UPOTREBA SUPSTANCI MEĐU OPĆOM POPULACIJOM U OSNI ... · 2 Sadržaj Upotreba supstanci među općom populacijom u Bosni I Hercegovini 2018 ..... 1 ZAHVALNOST ..... 5

UPOTREBA SUPSTANCI MEĐU OPĆOM POPULACIJOM U BOSNI I

HERCEGOVINI 2018

Podržano od:

2

Sadržaj Upotreba supstanci među općom populacijom u Bosni I Hercegovini 2018 ..................... 1

ZAHVALNOST ......................................................................................................... 5

1. Glavni nalazi istraživanja .................................................................................... 6

2. Pozadina .............................................................................................................. 11

2.1. Nacionalni kontekst ......................................................................................... 11

2.2. Ciljevi istraživanja ........................................................................................... 11

3. Metodologija ....................................................................................................... 12

3.1. Metoda prikupljanja podataka ......................................................................... 12

3.2. Upitnik ............................................................................................................. 12

3.3. Anketari ........................................................................................................... 12

3.4. Pilot istraživanje .............................................................................................. 12

3.5. Uzorak ............................................................................................................. 13

3.5.1. Ciljana populacija .......................................................................................... 13

3.5.2. Veličina uzorka.............................................................................................. 13

3.5.3. Metoda uzorkovanja ...................................................................................... 13

3.6. Upravljanje podacima...................................................................................... 13

3.6.1. Anketni odaziv .............................................................................................. 13

3.6.2. Odbijanja sudjelovanja u istraživanju ........................................................... 14

3.6.3. Ponderiranje................................................................................................... 15

3.6.4. Sociodemografske i socioekonomske karakterstike ponderiranog uzorka .... 17

3.6.5. Vrijednosti koje nedostaju ............................................................................. 18

4. Rezultati istraživanja ........................................................................................... 19

4.1. Duhan .............................................................................................................. 20

4.1.1. Životna prevalencija konzumacije duhana .................................................... 20

4.1.2. Trenutni pušači, bivši pušači i nepušači ........................................................ 22

4.2. Alkohol ............................................................................................................ 25

4.2.1. Prevalencija konzumiranja alkohola u prošlih 12 mjeseci ............................ 25

4.2.2. Prevalencija konzumiranja alkohola u prošlih 30 dana ................................. 27

4.2.3. Generalna frekvencija konzumacije alkohola ............................................... 29

4.2.4. Frekevencija konzumacije alkohola u posljednjih 30 dana ........................... 32

4.2.5. Generalna frekvencija ispijanja 6 čaša ili više .............................................. 34

4.3. Lijekovi ........................................................................................................... 37

4.3.1. Benzodiazepimi ............................................................................................. 37

4.3.1.1. Prevalencija korištenja benzodiazapima u prošlih 12 mjeseci ................... 37

4.3.1.2. Prevalencija korištenja benzodiazepima u prošlih 30 dana ........................ 39

4.3.1.3. Generalna frekvencija korištenja benzodiazepima ..................................... 41

4.3.1.4. Frekvencija korištenja benzodiazepima u prošlih 30 dana ......................... 43

4.3.1.5. Izvori korištnje benzodiazepima................................................................. 46

4.3.2. Opioidi ........................................................................................................... 47

4.3.2.1. Prevalencija korištenja opioida prošlih 12 mjeseci .................................... 47

3

4.3.2.2. Prevalencija korištenja opioida prošlih 30 dana ......................................... 49

4.3.2.3. Generalna frekvencija korištenja opioida ................................................... 51

4.3.2.4. Izvori nabavke opioida ............................................................................... 54

4.3.3. Stimulasni ...................................................................................................... 55

4.3.3.1. Prevelencija korištenja stimulanasa prošlih 12 mjeseci ............................. 55

4.3.3.2. Prevelencija korištenja stimulansa prošlih 30 dana .................................... 57

4.3.3.3. Generalnan frekvencija korištenja stimulansa ............................................ 57

4.3.3.4. Izvori nabavke stimulanasa ........................................................................ 57

4.4. Ilegalne droge .................................................................................................. 58

4.4.1. Životna prevalencija korištenja ilegalnih droga ............................................ 58

4.4.2. Prevalencija korištenja droga prošlih 12 mjeseci .......................................... 62

4.4.3. Prevelencija korištenja droga u prethodnih 30 dana ...................................... 65

4.4.4. Frekvencija korištenja ilegalnih droga prethodnih 30 dana ........................... 69

4.4.5. Dob prvog uzimanja ilegalnih droga ............................................................. 72

4.5. Korištenje novih supstanici ............................................................................. 72

4.5.1. Korištenje novih supstanic u posljednih 12 mjeseci ...................................... 73

4.5.2. Izgled novih spustanci ................................................................................... 73

4.5.3. Kanal nabavke novih stupstanci .................................................................... 74

4.6. Mišljenja o korištenju droga i pericepcija rizika i izloženost .......................... 75

4.6.1. Stavovi o korištenju ilegalnih droga .............................................................. 75

4.6.2. Pericepcija rizika ........................................................................................... 77

4.6.3. Dostupnost ilegalnih droga u Bosni i Hercegovini ........................................ 79

4.6.4. Lično poznavanje nekog ko koristi ilegalne droge ........................................ 82

4.6.5. Lično nuđenje droga ispitanicima u zadnjih godinu dana ............................. 82

4.6.6. Stavovi prema ovisnicima o drogama ........................................................... 88

5. Dodaci ................................................................................................................. 91

5.1. Spisak tablica I grafova ................................................................................... 91

5.2. Reference ......................................................................................................... 91

5.3. Tablični prikaz rezultata .................................................................................. 91

4

Istraživanje upotrebe supstanci među općom populacijom u Bosni I Hercegovini 2018 proveo je Ipsos uz financijsku

pomoć Evropske Unije, uz podršku Evropskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) – u okviru

IPA projekta 2017/386-550 „Postepena integracija IPA korisnika u aktivnostima Evropskog centra za praćenje droga i

ovisnosti o drogama (EMCDDA) i Reitox mreže“. Priprema IPA korisnika za njihovo sudjelovanje u aktivnostima

Evropskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA).

Sadržaj ovog dokumenta ni pod kojim okolnostima ne odražava stavove Evropske Unije.

5

ZAHVALNOST

Ipsos izražava svoju zahvalnost Evropskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) u Lisabonu,

koji je pružio podršku u realizaciji istraživanja Upotreba supstanci među općom populacijom u Bosni I Hercegovini.

Posebno se zahvaljujemo radnoj grupi I njenim članovima, predstavnicima Ministarstva sigurnosti Bosne I

Hercegovine, Federalnom ministarstvu zdravstva Federacije Bosne I Hercegovine, Ministarstvu civilnih poslova Bosne

I Hercegovine koji su pružili tehničku podršku. Također se zahvaljujemo svim profesionalcima koji su bili uključeni u

implementaciju istraživanja.

.

6

1. Glavni nalazi istraživanja

Cilj istraživačkog projekta Upotreba supstanci među općom populacijom u Bosni I Hercegovini je prikupljanje podataka

o prevalenciji upotrebe različitih vrsta supstanci među općom populacijom, kao i relevantnih podgrupa stanovništva.

Stoga, u ovom dijelu izvještaja predstavljeni su najvažniji nalazi o rasprostranjenosti upotrebe supstanci, mišljenje o

dostupnosti i nabavci lijekova, percepciji i stavovima zloupotrebe supstanci, te uočavanju rizika vezano za upotrebu

supstanci. Rezultati su prezentirani po spolu, dobnim grupama, tipu naselja i regiji.

DUHAN

Prevalencija aktivnih konzumenata cigareta

• Aktivnih konzumenata cigareta je 35,2%.

• u dobnoj skupini 15 – 34 je 26,0% aktivnih konzumenata cigareta.

• Najveći procenat konzumacije cigareta je u dobnoj skupini 45 – 55 44,8%, zatim u dobnoj skupini 35 – 44

42,9%.

• Aktivnih muških konzumenata cigareta ima 40,3%, a žena 30%.

• U Republici Srpskoj imamo 35,5% aktivnih konzumenata cigareta, a u Federaciji BiH 34,5%.

• U urbanom dijelu aktivnih konzumenata cigareta je 35,8% u ruralnom dijelu 34,7%.

Životna prevalencija konzumiranja cigareta

• 46,7% ispitanika je nekad u životu konzumiralo cigatrete.

• Najveći broj ispitanik, njih 57,6% koji su nekad u životu konzumirali cigarete je u dobnoj skupini 45 - 54, slijedi

ih doba skupina 55 – 64 sa 53,4% životnih konzumenata.

• Životna prevalencija konzumiranja cigareta je veća kod muškaraca (53,8%) nego žena (39,6%).

• Životna prevalencija konzumiranja cigareta u Republici Srpskoj je 44,2% a u Federaciji BiH 46,9%.

• Prema tipu naselja prevalencija konzumiranja cigareta je 48,1% urbanom dijelu a 45,7% u ruralnom dijelu.

ALKOHOL

Prevalencija konzumacije alkohola

• Prevalencija konzumacije alkohola u toku prošlih 12 mjeseci je 36,7%.

• Najveći broj ispitanika koji su u toku prošle godine konzumirali alkohol je u dobnoj skupini 35- 44 (39,5%) te

u dobnoj skupini 45 – 54 (36,4%).

• Muških ispitanika koji su konzumirali alkohola u toku prošle godine je 53%, a ženskih 20,5%.

• U Federaciji BiH je 24,5%, a u Republici Srpskoj 57,4% konzumenata alkohola u posljednjih 12 mjeseci.

• U urbanom dijelu je 36,3%, a ruralnom 37,1% konzumenata alkohola u posljednjih godinu dana.

Frekvencije konzumacije alkohola

• Najveća frekvencija konzumacije alkohola je jednom mjesečno ili manje (38,6%) te 2 do 4 puta mjesečno

(30,5%).

• 4 puta sedmično ili više je najčešća frekvencija u dobnoj skupini 55 – 64 godina starosti (18%), a najmanja

u dobnoj skupini 15 – 24 (3%).

Frekvencija ispijanja 6 čaša ili više alkoholnog pića prilikom jedne prigode

• Najveći dio populacije, njih 37,5% nikad ne konzumira 6 čaša i više prilikom jedne prigode.

7

• U ukupnoj populaciji, njih 0,9% čini ovo svakodnevno ili skoro svakodnevno

LIJEKOVI

Prevalencija korištenja lijekova u zadnjih 12 mjeseci

• Prevalencija korištenja lijekova u nemedicinske svrhe u toku prošlih 12 mjeseci je sljedeća: benzodiazepem

7,7%, opioidi 1,4%, stimulansi 0,1%.

• Prevalencija za muškarce: benzodiazepem 5%, opioidi 1,4%, stimulansi 0,1%

• Prevalencija za žene: benzodiazepem 10,5%, opioidi 1,4%, stimulansi 0,1%

• Prevalencija korištenja lijekova u toku prošle godine u Federaciji BIH je sljedeća: benzodiazepem 8,6%, opioidi

1,4%, i stimulansi 0,1%.

• U Republici Srpskoj: benzodiazepem 5,8%, opioidi 1,4% i stimulansi 0,1%.

