

-0.05

0.00

0.05

0.10

0.15

1 234 467 700

Jednostavnost

Nestabilnost

Pasivnost

Disperzija

ŠirenjeRed

Ovi procesi su finalni apsolutni procesi i događaju se bezuvjetno za svaki pojedini objekt

u svakom virtualnom prostoru u koji se takav objekt uključuje sukladno napredovanju po

Spoznajnom kontinuumu (konstruktivni procesi) i objekt se ugrađuje u nad

dodajući im svoja svojstva. Ukoliko dolazi do nazadovanja (destruktivni procesi) objekt gubi

određena svojstva i spušta se niz Spoznajni kontinuum prema nižim razinama, u načelu

raspadajući se i postajući materijal za tvorbu drugih objekata. Oči

integracije sigurno razvojni i konstruktivni proces, jer jedino taj proces zadržava svojstva

ponovljivosti, stabilnosti i univerzalnosti. (

izgledalo ovako:

Grafikon 3. Vremenska

Ovi procesi su finalni apsolutni procesi i događaju se bezuvjetno za svaki pojedini objekt

u svakom virtualnom prostoru u koji se takav objekt uključuje sukladno napredovanju po

Spoznajnom kontinuumu (konstruktivni procesi) i objekt se ugrađuje u nad

dodajući im svoja svojstva. Ukoliko dolazi do nazadovanja (destruktivni procesi) objekt gubi

određena svojstva i spušta se niz Spoznajni kontinuum prema nižim razinama, u načelu

raspadajući se i postajući materijal za tvorbu drugih objekata. Očito je jedino

sigurno razvojni i konstruktivni proces, jer jedino taj proces zadržava svojstva

ponovljivosti, stabilnosti i univerzalnosti. (Bonacin i sur., 2005 a). Kroz vrijeme to bi

. Vremenska dekompozicija univerzalnih procesa (Bonacin

67

Ovi procesi su finalni apsolutni procesi i događaju se bezuvjetno za svaki pojedini objekt

u svakom virtualnom prostoru u koji se takav objekt uključuje sukladno napredovanju po

Spoznajnom kontinuumu (konstruktivni procesi) i objekt se ugrađuje u nad-objekte načelno

dodajući im svoja svojstva. Ukoliko dolazi do nazadovanja (destruktivni procesi) objekt gubi

određena svojstva i spušta se niz Spoznajni kontinuum prema nižim razinama, u načelu

to je jedino sve viši stupanj

sigurno razvojni i konstruktivni proces, jer jedino taj proces zadržava svojstva

Kroz vrijeme to bi

Bonacin)

68

3.3. Referentne informacije o menadžmentu kao području

Upravljanje i menadžment su generalno danas sve zanimljiviji i sa znanstvene i stručne

pozicije, pa je veći broj autora osvjetljavao tu tematiku. Za potrebe ovog rada navest će se

samo one publikacije koje ukazuju na ključna polazišta, jer ih je inače ogroman broj.

Russell (2005) u knjizi „Mudrost Zapada“ daje pregled zapadne filozofije od Talesa

do Wittgensteina, u okviru povijesnih prilika u kojima se ta filozofija razvijala, sa kritičkim

osvrtom kojim se pokazuje kako se razvijala. Važnost filozofije je očita, s obzirom da je na

neki način „majka svih znanosti“ iz nje proizlaze i počeci tih znanosti, što vrijedi kako

primjerice za psihologiju, sociologiju, pedagogiju, tako i za političku ekonomiju i

menadžment.

Fetscher (1989) u knjizi „Uvjeti preživljavanja čovječanstva: je li još moguće spasiti

napredak?“ okuplja studije koje se trude oko „ekološke krize“ industrijskog društva i

skiciraju alaternativne mogućnosti rješenja. „Danas je za najveći broj kritičkih suvremenika

visoko industrijaliziranog društva izgubljeno naivno izjednačavanje industrijsko-tehničkog

napretka i onog kulturno – moralnog....“ Zašto? Mogu li upravljači budućnosti unijeti u

upravljanje budućnosti ponešto kulturno-moralnog?

Fukuyama (2003) u knjizi „Kraj čovjeka: naša poslijeljudska budućnost (posljedice

biotehnološke revolucije) ukazuje na potrebu političkog nadzora nad uporabom znanosti i

tehnologije. Tko bi vršio takav nadzor? Upravljači nekog tip, naravno. Naivna mogućnost da

se „odgoje“ tj. educiraju ti nadzornici daje nadu u neku bolju budućnost.

Ritzer (1996) u knjizi „McDonaldizacija društva“ govori o mekdonaldizaciji,

modernom nazivu za Weberovu racionalizacije. Riječ je od procesu po kojem načela fast-

food restorana prevladavaju sve većiim brojem segmenata američkog društva, šireći se na

ostatak svijeta, pogađajući osoim ugostiteljstva i obrazovanje, zdravstvo, slobodno vrijeme,

prehrambene navike itd. Mc Donald's nudi potrošačima i radnicima učinikovitost, isplativost,

predvidljivost i kontrolu. Današnji način života prebrzo i prejednostavno je prihvatio ovaj vid

uniformiranosti

Turner (2003) u knjizi „Vođenjem do uspjeha: stvaranje poduzetničkih organizacija“

pokazuje kako razvijati ideje i filozofiju iznjete u prethodne dvije knjige (rođeni za uspjeh i

Putevi do uspjeha) te kako ih primjeniti na postojeće hijerarhijske oblike. Osim toga

objašnjava kako je moguće razvijati i njegovati odlike poduzetničkog vođenja kako bi se

zajamčio daljnji razvoj.

69

Aydon (2009) u knjizi „Povijest čovječanstva“, s pozicije čovjeka koji nije

profesionalni povjesničar piše o nekim idejama koje su upravljale ljudskim životima iz

područja religije, politike i zakona prirodnog svijeta.

Petar (2003) u knjizi „Kako se uspješno prodati“ govori o načinu predstavljanja svojih

ideja poželjnim osobama. Kako uspješno prezentirati ono što želiš i kako uspješno

komunicirati a zna se koliko je komunikacija i prenošenje ideja (naredbi, zadataka, prijedloga)

u menadžmentu važno.

Lindermann (1982) u knjizi „Antistres program: kako prevladati stres“i govori o

fizičkoj, psihičkoj i osobnoj dimenziji stresa. Današnji čovjek, današnji menadžer ne smije

staviti sa strane opasnost koju nosi preopterećenje. Naročito čovjek koji tek ulazi u prostor

menadžmenta ne bi smio biti neinformiran. Ukoliko se želi nečim baviti, mora biti svjestan i

pozitivnih i negativnih sankcija tog djelovanja.

Carnegie (1990) u knjizi „Psihologija uspjeha I: kako steći prijatelje i naklonost ljudi“

govori o tome kako postupati s ljudima. S pozicije upravljača to je važno na puno načina no

najvažnija je da su ljudi njegov resurs i on ga mora poznavati.

Taylor (2006) u knjizi „Ispiranje mozga: znanost kontrole uma“ govori o upravljanju

ljudima, putem njihova uma.

Grgin (1997) u knjizi „Edukacijska psihologija“ govori o učenju kao procesu i

učeniku / studentu kao subjektu kojeg se uči s aspekta znanosti koja se bavi čovjekom u

smislu njegova „ja“.

Lorimer (1998) u knjizi „Masovne komunikacije: komparativni uvod“ govori o

utjecaju koji na čovjeka imaju čuda moderne tehnologije – masovni mediji svih vrsta.

Menadžeru je medij resurs na više načina. Kroz medij dolazi do informacija, putem medija

plasira informacije.

Dryden i Vos (2001) u knjizi: „Revolucija u učenju: kako promijeniti način na koji

svijet uči“ govori o tome kako svako može učiti i naučiti. Ova knjiga sažima istraživanja

različitih disciplina i dovodi do revolucionarnih pomaka u učenju, obrazovanju, poslovanju i

obitelji. Očita je važnost za upravljanje.

Buzan (2006) u knjizi „Mentalne mape u poslu: kako biti najbolji u svom poslu i pri

tom imati vremena za zabavu“ opisuje primjenu mentalnih mapa u poslovnom svijetu.

Debenham (2005) u knjizi „Otkrića i istraživanja:povijest čovjekovih putovanja u

nepoznato“ govori razlozima čovjekova puta u nepoznato, o čovjekovoj radoznalosti o tome

da i moderni čovjek ima iste težnje ka nepoznatom kao i onaj od prije koju tisuću godina, no

ciljevi su mu veći. A cijelim procesom treba upravljati!

70

Covey (2004) u knjizi „Uspješno vođenje na temeljima načela“ govori o temeljnim

načelima uspješnog vođenja bez kojih se čovjek služi metodom pokušaja i promašaja te

iskustvom i instinktom.

Stablović-Bulajić (2004) je u knjizi „Koreni menadžmenta 1: prošlost za budućnost

1537-1941“ objavila 80-tak tekstova objavljenih na balkanskim prostorima prije drugog

svjetskog rata (1537-1941) a bave se tematikom danas bi rekli, menadžmenta. Pri tom se ti

tekstovi odnose na sve probleme koje menadžment obuhvaća.

Rađo i Sadžak (2009) u knjizi „Globalno liderstvo“ govore o menadžmentu tj.

liderstvu s pozicije svijeta koji je jedna velika globalna cjelina i trendovima upravljanja u tom

svijetu. Najjednostavnije rečeno, današnji svijet sastavljen od više kultura koje treba uklopitii

a koje tako uklopljene tvore jednu globalnu kulturu kao cjelinu. To traži poseban način

upravljanja.

Špago (2005) u knjizi „Jablaničko jezero: politika višeg interesa“ govori između

ostalog o načinima na koje čovjek utječe na svoju okolinu. S obzirom kako većina upravljivih

resursa dolazi iz te okoline, upravljač bi trebao znati što se u procesu događa

Misirača i sur., (2011) u knjizi „Osnove menadžmenta“ govori o osnovama

menadžmenta s posebnim aspektom na ekonomsku važnost unutar njega.

Dalibor i Murselović (2011) u knjizi „Preduzetništvo“ govore o tome kako je nastalo

poduzeće, što je danas te kako funkcionira i opstaje na tržištu. Vrijedan doprinos upravljaču.

Šunje (2002) u knjizi „Top menadžer: vizionar i strateg“ govori o menadžmentu s

modernog aspekta. Knjiga predstavlja proizvod kombinacije autorovog američkog iskustva i

teorijskog znanja.

Gobe (2006) u knjizi „Emocionalno brendiranje: nova paradigma povezivanja

brendova sa ljudima“ govori o načinu na koji se ljudi vežu za stvari (objekte, poruke...). To je

vrsta emocionalnog upravljanja.

Radić i Misirača (2009) u knjizi „Strategijski mendžment“ promatraju strateško

planiranje kao funkciju menadžmenta polazeći od utjecaja planiranja na strukturne promjene

na makro i mikro ekonomskom razvoju.

Malacko i Rađo (2006) u knjizi „Menadžment ljudskih resursa u sportu“, među

ostalim govore o za menadžera najvažnijem općem resursu – čovjeku u vrlo specifičnom

području, sportu.

71

4. Problem, predmet i svrha rada

Svako istraživanje usmjereno je ka utvrđivanju znanstvene istine. Kako bi je mogli

utvrditi potrebno je postaviti problemski okvir za njeno utvrđivanje. Očito je da će definicija

problema jako odrediti metodologijski put, odabir metoda rada i alat za provjeru hipoteza pa

time gotovo i buduće rezultate (Bonacin, 2009).

Jedan od temeljnih zadatka svake generacije koja dolazi je, blago rečeno, dati sve od sebe

kako bi se uvjeti života, po mogućnosti za cijelu zajednicu promijenili na bolje i to prema

nekakvim zajedničkim uzusima. Kada dođe u mogućnost da išta praktično mijenja, dakle kad

zasnuje radni odnos, priključi se nekakvoj neprofitnoj organizaciji ili sl., ta generacija koja

treba stvari mijenjati zapravo je već „gotova“. Formirana. Sa čvrsto ukorijenjenim stavovima i

spoznajama. Često nesklona promjenama i izgubljena na tržištu. Često pogrešno usmjerena,

bez potreba i motiva, na pogrešnim poslovima, pa naravno i bez uspjeha. To predstavlja

poseban problem kad je riječ o upravljačkom kadru. Jer što takav kadar može mijenjati?

Može, naravno, ali ne samo na bolje već često i „na puno gore“.

Postavlja se pitanje, može li se nekako pravovremeno prepoznati taj upravljački kadar

kako bi se pravilno usmjerio, ako može, kad je pravo vrijeme za to. I koja prirodna pravila tu

egzistiraju. Prema svemu prethodno navedenom u radu, posljednja vremenska točka u kojoj se

na čovjeka može ozbiljno utjecati je upravo ona kada pohađa višu edukacijsku instituciju –

fakultet. Dakle, tada kada je student. Stoga je studentska populacija postala predmetom

istraživanja ovog rada.

Studentska populacija je specifična po mnogim značajkama. Prije svega po tome što se

radi o budućim intelektualcima i potencijalnim upravljačima u društvenoj, kulturološkoj i

tehničkoj sferi. Po završetku studija, za očekivati je da oni polako preuzimaju odlučujuće

uloge u moduliranju i provođenju upravljačkih akcija. Zato je od ne malog značenja

identifikacija temeljnih pristupa upravljanju koje će kasnije sprovoditi. Iz ovih razloga

definiran je složeni skup indikatora koji mogu dati informacije u širem kontekstu o aktualnom

položaju studentske populacije. Metodološki gledano radi se o presjeku stanja koje treba dati

odgovore na pitanja aktualnog društvenog statusa studenata u sociološko-upravljačkoj sferi

generalno, a temeljna intencija rada je prepoznavanje položaja upravljačkog potencijala

studenata u prostoru odabranih dimenzija društvenih atributa.

72

Ovakve postavke usmjeravaju aktivnost u pravcu identifikacije društvenih mehanizama

koje je moguće dovesti u vezu s potencijalnim statusom upravljanja u studentskim

populacijama. Sve to ima svoju jasnu svrhu. Naime, iako se ne može zanemariti stohastičko

usmjeravanje pojedinaca u visoko pozicionirane upravljačke segmente (poduzeća, edukacijske

ustanove, sportske organizacije, tijela uprave,...).

Od ključnog je značenja prepoznavanje načina na koji se upravljačka djelovanja

manifestiraju u društvu ili njegovim segmentima općenito. Ova populacija izabrana je i iz još

jednog razloga a taj je činjenica da je njihov opći intenzivni razvoj uglavnom završen ili pri

kraju, te predstavljaju gotovo finalne subjekte odgojno-obrazovnog programa zajednice s

ciljevima zajednice koji su sigurno u određenoj mjeri realizirani. Tada je sigurno od ne malog

značenja utvrđivanje potencijalnog upravljačkog statusa kako bi se na temelju tih spoznaja

moglo djelovati (ukoliko se to želi) u smislu selekcije, usmjeravanja ili razvoja pa i ulaganja u

skupove pojedinaca naročito podobnih za djelovanja u okvirima određenih upravljačkih

razina. Naravno, budući je upravljački potencijal složena konstrukcija i nije sam sebi svrha

već se utjelovljuje u realnim uvjetima društvenih tokova, taj potencijal u istraživačkom dijelu

treba dovesti u vezu s brojnim drugim dimenzijama koje u društvenim odnosima

koegzistiraju, pa je baš zato i odabrano više već navedenih domena kako bi se osigurao što

temeljitiji zahvat u područja koja upravljački potencijal podupiru.

73

5. Cilj rada i hipoteze

Svako istraživanje, u bilo kojem području, mora prije svega imati definiran cilj odnosno,

slikovito rečeno, unaprijed definiranu točku na koju se želi stići, odgovor na pitanje, rješenje

zadaće koju istraživač postavi. Logično je da cilj bude unaprijed definiran, jer u suprotnom -

što se istražuje? Ukoliko cilj nije definiran, cijeli proces prikupljanja informacija predstavlja

skup slučajnih događaja koji istraživača mogu dovesti bilo gdje iz vrlo jednostavnog razloga

jer ne zna kamo, kuda i kako ide. To „bilo gdje“ kamo ga slučajnost kaotično odbaci, može ali

i ne mora biti (najčešće i nije) ona točka koju je htio dostići. U prenesenom značenju, mogli

smo samo zakoračiti i propasti u ponor. Kako bilo, ovaj rad ima definirane ciljeve i to glavni

cilj i više sekundarnih ciljeva.

Glavni cilj:

1. Identifikacija položaja upravljačkog potencijala studenata u skupu društvenih atributa.

Sekundarni ciljevi:

2. Identifikacija mehanizama domena koje korespondiraju upravljačkom potencijalu,

Slijedeća etapa znanstvenog istraživanja je formuliranje glavne hipoteze ili eventualno

više hipoteza kao stavova koji će istraživanje potvrditi ili opovrgnuti. Formalno se radi o

pretpostavkama, ali u sušini to su tvrdnje zasanovane na fondu dosadašnjeg znanja. Prema

Vujeviću 1990., hipoteza je misaono objašnjenje objektivne stvarnosti koje još nije provjereno

činjenicama te stvarnosti. Pri formiranju hipoteze uz dobro znanje potrebno je imati (i

koristiti) inteligenciju u smislu snalaženja u novome, maštu i intuiciju. Glavnom hipotezom

ukazujemo na veze i međuzavisnosti u strukturi znanstvene teorije koje još nisu ili nisu

dovoljno istražene, dokazane i verificirane (Nurić i Nešković, 2011). Naravno vezane za ono

što zanima istraživača. Ovo istraživanje ima glavnu hipotezu i više sekundarnih:

1. H0: Moguće je na razini odabrane statističke značajnosti utvrditi položaj upravljačkog

potencijala studenata u skupu društvenih atributa,

2. H1-H7: Moguće je na razini odabrane statističke značajnosti izolirati latentne mehanizme

domena koje korespondiraju upravljačkom potencijalu,

74

6. Metode rada

Postoje različite definicije metode no najjednostavnija, koja vrijedi za sva područja je ona

koja kaže da je metoda postupak kojim se dolazi do nekakvog rezultatskog pokazatelja. Taj

postupak se može jednoznačno razumijeti, ponoviti, provjeriti i prenijeti drugima. Primjenjen

u istim uvjetima opet, mora dati potpuno isti rezultat. Zbog pojednostavljivanja istraživanja,

ono što nas zanima, bilo što, predstavimo brojčano – kvantitativno kako bi kvanitativnim

postupcima došli do brojčanog rezultatskog pokazatelja. Svrha kvantitativnih metoda je

adekvatno pridruživanje tih univerzalnih simbola nenumerički definiranim pojmovima koje

tako puno bolje razumijemo. Upoznavanjem svrhe metode prestaje razvojni karatker a počinje

tehnologijski. Riječ je o formiranju algoritama tj. poznatih slijedova elementarnih postupaka

koji uvijek (unutar zadanih uvijeta) dovode do cilja. Što to znači? To znači da formiranjem

algoritma zapravo automatiziramo sukcesivne korake od kojih je neka metoda sastavljena

(Bonacin, 2009). Izbor metoda naravno ovisi o onome što nas zanima.

U organizaciji Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku, godine 2010. započet je

Međunarodni projekt „Istraživanje socioloških, upravljačkih i moralnih vrijednosti studenata“

(Glavni istraživač doc.dr.Dobromir Bonacin). Podaci potrebni ovom radu proizašli su iz tog

istraživanja.

75

6.1. Uzorak entiteta

U svemu oko nas prepoznajemo neke, uglavnom stalne i postojane pojave. Iako smo

svjesni dinamičnosti svega, iako nije sve u svakom trenutku potpuno isto, s velikom dozom

sigurnosti može se tvrditi kako te pojave možemo dosta dobro prepoznavati u ponovljenim

promatranjima. Te pojave, bez obzira koliko o njima znali i kako ih pokušavali definirati,

nazivamo entiteti. Entitet može biti čovjek, kamen, selo, država, pjevački zbor, stratificirana

sociološka razina, itd. (Bonacin, 2009). U naravi postoje samo entiteti no za prepoznavanje

svojstava entiteta, istraživači koriste varijable. Uzorci entiteta koji se za potrebe nekog

istraživanja definiraju, uvijek moraju zadovoljiti neke uvjete i karakteristike kako bi i

generirani rezultati i zaključci imali vjerodostojnost ali i transparenciju na druge uzroke iste

populacije, znači moraju biti reprezentativni (Bonacin, Katić i Zagorac, 2001). Kako bi se

osigurala reprezentativnost, ne samo u smislu efektiva uzorka, već i ukupnosti varijacija koje

se mogu pojavljivati, u ukupni uzorak uključeni su svi entiteti bez stratifikacijske

diferencijacije, jer je samo na taj način moguće zahvatiti ukupnost odnosa koje se želi

istražiti. Naime, analizirani entiteti ne žive odvojeno ni po grupama ni po stratumima, već u

jedinstvenom arealu koji zovemo društvo, a to društvo ima svoja pravila kojima doprinose

pojedinci, grupe i konglomeracije. Zato je uvijek u prvom koraku, kod masovnog zahvata

podataka neophodno uvažiti sve varijacije, a tek nakon uspostavljanja eventualnih pravila u

takvom, složenom sustavu, detaljnije se prilazi analizi specifičnosti po bilo kako definiranim

stratumima ili selektivnim obilježjima. Ovo je istraživanje fundamentalno i ima aspiracije

označiti globalne latentne markacije, pa je dakle bilo prirodno tretirati cjelovitost uzorka.

Za potrebe ovog rada ukupni efektiv uzorka iznosi 406 entiteta oba spola i uzrasta 19 –

27 godina iz prethodno spomenutog međunarodnog istraživačkog projekta istraživanja.

Ovakav efektiv omogućava vjerodostojno zaključivanje i generalizaciju spoznaja obzirom na

široku populaciju iz koje je izvučen. Takav efektiv omogućava da svaka korelacija, projekcija

ili saturacija veća od 0.0971 bude statistički značajna na razini od 95 % sigurnosti

zaključivanja, a svaka veća od 0.1271 bude statistički značajna na razini zaključivanja od 99

% sigurnosti.

76

6.2. Uzorak varijabli

Varijabla je barem jedno svojstvo ili osobitost koje nam uspostavlja mogućnost

prepoznavanja nekih internih svojstava entiteta ili barem njegovo razlikovanje od svega

ostalog. One su umjetni nepostojeći artificijelni konstrukti uz pomoć kojih, na nekoj

dogovorenoj skali vrijednosti, procjenjujemo ta svojstva postojećih objekata tj. entiteta

(Bonacin, 2009). Varijable tj. obilježja su promjenjive veličine o kojima u hipotezama nešto

tvrdimo pa da bismo provjerili ispravnost onog što tvrdimo u istraživanju ćemo ih opisivati ili

mjeriti. One se kvantitativno ili kvalitativno mijenjaju. One koje su središtu našeg interesa su

zavisne varijable i one su obično kriterij na osnovu koje donosimo odluku gdje ćemo početi

istraživati. Put nastanaka pojma kao misaonog objašnjenja činjenica ide od objektivne

stvarnosti preko osjetilnih doživljaja do mišljenja - konceptualizacija. Zbog empirijske

provjere mora se napraviti obrnuti put – od mišljenja prema objektivnoj stvarnosti –

operacionalizacija. Operacionalizacija varijabli povezuje teorijsku i empirijsku razinu

istraživanja. Operacionalizirane varijable nazivamo indikatorima ili pokazateljima. Indikator

mora biti valjan, objektivan, pouzdan, jednoznačan, precizan i reprezentativan. (Vujević,

1990).

Kako bi se, dakle, što sveobuhvatnije definirale potencijalno zanimljive dimenzije statusa

studenta iz reprezentativnog uzorka, konstruirana je anketa (autori: Bonacin, Da. i Bonacin,

D.) po modelu Likertove skale pri čemu je svaka tvrdnja označena sa 5 modaliteta od “uopće

se ne slažem“ do „potpuno se slažem“. Entiteti su opisani sa ukupno 138 indikatora

podijeljenih u sedam domena. Svaka domena definirana je po uzoru na neka prethodno već

provedena istraživanja ili iskustva u provođenju ovakvih istraživanja: 1. Dimenzije socijalne

stratifkacije (39 indikatora), 2. Hijerarhijski upravljački potencijal (30 indikatora), 3.

Kulturološke dimenzije (15 indikatora), 4. Političke dimenzije (12 indikatora), 5. Ekonomske

dimenzije (12 indikatora), 6. Motivacijske dimenzije (12 indikatora), i 7. Iskoristivost

potencijala (18 indikatora).

Radi potpunog zahvata, studentska populacija je odabrana iz šireg prostora koji osigurava

jezičnu razumljivost (Pula, Opatija, Rijeka, Split, Osijek – Hrvatska, Niš – Srbija, Mostar,

Travnik, Kiseljak – Bosna i Hercegovina).

77

6.3. Metode obrade podataka

Metode obrade uključivale su univarijantni pristup (normalizacija i distribucije), kao i

multivarijantni pristup (korelacije indikatora, faktorska i kanonička korelacijska analiza).

Normalizacijom su podaci dovedeni u oblik ne više kvalitativnih indikatora već

kvantitativnih pokazatelja (tablice u prilogu). Također su i korelacije varijabli, kojih je jako

veliki broj, navedene u prilogu.

U okviru metoda obrade podataka nakon početne normalizacije kategorijalnih podataka i

izračunatih korelacija varijabli/indikatora, provedena je faktorska analiza s rotacijom u

Orthoblique poziciju rezultata uzorka od 406 studenata u prostoru društvenih atributa, na 138

indikatora svih 7 analiziranih domena kako bi se utvrdila struktura odnosa tj. funkcija

djelovanja u svakom pojedinom prostoru varijabli odnosno kako bi se utvrdila latentna

struktura tj. mehanizmi koji eventualno postoje.

Faktorskom analizom dobiveno je početnih 406 entiteta projiciranih na svaki od tih

faktora tj. dobivene su faktorske vrijednosti ispitanika.

U skladu s problemom rada dobiveni faktori upravljačkog potencijala stavljeni su u

odnos sa ostalim atributima socijalnog statusa, dakle provedena je biortogonalna kanonička

korelacijska analiza.

Sve procedure za računalo adaptirao je, pripremio i kodirao dr.D.Bonacin, a sukladno

algoritmima objavljenim u literaturi (Bonacin, 2004 i dalje).

78

7. Rezultati

7.1. Strukture dimenzija

Tablica 1. Orthoblique pozicija makrosocioloških pokazatelja

Indikatori / faktori OBQ1 OBQ2 OBQ3 OBQ4 OBQ5 OBQ6Obrazovanje trebaju svi bez obzira na dob, spol, vjeru… 0.94 0.00 0.03 -0.04 0.00 -0.05Učenje je bitan aspekt odgoja kao načina prijenosa vrijednosti društva 0.93 0.01 0.00 -0.01 0.02 -0.06Bolje obrazovanje daje mogućnost boljeg radnog mjesta 0.87 0.01 0.04 -0.05 0.08 0.00Mjesto rođenja definira karakteristike čovjeka koji je u njemu rođen -0.03 0.38 0.08 0.22 0.41 -0.25Mladi ljudi rade na dobrobiti mjesta u kojem su rođeni 0.04 0.30 0.13 0.18 0.55 -0.04Mladi ljudi bi trebali ostati u mjestu rođenja -0.07 0.12 0.17 0.10 0.48 0.18Volim biti u kontaktima s brojnim i različitim ljudima 0.87 -0.03 -0.04 -0.02 0.00 0.00Mnogi ljudi uvažavaju moje stavove i mišljenja 0.79 -0.01 0.12 -0.07 0.00 0.11Ljudi trebaju uspostavljati čvrste odnose s većim brojem osoba 0.80 0.04 -0.03 -0.04 -0.09 0.15Većina ljudi su eksperti u svojim poslovima 0.26 0.25 0.05 -0.23 0.18 0.55Znanje se koristi za opću dobit 0.74 0.16 -0.07 -0.14 0.10 0.31Profesionalnost jamči uspjeh u poslu 0.84 0.01 -0.06 0.06 0.05 0.09Politika je najvažniji segment bilo kojeg društva -0.07 0.02 0.06 0.65 0.03 0.14Politički status jamči sigurnost -0.03 -0.02 -0.03 0.84 0.07 -0.05Politička pozicija se povećava sukladno spoznajama 0.09 -0.11 -0.07 0.78 0.02 0.12Treba se odlučiti i potpuno prihvatiti pravila određene politike -0.08 -0.09 0.00 0.40 0.06 0.53Biti orijentiran politički znači djelovati pozitivno 0.00 -0.12 0.02 0.25 -0.10 0.69Aktivno sam uključen/a sam ili ću biti uključen u političke procese -0.17 -0.17 0.12 0.22 -0.14 0.56U društvu te cijene kad imaš dobre prihode 0.46 0.15 -0.13 0.13 -0.30 0.11Svoje aktivnosti u životu posve ću usmjeriti prema zaradi 0.16 0.57 -0.24 -0.02 -0.22 0.31Materijalna dobra su najvažniji dio čovjekovog statusa -0.20 0.63 -0.15 0.11 -0.28 0.07Svaki čovjek treba imati kuću, bazen, auto, laptop, putovanja... -0.22 0.28 0.25 0.07 -0.46 0.01Moda je važan dio društvene pozicije -0.05 0.26 0.32 0.04 -0.53 -0.02Svaki čovjek treba izgraditi svoj vlastiti stil 0.75 0.00 0.10 0.03 -0.18 -0.17Živim u mjestu o kojem sam uvijek sanjao 0.06 -0.25 0.81 -0.07 -0.05 0.04Pravila zajednice u kojoj živim su izvrsna -0.07 -0.05 0.79 -0.17 -0.05 0.20Mjesto u kojem živim je dobro povezano s ostatkom svijeta 0.00 -0.15 0.85 0.08 -0.06 -0.13Ljudi koji uvjetuju pravila su stabilni i nezavisni 0.00 0.20 0.53 -0.04 0.08 0.09Ljudi koji kontroliraju institucije su politički jako aktivni 0.26 0.11 0.41 0.27 0.05 -0.36Osobe koje odlučuju su jako sklone dogovorima 0.24 0.14 0.36 0.17 0.05 -0.11Mislim da bi mnogi drugi bolje vodili neke institucije 0.79 -0.05 -0.02 0.16 -0.02 -0.14Treba se truditi preuzeti dio odlučivanja 0.80 -0.02 0.02 0.08 -0.02 -0.07Lako je organizirati grupu koja bi mogla bolje voditi institucije i ljude 0.06 0.30 0.14 -0.19 0.10 0.24Kod odlučivanja najbolje je biti po strani -0.30 0.41 0.21 -0.24 0.20 0.28Pravi čovjek je individualac i ne treba se posebno truditi oko grupe -0.27 0.69 0.10 -0.11 0.06 0.05Neke pojedince vole mnogi ako ne i svi i tako im je najbolje 0.16 0.61 0.05 -0.05 0.07 -0.08Svaki način je dobar kad dovede do cilja 0.03 0.71 -0.08 -0.02 0.00 -0.02Sposoban upravljač vidi u svemu svoj interes 0.10 0.61 -0.03 0.20 -0.05 -0.22Treba upravljati ljudima, stvarima i događajima oko nas -0.16 0.37 0.11 0.32 -0.17 -0.27

OBQ1 OBQ2 OBQ3 OBQ4 OBQ5 OBQ6OBQ1 1.00 0.24 0.12 0.21 -0.07 -0.14OBQ2 0.24 1.00 0.38 0.38 -0.08 0.34OBQ3 0.12 0.38 1.00 0.27 0.10 0.30OBQ4 0.21 0.38 0.27 1.00 -0.08 0.35OBQ5 -0.07 -0.08 0.10 -0.08 1.00 -0.01OBQ6 -0.14 0.34 0.30 0.35 -0.01 1.00

Iz rezultata faktorske analize u prostoru makrosociološke stratifikacije vidljivo je

postojanje 6 latentnih mehanizama odgovornih za varijacije početnih indikatora. Prvi

mehanizam opisan je slijedećim varijablama: obrazovanje trebaju svi bez obzira na dob, spol,

vjeru (0.94), učenje je bitan aspekt odgoja kao načina prijenosa vrijednosti društva (0.93),

bolje obrazovanje daje mogućnost boljeg radnog mjesta (0.87).