Prevalencija korištenja lijekova u nemedicinske svrhe u prošlih 30 dana

• U cijeloj populaciji: benzodiazepem 5%, opioidi 0,8%, stimulansi 0,1%.

• Prevelancija u prošlih 30 dana za muškarce je: benzodiazepem 3,1%, opioidi 0,5%, stimulansi 0%,

• Ista prevelancija za žene je 7% benzodiazepem, 1,1% opioidi i stimulansi 0,1%.

• Prevalencija unutar entiteta je sljedeća: benzodiazepem ( Federacija BiH 5,3%, Republika Srpska 4%), opioidi

(Federacija BiH 0,8%, Republika Srpska 0,8%), stimulansi (Federacija BiH 0,1% Republika Srpska 0,1%).

ILEGALNE DROGE

Životna prevalencija korištenja droga

• U ukupnoj populaciji kanabis je najčešća korištena droga, 4,1% ispitanika su odgovorila da su nekad u životu

koristila ovu vrstu droge, slijedi je droga amfetamin 0,9%, zatim ekstazi 0,6%, kokain 0,5%, heroin 0,2% i LSD

0,1%

• U dobnoj skupini 15 – 34 godine , kanabis je najčešće korištena droga, 6,2% ispitanika je odgovorila da su nekad

u životu koristili ovu vrstu droge, slijedi je droga amfetamin sa 1,4%, zatim ekstazi i kokain 0,7% i heroin i LSD

0,1%.

• Najčešće korištena droga je kanabis i za muškarce (6,7%) i žene (1,5%), na drugom mjestu je životna

prevalencija droge amfetamin za muškarce 1,6% i žene 0,2%. Kad je u pitanju droga ekstazi životna prevalencija

za muškarce je 1%, a za žene 0,3%. Života prevalencija korištenja kokaina za muškarce je 1%, a za žene 0,1%,

a heroin za muškarce 0,4%, žene 0,1% i na kraju LSD droga i za muškarce i žene je 0,1%.

• Životna prevalencija droga po entitetima je sljedeća: kanabis u Republici Srpskoj 4,7%, a u Federaciji BiH 3,6%;

amfetamin u Federaciji BiH 0,8%, a u Republici Srpskoj 1,1%; kokaina u Federaciji BiH je 0,5%, a u Republici

Srpskoj 0,6%; heroin u Federaciji BiH 0,2%, a u Republici Srpskoj 0,3%. I na kraju životna prevalencija droge

LSD u Federaciji BiH je 0,1%, a u Republici Srpskoj 0,2%.

• Životna prevalencija kanabisa značajno je veća u urbanim naseljima (6%) nego u ruralnim (2,7%). Za drogu

amfetamin taj odnos je 1,4% u urbanim prema 0,6% ruralnim naseljima; kokain 0,9% u urbanim i 0,3% u

ruralnim naseljima. Životna prevelencija korištenja heroina za urbani dio je 0,3%, a za ruralni 0,1%. I na kraju

životna prevalencija korištenja LSD za urbani dio je 0,2%, a za ruralni dio je 0%.

Prevalencija korištenja droga u prošlih 12 mjeseci

• U ukupnoj populaciji je najveća prevalenicja za kanabis (1,1%) , slijedi je droga amfetamin (0,4%), ekstazi i

kokain sa po 0,1%. Za heroin i LSD nije zabilježena konzumacija u posljednjih 12 mjeseci.

8

• U dobnoj skupini 15 – 34 najčešće korištena droga je kanabis (1,9%), slijedi ga amfetamin (0,5%), ekstazi i

kokain sa po 0,1%.

• Kao i kod životne prevalencije i ovdje je veće korištenje ileganih droga kod muškaraca nego kod žena

• Za oba entiteta kanabis je droga koja ima najveću prevalenciju korištenja u toku prošlih 12 mjeseci. U Federaciji

BiH 1% a u Republici Srpskoj 1,5%. Slijedi ih prevalencija amfetamina sa 0,3% u Federaciji BiH odnosno 0,4%

u Republici Srpskoj. Kad je u pitanju prevalencija kokaina ona je za Federaciju BiH 0,1%, a za Republiku

Srpsku 0,2%.

• Očekivano veća prevalencija u toku prošlih 12 mjeseci je zabilježena u urbanim naseljima: kanabis 1,8%,

amfetamina 0,6%, ekstazi 0,2% te kokain 0,1%.

Prevalencija korištenja u posljednjih 30 dana

• Prevalencija prošlog mjeseca za kanabis je 0,9%, amfetamina i ekstazija po 0,1%.

• Prevalencija droga za prošli mjesec u dobnoj skupni 15 - 34 najveća je bila za kanabis i to 1,5% te amfetamina

sa 0,1%. Za ekstazi, kokain, heroin i LSD prevalencija u posljednjih mjesec dana je 0%.

• Gledajući po spolu prevalencija u posljednjih mjesec dana je veća kod muškaraca nego kod žena

• U Republici Srpskoj prevalencija kanabisa u posljednjih mjesec dana je 1,1% a u Federaciji BiH je 0,7%. Slijedi

ih prevalencija amfetamina, u Republici Srpskoj 0,2%, a u Federaciji BiH je 0,1%. Prevalencija ekstazija u

Republici Srpskoj je 0,2%, a u Federaciji BiH ta prevalencija je 0%.

Frekvencije korištenja u posljednjih 30 dana

• Najučestaliju frekvenciju korištenja ima kanabis: od ukupnog broja mjesečnih korisnika ove droge

njih 29,6% koristi je svakodnevno ili skoro svakodnevno te 23,8% koristi kanabis nekoliko puta

sedmično.

• Od ukupnog broja mjesečnih korisnika kanabisa u dobnoj skupini 15 – 34 njih oko jedna trećina (36,8%)

konzumira kanabis barem jednom sedmično

• Za ostale ilegane droge udio korisnika mjesečnih konzumenata u uzorku je jako mali tako da sve interpretacije

treba uzeti sa rezervom

Korištenje novih supstanci

Nove supstance definirane su kao one koje imitiraju efekte droga poput kanabisa, ekstazija i sl. Nazivaju se “legalni

podizači”, “etnobotanici” i sl. Mogu se naći u obliku tableta, praška, kristala ili biljnih mješavina. Reklamiraju se i

prodaju pod imenima bezopasnih proizvoda za svakodnevnu upotrebu, kao što su osvježivači prostora, soli za

kupanje, biljni osvježivači, đubrivo za biljke i sl.

Životno korištenje novih supstanci

• životna prevalencija korištenja novih supstanci za ukupnu populaciju 15 – 64 je 0,6%.

.

Korištenje novih supstanci u posljednjih 12 mjeseci

• Udio onih koji su koristili nove supstance u prošlih 12 mjeseci za ukupnu populaciju je 0,1%.

Izgled novih supstanci

• Od ukupnog broja onih koji su koristili nove supstance unazad 12 mjeseci u populaciji 15 – 64 njih 14,7%

kaže da su izgledale kao biljke sa efektom droge; njih 22,7% kaže da su izgledale kao prašci, kristali ili tablete,

njih 29,4% da su bile tečnost a na njih 41,3% otpadaju ostali izgledi.

9

• U dobnoj skupini 15 – 34 od ukupnog broj onih koji su probali nove supstance unazad 12 mjeseci njih 29,1%

je probalo nove supstance kao biljke, njih 26,3% kao prašak, kristali ili tablete a njih 26,3% u tečnom stanju.

Njih 18,3% je konzumiralo nove supstance u nekim drugim oblicima.

Kanali nabavke novih supstanci

• Od ukupnog broja onih koji su konzumirali ove supstance unazad 12 mjeseci njih 29,3% je dobilo ili kupilo

od prijatelja, njih 10,4% je kupilo u specijaliziranoj prodavnici, njih 29,4% je kupilo od dilera a ostalih 30,9%

kroz ostale kanale nabavke.

Mišljenja o probanju droge I pericepcija rizika

• Većina populacije u velikoj mjeri osuđuje konzumaciju ilegalnih droga u odnosu na alkohol i cigarete: 76,7

osuđuje ili jako osuđuje uzimanje ekstazija jednom ili dva puta; 82,6% osuđuje ili jako osuđuje uzimanje heroina

jednom ili dva puta; 75,7% osuđuje ili jako osuđuje povremeno konzumiranje marihuana ili hašiša. S druge

strane 53,6% ne osuđuje pušenje 10 ili više cigareta dnevno i 61,4% ne osuđuje pijenje jedno ili dva alkoholna

pića sedmično.

• Muškarci su skloni manje osuđivati konzumaciju bilo koje supstance nego žene.

Pericepcija rizika

• 37,2% ispitanika se slaže da postoji ogroman rziki da će naštetiti sebi ako budu konzumirali jednu ili više kutija

cigareta na dan, 31,7% ispitanika misli da postoji rizik, 23,7% ispitanika smatra da postoji mali rizik i 7,4%

ispitanika smatra da nema rizika.

• 28,2% ispitanika smatra da postoji ogroman rizik da će naštetiti sebi ako budu konzumirali 5 ili više pića svaki

vikend. 33,8% ispitanika smatra da ovo predstavlja rizik, blagi rizik predstavlja za 26,5% ispitanika i 11,5%

ispitanika ne smatraju ovo rizičnim.

• Veliki rizik i da će sebi naštetiti ako budu konzumirali kanabis svakodnevno smatra 61,6% ispitanika, 25,2%

ispitanika smatra ovo rizičnim, blagim rizikom ovo smatra 9,8% ispitanika i da nije rizično smatra 3,4%

ispitanika.

• Konzumiranje ekstazija jednom ili dva puta kao ogroman rizika smatra 65,2% ispitanika, rizičnim smatra 23,2%

ispitanika, mali rizikom smatra 8,8% ispitanika i da nije rizično smatra 2,7% ispitanika.

• Konzumiranjem kokaina ili kreka jednom ili dva puta ogromnim rizikom smatra 71,5% ispitanika, rizičnim

smatra 19,7% ispitanika, malim rizikom smatra 6,7% i 2,1% ispitanika ovo ne smatra rizičnim.

Dotupnost droga u Bosni I Herecegovini

• Većina ispitanika, njih 63% smatra da bi bilo nemoguće, veoma teško ili teško lično njima nabaviti za sebe

kanabis u roku 24h, a 23, 3% ispitanika smatra da bi im bilo veoma jednostavno ili jednostavno nabaviti kanabis

u roku 24h za sebe lično.

• U ukupnoj populaciji, 70% smatra da bi im bilo nemoguće, veoma teško ili teško nabaviti za sebe ekstazi u roku

24h, dok 14,4% ispitanika smatra da bi im bilo veoma lako ili lako nabaviti ekstazi u roku 24h za sebe.

• 71,5% ispitanika smatra da bi im bilo nemoguće, veoma teško ili teško nabaviti amfetamin u roku 24h sata za

sebe, a 13,1% smatra da bi im bilo veoma lako ili lako ga nabaviti.

• Za 75,4% ispitanika je nemoguće, veoma teško ili teško nabaviti za sebe kokain u roku 24h, a 9,5% ispitanika

smatra da bi im bilo veoma lako ili lako nabaviti kokain u roku 24h za sebe.