79

Također i indikatori: volim biti u kontaktima s brojnim i različitim ljudima (0.87), mnogi

ljudi uvažavaju moje stavove i mišljenja (0.79), ljudi trebaju uspostavljati čvrste odnose s

većim brojem osoba (0.80), znanje se koristi za opću dobit (0.74), profesionalnost jamči

uspjeh u poslu (0.84), u društvu te cijene kad imaš dobre prihode (0.46), svaki čovjek treba

izgraditi svoj vlastiti stil (0.75), mislim da bi mnogi drugi bolje vodili neke institucije (0.79),

treba se truditi preuzeti dio odlučivanja (0.80). Ovako opisan ovaj mehanizam predstavlja

edukativni status. Drugi mehanizam opisan je slijedećim varijablama: svoje aktivnosti u

životu posve ću usmjeriti prema zaradi (0.57), materijalna dobra su najvažniji dio čovjekovog

statusa (0.63), lako je organizirati grupu koja bi mogla bolje voditi institucije i ljude (0.30),

kod odlučivanja najbolje je biti po strani (0.41), pravi čovjek je individualac i ne treba se

posebno truditi oko grupe (0.69), neke pojedince vole mnogi ako ne i svi i tako im je najbolje

(0.61), svaki način je dobar kad dovede do cilja (0.71), sposoban upravljač vidi u svemu svoj

interes (0.61), treba upravljati ljudima, stvarima i događajima oko nas (0.37). Ovako opisan

ovaj mehanizam predstavlja pasivni upravljački materijalni status.

Treći mehanizam opisan je slijedećim varijablama: živim u mjestu o kojem sam uvijek

sanjao (0.81). pravila zajednice u kojoj živim su izvrsna (0.79), mjesto u kojem živim je dobro

povezano s ostatkom svijeta (0.85), ljudi koji uvjetuju pravila su stabilni i nezavisni (0.53),

ljudi koji kontroliraju institucije su politički jako aktivni (0.41) osobe koje odlučuju su jako

sklone dogovorima (0.36). Ovako opisan ovaj mehanizam predstavlja mikropolitički status.

Četvrti mehanizam opisan je slijedećim varijablama: Politika je najvažniji segment bilo kojeg

društva (0.65), politički status jamči sigurnost (0.84), politička pozicija se povećava sukladno

spoznajama (0.78). Ovako opisan ovaj mehanizam predstavlja makropolitički status. Peti

mehanizam opisan je varijablama: mjesto rođenja definira karakteristike čovjeka koji je u

njemu rođen (0.41), mladi ljudi rade na dobrobiti mjesta u kojem su rođeni (0.55) mladi ljudi

bi trebali ostati u mjestu rođenja (0.48), svaki čovjek treba imati kuću, bazen, auto, laptop,

putovanja .. (-0.46), moda je važan dio društvene pozicije (-0.53). Ovako opisan mehanizam

predstavlja status mjesta rođenja.

Šesti mehanizam opisan je varijablama: većina ljudi su eksperti u svojim poslovima

(0.55), treba se odlučiti i potpuno prihvatiti pravila određene politike (0.53), biti orijentiran

politički znači djelovati pozitivno (0.69), aktivno sam uključen/a sam ili ću biti uključen u

političke procese (0.56). Ovako opisan mehanizam predstavlja status socijalne aktivnosti.

Rezultati analize pokazali su kod faktora edukacijskog statusa bipolarnu distribuciju

prema pozitivnim vrijednostima što znači da unutar uzorka postoji strogo polariziranje na

„za“ i „protiv“ kad je riječ o edukaciji.

80

Ostali faktori su normalno distribuirani. Korelacije između faktora pokazuju da ova

struktura nije do kraja homogena tj. povezana jer nema velikih vrijednosti. Faktor

edukacijskog statusa je u pozitivnoj korelaciji sa faktorom pasivnog upravljačkog

materijalnog statusa (0.24), nešto malo sa faktorom mikropolitičkog statusa (0.12), sa

faktorom makrosociološkog statusa (0.21) te negativno sa faktorom mjesta rođenja (-0.07) i

faktorom socijalne stratifikacije (-0.14). Faktor pasivnog upravljačkog materijalnog statusa

povezan je osim sa faktorom edukacijskog statusa i sa faktorom mikropolitičkog statusa

(0.38), faktorom makrosociološkog statusa (0.38), sa faktorom socijalne aktivnosti (0.34) i

negativno sa faktorom mjesta rođenja (-0.08). Faktor mikrosociološkog statusa povezan je sa

faktorom pasivnog upravljačkog materijalnog statusa (0.38), faktorom makrosociološkog

statusa (0.27), nešto malo sa faktorom mjesta rođenja (0.10) i sa faktorom socijalne aktivnosti

(0.30). Faktor makrosociološkog statusa u pozitivno je korelacijji sa faktorom edukacijskog

statusa (0.21), faktorom pasivnog upravljačkog statusa (0.38), faktorom mikrosociološkog

statusa (0.27) te faktorom socijalne aktivnosti (0.35) dok je u negativnoj korelaciji sa

faktorom mjesta rođenja (-0.08). Faktor mjesta rođenja je u pozitivnoj korelaciji samo sa s

faktorom mikrosociološkog statusa (0.10) dok je sa svim ostalima u negativnoj korelaciji.

Faktor socijalne aktivnosti je u pozitivnoj korelaciji sa faktorom pasivnog upravljačkog

statusa (0.34), sa faktorom mikrosociološkog statusa (0.30) te faktorom makrosociološkog

statusa (0.35) dok je u negativnoj korelaciji sa faktorom edukacijskog statusa (-0.14) i

faktorom mjesta rođenja (-0.1), no zanemarljivo.

U rezultatima faktorske analize u prostoru hijerarhijskog upravljačkog potencijala,

vidljivo je postojanje četiri latentna mehanizma tj. faktora odgovornih za varijacije početnih

indikatora Prvi faktor opisan je slijedećim varijablama: u svakoj organizaciji mora postojati

pravi vođa (0.85), istinski upravljači svoje vizije i misije prenose na podređene (0.74), u

važnim odlukama je uvijek potrebno čuti mišljenje prvog pomoćnika (0.86), potencijalni lider

mora biti spreman uskočiti i voditi ljude (0.90), rezultati u radu direktno ovise o dobrom

upravljanju ključnim segmentima (0.75).

Također i: vrlo je važno koordinirati ljudske resurse i pojedine organizacijske blokove

(0.59), visoko pozicionirani „ljudi iz sjene“ često bolje uočavaju dobra rješenja (0.29),

kompetentno savjetovanje top-menađera je jako važna uloga (0.57), ponekad je jako važno

formirati privremenog voditelja projekta (0.61), Dijelovi organizacijske strukture zahtijevaju

čvrstu poveznicu (0.76), procesi upravljanja zahtijevaju stalan nadzor (0.85), direktna

kontrola pojedinih segmenata organizacije je neminovna (0.64).

81

Tablica 2. Orthoblique pozicija upravljačkog potencijala

Indikatori / faktori OBQ1 OBQ2 OBQ3 OBQ4

U svakoj organizaciji mora postojati pravi vođa 0.85 0.02 -0.02 -0.05

Istinski upravljači svoje vizije i misije prenose na podređene 0.74 0.07 0.00 -0.02

U važnim odlukama je uvijek potrebno čuti mišljenje prvog pomoćnika 0.86 -0.15 0.06 0.07

Potencijalni lider mora biti spreman uskočiti i voditi ljude 0.90 -0.06 0.00 0.05

Rezultati u radu direktno ovise o dobrom upravljanju ključnim segmentima 0.75 0.03 0.00 0.11

Vrlo je važno koordinirati ljudske resurse i pojedine organizacijske blokove 0.59 0.15 0.01 0.12

Visoko pozicionirani „ljudi iz sjene“ često bolje uočavaju dobra rješenja 0.29 0.25 0.11 0.12

Kompetentno savjetovanje top-menađera je jako važna uloga 0.57 0.22 -0.16 0.14

Ponekad je jako važno formirati privremenog voditelja projekta 0.61 0.22 -0.02 0.01

Dijelovi organizacijske strukture zahtijevaju čvrstu poveznicu 0.76 0.18 0.00 -0.09

Procesi upravljanja zahtijevaju stalan nadzor 0.85 0.14 -0.06 -0.12

Direktna kontrola pojedinih segmenata organizacije je neminovna 0.64 0.39 -0.21 -0.07

Korištenje prilika je gotovo uvijek opravdano i potrebno 0.25 0.73 -0.02 -0.18

Dobrobit organizacije mora uvijek biti na prvom mjestu 0.48 0.59 -0.12 -0.14

Dobar dio pojedinačnih djelovanja u osobnu korist je opravdan -0.36 0.92 0.10 0.04

Ako je dobro pojedincu u organizaciji - svima je dobro -0.83 0.84 0.06 0.31

U procesu upravljanja jako su važne osobe od povjerenja 0.83 -0.02 0.02 0.05

Pouzdani suradnici su ključne osobe za pomoć u vrhu odlučivanja 0.75 -0.05 -0.01 0.18

Dijelove manje važnih poslova treba rasporediti manje utjecajnim osobama -0.37 -0.02 0.11 0.89

Marljivi suradnici često svojim radom osiguraju vrijednost organizaciji 0.62 -0.14 0.03 0.36

Svaka dobra organizacija počiva na dobrim šefovima 0.12 -0.02 -0.10 0.75

Vođenje manjih segmenata posla treba dati dobrim radnicima 0.15 0.07 -0.07 0.65

Bez osoba koje kvalitetno prenose zadatke poslovanje je nemoguće 0.55 0.00 0.03 0.29

Bez odabira pravih informacija konkretni poslovi se ne mogu izvršiti 0.70 0.00 0.17 0.02

Određeni postupci trebaju biti potpuno neovisni o ciljevima organizacije 0.07 -0.14 0.69 0.18

Poželjno je postojanje pojedinaca koji su potpuno izvan sistema organizacije 0.20 -0.16 0.72 -0.03

Dobro je u organizaciji imati osobe za veći broj raznih operativnih poslova 0.71 -0.10 0.39 -0.10

Dobar dio ljudskih resursa mora biti na raspolaganju po potrebi upravljača 0.46 0.09 0.51 -0.21

Veći broj poslova ne zahtijeva preveliki utjecaj u odlučivanju -0.22 0.21 0.85 -0.11

Dobro je što veći broj poslova ne zahtijeva složenije kompetencije -0.32 0.11 0.79 0.09

OBQ1 OBQ2 OBQ3 OBQ4

OBQ1 1.00 0.63 0.58 0.67

OBQ2 0.63 1.00 0.60 0.60

OBQ3 0.58 0.60 1.00 0.55

OBQ4 0.67 0.60 0.55 1.00

Ovako opisan ovaj mehanizam predstavlja vodstvo. Drugi faktor opisan je varijablama:

korištenje prilika je gotovo uvijek opravdano i dobro (0.73), dobrobit organizacije mora

uvijek biti na prvom mjestu (0.59), dobar dio pojedinačnih djelovanja u osobnu korist je

opravdan (0.92), ako je dobro pojedincu u organizaciji – svima je dobro (0.84). Ovako opisan

mehanizam predstavlja oportunizam.

Treći faktor opisan je slijedećim varijablama: određeni postupci trebaju biti potpuno

neovisni o ciljevima organizacije (0.69), poželjno je postojanje pojedinaca koji su potpuno

izvan sistema organizacije (0.72), dobar dio ljudskih resursa mora biti na raspolaganju po

potrebi upravljača (0.51), veći broj poslova nje zahtijeva preveliki utjecaj u odlučivanju

(0.85), dobro je što veći boj poslova ne zahtijeva složenije kompetencije (0.79). Ovako opisan

ovaj mehanizam predstavlja liderstvo.

82

Četvrti faktor opisan je slijedećim varijablama: dijelove manje važnih poslova treba

rasporediti manje utjecajnim osobama (0.89), svaka dobra organizacija počiva na dobrim

šefovima (0.75), vođenje manjih segmenata posla treba dati dobrim radnicima (0.65). Ovako

opisan mehanizam predstavlja delegiranje.

Rezultati analize pokazali su kod faktora vodstva blagu bipolarnu distribuciju prema

pozitivnim vrijednostima što znači da se uzorak polarizira u smislu „vođa ili ne“. Ostali

faktori su normalno distribuirani. Pozitivne korelacije između faktora, srednje i visoke te

ujednačene vrijednosti pokazuju da je riječ o homogenom prostoru. Faktor vodstva u

korelaciji je sa faktorom oportunizma (0.63), faktorom liderstva (0.58) i faktorom delegiranja

(0.67). Faktor oportunizma u korelaciji je sa faktorom vodstva (0.63), faktorom liderstva

(0.60) i faktorom delegiranja (0.60). Faktor liderstva je u korelaciji sa faktorom vodstva

(0.58), sa faktorom oportunizma (0.60), faktorom delegiranja (0.55). Faktor delegiranja je u

korelaciji sa faktorom vodstva (0.67), faktorom oportunizma (0.60) i faktorom liderstva

(0.55).

U rezultatima faktorske analize u prostoru kulturoloških dimenzija vidljiva su dva

latentna mehanizma tj. faktora odgovorna za varijacije početnih indikatora. Prvi faktor opisan

je slijedećim varijablama: ponašanje u zajednici zahtijeva prihvaćanje uobičajenih obrazaca

(0.43), svaka organizacija mora uspostaviti svoj skup pravila (0.84), da nema pravne

regulacije odnosa socijalna zajednica bi se brzo raspala (0.78), ponašanje suprotno pravilima

treba strogo sankcionirati (0.62), uvijek i na sve načine treba uvažavati zajednički interes

(0.96), djelovanje oko interesa s više uključenih ljudi treba jasno dogovoriti (0.93), trebalo bi

definirati precizne standarde za sva ljudska djelovanja (0.76), čovjek treba težiti znanju u

svim svojim aktivnostima (0.84), pravila i zakone trebaju donositi isključivo izrazito

kompetentne osobe (0.70), sukladno znanjima i spoznajama trebaju se svi ponašati (0.53).

Ovako opisan ovaj mehanizam predstavlja konvencije. Drugi faktor opisan je slijedećim

varijablama: ljudi trebaju jako jako paziti što govore (0.83), neke stvari oko nas nipošto ne bi

trebali dodirivati (1.02), određene aktivnosti svakako treba zabraniti (0.99), tradicija je jedna

od najvažnijih stečevina ljudskog roda (0.53), običaji su izuzetno poželjni za reguliranje

odnosa s drugim ljudima (0.41). Ovako opisan mehanizam predstavlja oprez.

Rezultati analize pokazali su kod oba mehanizma kulturoloških dimenzija distribuciju

uniformnog tipa jer nema izražene vrijednosti oko aritmetičke sredine. S obzirom na

specifičnost fenomena o kojima je riječ, to je bilo za očekivati. Ujednačene pozitivne

korelacije visoke vrijednosti (0.80) između faktora pokazuju da je riječ o homogenom

prostoru.

83

Tablica 3. Orthoblique pozicija kulturoloških dimenzija

Indikatori / faktori OBQ1 OBQ2

Ljudi trebaju jako jako paziti što govore 0.02 0.83

Neke stvari oko nas nipošto ne bi trebali dodirivati -0.46 1.21

Određene aktivnosti svakako treba zabraniti -0.20 0.99

Tradicija je jedna od najvažnijih stečevina ljudskog roda 0.31 0.53

Običaji su izuzetno poželjni za reguliranje odnosa s drugim ljudima 0.37 0.41

Ponašanje u zajednici zahtijeva prihvaćanje uobičajenih obrazaca 0.43 0.37

Svaka organizacija mora uspostaviti svoj skup pravila 0.84 0.04

Da nema pravne regulacije odnosa socijalna zajednica bi se brzo 0.78 0.07

Ponašanje suprotno pravilima treba strogo sankcionirati 0.62 0.14

Uvijek i na sve načine treba uvažavati zajednički interes 0.96 -0.15

Djelovanje oko interesa s više uključenih ljudi treba jasno dogovoriti 0.93 -0.08

Trebalo bi definirati precizne standarde za sva ljudska djelovanja 0.76 0.07

Čovjek treba težiti znanju u svim svojim aktivnostima 0.84 0.00

Pravila i zakone trebaju donositi isključivo izrazito kompetentne osobe 0.70 0.12

Sukladno znanjima i spoznajama trebaju se svi ponašati 0.53 0.29

OBQ1 OBQ2

OBQ1 1.00 0.80

OBQ2 0.80 1.00

Tablica 4. Orthoblique pozicija motivacijskih dimenzija

Indikatori / faktori OBQ1 OBQ2 OBQ3

Svaki čovjek treba težiti biti na samom vrhu socijalne zajednice 0.20 0.04 0.48

Politički vođe su uvijek najsposobniji ljudi u nekom društvu 0.07 0.88 -0.01

Ljudi na vlasti trebaju odlučivati u ime svih ljudi u zajednici -0.07 0.81 0.31

Preuzimanje odgovornosti je najvažnija stvar u politici -0.12 -0.06 0.85

Ljudi bi trebali svoju političku poziciju ograničiti na opoziciju -0.14 0.21 0.84

Visoko kompetentni pojedinci se obično suprotstavljaju vlasti 0.13 -0.04 0.69

Iz pozicije izvan vlasti puno bolje se pripremaju kvalitetne odluke 0.47 -0.13 0.33

U društvu je najbolje djelovati kritički jer to izuzetno pomaže u 0.68 -0.03 0.17

Najbolje je politički stajati po strani 0.88 0.37 -0.41

Najsposobniji pojedinci bi trebali čekati pravi trenutak za promociju 0.83 -0.05 -0.06

Prava politička rješenja uvijek su rezultat odgovarajućeg dogovora 0.63 -0.04 0.06

Treba dobro promisliti kome se priključiti jer to donosi obaveze i 0.38 -0.42 0.40

OBQ1 OBQ2 OBQ3

OBQ1 1.00 -0.08 0.57

OBQ2 -0.08 1.00 -0.03

OBQ3 0.57 -0.03 1.00

U rezultatima faktorske analize u prostoru motivacijskih dimenzija vidljiva su tri

latentna mehanizma tj. faktora odgovorna za varijacije početnih indikatora. Prvi faktor opisan

je slijedećim varijablama: bol čovjeka tjera da traži rješenja kako bi je sanirao (0.83), gladan i

žedan čovjek bavi se isključivo potragom za potrebnim resursima (0.98), većina ljudi prije

svega želi sigurnost od bilo kakvog ugrožavanja (0.93), reprodukcija je najvažniji motiv

čovjeka u prošlosti i danas (0.62), ugodan život je naprosto bezuvjetna potreba čovjeka (0.49).

Ovako opisan mehanizam predstavlja primarne motive. Drugi faktor opisan je slijedećim

varijablama: materijalne i druge nagrade jesu i trebaju biti izuzetno važne ljudima (0.81),

priznanja u socijalnoj okolini posebno su dobrodošla (0.57), status koji čovjek postigne

najvažnija je stvar u životu (1.08), zadovoljstvo je vrhunac ljudskih djelovanja (0.53).

84

Ovako opisan mehanizam predstavlja sekundarne motive. Treći faktor opisan je

slijedećim varijablama: ugodan život je naprosto bezuvjetna potreba čovjeka (0.49), umjetnost

je nešto bez čega ljudi nisu ljudi u potpunosti (1.07), znanost je uvijek bila najvažniji pokretač

čovjeka (0.93), napredak u svakom smislu je krajnji cilj čovjeka (0.57). Ovako opisan

mehanizam predstavlja tercijarne motive.

Rezultati analize pokazali su kod faktora primarnih motiva blagu bipolarnu distribuciju

prema pozitivnim vrijednostima što bi značilo da se uzorak polarizira u onosu na primarne

motive. Ostali faktori su normalno distribuirani. Pozitivne korelacije između faktora, srednjih

i visokih vrijednosti te ujednačene pokazuju da je riječ o homogenom prostoru. Faktor

primarnih motiva u pozitivnoj korelaciji je sa faktorom sekundarnih (0.62) i faktorom

tercijarnih motiva (0.68).

Faktor sekundarnih motiva u pozitivnoj je korelaciji sa faktorom primarnih (0.62) i

faktorom tercijarnih motiva (0.59) a faktor tercijarnih motiva u pozitivnoj je korelaciji sa

faktorom primarnih motiva (0.68) i faktorom sekundarnih motiva (0.59). Iz prethodnog se vidi

kako je riječ o homogenoj grupi što znači da ako utječemo na jedan mehanizam, u pravilu

utječemo na sve, s napomenom da je nešto viša vrijednost korelacije sekundarnih i tercijarnih

motiva sa faktorom primarnih motiva.

U rezultatima faktorske analize u prostoru dimenzija iskoristivosti potencijala vidljiva

su tri latentna mehanizma tj. faktora odgovorna za varijacije početnih indikatora. Prvi faktor

opisan je slijedećim varijablama: rad strojeva je ne samo koristan već i fascinantan (0.50),

tehnika i tehnologija će mnogo značiti za budućnost čovjeka (0.78), iskorištavanje resursa iz

okoline uz očuvanje okoliša je najvažnija zadaća (0.77), medicina je jedno od ključnih

sredstava egzistencije čovjeka (0.81), svakom živom biću (čovjeku, životinji,…) treba

pristupati individualno (0.83). Također i: prirodna biljna bogatstva su iznimno velikog

potencijala (0.86) šume i drvo su plemeniti materijali i od iznimne su važnosti (0.85), pravna

regulativa u području financija je najvažnija stavka današnjeg svijeta (0.41), edukacija

predstavlja glavnu pokretačku snagu svakog društva (0.74), znanje je najvažniji resurs

današnje politike (0.38), ljudi danas previše filozofiraju za razliku od prijašnjih vremena

(0.50). Ovako opisan mehanizam predstavlja tehnologiju. Drugi faktor opisan je slijedećim

varijablama: genetskim oblikovanjem čovjek će dosegnuti neslućene domete (0.41), glazba i

njihove kombinacije su jedine prave vrijednosti (0.86), kultura, religija i povijest su

prevladane kategorije (0.89). Ovako opisan mehanizam predstavlja umjetnost.

85

Treći faktor opisan je slijedećim varijablama: svijet oko nas je podložan jasnim prirodnim

zakonima (0.62), veći broj problema i zadataka se može riješiti uz pomoć matematike (0.98),

živi svijet oko nas je organiziran na prepoznatljiv način (0.81). Ovako opisan mehanizam

predstavlja znanost.

Rezultati analize pokazali su kod faktora tehnologije postojanje blage bipolarne

distribucije ka pozitivnim vrijednostima što znači da je uzorak u suštini polariziran na „za“ i

protiv“ u odnosu na tehnologiju.

Tablica 5. Orthoblique pozicija iskoristivosti potencijala

Indikatori / faktori OBQ1 OBQ2 OBQ3

Svijet oko nas je podložan jasnim prirodnim zakonima 0.24 0.00 0.62

Veći broj problema i zadataka se može riješiti uz pomoć matematike -0.59 0.16 0.98

Živi svijet oko nas je organiziran na prepoznatljiv način 0.06 -0.06 0.81

Rad strojeva je ne samo koristan već i fascinantan 0.50 -0.06 0.41

Tehnika i tehnologija će mnogo značiti za budućnost čovjeka 0.78 -0.08 0.20

Iskorištavanje resursa iz okoline uz očuvanje okoliša je najvažnija zadaća 0.77 -0.07 0.13

Medicina je jedno od ključnih sredstava egzistencije čovjeka 0.81 -0.03 0.05

Genetskim oblikovanjem čovjek će dosegnuti neslućene domete 0.39 0.41 -0.04

Svakom živom biću (čovjeku, životinji,…) treba pristupati individualno 0.83 0.07 -0.04

Prirodna biljna bogatstva su iznimno velikog potencijala 0.86 0.11 -0.12

Životinjski svijet je neiscrpan rezervoar hrane za čovjeka -0.01 0.79 -0.23

Šume i drvo su plemeniti materijali i od iznimne su važnosti 0.85 0.05 -0.07

Pravna regulativa u području financija je najvažnija stavka današnjeg svijeta 0.41 0.27 0.14

Edukacija predstavlja glavnu pokretačku snagu svakog društva 0.74 0.06 0.11

Znanje je najvažniji resurs današnje politike 0.38 0.29 0.09

Ljudi danas previše filozofiraju za razliku od prijašnjih vremena 0.50 0.35 -0.08

Spisateljstvo, slikarstvo, glazba i njihove kombinacije su jedine prave vrijednosti -0.32 0.86 0.09

Kultura, religija i povijest su prevladane kategorije -0.28 0.89 0.04

OBQ1 OBQ2 OBQ3

OBQ1 1.00 0.53 0.60

OBQ2 0.53 1.00 0.48

OBQ3 0.60 0.48 1.00

Korelacije između faktora su pozitivne, ujednačene i osrednje , dakle riječ je o

homogenom prostoru. Faktor tehnologije je pozitivnoj korelaciji sa faktorom umjetnosti

(0.53) no viša vrijednost korelacije je sa faktorom znanosti (0.60). Faktor umjetnosti je u

pozitivnoj korelaciji sa tehnologijom (0.53) i nešto manje sa faktorom znanosti (0.48). Faktor

znanost je u pozitivnoj korelaciji sa tehnolgijom (0.60) i manje sa faktorom umjetnosti (0.48).

U rezultatima faktorske analize u prostoru ekonomskih dimenzija vidljiva su tri latentna

mehanizma tj. faktora odgovorna za varijacije početnih indikatora. Prvi faktor opisan je

slijedećim varijablama: novac uvijek omogućava visoki status u društvu (0.66), velika

materijalna bogatstva su izuzetno poželjna stvar u životu (0.84), vrijednosti u novcu treba

pretvoriti u materijalno bogatstvo (0.93), ulaganja u nekretnine i skupocjenosti su izuzetno

dobra stvar (0.81). Ovako opisan mehanizam predstavlja djelovanje.

86

Tablica 6. Orthoblique pozicija ekonomskih dimenzija

Indikatori / faktori OBQ1 OBQ2 OBQ3

Bez novca kao opće vrijednosti čovječanstvo bi bilo posve 0.04 0.21 0.49

Sve je na prodaju za novac, samo je pitanje cijene -0.02 0.26 0.63

Veliki dio svog vremena čovjek treba posvetiti pribavljanju što više 0.17 -0.19 0.80

Novac uvijek omogućava visoki status u društvu 0.66 -0.01 0.25

Velika materijalna bogatstva su izuzetno poželjna stvar u životu 0.84 -0.23 0.22

Vrijednosti u novcu treba pretvoriti u materijalno bogatstvo 0.93 -0.09 -0.04

Ulaganja u nekretnine i skupocjenosti su izuzetno dobra stvar 0.81 0.22 -0.33

Materijalna bogatstva omogućavaju veliki stupanj sigurnosti 0.51 0.55 -0.34

Samo visok ekonomski status omogućava dobro školovanje -0.09 0.74 -0.03

Visoka pozicija u društvu je direktno vezana za visok ekonomski 0.03 0.79 0.03

Ekonomski visoko pozicionirani čovjek je slobodniji od drugih ljudi -0.02 0.79 0.09

Psiho-fizičko zdravlje je direktno uvjetovano ekonomskim statusom -0.13 0.72 0.17

OBQ1 OBQ2 OBQ3

OBQ1 1.00 0.57 0.48

OBQ2 0.57 1.00 0.38

OBQ3 0.48 0.38 1.00

Drugi faktor opisan je slijedećim varijablama: materijalna bogatstva omogućavaju veliki

stupanj sigurnosti (0.55), samo visok ekonomski status omogućava dobro školovanje (0.74),

visoka pozicija u društvu je direktno vezana za visok ekonomski status (0.79), ekonomski

visoko pozicionirani čovjek je slobodniji od drugih ljudi (0.79), psiho-fizičko zdravlje je

direktno uvjetovano ekonomskim statusom (0.72). Ovako opisan, ovaj mehanizam predstavlja

posljedice. Treći faktor opisan je slijedećim varijablama: bez novca kao opće vrijednosti

čovječanstvo bi bilo posve nerazvijeno (0.49), sve je na prodaju za novac, samo je pitanje

cijene (0.63), veliki dio svog vremena čovjek treba posvetiti pribavljanju što više novca

(0.80). Ovako opisan, ovaj mehanizam predstavlja sredstva.

Rezultati analize pokazali su normalnu distribuciju faktora. Korelacije između faktora su

homogene i ujednačene ali niže nego u ostalim prostorima što znači da nije tolika povezanost

između njih. Faktor djelovanja u pozitivnoj je korelaciji sa faktorom posljedica (0.57) i nešto

manje sa faktorom sredstava (0.48). Faktor posljedica je u pozitivnoj korelaciji sa faktorom

djelovanja (0.57) a nešto manje sa faktorom sredstava (0.38) dok je faktor sredstava u

pozivnoj korelaciji sa faktorom djelovanja (0.48) i nešto manje sa faktorom posljedica (0.38).

U rezultatima faktorske analize u prostoru političkih dimenzija vidljiva su tri latentna

mehanizma tj. faktora odgovorna za varijacije početnih indikatora. Prvi faktor opisan je

slijedećim varijablama: iz pozicije izvan vlasti puno bolje se pripremaju kvalitetne odluke

(0.47), u društvu je najbolje djelovati kritički jer to izuzetno pomaže u odlukama (0.68),

najbolje je politički stajati po strani (0.88). Također i: najsposobniji pojedinci bi trebali čekati

pravi trenutak za promociju (0.83), prava politička rješenja uvijek su rezultat odgovarajućeg

dogovora (0.63). Ovako opisan, ovaj mehanizam predstavlja regulaciju.

87

Tablica 7. Orthoblique pozicija političkih dimenzija

Indikatori / faktori OBQ1 OBQ2 OBQ3

Svaki čovjek treba težiti biti na samom vrhu socijalne zajednice 0.20 0.04 0.48

Politički vođe su uvijek najsposobniji ljudi u nekom društvu 0.07 0.88 -0.01

Ljudi na vlasti trebaju odlučivati u ime svih ljudi u zajednici -0.07 0.81 0.31

Preuzimanje odgovornosti je najvažnija stvar u politici -0.12 -0.06 0.85

Ljudi bi trebali svoju političku poziciju ograničiti na opoziciju -0.14 0.21 0.84

Visoko kompetentni pojedinci se obično suprotstavljaju vlasti 0.13 -0.04 0.69

Iz pozicije izvan vlasti puno bolje se pripremaju kvalitetne odluke 0.47 -0.13 0.33

U društvu je najbolje djelovati kritički jer to izuzetno pomaže u 0.68 -0.03 0.17

Najbolje je politički stajati po strani 0.88 0.37 -0.41

Najsposobniji pojedinci bi trebali čekati pravi trenutak za promociju 0.83 -0.05 -0.06

Prava politička rješenja uvijek su rezultat odgovarajućeg dogovora 0.63 -0.04 0.06

Treba dobro promisliti kome se priključiti jer to donosi obaveze i 0.38 -0.42 0.40

OBQ1 OBQ2 OBQ3

OBQ1 1.00 -0.08 0.57

OBQ2 -0.08 1.00 -0.03

OBQ3 0.57 -0.03 1.00

U terminima klika (Bonacin, Bilić i Bonacin, 2008), ovaj latentni mehanizam također se

često artikulira i kao regulativna klika, odgovorna za priklanjanje jednoj od ostale dvije.

Drugi faktor opisan je slijedećim varijablama: politički vođe su uvijek najsposobniji ljudi u

nekom društvu (0.88), ljudi na vlasti trebaju odlučivati u ime svih ljudi u zajednici (0.81),

treba dobro promisliti kome se priključiti jer to donosi obaveze i posljedice (-0.42). Ovako

opisan mehanizam predstavlja vlast. U terminima klika ovaj latentni mehanizam također se

često artikulira i kao funkcionalna klika koja preuzima odgovornost za postignuće. Treći

mehanizam opisan je slijedećim varijablama: svaki čovjek treba težiti biti na samom vrhu

socijalne zajednice (0.48), preuzimanje odgovornosti je najvažnija stvar u politici (0.85), ljudi

bi trebali svoju političku poziciju ograničiti na opoziciju (0.84), visoko kompetentni pojedinci

se obično suprotstavljaju vlasti (0.69). Ovako opisan mehanizam predstavlja oporbu. U

terminima klika ovaj latentni mehanizam također se često artikulira i kao oporbena klika koja

sustavno pokazuje tendenciju preuzimanja odgovornosti za postignuće, ali je aktualno nema.

Rezultati analize pokazali su normalnu distribuciju faktora. Korelacija između faktora

regulacije i faktora oporbe je pozitivna ali srednje vrijednosti (0.57). Korelacija između

faktora regulacije i faktora vlasti je negativna (-0.8). Korelacija između faktora vlasti i faktora

oporbe je također negativna (-0.03) no zanemarivo. Svi faktori su normalno distribuirani.

88

7.2. Faktorizacija druge razine

Radi razumijevanja odnosa, ali i za potrebe kanoničke korelacijske analize ponovo je

izvedena faktorska analiza, ovaj put na prethodno dobivenih 20 faktora socijalnih atributa.

Rezultati analize pokazali su postojanje tri faktora drugog reda.