10

• Tri četvrtine ispitanika, njih 76,4% smatra da bi im bilo nemoguće, veoma teško ili teško da nabave heroin za

sebe u roku 24h, a 8,6% ispitanika smatra da bi im bilo veoma lako ili lako ga nabaviti u roku 24h za sebe.

• 75,5% ispitanika smatra da bi im bilo nemoguće, veoma teško ili teško nabaviti, a 8,7% ispitanika smatra da bi

im bilo veoma lako ili lako za njih nabaviti LSD u roku 24h.

Lično poznavanje nekogako koristi droge

• U ukupnoj populaciji njih 13,2%, su rekli da poznaju nekoga ko konzumira kanabis, 3,9% ekstazi, 3,5%

amfetamin, 3,1% kokain, 2,1% heroin 1,4% da poznaju nekoga ko konzumira LSD.

Lično nuđenje droga ispitanicima u posljednjih godinu dana

• U ukupnoj populaciji njih 5,8% je bilo ponuđeno sa kanabisom barem jednom u Bosni I Hercegovini dok je njih

2,5% bilo ponuđeno kanabisom barem jednom van Bosne I Hercegovini u istom vremenskom periodu.

• 1,6% ih je bilo ponuđeno ekstazijem kao i amfetaminima barem jednom unazad godinu dana u Bosni i

Hercegovini a 0,8% ih je bilo ponuđeno kokainom odnosno LSD-jem unazad godinu dana u Bosni i Hercegovini.

• 1,2% je onih kojima je bio ponuđen ekstazi odnosno 1% amfetamini unazad godinu dana van granica Bosne I

Hercegovine. Kokain, heroin I LSD su bili ponuđeni u manje od 1% slučajeva u zadnjih godinu dana van granica

Bosne I Hercegovine.

UPOTREBA SUPSTANCI MEĐU OPĆOM POPULACIJOM U BOSNI I HERCEGOVINI 2018

11

2. Pozadina

2.1. Nacionalni kontekst

Istraživanja upotrebe psohoaktivnih supsanci, odnosno alkohola, duhana, lijekova I nelegalnih droga provođena su u

nekoliko navrata u Bosni I Hercegovini u zadnjih petneast godina. Najčešće ta istraživanja provođena su zasebno u

dva entiteta u Bosni I Hercegovini (Federacija BIH I Republika Srpska) bez zajedničke koordinacije odnosno

jedinstvene metodologije I pristupa. Također većina urađenih istraživanja je rađena na specifičnim ciljnim skupinama,

rijetko na općoj populaciji stanovnika. Tokom 2011., dvije ankete u domaćinstvima su bile sprovedene nad općom

populacijom, jedna u FBiH, a druga u RS-u. Međutim, ankete su koristile različite metodologije i ispitanike različitih,

starosnih grupa, pa rezultati ne mogu biti pouzdano upoređeni, a svako poređenje treba biti urađeno sa oprezom.

Evropsko istraživanje o alkoholu i ostalim drogama u školama (ESPAD [http://www.espad.org/]) je provedeno u BiH

prvi put 2008. godine te je još jedno ESPAD istraživanje provedeno u RS u proljeće 2011., a u FBiH na jesen 2011.

godine1.

U proljeće 2018. godine Vijeće ministara BIH je uputilo prijedlog Državne strategije nadzora nad opojnim drogama,

sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga 2018 -2023 u Bosni i Hercegovini u Parlament BiH koji je I usvojio

ovaj prijedlog2. Sastavni dio ove strategije je razvoj i provođenje kontinuiranih istraživanja odnosno izrada Protokola

o informacionim sistemima za opojne droge u Bosni I Hercegovini, u okviru kojega je potrebno definirati stanje u

vezi s prikupljanjem podataka o opojnim drogama, glavne institucije uključene u prikupljanje podataka, načela i

mehanizme izvještavanja, indikatore vezane za svaki informacioni podsistem, obrasce za izvještavanje, indikatore

izvještavanja prema EU, UN i drugim međunarodnim institucijama.

Rezultat aktivnog provođenja ove strategije je I provođenje Anketa o općoj populaciji (General population survey -

GPS) u jesen 2018. godine, po prvi put u Bosni I Hercegovini. Za razliku od svih prethodnih istraživanja, ovo

istraživanje je prvodeno na teritoriju cijele BIH na općoj populaciji i to po standardima koje je razvio Europski centar

za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). To znači da su rezultati istraživanja uporedivi sa podacima iz

zemalja Evropske unije ali i podacima iz zemalja koje su u procesu pripreme i pristupanja Evropskoj uniji iz našeg

neposrednog susjedstva a koje su provele ovo isto istraživanje (Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i

Kosovo*).

Za potrebe Evropskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) Ipsos je proveo po prvi put anketno

istraživanje o upotrebi supstanci među općom populacijom u Bosni I Hercegovini. Anketno istraživanje raširenosti i

obrazaca upotrebe sredstava ovisnosti u općoj populaciji (General Population Surveys – GPS) tek je jedan od pet

epidemioloških indikatora koje je razvio EMCDDA i koje su prihvatile zemlje članice Evropske unije. Ostali

indikatori su: problematična upotreba droga (Problem Drug Use – PDU), zahtjev za liječenjem (Treatment demand

indicator – TDI), smrti povezane s upotrebom droga i smrtnost među ovisnicima (Drug-related deaths and mortality

– DRD) te zarazne bolesti povezane s upotrebom droga (Drug-related infectious diseases – DRID).

U ovom istraživačkom izvještaju prezentirani su metodologija i rezultati istraživanja provedenog u periodu avgust –

oktobar 2018. godine na općoj populaciji Bosne i Hercegovine u dobi od 15 do 64 godine starosti.

2.2. Ciljevi istraživanja

Opći ciljevi istraživačkog projekat “Upotreba supstanci među općom populacijom u Bosni I Hercegovini” je dobiti

podatke o:

• Prevalenciji i distribuciji potrošnje različitih supstanci u općoj populaciji (15 – 64), sa posebnim naglaskom na

podskupinu mladih osoba (15- 34);

1 http://www.espad.org/country/bosnia-and-herzegovina

http://www.espad.org/sites/espad.org/files/The_2011_ESPAD_Report_FULL_2012_10_29.pdf

http://www.espad.org/sites/espad.org/files/TD0116475ENN.pdf 2 http://msb.gov.ba/dokumenti/strateski/default.aspx?id=16731&langTag=bs-BA

* Ovaj naziv je upotrebljen bez dovođenja u pitanje statusa i u skladu je sa UNSCR 1244/1999 I ICJ Mišljenjem o Deklaraciji o

nezavisnosti Kosova.

http://www.espad.org/country/bosnia-and-herzegovina


http://www.espad.org/sites/espad.org/files/TD0116475ENN.pdf

http://msb.gov.ba/dokumenti/strateski/default.aspx?id=16731&langTag=bs-BA


12

• Sociodemografskim karakteristikama i obrascima upotrebe različitih supstanci među onima koji ih koriste

trenutno ili su ih koristili u prošlosti uključujući upotrebu, prestanak upotrebe i intezitet korištenja;

• Mišljenju o dostupnosti i nabavci različitih supstanci, pericepciji i stavovima zloupotrebe supstanci te uočavanja

rizika sa različitim izloženostima između odabranih dobnih skupina

Specifični ciljeni istraživanja bili su

• Procijeniti učestalost upotrebe duhana, alkohola, lijekova i ilegalnih droga u općoj populaciji prema spolu, dobi,

tipu naselja i entitetu

• Opisati korisnike navedenih supstanci na temelju razloga i stavova upotrebe te njihove izjave vezane za nabavku.

3. Metodologija

Za potrebe istraživačkog projekta “Zloupotreba supstanci među općom populacijom u Bosni I Hercegovini” kao nacrt

istraživanja korišten je tzv. nacrt poprečnog presjeka (cross-sectional study). Nacrt poprečnog presjeka omogućuje u

trenutku provedbe jednokratnog istraživanja deskripciju i evidenciju zastupljenosti uporabe sredstava ovisnosti u

populaciji kao i utvrđivanje razlika u prevalenciji zloupotrebe među pojedinim segmentima populacije (spol, dob i

sl.), a ograničenje mu je nemogućnost utvrđivanja uzročno-posljedičnih veza među promatranim pojavama.

3.1. Metoda prikupljanja podataka

Prikupljanje podataka obavljeno je CAPI (computer assisted personal interwieving) metodom licem u lice. Na

pojedinim osjetljivim pitanjima ispitanicima je bilo omogućeno da sami pročitaju i odgovore na pitanje uz stručnu

pomoć obučenih anketara. Istraživanje je bilo anonimno što znači da su se lični podaci o ispitanicima pohranjivali u

drugu bazu koja nije povezana sa bazom odgovora. Ti lični podaci (ime, kontakti isl) korišteni su isključivo za potrebe

kontrole rada anketara.

3.2. Upitnik

Ipsoso je koristio standarizirani “Europski model upitnika3” EMCDDA, uključujući i dodatne module: dostupnost

ilegalnih droga, korištenje lijekova u nemedicinske svrhe i nove psihoaktivne supstance. U posjeku je trajanje ankete

iznosilo 14 minuta. Zbog osjetljivosti teme istraživanje je prezentirano ispitanicima kao istraživanje o procjeni

kvalitete života, životnih stilova i zdravstvenih rizika stanovnika Bosne i Hercegovine.

3.3. Anketari

Na projektu je sudjelovalo ukupno stotinjak anketara i sedam koordinatora / supervizora koji su prošli detaljnu obuku

o ključnim aspektima projekta. Edukacija je provedena u dvije faze, centralno u sjedištu agencije vođena od strane

voditelja projekta i voditelja anketarske mreže (fieldwork manager) te regionalno vođena od strane regionalnih

koordinatora. Edukacijom su obuhvaćene tri tematske cjeline: upoznavanje sa osnovnim informacijama o GPS-u,

metodologija i upitnik. Kontrola rada anketara odvijala se na tri načina, telefonskim provjerama čime je provjereno

ukupno 1328 anketa, ponovnim dolaskom terenskog supervizora u domaćinstvo čime je provjereno 304 ankete i

direktnom supervizijom anketara prilikom anketiranja čime je kontrolirano 489 anketa.

3.4. Pilot istraživanje

Nakon obavljene edukacije anketara izvršeno je pilot istraživanje na uzorku veličine n= 150 ispitanika. U pilot

istraživanju sudjelovalo je ukupno oko pedeset anketara i provedeno je na kvotnom uzorku u svim regijama i unutar

regija kako u urbanim tako i u ruralnim naseljima. Nakon provedenog pilota nisu utvrđeni problemi sa instrumentom

niti sa temom istraživanja. Izmjerena je prosječno trajanje upitnika od 15 minuta i odaziv na anketu (response rate)

od 68%.

3 http://www.emcdda.europa.eu/html.cfm/index58052EN.html

http://www.emcdda.europa.eu/html.cfm/index58052EN.html


13

3.5. Uzorak

3.5.1.Ciljana populacija

Iako je već naznačeno da je istraživanje sprovedeno na općoj populaciji stanovnika Bosne i Hercegovine u dobi od 15-

64 godina starosti, treba uzeti u obzir da su neki dijelovi populacije bili isključeni iz istraživanja. To su svi oni koji žive

u nekom obliku institucionalnog smještaja (bolnice, zatvori, odgojne ustanove, terapijske zajednice isl.) ili nemaju stalno

prebivalište (beskućnici, oni koji žive u neevidentiranim / divljim naseljima) jer je kriterij za odabir ispitanika da žive u

privatnim domaćinstvima. Stoga je ciljan populacija istraživanja stanovnici Bosne i Hercegovine u dobi 15-64 koji žive

u privatnim domaćinstvima.