Tablica 8. Orthoblique pozicija socioloških atributa

Faktori OBQ1 OBQ2 OBQ3

SD01 0.92 -0.14 -0.01

SD02 0.03 0.54 -0.40

SD03 0.33 0.73 0.27

SD04 -0.03 0.37 -0.44

SD05 0.50 0.43 0.99

SD06 -0.29 0.63 -0.24

KD01 0.94 -0.14 0.02

KD02 0.89 0.04 0.07

PD01 0.67 0.17 -0.10

PD02 -0.32 0.69 0.07

PD03 0.70 0.16 -0.13

ED01 0.27 0.00 -0.64

ED02 0.43 0.01 -0.40

ED03 -0.07 0.11 -0.72

MD01 0.88 -0.22 -0.06

MD02 0.56 0.18 -0.28

MD03 0.84 -0.03 0.03

ID01 0.89 -0.23 -0.07

ID02 0.68 0.33 0.04

ID03 0.65 0.08 -0.07

OBQ1 OBQ2 OBQ3

OBQ1 1.00 0.10 -0.59

OBQ2 0.10 1.00 -0.27

OBQ3 -0.59 -0.27 1.00

(SD01 – SD06 = faktori socijalne stratifikacije, KD01 – KD03 = faktori kulturološki, PD01 – PD03 = faktori političkog

djelovanja, ED01 – ED03 = edukacijski potencijal, MD01 – MD02 = motivacija, ID01 – ID03 = iskoristivost)

Rezultati analize pokazali su postojanje tri faktora drugog reda. Prvi faktor opisan je

slijedećim varijablama: edukacijski status - SD01 (0.92), oprez – KD01 (0.94), djelovanje –

KD02 (0.89), regulacija – PD01 (0.67), posljedice – ED02 (0.43), primarni motivi – MD01

(0.88), sekundarni motivi – MD02 (0.56), tercijarni motivi – MD03 (0.84), tehnologija – ID01

(0.89), znanost – ID02 (0.68), umjetnost – ID03 (0.65).

89

Ovako opisan ovaj mehanizam predstavlja djelovanje znanjem. Drugi faktor opisan je

slijedećim varijablama: pasivni upravljački materijalni status – SD02 (0.54), mikro politički

status – SD03 (0.74), konvencije– SD06 (0.63), vlast – PD02 (0.69). Ovako opisan

mehanizam predstavlja lokalno političko djelovanje. Treći faktor opisan je slijedećim

varijablama: makropolitički status – SD04 (-0.44), socijalni aktivitet – SD05 (0.99),

djelovanje – ED01 (-0.64), sredstva – ED03 (-0.72). Ovako opisan mehanizam predstavlja

nepromišljeno djelovanje.

Faktor djelovanja znanjem u pozitivnoj je korelaciji sa faktorom lokalnog političkog

djelovanja no vrijednost korelacije nije velika dok je u negativnoj korelaciji srednje

vrijednosti sa faktorom nepromišljenog djelovanja. Faktor lokalnog političkog djelovanja je u

pozitivnoj korelaciji niske vrijednosti sa faktorom djelovanja znanjem a negativnoj srednje

vrijednosti sa faktorom nepromišljenog djelovanja. Faktor nepromišljenog djelovanja je u

negativnoj korelaciji srednje vrijednosti sa faktorom djelovanja znanjem i negativnoj

korelaciji nešto niže vrijednosti sa faktorom lokalnog političkog djelovanja.

90

7.3. Kanoničke relacije

Kako se vidi iz prethodnoga, faktorskom analizom dobivena su početna 406 entiteta

projicirana na faktore to jest dobivene su faktorske vrijednosti ispitanika. U skladu s temom

rada, dobivena četiri faktora upravljačkog potencijala stavljena su u odnos s ostalih 20

atributa socijalnog statusa, dakle izvedena je kanonička korelacijska analiza.

Tablica 9. Rezultati kanoničke korelacijske analize i analize redundancije

Testiranje značajnosti kanoničkih funkcija

NO. R R2 HI DF WILKS PROB.

1 0.94 0.88 1040.70 80.00 0.07 0.00

2 0.61 0.37 220.78 57.00 0.57 0.00

3 0.26 0.07 41.55 36.00 0.90 0.25

4 0.19 0.04 14.84 17.00 0.96 0.61

Faktorska struktura lijevog seta

Kan1 Kan2

SD01 0.97 -0.03

SD02 0.29 0.75

SD03 0.14 0.68

SD04 0.29 0.41

SD05 -0.11 0.05

SD06 -0.14 0.55

KD01 0.92 -0.09

KD02 0.84 0.04

PD01 0.68 0.35

PD02 -0.35 0.54

PD03 0.75 0.16

ED01 0.60 0.32

ED02 0.62 0.24

ED03 0.35 0.37

MD01 0.90 -0.10

MD02 0.68 0.29

MD03 0.75 0.08

ID01 0.91 -0.08

ID02 0.61 0.36

ID03 0.65 0.25

OB.VAR. 0.41 0.13

TOT.VAR. 58.09 %

RED.VAR. 0.36 0.05

TOT.VAR. 40.71 %

91

Faktorska struktura desnog seta

Kan1 Kan2

HD01 0.99 -0.16

HD02 0.72 0.55

HD03 0.68 0.53

HD04 0.71 0.30

OB.VAR. 0.62 0.17

TOT.VAR. 100.00 %

RED.VAR. 0.54 0.06

TOT.VAR. 61.41 %

Rezultati kanoničke korelacijske analize pokazali su postojanje dva kanonička faktora.

Prvi kanonički faktor u prostoru lijevog seta – sociološki atributi, opisan je slijedećim

varijablama: opći i edukativni status - SD01 (0,97), konvencije - KD01 (0,92), oprez/strah -

KD02 (0,84), regulacija - PD01 (0,68), oporba - PD03 (0,75), djelovanje - ED01 (0,60),

posljedica - ED02 (0,62), primarni motivi - MD01 (0,90), sekundarni motivi - MD02 (0,68),

tercijarni motivi - MD03 (0,75), tehnologija - ID01 (0,91), umjetnost - ID02 (0,61), znanost -

ID03 (0,65). U prostoru desnog seta – hijerarhijski upravljački potencijal, prvi kanonički

faktor opisan je varijablama: vodstvo - HD01 (0,99), oportunizam - HD02 (0,72), liderstvo -

HD03 (0,68), delegiranje - HD04 (0,71) i negativna varijabla vlast - PD02 (-0,35). Na osnovu

prethodno opisanog ovaj faktor predstavlja vodstvo. Drugi kanonički faktor u prostoru lijevog

seta - sociološki atributi, opisan je slijedećim varijablama: makropolitički status – SD04

(0.41), socijalna aktivnost – SD06 (0.55), vlast – PD02 (0.54), sredstvo – ED03 (0.37). U

prosoru desnog seta – hijerarhijski upravljački potencijal, drugi kanonički faktor opisan je

slijedećim varijablama: vodstvo – HD01 (- 0.16), oportunizam – HD02 (0.55), liderstvo –

HD03 (0.53), delegiranje – HD04 (0.30). Na osnovu prethodno opisanog ovaj faktor

predstavlja liderstvo.

92

8. Rasprava

Čitav uvodni tekst a posebno svijet kojeg se tiče, nameće svu silu zapravo

egzistencijalnih pitanja poput onog kojim se pitamo kakvog traga ostavlja moderno

potrošačko društvo na budućim upravljačima ili kako ta studentska populacija doživljava

politiku, iskoristivost potencijala ili upravo ono što ih čeka – upravljački materijalni status?

Postoje li oni nevidljivi mehanizmi koji „drmaju“ tom populacijom? Ako postoje, koji su?

Ako znamo koji su, što s njima? Prema rezultatima faktorske analize u prostoru ti mehanizmi

postoje u svim istraživanim domenama, pokazali su se i njihovim tumačenjem dobivamo

izvanrednu, iskoristivu sliku društva praktično „iz očiju“ upravo tog dijela društva koje nas je

zanimao. Očito je da studentska populacija u svojoj nutrini „osjeća svaku i najmanju kost“

društva kojeg je dio.

U prostoru makrosociološke stratifikacije pokazalo se postojanje 6 latentnih

mehanizama što znači da unutar društva djeluje šest naizgled prikrivenih mehanizama koji,

upravljaju i baš poput gravitacije, djeluju u pozadini ali čvrsto, u skladu s prirodom tj. kao

prirodni zakoni. Upravo o tim i ostalim dobivenim mehanizmima ovise vrijednosti pojedinaca

na indikatorima i relacije indikatora. U konkretnom slučaju, od početnih 39 indikatora dobili

smo 6 i to na slijedeći način.

Prvi mehanizam odnosi se na edukativni status. Očita je jaka uloga edukacije u slučaju

ove populacije. Očito je kako u populaciji uzorka postoji svijest o tome da svi trebaju

obrazovanje koje usput daje mogućnost boljeg radnog mjesta, da je učenje usko vezano s

odgojem u smislu prijenosa vrijednosti. Pri tom postoji sklonost kontaktima s brojnim i

različitim ljudima, koji uvažavaju stavove i mišljenja a očita je i potreba uspostavljanja čestih

i čvrstih odnosa s drugim ljudima. Uz to, znanje koje se dobije koristi se za opću dobit a

profesionalnost jamči uspjeh u poslu. Populacija posjeduje svijest o potrebi izgradnje vlastitog

stila i preuzimanja dijela odlučivanja na sebe i to na način da bi neki (možda oni) bolje vodili

institucije.

Postojanje bipolarne distribucije prema pozitivnim vrijednostima (i to u slučaju

studenata!!!) znači da unutar uzorka postoji strogo polariziranje na „za“ i protiv“ kad je riječ o

edukaciji. Nema indiferentnih. Mehanizam je podijelio entitete na dvije grupe pri čemu ona

„za“ definira edukacijski status pozitivno a ona druga negativno, što znači da ovi drugi imaju

neke druge razloge zašto su tu. Na primjer, svjesni su važnosti edukacije, htjeli bi diplomu ali

ne bi baš rado učili. Mogli bismo pretpostaviti da ih je netko generalno dobro informirao o

važnosti edukacije, ali ne uvijek i načinu kako se edukaciji prilazi.

93

Moglo bi se istražiti, no vjerojatno je s obzirom na prostor i vrijeme ovog istraživanja,

primarna socijalizacija uzorka bila čvrsta i stabilna i valjane informacije pravovremeno došle

do pravog subjekta. Važnost informacija u životu i na tržištu dobro im je predstavljena te

način edukacije do tog trenutka dobro sproveden. Svijest o važnosti je opstala, no razlozi

edukacije su ipak povezani sa više faktora. Ostali faktori su normalno distribuirani Što to

znači? Pa znači da smo svi mi u tome na određeni način upravo normalno distribuirani.

Pomalo gledamo na lokalnu zajednicu, pomalo na mjesto rođenja, pomalo smo aktivni u

politici itd... Faktor edukacijskog statusa je u laganoj pozitivnoj korelaciji sa faktorom

pasivnog upravljačkog materijalnog statusa što je razumljivo jer su za edukaciju potrebna

određena materijalna sredstva te upravljački kapacitet (planiranje itd.) te ona zapravo direktno

u određenoj mjeri ovisi o određenim političkim procesima na višoj razini. To je zapravo poput

motora koji stalno radi, očekivanje... Edukaciju treba planirati, sam proces organizirati,

skupiti materijalne resurse, itd. Pozitivna korelacija niže vrijednosti sa faktorom

mikropolitičkog statusa ukazuje na utjecaj lokalne zajednice o kojoj načelno ovise materijalni

i psihosocijalni resrusi. Pozitivna korelacija manje vrijednosti sa faktorom makrosociološkog

statusa ukazuje na važnost gore spomenutih političkih procesa u društvu u kojem se odvija jer

jedan od mehanizama njegova održanja i razvoja. Danas možda manje no prije jer ljudi mogu

birati. Negativna korelacija iako male vrijednosti sa faktorom socijalne stratifikacije ukazuje

na to da što si educiraniji to se manje želiš baviti politikom. To je razumljivo. Više podatka

znači više informacija, više informacija znači više znanja a više znanja znači više spoznaja

(Bonacin i Bonacin, 2011). Spoznaje traže spoznaje a do njih se u vrhunskom smislu može

samo kroz umjetnost i znanost. Političari teško spoznaju novo, uz ono što su prethodno

naučili, jer se prvo neprekidno trude da dođu do vlasti a onda da upravljaju svim ostalim. Taj

faktor također negativno korelira u maloj vrijednosti sa faktorom mjesta rođenja. Znači li to

da se ipak treba odmaknuti od kuće, krenuti u svijet kako bi se nešto naučilo?!!. Primarnu

edukaciju u vidu odgoja može se i mora dobiti kod kuće, ali svijet je ogroman i neprekidno

emitira informacije. No s druge strane, može se ostati u jednoj prostoriji ako je u njoj telefon i

kompjuter i „ na konju si“. Sve ovisi o ambicijama i sposobnostima. Ali je rezultat različit!

Nadalje, faktor pasivnog upravljačkog materijalnog statusa povezan je osim sa faktorom

edukacijskog statusa i sa faktorom mikropolitičkog statusa (0.38), faktorom

makrosociološkog statusa (0.38), sa faktorom socijalne aktivnosti (0.34) i negativno sa

faktorom mjesta rođenja (-0.08). što očito znači da je u vezi sa mjesnom i globalnom

politikom te vlastitim uključenjem u političke procese i „potrebom micanja od kuće“.

94

Možda iz razloga zarade. Pri tom u populaciji očito postoji svijest o važanosti mikro i

makro politike te njihovoj ulogi u životu pripadnika populacije uzorka. Faktor

mikrosociološkog statusa povezan je sa faktorom pasivnog upravljačkog materijalnog statusa

(0.38), faktorom makrosociološkog statusa (0.27), nešto malo sa faktorom mjesta rođenja

(0.10) i sa faktorom socijalne aktivnosti (0.30). Očito je da će mehanizmi koji predstavljaju

lokalnu zajednicu biti u vezi sa faktorom pasivnog upravljačkog statusa. Sve za zajednicu.

Načelno gledajući, u današnjem svijetu se teško ide od vrha. Put ka upravljanju sastavljen je

od žutih opeka i ide od početka do vrha i pri tom ovisi o znanju i sposobnostima budućeg

upravljača, dostupnom vremenu i resursima. Znači prvo se „nešto čini“ na ovaj ili onaj način

za lokalnu zajednicu, leti se poput „pčelice Maje“ od cvijeta do cvijeta, lobira za ono što se

želi, eventualno se uključuje u neki projekt – socijalno se biva aktivan.

Faktor makrosociološkog statusa u pozitivnoj je korelacijji sa faktorom edukacijskog

statusa (0.21), faktorom pasivnog upravljačkog statusa (0.38), faktorom mikrosociološkog

statusa (0.27) te faktorom socijalne aktivnosti (0.35), dok je u nultoj korelaciji sa faktorom

mjesta rođenja (-0.08). Posve razumljivo. Globalna politika utječe na sve i izaziva feed-back

proces u smislu država – lokalnoj zajednici, lokalna zajednica – državi. Pri tom se očekuje da

se u tom uzajamnom djelovanju ne razmišlja previše o mjestu rođenja jer u tom slučaju ono

dođe kao spušteno sidro brodu. Čvrsto drži. Pa narod kaže: „Možeš izbrisati djevojku/momka

iz sela ali ne možeš selo iz djevojke/momka.

Faktor mjesta rođenja je u pozitivnoj korelaciji samo sa s faktorom mikrosociološkog

statusa (0.10) dok je sa svim ostalima u negativnoj korelaciji. To je također razumljivo.

Mjesto rođenja u ovakvim slučajevima mora biti vezano za lokalnu političku zajednicu jer

osoba kojoj je jako (previše) stalo do mjesta rođenja, gradi čitavu priču svog života oko tog

mjesta, znači u najbližoj, lokalnoj političkoj zajednici.

Faktor socijalne aktivnosti je u pozitivnoj korelaciji sa faktorom pasivnog upravljačkog

statusa (0.34), sa faktorom mikrosociološkog statusa (0.30) te faktorom makrosociološkog

statusa (0.35) dok je u negativnoj korelaciji sa faktorom edukacijskog statusa (-0.14) i

faktorom mjesta rođenja (-0.1), no zanemarljivo. Što to znači? U populaciji postoji svijest o

tome politika, bilo lokalna ili globalna, traži mobilnost. Očita je zbog čega je s druga dva

faktora u negativnoj korelaciji. U prvom slučaju, što je čovjek obrazovaniji manje će se baviti

politikom što znači da neće morati putovati i obrnuto a u drugom slučaju za ono što je

predmet zanimanja (povezivanje politike lokalnog i globalnog nivoa) nije bitno gdje je rođen

tj. postoji mišljenje u stilu „uvijek se mogu vratiti“, „bolje neka sidra ima“ itd.

95

U prostoru hijerarhijskog upravljačkog potencijala, pokazalo se postojanje četiri

latentna mehanizma tj. faktora odgovorna za varijacije početnih indikatora što znači da u

pozadini, unutar društva, unutar populacije uzorka postoji upravo četiri mehanizma koja su

odgovorna za ovo što je manifestno. Ponovo se treba podsjetiti da je riječ o studentima. Još

uče, primaju informacije, spoznaju a već su iskristalizirani načini upravljačkog djelovanja koji

postoje unutar uzorka. Svaki od njih ima po malo, unutar takvog modela hijerarhijskog

upravljačkog potencijala postoje prirodni zakoni i strukturiranje. Što to znači? Moglo bi se

zaključiti iz prethodnog kako populacija unutar uzorka vrlo dobro zna što je što a tko je tko u

društvu. A sad su na posljednjoj nesamostalnoj prekretnici.

Prvi dobiveni mehanizam predstavlja vodstvo. Svijest o potrebi pravog vođe unutar

organizacije je vrlo jasna, očito je poznato kako visoko pozicionirani „ljudi iz sjene“ često

bolje uočavaju dobra rješenja a jednako je dobra i slika o takvom istinskom upravljaču koji

svoje vizije i misije prenosi na podređene, sluša svoje pomoćnike, uskače i vodi kad treba i

čiji rezultati ovise o dobrom upravljanju ključnim segmentima. S tim u vezi je i koordinacija

ljudskim resursima i organizicijskim blokovima te čvrsta poveznica istih uz stalan nadzor i

direktnu kontrolu pojedinih segmenata. Kompetentno savjetovanje top menadžera, formiranje

ponekog privremenog voditelja projekta te pojedina direktna kontrola su neminovni.

Drugi dobiveni mehanizam predstavlja oportunizam. Unutar populacije postoji svijest o

tome kako je dobar dio pojedinačnih djelovanja u osobnu korist opravdan jer, kako što neki

pomalo primitivno zaključuju: „ako je dobro pojedincu (meni) u organizaciji – svima je

dobro“. Korištenje prilika je gotovo uvijek opravdano i dobro ali dobrobit organizacije mora

biti na prvom mjestu. Prema Wikipediji, oportunizam (lat. opportunus = povoljno,

odgovarajuće) označava prilagodbu na odgovarajuću specifičnu situaciju ili lokaciju.

Oportuno ponašanje nije uvijek u skladu s vlastitim principima, ali je korisno u pogledu na

probitačnost, na korištenje prednosti, pogotovo u političkom i društvenom kontekstu.

Zanimljivo je primjetiti da se ovakvi slojevi društva izdvajaju već u ovo vrijeme studenata.

Treći faktor predstavlja liderstvo. Očito postoji svijest u izabranoj populaciji o tome kako

veći broj poslova ne zahtijeva preveliki utjecaj u odlučivanju i kako postoje poslovi koji ne

zahtijevaju složenije kompetencije. Jasna je potreba za postojanjem pojedinaca potpuno izvan

sistema organizacije te određeni postupci trebaju biti potpuno neovisni o ciljevima

organizacije. Pri tom, dobar dio ljudskih resursa mora biti na raspolaganju po potrebi

upravljača. Što to znači? To znači da unutar populacije postoji mehanizam koji je predstavlja

svjesnost cjelokupne populacije da je vođa različit od lidera.

96

U čemu se sastoji razlika? Pa barem u tome što je u prvom slučaju ovaj prvi „čovjek iz

sjene“ dok se ne ukaže potreba, a onda djeluje, a ovaj drugi to može „probaviti“ školovanjem.

Jer što znači potreba za postojanjem pojedinaca potpuno izvan sistema? „Moj spas za me“?

(stara dječja igra). Sve ostalo ukazuje na „čiste upravljače“ bez imalo karizme vođe.

Četvrti faktor predstavlja delegiranje. Očito je postojanje svijesti o tome da se manje

važni poslovi moraju rasporediti manje utjecajnim osobama te da svaka dobra organizacija

počiva na dobrim šefovima. U svakom slučaju, vođenje manjih segmenata posla treba dati

dobrim radnicima. Rezultati analize pokazali su kod faktora vodstva blagu bipolarnu

distribuciju prema pozitivnim vrijednostima (kod studenata ?!!!) što znači da se uzorak

polarizira u smislu „vođa ili ne“. Uzorak je u tom smjeru i podijeljen. Što to znači? Vođe se

rađaju? Ostali faktori su normalno distribuirani. No to je razumljivo jer smo svi mi pomalo

oportunisti, pomalo delegiramo, pomalo samo lideri. Dakle, možemo naučiti biti lideri,

možemo naučiti biti oportunisti i delegirati i ne rađamo se takvima, no vođe se rađaju. Pošto

je riječ o latentnom mehanizmu, polarizacija ovog mehanizma (vodstva) nastaje jednako i iz

ponašanja samih vođa kao i onih koji to nisu jer vođe automatski polariziraju sve oko sebe.

Prostor koji ostane poslije toga prepušten je liderima.

Ostali faktori su normalno distribuirani. Pozitivne korelacije između faktora, srednje i

visoke te ujednačene vrijednosti pokazuju da je riječ o homogenom prostoru. To znači da ako

želimo, možemo provesti selekciju i usmjeravanje jer ako neko ima izražene karakteristike

vođe prema provedenom istraživanju, možemo ga selektirati i usmjeravati u određenom

specifičnom i potrebnom smjeru, itd. Homogenost je bitna informacija jer ako djeluješ na

jedan mehanizam u populaciji tada djeluješ i na ostale mehanizme. No u konkretnom slučaju

nije funkcionalna veza jer nije maksimalna pa se ne može djelovati u potpunosti. Utjecaj bi

trebao biti dugoročan, planski, strategijski. Riječ je o budućoj podjeli uloga koje su solidno

povezane ali ne funkcionalne.

Faktor vodstva u korelaciji je sa faktorom oportunizma, faktorom liderstva i faktorom

delegiranja što jednostavno znači da su svi vođe pomalo oportunisti, lideri i delegiraju

poslove.

Faktor oportunizma u korelaciji je sa faktorom vodstva, faktorom liderstva i faktorom

delegiranja, što isto tako znači da su svi oportunisti pomalo i vođe i lideri, te da delegiraju.

Faktor liderstva je u korelaciji sa faktorom vodstva, sa faktorom oportunizma, faktorom

delegiranja što znači da su svi lideri pomalo i vođe, oportunisti te da delegiraju.

Faktor delegiranja je u korelaciji sa faktorom vodstva, faktorom oportunizma i faktorom

liderstva. To znači da delegiranje zahtjeva i vodsvo i oportunizam i liderstvo.

97

U prostoru kulturoloških dimenzija vidljiva su dva latentna faktora odgovorna za

varijacije početnih indikatora, što dakako znači da dva mehanizma djeluju „u pozadini“,

naizgled nevidljiva no na temelju prirodnih zakona upravljaju svojom sferom.

Prvi mehanizam predstavlja konvencije. Obuhvaća svijest o tome kako uvijek i na sve

načine treba uvažavati zajednički interes te djelovanje oko interesa s više uključenih ljudi

treba jasno dogovoriti. Čovjek treba težiti znanju u svim svojim aktivnostima, svaka

organizacija mora uspostaviti svoj skup pravila, te kad ne bi bilo pravne regulacije odnosa

socijalna zajednica bi se brzo raspala. Treba definirati precizne standarde za sva ljudska

djelovanja, pravila i zakone trebaju donositi isključivo izrazito kompetentne osobe, ponašanje

suprotno pravilima treba strogo sankcionirati, sukladno znanjima i spoznajama trebaju se svi

ponašati, ponašanje u zajednici zahtijeva prihvaćanje uobičajenih obrazaca.

Moglo bi se reći kako je duboko u populaciju uzorka „usađeno“ poštovanje prema općim

(zakonskim ili izvanzakonskim) dogovorima bilo koje vrste. To je potpuno shvatljivo jer, na

kraju krajeva, kompletno društvo počiva na specifičnim i mnogim pravilima, a u novije

vrijeme upravo i na konvencijama međunarodnog tipa. Ukoliko si student i još učiš nisi

siguran kako će budućnost izgledati? Brine te količina i kvanteteta tvog znanja? Držiš se

konvencija i trudiš se sve saznati u tom pravcu. I oprezan si.

Drugi mehanizam predstavlja baš oprez. Indikatori pokazuju da: Očito neke stvari u

okolini ne bi nipošto trebali dodirivati a određene aktivnosti svakako treba zabraniti. Uz to

ljudi trebaju jako paziti što govore. Tradicija je jedna od najvažnijih stečevina ljudskog roda a

običaji izuzetno poželjni za reguliranje odnosa s drugim ljudima.

Rezultati analize pokazali su kod oba mehanizma kulturoloških dimenzija distribuciju

uniformnog tipa jer nema izražene vrijednosti oko aritmetičke sredine. Jednostavno rečeno,

čitava se populacija jednako „boji“ konvencija i jednako je oprezna. S obzirom na

specifičnost fenomena o kojima je riječ to je bilo za očekivati, jer i oprez i konvencije na

određeni način služe zaštiti društva.

Ujednačene pozitivne korelacije visoke vrijednosti između faktora pokazuju da je riječ o

homogenom prostoru što znači da možemo provesti selekciju i usmjeravanje jer ukoliko netko

ima izražene karakteristike vođe prema provedenom istraživanju, možemo ga selektirati i

usmjeravati u određenom specifičnom i potrebnom smjeru, itd. S obzirom da je riječ o

homogenom prostoru bitna je informacija, ako djeluješ na jedan mehanizam, kao i ranije,

djeluješ i na ostale, no također nije funkcionalna jer nije maskimalna. Utjecaj bi trebao biti

dugoročan, planski, strategijski... Riječ je o budućoj podjeli uloga koje su solidno povezane

ali ne i posve funkcionalne.

98

U prostoru motivacijskih dimenzija vidljiva su tri latentna faktora odgovorna za

varijacije početnih indikatora što naravno znači da u pozadini postoje tri mehanizma

odgovorna za ovo što je vidljivo u ovom prostoru.

Prvi mehanizam predstavlja primarne motive. Potpuno je jasno da se gladan i žedan

čovjek bavi isključivo potragom za potrebnim resursima i da većina ljudi prije svega želi

sigurnost od bilo kakvog ugrožavanja. Osim toga, razumljivo je kako bol čovjeka tjera da

traži rješenja kako bi je sanirao a reprodukcija je bila najvažniji motiv čovjeka u prošlosti, a i

danas je, te ugodan život je naprosto bezuvjetna potreba čovjeka. Drugi mehanizam

predstavlja sekundarne motive. Očito je kako je status koji čovjek postigne najvažnija stvar u

životu i uopće kako materijalne i druge nagrade jesu i trebaju biti izuzetno važne ljudima s

tim da su priznanja u socijalnoj okolini posebno dobrodošla. Na kraju, zadovoljstvo u raznim

oblicima je vrhunac ljudskih djelovanja. Treći mehanizam predstavlja tercijarne motive.

Populacija je svjesna kako je umjetnost nešto bez čega ljudi nisu ljudi u potpunosti pri čemu

je znanost uvijek bila najvažniji pokretač čovjeka, napredak u svakom smislu njegov krajnji

cilj a ugodan život naprosto bezuvjetna potreba.

Rezultati analize pokazali su kod faktora primarnih motiva blagu bipolarnu distribuciju

prema pozitivnim vrijednostima što bi značilo da se uzorak polarizira u odnosu na primarne

motive. Ostali faktori su normalno distribuirani. Pozitivne korelacije između faktora, srednjih

i visokih vrijednosti te ujednačene pokazuju da je riječ o homogenom prostoru što znači ako

djelujemo na jedan mehanizam u nekoj mjeri, djelujemo na sve, no veza nije funkcionalna jer

nije maksimalna.

Formiranje mehanizama očito je slijedilo prirodne zakone čovjekova razvitka. U početku

su prevladavali primarni motivi. Na tadašnjoj razini spoznaje, kako je već naširoko pojašnjeno

u Uvodu, čovjeku je bilo bitno samo njegovo Ja i sve što ide uz to. Ono što tijelo traži prije

svega. S vremenom spoznaje su napredovale, čovjek više nije bio sam, formirao je društvo

kao nekakav svoj nadentitet koji je opet funkcionirao prema određenim pravilima. Poštivanje

tih pravila i život u skladu s njima, uz olakšice tehnološkog napretka iznjedrilo je sekundarne

motive. Više nije bilo pitanje je li čovjek gladan ili žedan, je li mu hladno ili vruće. To je

načelno u većini zemalja, na ma kako ružan način, riješeno. Problem čovjeka u središtu

informatičke revolucije je da ima najnoviji TV, kameru, mobitel, itd. Tek u trećoj fazi,

pojedini sretnici koji su pod a) uspjeli doći do materijalnih mogućnosti i oni pod b) koji su

dovoljno spoznali da im ništa više ne treba, uspjeli su prijeći na razinu tercijarnih motiva.

U sklopu tih motiva „igraju“ umjetnost, znanost, ugodan život i općeniti napredak. No

teško je razmišljati o umjetnosti dok imaš „brokvu“ u koljenu (Bonacin, D. - usmeno).

99

U prostoru dimenzija iskoristivosti potencijala vidljiva su tri latentna faktora odgovorna

za varijacije početnih indikatora što znači da postoje tri mehanizma, naizgled nevidljiva koja

djeluju u pozadini.

Prvi mehanizam predstavlja tehnologiju. Iako se možda ne bi reklo na prvi pogled, ovo

istraživanje je pokazalo kako u ispitanoj populaciji postoji vrlo jasna svijest o tome kako su

prirodna biljna bogatstva iznimno velikog potencijala a šume i drvo plemeniti materijali i od

iznimne važnosti. S obzirom na reakcije „masa“ koje možemo pratiti u različitim aktivnostima

koje prenosi TV, radio, tiskani mediji i internet u vidu javljanja različitih pokreta „zelenih“ i

ostalih, pri čemu su pripadnici tih pokreta većinom mladi ljudi, ovakvi rezultati nas ne bi

smjeli iznenaditi. Nadalje, čini se kako otuđenost ili u drugoj krajnosti utapanje u masu, nije

toliko uzelo maha na područjima na kojima je ovaj projekt proveden jer još uvijek postoji

svijest o tome kako svakom živom biću (čovjeku, životinji,…) treba pristupati individualno i

kako je upravo medicina, znači direktna pomoć čovjeku, jedno od ključnih sredstava

egzistencije čovjeka. Uz to, koliko god brz razvoj čovjeka u tehničko-tehnološkom smislu bio

do sad, još niko ne vidi granice s obzirom da ispitanici još uvijek misle kako će tehnika i

tehnologija mnogo značiti za budućnost čovjeka, pa je stoga iskorištavanje resursa iz okoline

uz očuvanje okoliša najvažnija zadaća čovjeka za budućnost. Pri tom još uvijek edukacija

predstavlja glavnu pokretačku snagu svakog društva a rad strojeva je ne samo koristan već i

fascinantan. No, isto tako misle kako ljudi danas previše filozofiraju za razliku od prijašnjih

vremena. Moglo bi se reći kako takvo mišljenje ima opravdanje svog postojanja jer usprkos

činjenice po kojoj su ljudi tehnološki napredni i imaju educirane pojedince koji bi mogli nešto

„napraviti“ i praktično provest, od Tesle do posljednjeg pobjednika sajma, ipak sve „blago

rečeno“ miruje. Sve ostaje na priči, ništa se ne miejnja. No, barem se postiglo to da su mladi

ljudi svjesni da je pravna regulativa u području financija važna stavka današnjeg svijeta a

znanje najvažniji resurs današnje politike.

Drugi mehanizam koji nevidljivo djeluje unutar populacije predstavlja umjetnost. Mladi

ljudi očito drugačije gledaju na dosadašnje vrijednosti društva. Prema ovom istraživanju

kultura, religija i povijest su prevladane kategorije a glazba i njihove kombinacije jedine

prave vrijednosti dok će genetskim oblikovanjem čovjek dosegnuti neslućene domete. Očito

je kako su granice i ograničenja bilo kakve vrste prevladane kategorije. Izražavanje sebe kroz

nešto što nema nikakva ili ima samo krucijalna, bazna pravila (nešto poput glazbe) a što u isto

vrijeme oslobađa, to je očito ono što čovjek budućnosti želi. Ukoliko se pogleda samo

najbliža, nedavna povijest odgovori se nameću sami od sebe. Mladi ljudi žele živjeti.

100

Očito poštuju postojeće vrijednosti, ali „žele dalje“, ne žele filozofirati, žele raditi i

postizati uspjehe. No, svijet se mijenja a pravila kulture, religije i povijesti ostaju ista. Kako

čovjek može poštovati nešto što se vrijedi za sva vremena. Ne mijenja se s njim, a pravila koja

on mora poštovati postaju besmislena.

Treći mehanizam predstavlja znanost. Matematika je čudo prirode. Čovjek je svjestan

toga. Pa i čovjeku koji inače o znanosti uopće ne razmišlja jasno je, uvijek prisutno, kako je 2

plus 2 jednako četiri. Vječita sigurnost toga još uvijek čovjeka održava budnim i sklonim

„vjerovanju“. To dokazuje i ovo ispitivanje jer su ispitanici u ovom istraživanju pokazali

svijest o tome kako se veći broj problema i zadataka može riješiti uz pomoć matematike

možda baš zato što je ona utemeljena na prirodnim zakonima, jer je ona zapravo vizualizirani

i opipljivi dokaz svijeta oko nas koji funkcionira „pravilno“. Jednako tako, ispitanici su

svjesni kako je isti taj živi svijet oko nas organiziran na prepoznatljiv način što podrazumijeva

svijet podložan jasnim prirodnim zakonima. Možda se samo javila potreba da se svo to znanje

„vizualizira“ tj. primjeni.

Bipolarnost distribucije ka pozitivnim vrijednostima kod mehanizma tehnologije

pokazuje polaziranje uzorka na „za“ i protiv“ u odnosu na tehnologiju. Takva bipolarnost se

može objasniti na više načina no najjednostavnije je razmišljati o tome kako su neki u

populaciji svjesni svih prednosti novih tehnologije no i svih mana koje takva tehnologija

može donijeti, dok drugi najviše pažnje i uvjerenja posvećuju novim tehnološkim

dosignućima bez obzira na posljedice.

Pokazalo se kako su korelacije između faktora pozitivne, ujednačene i osrednje što znači

da je riječ o homogenom prostoru. To opet znači kako utjecaj na jedan dio prostora znači

mijenjanje cijelog prostora.

Korelacija između faktora tehnologije i faktora umjetnosti je pozitivna što je razumljivo

jer moderna umjetnost ipak zahtijeva i nekakva tehnološka napredna čuda, zapravo zahtjeva

ih svakim danom sve više. Idealan primjer su umjetnici koji rade skulpture od leda. Zar takva

umjetnost ne traži posebne uvjete? Što ako umjetnik želi raditi skulputre od leda primjerice na

otoku Hvaru u osmom (ljetnom) mjesecu? Još višu vrijednost ima korelacija između faktora

tehnologije i faktora znanosti, što je potpuno razumljivo jer je za očekivati da se znanstvene

teorije potkrijepe tehnološkim dostignućima i obrnuto. Korelacija između faktora umjetnosti i

faktora znanosti je nešto manja no na tom području je dosta toga otkriveno tako da se ne

očekuje prevelik napredak u skorije vrijeme.

101

U prostoru ekonomskih dimenzija vidljiva su tri latentna faktora odgovorna za varijacije

početnih indikatora što znači da postoje tri mehanizma koji u pozadini djeluju u ovom

prostoru.

Prvi mehanizam predstavlja djelovanje. Ispitanoj populaciji očito je jasno kako u

današnjem svijetu treba djelovati. Što to znači? Za početak, vrijednosti u novcu treba

pretvoriti u materijalno bogatstvo jer su upravo ta materijalna bogatstva izuzetno poželjna

stvar u životu. Kao posljedica toga je i mišljenje kako su ulaganja u nekretnine i skupocjenosti

izuzetno dobra stvar a novac omogućava visoki status u društvu. Čime to djelovanje

rezultira?

Drugi mehanizam predstavlja posljedice. Na osnovu ovakvih rezultata posve se lijepo

dobije slika o tome kako mladi ljudi ispitanog podneblja razmišljaju. Očito su svjesni kako je

visoka pozicija u društvu direktno vezana za visok ekonomski status te uviđaju povezanost

ekonomski visoko pozicioniranog čovjeka sa slobodom, barem u odnosu na druge ljude.

Jednako tako, povezuju psiho-fizičko zdravlje sa ekonomskim statusom dapače, smatraju da

je direktno uvjetovano njime, jednako kao i mogućnost dobrog školovanja. Uviđaju kako

materijalna bogatstva omogućavaju veliki stupanj sigurnosti.

Treći mehanizam predstavlja sredstva. Ispitanici su svjesni, kako bi došli do posljedica

koje žele, moraju djelovati i pri tom koristiti određena sredstva. Svjesni su toga kako veliki

dio svog vremena čovjek treba posvetiti pribavljanju što više novca, razmišljaju o tome kako

je sve na prodaju samo se postavlja pitanje cijene i na kraju krajeva, po njima, bez novca kao

opće vrijednosti čovječanstvo bi bilo posve nerazvijeno.

Rezultati analize pokazali su normalnu distribuciju faktora. Korelacije između faktora su

homogene i ujednačene ali niže nego u ostalim prostorima što znači da nije tolika povezanost

između njih. Što naravno znači kako djelovanje na jedan segment ne mora utjecati na ostale.

Primjerice ako smanjiš djelovanje, ne mora značiti da ćeš smanjiti i posljedice.

Očita je povezanost između faktora djelovanja i faktora posljedica dok nije tolika sa

faktorom sredstava. Razumljivo, jer bez obzira kako djeluješ kao rezultat se javljaju

posljedice bez obzira na sredstva. No faktor sredstava je u pozitivnoj korelaciji veće

vrijednosti sa faktorom djelovanja nego sa faktorom posljedica što očito znači kako

djelovanje ovisi o sredstvima, što više sredstava imaš, možeš više djelovati.

U prostoru političkih dimenzija vidljiva su tri latentna faktora odgovorna za varijacije

početnih indikatora što znači da u pozadini, “ispod površine“ djeluju tri mehanizma.

102

Prvi mehanizam predstavlja regulaciju. Zanimljivo je kako u ispitanoj populaciji postoji

svijest o tome kako je u političkom smislu najbolje stajati po strani a najsposobniji pojedinci

trebaju čekati pravi trenutak za promociju. No, u društvu bi djelovali kritički jer to izuzetno

pomaže u odlukama i prava politička rješenja uvijek su rezultat odgovarajućeg dogovora.

Osim toga, kvalitetne odluke se puno bolje pripremaju iz pozicije izvan vlasti. Ukoliko bi se

pozvali na neka prethodna istraživanja, ovi rezultati su posve ok. Studenti kao populacija i

jesu upravo u razdoblju kad su u fazi regulacije u odnosu na političke događaje. Imaju svoje

mišljenje ali jedini način na koji mogu utjecati jest kroz glasovanje. No, poznato je kako masa

djeluje. Ukoliko se okupi.

Drugi mehanizam predstavlja vlast. Svijest o tome kako funkcionira društvo po pitanju

vlasti je očito vrlo jasna kod ispitane populacije. Što se njih tiče politički vođe su uvijek

najsposobniji ljudi u društvu koji trebaju odlučivati u ime svih ljudi u zajednici. U tom smislu

treba dobro promisliti kome se priključiti jer to donosi obaveze i posljedice. Očito je kako su

ispitanici još u fazi učenja tj. prikupljanja informacija. Općenito, poštuju pravila koja kažu

kako su ljudi na vlasti, dakle legalno postavljeni, najsposobniji, ponešto i zbog toga što su

sami sudjelovali u njihovom izboru. No, kad treba pristupiti nekom od njih što znači preuzet

određena prava i obveze onda nisu više tako sigurni.

Treći mehanizam predstavlja oporbu. Svijest o odgovornosti je očito jako prisutna u

ispitanoj populaciji, dapače smatraju kako je preuzimanje odgovornosti najvažnija stvar u

politici pa ne treba olako o tome razmišljati. Štoviše, ljudi bi trebali svoju političku poziciju

ograničiti na opoziciju je se visoko kompetentni pojedinci obično suprotstavljaju vlasti no bez

obzira na to svaki čovjek treba težiti biti na samom vrhu socijalne zajednice

Rezultati analize pokazali su normalnu distribuciju faktora. Korelacija između faktora

regulacije i faktora oporbe je pozitivna ali srednje vrijednosti što je razumljivo jer su i jedni i

drugi u opoziciji pa utjecaj na jedne u određenoj mjeri utječe i na druge.

Korelacija između faktora regulacije i faktora vlasti te između faktora vlasti i faktora

oporbe je također negativna što je također razumljivo jer se međusobno bore za prevlast,

utjecaj na jedne, direktno utječe na druge.

103

Nakon kanoničke korelacijske analize ponovo je izvedena faktorska analiza na prethodno

dobivenih 20 faktora socijalnih atributa. Rezultati analize pokazali su postojanje tri faktora

drugog reda.

Prvi faktor drugog reda predstavlja djelovanje znanjem. Dobiveni mehanizam pokazuje

kako je ispitana populacija svjesna važnosti edukacije, oprezna je no sklona regulacijskom

djelovanju potaknuta prvenstveno primarnim i tercijarnim motivima te nešto manje

sekundarnim motivima. Oslanja se na tehnologiju no svjesna je važnosti znanosti i umjetnosti.

Iz dobivenih rezultata moglo bi se reći kako je čitav edukacijski postupak do ove faze kod

ovih ispitanika bio uspješan. S pozicije društva kao cjeline, ove jedinke koje čine njegov

najmanji segment su usvojile ponuđeno znanje, svjesne su načina funkcioniranja u društvu,

prihvaćaju ga i čine njegov vrijedan dio. U smislu motivacije, žele minimum (hrana,

sigurnost...) i žele maksimum (hedonizam i uživanje) dok su manje sklone onome što

direktno društvo nudi – materijalna dobra proizašla iz samog načina življenja. Moglo bi se

pretpostaviti kako će takve jedinke vlastitim djelovanjem, vlastitim znanjem, koristeći

adekvanta sredstva doći do posljedica koje žele. .

Drugi faktor drugog reda predstavlja lokalno političko djelovanje. Vjerojatno usljed

stvarno prikupljenog dotadašnjeg znanja ovaj mehanizam unutar populacije govori o tome

kako je ispitana populacija osim djelovanja znanjem, svjesna postojanja i važnosti

mikropolitičkog statusa znači statusa unutar lokalne zajednice, vlasti i djelovanja u tom smislu

te pasivnoog upravljačkog materijalnog statusa i konvencija koje treba poštovati.

Treći faktor drugog reda predstavlja nepromišljeno djelovanje. Ovaj mehanizam

predstavlja potpuno djelovanje prema vani, potpuni socijalni aktivitet i suprotnost onome što

traži makropolitika. To nije djelovanje. To je reakcija bez obzira na sredstva koja bi se možda

mogla koristiti, čista reakcija na podražaj. Čovjek može nepromišljeno djelovati iz raznih

razloga. No, najčešći razlog jest neznanje, nepotpuno poznavanje ilil ignoriranj nečeg. Čovjek

koji zna, jednako tako zna i što treba napraviti.

Faktor djelovanja znanjem u pozitivnoj je korelaciji sa faktorom lokalnog političkog

djelovanja no vrijednost korelacije nije velika dok je u negativnoj korelaciji srednje

vrijednosti sa faktorom nepromišljenog djelovanja. Posve razumljivo. Što čovjek više zna,

više je sklon utjecati na svoju najbližu okolinu i to na razuman način, promišljeno.

Faktor lokalnog političkog djelovanja je u pozitivnoj korelaciji niske vrijednosti sa

faktorom djelovanja znanjem a negativnoj srednje vrijednosti sa faktorom nepromišljenog

djelovanja. Posve razumljivo. Kako bi čovjek djelovao makar i na najmanjoj razini, mora biti

promišljen i nešto znati.

104

Faktor nepromišljenog djelovanja je u negativnoj korelaciji srednje vrijednosti sa

faktorom djelovanja znanjem i negativnoj korelaciji nešto niže vrijednosti sa faktorom

lokalnog političkog djelovanja. Također posve razumljivo. Nepromišljeni ljudi samo pukom

srećom mogu nešto postići na bilo kojoj razini.

Kako se vidi iz prethodnoga, faktorskom analizom dobivena su početna 406 entiteta

projicirana na faktore to jest dobivene su faktorske vrijednosti ispitanika. U skladu s temom

rada, dobivena četiri faktora upravljačkog potencijala stavljena su u odnos s ostalih 20

atributa socijalnog statusa, dakle izvedena je kanonička korelacijska analiza.

Rezultati kanoničke korelacijske analize pokazali su postojanje dva kanonička faktora.

Prvi faktor opisan na navedeni način predstavlja vodstvo. Prema dobivenim podacima

stvarni vođe su vođe, oportunisti i lideri u isto vrijeme, delegiraju poslove, nisu za vlast. Pri

tom shvaćaju važnost edukacije (znanja) i pravila, koriste se tehnologijom potaknuti

prvenstveno primarnim i tercijarnim te nešto manje sekundarnim motivima. Jako su oprezni,

djeluju oporbeno u smislu regulacije svjesni posljedica, uvažavajući znanost, umjetnost i

samo djelovanje. Prema dobivenim podacima, pravi vođa očito mora biti sve. Mora primjerice

htjeti osiguravati minimum za one koje vodi, no isto tako mora misliti i na njihovo

zadovoljstvo. Očito, hoće li i kakav će vođa biti ovisi o tome kako su te varijable kod

pojedinca distribuirane.

Drugi kanonički faktor opisan na navedeni način predstavlja liderstvo. Prema dobivenim

podacima ovako predstavljeni entiteti nisu za vodstvo no ipak jesu lideri, oportunisti i

delegiraju poslove, za razliku od vođa jesu za vlast, socijalno su aktivni u makropolitičkom

smislu i koriste se sredstvima

Prema dobiveni podacima, ono što značajno razlikuje vodstvo i liderstvo je upravo

varijabla vlasti. Vođe nisu za vlast ali vode ljude dok lideri jesu za vlast ali upravljaju

ljudima. Vođe su u isto vrijeme i vođe i lideri no lideri nisu vođe, oni su upravljači.

Dostupnost informacijama danas je nezamisliva. Za razliku od prijašnjih vremena, čovjek

ne mora imati novaca ili „veze“ u izdavaštvu kako bi neku informaciju objavio. Jednako tako

znanost je napredovala ili bolje rečeno napreduje svakodnevno tako da ono što je danas

„veliki korak u znanosti“ zapravo je samo jedna stepenica do nečeg drugog, višeg i sutra je

tek stara vijest. Čovječanstvo je shvatilo beneficiju mreže kojom smo svi povezani i korist

koju nam je razvoj tehnologije donio. Danas ne moraš biti član nekog znanstvenog instituta

kako bi objavio nešto novo što si otkrio. Staviš to na You tube i sutra si zvijezda.

105

Puno primjera tog načina možemo sresti primjerice u glazbenoj industriji gdje menadžeri

u glazbi koji „otkrivaju“ nove zvijezde kao da polako ulaze u „sjenu“. Očito je da su mladi

ljudi danas svjesni svega oko sebe i to do u detalje. Puno znaju i očito puno razmišljaju. Što to

znači? To znači da pravi argument, u pravo vrijeme, na pravi način će postići cilj. Ako znamo

što radimo (mi upravljači).

Latentni mehanizmi unutar ekonomskog prostora populacije razgraničeni su na

djelovanje, sredstva i posljedice. Dakle postoji svijest o tome da se uz pomoć sredstava,

djelovanjem dolazi do određenih posljedica. Odlično. Ukoliko to „prevedemo „ na život, očito

je što treba činiti. Pronaći sredstva i djelovati i biti svjestan da će biti posljedica. No, rezultati

analize pokazali su normalnu distribuciju a korelacije između faktora su homogene i

ujednačene ali niže u ostalim prostorima što znači da nije tolika povezanost među njima, što

opet znači da djelovanjem na jedno ne moraš djelovati na drugo. Recimo smanjivanjem

djelovanja ne znači da smanjujemo i posljedice.

Što je s prostorom upravljačkog materijalnog statusa? Rezultati su pokazali postojanje

četiri latentna mehanizma upravljanja pri čemu su vodstvo i liderstvo izdvojili kao zasebni a

ne isti faktor usprkos općepoznatim teorijama o nepostojanju razlike između vođe i lidera.

Očito postoji svijest o razlici. Rezultati su pokazli da su u smislu vodstva polarizirani u smislu

vođa ili ne što znači da ovisi o nekim drugim uvjetima što će proizaći od toga. Prije svega o

tome što se čovjek mora roditi kao vođa iako nikad ne mora biti u prilici da vodi išta. No

rođenjem je dobio prirodnu inteligenciju, karizmu itd. No kako su sve sposobnosti

raspodjeljene normalno, tako su svi članovi društva pomalo oportunisti, svi su pomalo lideri -

što znači da svim možemo naučiti biti lideri, ne rađamo se takvi za razliku od vođa, svi

možemo naučiti delegirat, skoro sve možemo naučiti ali se moramo roditi kao vođe.

106

9. Zaključak

Studentska populacija je za ovo istraživanje izabrana iz više razloga, no jedan od važnijih

je činjenica da je njihov opći intenzivni razvoj uglavnom završen ili pri kraju, te predstavljaju

gotovo finalne subjekte odgojno-obrazovnog programa zajednice s ciljevima zajednice koji su

sigurno u određenoj mjeri realizirani. Nakon završetka studija, oni se priključuju djelatnim

sferama bez pravog znanja o tome što ih čeka ili možda bolje, bez svjesnosti „što je vani“pri

čemu između ostalog, tvore novu generaciju upravljača raznih tipova i raznim područjima.

Ukoliko se uzme u obzir dosadašnja uspješnost u formiranju takve upravljačke strukture, dalo

bi se razmisliti o promjenama. Zašto da neko radi posao koji ne želi, ne voli i ne zna raditi?

Možda nikad neće raditi taj posao, čemu onda specifično obrazovanje? Dok s druge strane,

jedan savršen vođa „trune“ na poslovima koji mu po znanju i mogućnostima nisu ni do

koljena.

Što ako bi se znalo tko će biti dobar menadžer a tko vozač kamiona? I kada bi se moglo

nešto poduzeti? I poslije pošteno vrednovati i jednog i drugog jer su za te zadaće

predisponirani. Tada je sigurno od ne malog značenja utvrđivanje potencijalnog upravljačkog

statusa kako bi se na temelju tih spoznaja moglo djelovati (ukoliko se to želi) u smislu

selekcije, usmjeravanja ili razvoja pa i ulaganja u skupove pojedinaca naročito podobnih za

djelovanja u okvirima određenih upravljačkih razina.

Naravno, budući je upravljački potencijal složena konstrukcija i nije sam sebi svrha već

se utjelovljuje u realnim uvjetima društvenih tokova, taj potencijal u istraživačkom dijelu

treba dovesti u vezu s brojnim drugim dimenzijama koje u društvenim odnosima

koegzistiraju, pa je baš zato i odabrano više već navedenih domena kako bi se osigurao što

temeljitiji zahvat u područja koja upravljački potencijal.

Glavni cilj ovog rada bila je identifikacija položaja upravljačkog potencijala studenata u

skupu društvenih atributa. Sekundarni ciljevi bili su identifikacija mehanizama domena koje

korespondiraju upravljačkom potencijalu te identifikacija taksona društvenih atributa unutar

cjelokupnog uzorka entiteta. Na temelju dobivenih rezultata može se reći da su potvrđene

radne hipoteze. Moguće je identificirati položaj upravljačkog potencijala u skupu društvenih

atributa. Isto tako je moguće identificirati društvene mehanizme i dovesti ih u vezu s

potencijalnm statusom upravljanja u studentskim populacijama te je moguće identificirati

taksone unutar cjelokupnog uzorka entiteta.

107

Što to znači?

To znači da dosadašnje stohastično usmjeravanje pojedinaca u visoko pozicionirane

upravljačke segmente (poduzeća, edukacijske ustanove, sportske organizacije, tijela

uprave,...) bez obzira iz kojeg razloga bilo stohastično, ne mora više takvo i ostati.

Od ključnog je značenja prepoznavanje načina na koji se upravljačka djelovanja

manifestiraju u društvu ili njegovim segmentima općenito a to prepoznavanje je u ovom radu

postignuto. Rezultati su pokazali unutar prostora hijerahijskog upravljačkog potencijala te

unutar ostalih domena postoje vrlo jasno izraženi i opisani latentni mehanizmi koji su zapravo

odgovorni za sve.

Više nitko ne može reći kako ne zna i kako niko ne može znati.

Upravljati bilo čime vrlo je zahtijevan, težak i odgovoran posao. Ući u takvo nešto je

problem sam po sebi, a pogotovo ako osoba nema želju, znanje, predispoziciju – potencijal. U

tom slučaju najviše strada taj pojedinac no i društvo trpi štetu makar u vidu stagnacije jer se

upravljanje u smislu lidera može naučiti. No raditi nešto što ne voliš a imati potencijal – to je

ogromna šteta za tu osobu a još veća za društvo, beskorisno i besmisleno bacanje resursa i

nenapredovanje. Stoga sve resurse treba iskoristiti, vrijeme, informacije, ljude i djelovati

strateški.

Strateške orijentacije su dugoročne i imaju dugoročne posljedice za razliku od taktičkih.

Strateška rješenja primjerice u sportu ne utemeljuju se često i uvijek su presudna kako za npr.

nacionalni sport, tako i za klubove, a uključuju sve aktivnosti u kojima treba djelovati

najmanje 4, uglavnom 8 ali i više godina. Strategija klupske orijentacije redovno pokazuje

veze sa općim društvenom karakterom. Ono što sportskim klubovima, društvima i timovima

najčešće nedostaje je dugoročno strateško opredjeljenje što se može protumačiti slabošću

politike sporta (u suštini politika jesu strategijska rješenja). Problemi najčešće prozlaze iz

kratkoće aktualnih socijalnih ciljeva pojedinaca (ili grupa), što je kontradiktorno jer sport je

prozvod društva, njemu služi i njemu je odgovoran (Malacko i Rađo, 2006).

Jednako vrijedi i za edukaciju. Edukacijske i slične ustanove očito su proizvod društva,

njemu služe i njemu odgovaraju. Pa kako je onda uopće moguće da ne postoji ili ne

funkcionira sustav koji će mladom čovjeku pomoći da bude ono što stvarno jest i što želi biti?

U diplomskom radu, Bonacin Da. (2008) pokazuje kako u realnosti postoji jasan skup

vrsta djelovanja skupa entiteta, a usmjeren je prema tri temeljne funkcije u konkretnom

slučaju u sportskoj organizaciji, no s obzirom na karakteristike zakonitosti vrijedi za bilo koju

organizaciju: Logistika (upravljanje), Proizvod (sportski pogon) i Potpora (održavanje).

108

Pri tome je dakle proizvod ono što se logički mijenja, pa umjesto sportskog pogona,

imamo studentski odnosno menadžerski. Logistika je sastavljena od upravljača a potpora od

struke. Pitanje se postavlja tko je zakazao, logistika ili potpora.? U spomenutom radu također

je bilo primjetno da menadžersko (upravljačko) djelovanje generalno gotovo u potpunosti

ovisi o stupnju intelektualnih spoznaja i veće razine obrazovnih kompetancija, dok poslovne

zadaće u djelovanju u pravilu zahtijevaju dominantno specifične stručno-tehničke

kompetencije.

Strogo metodološki gledano, rad je donio slijedeće:

Na uzorku od 406 entiteta – studenata sa šireg prostora Južne Europe, opisanih sa 138

indikatora/varijabli, potvrđene su sve hipoteze:

1. Glavna hipoteza H0: Moguće je na razini odabrane statističke značajnosti utvrditi položaj

upravljačkog potencijala studenata u skupu društvenih atributa,

Ova hipoteza potvrđena je na način da su identificirani statistički značajni latentni

(kanonički) mehanizmi koji opisuju dva oblika upravljanja i to: vodstvo i liderstvo.

2. Pomoćne hipoteze H1-H7: Moguće je na razini odabrane statističke značajnosti izolirati

latentne mehanizme sedam domena koje korespondiraju upravljačkom potencijalu.

Ova hipoteza potvrđena je korištenjem faktorske analize s rotacijom u Orthoblique

poziciju za svaki od sedam analiziranih prostora.

Izolirano je 6 egzistentnih mehanizama sociološke stratifikacije, 4 lako prepoznatljiva

mehanizma upravljačkog potencijala, 2 jednostavna mehanizma kulturološkog

strukturiranja, 3 jasna mehanizma ekonomskog strukturiranja, 3 jasna mehanizma

motivacijskog strukturiranja, i 3 mehanizma političkog strukturiranja.

Rezultati su očito pokazali svu složenost djelovanja u edukacijskom prostoru,

menadžmentu, skupovima društvenih atributa i analizi potencijala, ali isto tako predstavljaju i

nadu da bi se jednom ,nakon što pravila „ponašanja“ budu poznata i znanstveno potvrđena,

moglo pristupiti ozbiljnoj konstrukciji tj. tehnološkoj operativi u djelovanju prema mladima.

Svakako – ne prije.

Da zaključimo s jednom rečenicom D. Bonacina (2008): „Čovjek u modernom svijetu

morat će se osloboditi tereta lokalnih pravila i prolaznih vrijednosti koja mu se naturaju kao

opća i trajna. U mjeri u kojoj to uspije biti će spoznajno osviješćen i slobodan“. Možda treba

dodati kako će napokon moći u bogatstvu svijeta informacija koje nas okružuje tražiti i naći

odgovore na sva pitanja koja bi mogao i hoće postaviti.

109

10. Znanstvena i praktična korist rada

Znanstvena i praktična korist rada je vrlo velika. U čisto tržišnom smislu, kad se zna

koliko nešto vrijedi, zna se i uložiti koliko treba, kako treba i zašto. Ako se pogriješi, ide se na

testiranje – identifikaciju latentnih mehanizama u domenama društvenih atributa. U moralnom

smislu, dužnost starijih generacija je da pruže svo prethodno znanje i nauče mlađe što više

kako bi ovi mogli nadmašiti svoje učitelje. Rezultati ovog rada odgovor su na jadikovke u

smislu nepovjerenja u svijet što je oko nas. Dakle, prije svega treba identificirati latentne

mehanizme koji uopće postoje u populaciji (u ovom slučaju studenata). Te latentne

mehanizme treba prepoznati u segmentima od kojih je društvo sastavljeno, ali i u cijelosti, tj.

kompletno. Konačno, treba identificirati mehanizme na samom vrhu, a koji se odnose na

način upravljanja tj. Onaj dio mogućih donošenja odluka i usmjeravanja koji se odnose na

liderstvo i vodstvo, jer to nisu nikakve apstraktne slučajne tvorevine ovisne o pojedincima,

već stabilni mehanizmi koji stalno egzistiraju, ali na latentnoj razini. Njihovo poznavanje vodi

nas krupnim koracima prema djelovanjima kojima se neposredna praksa obogaćuje i znatno

poboljšava. Istodobno, znanstveni zaključci proizašli iz ovog rada omogućavaju kontinuirano

i sustavno provođenje objektivnog nadzora, ali i stalni model istraživanja radi upotpunjavanja

naše slike o mogućnostima ne samo djelovanja, već i ukupnog spoznavanja.

110

11. Literatura

Aksentijević, NK., Ježić, Z., & Đurić, K. (2008). Upravljanje ljudskim potencijalima kao

pretpostavka inovativnosti i uspješnosti poslovanja. Informatologija, 41(1), 46-50.

Allan, T. (2010). Ilustrirana povijest svijeta: Rimsko carstvo. Zagreb: 24sata i Liber Novus.

Anić, V., & Goldstein, I. (2007). Rječnik stranih riječi. Zagreb: Europapress holding d.o.o.

Aron, S. (2006). Live Music Is Beneficial to Preterm Unit Enviroment. Birth, 33:2.

Aydon, C. (2009). Povijest čovječanstva. Zagreb: Znanje.

Babić, Z., Matković, T., & Šošić, V. (2006). Strukturne promjene visokog obrazovanja i

ishodi na tržištu rada. Privredna kretanja i ekonomska politika, 16, 108.

Bahtijarević-Šiber, F., & Sikavica, P. (Ur.) (2001). Leksikon Menedžmenta. Zagreb:

Masmedia.

Belak, S. (2005). Uvod u znanost. Šibenik: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku.

Bilić, I. (1996). Politička ekonomija. Split: Pravni fakultet.

Bilić, Ž., & Bonacin, D. (2007). Uvod u kineziološku rekreaciju. Mostar: Fakultet

prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti.

Blanuša, N., & Šiber, I. (2008). Mladi i Europa:strahovi i nade. Anali Hrvatskog politološkog

društva, 4(1), 119-141.

Bleicken, A. et al. (2005). Povijest svijeta. Split: Marjan tisak.

Bonacin, D. (2011). Kaskadna regulacija transformacijskih procesa. IV seminar „Uloga

sporta u očuvanju zdravlja“ – Travnik. Zbornik radova, pp. 9-26 (Ur. D.Bonacin).

Bonacin, D., & Bonacin, Da. (2011a). Predavanja iz kolegija Povijest sporta. Split: Aspira.

Bonacin, D., & Bonacin, Da. (2011b). Predavanja iz kolegija Sportski menadžment 1. Split:

Aspira.

Bonacin, Da. (2010). Psihološki aspekti učenja. Travnik: EFT /seminarski rad/.

Bonacin, D., & Bonacin, Da. (2009). Priručnik za Povijest sporta. Split: Aspira.

Bonacin, Da., Bonacin, D., & Bilić, Ž. (2009). Relacije značajki slobodnog vremena i

indikatora upravljanja kod srednjoškolki Međunarodna znanstveno-stručna konferencija

"Upravljanje slobodnim vremenom". Zagreb, pp:457-466. (ur. Andrijašević, M.).

Bonacin, Da. (2008). Prapovijesni čovjek, moderni čovjek, čovjek koji upravlja. Međunarodni

simpozij "Čovjek i moderni svijet", Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, pp. 73-80. (ur.

Ćaklovica, F.).

Bonacin, D. (2008). Determinizam i kaos. Međunarodni simpozij "Čovjek i moderni svijet",

Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, pp. 13-20. Pozvano predavanje, (ur. Ćaklovica, F.).

111

Bonacin, D., Bilić, Ž., & Bonacin, Da. (2008). Uvod u antropološku analizu. Travnik:

Kineziološki fakultet Univerziteta u Travniku.

Bonacin, D. (2006). Uvod u teoriju treninga.. Kaštela: Vlastito izdanje.

Bonacin, D. (2005). Comprehensive Continuum. 1st Internationaln Symposium – New

Tehnologies in Sport- Sarajevo. Homo Sporticus, 8, 2:16-20.

Bonacin, D. (2010). Uvod u kvantitativne metode. Travnik: Edukacijski fakultet UNT.

Bonacin, D., Katić, R., & Zagorac, N. (2001). Model kineziološke edukacije. Split: PMF.

Bourbon, F. (ur.) (2009). Drevne civilizacije: velike kulture svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga.

Bulajić, S.Z. (ur.). (2004). Koreni menadžmenta 1: prošlost za budućnost 1537-1941. Novi

Sad: Adizes.

Buzan, T. (2006). Mentalne mape u poslu: kako biti najbolji u svom poslu i pri tom imati

vremena za zabavu. Zagreb: Veble commerce.

Carnegie, D. (1990). Psihologija uspjeha I: kako steći prijatelje i naklonost ljudi. Zagreb:

Prosvjeta i Draganić.

Connolly. S. (2010). Ilustrirana povijest svijeta: Sjeverna i Južna amerika i Tihi ocean.

Zagreb: 24sata i Liber Novus.

Covey, R.S. (2004). Uspješno vođenje na temeljima načela. Zagreb: Mozaik knjiga.

Ćatić, R., & Stevanović, M. (2003). Pedagogija. Zenica: Filozofski fakultet.

Debenham, F. (2005). Otkrića i istraživanja:povijest čovjekovih putovanja u nepoznato. Split:

Marjan tisak.

Di Leo, G.M. (2007). Anatomy of a fetus: The brain. Fetal development. Na stranici časopisa:

http://www.babyzone.com/pregnancy/fetal_development/article/anatomy-fetus-brain.

Pristupljeno 11.11.2011. 17:36:13

Dragičević, A. (1993). Uvod u političku ekonomiju. Varaždin: Tiskara Varteks.

Dryden, G., & Vos, J. (2001) Revolucija u učenju: kako promijeniti način na koji svijet uči.

Zagreb: Educa.

Đorđević, M. (1978). Razvojna psihologija. Beograd: Naučna knjiga.

Fanuko, N. et al. (1995). Sociologija. Zagreb: Školska knjiga.

Fetscher, I. (1989). Uvjeti preživljavanja čovječanstva: je li još moguće spasiti napredak?

Zagreb: Globus.

Fukuyama, F. (2003). Kraj čovjeka: naša poslijeljudska budućnost (posljedice biotehnološke

revolucije). Zagreb: Izvori.

Gobe, M. (2006). Emocionalno brendiranje: nova paradigma povezivanja brendova sa

ljudima. Beograd: Mass Media International.