3.5.2.Veličina uzorka

Ukupna veličina uzorka za ovo istraživanje je n=5000 ispitanika. Prije samog provođenja istraživanja odlučeno je da se

ne radi naduzorkovanje populacije 15-34 godina starosti jer je njihov udio u ukupnoj ciljanoj populaciji 39% te se taj

udio očekivao i u uzorku. Nakon završetka istraživanja udio populacije 15-34 u ukupnom uzorku je 36%. Nešto niži

dobiveni udio ove populacije u uzorku nego što je u stvarnoj populaciji možemo pripisati činjenici da je Popis

stanovništva rađen 2013. godine a da je u zadnjih 5 godina značajno pojačana emigracija mladih iz Bosne i Hercegovine

u zemlje Evropske unije. Ovaj nedostatak je naknadno ispravljen ponderiranjem prije same analize podataka.

3.5.3.Metoda uzorkovanja

Istraživanje je provedeno na probabilističkom višeetapnom stratificiranom uzorku veličine 5000 ispitanika na način da

je uzorkovano 625 osnovnih i 13 rezerevnih lokacija i na svakoj je urađeno po 8 anketa. Uzorak je dvoetapno stratificiran,

na temelju regija (13 regija) i na temelju tipa naselja (rural i urban) čime se dobilo 26 stratuma unutar kojih su sistemskim

uzorkovanjem odabrane lokacije anketiranja. Stratifikacijom je osigurano da broj lokacija anketiranja unutar pojedinog

stratuma bude proporcionalan udjelu stratuma u populaciji. Osim toga, naselja su unutar stratuma poredana po veličini

te su lokacije anketiranja sistemski birane (slučajni izbor prve i konstantni korak pri izboru ostalih lokacija) čime je

osigurano da u uzorku naselja budu zastupljena proporcionalno njihovoj veličini. Sekundarne jedinice uzorkovanja bila

su domaćinstva. Za odabir domaćinstava korištena je metoda slučajnog hoda sa unaprijed definiranom početnom tačkom.

Početna tačka bira se iz liste ulica koje pripadaju tom naselju. Nakon odabira domaćinstva unutar istog se birao ispitanik

metodom slučajnog odabira sa liste svih članova domaćinstva u dobi 15-64 godina starosti.

3.6. Upravljanje podacima

3.6.1.Anketni odaziv

Anketni odaziv (također stopa odgovora) u anketnom istraživanju odnosi se na broj ljudi koji su odgovorili na anketu

podjeljen sa brojem ljudi u uzorku. Postoji nekoliko mjera koje se koriste da bi se anketni odaziv povećao:

• Dobra anketarska mreža i iskusni supervizori znače bolji kvalitet podataka i veći anketni odaziv, što je krucijalno

za osiguravanje pouzdanosti podataka

• Prikladno predstavljanje anketara može povećati kredibilitet istraživanja I voditi većem anketnom odazivu

• Procedura slučajnog probabilističkog uzorkovanja sama po sebi ne može garantirati nepristrani uzorak I visoku

kvalitetu podataka. Dodatno, više različitih zahtijeva je potrebno ispuniti za vrijeme prikupljanja podataka da bi

se procedura slučajnog odabira ispunila, da bi se maksimizirao anketni odaziv odnosno da bi se minimizirali

efekti odbijanja sudjelovanja u anketi. Neki od tih zahtijeva su:

o Ponavljanje posjeta da bi se maksimizirala šansa da se ostvari kontakt (do četiri posjete)

o Variranje vremena posjeta kako bi se obuhvatili ispitanici za različitim životnim stilovima (različito

doba dana/ dana u sedmici)


14

• Također, uvijek pokušavamo instruirati anketare da prave razliku između “tvrdih I mekih “ odbijanja

sudjelovanja u anketi. Meka odbijanja se mogu pridobiti za anketiranje identifirajući osobe koje mogu

promijeniti mišljenje I sudjelovati u istraživanju.

Sve navedeno pomaže u povećanju stope anketnog odaziva odnosno smanjenja iskrivljavanja strukture uzorka.

Tabela 1 – Bruto uzorak, veličina uzorka I anketni odaziv

Broj kontakata (bruto uzorak) 7217

Nisu dostupni 279

Odbijanja 1479

Bez odaziva - drugo 65

Bez kontakta 40

Nepoznata dostupnost, kontaktirani 32

Nepoznata dostupnost, bez kontakta 179

Anketirano 5143

Isključeno nakon kontrole 143

Urađene validne ankete 5000

Anketni odaziv 71%

Anketari su morali kontaktirati svako izaberivo domaćinstvo četiri puta. U 87,86% slučajeva (od ukupno 5000

uspješno urađenih anketa) anketa je uspješno provedena u prvoj posjeti. Tabela koje slijedi pokazuje koliko je anketa

uspješno provedeno prilikom svake posjete (od obaveznih četiri). Prilikom prikupljanja podataka nismo imali većih

problema. Iako su se u oktobru održavali opći izbori u Bosni I Hercegovini I jako veliki broj istraživanja je u to vrijeme

provođeno ipak smo uspjeli dosegnuti očekivani anketni odaziv. Anketari nisu prijavili niti jednu suštinsku prepreku

ili poteškoću. Samo je nekoliko anketara prijavilo par slučajeva odbijanje zbog same teme istraživanja.

Tabela 2 Broj pokušaja I uspješnih anketa

3.6.2.Odbijanja sudjelovanja u istraživanju

Tabela 3 pokazuje nam vrste odbijanja prilokom različitih pokušaja. U tabeli su prikazane frekvencije odgovora, ne

slučajeve (kontakata) jer jedan kontakt (jedno odbijanje) može imati višestruki broj razloga odbijanja.

Tabela 3 Odbijanja

Pokušaj Zauzet Loše

iskustvo sa

anketama

Ne sudjeluje u

istraživanjima

Drugi

razlozi *

Ne zna (

bez

odgovora

UKUPNO

Prvi 528 208 455 70 25 1286

Drugi 76 44 105 7 - 232

Treći 13 3 9 2 - 27

Broj pokušaja Broj uspješnih intervjua %

Jedan 4393 87,86

Dva 521 10,42

Tri 79 1,58

Četiri 7 0,14


15

Četvrti 1 1 2 - - 4

UKUPNO 618 256 571 79 25 1549

* Najčešći odgovori za druge razloge: ne želi otvoriti vrata; tema nije zanimljiva

Tabela 4 pokazuje druge razloge pored odbijanja zašto kontaktirano dimaćinstvo / ispitanik nije odabran

Tabela 4 Razlozi odbijanja

Total

Stambeno domaćinstvo ali nije odaberivo 223

Odaberivi ispitanik preminuo 3

Odaberivi ispitanik ne živi na adresi 53

Povučeno iz centrale agencije 7

Fizički ili mentalno nekompetentan ispitanik 35

Jezička barijera 6

Nedostupan (u bolnici na duži period) 5

Bolestan kod kuće 2

Drugo nedostupno 51

Nepristupačna adresa 30

Pogrešna adresa – nemogućnost kontakta na novoj adresi 25

Odbijanje davanja inforamcija da li su potencijalni ispitanici odaberivi 6

Druga nepoznata nedostupnost 25

Bez kontakta - drugo 124

UKUPNO 595

3.6.3.Ponderiranje

Korištenjem SPSS statističkog programa osnovno procesuranje podataka je provedeno za pripremu podataka za

statističku obradu. Pored toga korekcije strukture realiziranog uzorka da bi ta struktura bila što bliže strukturi populacije

također su izvršene statističkom metodom post-stratifikacije ili ponderiranjem.

Struktura uzorka je uobičajeno malo poremećena i razlikuje se od strukture populacije, pogotovo u slučajevima terenskih

istraživanja, jer postoje određene grupe populacije koje sistemski odbijaju sudjelovanje u istraživanju češće nego drugi.

Iz ovog razloga neophodno je napraviti korekcije promatranih devijacija da bi realizirani uzorak što bolje reprezentirao

populaciju. Ponderiranje je stoga jedan od ključnih koraka u istraživanju da bi se dobila tačna reprezentacija istraživane

populacije u rezultatima istraživanja. Plan ponderiranja je razvijen i uključen kao varijabla za ponderiranje u finalnoj

SPSS bazi. Procedura RIM-ponderiranja je korištena a ponderirane kategorije su: godine, spol, regija i tip naselja


16

(margine iz Popisa stanovništva 2013). Procedura je provedena koristeći specijalno razvijeni program za RIM

ponderiranje

Tabela 5 – uzorak, ponderirani uzorak I populacija (%)

Spol DOB Ponderirani

uzorak %

Populacija

15-64 %

Uzorak

% Ponder

Muško

15 - 19 4,96 5,03 3,86 1,286136

20 - 24 4,64 4,7 5,24 0,886412

25 - 29 5,14 5,2 4,24 1,211322

30 - 34 5,11 5,17 5 1,021999

35 - 39 5,01 5,08 3,82 1,312277

40 - 44 4,83 4,89 3,42 1,412542

45 - 49 5,17 5,23 3,72 1,389753

50 - 54 5,41 5,48 4,4 1,229786

55 - 59 4,99 5,05 4,44 1,123992

60 - 65 4,72 4,22 6,48 0,728507

Žensko

15 - 19 4,68 4,74 2,58 1,815504

20 - 24 4,42 4,47 5,38 0,821187

25 - 29 4,89 4,95 3,9 1,253985

30 - 34 4,93 4,99 5,26 0,937107

35 - 39 4,89 4,95 5,16 0,948245

40 - 44 4,75 4,81 5,54 0,857585

45 - 49 5,2 5,26 5,4 0,963000

50 - 54 5,58 5,65 6,16 0,906018

55 - 59 5,28 5,35 6,5 0,813039

60 - 65 5,38 4,76 9,5 0,566004


17

3.6.4.Sociodemografske i socioekonomske karakterstike ponderiranog

uzorka

Graf 6: Sociodemografske i socioekonomske karakteristike uzorka: dob, entitet, spol N=5000 (%)

Graf 7. Sociodemografske i socioekonomske karakteristike uzorka: obrazovanje, tip naselja, radni statust, N=5000

(%)

50,0

50,0

62,8

34,8

2,4

18,7

20,2

19,4

21,3

20,4

,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0

Muškarci

Žene

FBIH

RS

Distrikt Brcko

15 - 24

25 - 34

35 - 44

45 - 54

55 - 64

35,5

7,1

40,0

17,3

42,7

57,3

30,4

19,2

37,8

12,7

,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0

zaposleni ili samozaposleni

studenti

nezaposleni

drugo

urban

rural

osnovno obrazovanje ili niže

srednje niže obrazovanje

srednje više obrazovanje

visoko obrazovanje


18

3.6.5.Vrijednosti koje nedostaju

Vrijednosti koje nedostaju (neodgovorena pitanja, ona koja su ispitanici preskočili prilikom ispunjavanja anketnog

upitnika) kao i odgovori za koje je nakon provjere konzistentnosti utvrđeno odstupanje u odnosu na kontrolna pitanja,

zbog njihova relativno malog udjela (rijetko više od 2%) nisu uključeni u analizu.