112

Graf-Kielmansegg, P. (2002). Budućnost demokracije. Polit. Misao, 39, 2, 106–115.

Grant, N. (2010a). Ilustrirana povijest svijeta: Stari Egipat i antička Grčka. Zagreb: 24 sata i

Liber Novus.

Grant, N. (2010b). Ilustrirana povijest svijeta: Renesansna Europa. Zagreb: 24 sata i Liber

Novus.

Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Guyton, A.C. (1978). Medicinska fiziologija. Beograd/Zagreb: Medicinska knjiga.

Hall, C.S., & Lindzey, G. (1978). Teorije ličnosti. Beograd: Nolit.

Haralambos, M., & Heald, R. (1989). Uvod u sociologiju. Zagreb: Globus.

Ismail, A.H. (1976.). Integrated development: Theory and experimental evidence.

Kinesiology, 6, 1-2: 7-28.

Johnson, R.V. (1996), Klinika Mayo: Sve o trudnoći i prvoj godini djeteta. Zagreb: Filip

Trade/Meander.

Koprić, I. (2008). Suvremeno obrazovanje za javnu upravu. Anali Hrvatskog politološkog

društva, 4, 1, 375-395.

Kuvačić, I. (2004). Uvod u sociologiju. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.

Lindermann, H. (1982). Antistress program:kako prevladati stress. Zagreb: Prosvjeta.

Lorimer, R. (1998). Masovne komunikacije: komparativni uvod. Beograd: Clio.

Malacko, J., & Rađo, I. (2006). Menadžment ljudskih resursa u sportu. Sarajevo: Fakultet

sporta i tjelesnog odgoja, Olimpijski komitet BiH.

Malam, J. (2010). Ilustrirana povijest svijeta: Rani srednji vijek. Zagreb: 24 sata i Liber

Novus.

Merton, R.K. (1995). The Thomas Theorem and The Matthew effect. Social Forces, 74, 2,

379-424.

Misirača, D., & Murselović, L. (2011). Preduzetništvo. Banja Luka: Grafopapir.

Misirača, D., Murselović, L., & Krupić, I. (2011). Osnove menadžmenta. Banja Luka:

Grafopapir.

Morris, N. (2010a). Ilustrirana povijest svijeta: Mezopotamija i biblijske zemlje. Zagreb:

24sata i Liber Novus.

Morris, N. (2010b). Ilustrirana povijest svijeta: Civilizacije Azije. Zagreb: 24sata i Liber

Novus.

Morris, N. (2010c). Ilustrirana povijest svijeta: Kasna srednjevjekovna Europa. Zagreb:

24sata i Liber Novus.

113

Morris, N. (2010d). Ilustrirana povijest svijeta: Industrijska revolucija. Zagreb: 24sata i Liber

Novus.

Morris, N., & Malam, J. (2010). Ilustrirana povijest svijeta: Izvan Europe. Zagreb: 24sata i

Liber Novus.

Nurić, Š., & Nešković, R. (2011). Osnovi metodologije društvenih i pravnih nauka s

nomotehnikom. Travnik: Univerzitet u Travniku.

Petar, S. (2003). Kako se uspješno prodati. Zagreb: Mozaik knjiga.

Polšek, D. (1997). Genetika društvenog ponašanja - od agresivnost do alturizma.

Sociobiologija. Zbornik radova (ur D.Polšek) Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko

sociološko društvo. pp(9).

Pojskić, M. (2006). Menadžment u funkciji ekonomskog razvoja. Sarajevo: Vlastito izdanje.

Petrović, K., & Hošek, A. (1986). Prilozi za sociologiju sporta. I i II. Zagreb: FFK.

Prpić, I., Puhovski, Ž., & Uzelac, M. (ur.) (2002). Leksikon temeljnih pojmova politike.

Zagreb: Školska knjiga.

Radić, R., & Misirača, D. (2009). Strategijski menadžment. Banja Luka: Comesgrafika.

Rađo, I., & Sadžak, M. (2009). Globalno liderstvo. Sarajevo: Fakultet sporta i tjelesnog

odgoja.

Ritzer, G. (1996). McDonaldizacija društva. Zagreb: Jesenski i Turk.

Russell, B. (2005). Mudrost Zapada. Split: Marjan tisak.

Smajlović, N., Bonacin, Da., & Bonacin, D. (2007). Prenatalni status djeteta. Pregled, 87, 3-4,

185-204.

Šimleša, P. (ur) (1978). Pedagogija. Zagreb: Pedagoško-književni zbor.

Špago, F. (2011). Predavanja iz kolegija Etika u obrazovanju. Travnik: Edukacijski fakultet

Univerziteta u Travniku.

Šunje, A. (2002). Top menadžer: vizionar i strateg. Sarajevo: Tirada.

Šverko, B. (ur.) (1991). Psihologija: udžbenik za gimnaziju. Zagreb: Školska knjiga.

Zvonarević, M. (1978). Psihologija. Zagreb: Školska knjiga.

Špago, F. (2005). Jablaničko jezero: politika višeg interesa. Fojnica: Štamparija Fojnica.

Talanga, J. (1999). Uvod u etiku. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Studia Croatica.

Taylor, K. (2006). Ispiranje mozga: znanost kontrole uma. Zagreb: Algoritam.

Turner, C. (2003). Vođenjem do uspjeha: stvaranje poduzetničkih organizacija. Zagreb:

Mozaik knjiga.

Turner, C. (2003). Vođenjem do uspjeha: stvaranje poduzetničkih organizacija. Zagreb:

Mozaik knjiga.

114

Visković, N. (1997). Država i pravo. Zagreb: Birotehnika, Centar za dopisno obrazovanje.

Vukasović, A. (1990). Pedagogija, Zagreb: Zagreb.

Vujević, M. (1990). Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb:

Informator.

Žepić, M. (1995). Latinsko – Hrvatski rječnik. Zagreb: Školska knjiga.

*** (1967). Opća enciklopedija leksikografskog zavoda. Zagreb: JLZ.

*** (2007). Velika enciklopedija za djecu – Svemir. Zagreb: Euroopapress holding.

*** (1977). Enciklopedija fizičke kulture, 1977)

Internet izvori:

[1] http://en.wikipedia.org/wiki/Ex_nihilo_nihil_fit[2] http://hr.wikipedia.org/wiki/Energija [3] http://bs.wikipedia.org/wiki/Zakon_o%C4%8Duvanja_energije [4] https://filozofskitekstovi.wordpress.com/tag/parmenid/[5] http://hr.wikipedia.org/wiki/Parmenid[6] http://hr.wikipedia.org/wiki/Nikola_Tesla[7] http://hr.wikipedia.org/wiki/Empedoklo[8] http://bs.wikipedia.org/wiki/Ren%C3%A9_Descartes[9] http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Covjek[10] http://bs.wikibooks.org/wiki/Latinske_izreke/Izreke[11] http://www.halapa.com/izreke.htm[12] http://www.lektire.com.hr/361/petar-preradovic-poezija[13] http://web.efzg.hr/dok/OIM/ momazic//osnove%20menadzmenta %20-%20efzg/IV.%20

predavanje%20-%20menadzment, %20jucer,%20danas,%20sutra%20(web).pdf[14] http://hr.wikiquote.org/wiki/Benjamin_Franklin[15]http://www.znanje.org/i/i22/02iv03/02iv0314/index.htm, ttp://hr.wikipedia.org/wiki/Veliki

_prasak[16] http://www.znanje.org/i/i22/ 02iv03/02iv0314/Galaksije/index.htm[17] http://hr.wikipedia.org/wiki/Sun%C4%8Dev_sustav[18] http://hr.wikipedia.org/wiki/Mjesec[19] http://bs.wikipedia.org/wiki/Aristotel, http://bs.wikiquote.org/wiki/Aristotel[20] http://bs.wikiquote.org/wiki/Siddhartha_Gautama_Buddha[21] http://bs.wikipedia.org/wiki/Protagora

115

[22] http://www.source.ba/clanak/8051622/Divlja-djeca[23] http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=1611:vuja-ili-

divlja-djeca-usvojenici-divljih-ivotinja&catid=30:zanimljivosti&Itemid=24[24] http://mudrac.ffzg.hr/~dpolsek/kregar _uvod_imaginacija_pravni_I.pdf[25] http://mudrac.ffzg.hr/~dpolsek/kregar_uvod_imaginacija_pravni_I.pdf[26] http://www.vinkovukadin.com[27] www.waldorf-rijeka.hr[28] http://hr.wikipedia.org/wiki/Moral[29] http://bs.wikipedia.org/wiki/Student[30] http://sz.ffri.hr/vodic/studiranje-akademski-dio/kako-uspjesno-studirati[31] http://www.poslovice.net/kineske-poslovice/[32] http://hr.wikipedia.org/wiki/Neil_Armstrong[33] http://www.nasa.gov/centers/glenn/about/bios/ neilabio.html[34] http://www.actakin.com[35] http://www.sposci.com[36] http://hr.wikipedia.org/wiki/Epistemologija[37] http://hr.wikipedia.org/wiki/Trodijelna_analiza_znanja[38] http://www.znanje.org/i/i22/02iv03/02iv0314/index.htm[39] http://www.filozofija.org/index.php?option=com_content&task=view&id=136&Itemid=58[40] http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjerovanje[41] http://hr.wikipedia.org/wiki/Fenomenologija[42] http://www.biografije.org/rousseau.htm[43] http://www.e-beba.com/postporodajno-doba/novorodence.html[44] http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Identifikacija_i_katarza.pdf

116

Prilog 1: Anketni upitnik sa svim indikatorima

List 1.Potpuno se Uglavnom Ne mogu Uglavnom Uopće se

slažem se slažem odrediti ne slažem ne slažem1 Obrazovanje trebaju svi bez obzira na dob, spol, vjeru…2 Učenje je bitan aspekt odgoja kao načina prijenosa vrijednosti društva3 Bolje obrazovanje daje mogućnost boljeg radnog mjesta4 Mjesto rođenja definira karakteristike čovjeka koji je u njemu rođen5 Mladi ljudi rade na dobrobiti mjesta u kojem su rođeni6 Mladi ljudi bi trebali ostati u mjestu rođenja7 Volim biti u kontaktima s brojnim i različitim ljudima8 Mnogi ljudi uvažavaju moje stavove i mišljenja9 Ljudi trebaju uspostavljati čvrste odnose s većim brojem osoba

10 Većina ljudi su eksperti u svojim poslovima11 Znanje se koristi za opću dobit12 Profesionalnost jamči uspjeh u poslu13 Politika je najvažniji segment bilo kojeg društva14 Politički status jamči sigurnost15 Politička pozicija se povećava sukladno spoznajama16 Treba se odlučiti i potpuno prihvatiti pravila određene politike17 Biti orijentiran politički znači djelovati pozitivno18 Aktivno sam uključen/a sam ili ću biti uključen u političke procese19 U društvu te cijene kad imaš dobre prihode20 Svoje aktivnosti u životu posve ću usmjeriti prema zaradi21 Materijalna dobra su najvažniji dio čovjekovog statusa22 Svaki čovjek treba imati kuću, bazen, auto, laptop, putovanja...23 Moda je važan dio društvene pozicije24 Svaki čovjek treba izgraditi svoj vlastiti stil25 Živim u mjestu o kojem sam uvijek sanjao26 Pravila zajednice u kojoj živim su izvrsna27 Mjesto u kojem živim je dobro povezano s ostatkom svijeta28 Ljudi koji uvjetuju pravila su stabilni i nezavisni29 Ljudi koji kontroliraju institucije su politički jako aktivni30 Osobe koje odlučuju su jako sklone dogovorima31 Mislim da bi mnogi drugi bolje vodili neke institucije32 Treba se truditi preuzeti dio odlučivanja33 Lako je organizirati grupu koja bi mogla bolje voditi institucije i ljude34 Kod odlučivanja najbolje je biti po strani35 Pravi čovjek je individualac i ne treba se posebno truditi oko grupe36 Neke pojedince vole mnogi ako ne i svi i tako im je najbolje37 Svaki način je dobar kad dovede do cilja38 Sposoban upravljač vidi u svemu svoj interes39 Treba upravljati ljudima, stvarima i događajima oko nas40 U svakoj organizaciji mora postojati pravi vođa41 Istinski upravljači svoje vizije i misije prenose na podređene42 U važnim odlukama je uvijek potrebno čuti mišljenje prvog pomoćnika43 Potencijalni lider mora biti spreman uskočiti i voditi ljude44 Rezultati u radu direktno ovise o dobrom upravljanju ključnim segmentima45 Vrlo je važno koordinirati ljudske resurse i pojedine organizacijske blokove46 Visoko pozicionirani „ljudi iz sjene“ često bolje uočavaju dobra rješenja47 Kompetentno savjetovanje top-menađera je jako važna uloga48 Ponekad je jako važno formirati privremenog voditelja projekta49 Dijelovi organizacijske strukture zahtijevaju čvrstu poveznicu50 Procesi upravljanja zahtijevaju stalan nadzor51 Direktna kontrola pojedinih segmenata organizacije je neminovna52 Korištenje prilika je gotovo uvijek opravdano i potrebno53 Dobrobit organizacije mora uvijek biti na prvom mjestu54 Dobar dio pojedinačnih djelovanja u osobnu korist je opravdan55 Ako je dobro pojedincu u organizaciji - svima je dobro56 U procesu upravljanja jako su važne osobe od povjerenja57 Pouzdani suradnici su ključne osobe za pomoć u vrhu odlučivanja58 Dijelove manje važnih poslova treba rasporediti manje utjecajnim osobama59 Marljivi suradnici često svojim radom osiguraju vrijednost organizaciji60 Svaka dobra organizacija počiva na dobrim šefovima61 Vođenje manjih segmenata posla treba dati dobrim radnicima62 Bez osoba koje kvalitetno prenose zadatke poslovanje je nemoguće63 Bez odabira pravih informacija konkretni poslovi se ne mogu izvršiti64 Određeni postupci trebaju biti potpuno neovisni o ciljevima organizacije65 Poželjno je postojanje pojedinaca koji su potpuno izvan sistema organizacije66 Dobro je u organizaciji imati osobe za veći broj raznih operativnih poslova67 Dobar dio ljudskih resursa mora biti na raspolaganju po potrebi upravljača68 Veći broj poslova ne zahtijeva preveliki utjecaj u odlučivanju69 Dobro je što veći broj poslova ne zahtijeva složenije kompetencije

117

List 2.

Potpuno se Uglavnom Ne mogu Uglavnom Uopće seslažem se slažem odrediti ne slažem ne slažem

1 Ljudi trebaju jako jako paziti što govore2 Neke stvari oko nas nipošto ne bi trebali dodirivati3 Određene aktivnosti svakako treba zabraniti4 Tradicija je jedna od najvažnijih stečevina ljudskog roda5 Običaji su izuzetno poželjni za reguliranje odnosa s drugim ljudima6 Ponašanje u zajednici zahtijeva prihvaćanje uobičajenih obrazaca7 Svaka organizacija mora uspostaviti svoj skup pravila8 Da nema pravne regulacije odnosa socijalna zajednica bi se brzo raspala9 Ponašanje suprotno pravilima treba strogo sankcionirati

10 Uvijek i na sve načine treba uvažavati zajednički interes11 Djelovanje oko interesa s više uključenih ljudi treba jasno dogovoriti12 Trebalo bi definirati precizne standarde za sva ljudska djelovanja13 Čovjek treba težiti znanju u svim svojim aktivnostima14 Pravila i zakone trebaju donositi isključivo izrazito kompetentne osobe15 Sukladno znanjima i spoznajama trebaju se svi ponašati16 Svaki čovjek treba težiti biti na samom vrhu socijalne zajednice17 Politički vođe su uvijek najsposobniji ljudi u nekom društvu18 Ljudi na vlasti trebaju odlučivati u ime svih ljudi u zajednici19 Preuzimanje odgovornosti je najvažnija stvar u politici20 Ljudi bi trebali svoju političku poziciju ograničiti na opoziciju21 Visoko kompetentni pojedinci se obično suprotstavljaju vlasti22 Iz pozicije izvan vlasti puno bolje se pripremaju kvalitetne odluke23 U društvu je najbolje djelovati kritički jer to izuzetno pomaže u odlukama24 Najbolje je politički stajati po strani25 Najsposobniji pojedinci bi trebali čekati pravi trenutak za promociju26 Prava politička rješenja uvijek su rezultat odgovarajućeg dogovora27 Treba dobro promisliti kome se priključiti jer to donosi obaveze i posljedice28 Bez novca kao opće vrijednosti čovječanstvo bi bilo posve nerazvijeno29 Sve je na prodaju za novac, samo je pitanje cijene30 Veliki dio svog vremena čovjek treba posvetiti pribavljanju što više novca31 Novac uvijek omogućava visoki status u društvu32 Velika materijalna bogatstva su izuzetno poželjna stvar u životu33 Vrijednosti u novcu treba pretvoriti u materijalno bogatstvo34 Ulaganja u nekretnine i skupocjenosti su izuzetno dobra stvar35 Materijalna bogatstva omogućavaju veliki stupanj sigurnosti36 Samo visok ekonomski status omogućava dobro školovanje37 Visoka pozicija u društvu je direktno vezana za visok ekonomski status38 Ekonomski visoko pozicionirani čovjek je slobodniji od drugih ljudi39 Psiho-fizičko zdravlje je direktno uvjetovano ekonomskim statusom40 Bol čovjeka tjera da traži rješenja kako bi je sanirao41 Gladan i žedan čovjek bavi se isključivo potragom za potrebnim resursima42 Većina ljudi prije svega želi sigurnost od bilo kakvog ugrožavanja43 Reprodukcija je najvažniji motiv čovjeka u prošlosti i danas44 Ugodan život je naprosto bezuvjetna potreba čovjeka45 Umjetnost je nešto bez čega ljudi nisu ljudi u potpunosti46 Znanost je uvijek bila najvažniji pokretač čovjeka47 Napredak u svakom smislu je krajnji cilj čovjeka48 Materijalne i druge nagrade jesu i trebaju biti izuzetno važne ljudima49 Priznanja u socijalnoj okolini posebno su dobrodošla50 Status koji čovjek postigne najvažnija je stvar u životu51 Zadovoljstvo u raznim oblicima je vrhunac ljudskih djelovanja52 Svijet oko nas je podložan jasnim prirodnim zakonima53 Veći broj problema i zadataka se može riješiti uz pomoć matematike54 Živi svijet oko nas je organiziran na prepoznatljiv način55 Rad strojeva je ne samo koristan već i fascinantan56 Tehnika i tehnologija će mnogo značiti za budućnost čovjeka57 Iskorištavanje resursa iz okoline uz očuvanje okoliša je najvažnija zadaća58 Medicina je jedno od ključnih sredstava egzistencije čovjeka59 Genetskim oblikovanjem čovjek će dosegnuti neslućene domete60 Svakom živom biću (čovjeku, životinji,…) treba pristupati individualno61 Prirodna biljna bogatstva su iznimno velikog potencijala62 Životinjski svijet je neiscrpan rezervoar hrane za čovjeka63 Šume i drvo su plemeniti materijali i od iznimne su važnosti64 Pravna regulativa u području financija je najvažnija stavka današnjeg svijeta65 Edukacija predstavlja glavnu pokretačku snagu svakog društva66 Znanje je najvažniji resurs današnje politike67 Ljudi danas previše filozofiraju za razliku od prijašnjih vremena68 Spisateljstvo, slikarstvo, glazba i njihove kombinacije su jedine prave vrijednosti69 Kultura, religija i povijest su prevladane kategorije

118

Prilog 2: Normalizacija inicijalnih podataka

Prostor sociološke stratifikacije

1 Obrazovanje trebaju svi bez obzira na dob, spol, vjeru…2 Učenje je bitan aspekt odgoja kao načina prijenosa vrijednosti društva3 Bolje obrazovanje daje mogućnost boljeg radnog mjesta4 Mjesto rođenja definira karakteristike čovjeka koji je u njemu rođen5 Mladi ljudi rade na dobrobiti mjesta u kojem su rođeni6 Mladi ljudi bi trebali ostati u mjestu rođenja7 Volim biti u kontaktima s brojnim i različitim ljudima8 Mnogi ljudi uvažavaju moje stavove i mišljenja9 Ljudi trebaju uspostavljati čvrste odnose s većim brojem osoba

10 Većina ljudi su eksperti u svojim poslovima11 Znanje se koristi za opću dobit12 Profesionalnost jamči uspjeh u poslu13 Politika je najvažniji segment bilo kojeg društva14 Politički status jamči sigurnost15 Politička pozicija se povećava sukladno spoznajama16 Treba se odlučiti i potpuno prihvatiti pravila određene politike17 Biti orijentiran politički znači djelovati pozitivno18 Aktivno sam uključen/a sam ili ću biti uključen u političke procese19 U društvu te cijene kad imaš dobre prihode20 Svoje aktivnosti u životu posve ću usmjeriti prema zaradi21 Materijalna dobra su najvažniji dio čovjekovog statusa22 Svaki čovjek treba imati kuću, bazen, auto, laptop, putovanja...23 Moda je važan dio društvene pozicije24 Svaki čovjek treba izgraditi svoj vlastiti stil25 Živim u mjestu o kojem sam uvijek sanjao26 Pravila zajednice u kojoj živim su izvrsna27 Mjesto u kojem živim je dobro povezano s ostatkom svijeta28 Ljudi koji uvjetuju pravila su stabilni i nezavisni29 Ljudi koji kontroliraju institucije su politički jako aktivni30 Osobe koje odlučuju su jako sklone dogovorima31 Mislim da bi mnogi drugi bolje vodili neke institucije32 Treba se truditi preuzeti dio odlučivanja33 Lako je organizirati grupu koja bi mogla bolje voditi institucije i ljude34 Kod odlučivanja najbolje je biti po strani35 Pravi čovjek je individualac i ne treba se posebno truditi oko grupe36 Neke pojedince vole mnogi ako ne i svi i tako im je najbolje37 Svaki način je dobar kad dovede do cilja38 Sposoban upravljač vidi u svemu svoj interes39 Treba upravljati ljudima, stvarima i događajima oko nas

1 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 150 0 75.00 75.00 150.00 0.37 0.18 -0.89 -1.232 12 150 6.00 156.00 162.00 0.40 0.38 -0.30 -0.393 5 162 2.50 164.50 167.00 0.41 0.41 -0.23 -0.304 23 167 11.50 178.50 190.00 0.47 0.44 -0.16 -0.205 216 190 108.00 298.00 406.00 1.00 0.73 0.63 0.90

2 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 110 0 55.00 55.00 110.00 0.27 0.14 -1.11 -1.372 45 110 22.50 132.50 155.00 0.38 0.33 -0.46 -0.553 18 155 9.00 164.00 173.00 0.43 0.40 -0.25 -0.284 58 173 29.00 202.00 231.00 0.57 0.50 0.00 0.035 175 231 87.50 318.50 406.00 1.00 0.78 0.78 1.02

119

3 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 96 0 48.00 48.00 96.00 0.24 0.12 -1.19 -1.402 57 96 28.50 124.50 153.00 0.38 0.31 -0.50 -0.593 44 153 22.00 175.00 197.00 0.49 0.43 -0.18 -0.204 91 197 45.50 242.50 288.00 0.71 0.60 0.24 0.305 118 288 59.00 347.00 406.00 1.00 0.85 1.05 1.26

4 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 88 0 44.00 44.00 88.00 0.22 0.11 -1.23 -1.402 111 88 55.50 143.50 199.00 0.49 0.35 -0.37 -0.433 75 199 37.50 236.50 274.00 0.67 0.58 0.20 0.214 88 274 44.00 318.00 362.00 0.89 0.78 0.79 0.875 44 362 22.00 384.00 406.00 1.00 0.95 1.60 1.79

5 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 49 0 24.50 24.50 49.00 0.12 0.06 -1.56 -1.722 127 49 63.50 112.50 176.00 0.43 0.28 -0.60 -0.663 113 176 56.50 232.50 289.00 0.71 0.57 0.19 0.204 92 289 46.00 335.00 381.00 0.94 0.83 0.93 1.035 25 381 12.50 393.50 406.00 1.00 0.97 1.86 2.04

6 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 91 0 45.50 45.50 91.00 0.22 0.11 -1.21 -1.382 104 91 52.00 143.00 195.00 0.48 0.35 -0.37 -0.433 102 195 51.00 246.00 297.00 0.73 0.61 0.26 0.284 72 297 36.00 333.00 369.00 0.91 0.82 0.91 1.015 37 369 18.50 387.50 406.00 1.00 0.95 1.68 1.88

7 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 89 0 44.50 44.50 89.00 0.22 0.11 -1.22 -1.452 49 89 24.50 113.50 138.00 0.34 0.28 -0.59 -0.693 47 138 23.50 161.50 185.00 0.46 0.40 -0.25 -0.294 89 185 44.50 229.50 274.00 0.67 0.57 0.17 0.215 132 274 66.00 340.00 406.00 1.00 0.84 0.99 1.19

8 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 46 0 23.00 23.00 46.00 0.11 0.06 -1.59 -1.752 79 46 39.50 85.50 125.00 0.31 0.21 -0.81 -0.893 83 125 41.50 166.50 208.00 0.51 0.41 -0.22 -0.244 147 208 73.50 281.50 355.00 0.87 0.69 0.50 0.575 51 355 25.50 380.50 406.00 1.00 0.94 1.54 1.72

9 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 61 0 30.50 30.50 61.00 0.15 0.08 -1.43 -1.622 78 61 39.00 100.00 139.00 0.34 0.25 -0.68 -0.773 72 139 36.00 175.00 211.00 0.52 0.43 -0.18 -0.194 109 211 54.50 265.50 320.00 0.79 0.65 0.39 0.465 86 320 43.00 363.00 406.00 1.00 0.89 1.24 1.42

10 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 54 0 27.00 27.00 54.00 0.13 0.07 -1.51 -1.672 141 54 70.50 124.50 195.00 0.48 0.31 -0.50 -0.573 119 195 59.50 254.50 314.00 0.77 0.63 0.33 0.354 63 314 31.50 345.50 377.00 0.93 0.85 1.05 1.145 29 377 14.50 391.50 406.00 1.00 0.96 1.81 1.98

120

11 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 67 0 33.50 33.50 67.00 0.17 0.08 -1.38 -1.562 89 67 44.50 111.50 156.00 0.38 0.27 -0.59 -0.673 86 156 43.00 199.00 242.00 0.60 0.49 -0.03 -0.034 104 242 52.00 294.00 346.00 0.85 0.72 0.59 0.675 60 346 30.00 376.00 406.00 1.00 0.93 1.44 1.62

12 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 73 0 36.50 36.50 73.00 0.18 0.09 -1.35 -1.542 76 73 38.00 111.00 149.00 0.37 0.27 -0.61 -0.693 43 149 21.50 170.50 192.00 0.47 0.42 -0.21 -0.234 115 192 57.50 249.50 307.00 0.76 0.61 0.30 0.355 99 307 49.50 356.50 406.00 1.00 0.88 1.16 1.35

13 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 80 0 40.00 40.00 80.00 0.20 0.10 -1.30 -1.462 95 80 47.50 127.50 175.00 0.43 0.31 -0.49 -0.553 110 175 55.00 230.00 285.00 0.70 0.57 0.16 0.174 71 285 35.50 320.50 356.00 0.88 0.79 0.81 0.895 50 356 25.00 381.00 406.00 1.00 0.94 1.55 1.72

14 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 70 0 35.00 35.00 70.00 0.17 0.09 -1.37 -1.522 101 70 50.50 120.50 171.00 0.42 0.30 -0.54 -0.603 107 171 53.50 224.50 278.00 0.68 0.55 0.14 0.144 88 278 44.00 322.00 366.00 0.90 0.79 0.81 0.895 40 366 20.00 386.00 406.00 1.00 0.95 1.66 1.83

15 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 60 0 30.00 30.00 60.00 0.15 0.07 -1.44 -1.612 98 60 49.00 109.00 158.00 0.39 0.27 -0.61 -0.693 163 158 81.50 239.50 321.00 0.79 0.59 0.22 0.244 54 321 27.00 348.00 375.00 0.92 0.86 1.06 1.175 31 375 15.50 390.50 406.00 1.00 0.96 1.78 1.97

16 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 79 0 39.50 39.50 79.00 0.19 0.10 -1.29 -1.462 117 79 58.50 137.50 196.00 0.48 0.34 -0.41 -0.483 126 196 63.00 259.00 322.00 0.79 0.64 0.36 0.384 51 322 25.50 347.50 373.00 0.92 0.86 1.07 1.175 33 373 16.50 389.50 406.00 1.00 0.96 1.75 1.93

17 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 94 0 47.00 47.00 94.00 0.23 0.12 -1.19 -1.362 112 94 56.00 150.00 206.00 0.51 0.37 -0.34 -0.403 124 206 62.00 268.00 330.00 0.81 0.66 0.42 0.454 46 330 23.00 353.00 376.00 0.93 0.87 1.13 1.255 30 376 15.00 391.00 406.00 1.00 0.96 1.78 1.98

18 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 131 0 65.50 65.50 131.00 0.32 0.16 -0.98 -1.172 76 131 38.00 169.00 207.00 0.51 0.42 -0.22 -0.283 102 207 51.00 258.00 309.00 0.76 0.64 0.34 0.374 41 309 20.50 329.50 350.00 0.86 0.81 0.89 1.015 56 350 28.00 378.00 406.00 1.00 0.93 1.49 1.71

121

19 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 64 0 32.00 32.00 64.00 0.16 0.08 -1.42 -1.602 83 64 41.50 105.50 147.00 0.36 0.26 -0.65 -0.723 63 147 31.50 178.50 210.00 0.52 0.44 -0.16 -0.174 108 210 54.00 264.00 318.00 0.78 0.65 0.38 0.455 88 318 44.00 362.00 406.00 1.00 0.89 1.23 1.41

20 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 68 0 34.00 34.00 68.00 0.17 0.08 -1.39 -1.552 112 68 56.00 124.00 180.00 0.44 0.31 -0.50 -0.563 93 180 46.50 226.50 273.00 0.67 0.56 0.14 0.154 90 273 45.00 318.00 363.00 0.89 0.78 0.79 0.875 43 363 21.50 384.50 406.00 1.00 0.95 1.61 1.78

21 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 96 0 48.00 48.00 96.00 0.24 0.12 -1.19 -1.352 118 96 59.00 155.00 214.00 0.53 0.38 -0.31 -0.363 91 214 45.50 259.50 305.00 0.75 0.64 0.35 0.384 68 305 34.00 339.00 373.00 0.92 0.84 0.98 1.085 33 373 16.50 389.50 406.00 1.00 0.96 1.75 1.94

22 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 102 0 51.00 51.00 102.00 0.25 0.13 -1.14 -1.322 114 102 57.00 159.00 216.00 0.53 0.39 -0.27 -0.333 66 216 33.00 249.00 282.00 0.69 0.61 0.28 0.304 77 282 38.50 320.50 359.00 0.88 0.79 0.81 0.905 47 359 23.50 382.50 406.00 1.00 0.94 1.58 1.77

23 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 76 0 38.00 38.00 76.00 0.19 0.09 -1.31 -1.482 103 76 51.50 127.50 179.00 0.44 0.31 -0.49 -0.553 98 179 49.00 228.00 277.00 0.68 0.56 0.16 0.164 83 277 41.50 318.50 360.00 0.89 0.78 0.78 0.875 46 360 23.00 383.00 406.00 1.00 0.94 1.59 1.77

24 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 75 0 37.50 37.50 75.00 0.18 0.09 -1.32 -1.542 61 75 30.50 105.50 136.00 0.34 0.26 -0.65 -0.743 51 136 25.50 161.50 187.00 0.46 0.40 -0.25 -0.284 95 187 47.50 234.50 282.00 0.69 0.58 0.19 0.255 124 282 62.00 344.00 406.00 1.00 0.85 1.03 1.22

25 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 73 0 36.50 36.50 73.00 0.18 0.09 -1.35 -1.522 88 73 44.00 117.00 161.00 0.40 0.29 -0.55 -0.623 108 161 54.00 215.00 269.00 0.66 0.53 0.08 0.084 71 269 35.50 304.50 340.00 0.84 0.75 0.68 0.765 66 340 33.00 373.00 406.00 1.00 0.92 1.39 1.56

26 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 81 0 40.50 40.50 81.00 0.20 0.10 -1.29 -1.452 101 81 50.50 131.50 182.00 0.45 0.32 -0.45 -0.523 101 182 50.50 232.50 283.00 0.70 0.57 0.19 0.204 77 283 38.50 321.50 360.00 0.89 0.79 0.82 0.905 46 360 23.00 383.00 406.00 1.00 0.94 1.59 1.76

122

K F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore27 78 0 39.00 39.00 78.00 0.19 0.10 -1.31 -1.472 97 78 48.50 126.50 175.00 0.43 0.31 -0.50 -0.563 81 175 40.50 215.50 256.00 0.63 0.53 0.07 0.084 100 256 50.00 306.00 356.00 0.88 0.75 0.68 0.765 50 356 25.00 381.00 406.00 1.00 0.94 1.55 1.73

28 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 65 0 32.50 32.50 65.00 0.16 0.08 -1.41 -1.572 108 65 54.00 119.00 173.00 0.43 0.29 -0.55 -0.613 136 173 68.00 241.00 309.00 0.76 0.59 0.23 0.254 63 309 31.50 340.50 372.00 0.92 0.84 0.98 1.085 34 372 17.00 389.00 406.00 1.00 0.96 1.72 1.91

29 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 66 0 33.00 33.00 66.00 0.16 0.08 -1.39 -1.562 77 66 38.50 104.50 143.00 0.35 0.26 -0.66 -0.743 117 143 58.50 201.50 260.00 0.64 0.50 0.00 -0.014 88 260 44.00 304.00 348.00 0.86 0.75 0.68 0.755 58 348 29.00 377.00 406.00 1.00 0.93 1.46 1.63

30 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 76 0 38.00 38.00 76.00 0.19 0.09 -1.31 -1.472 101 76 50.50 126.50 177.00 0.44 0.31 -0.50 -0.563 106 177 53.00 230.00 283.00 0.70 0.57 0.16 0.184 76 283 38.00 321.00 359.00 0.88 0.79 0.80 0.895 47 359 23.50 382.50 406.00 1.00 0.94 1.58 1.76

31 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 65 0 32.50 32.50 65.00 0.16 0.08 -1.41 -1.622 56 65 28.00 93.00 121.00 0.30 0.23 -0.75 -0.853 79 121 39.50 160.50 200.00 0.49 0.40 -0.26 -0.284 81 200 40.50 240.50 281.00 0.69 0.59 0.24 0.305 125 281 62.50 343.50 406.00 1.00 0.85 1.01 1.21

32 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 47 0 23.50 23.50 47.00 0.12 0.06 -1.58 -1.752 70 47 35.00 82.00 117.00 0.29 0.20 -0.84 -0.923 85 117 42.50 159.50 202.00 0.50 0.39 -0.28 -0.304 129 202 64.50 266.50 331.00 0.82 0.66 0.41 0.475 75 331 37.50 368.50 406.00 1.00 0.91 1.32 1.49

33 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 74 0 37.00 37.00 74.00 0.18 0.09 -1.34 -1.492 119 74 59.50 133.50 193.00 0.48 0.33 -0.45 -0.513 112 193 56.00 249.00 305.00 0.75 0.61 0.28 0.304 66 305 33.00 338.00 371.00 0.91 0.83 0.97 1.065 35 371 17.50 388.50 406.00 1.00 0.96 1.71 1.89

34 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 105 0 52.50 52.50 105.00 0.26 0.13 -1.12 -1.302 137 105 68.50 173.50 242.00 0.60 0.43 -0.19 -0.243 72 242 36.00 278.00 314.00 0.77 0.68 0.49 0.534 56 314 28.00 342.00 370.00 0.91 0.84 1.01 1.115 36 370 18.00 388.00 406.00 1.00 0.96 1.71 1.91

123

35 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 87 0 43.50 43.50 87.00 0.21 0.11 -1.25 -1.412 136 87 68.00 155.00 223.00 0.55 0.38 -0.31 -0.363 95 223 47.50 270.50 318.00 0.78 0.67 0.42 0.464 54 318 27.00 345.00 372.00 0.92 0.85 1.03 1.155 34 372 17.00 389.00 406.00 1.00 0.96 1.72 1.92

36 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 55 0 27.50 27.50 55.00 0.14 0.07 -1.50 -1.662 103 55 51.50 106.50 158.00 0.39 0.26 -0.63 -0.703 135 158 67.50 225.50 293.00 0.72 0.56 0.13 0.144 68 293 34.00 327.00 361.00 0.89 0.81 0.87 0.965 45 361 22.50 383.50 406.00 1.00 0.94 1.60 1.76

37 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 83 0 41.50 41.50 83.00 0.20 0.10 -1.26 -1.442 110 83 55.00 138.00 193.00 0.48 0.34 -0.42 -0.483 68 193 34.00 227.00 261.00 0.64 0.56 0.14 0.154 77 261 38.50 299.50 338.00 0.83 0.74 0.63 0.715 68 338 34.00 372.00 406.00 1.00 0.92 1.39 1.57

38 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 58 0 29.00 29.00 58.00 0.14 0.07 -1.46 -1.632 96 58 48.00 106.00 154.00 0.38 0.26 -0.65 -0.723 93 154 46.50 200.50 247.00 0.61 0.49 -0.01 -0.014 95 247 47.50 294.50 342.00 0.84 0.73 0.59 0.665 64 342 32.00 374.00 406.00 1.00 0.92 1.42 1.59

39 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 95 0 47.50 47.50 95.00 0.23 0.12 -1.20 -1.372 102 95 51.00 146.00 197.00 0.49 0.36 -0.35 -0.413 98 197 49.00 246.00 295.00 0.73 0.61 0.26 0.284 68 295 34.00 329.00 363.00 0.89 0.81 0.87 0.975 43 363 21.50 384.50 406.00 1.00 0.95 1.61 1.81

Prostor kulturoloških dimenzija

1 Ljudi trebaju jako jako paziti što govore2 Neke stvari oko nas nipošto ne bi trebali dodirivati3 Određene aktivnosti svakako treba zabraniti4 Tradicija je jedna od najvažnijih stečevina ljudskog roda5 Običaji su izuzetno poželjni za reguliranje odnosa s drugim ljudima6 Ponašanje u zajednici zahtijeva prihvaćanje uobičajenih obrazaca7 Svaka organizacija mora uspostaviti svoj skup pravila8 Da nema pravne regulacije odnosa socijalna zajednica bi se brzo raspala9 Ponašanje suprotno pravilima treba strogo sankcionirati

10 Uvijek i na sve načine treba uvažavati zajednički interes11 Djelovanje oko interesa s više uključenih ljudi treba jasno dogovoriti12 Trebalo bi definirati precizne standarde za sva ljudska djelovanja13 Čovjek treba težiti znanju u svim svojim aktivnostima14 Pravila i zakone trebaju donositi isključivo izrazito kompetentne osobe15 Sukladno znanjima i spoznajama trebaju se svi ponašati

124

1 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 95 0 47.50 47.50 95.00 0.23 0.12 -1.20 -1.402 63 95 31.50 126.50 158.00 0.39 0.31 -0.50 -0.573 35 158 17.50 175.50 193.00 0.48 0.43 -0.18 -0.204 102 193 51.00 244.00 295.00 0.73 0.60 0.25 0.315 111 295 55.50 350.50 406.00 1.00 0.86 1.09 1.30

2 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 65 0 32.50 32.50 65.00 0.16 0.08 -1.41 -1.572 89 65 44.50 109.50 154.00 0.38 0.27 -0.62 -0.693 83 154 41.50 195.50 237.00 0.58 0.48 -0.04 -0.054 100 237 50.00 287.00 337.00 0.83 0.71 0.55 0.615 69 337 34.50 371.50 406.00 1.00 0.92 1.38 1.55

3 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 67 0 33.50 33.50 67.00 0.17 0.08 -1.38 -1.582 81 67 40.50 107.50 148.00 0.36 0.26 -0.62 -0.713 91 148 45.50 193.50 239.00 0.59 0.48 -0.05 -0.064 76 239 38.00 277.00 315.00 0.78 0.68 0.48 0.555 91 315 45.50 360.50 406.00 1.00 0.89 1.21 1.39

4 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 58 0 29.00 29.00 58.00 0.14 0.07 -1.46 -1.652 87 58 43.50 101.50 145.00 0.36 0.25 -0.68 -0.763 66 145 33.00 178.00 211.00 0.52 0.44 -0.16 -0.174 99 211 49.50 260.50 310.00 0.76 0.64 0.37 0.435 96 310 48.00 358.00 406.00 1.00 0.88 1.19 1.36

5 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 49 0 24.50 24.50 49.00 0.12 0.06 -1.56 -1.732 92 49 46.00 95.00 141.00 0.35 0.23 -0.72 -0.803 81 141 40.50 181.50 222.00 0.55 0.45 -0.14 -0.154 115 222 57.50 279.50 337.00 0.83 0.69 0.50 0.565 69 337 34.50 371.50 406.00 1.00 0.92 1.38 1.54

6 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 32 0 16.00 16.00 32.00 0.08 0.04 -1.75 -1.932 96 32 48.00 80.00 128.00 0.32 0.20 -0.86 -0.943 105 128 52.50 180.50 233.00 0.57 0.44 -0.13 -0.144 122 233 61.00 294.00 355.00 0.87 0.72 0.59 0.665 51 355 25.50 380.50 406.00 1.00 0.94 1.54 1.70

7 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 66 0 33.00 33.00 66.00 0.16 0.08 -1.39 -1.582 64 66 32.00 98.00 130.00 0.32 0.24 -0.71 -0.803 66 130 33.00 163.00 196.00 0.48 0.40 -0.24 -0.274 117 196 58.50 254.50 313.00 0.77 0.63 0.33 0.385 93 313 46.50 359.50 406.00 1.00 0.89 1.21 1.38

8 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 58 0 29.00 29.00 58.00 0.14 0.07 -1.46 -1.652 76 58 38.00 96.00 134.00 0.33 0.24 -0.71 -0.803 90 134 45.00 179.00 224.00 0.55 0.44 -0.14 -0.154 96 224 48.00 272.00 320.00 0.79 0.67 0.43 0.505 86 320 43.00 363.00 406.00 1.00 0.89 1.24 1.42

125

9 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 60 0 30.00 30.00 60.00 0.15 0.07 -1.44 -1.622 80 60 40.00 100.00 140.00 0.34 0.25 -0.68 -0.763 93 140 46.50 186.50 233.00 0.57 0.46 -0.11 -0.114 94 233 47.00 280.00 327.00 0.81 0.69 0.50 0.575 79 327 39.50 366.50 406.00 1.00 0.90 1.29 1.47

10 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 51 0 25.50 25.50 51.00 0.13 0.06 -1.54 -1.722 78 51 39.00 90.00 129.00 0.32 0.22 -0.76 -0.853 78 129 39.00 168.00 207.00 0.51 0.41 -0.21 -0.234 106 207 53.00 260.00 313.00 0.77 0.64 0.35 0.415 93 313 46.50 359.50 406.00 1.00 0.89 1.21 1.38

11 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 42 0 21.00 21.00 42.00 0.10 0.05 -1.62 -1.812 63 42 31.50 73.50 105.00 0.26 0.18 -0.92 -1.023 107 105 53.50 158.50 212.00 0.52 0.39 -0.27 -0.294 102 212 51.00 263.00 314.00 0.77 0.65 0.37 0.445 92 314 46.00 360.00 406.00 1.00 0.89 1.20 1.38

12 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 41 0 20.50 20.50 41.00 0.10 0.05 -1.65 -1.822 80 41 40.00 81.00 121.00 0.30 0.20 -0.85 -0.933 107 121 53.50 174.50 228.00 0.56 0.43 -0.17 -0.184 103 228 51.50 279.50 331.00 0.82 0.69 0.50 0.565 75 331 37.50 368.50 406.00 1.00 0.91 1.32 1.48

13 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 60 0 30.00 30.00 60.00 0.15 0.07 -1.44 -1.672 67 60 33.50 93.50 127.00 0.31 0.23 -0.73 -0.833 59 127 29.50 156.50 186.00 0.46 0.39 -0.30 -0.334 89 186 44.50 230.50 275.00 0.68 0.57 0.18 0.245 131 275 65.50 340.50 406.00 1.00 0.84 0.98 1.18

14 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 56 0 28.00 28.00 56.00 0.14 0.07 -1.49 -1.702 64 56 32.00 88.00 120.00 0.30 0.22 -0.79 -0.893 72 120 36.00 156.00 192.00 0.47 0.38 -0.30 -0.314 85 192 42.50 234.50 277.00 0.68 0.58 0.19 0.265 129 277 64.50 341.50 406.00 1.00 0.84 0.99 1.18

15 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 44 0 22.00 22.00 44.00 0.11 0.05 -1.60 -1.782 85 44 42.50 86.50 129.00 0.32 0.21 -0.79 -0.883 74 129 37.00 166.00 203.00 0.50 0.41 -0.24 -0.254 123 203 61.50 264.50 326.00 0.80 0.65 0.38 0.445 80 326 40.00 366.00 406.00 1.00 0.90 1.30 1.47

126

Prostor dimenzija upravljačkog potencijala

1 U svakoj organizaciji mora postojati pravi vođa2 Istinski upravljači svoje vizije i misije prenose na podređene3 U važnim odlukama je uvijek potrebno čuti mišljenje prvog pomoćnika4 Potencijalni lider mora biti spreman uskočiti i voditi ljude5 Rezultati u radu direktno ovise o dobrom upravljanju ključnim segmentima6 Vrlo je važno koordinirati ljudske resurse i pojedine organizacijske blokove7 Visoko pozicionirani „ljudi iz sjene“ često bolje uočavaju dobra rješenja8 Kompetentno savjetovanje top-menađera je jako važna uloga9 Ponekad je jako važno formirati privremenog voditelja projekta

10 Dijelovi organizacijske strukture zahtijevaju čvrstu poveznicu11 Procesi upravljanja zahtijevaju stalan nadzor12 Direktna kontrola pojedinih segmenata organizacije je neminovna13 Korištenje prilika je gotovo uvijek opravdano i potrebno14 Dobrobit organizacije mora uvijek biti na prvom mjestu15 Dobar dio pojedinačnih djelovanja u osobnu korist je opravdan16 Ako je dobro pojedincu u organizaciji - svima je dobro17 U procesu upravljanja jako su važne osobe od povjerenja18 Pouzdani suradnici su ključne osobe za pomoć u vrhu odlučivanja19 Dijelove manje važnih poslova treba rasporediti manje utjecajnim osobama20 Marljivi suradnici često svojim radom osiguraju vrijednost organizaciji21 Svaka dobra organizacija počiva na dobrim šefovima22 Vođenje manjih segmenata posla treba dati dobrim radnicima23 Bez osoba koje kvalitetno prenose zadatke poslovanje je nemoguće24 Bez odabira pravih informacija konkretni poslovi se ne mogu izvršiti25 Određeni postupci trebaju biti potpuno neovisni o ciljevima organizacije26 Poželjno je postojanje pojedinaca koji su potpuno izvan sistema organizacije27 Dobro je u organizaciji imati osobe za veći broj raznih operativnih poslova28 Dobar dio ljudskih resursa mora biti na raspolaganju po potrebi upravljača29 Veći broj poslova ne zahtijeva preveliki utjecaj u odlučivanju30 Dobro je što veći broj poslova ne zahtijeva složenije kompetencije

1 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 66 0 33.00 33.00 66.00 0.16 0.08 -1.39 -1.612 60 66 30.00 96.00 126.00 0.31 0.24 -0.71 -0.823 56 126 28.00 154.00 182.00 0.45 0.38 -0.30 -0.344 100 182 50.00 232.00 282.00 0.69 0.57 0.19 0.245 124 282 62.00 344.00 406.00 1.00 0.85 1.03 1.21

2 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 49 0 24.50 24.50 49.00 0.12 0.06 -1.56 -1.742 66 49 33.00 82.00 115.00 0.28 0.20 -0.84 -0.923 95 115 47.50 162.50 210.00 0.52 0.40 -0.26 -0.274 107 210 53.50 263.50 317.00 0.78 0.65 0.39 0.455 89 317 44.50 361.50 406.00 1.00 0.89 1.22 1.39

3 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 44 0 22.00 22.00 44.00 0.11 0.05 -1.60 -1.802 75 44 37.50 81.50 119.00 0.29 0.20 -0.83 -0.933 69 119 34.50 153.50 188.00 0.46 0.38 -0.32 -0.354 120 188 60.00 248.00 308.00 0.76 0.61 0.29 0.345 98 308 49.00 357.00 406.00 1.00 0.88 1.18 1.34

127

4 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 75 0 37.50 37.50 75.00 0.18 0.09 -1.32 -1.552 51 75 25.50 100.50 126.00 0.31 0.25 -0.69 -0.803 53 126 26.50 152.50 179.00 0.44 0.38 -0.31 -0.354 82 179 41.00 220.00 261.00 0.64 0.54 0.10 0.155 145 261 72.50 333.50 406.00 1.00 0.82 0.93 1.13

5 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 52 0 26.00 26.00 52.00 0.13 0.06 -1.53 -1.712 65 52 32.50 84.50 117.00 0.29 0.21 -0.82 -0.913 93 117 46.50 163.50 210.00 0.52 0.40 -0.24 -0.264 101 210 50.50 260.50 311.00 0.77 0.64 0.37 0.425 95 311 47.50 358.50 406.00 1.00 0.88 1.20 1.36

6 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 46 0 23.00 23.00 46.00 0.11 0.06 -1.59 -1.782 62 46 31.00 77.00 108.00 0.27 0.19 -0.87 -0.973 102 108 51.00 159.00 210.00 0.52 0.39 -0.27 -0.304 98 210 49.00 259.00 308.00 0.76 0.64 0.36 0.425 98 308 49.00 357.00 406.00 1.00 0.88 1.18 1.34

7 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 48 0 24.00 24.00 48.00 0.12 0.06 -1.57 -1.732 79 48 39.50 87.50 127.00 0.31 0.22 -0.78 -0.863 103 127 51.50 178.50 230.00 0.57 0.44 -0.16 -0.174 111 230 55.50 285.50 341.00 0.84 0.70 0.54 0.605 65 341 32.50 373.50 406.00 1.00 0.92 1.41 1.57

8 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 34 0 17.00 17.00 34.00 0.08 0.04 -1.72 -1.902 55 34 27.50 61.50 89.00 0.22 0.15 -1.04 -1.153 137 89 68.50 157.50 226.00 0.56 0.39 -0.29 -0.314 105 226 52.50 278.50 331.00 0.82 0.69 0.49 0.555 75 331 37.50 368.50 406.00 1.00 0.91 1.32 1.49

9 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 33 0 16.50 16.50 33.00 0.08 0.04 -1.75 -1.922 72 33 36.00 69.00 105.00 0.26 0.17 -0.96 -1.053 126 105 63.00 168.00 231.00 0.57 0.41 -0.21 -0.234 117 231 58.50 289.50 348.00 0.86 0.71 0.57 0.635 58 348 29.00 377.00 406.00 1.00 0.93 1.46 1.62

10 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 49 0 24.50 24.50 49.00 0.12 0.06 -1.56 -1.732 57 49 28.50 77.50 106.00 0.26 0.19 -0.88 -0.973 124 106 62.00 168.00 230.00 0.57 0.41 -0.21 -0.234 102 230 51.00 281.00 332.00 0.82 0.69 0.51 0.575 74 332 37.00 369.00 406.00 1.00 0.91 1.34 1.49

11 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 48 0 24.00 24.00 48.00 0.12 0.06 -1.57 -1.762 71 48 35.50 83.50 119.00 0.29 0.21 -0.83 -0.923 92 119 46.00 165.00 211.00 0.52 0.41 -0.23 -0.244 90 211 45.00 256.00 301.00 0.74 0.63 0.34 0.405 105 301 52.50 353.50 406.00 1.00 0.87 1.12 1.30

128

12 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 36 0 18.00 18.00 36.00 0.09 0.04 -1.71 -1.882 60 36 30.00 66.00 96.00 0.24 0.16 -0.99 -1.083 156 96 78.00 174.00 252.00 0.62 0.43 -0.19 -0.204 96 252 48.00 300.00 348.00 0.86 0.74 0.65 0.735 58 348 29.00 377.00 406.00 1.00 0.93 1.46 1.62

13 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 40 0 20.00 20.00 40.00 0.10 0.05 -1.66 -1.822 84 40 42.00 82.00 124.00 0.31 0.20 -0.84 -0.923 117 124 58.50 182.50 241.00 0.59 0.45 -0.12 -0.134 108 241 54.00 295.00 349.00 0.86 0.73 0.61 0.675 57 349 28.50 377.50 406.00 1.00 0.93 1.48 1.63

14 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 63 0 31.50 31.50 63.00 0.16 0.08 -1.43 -1.612 74 63 37.00 100.00 137.00 0.34 0.25 -0.68 -0.773 78 137 39.00 176.00 215.00 0.53 0.43 -0.16 -0.184 98 215 49.00 264.00 313.00 0.77 0.65 0.38 0.455 93 313 46.50 359.50 406.00 1.00 0.89 1.21 1.38

15 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 66 0 33.00 33.00 66.00 0.16 0.08 -1.39 -1.552 104 66 52.00 118.00 170.00 0.42 0.29 -0.56 -0.623 114 170 57.00 227.00 284.00 0.70 0.56 0.14 0.154 83 284 41.50 325.50 367.00 0.90 0.80 0.84 0.935 39 367 19.50 386.50 406.00 1.00 0.95 1.67 1.85

16 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 94 0 47.00 47.00 94.00 0.23 0.12 -1.19 -1.372 118 94 59.00 153.00 212.00 0.52 0.38 -0.32 -0.383 84 212 42.00 254.00 296.00 0.73 0.63 0.33 0.354 63 296 31.50 327.50 359.00 0.88 0.81 0.86 0.965 47 359 23.50 382.50 406.00 1.00 0.94 1.58 1.76

17 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 71 0 35.50 35.50 71.00 0.17 0.09 -1.35 -1.592 60 71 30.00 101.00 131.00 0.32 0.25 -0.67 -0.783 58 131 29.00 160.00 189.00 0.47 0.39 -0.26 -0.294 72 189 36.00 225.00 261.00 0.64 0.55 0.13 0.185 145 261 72.50 333.50 406.00 1.00 0.82 0.93 1.13

18 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 63 0 31.50 31.50 63.00 0.16 0.08 -1.43 -1.632 53 63 26.50 89.50 116.00 0.29 0.22 -0.78 -0.883 77 116 38.50 154.50 193.00 0.48 0.38 -0.31 -0.334 90 193 45.00 238.00 283.00 0.70 0.59 0.21 0.275 123 283 61.50 344.50 406.00 1.00 0.85 1.04 1.22

19 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 53 0 26.50 26.50 53.00 0.13 0.07 -1.52 -1.682 102 53 51.00 104.00 155.00 0.38 0.26 -0.65 -0.733 107 155 53.50 208.50 262.00 0.65 0.51 0.04 0.044 90 262 45.00 307.00 352.00 0.87 0.76 0.70 0.775 54 352 27.00 379.00 406.00 1.00 0.93 1.51 1.66

129

20 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 52 0 26.00 26.00 52.00 0.13 0.06 -1.53 -1.722 61 52 30.50 82.50 113.00 0.28 0.20 -0.84 -0.933 83 113 41.50 154.50 196.00 0.48 0.38 -0.31 -0.324 94 196 47.00 243.00 290.00 0.71 0.60 0.24 0.305 116 290 58.00 348.00 406.00 1.00 0.86 1.06 1.25

21 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 49 0 24.50 24.50 49.00 0.12 0.06 -1.56 -1.732 79 49 39.50 88.50 128.00 0.32 0.22 -0.77 -0.853 88 128 44.00 172.00 216.00 0.53 0.42 -0.20 -0.214 112 216 56.00 272.00 328.00 0.81 0.67 0.43 0.505 78 328 39.00 367.00 406.00 1.00 0.90 1.31 1.48

22 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 53 0 26.50 26.50 53.00 0.13 0.07 -1.52 -1.692 80 53 40.00 93.00 133.00 0.33 0.23 -0.75 -0.833 89 133 44.50 177.50 222.00 0.55 0.44 -0.15 -0.164 102 222 51.00 273.00 324.00 0.80 0.67 0.44 0.515 82 324 41.00 365.00 406.00 1.00 0.90 1.27 1.44

23 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 51 0 25.50 25.50 51.00 0.13 0.06 -1.54 -1.722 64 51 32.00 83.00 115.00 0.28 0.20 -0.82 -0.913 86 115 43.00 158.00 201.00 0.50 0.39 -0.29 -0.314 111 201 55.50 256.50 312.00 0.77 0.63 0.33 0.405 94 312 47.00 359.00 406.00 1.00 0.88 1.19 1.37

24 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 54 0 27.00 27.00 54.00 0.13 0.07 -1.51 -1.682 60 54 30.00 84.00 114.00 0.28 0.21 -0.81 -0.903 94 114 47.00 161.00 208.00 0.51 0.40 -0.27 -0.294 114 208 57.00 265.00 322.00 0.79 0.65 0.40 0.465 84 322 42.00 364.00 406.00 1.00 0.90 1.27 1.43

25 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 48 0 24.00 24.00 48.00 0.12 0.06 -1.57 -1.722 88 48 44.00 92.00 136.00 0.34 0.23 -0.76 -0.833 146 136 73.00 209.00 282.00 0.69 0.51 0.03 0.044 80 282 40.00 322.00 362.00 0.89 0.79 0.81 0.905 44 362 22.00 384.00 406.00 1.00 0.95 1.60 1.77

26 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 62 0 31.00 31.00 62.00 0.15 0.08 -1.44 -1.602 63 62 31.50 93.50 125.00 0.31 0.23 -0.73 -0.813 145 125 72.50 197.50 270.00 0.67 0.49 -0.04 -0.044 91 270 45.50 315.50 361.00 0.89 0.78 0.77 0.855 45 361 22.50 383.50 406.00 1.00 0.94 1.60 1.77

27 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 56 0 28.00 28.00 56.00 0.14 0.07 -1.49 -1.662 66 56 33.00 89.00 122.00 0.30 0.22 -0.78 -0.863 88 122 44.00 166.00 210.00 0.52 0.41 -0.24 -0.264 109 210 54.50 264.50 319.00 0.79 0.65 0.38 0.445 87 319 43.50 362.50 406.00 1.00 0.89 1.25 1.42

130

28 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 46 0 23.00 23.00 46.00 0.11 0.06 -1.59 -1.752 76 46 38.00 84.00 122.00 0.30 0.21 -0.81 -0.903 118 122 59.00 181.00 240.00 0.59 0.45 -0.13 -0.144 114 240 57.00 297.00 354.00 0.87 0.73 0.61 0.685 52 354 26.00 380.00 406.00 1.00 0.94 1.53 1.69

29 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 43 0 21.50 21.50 43.00 0.11 0.05 -1.61 -1.772 81 43 40.50 83.50 124.00 0.31 0.21 -0.83 -0.913 145 124 72.50 196.50 269.00 0.66 0.48 -0.05 -0.054 91 269 45.50 314.50 360.00 0.89 0.77 0.76 0.845 46 360 23.00 383.00 406.00 1.00 0.94 1.59 1.75

30 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 58 0 29.00 29.00 58.00 0.14 0.07 -1.46 -1.622 84 58 42.00 100.00 142.00 0.35 0.25 -0.68 -0.763 141 142 70.50 212.50 283.00 0.70 0.52 0.05 0.054 77 283 38.50 321.50 360.00 0.89 0.79 0.82 0.905 46 360 23.00 383.00 406.00 1.00 0.94 1.59 1.76

Prostor političkih dimenzija

1 Svaki čovjek treba težiti biti na samom vrhu socijalne zajednice2 Politički vođe su uvijek najsposobniji ljudi u nekom društvu3 Ljudi na vlasti trebaju odlučivati u ime svih ljudi u zajednici4 Preuzimanje odgovornosti je najvažnija stvar u politici5 Ljudi bi trebali svoju političku poziciju ograničiti na opoziciju6 Visoko kompetentni pojedinci se obično suprotstavljaju vlasti7 Iz pozicije izvan vlasti puno bolje se pripremaju kvalitetne odluke8 U društvu je najbolje djelovati kritički jer to izuzetno pomaže u odlukama9 Najbolje je politički stajati po strani

10 Najsposobniji pojedinci bi trebali čekati pravi trenutak za promociju11 Prava politička rješenja uvijek su rezultat odgovarajućeg dogovora12 Treba dobro promisliti kome se priključiti jer to donosi obaveze i posljedice

1 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 47 0 23.50 23.50 47.00 0.12 0.06 -1.58 -1.742 85 47 42.50 89.50 132.00 0.33 0.22 -0.78 -0.853 100 132 50.00 182.00 232.00 0.57 0.45 -0.14 -0.144 104 232 52.00 284.00 336.00 0.83 0.70 0.53 0.605 70 336 35.00 371.00 406.00 1.00 0.91 1.37 1.53

2 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 128 0 64.00 64.00 128.00 0.32 0.16 -1.01 -1.182 92 128 46.00 174.00 220.00 0.54 0.43 -0.19 -0.243 76 220 38.00 258.00 296.00 0.73 0.64 0.34 0.374 61 296 30.50 326.50 357.00 0.88 0.80 0.85 0.965 49 357 24.50 381.50 406.00 1.00 0.94 1.56 1.77

3 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 103 0 51.50 51.50 103.00 0.25 0.13 -1.15 -1.332 104 103 52.00 155.00 207.00 0.51 0.38 -0.31 -0.363 70 207 35.00 242.00 277.00 0.68 0.60 0.25 0.274 59 277 29.50 306.50 336.00 0.83 0.75 0.70 0.795 70 336 35.00 371.00 406.00 1.00 0.91 1.37 1.55

131

4 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 66 0 33.00 33.00 66.00 0.16 0.08 -1.39 -1.582 72 66 36.00 102.00 138.00 0.34 0.25 -0.68 -0.763 81 138 40.50 178.50 219.00 0.54 0.44 -0.16 -0.174 81 219 40.50 259.50 300.00 0.74 0.64 0.35 0.425 106 300 53.00 353.00 406.00 1.00 0.87 1.13 1.31

5 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 48 0 24.00 24.00 48.00 0.12 0.06 -1.57 -1.742 63 48 31.50 79.50 111.00 0.27 0.20 -0.85 -0.953 180 111 90.00 201.00 291.00 0.72 0.50 -0.02 -0.024 70 291 35.00 326.00 361.00 0.89 0.80 0.86 0.955 45 361 22.50 383.50 406.00 1.00 0.94 1.60 1.77

6 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 42 0 21.00 21.00 42.00 0.10 0.05 -1.62 -1.802 70 42 35.00 77.00 112.00 0.28 0.19 -0.87 -0.963 140 112 70.00 182.00 252.00 0.62 0.45 -0.14 -0.154 93 252 46.50 298.50 345.00 0.85 0.74 0.62 0.705 61 345 30.50 375.50 406.00 1.00 0.92 1.43 1.60

7 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 34 0 17.00 17.00 34.00 0.08 0.04 -1.72 -1.902 73 34 36.50 70.50 107.00 0.26 0.17 -0.93 -1.033 145 107 72.50 179.50 252.00 0.62 0.44 -0.14 -0.164 98 252 49.00 301.00 350.00 0.86 0.74 0.64 0.715 56 350 28.00 378.00 406.00 1.00 0.93 1.49 1.65

8 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 42 0 21.00 21.00 42.00 0.10 0.05 -1.62 -1.782 90 42 45.00 87.00 132.00 0.33 0.21 -0.80 -0.873 122 132 61.00 193.00 254.00 0.63 0.48 -0.07 -0.074 102 254 51.00 305.00 356.00 0.88 0.75 0.67 0.755 50 356 25.00 381.00 406.00 1.00 0.94 1.55 1.71

9 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 74 0 37.00 37.00 74.00 0.18 0.09 -1.34 -1.502 93 74 46.50 120.50 167.00 0.41 0.30 -0.54 -0.613 108 167 54.00 221.00 275.00 0.68 0.54 0.12 0.134 75 275 37.50 312.50 350.00 0.86 0.77 0.73 0.815 56 350 28.00 378.00 406.00 1.00 0.93 1.49 1.66

10 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 60 0 30.00 30.00 60.00 0.15 0.07 -1.44 -1.612 96 60 48.00 108.00 156.00 0.38 0.27 -0.63 -0.703 101 156 50.50 206.50 257.00 0.63 0.51 0.03 0.024 94 257 47.00 304.00 351.00 0.86 0.75 0.68 0.755 55 351 27.50 378.50 406.00 1.00 0.93 1.50 1.66

11 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 51 0 25.50 25.50 51.00 0.13 0.06 -1.54 -1.702 90 51 45.00 96.00 141.00 0.35 0.24 -0.71 -0.783 117 141 58.50 199.50 258.00 0.64 0.49 -0.03 -0.034 94 258 47.00 305.00 352.00 0.87 0.75 0.67 0.755 54 352 27.00 379.00 406.00 1.00 0.93 1.51 1.67

132

12 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 65 0 32.50 32.50 65.00 0.16 0.08 -1.41 -1.592 66 65 33.00 98.00 131.00 0.32 0.24 -0.71 -0.793 80 131 40.00 171.00 211.00 0.52 0.42 -0.19 -0.214 112 211 56.00 267.00 323.00 0.80 0.66 0.40 0.475 83 323 41.50 364.50 406.00 1.00 0.90 1.26 1.44