19

4. Rezultati istraživanja

Poglavlje rezultati istraživanja organizovano je u 5 poglavlja: 1. Duhan, 2. Alkohol, 3. Lijekovi, 4. Droge, 5. Mišljena

vezana za droge. Rezultati su dati za ukupnu populaciju ispitanika (dobna skupina 15 – 64), za mlađe odrasle (godine

između 15 – 34), za desetogodišnje dobne skupine, kao i prema spolu, entitetu i tipu naselja u kojem ispitanici žive.

Nekoliko je osnovnih termina koji su povezani sa prevalencijom upotrebe ovisničkih supstanci:

There are a couple of basic terms that are being associated with the prevalence of the taking of addictive substances:

• Bilo kakva upotreba u toku života osobe (životna prevalencija), također poznata kao “životno iskustvo”,

• Bilo kakva upotreba u toku prethodne godine (prevalence u posljednjih 12 mjeseci), također poznata kao

“nedavna upotreba”,

• Bilo kakva upotreba u toku prošlog mjeseca (prevalencija u posljednjih 30 dana), također poznata kao “trenutna

upotreba”.

Životno iskustvo samo za sebe neće nam pokazati trenutnu situaciju sa upotrebom drogama među odraslima (mada se

smatra korisnom među školskom djecom) jer uključuje i one koji su probali droge nekada davno. S druge strane, to je

okvirna mjera, može nam dati grubu procjenu opsega upotrebe droga za droge sa niskom prevalencijom. Mjera životnog

iskustva može nam pomoći za procjenu obrazaca upotrebe kao što je incidencija, dužina upotrebe droge, ili nastavak ili

prekid korištenja. Mjera prevalencije u posljednjih 12 mjeseci (nedavna upotreba) daje nam niže pokazatelje, ali bolje

odražava recentnu situaciju, iako upotreba može biti povremena. Kombinacija mjera životnog iskustva i nedavne

upotrebe daje nam osnovne informacije o obrascima upotrebe droga (kao što je prekidanje upotrebe – oni koji su koristili

drogu u prošlosti, nisu je koristili u posljednjih godinu dana- ili nastavak upotrebe – oni koji su koristili drogu u prošlosti,

koristili je također u posljednjih godinu dana – kada se incidencija uzima u obzir, iako nakon određene dobi, incidencija

upotrebe droga je obično jako niska).

Uz prevalencije uzimanja supstanci ovisnosti veže se nekoliko osnovnih pojmova. Termin „prevalencija“ odnosi se na

udio populacije koja je uzimala supstance ovisnosti u određenom vremenskom razdoblju. U istraživanjima upotrebe

sredstava ovisnosti u opštoj populaciji prevalencija se mjeri tako što se od ispitanika traži da se prisjete uzimanja

sredstava ovisnosti u tri vremenska razdoblja: a) cijeli život (uzimanje supstanci ikada), b) posljednja godina (uzimanje

supstanci u posljednjih 12 mjeseci) i c) posljednji mjesec (uzimanje supstanci u posljednjih 30 dana).


20

4.1. Duhan

4.1.1.Životna prevalencija konzumacije duhana

Ukupna populacija 15 – 64 i mlađi odrasli 15 - 34

Veću životnu prevalenciju imamo u ukupnoj populaciji (46,7%) nego kod mlađih odraslih 15 – 34 (35,4%).

Graf 8. Životna prevalencija konzumacije duhana: ukupna populacija 15 – 64 (N=5000) i mlađi odrasli (N=1947)

(%)

Desetogodišnje dobne skupine

Najveću životnu prevalenciju imamo u dobnoj skupini 45 – 54 (57,6%), slijede ih ispitanici iz dobne skupine 55 –

64 (53,4%), a najmanju u dobnoj skupini 15 – 24 (25,7%).

Graf 9. Životna prevelencija konzumacije cigareta: dobne skupine, N=5000, (%)

Spol

Značajno je veća životna prevalencija kod muškaraca (53,8%) nego kod žena (39,6%).

46,7

35,4

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

15 - 64 15 - 34

25,7

42,7

52,4

57,653,4

0

10

20

30

40

50

60

70

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64


21

Graf 10. Životna prevelencija konzumacije duhana: spol, N=5000, (%)

Entitet

Nema razlike između entiteta u životnoj prevalenciji konzumacije cigareta. U Federaciji BiH ona iznosi 46,9%, a u

Republici Srpskoj 44,2%.

Graf 11. Životna prevalencija konzumacije cigareta: entitet, N=5000, (%)

Tip naselja

Prema tipa naselja u kojem ispitanici žive nema značajne razlike u životnoj prevalancija konzumacije duhana.

53,8

39,6

0

10

20

30

40

50

60

muško žensko

46,944,2

0

10

20

30

40

50

FBIH RS


22

Graf 12. Životna prevalancija konzumacije cigareta: tip naselja, N=5000, (%)

4.1.2.Trenutni pušači, bivši pušači i nepušači

Ukupna populacija 15 – 64

Otprilike je jedna trećina aktivnih pušača, svaki drugi nije pušač a svaki deseti je nekada u prošlosti pušio.

Graf 13. Konzumiranje duhana: ukupna populacija, N=5000, (%).

Mlađi odrasli 15 – 34

U odnosu na ukupnu populaciju, u populaciji mlađih odraslih udio aktivnih pušača je 26,7%.

48,145,7

0

10

20

30

40

50

60

urban rural

35,2

11,6

52,1

0

10

20

30

40

50

60

Aktivni pušači Bivši pušači Nepušači


23

Graf 14. Konzumiranje duhana: 15-34 (mlađi odrasli), N=1947, (%)


Najveći broj aktivnih pušača imamo u dobnoj skupini 45 – 54, njih 44,8%, te slijedi dobna skupina 35 – 44 sa 42,9%

aktivnih pušača. Najveći udio onih koji nikada nisu pušili je u mlađim dobnim skupinama.

Graf 15. Konzumiranje duhana: dobne skupine, N=5000, (%)

Spol

Značajno je više aktivnih pušača među muškarcima (40,3%) nego što je to među ženama (30%) odnosno značajno je

veći udio onih koji nikada nisu pušili među ženama nego među muškarcima.

26,9

7,6

64,3

0

10

20

30

40

50

60

70


20,4

33

42,9 44,8

33,6

5,39,7 9,5

12,8

19,8

73,1

56,2

46,641,5

45

0

10

20

30

40

50

60

70

80

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64



24

Graf 16. Konzumiranje duhana: spol, N=5000, (%)

Entitet

Nemamo značajnih razlika po entitetima kad su u pitanju aktivni pušači i oni koji to nikada nisu bili. Međutim imamo

značajnu razliku u onima koji su prestali pušiti. Veći je udio takvih u Republici Srpskoj ( 14,2%) nego u Federaciji

BiH (9,7%). Ovo se može tumačiti drugačijom legislativom I njenom provedbom u Republici Srpskoj u odnosu na

Federaciju BIH.

Graf 17. Konzumiranje cigareta: entitet, N=5000, (%)

Tip naselja

Kad je riječ o navikama konzumacije duhana nema razlika s obzirom na tip naselja.

40,3

13,5

44,8

30

9,6

59,4

0

10

20

30

40

50

60

70


Muškarci Žene

34,5

9,7

54

35,5

14,2

50,1

0

10

20

30

40

50

60


FBIH RS


25

Graf 18. Konzumiranje cigarete: tip naselja, N=5000, ( %)

4.2. Alkohol

Ovo poglavlje sadrži informacije o konzumaciji alkohola. Prvi dio ovog poglavlja sadrži informacije o prevalenciji

korištenja alkohola u prošlih 12 mjeseci prije istraživanja i o prevalenciji korištenja alkoloha u prošlih 30 dana prije

istraživanja. Drugi dio ovog poglavlja sadrži informacije o frekvenciji konzumacije alkohola i frekvenciji

konzumacije šest čaša ili više alkoholnog pića prilikom jednog događaja.

4.2.1.Prevalencija konzumiranja alkohola u prošlih 12 mjeseci


Udi ispitanika u ukupnoj populaciji koji su prošle godine konzumirali alkohol je 36,7%.

Graf 19. Prevalencija konzumacije alkohola u prošlih 12 mjeseci: ukupna populacija 15 – 64 N=5000 i 15-34 (mlađi

odrasli), N=1947, (%)

35,8

12,3

50,3

34,7

11

53,4

0

10

20

30

40

50

60


urban rural

36,738,5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

15 - 64 15 - 34


26


Nema statistički značajne razlike između ukupne populacije i mlađih odraslih po pitanju po pitanju godišnje

prevalencije konzumacije alkohola.


Najveća prevalencija konzumaicje alkohola u prošlih 12 mjeseci je u dobnoj skupini 35 – 44 (39,5%) a najmanja u

dobnoj skupini 55 – 64 (31%).

Graf 20. Prevalencija konzumacije alkohola prošlih 12 mjeseci: dobne skupine, N=5000, (%)

Spol

Kao i kod konzumacije cigareta i ovdje je značajna razlika između muškaraca i žena. Prevalencija u prethodnih 12

mjeseci za muškarce iznosi 53% a za žene 20,5%.

Graf 21. Prevalencija konzumacije alkohola u prošlih 12 mjeseci: spol, N=5000, (%)

Entitet

Razlika između entiteta u Bosni I Hercegovini je značajna u konzumaciji alkohola, odnosno u Republici Srpskoj je

57,4%, a u Federaciji BiH je 24,5%.

33,4 33,4

39,536,4

31

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

53

20,5

0

10

20

30

40

50

60

Muškarci Žene


27

Graf 22. Prevalencija konzumacije alkohola u prošlih 12 mjeseci: entitet, N=5000, (%)

Tip naselja

Značajne razlike nema između tipa naselja u kojem ispitanici žive, I u urbanom I u ruralnom području taj udio je

podjednak.

Graf 23. Prevalencija konzumacije alkohola u prošlih 12 mjeseci: tip naselja, N=5000, (%)

4.2.2.Prevalencija konzumiranja alkohola u prošlih 30 dana


Udio onih koji su konzumirali alkohol u prošlih 30 dana u ukupnoj populaciji iznosi 28%.

Graf 24. Prevalencija korištenja alkohola u prošlih 30 dana: ukupna populacija 15 – 64 N=5000 i mlađi odrasli 15 –

34, N= 1947, (%)

24,5

57,4

0

10

20

30

40

50

60

70

FBIH RS

36,3 37,1

0

5

10

15

20

25

30

35

40

urban rural

28 28,4

0

5

10

15

20

25

30

35

40

15 - 64 15 - 34


28


Prevalencija za dobnu skupinu mlađih odraslih se ne razlikuje od ukupne populacije.


Najveći udio onih koji su konzumirali alkohol u zadnjih 30 dana je u dobnoj skupini 25 – 34 (32,8%), zatim u

dobnoj skupini 35 – 44 (30,1%) a najmanja prevalencija je kod najmlađih i najstarijih.