Prostor ekonomskih dimenzija

1 Bez novca kao opće vrijednosti čovječanstvo bi bilo posve nerazvijeno

2 Sve je na prodaju za novac, samo je pitanje cijene

3 Veliki dio svog vremena čovjek treba posvetiti pribavljanju što više novca

4 Novac uvijek omogućava visoki status u društvu

5 Velika materijalna bogatstva su izuzetno poželjna stvar u životu

6 Vrijednosti u novcu treba pretvoriti u materijalno bogatstvo

7 Ulaganja u nekretnine i skupocjenosti su izuzetno dobra stvar

8 Materijalna bogatstva omogućavaju veliki stupanj sigurnosti

9 Samo visok ekonomski status omogućava dobro školovanje

10 Visoka pozicija u društvu je direktno vezana za visok ekonomski status

11 Ekonomski visoko pozicionirani čovjek je slobodniji od drugih ljudi

12 Psiho-fizičko zdravlje je direktno uvjetovano ekonomskim statusom

1 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 66 0 33.00 33.00 66.00 0.16 0.08 -1.39 -1.572 89 66 44.50 110.50 155.00 0.38 0.27 -0.60 -0.683 90 155 45.00 200.00 245.00 0.60 0.49 -0.01 -0.024 95 245 47.50 292.50 340.00 0.84 0.72 0.59 0.665 66 340 33.00 373.00 406.00 1.00 0.92 1.39 1.56

2 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 92 0 46.00 46.00 92.00 0.23 0.11 -1.20 -1.402 66 92 33.00 125.00 158.00 0.39 0.31 -0.51 -0.593 68 158 34.00 192.00 226.00 0.56 0.47 -0.06 -0.074 84 226 42.00 268.00 310.00 0.76 0.66 0.42 0.485 96 310 48.00 358.00 406.00 1.00 0.88 1.19 1.38

3 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 73 0 36.50 36.50 73.00 0.18 0.09 -1.35 -1.522 131 73 65.50 138.50 204.00 0.50 0.34 -0.40 -0.463 75 204 37.50 241.50 279.00 0.69 0.59 0.23 0.254 90 279 45.00 324.00 369.00 0.91 0.80 0.84 0.925 37 369 18.50 387.50 406.00 1.00 0.95 1.68 1.87

4 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 68 0 34.00 34.00 68.00 0.17 0.08 -1.39 -1.572 91 68 45.50 113.50 159.00 0.39 0.28 -0.59 -0.663 71 159 35.50 194.50 230.00 0.57 0.48 -0.06 -0.064 93 230 46.50 276.50 323.00 0.80 0.68 0.48 0.555 83 323 41.50 364.50 406.00 1.00 0.90 1.26 1.44

5 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 64 0 32.00 32.00 64.00 0.16 0.08 -1.42 -1.592 106 64 53.00 117.00 170.00 0.42 0.29 -0.55 -0.623 69 170 34.50 204.50 239.00 0.59 0.50 0.00 0.004 106 239 53.00 292.00 345.00 0.85 0.72 0.59 0.665 61 345 30.50 375.50 406.00 1.00 0.92 1.43 1.60

133

6 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 65 0 32.50 32.50 65.00 0.16 0.08 -1.41 -1.572 92 65 46.00 111.00 157.00 0.39 0.27 -0.61 -0.683 99 157 49.50 206.50 256.00 0.63 0.51 0.03 0.034 92 256 46.00 302.00 348.00 0.86 0.74 0.65 0.735 58 348 29.00 377.00 406.00 1.00 0.93 1.46 1.63

7 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 57 0 28.50 28.50 57.00 0.14 0.07 -1.48 -1.652 79 57 39.50 96.50 136.00 0.34 0.24 -0.72 -0.793 91 136 45.50 181.50 227.00 0.56 0.45 -0.14 -0.144 107 227 53.50 280.50 334.00 0.82 0.69 0.49 0.565 72 334 36.00 370.00 406.00 1.00 0.91 1.34 1.52

8 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 55 0 27.50 27.50 55.00 0.14 0.07 -1.50 -1.672 79 55 39.50 94.50 134.00 0.33 0.23 -0.72 -0.803 83 134 41.50 175.50 217.00 0.53 0.43 -0.18 -0.204 125 217 62.50 279.50 342.00 0.84 0.69 0.50 0.565 64 342 32.00 374.00 406.00 1.00 0.92 1.42 1.58

9 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 57 0 28.50 28.50 57.00 0.14 0.07 -1.48 -1.642 103 57 51.50 108.50 160.00 0.39 0.27 -0.63 -0.703 87 160 43.50 203.50 247.00 0.61 0.50 0.01 0.014 103 247 51.50 298.50 350.00 0.86 0.74 0.62 0.695 56 350 28.00 378.00 406.00 1.00 0.93 1.49 1.66

10 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 64 0 32.00 32.00 64.00 0.16 0.08 -1.42 -1.582 83 64 41.50 105.50 147.00 0.36 0.26 -0.65 -0.723 100 147 50.00 197.00 247.00 0.61 0.49 -0.03 -0.044 96 247 48.00 295.00 343.00 0.84 0.73 0.61 0.675 63 343 31.50 374.50 406.00 1.00 0.92 1.43 1.59

11 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 56 0 28.00 28.00 56.00 0.14 0.07 -1.49 -1.642 84 56 42.00 98.00 140.00 0.34 0.24 -0.71 -0.783 102 140 51.00 191.00 242.00 0.60 0.47 -0.08 -0.084 105 242 52.50 294.50 347.00 0.85 0.73 0.59 0.665 59 347 29.50 376.50 406.00 1.00 0.93 1.46 1.63

12 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 59 0 29.50 29.50 59.00 0.15 0.07 -1.46 -1.622 96 59 48.00 107.00 155.00 0.38 0.26 -0.64 -0.703 111 155 55.50 210.50 266.00 0.66 0.52 0.04 0.054 88 266 44.00 310.00 354.00 0.87 0.76 0.71 0.795 52 354 26.00 380.00 406.00 1.00 0.94 1.53 1.69

134

Prostor iskoristivosti potencijala

1 Svijet oko nas je podložan jasnim prirodnim zakonima2 Veći broj problema i zadataka se može riješiti uz pomoć matematike3 Živi svijet oko nas je organiziran na prepoznatljiv način4 Rad strojeva je ne samo koristan već i fascinantan5 Tehnika i tehnologija će mnogo značiti za budućnost čovjeka6 Iskorištavanje resursa iz okoline uz očuvanje okoliša je najvažnija zadaća7 Medicina je jedno od ključnih sredstava egzistencije čovjeka8 Genetskim oblikovanjem čovjek će dosegnuti neslućene domete9 Svakom živom biću (čovjeku, životinji,…) treba pristupati individualno

10 Prirodna biljna bogatstva su iznimno velikog potencijala11 Životinjski svijet je neiscrpan rezervoar hrane za čovjeka12 Šume i drvo su plemeniti materijali i od iznimne su važnosti13 Pravna regulativa u području financija je najvažnija stavka današnjeg svijeta14 Edukacija predstavlja glavnu pokretačku snagu svakog društva15 Znanje je najvažniji resurs današnje politike16 Ljudi danas previše filozofiraju za razliku od prijašnjih vremena17 Spisateljstvo, slikarstvo, glazba i njihove kombinacije su jedine prave vrijednosti18 Kultura, religija i povijest su prevladane kategorije

1 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 45 0 22.50 22.50 45.00 0.11 0.06 -1.60 -1.782 78 45 39.00 84.00 123.00 0.30 0.21 -0.81 -0.903 95 123 47.50 170.50 218.00 0.54 0.42 -0.21 -0.224 102 218 51.00 269.00 320.00 0.79 0.66 0.41 0.485 86 320 43.00 363.00 406.00 1.00 0.89 1.24 1.42

2 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 56 0 28.00 28.00 56.00 0.14 0.07 -1.49 -1.652 105 56 52.50 108.50 161.00 0.40 0.27 -0.63 -0.693 109 161 54.50 215.50 270.00 0.67 0.53 0.07 0.084 80 270 40.00 310.00 350.00 0.86 0.76 0.71 0.795 56 350 28.00 378.00 406.00 1.00 0.93 1.49 1.65

3 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 40 0 20.00 20.00 40.00 0.10 0.05 -1.66 -1.832 83 40 41.50 81.50 123.00 0.30 0.20 -0.83 -0.913 117 123 58.50 181.50 240.00 0.59 0.45 -0.14 -0.154 104 240 52.00 292.00 344.00 0.85 0.72 0.59 0.655 62 344 31.00 375.00 406.00 1.00 0.92 1.44 1.59

4 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 43 0 21.50 21.50 43.00 0.11 0.05 -1.61 -1.792 68 43 34.00 77.00 111.00 0.27 0.19 -0.87 -0.973 102 111 51.00 162.00 213.00 0.52 0.40 -0.25 -0.284 119 213 59.50 272.50 332.00 0.82 0.67 0.45 0.515 74 332 37.00 369.00 406.00 1.00 0.91 1.34 1.50

5 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 58 0 29.00 29.00 58.00 0.14 0.07 -1.46 -1.682 54 58 27.00 85.00 112.00 0.28 0.21 -0.80 -0.913 71 112 35.50 147.50 183.00 0.45 0.36 -0.34 -0.384 97 183 48.50 231.50 280.00 0.69 0.57 0.17 0.225 126 280 63.00 343.00 406.00 1.00 0.84 1.02 1.20

135

6 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 47 0 23.50 23.50 47.00 0.12 0.06 -1.58 -1.792 69 47 34.50 81.50 116.00 0.29 0.20 -0.83 -0.933 82 116 41.00 157.00 198.00 0.49 0.39 -0.28 -0.304 96 198 48.00 246.00 294.00 0.72 0.61 0.26 0.325 112 294 56.00 350.00 406.00 1.00 0.86 1.08 1.26

7 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 52 0 26.00 26.00 52.00 0.13 0.06 -1.53 -1.722 67 52 33.50 85.50 119.00 0.29 0.21 -0.81 -0.903 74 119 37.00 156.00 193.00 0.48 0.38 -0.30 -0.324 107 193 53.50 246.50 300.00 0.74 0.61 0.28 0.335 106 300 53.00 353.00 406.00 1.00 0.87 1.13 1.30

8 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 45 0 22.50 22.50 45.00 0.11 0.06 -1.60 -1.772 85 45 42.50 87.50 130.00 0.32 0.22 -0.78 -0.873 121 130 60.50 190.50 251.00 0.62 0.47 -0.07 -0.084 88 251 44.00 295.00 339.00 0.84 0.73 0.61 0.685 67 339 33.50 372.50 406.00 1.00 0.92 1.38 1.54

9 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 57 0 28.50 28.50 57.00 0.14 0.07 -1.48 -1.692 60 57 30.00 87.00 117.00 0.29 0.21 -0.80 -0.903 77 117 38.50 155.50 194.00 0.48 0.38 -0.29 -0.324 86 194 43.00 237.00 280.00 0.69 0.58 0.22 0.285 126 280 63.00 343.00 406.00 1.00 0.84 1.02 1.20

10 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 62 0 31.00 31.00 62.00 0.15 0.08 -1.44 -1.652 55 62 27.50 89.50 117.00 0.29 0.22 -0.78 -0.883 62 117 31.00 148.00 179.00 0.44 0.36 -0.34 -0.374 89 179 44.50 223.50 268.00 0.66 0.55 0.12 0.175 138 268 69.00 337.00 406.00 1.00 0.83 0.96 1.15

11 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 71 0 35.50 35.50 71.00 0.17 0.09 -1.35 -1.532 96 71 48.00 119.00 167.00 0.41 0.29 -0.55 -0.623 84 167 42.00 209.00 251.00 0.62 0.51 0.03 0.044 86 251 43.00 294.00 337.00 0.83 0.72 0.59 0.675 69 337 34.50 371.50 406.00 1.00 0.92 1.38 1.55

12 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 65 0 32.50 32.50 65.00 0.16 0.08 -1.41 -1.652 53 65 26.50 91.50 118.00 0.29 0.23 -0.76 -0.873 62 118 31.00 149.00 180.00 0.44 0.37 -0.33 -0.364 76 180 38.00 218.00 256.00 0.63 0.54 0.10 0.155 150 256 75.00 331.00 406.00 1.00 0.82 0.89 1.10

13 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 47 0 23.50 23.50 47.00 0.12 0.06 -1.58 -1.742 70 47 35.00 82.00 117.00 0.29 0.20 -0.84 -0.923 137 117 68.50 185.50 254.00 0.63 0.46 -0.10 -0.114 97 254 48.50 302.50 351.00 0.86 0.75 0.65 0.725 55 351 27.50 378.50 406.00 1.00 0.93 1.50 1.66

136

14 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 62 0 31.00 31.00 62.00 0.15 0.08 -1.44 -1.642 62 62 31.00 93.00 124.00 0.31 0.23 -0.75 -0.843 60 124 30.00 154.00 184.00 0.45 0.38 -0.30 -0.334 106 184 53.00 237.00 290.00 0.71 0.58 0.22 0.275 116 290 58.00 348.00 406.00 1.00 0.86 1.06 1.25

15 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 73 0 36.50 36.50 73.00 0.18 0.09 -1.35 -1.552 72 73 36.00 109.00 145.00 0.36 0.27 -0.61 -0.703 85 145 42.50 187.50 230.00 0.57 0.46 -0.09 -0.104 65 230 32.50 262.50 295.00 0.73 0.65 0.37 0.455 111 295 55.50 350.50 406.00 1.00 0.86 1.09 1.28

16 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 72 0 36.00 36.00 72.00 0.18 0.09 -1.34 -1.552 56 72 28.00 100.00 128.00 0.32 0.25 -0.68 -0.783 76 128 38.00 166.00 204.00 0.50 0.41 -0.24 -0.264 80 204 40.00 244.00 284.00 0.70 0.60 0.25 0.325 122 284 61.00 345.00 406.00 1.00 0.85 1.03 1.23

17 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 53 0 26.50 26.50 53.00 0.13 0.07 -1.52 -1.682 105 53 52.50 105.50 158.00 0.39 0.26 -0.65 -0.723 120 158 60.00 218.00 278.00 0.68 0.54 0.10 0.104 78 278 39.00 317.00 356.00 0.88 0.78 0.78 0.855 50 356 25.00 381.00 406.00 1.00 0.94 1.55 1.70

18 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 65 0 32.50 32.50 65.00 0.16 0.08 -1.41 -1.572 86 65 43.00 108.00 151.00 0.37 0.27 -0.63 -0.703 140 151 70.00 221.00 291.00 0.72 0.54 0.12 0.124 71 291 35.50 326.50 362.00 0.89 0.80 0.85 0.945 44 362 22.00 384.00 406.00 1.00 0.95 1.60 1.78

Prostor motivacijskih dimenzija

1 Bol čovjeka tjera da traži rješenja kako bi je sanirao2 Gladan i žedan čovjek bavi se isključivo potragom za potrebnim resursima3 Većina ljudi prije svega želi sigurnost od bilo kakvog ugrožavanja4 Reprodukcija je najvažniji motiv čovjeka u prošlosti i danas5 Ugodan život je naprosto bezuvjetna potreba čovjeka6 Umjetnost je nešto bez čega ljudi nisu ljudi u potpunosti7 Znanost je uvijek bila najvažniji pokretač čovjeka8 Napredak u svakom smislu je krajnji cilj čovjeka9 Materijalne i druge nagrade jesu i trebaju biti izuzetno važne ljudima

10 Priznanja u socijalnoj okolini posebno su dobrodošla11 Status koji čovjek postigne najvažnija je stvar u životu12 Zadovoljstvo u raznim oblicima je vrhunac ljudskih djelovanja

1 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 47 0 23.50 23.50 47.00 0.12 0.06 -1.58 -1.782 66 47 33.00 80.00 113.00 0.28 0.20 -0.86 -0.963 74 113 37.00 150.00 187.00 0.46 0.37 -0.34 -0.364 101 187 50.50 237.50 288.00 0.71 0.59 0.22 0.275 118 288 59.00 347.00 406.00 1.00 0.85 1.05 1.23

137

2 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 60 0 30.00 30.00 60.00 0.15 0.07 -1.44 -1.652 59 60 29.50 89.50 119.00 0.29 0.22 -0.78 -0.883 61 119 30.50 149.50 180.00 0.44 0.37 -0.33 -0.364 100 180 50.00 230.00 280.00 0.69 0.57 0.16 0.215 126 280 63.00 343.00 406.00 1.00 0.84 1.02 1.21

3 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 65 0 32.50 32.50 65.00 0.16 0.08 -1.41 -1.632 59 65 29.50 94.50 124.00 0.31 0.23 -0.72 -0.823 63 124 31.50 155.50 187.00 0.46 0.38 -0.29 -0.324 94 187 47.00 234.00 281.00 0.69 0.58 0.20 0.255 125 281 62.50 343.50 406.00 1.00 0.85 1.01 1.21

4 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 48 0 24.00 24.00 48.00 0.12 0.06 -1.57 -1.732 83 48 41.50 89.50 131.00 0.32 0.22 -0.78 -0.853 102 131 51.00 182.00 233.00 0.57 0.45 -0.14 -0.144 101 233 50.50 283.50 334.00 0.82 0.70 0.51 0.595 72 334 36.00 370.00 406.00 1.00 0.91 1.34 1.51

5 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 50 0 25.00 25.00 50.00 0.12 0.06 -1.55 -1.742 91 50 45.50 95.50 141.00 0.35 0.24 -0.73 -0.813 73 141 36.50 177.50 214.00 0.53 0.44 -0.15 -0.164 90 214 45.00 259.00 304.00 0.75 0.64 0.36 0.425 102 304 51.00 355.00 406.00 1.00 0.87 1.14 1.32

6 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 51 0 25.50 25.50 51.00 0.13 0.06 -1.54 -1.712 81 51 40.50 91.50 132.00 0.33 0.23 -0.76 -0.843 105 132 52.50 184.50 237.00 0.58 0.45 -0.12 -0.124 94 237 47.00 284.00 331.00 0.82 0.70 0.53 0.605 75 331 37.50 368.50 406.00 1.00 0.91 1.32 1.49

7 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 48 0 24.00 24.00 48.00 0.12 0.06 -1.57 -1.732 79 48 39.50 87.50 127.00 0.31 0.22 -0.78 -0.863 97 127 48.50 175.50 224.00 0.55 0.43 -0.18 -0.194 113 224 56.50 280.50 337.00 0.83 0.69 0.49 0.565 69 337 34.50 371.50 406.00 1.00 0.92 1.38 1.54

8 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 62 0 31.00 31.00 62.00 0.15 0.08 -1.44 -1.642 61 62 30.50 92.50 123.00 0.30 0.23 -0.74 -0.843 69 123 34.50 157.50 192.00 0.47 0.39 -0.29 -0.314 103 192 51.50 243.50 295.00 0.73 0.60 0.26 0.315 111 295 55.50 350.50 406.00 1.00 0.86 1.09 1.28

9 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 37 0 18.50 18.50 37.00 0.09 0.05 -1.68 -1.862 103 37 51.50 88.50 140.00 0.34 0.22 -0.77 -0.853 102 140 51.00 191.00 242.00 0.60 0.47 -0.08 -0.084 110 242 55.00 297.00 352.00 0.87 0.73 0.61 0.685 54 352 27.00 379.00 406.00 1.00 0.93 1.51 1.67

138

10 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 44 0 22.00 22.00 44.00 0.11 0.05 -1.60 -1.782 70 44 35.00 79.00 114.00 0.28 0.19 -0.87 -0.963 93 114 46.50 160.50 207.00 0.51 0.40 -0.26 -0.284 120 207 60.00 267.00 327.00 0.81 0.66 0.40 0.475 79 327 39.50 366.50 406.00 1.00 0.90 1.29 1.46

11 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 58 0 29.00 29.00 58.00 0.14 0.07 -1.46 -1.632 113 58 56.50 114.50 171.00 0.42 0.28 -0.57 -0.643 99 171 49.50 220.50 270.00 0.67 0.54 0.10 0.114 85 270 42.50 312.50 355.00 0.87 0.77 0.73 0.815 51 355 25.50 380.50 406.00 1.00 0.94 1.54 1.71

12 F KUM(i-1) F/2 FCM FC FCR Z% Nscore Zscore1 38 0 19.00 19.00 38.00 0.09 0.05 -1.67 -1.872 83 38 41.50 79.50 121.00 0.30 0.20 -0.85 -0.953 94 121 47.00 168.00 215.00 0.53 0.41 -0.21 -0.234 103 215 51.50 266.50 318.00 0.78 0.66 0.41 0.475 88 318 44.00 362.00 406.00 1.00 0.89 1.23 1.40

139

Prilog 3: Korelacije indikatora nakon normalizacije

Prostor stratifikacijskih dimenzija

S001 S002 S003 S004 S005 S006 S007 S008 S009 S010 S011 S012 S013 S014 S015S001 1.00 0.96 0.84 0.14 0.12 -0.10 0.78 0.69 0.70 0.11 0.60 0.75 0.02 0.12 0.16S002 0.96 1.00 0.85 0.16 0.14 -0.07 0.77 0.68 0.69 0.11 0.60 0.74 0.02 0.13 0.17S003 0.84 0.85 1.00 0.16 0.17 -0.05 0.71 0.64 0.62 0.13 0.57 0.69 0.04 0.09 0.16S004 0.14 0.16 0.16 1.00 0.41 0.23 0.07 0.12 0.04 0.08 0.09 0.11 0.11 0.16 0.07S005 0.12 0.14 0.17 0.41 1.00 0.30 0.10 0.10 0.11 0.27 0.22 0.15 0.20 0.16 0.14S006 -0.10 -0.07 -0.05 0.23 0.30 1.00 -0.04 0.06 -0.05 0.23 0.00 -0.03 0.16 0.14 0.09S007 0.78 0.77 0.71 0.07 0.10 -0.04 1.00 0.73 0.72 0.13 0.54 0.64 0.03 0.08 0.13S008 0.69 0.68 0.64 0.12 0.10 0.06 0.73 1.00 0.62 0.21 0.51 0.56 0.04 0.12 0.17S009 0.70 0.69 0.62 0.04 0.11 -0.05 0.72 0.62 1.00 0.28 0.55 0.61 0.08 0.13 0.22S010 0.11 0.11 0.13 0.08 0.27 0.23 0.13 0.21 0.28 1.00 0.39 0.17 0.26 0.06 0.13S011 0.60 0.60 0.57 0.09 0.22 0.00 0.54 0.51 0.55 0.39 1.00 0.65 0.15 0.13 0.19S012 0.75 0.74 0.69 0.11 0.15 -0.03 0.64 0.56 0.61 0.17 0.65 1.00 0.14 0.20 0.22S013 0.02 0.02 0.04 0.11 0.20 0.16 0.03 0.04 0.08 0.26 0.15 0.14 1.00 0.55 0.40S014 0.12 0.13 0.09 0.16 0.16 0.14 0.08 0.12 0.13 0.06 0.13 0.20 0.55 1.00 0.61S015 0.16 0.17 0.16 0.07 0.14 0.09 0.13 0.17 0.22 0.13 0.19 0.22 0.40 0.61 1.00S016 -0.13 -0.13 -0.09 0.06 0.16 0.19 -0.10 -0.02 -0.02 0.25 0.05 -0.04 0.36 0.30 0.44S017 -0.11 -0.11 -0.08 0.08 0.10 0.17 -0.09 0.00 0.01 0.21 0.05 0.03 0.32 0.24 0.28S018 -0.21 -0.21 -0.17 0.06 0.06 0.19 -0.20 -0.04 -0.12 0.13 -0.08 -0.16 0.30 0.18 0.19S019 0.47 0.47 0.38 0.08 0.00 -0.04 0.43 0.35 0.40 0.05 0.35 0.43 0.16 0.21 0.21S020 0.19 0.20 0.19 0.09 0.11 0.09 0.16 0.19 0.26 0.25 0.27 0.21 0.22 0.23 0.23S021 -0.06 -0.04 -0.04 0.14 0.16 0.05 -0.02 -0.04 0.08 0.20 0.06 -0.02 0.26 0.18 0.14S022 -0.08 -0.09 -0.09 0.13 0.03 0.08 -0.06 0.02 0.04 0.14 0.00 -0.03 0.19 0.16 0.11S023 0.09 0.09 0.07 0.09 0.09 0.02 0.04 0.13 0.14 0.19 0.15 0.08 0.21 0.14 0.17S024 0.75 0.74 0.66 0.15 0.01 -0.12 0.65 0.61 0.57 0.05 0.45 0.65 0.02 0.12 0.14S025 0.10 0.09 0.11 0.09 0.22 0.19 -0.01 0.10 0.07 0.15 0.07 0.06 0.15 0.08 0.05S026 -0.04 -0.06 0.00 0.06 0.19 0.22 -0.09 0.05 -0.01 0.23 0.05 -0.03 0.18 0.09 0.08S027 0.12 0.09 0.13 0.18 0.19 0.12 0.09 0.15 0.11 0.11 0.09 0.06 0.18 0.14 0.11S028 0.04 0.04 0.04 0.14 0.23 0.27 0.03 0.17 0.08 0.29 0.19 0.12 0.22 0.11 0.11S029 0.37 0.39 0.37 0.14 0.19 0.14 0.38 0.36 0.34 0.16 0.26 0.33 0.16 0.22 0.22S030 0.30 0.29 0.30 0.13 0.20 0.15 0.25 0.33 0.25 0.22 0.27 0.29 0.24 0.18 0.20S031 0.76 0.75 0.65 0.09 0.08 -0.05 0.69 0.56 0.58 0.01 0.47 0.67 0.05 0.16 0.21S032 0.77 0.76 0.65 0.13 0.10 -0.04 0.64 0.55 0.57 0.06 0.49 0.66 0.08 0.12 0.17S033 0.09 0.07 0.03 0.16 0.12 0.16 -0.02 0.07 0.06 0.15 0.04 0.08 0.07 0.09 0.08S034 -0.23 -0.24 -0.16 0.17 0.15 0.23 -0.28 -0.14 -0.20 0.23 -0.04 -0.20 0.10 0.07 0.03S035 -0.09 -0.10 -0.07 0.15 0.16 0.18 -0.14 -0.01 -0.06 0.22 0.07 -0.07 0.18 0.20 0.13S036 0.28 0.27 0.30 0.20 0.19 0.11 0.25 0.28 0.24 0.18 0.29 0.27 0.18 0.15 0.12S037 0.15 0.16 0.15 0.10 0.16 0.06 0.13 0.17 0.21 0.17 0.25 0.18 0.20 0.16 0.13S038 0.28 0.27 0.22 0.15 0.15 0.07 0.24 0.25 0.29 0.23 0.26 0.27 0.25 0.18 0.19S039 0.07 0.07 0.03 0.12 0.16 0.03 0.05 0.08 0.11 0.09 0.07 0.06 0.17 0.14 0.22

S016 S017 S018 S019 S020 S021 S022 S023 S024 S025 S026 S027 S028 S029 S030S001 -0.13 -0.11 -0.21 0.47 0.19 -0.06 -0.08 0.09 0.75 0.10 -0.04 0.12 0.04 0.37 0.30S002 -0.13 -0.11 -0.21 0.47 0.20 -0.04 -0.09 0.09 0.74 0.09 -0.06 0.09 0.04 0.39 0.29S003 -0.09 -0.08 -0.17 0.38 0.19 -0.04 -0.09 0.07 0.66 0.11 0.00 0.13 0.04 0.37 0.30S004 0.06 0.08 0.06 0.08 0.09 0.14 0.13 0.09 0.15 0.09 0.06 0.18 0.14 0.14 0.13S005 0.16 0.10 0.06 0.00 0.11 0.16 0.03 0.09 0.01 0.22 0.19 0.19 0.23 0.19 0.20S006 0.19 0.17 0.19 -0.04 0.09 0.05 0.08 0.02 -0.12 0.19 0.22 0.12 0.27 0.14 0.15S007 -0.10 -0.09 -0.20 0.43 0.16 -0.02 -0.06 0.04 0.65 -0.01 -0.09 0.09 0.03 0.38 0.25S008 -0.02 0.00 -0.04 0.35 0.19 -0.04 0.02 0.13 0.61 0.10 0.05 0.15 0.17 0.36 0.33S009 -0.02 0.01 -0.12 0.40 0.26 0.08 0.04 0.14 0.57 0.07 -0.01 0.11 0.08 0.34 0.25S010 0.25 0.21 0.13 0.05 0.25 0.20 0.14 0.19 0.05 0.15 0.23 0.11 0.29 0.16 0.22S011 0.05 0.05 -0.08 0.35 0.27 0.06 0.00 0.15 0.45 0.07 0.05 0.09 0.19 0.26 0.27S012 -0.04 0.03 -0.16 0.43 0.21 -0.02 -0.03 0.08 0.65 0.06 -0.03 0.06 0.12 0.33 0.29S013 0.36 0.32 0.30 0.16 0.22 0.26 0.19 0.21 0.02 0.15 0.18 0.18 0.22 0.16 0.24S014 0.30 0.24 0.18 0.21 0.23 0.18 0.16 0.14 0.12 0.08 0.09 0.14 0.11 0.22 0.18S015 0.44 0.28 0.19 0.21 0.23 0.14 0.11 0.17 0.14 0.05 0.08 0.11 0.11 0.22 0.20S016 1.00 0.55 0.31 0.01 0.21 0.21 0.15 0.13 -0.12 0.12 0.22 0.14 0.26 0.02 0.07S017 0.55 1.00 0.57 0.16 0.20 0.24 0.18 0.17 -0.08 0.11 0.21 0.15 0.20 -0.02 0.13S018 0.31 0.57 1.00 0.09 0.17 0.16 0.23 0.12 -0.22 0.13 0.19 0.16 0.16 -0.05 0.10S019 0.01 0.16 0.09 1.00 0.39 0.22 0.05 0.23 0.40 0.04 -0.04 0.07 0.05 0.20 0.14

140

S016 S017 S018 S019 S020 S021 S022 S023 S024 S025 S026 S027 S028 S029 S030S020 0.21 0.20 0.17 0.39 1.00 0.49 0.26 0.27 0.19 -0.04 0.13 -0.01 0.19 0.10 0.13S021 0.21 0.24 0.16 0.22 0.49 1.00 0.36 0.35 0.00 -0.03 0.07 0.01 0.22 0.11 0.11S022 0.15 0.18 0.23 0.05 0.26 0.36 1.00 0.47 0.04 0.07 0.14 0.13 0.18 0.12 0.17S023 0.13 0.17 0.12 0.23 0.27 0.35 0.47 1.00 0.19 0.19 0.20 0.16 0.18 0.16 0.18S024 -0.12 -0.08 -0.22 0.40 0.19 0.00 0.04 0.19 1.00 0.12 -0.03 0.10 0.04 0.36 0.29S025 0.12 0.11 0.13 0.04 -0.04 -0.03 0.07 0.19 0.12 1.00 0.59 0.46 0.20 0.17 0.10S026 0.22 0.21 0.19 -0.04 0.13 0.07 0.14 0.20 -0.03 0.59 1.00 0.50 0.42 0.13 0.19S027 0.14 0.15 0.16 0.07 -0.01 0.01 0.13 0.16 0.10 0.46 0.50 1.00 0.44 0.30 0.26S028 0.26 0.20 0.16 0.05 0.19 0.22 0.18 0.18 0.04 0.20 0.42 0.44 1.00 0.36 0.38S029 0.02 -0.02 -0.05 0.20 0.10 0.11 0.12 0.16 0.36 0.17 0.13 0.30 0.36 1.00 0.45S030 0.07 0.13 0.10 0.14 0.13 0.11 0.17 0.18 0.29 0.10 0.19 0.26 0.38 0.45 1.00S031 -0.08 -0.08 -0.21 0.43 0.17 -0.01 -0.07 0.06 0.70 0.03 -0.09 0.05 0.02 0.41 0.36S032 -0.06 -0.01 -0.18 0.44 0.17 -0.05 -0.07 0.10 0.70 0.08 -0.05 0.09 0.06 0.35 0.33S033 0.15 0.17 0.12 0.05 0.22 0.14 0.15 0.09 0.03 0.17 0.23 0.13 0.16 0.05 0.13S034 0.19 0.21 0.22 -0.07 0.12 0.20 0.17 0.11 -0.27 0.16 0.30 0.18 0.27 0.00 0.10S035 0.13 0.17 0.15 0.06 0.32 0.27 0.23 0.22 -0.06 0.10 0.28 0.16 0.27 0.06 0.16S036 0.12 0.12 -0.02 0.25 0.33 0.18 0.13 0.20 0.23 0.11 0.20 0.18 0.19 0.25 0.22S037 0.15 0.16 0.10 0.18 0.34 0.33 0.10 0.18 0.13 0.06 0.16 0.07 0.24 0.16 0.24S038 0.14 0.12 0.01 0.29 0.31 0.31 0.13 0.16 0.26 0.05 0.08 0.15 0.24 0.29 0.24S039 0.15 0.15 0.15 0.18 0.18 0.19 0.14 0.23 0.06 0.12 0.10 0.19 0.09 0.11 0.12