Graf 25. Prevalencija konzumacije alkohola u prošlih 30 dana: dobne skupine, N=5000, (%)

Spol

Slično kao I kod životne prevalencije I ovdje imamo značajno veću prevalenciju kod muškaraca (43,9%) nego kod

žena (12,1%).

Graf 26. Prevalencija konzumcije alkohola u prošlih 30 dana: spol, N=5000, (%)

Entitet

U entitetu Republika Srpkska imamo značajno veću prevalenciju u prošlih 30 dana (44,6%) nego u Federaciji BiH

(17,9%).

23,6

32,830,1 28,5

24,6

0

5

10

15

20

25

30

35

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

43,9

12,1

0

10

20

30

40

50

Muškarci Žene


29

Graf 27. Prevalencija konzumacije alkohola u prošlih 30 dana: entitet, N=5000, (%)

Tip naselja

S obzirom na područja u kojem ispitanici žive nema razlike u prevalenciji alkohola u posljednjih 30 dana. Ona

iznosi 26,7% u urbanim i 28,9% u ruralnim naseljima.

Graf 28. Prevalencija korištenja alkohola u zadnjih 30 dana: tip naselja, N=5000, (%)

4.2.3.Generalna frekvencija konzumacije alkohola

Ovaj dio sadrži informacije o generalnoj frekvenciji korištenja alkohola. Rezultati će biti predstavljeni za: ukupna

populacija 15 – 64, mlađi odrasli 15 – 34, desetogodišnje dobne skupine, spol, entitet i tip naselja.


Najveća frekvencija konzumacije alkohola je jednom mjesečno ili manje (38,6%), zatim 2 do 4 puta mjesečno

(30,5%). Svaki deseti konzument alkohola konzumira alkohol četiri puta sedmično ili češće.

17,9

44,6

0

10

20

30

40

50

Federation of Bosnia and Herzegovina Republika Srpska

26,728,9

0

5

10

15

20

25

30

35

40

urban rural


30

Graf 29. Generalna frekvencija konzumacije alkohola: konzumenti alkohola 15 – 64 ( N=1800) i mlađi odrasli 15 –

34 (N=734) - (%)


U odnosu na ukupnu populaciju, među mlađim odraslima je nešto više onih koji konzumiraju alkohol 2 do 4 puta

mjesečno (37,6%).


Gledajući rezultate po destogodišnjim dobnim skupinama vidimo da se učestalosrt konzumiranja na mjesečnom

nivou povećava sa godinama. Tako je u najstarijoj dobnoj skupini (55-64) 40% onih koji konzumuraju alkohol 2 do

3 puta sedmično i češće odnosno takvih je 43% u dobnoj skupini 45-54. U najmlađoj dobnoj skupini (15-24) ukupno

je 16% onih koji konzumiraju alkohol 2 do 3 puta sedmično I češće odnosno takvih je 23% u dobnoj skupini 25-34.

Graf 30. Generalna frekvencija konzumacije alkohola: dobne skupine, N=1800, (%)

Spol

Muškarci su značajno skloniji učestalijoj konzumaciji alkohola. Vidimo da 2/3 žena koje konzumiraju alkohol čini to

jednom mjesečno ili rjeđe dok je kod muškaraca manje od 1/3 takvih. S druge strane 40% muškaraca konzumenata

alkohola konzumira ga 2 do 3 puta sedmično i češće.

10

4

20,9

16,2

30,5

37,638,642,2

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

15 - 64 15 - 34

4 puta sedmični i češće 2 do 3 puta sedmično 2 do 4 puta mjesečno jednom mjesečno i rjeđe

3 58

17 1813

18

24 2622

3540

30

22 24

49

37 3835 36

0

10

20

30

40

50

60

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

4 puta sedmično i češće 2 do 3 puta sedmično 2 do 4 puta mjesečno jednom mjesečno i rjeđe


31

Graf 31. Generalna frekvencije konzumacije alkohola: spol, N=1800, (%)

Entitet

Možemo reći da su navike konzumacije po učestalosti konzumacije alkohola identične iako je u Republici Srpskoj

značajno veći udio konzumenata u ukupnoj populaciji.

Graf 32. Generalna frekevencija konzumacije alkohola: FBIH (N=750), RS (N=982) - %

Tip naselja

U ruralnim sredinama nešto je manji udio onih koji konzumiraju alkohol jednom mjesečno I rjeđe odnosno veći je

udio onih koji konzumiraju alkohol 2 do 3 puta sedmično I češće (35%) nego je to slučaj u urbanim sredinama

(26%).

13

2

27

6

32

2528

67

0

10

20

30

40

50

60

70

80

muškarci žene


10 10

21 21

30 30

39 39

0

10

20

30

40

50

FBIH RS



32

Graf 33. Generalna frekvencija konzumacije alkohola: tip naselja, N=5000, (%)

4.2.4.Frekevencija konzumacije alkohola u posljednjih 30 dana

U ovom dijelu biti će prezentirani rezultati frekvencije konzumacije alkohola u posljednjih 30 dana za ukupnu

populaciju 15 – 64, mlađi odrasli, desetogodišnje dobne skupine, spol, dob, entitet i tip naselje.


U najvećem broju slučajeva alkohol se konzumirao manje od jednom sedmično (39,6%) i barem jednom sedmično

(30,4%). Namanji udio je onih konzumenata koji su u prethodnih mjesec dana konzumirali alkohol svaki dan ili skoro

svaki dan (12,9%).


U ciljnoj skupini mlađih odraslih 15-34 najveći je udio onih koji su konzumirali alkohol manje od jednom sedmično

(45,3%) a najmanji je udio onih koji su konzumirali alkohol svaki dan ili skoro svaki dan (3,5).

Graf 34. Generalne frekvencije konzumacije alkohola prošlih 30 dana: ukupna populacija 15 – 64 (N=1230) i mlađi

odrasli 15 – 34 (N=487), (%)

8

12

18

23

31 30

43

35

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

urban rural


12,9

3,5

1713,7

30,4

37,539,6

45,3

0

10

20

30

40

50

16 - 45 15 - 34

svaki ili skoro svaki dan nekoliko puta sedmično

barem jednom sedmično manje od jednom sedmično


33


Starije dobne skupine, odnosno stariji od 45 godina su skloniji konzumaciji alkohola svaki ili skoro svaki dan

odnosno nekoliko puta sedmično od ostalih dobnih skupina.

Graf 35. Generalne frekvencije konzumacije alkohola prošlih 30 dana: dobne skupine, N=1230, (%)

Spol

I u konzumaciji alkohola u posljednjih 30 dana je vidiljiva značajna razlika u učestalosti konzumacije između

muškaraca i žena. Značajno je veći udio onih koji konzumiraju alkohol svaki ili skoro svaki dan kod muškaraca

(16%) nego kod žena (2%). Također značajno je veći udio među ženama onih koji su konzumirali alkohol manje od

jednom sedmično (59%) nego što je to kod muškaraca (34%).

Graf 36.Generalne frekvencije konzumacije alkohola prošlih 30 dana: spol, N=1230, (%)

Entitet

Ne postoji značajna razlika između entitete u frekvenciji konzumaicje alkohola u posljednjih 30 dana.

15

14

2321

14 13

18 1822

3639

28 29

19

49

4339

30

39

0

10

20

30

40

50

60

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64



16

2

19

11

3128

34

59

0

10

20

30

40

50

60

70

muškarci žene




34

Graf 37.Generalne frekvencije konzumacije alkohola prošlih 30 dana: entitet, N= 1230 (%)

Tip naselja

U ruralnom naseljima značajno je veći udio onih koji su konzumirali alkohol svaki ili skoro svaki dan (16%) u

posljednjih 30 dana nego u urbanim naseljima (8%) .

Graf 38.Generalne frekvencije konzumacije alkohola prošlih 30 dana: tip naselja, N=1230 (%)

4.2.5.Generalna frekvencija ispijanja 6 čaša ili više

Generalna frekvencija ispijanja 6 čaša ili više u izvještaju je prikazana kroz: ukupnu populaciji 16 – 64, mlađi odrasli

15 – 34, destogodišnje dobne skupine, spol, entitet i tip naselja.


U ukupnoj populacij svih stanovnika Bosne i Hercegovine (15-64) 0,9% je onih koji su pili 6 i više čaša alkoholnog

pića svaki ili skoro svaki dan.

111415

19

30 30

43

37

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

FBIH RS



8

161618

31 30

44

36

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

urban rural




35

Otprilike jedna trećina onih koji koji su pili alkohol u posljednjih 12 mjeseci nikada nisu popili 6 čaša i više prilikom

jedne prigode i skoro isti udio je onih koji su to uradili manje od jednom mjesečno dok je 2.5% onih koji su to uradili

svaki ili skoro svaki dan u posljednjih 12 mjeseci.


U ukupnoj populaciji mlađih odraslih u Bosni i Hercegovini (15-34) ukupno je 0,3% onih koji su pili 6 i više čaša

alkoholnog pića svaki ili skoro svaki dan.

Kada gledamo podatke samo za one koji su pili alkohol u posljednjih 12 mjeseci, u ovoj ciljnoj skupini nešto je

manji udio onih koji su popili 6 i više čaša prilikom jedne prigode u posljednjih 12 mjeseci (0,8%) ali je nešto veći

udio onih koji su to učinili manje od jednom mjesečno (39%), u odnosu na ukupnu populaciju.

Graf 39. Generalna frekvencija ispijanja 6 čaša ili više alkoholnog pića prilikom jedne prigode; Ciljna skupina: oni

koji su pili alkohol u posljednjih 12 mjeseci 15 – 64 (N= 1788) i mlađi odrasli 15 – 34 (N=726), (%)


Učestalost konzumacije 6 čaša i više je skoro ravnomijerno raspoređena po svim dobnim skupinama s tim da je

nešto veći udio onih koji to rade svaki ili skoro svaki dan u dobnoj skupini 45-54 (5%) te ne nešto veći udio onih

koji to nikada nisu radili u posljednjih 12 mjeseci u najstarijoj dobnoj skupini (46%).

Graf 40. Generalna frekvencija ispijanja 6 čaša jednog alkoholnog pića prilikom jedne prigode: dobne skupine,

N=1788, (%).

2,50,8

12,7 12,212,514,6

35,3

3937,1

33,4

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

15 - 64 15 - 34

svaki ili skoro svaki dan svake sedmice svaki mjesec

rjeđe od jednom mjesečno nikada

1 1 2 5 411 13 11

15 14

39 39 3931 28

3731

36 3846

0

10

20

30

40

50

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

svaki ili skoro svaki dan svake sedmice svaki mjesec

rjeđe od jednom mjesečno nikada


36

Spol

Kao i kod generalne konzumacije alkohola i u ovom slučaju postoje značajne razlike između muškaraca i žena.

Svaka druga žena (57%) koja je pila alkohol u posljednjih 12 mjeseci nije nikada popila 6 i više čaša pića prilikom

jedne prigode dok je kod mušaraca to skoro svaki treći (29%). Također značajno je veći udio onih koji to rade svaki

mjesec, svake sedemice ili svaki ili skoro svaki dan kod muškaraca nego kod žena.

Graf 41. Generalna frekvencija konzumacije 6 čaša ili više alkoholnog pića prilikom jedne prigodbe:spol, N=1788,

(%).