S031 S032 S033 S034 S035 S036 S037 S038 S039S001 0.76 0.77 0.09 -0.23 -0.09 0.28 0.15 0.28 0.07S002 0.75 0.76 0.07 -0.24 -0.10 0.27 0.16 0.27 0.07S003 0.65 0.65 0.03 -0.16 -0.07 0.30 0.15 0.22 0.03S004 0.09 0.13 0.16 0.17 0.15 0.20 0.10 0.15 0.12S005 0.08 0.10 0.12 0.15 0.16 0.19 0.16 0.15 0.16S006 -0.05 -0.04 0.16 0.23 0.18 0.11 0.06 0.07 0.03S007 0.69 0.64 -0.02 -0.28 -0.14 0.25 0.13 0.24 0.05S008 0.56 0.55 0.07 -0.14 -0.01 0.28 0.17 0.25 0.08S009 0.58 0.57 0.06 -0.20 -0.06 0.24 0.21 0.29 0.11S010 0.01 0.06 0.15 0.23 0.22 0.18 0.17 0.23 0.09S011 0.47 0.49 0.04 -0.04 0.07 0.29 0.25 0.26 0.07S012 0.67 0.66 0.08 -0.20 -0.07 0.27 0.18 0.27 0.06S013 0.05 0.08 0.07 0.10 0.18 0.18 0.20 0.25 0.17S014 0.16 0.12 0.09 0.07 0.20 0.15 0.16 0.18 0.14S015 0.21 0.17 0.08 0.03 0.13 0.12 0.13 0.19 0.22S016 -0.08 -0.06 0.15 0.19 0.13 0.12 0.15 0.14 0.15S017 -0.08 -0.01 0.17 0.21 0.17 0.12 0.16 0.12 0.15S018 -0.21 -0.18 0.12 0.22 0.15 -0.02 0.10 0.01 0.15S019 0.43 0.44 0.05 -0.07 0.06 0.25 0.18 0.29 0.18S020 0.17 0.17 0.22 0.12 0.32 0.33 0.34 0.31 0.18S021 -0.01 -0.05 0.14 0.20 0.27 0.18 0.33 0.31 0.19S022 -0.07 -0.07 0.15 0.17 0.23 0.13 0.10 0.13 0.14S023 0.06 0.10 0.09 0.11 0.22 0.20 0.18 0.16 0.23S024 0.70 0.70 0.03 -0.27 -0.06 0.23 0.13 0.26 0.06S025 0.03 0.08 0.17 0.16 0.10 0.11 0.06 0.05 0.12S026 -0.09 -0.05 0.23 0.30 0.28 0.20 0.16 0.08 0.10S027 0.05 0.09 0.13 0.18 0.16 0.18 0.07 0.15 0.19S028 0.02 0.06 0.16 0.27 0.27 0.19 0.24 0.24 0.09S029 0.41 0.35 0.05 0.00 0.06 0.25 0.16 0.29 0.11S030 0.36 0.33 0.13 0.10 0.16 0.22 0.24 0.24 0.12S031 1.00 0.78 0.11 -0.29 -0.18 0.20 0.13 0.25 0.05S032 0.78 1.00 0.17 -0.23 -0.11 0.20 0.15 0.31 0.10S033 0.11 0.17 1.00 0.34 0.26 0.16 0.16 0.17 0.10S034 -0.29 -0.23 0.34 1.00 0.47 0.16 0.17 0.02 0.05S035 -0.18 -0.11 0.26 0.47 1.00 0.35 0.37 0.22 0.20S036 0.20 0.20 0.16 0.16 0.35 1.00 0.45 0.34 0.21S037 0.13 0.15 0.16 0.17 0.37 0.45 1.00 0.48 0.22S038 0.25 0.31 0.17 0.02 0.22 0.34 0.48 1.00 0.44S039 0.05 0.10 0.10 0.05 0.20 0.21 0.22 0.44 1.00

141

Prostor upravljačkog potencijala

H001 H002 H003 H004 H005 H006 H007 H008 H009 H010 H011 H012 H013 H014 H015H001 1.00 0.72 0.71 0.76 0.65 0.59 0.46 0.53 0.57 0.60 0.66 0.51 0.46 0.60 -0.29H002 0.72 1.00 0.73 0.69 0.60 0.57 0.46 0.51 0.53 0.60 0.58 0.51 0.44 0.51 0.28H003 0.71 0.73 1.00 0.83 0.75 0.63 0.46 0.55 0.59 0.63 0.67 0.57 0.43 0.51 -0.23H004 0.76 0.69 0.83 1.00 0.83 0.71 0.51 0.59 0.61 0.65 0.70 0.58 0.48 0.61 -0.28H005 0.65 0.60 0.75 0.83 1.00 0.82 0.57 0.62 0.61 0.62 0.65 0.56 0.49 0.54 -0.31H006 0.59 0.57 0.63 0.71 0.82 1.00 0.62 0.60 0.57 0.60 0.60 0.53 0.48 0.57 0.30H007 0.46 0.46 0.46 0.51 0.57 0.62 1.00 0.60 0.50 0.48 0.42 0.41 0.40 0.41 0.34H008 0.53 0.51 0.55 0.59 0.62 0.60 0.60 1.00 0.65 0.60 0.56 0.51 0.43 0.46 0.29H009 0.57 0.53 0.59 0.61 0.61 0.57 0.50 0.65 1.00 0.72 0.60 0.51 0.43 0.51 0.33H010 0.60 0.60 0.63 0.65 0.62 0.60 0.48 0.60 0.72 1.00 0.72 0.65 0.48 0.53 0.29H011 0.66 0.58 0.67 0.70 0.65 0.60 0.42 0.56 0.60 0.72 1.00 0.69 0.52 0.57 -0.29H012 0.51 0.51 0.57 0.58 0.56 0.53 0.41 0.51 0.51 0.65 0.69 1.00 0.55 0.53 0.32H013 0.46 0.44 0.43 0.48 0.49 0.48 0.40 0.43 0.43 0.48 0.52 0.55 1.00 0.60 0.47H014 0.60 0.51 0.51 0.61 0.54 0.57 0.41 0.46 0.51 0.53 0.57 0.53 0.60 1.00 0.47H015 0.29 0.28 0.23 0.28 0.31 0.30 0.34 0.29 0.33 0.29 0.29 0.32 0.47 0.47 1.00H016 -0.04 0.07 -0.02 -0.05 0.00 0.06 0.14 0.05 0.09 0.06 -0.04 0.04 0.20 0.14 0.44H017 0.72 0.64 0.72 0.78 0.70 0.63 0.47 0.55 0.64 0.65 0.69 0.54 0.48 0.64 0.31H018 0.67 0.61 0.70 0.73 0.65 0.60 0.45 0.58 0.61 0.65 0.64 0.54 0.46 0.57 0.29H019 0.27 0.22 0.25 0.24 0.24 0.26 0.24 0.28 0.31 0.27 0.24 0.23 0.24 0.21 0.30H020 0.62 0.57 0.68 0.73 0.63 0.59 0.45 0.52 0.55 0.59 0.62 0.54 0.48 0.56 -0.24H021 0.42 0.39 0.43 0.48 0.48 0.46 0.39 0.42 0.39 0.40 0.43 0.44 0.38 0.41 0.27H022 0.43 0.45 0.51 0.55 0.55 0.55 0.40 0.42 0.40 0.47 0.46 0.44 0.41 0.46 0.32H023 0.57 0.54 0.61 0.67 0.65 0.59 0.43 0.54 0.57 0.59 0.60 0.51 0.44 0.56 0.32H024 0.65 0.61 0.65 0.70 0.63 0.62 0.49 0.55 0.59 0.67 0.66 0.56 0.47 0.61 0.31H025 0.39 0.40 0.45 0.42 0.41 0.37 0.41 0.33 0.38 0.43 0.43 0.35 0.34 0.31 0.38H026 0.36 0.41 0.39 0.42 0.42 0.40 0.38 0.31 0.39 0.46 0.38 0.34 0.35 0.34 0.26H027 0.65 0.57 0.67 0.68 0.65 0.57 0.47 0.54 0.58 0.65 0.62 0.52 0.49 0.54 0.29H028 0.52 0.47 0.51 0.57 0.51 0.50 0.44 0.47 0.53 0.58 0.54 0.48 0.48 0.49 0.37H029 0.27 0.27 0.30 0.32 0.33 0.37 0.34 0.24 0.29 0.27 0.27 0.24 0.37 0.36 0.39H030 0.24 0.21 0.28 0.26 0.30 0.35 0.28 0.21 0.25 0.22 0.22 0.16 0.31 0.26 0.35

H016 H017 H018 H019 H020 H021 H022 H023 H024 H025 H026 H027 H028 H029 H030H001 0.04 0.72 0.67 0.27 0.62 0.42 0.43 0.57 0.65 0.39 0.36 0.65 0.52 0.27 0.24H002 0.07 0.64 0.61 0.22 0.57 0.39 0.45 0.54 0.61 0.40 0.41 0.57 0.47 0.27 0.21H003 0.02 0.72 0.70 0.25 0.68 0.43 0.51 0.61 0.65 0.45 0.39 0.67 0.51 0.30 0.28H004 0.05 0.78 0.73 0.24 0.73 0.48 0.55 0.67 0.70 0.42 0.42 0.68 0.57 0.32 0.26H005 0.00 0.70 0.65 0.24 0.63 0.48 0.55 0.65 0.63 0.41 0.42 0.65 0.51 0.33 0.30H006 0.06 0.63 0.60 0.26 0.59 0.46 0.55 0.59 0.62 0.37 0.40 0.57 0.50 0.37 0.35H007 0.14 0.47 0.45 0.24 0.45 0.39 0.40 0.43 0.49 0.41 0.38 0.47 0.44 0.34 0.28H008 0.05 0.55 0.58 0.28 0.52 0.42 0.42 0.54 0.55 0.33 0.31 0.54 0.47 0.24 0.21H009 0.09 0.64 0.61 0.31 0.55 0.39 0.40 0.57 0.59 0.38 0.39 0.58 0.53 0.29 0.25H010 0.06 0.65 0.65 0.27 0.59 0.40 0.47 0.59 0.67 0.43 0.46 0.65 0.58 0.27 0.22H011 0.04 0.69 0.64 0.24 0.62 0.43 0.46 0.60 0.66 0.43 0.38 0.62 0.54 0.27 0.22H012 0.04 0.54 0.54 0.23 0.54 0.44 0.44 0.51 0.56 0.35 0.34 0.52 0.48 0.24 0.16H013 0.20 0.48 0.46 0.24 0.48 0.38 0.41 0.44 0.47 0.34 0.35 0.49 0.48 0.37 0.31H014 0.14 0.64 0.57 0.21 0.56 0.41 0.46 0.56 0.61 0.31 0.34 0.54 0.49 0.36 0.26H015 0.44 0.31 0.29 0.30 0.24 0.27 0.32 0.32 0.31 0.38 0.26 0.29 0.37 0.39 0.35H016 1.00 0.01 0.02 0.22 0.00 0.10 0.16 0.06 0.04 0.16 0.15 0.01 0.06 0.25 0.24H017 0.01 1.00 0.87 0.29 0.71 0.46 0.49 0.64 0.68 0.42 0.44 0.72 0.58 0.29 0.26H018 0.02 0.87 1.00 0.37 0.73 0.46 0.45 0.59 0.62 0.40 0.43 0.68 0.56 0.26 0.23H019 0.22 0.29 0.37 1.00 0.38 0.31 0.33 0.23 0.21 0.28 0.24 0.28 0.29 0.26 0.26H020 0.00 0.71 0.73 0.38 1.00 0.55 0.51 0.63 0.65 0.41 0.37 0.66 0.52 0.29 0.33H021 0.10 0.46 0.46 0.31 0.55 1.00 0.52 0.52 0.46 0.38 0.32 0.42 0.35 0.23 0.23H022 0.16 0.49 0.45 0.33 0.51 0.52 1.00 0.61 0.53 0.37 0.34 0.45 0.39 0.27 0.27H023 0.06 0.64 0.59 0.23 0.63 0.52 0.61 1.00 0.78 0.48 0.41 0.58 0.48 0.30 0.27H024 0.04 0.68 0.62 0.21 0.65 0.46 0.53 0.78 1.00 0.55 0.48 0.66 0.57 0.34 0.29H025 0.16 0.42 0.40 0.28 0.41 0.38 0.37 0.48 0.55 1.00 0.57 0.50 0.45 0.42 0.37H026 0.15 0.44 0.43 0.24 0.37 0.32 0.34 0.41 0.48 0.57 1.00 0.55 0.51 0.40 0.30H027 0.01 0.72 0.68 0.28 0.66 0.42 0.45 0.58 0.66 0.50 0.55 1.00 0.69 0.41 0.33H028 0.06 0.58 0.56 0.29 0.52 0.35 0.39 0.48 0.57 0.45 0.51 0.69 1.00 0.46 0.40H029 0.25 0.29 0.26 0.26 0.29 0.23 0.27 0.30 0.34 0.42 0.40 0.41 0.46 1.00 0.60H030 0.24 0.26 0.23 0.26 0.33 0.23 0.27 0.27 0.29 0.37 0.30 0.33 0.40 0.60 1.00

142

Prostor kulturoloških dimenzija

K001 K002 K003 K004 K005 K006 K007 K008 K009 K010 K011 K012 K013 K014 K015K001 1.00 0.68 0.60 0.58 0.52 0.54 0.62 0.60 0.56 0.56 0.60 0.59 0.56 0.54 0.62K002 0.68 1.00 0.63 0.48 0.42 0.45 0.47 0.47 0.44 0.42 0.47 0.47 0.46 0.49 0.53K003 0.60 0.63 1.00 0.61 0.49 0.51 0.55 0.54 0.47 0.49 0.51 0.54 0.51 0.52 0.48K004 0.58 0.48 0.61 1.00 0.77 0.64 0.63 0.62 0.51 0.58 0.56 0.56 0.62 0.55 0.56K005 0.52 0.42 0.49 0.77 1.00 0.63 0.57 0.54 0.47 0.53 0.53 0.53 0.57 0.51 0.53K006 0.54 0.45 0.51 0.64 0.63 1.00 0.65 0.60 0.54 0.52 0.56 0.58 0.55 0.53 0.56K007 0.62 0.47 0.55 0.63 0.57 0.65 1.00 0.79 0.62 0.70 0.70 0.66 0.69 0.64 0.62K008 0.60 0.47 0.54 0.62 0.54 0.60 0.79 1.00 0.66 0.67 0.69 0.61 0.64 0.60 0.58K009 0.56 0.44 0.47 0.51 0.47 0.54 0.62 0.66 1.00 0.61 0.59 0.55 0.49 0.48 0.53K010 0.56 0.42 0.49 0.58 0.53 0.52 0.70 0.67 0.61 1.00 0.75 0.63 0.66 0.59 0.59K011 0.60 0.47 0.51 0.56 0.53 0.56 0.70 0.69 0.59 0.75 1.00 0.75 0.68 0.64 0.60K012 0.59 0.47 0.54 0.56 0.53 0.58 0.66 0.61 0.55 0.63 0.75 1.00 0.66 0.62 0.58K013 0.56 0.46 0.51 0.62 0.57 0.55 0.69 0.64 0.49 0.66 0.68 0.66 1.00 0.75 0.64K014 0.54 0.49 0.52 0.55 0.51 0.53 0.64 0.60 0.48 0.59 0.64 0.62 0.75 1.00 0.73K015 0.62 0.53 0.48 0.56 0.53 0.56 0.62 0.58 0.53 0.59 0.60 0.58 0.64 0.73 1.00

Prostor političkih dimenzija

P001 P002 P003 P004 P005 P006 P007 P008 P009 P010 P011 P012P001 1.00 0.07 0.12 0.35 0.29 0.37 0.37 0.37 0.15 0.32 0.27 0.41P002 0.07 1.00 0.56 -0.05 0.16 -0.07 -0.10 -0.02 0.21 -0.05 0.01 -0.27P003 0.12 0.56 1.00 0.14 0.23 0.14 0.01 0.05 0.14 0.04 0.04 -0.17P004 0.35 -0.05 0.14 1.00 0.48 0.45 0.37 0.35 0.10 0.26 0.34 0.47P005 0.29 0.16 0.23 0.48 1.00 0.50 0.33 0.35 0.14 0.27 0.23 0.30P006 0.37 -0.07 0.14 0.45 0.50 1.00 0.51 0.45 0.19 0.37 0.33 0.46P007 0.37 -0.10 0.01 0.37 0.33 0.51 1.00 0.61 0.26 0.42 0.29 0.48P008 0.37 -0.02 0.05 0.35 0.35 0.45 0.61 1.00 0.31 0.55 0.42 0.49P009 0.15 0.21 0.14 0.10 0.14 0.19 0.26 0.31 1.00 0.34 0.23 0.12P010 0.32 -0.05 0.04 0.26 0.27 0.37 0.42 0.55 0.34 1.00 0.49 0.48P011 0.27 0.01 0.04 0.34 0.23 0.33 0.29 0.42 0.23 0.49 1.00 0.49P012 0.41 -0.27 -0.17 0.47 0.30 0.46 0.48 0.49 0.12 0.48 0.49 1.00

Prostor ekonomskih dimenzija

E001 E002 E003 E004 E005 E006 E007 E008 E009 E010 E011 E012E001 1.00 0.37 0.32 0.31 0.27 0.32 0.28 0.34 0.18 0.29 0.33 0.25E002 0.37 1.00 0.38 0.48 0.32 0.31 0.34 0.28 0.22 0.39 0.39 0.35E003 0.32 0.38 1.00 0.37 0.50 0.35 0.18 0.15 0.23 0.18 0.24 0.24E004 0.31 0.48 0.37 1.00 0.62 0.59 0.45 0.40 0.26 0.48 0.40 0.28E005 0.27 0.32 0.50 0.62 1.00 0.63 0.47 0.36 0.21 0.34 0.36 0.27E006 0.32 0.31 0.35 0.59 0.63 1.00 0.59 0.48 0.27 0.39 0.33 0.31E007 0.28 0.34 0.18 0.45 0.47 0.59 1.00 0.63 0.30 0.41 0.39 0.34E008 0.34 0.28 0.15 0.40 0.36 0.48 0.63 1.00 0.39 0.47 0.56 0.40E009 0.18 0.22 0.23 0.26 0.21 0.27 0.30 0.39 1.00 0.54 0.40 0.33E010 0.29 0.39 0.18 0.48 0.34 0.39 0.41 0.47 0.54 1.00 0.61 0.47E011 0.33 0.39 0.24 0.40 0.36 0.33 0.39 0.56 0.40 0.61 1.00 0.52E012 0.25 0.35 0.24 0.28 0.27 0.31 0.34 0.40 0.33 0.47 0.52 1.00

Prostor motivacijskih dimenzija

M001 M002 M003 M004 M005 M006 M007 M008 M009 M010 M011 M012M001 1.00 0.83 0.75 0.55 0.57 0.41 0.51 0.61 0.41 0.54 0.31 0.56M002 0.83 1.00 0.84 0.66 0.65 0.38 0.49 0.66 0.38 0.56 0.34 0.60M003 0.75 0.84 1.00 0.72 0.73 0.43 0.51 0.68 0.39 0.59 0.31 0.62M004 0.55 0.66 0.72 1.00 0.68 0.45 0.50 0.54 0.38 0.49 0.35 0.52M005 0.57 0.65 0.73 0.68 1.00 0.57 0.58 0.70 0.37 0.56 0.30 0.56M006 0.41 0.38 0.43 0.45 0.57 1.00 0.64 0.54 0.29 0.37 0.27 0.42M007 0.51 0.49 0.51 0.50 0.58 0.64 1.00 0.67 0.44 0.44 0.37 0.42M008 0.61 0.66 0.68 0.54 0.70 0.54 0.67 1.00 0.50 0.64 0.28 0.50M009 0.41 0.38 0.39 0.38 0.37 0.29 0.44 0.50 1.00 0.53 0.46 0.38M010 0.54 0.56 0.59 0.49 0.56 0.37 0.44 0.64 0.53 1.00 0.46 0.54M011 0.31 0.34 0.31 0.35 0.30 0.27 0.37 0.28 0.46 0.46 1.00 0.55M012 0.56 0.60 0.62 0.52 0.56 0.42 0.42 0.50 0.38 0.54 0.55 1.00

143

Prostor iskoristivosti potencijala

I001 I002 I003 I004 I005 I006 I007 I008 I009I001 1.00 0.33 0.58 0.48 0.53 0.48 0.49 0.40 0.49I002 0.33 1.00 0.37 0.27 0.14 0.16 0.13 0.14 0.12I003 0.58 0.37 1.00 0.54 0.53 0.40 0.42 0.34 0.45I004 0.48 0.27 0.54 1.00 0.71 0.59 0.58 0.42 0.54I005 0.53 0.14 0.53 0.71 1.00 0.73 0.71 0.49 0.66I006 0.48 0.16 0.40 0.59 0.73 1.00 0.71 0.48 0.61I007 0.49 0.13 0.42 0.58 0.71 0.71 1.00 0.56 0.68I008 0.40 0.14 0.34 0.42 0.49 0.48 0.56 1.00 0.56I009 0.49 0.12 0.45 0.54 0.66 0.61 0.68 0.56 1.00I010 0.49 0.09 0.40 0.54 0.67 0.63 0.66 0.48 0.79I011 0.13 0.17 0.14 0.26 0.20 0.16 0.21 0.38 0.24I012 0.50 0.07 0.42 0.57 0.63 0.56 0.60 0.37 0.69I013 0.44 0.20 0.41 0.45 0.52 0.45 0.43 0.35 0.47I014 0.56 0.17 0.45 0.54 0.68 0.63 0.62 0.45 0.65I015 0.35 0.19 0.32 0.42 0.51 0.45 0.43 0.31 0.41I016 0.45 0.13 0.28 0.38 0.51 0.46 0.49 0.36 0.53I017 0.22 0.25 0.22 0.18 0.16 0.20 0.21 0.29 0.23I018 0.27 0.17 0.25 0.18 0.23 0.16 0.17 0.35 0.22

I010 I011 I012 I013 I014 I015 I016 I017 I018I001 0.49 0.13 0.50 0.44 0.56 0.35 0.45 0.22 0.27I002 0.09 0.17 0.07 0.20 0.17 0.19 0.13 0.25 0.17I003 0.40 0.14 0.42 0.41 0.45 0.32 0.28 0.22 0.25I004 0.54 0.26 0.57 0.45 0.54 0.42 0.38 0.18 0.18I005 0.67 0.20 0.63 0.52 0.68 0.51 0.51 0.16 0.23I006 0.63 0.16 0.56 0.45 0.63 0.45 0.46 0.20 0.16I007 0.66 0.21 0.60 0.43 0.62 0.43 0.49 0.21 0.17I008 0.48 0.38 0.37 0.35 0.45 0.31 0.36 0.29 0.35I009 0.79 0.24 0.69 0.47 0.65 0.41 0.53 0.23 0.22I010 1.00 0.32 0.73 0.48 0.67 0.44 0.53 0.22 0.23I011 0.32 1.00 0.32 0.33 0.20 0.21 0.21 0.30 0.36I012 0.73 0.32 1.00 0.60 0.74 0.44 0.51 0.15 0.20I013 0.48 0.33 0.60 1.00 0.67 0.46 0.45 0.24 0.30I014 0.67 0.20 0.74 0.67 1.00 0.59 0.55 0.21 0.25I015 0.44 0.21 0.44 0.46 0.59 1.00 0.54 0.26 0.30I016 0.53 0.21 0.51 0.45 0.55 0.54 1.00 0.38 0.27I017 0.22 0.30 0.15 0.24 0.21 0.26 0.38 1.00 0.47I018 0.23 0.36 0.20 0.30 0.25 0.30 0.27 0.47 1.00

144

Korelacije faktora socioloških atributa i upravljačkog potencijala

SD01 SD02 SD03 SD04 SD05 SD06 KD01 KD02 PD01 PD02 PD03 ED01SD01 1.00 0.24 0.12 0.22 -0.07 -0.14 0.85 0.77 0.61 -0.35 0.67 0.54SD02 0.24 1.00 0.38 0.38 -0.08 0.34 0.20 0.25 0.38 0.23 0.32 0.38SD03 0.12 0.38 1.00 0.27 0.10 0.31 0.12 0.22 0.25 0.24 0.25 0.16SD04 0.22 0.38 0.27 1.00 -0.08 0.35 0.19 0.20 0.28 0.10 0.31 0.39SD05 -0.07 -0.08 0.10 -0.08 1.00 -0.01 -0.08 -0.06 -0.03 0.12 -0.11 -0.27SD06 -0.14 0.34 0.31 0.35 -0.01 1.00 -0.11 -0.03 0.05 0.29 0.09 0.11KD01 0.85 0.20 0.12 0.19 -0.08 -0.11 1.00 0.80 0.65 -0.35 0.71 0.52KD02 0.77 0.25 0.22 0.20 -0.06 -0.03 0.80 1.00 0.60 -0.16 0.67 0.50PD01 0.61 0.38 0.25 0.28 -0.03 0.05 0.65 0.60 1.00 -0.08 0.57 0.54PD02 -0.35 0.23 0.24 0.10 0.12 0.29 -0.35 -0.16 -0.08 1.00 -0.03 -0.10PD03 0.67 0.32 0.25 0.31 -0.11 0.09 0.71 0.67 0.57 -0.03 1.00 0.54ED01 0.54 0.38 0.16 0.39 -0.27 0.11 0.52 0.50 0.54 -0.10 0.54 1.00ED02 0.54 0.35 0.17 0.30 -0.18 0.01 0.54 0.52 0.54 -0.12 0.56 0.57ED03 0.30 0.44 0.11 0.26 -0.21 0.16 0.30 0.29 0.37 0.06 0.38 0.48MD01 0.84 0.17 0.09 0.23 -0.10 -0.18 0.83 0.71 0.60 -0.41 0.65 0.58MD02 0.63 0.41 0.27 0.34 -0.12 0.15 0.61 0.57 0.56 -0.06 0.62 0.61MD03 0.72 0.22 0.19 0.19 -0.04 -0.06 0.75 0.66 0.56 -0.28 0.58 0.48ID01 0.87 0.20 0.08 0.19 -0.13 -0.17 0.86 0.73 0.61 -0.41 0.67 0.58ID02 0.57 0.41 0.31 0.21 -0.02 0.11 0.56 0.58 0.51 0.04 0.58 0.44ID03 0.55 0.27 0.20 0.26 -0.09 0.00 0.58 0.56 0.49 -0.09 0.53 0.47HD01 0.90 0.20 0.07 0.23 -0.11 -0.18 0.86 0.78 0.60 -0.37 0.68 0.53HD02 0.64 0.46 0.34 0.35 -0.07 0.09 0.61 0.56 0.59 -0.08 0.56 0.50HD03 0.61 0.43 0.30 0.29 -0.04 0.09 0.55 0.57 0.53 -0.04 0.52 0.49HD04 0.64 0.29 0.21 0.27 -0.07 0.01 0.57 0.58 0.54 -0.09 0.57 0.48

ED02 ED03 MD01 MD02 MD03 ID01 ID02 ID03 HD01 HD02 HD03 HD04SD01 0.54 0.30 0.84 0.63 0.72 0.87 0.57 0.55 0.90 0.64 0.61 0.64SD02 0.35 0.44 0.17 0.41 0.22 0.20 0.41 0.27 0.20 0.46 0.43 0.29SD03 0.17 0.11 0.09 0.27 0.19 0.08 0.31 0.20 0.07 0.34 0.30 0.21SD04 0.30 0.26 0.23 0.34 0.19 0.19 0.21 0.26 0.23 0.35 0.29 0.27SD05 -0.18 -0.21 -0.10 -0.12 -0.04 -0.13 -0.02 -0.09 -0.11 -0.07 -0.04 -0.07SD06 0.01 0.16 -0.18 0.15 -0.06 -0.17 0.11 0.00 -0.18 0.09 0.09 0.01KD01 0.54 0.30 0.83 0.61 0.75 0.86 0.56 0.58 0.86 0.61 0.55 0.57KD02 0.52 0.29 0.71 0.57 0.66 0.73 0.58 0.56 0.78 0.56 0.57 0.58PD01 0.54 0.37 0.60 0.56 0.56 0.61 0.51 0.49 0.60 0.59 0.53 0.54PD02 -0.12 0.06 -0.41 -0.06 -0.28 -0.41 0.04 -0.09 -0.37 -0.08 -0.04 -0.09PD03 0.56 0.38 0.65 0.62 0.58 0.67 0.58 0.53 0.68 0.56 0.52 0.57ED01 0.57 0.48 0.58 0.61 0.48 0.58 0.44 0.47 0.53 0.50 0.49 0.48ED02 1.00 0.38 0.55 0.54 0.51 0.54 0.46 0.51 0.54 0.47 0.50 0.46ED03 0.38 1.00 0.24 0.45 0.33 0.28 0.35 0.22 0.29 0.35 0.36 0.28MD01 0.55 0.24 1.00 0.62 0.68 0.86 0.49 0.59 0.84 0.58 0.53 0.59MD02 0.54 0.45 0.62 1.00 0.59 0.60 0.57 0.58 0.60 0.56 0.53 0.49MD03 0.51 0.33 0.68 0.59 1.00 0.72 0.55 0.49 0.69 0.53 0.51 0.52ID01 0.54 0.28 0.86 0.60 0.72 1.00 0.53 0.60 0.85 0.60 0.53 0.59ID02 0.46 0.35 0.49 0.57 0.55 0.53 1.00 0.48 0.53 0.50 0.53 0.51ID03 0.51 0.22 0.59 0.58 0.49 0.60 0.48 1.00 0.58 0.53 0.47 0.50HD01 0.54 0.29 0.84 0.60 0.69 0.85 0.53 0.58 1.00 0.63 0.58 0.67HD02 0.47 0.35 0.58 0.56 0.53 0.60 0.50 0.53 0.63 1.00 0.60 0.60HD03 0.50 0.36 0.53 0.53 0.51 0.53 0.53 0.47 0.58 0.60 1.00 0.55HD04 0.46 0.28 0.59 0.49 0.52 0.59 0.51 0.50 0.67 0.60 0.55 1.00

145

GRAFIKONI

GRAFIKON 1 Epistemološki prostor. . . . . . . . 58GRAFIKON 2. Procesi na razini 6 svojstava (Bonacin i sur., 2005 a) . . . . 66GRAFIKON 3. Grafikon 3. Vremenska dekompozicija univerzalnih procesa (Bonacin) . . 67

TABLICE

Tablica 1. Orthoblique pozicija makrosocioloških pokazatelja . . . . . 79Tablica 2. Orthoblique pozicija upravljačkog potencijala . . . . . 82Tablica 3. Orthoblique pozicija kulturoloških dimenzija . . . . . 84Tablica 4. Orthoblique pozicija motivacijskih dimenzija . . . . . 84Tablica 5. Orthoblique pozicija iskoristivosti potencijala . . . . . 86Tablica 6. Orthoblique pozicija ekonomskih dimenzija . . . . . 87Tablica 7. Orthoblique pozicija političkih dimenzija . . . . . . 88Tablica 8. Orthoblique pozicija socioloških atributa . . . . . . 89Tablica 9. Rezultati kanoničke korelacijske analize i analize redundancije . . . 91Anketni upitnik sa svim indikatorima – List 1 . . . . . 116Anketni upitnik sa svim indikatorima – List 2 . . . . . 117Normalizacija Prostor sociološke stratifikacije . . . . . . 118Normalizacija Prostor kulturoloških dimenzija . . . . . . 123Normalizacija Prostor dimenzija upravljačkog potencijala . . . . . 126Normalizacija Prostor političkih dimenzija . . . . . . . 130Normalizacija Prostor ekonomskih dimenzija . . . . . . 132Normalizacija Prostor iskoristivosti potencijala . . . . . . 134Normalizacija Prostor motivacijskih dimenzija . . . . . . 136Korelacije Prostor stratifikacijskih dimenzija. . . . . . . 139Korelacije Prostor upravljačkog potencijala . . . . . . 141Korelacije Prostor kulturoloških dimenzija . . . . . . . 142Korelacije Prostor političkih dimenzija . . . . . . . 142Korelacije Prostor ekonomskih dimenzija . . . . . . . 142Korelacije Prostor motivacijskih dimenzija . . . . . . . 142Korelacije Prostor iskoristivosti potencijala . . . . . . . 143Korelacije faktora socioloških atributa i upravljačkog potencijala . . . . 144

146

IZJAVA O PLAGIJARIZMU

Kao student magistarskog studija na Edukacijskom fakultetu Univerziteta u Travniku, ovom izjavompotvrđujem da sam magistarski rad napisala samostalno i koristeći se isključivo navedenom bibliografijom, te da ovaj rad nije korišten pri bilo kakvom drugom ocjenjivanju.

Suglasna sam da jedan primjerak mog rada bude javno dostupan preko biblioteke Univerziteta u Travniku.

Mjesto/datum: Travnik, 20.12.2011.g.

Potpis:__________________________

Broj:

Datum: 10.09.2011. Rektor, prof. dr Rasim Dacić