Entitet

Nešto je veći udio onih koji nikada u posljednjih 12 mjeseci nisu popili 6 i više čaša prilikom jedne prigode u

Republici Srpskoj (41%) nego u Federaciji BiH (33%).

Graf 42. Generalna frekvencija konzumacije 6 čaša ili više alkoholnog pića prilikom jedene prigode: entitet,

N=5000, (%)

30

16

3

15

7

3633

29

57

0

10

20

30

40

50

60

muškarci žene

svaki ili skoro svaki dan svake sedmice

svaki mjesec rjeđe od jednom mjesečno

nikada

3

1315

3633

2

12 11

34

41

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

svaki ili skorosvaki dan

svake sedmice svaki mjesec rjeđe od jednommjesečno

nikada

FBIH RS


37

Tip naselja

Ne postoje značajen razlike u konzumaciji 6 i više čaša alkohola prilikom jedne prigode u posljednjih 12 mjeseci

između sela i grada.

Graf 43 .Generalna frekvencija ispijanja šest ili više čaša pića tokom jednog događaja: tip naselja, N=5000, (%)

4.3. Lijekovi

U ovom poglavlju izvještaja biti će prezentirani rezultati istraživanja vezani za nemedicinsko korištenje lijekova. Prvi

dio ovog poglavlja sadrži infomacije o korištenju lijekova kroz različito vrijeme ( prošlu godinu i prošli mjesec). Drugi

dio sadrži infomacije o frekvenciji korištenja lijekova i frekvenciji korištenja lijekova u poslijednih mjesec dana.

4.3.1.Benzodiazepimi

4.3.1.1. Prevalencija korištenja benzodiazapima u prošlih 12 mjeseci


Prevalencija korištenja benzodiazapima u ukupnoj populaciji 15-64 je 7,7%.


Prevalencija među ovom ciljnom skupinom je značajno manja (3,1%) nego na ukupnoj populaciji.

1

10

14

3836

3

1411

34

38

0

5

10

15

20

25

30

35

40

svaki ili skorosvaki dan

svake sedmice svaki mjesec rjeđe od jednommjesečno

nikada

urban rural


38

Graf 44: Prevalencija korištenja benzodiazepima u prošlih 12 mjeseci: ukupna populacija 15 – 64 (N=5000) i mlađi

odrasli 15 – 34 (N=1947), (%)


Prevalencija korištenja benzodiazapima u posljednjih 12 mjeseci raste sa godinama. Najveća zabilježena

prevalencija u posljednjih 12 mjeseci je u dobnoj skupini 55 – 64 (14,1%) a najmanja u dobnoj skupini 15 – 24

(2%).

Graf 45. Prevalencija korištenja benzodiazepima u prošlih 12 mjeseci: dobe skupine, N=5000, (%)

Spol

Značajna razlika prevalencije u prošlih 12 mjeseci je i po spolovima, veća je kod žena (10,5%) u odnosu na muškarce

(5%).

Graf 46. Prevalencija korištenja benzodiazepima u prošlih 12 mjeseci: spol, N=5000, (%)

Entitet

U Federaciji BiH je značajnija prevalencija korištenja benzodiazapima (8,6%) u odnosu na Republiku Srpsku (5,8%).

7,7

3,1

0

2

4

6

8

10

15 - 64 15 - 34

2

4,1

7,9

10,1

14,1

0

2

4

6

8

10

12

14

16

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

5

10,5

0

2

4

6

8

10

12

Mudškarci Žene


39

Graf 47. Prevalencija korištenja benzodiazepima u prošlih 12 mjeseci: entitet, N=5000, (%)

Tip naselja

Ne postoji značajna razlika u korištenju benzodazapima po tipu naselja. U ruralnom području iznosi 8,1% a u

urbanom području 7,2%.

Graf 48. Prevalencija korištenja benzodiazepima u prošlih 12 mjeseci: tip naselja, N=5000, (%)

4.3.1.2. Prevalencija korištenja benzodiazepima u prošlih 30 dana


Prevalencija korištenja benzodiazepima u posljednjih mjesec dana iznosi 5% u ukupnoj populaciji.

Mlađi 15 – 34

U ovoj dobnoj skupini značajno je manja mjesečna prevalencija u odnosu na cijelu populaciju i iznosi 1,3%.

Graf 49. Prevalencija korištenja benzodiazepima u prošlih 30 dana: ukupna populacija 15 – 64 (N=5000) i mlađi

odrasli (N=1947), (%)

8,6

5,8

0

2

4

6

8

10

FBIH RS

7,2

8,1

6,5

7

7,5

8

8,5

urban rural

5

1,3

0

2

4

6

15 - 64 15 - 34


40


Kao i kod prevalencije u posljednjih 12 mjeseci i na razini posljednjih mjesec dana prevalencija raste sa godinama,

najmanja je u dobnoj skupini 15-24 (0,7%) a najveća u dobnoj skupini 55-64 (9,5%).

Graf 50. Prevalencija korištenja benzodiazepima u prošlih 30 dana: dobne skupine, N=5000 (%)

Spol

Prevalencija u posljenjih mjesec dana se razlikuje po spolu, značajno je veća kod žena (7%) nego kod muškaraca

(3,1%).

Graf 51. Prevalencija korištenja benzodiazepima u prošlih 30 dana: spol, N=5000, (%)

Entitet

U Federaciji BiH prevalanecija u posljednjih mejsec dana je blago veća (5,3%) nego u Republici Srpskoj (4%).

Graf 52. prevalencija korištenja benzodiazepima u prošlih 30 dana: entitet, N=5000 (%)

0,71,8

5,3

7,3

9,5

0

2

4

6

8

10

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

3,1

7

0

2

4

6

8

Muškarci Žene

5,3

4

0

1

2

3

4

5

6

FBIH RS


41

Tip naselja

Ne postoji značajna razlika u prevalenciji u posljednjih mjesec dana između sela i grada.

Graf 53. Prevalencija korištenja benzodiazepima prošlih 30 dana: tip naselja, N=5000, (%)

4.3.1.3. Generalna frekvencija korištenja benzodiazepima

Ukupna populacija 15 - 64

Gledajući cijelu populaciju 15-64 korisnika benzodiazepima, ovi lijekovi se najčešće uzimaju jednom mjesečno ili

rjeđe (38,4%). Otprilike svaki četvrti korisnik benzodiazepima uzima ih 2 do 4 puta mjesečno, njih 15,9% ih uzima

2 do 3 puta sedmično i svaki 5 korisnik benzodiazepima uzima ih 4 puta sedmično ili više.


Od ukupnog broja korsnika benzodiazepima u ovoj ciljnoj skupini njih 58,4% uzima ove lijekove jednom mjesečno

i rjeđe a njih 16,7% ih uzima 4 puta sedmično i češće.

Graf 54. Generalna frekvencija korištenja benzodiazepima: ukupna populacija korisnici 15 – 64 (N=378) i korisnici

mlađi odrasli 15-34 (N=57), (%)


Analizirajući rezultate prema desetogodišnjim dobnim skupinama vidimo da frekvencija korištenja raste sa dobnim

skupinama.

4,5

5,4

0

1

2

3

4

5

6

urban rural

21,316,715,9

12,3

24,3

12,6

38,4

58,4

0

10

20

30

40

50

60

70

16- 54 15 - 34



42

Graf 55. Generalna frekvencija korištenja benzodiazepima: dobne skupine korisnici 15 – 64 (N=378) (%)

Spol

Nema značajnijih razlika po spolu u generalnoj frekvenciji korištenja benzodiazepima.

Graf 56. Generalna frekvencija korištenja benzodiazepima: spol, korisnici 15 – 64 (N=378) (%)

Entitet

U Republici Srpskoj je značajnije veći udio onih koji konzumiraju benzodiazepime 2 do 3 puta sedmično (26%).

10

19 19

2522

0

17 19

7

22

1611

2530

24

74

52

37 38

32

0

10

20

30

40

50

60

70

80

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64


25

20

12

18

2325

4038

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

muškarci žene



43

Graf 57. Generalna frekvencija korištenja benzodiazepima: entitet, korisnici 15 – 64 N=378

Tip naselja

Nemamo značajnih razlika u učestalosti generalnog korištenja benzodiazepima po tipu naselja.

Graf 58. Frekvencije korištenja benzodiazepima: tip naselja, korisnici 15 – 64 N=378

4.3.1.4. Frekvencija korištenja benzodiazepima u prošlih 30 dana


Od ukupnog broja korisnika benzodiazepima u prošlih mjesec dana 37,2% koristila je ovaj lijek manje od jednom

sedmično a 27,8% svaki ili skoro svaki dan. Svaki peti koristio ga je barem jednom sedmično.

2119

12

2624 25

44

30

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

FBIH RS

4 puta sedmično i češće 2 do 3 puta sedmično

2 do 4 puta mjesečno jednom mjesečno i rjeđe

2320

15 16

22

26

4038

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

urban rural

4 puta sedmično i češće 2 do 3 puta sedmično



44

Graf 59. Frekvencija korištenja benzodiazepima prošlih 30 dana: ukupna populacija mjesečni korisnici, 15-64

(N=217), mlađi odrasli 15-34 (N=23) (%)

Mlađi odrasli 15- 34

Rezultate za dobnu skupinu 15-34 treba uzeti sa rezervom jer je ukupan broj ispitanika na kojemu je rađena analiza

N=23.


Graf 60. Frekvencija korištenja benzodiazepima u prošlih 30 dana; mjesečni korisnici, desetogodišnje dobne

skupine. N= 217, (%).

Spol

Ne postoji značajna razlika po spolovima u frekvenciji korištenja benzodiazepima u posljednjih mjesec dana.

27,8

31,7

21,7

6,4

37,2

32,7

13,3

29,2

0

5

10

15

20

25

30

35

40

15 - 64 15 - 34

svaki ili skoro svaki dan barem jednom sedmično

manje od jednom sedmično nekoliko puta sedmično

13

38

2527

29

16

33

13

6

15

27

21

2623

44

29

4240

33

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64svaki ili skoro svaki dan nekoliko puta sedmično



45

Graf 61. Frekvencija korištenja benzodiazepima u prošlih 30 dana: mjesečni korisnici, spol N=217, (%)

Entitet

Graf 62. Frekvencija korištenja benzodiazepima u prošlih 30 dana: mjesečni korisnici, entitet N=217 (%)

25

29

11

14

27

20

38 37

0

5

10

15

20

25

30

35

40

muškarci žene


2729

14 14

19

28

40

30

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

FBIH RS

svaki ili skoro svaki dan nekoliko puta sedmično barem jednom sedmično manje od jednom sedmično


46

Tip naselja

Graf 63. Frekvencije korištenja benzodiazepima u prošlih 30 dana: mjesečni korisnici, tip naselja, N=217, (%)

4.3.1.5. Izvori korištnje benzodiazepima

Ovo pogalavlje sadrži informacije o kanalu putem kojeg su korisnici benzodiazepime došli do istih. Biti će prikazani

samo podaci za ispitanike koji su koristili benzodiazepime.

Ukupna populacija populacija 15 – 64

Gotovo svaki drugi korisnik benzodiazepime (46,8%) je došao do lijeka preko recepta pisanog za njega a svaki peti

ga nabavi preko prijatelja ili rodbine (20,1%).

Graf 64. Izvori korištenja benzodiazepima: ciljana populacija korisnika 15 – 64 (N=387), (%)

32

25

14 13

21 22

33

40

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

urban rural

svaki ili skoro svaki dan nekoliko puta sedmično barem jednom sedmično manje od jednom sedmično

46,8

20,1

0,8

0,2

1,1

8,7

0 10 20 30 40 50

putem recepta napisanog za vas

od prijatelja ili rođaka

od trgovca drogom ili druge nepoznate osobe

s interneta (on-line kupovina bez recepta)

krivotvoreći recept

Drugo


47


U ovoj ciljnoj skupini gotovo je identičan omjer onih koji do lijeka do đu preko recepta pisanog za njih i preko rodbine

ili prijatelja.

Graf 65. Izvori korištenja benzodizepima: ciljana populacija korisnika 15 – 34 (N=60), (%)

4.3.2.Opioidi

4.3.2.1. Prevalencija korištenja opioida prošlih 12 mjeseci


Prevalencija korištenja opioida unazad 12 mjeseci za opću populaciju 15-64 iznosi 1,4%.

Mlađi odrasli 15 - 34

U dobnoj skupini između 15 – 34 godina je niža u odnosu na opću populaciju i iznosi 0,6%.

Graf 66. Prevalencija korištenja opioida u prošlih 12 mjeseci: ukupna populacija 15 – 64 (N=5000) i mlađi odrasli

15 – 35 (N=1947), (%)

46,8

41,3

1,3

0

0

16,3

0 10 20 30 40 50



od trgovca drogom ili druge nepoznate osobe



Drugo

1,4

0,6

0

0,5

1

1,5

15 - 64 15 - 34


48


Najveća prevalencija korištenja opioida unazad 12 mjeseci je u dobnoj skupini 45 – 54 (2,4%) a najmanja je u

dobnoj skupini 15 – 24 (0,5%).

Graf 67. Prevalencija korištenja opioida u toku prošlih 12 mjeseci: dobne skupine, N=5000, (%)

Spol

Pravalencija korištenja opioida unazad 12 mjeseci jednaka je kod muškaraca i žena i iznosi 1,4%

Graf 68. Prevalencija korištenja opioida u prošlih 12 mjeseci: spol, N=5000, (%)

Entitet

Prevalencija korištenja opioida unazad 12 mjeseci je jednaka u oba entiteta (1,4%).

0,50,7

1,3

2,4

1,9

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

1,4 1,4

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

muškarci žene


49

Graf 69. Prevalencija korištenja opioida u prošlih 12 mjeseci: entitet, N=5000 (%)

Tip naselja

Prevalencija korištenja opioida unazad 12 mjeseci u ruralnom dijelu iznosi 1,6% a u urbanom 1%.

Graf 70. Prevalencija korištenja opioida u zadnjih 12 mjeseci: tip naselja, N=5000, (%)

4.3.2.2. Prevalencija korištenja opioida prošlih 30 dana


Prevalencija korištenja opioida prošlih 30 dana je 0,8%.


Prevalencija korištenja opioida u prošlih 30 dana za dobu skupinu 15 – 34 je 0,4%.

1,4 1,4

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

FBIH RS

1

1,6

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

urban rural


50

Graf 71. Prevalencija korištenja opioida u prošlih 30 dana ukupna populacija 15 – 64 (N=6) i mlađi odrasli

15 – 35, (N=1), (%)


Graf 72. Prevalencija korištenja opioida u prošlih 30 dana: dobne skupine, N=6, (%)

Spol

Graf 73. Prevalencija korištenja opioida prošli 30 dana : spol, N=6, (%)

0,8

0,4

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

15 - 64 15 - 34

0,2

0,6

0,9 0,9 0,9

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

0,5

1,1

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

muškarci žene


51

Entitet

Graf 74. Prevalencija korištenja opioida prošlih 30 dana: entiti, N=6 (%)

Tip naselja

Graf 75: Prevalencija korištenja opioida u zadnjih 30 dana: tip naselja, N=6, (%)

4.3.2.3. Generalna frekvencija korištenja opioida


Od ukupnog broja onih koji su koristili opioide u posljednjih 12 mjeseci, svaki peti ih koristi više puta sedmično dok

ih većina koristi 2 do 4 puta mjesečno ili jednom mjesečno ili rjeđe.

0,8 0,8

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

FBIH RS

0,5

1

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

urban rural


52

Graf 76 Generalna frekvencija korištenja opioida: populacija korisnika 15 – 64 (N=68) i mlađi odrasli korisnici

(N=12), (%).


Sličan obrazac ponašanja u frekvenciji korištenja opioida imaju i mlađi odrasli. Skoro svaki peti konzument uzima ih

na sedmičnoj bazi no baza ispitanika je pre mala (N=12) da bi smo sa pouzdanošću mogli utvrditi pravilnosti u

ponašanju.


Graf 77. Generalna frekvencija korištenja opioida: dobne skupine, korisnici (N=68), (%).

Spol

Nešto je veći udio žena koje konzumiraju opioide na sedmičnoj bazi (32%) nego muškaraca (14%).

9,55,6

12,8 12,5

40,2

55,1

37,6

26,8

0

10

20

30

40

50

60

15 - 64 15 - 34


14

27

6 6

21

6

31

5356

23

4239

33

23

5147

24

0

10

20

30

40

50

60

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

4 puta sedmični i češće 2 do 3 puta sedmično



53

Graf 78. Generalna frekvencija korištenja opioida: spol, korisnici (N=68), (%)

Entitet

U Republici Srpskoj imamo veće frekvencije korištenja opioida na sedmičnoj bazi (29%) nego u Federaciji BIH

(16%)

Graf 79. Generalne frekvencije korištenja opioida: entitet, korisnici (N=68), (%)

Tip naselja

U urbanim sredinama nešto manje od dvije trećina konzumira opioide jednom mjesečno a u ruralnim nešto manje od

jedne trećine.

812

6

20

32

48

54

20

0

10

20

30

40

50

60

Muškarci Žene


7

14

9

15

35

4748

23

0

10

20

30

40

50

60

FBIH RS



54

Graf 80. Generalna frekvencija korištenja opioida: Tip naselja, korisnici (N=68), (%)

4.3.2.4. Izvori nabavke opioida


Najčešći izvori nabavke opioida su preko recepta (46,8%) i preko prijatelja ili rodbnine (20,1%).

Graf 81. Izvori nabavke opioida: ciljana populacija korisnika 15 – 64 (N=40), (%)

9 107

16

24

48

61

27

0

10

20

30

40

50

60

70

urban rural


46,8

20,1

0,8

0,2

1,1

8,7

0 10 20 30 40 50



od trgovca drogom ili druge nepoznateosobe



Drugo


55


Graf 82. Izvori nabavke opioida: ciljana populacija korisnika 15 – 34 (N=7), (%)

4.3.3. Stimulasni

4.3.3.1. Prevelencija korištenja stimulanasa prošlih 12 mjeseci


Prevelencija korištenja stimulanasa u proteklih 12 mjeseci je 0,1% stoga sljedeće nalaze po sociodemografiji

nećemo obrazlagati zbog ovako niske prevalence odnosno uzorka korisnika.

Graf 83. Prevalencija korištenja stimulanasa prošlih 12: ukupna populacija 15 – 64 (N=5000), mlađi odrasli 15 – 34

N=1947, (%)

46,8

41,3

1,3

0

0

16,3

0 10 20 30 40 50



od trgovca drogom ili druge nepoznateosobe



Drugo

0,1 0,1

0

0,02

0,04

0,06

0,08

0,1

0,12

15 - 64 15 - 34


56



Graf 84. Prevalencija korištenja stimulansa u prošlih 12 mjeseci: dobne skupine, N=5000, (%)

Spol

Graf 85. Prevalencija korištenja stimulansa u prošlih 12 mjeseci: spol, N=5000, (%)

0

0,1

0,2

0,1 0,1

0

0,05

0,1

0,15

0,2

0,25

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

0,1 0,1

0

0,02

0,04

0,06

0,08

0,1

0,12

muškarci žene


57

Entitet

Graf 86. Korištenja stimulansa u prošlih 12 mjeseci: entitet, N=5000, (%)

Tip naselja

Graf 87. prevalencija korištenja stimulansa zadnjih 12 mjeseci: tip naselja, N=5000, (%)

4.3.3.2. Prevelencija korištenja stimulansa prošlih 30 dana


U ukupnoj populaciji 15 – 64 prevalnecija korištenja stimulansa u prethodnih 30 dana je 0,1% stoga nalaze po

sociodemografiji nećemo posebno prikazivati zbog ovako niske prevalence odnosno uzorka korisnika.

4.3.3.3. Generalnan frekvencija korištenja stimulansa

Generalna ferekvencija korištenja stimulanasa nije prikazana zbog izuzetno niske prevalencije odnosno veličine

uzorka korisnika stimulansa.

4.3.3.4. Izvori nabavke stimulanasa


Izvori nabavke stimulanasa nisu prikazani zbog izuzetno niske prevalencije odnosno veličine uzorka korisnika

stimulansa.

0,1 0,1

0

0,02

0,04

0,06

0,08

0,1

0,12

FBIH RS

0,1

0,2

0

0,1

0,2

0,3

urban rural


58

4.4. Ilegalne droge

Ovo poglavlje sadrži informacije o korištenju ilegalnih droga u Bosni I Hercegovini. Korištenje ilegalnih droga

podijeljeno je na životno korištenje droga, korištenje droga u prošlih 12 mjeseci i korištenje droga u prošlih 30 dana.

Ilegalne droge koje su predmet istraživanja su: kanabis, ekstazi, amfetamin, kokain, heroin i LSD.

4.4.1.Životna prevalencija korištenja ilegalnih droga


Od ukupne populacije (15-64) 4,1% je ikada u životu koristilo kanabis, 0,6% je koristilo ekstazi, 0,9% amfetamin,

0,5% kokain, te 0,1% LSD.

Graf 88. Životna prevalencija korištenja droga: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

Mlađi odrasli 15-34

Unutar populacije mlađih odraslih njih 6,2% je ikada u životu konzumiralo kanabis, 1,4% amfetamin, 0,7% ekstazi,

0,7% kokain, 0,1% heroin i 0,1% LSD.

Graf 89. Životna prevalencija korištenja droga: mlađi odrasli 15 – 34, N=1947, (%)


U dobnoj skupini 25 – 34 (8,6%) i dobnoj skupini 35-44 (5,7%) značajno je veći udio onih koji su koristili kanabis

ikada u životu.

Graf 90. Životna prevalencija korištenja droga: dobne skupine, N=5000, (%)

4,1

0,60,9

0,50,2 0,1

0

1

2

3

4

5

Kanabis Ekstaz Amfetamin Kokain Heroin LSD15 - 64

6,2

0,71,4

0,70,1 0,1

0

1

2

3

4

5

6

7

Kanabis Ekstazi Amfetamin Kokain Heroin LSD

15 - 34


59

Nešto je veći udio korisnika ekstazija u dobnoj skupiini 35 – 44 (1,2%) nego u ostalim dobnim skupinama.


Najveći udio onih koji su ikada probali amfetamin je u dobnoj skupini 25 – 34 (1,8%).


Životna prevalencija korištenja kokaina je najveća u dobnoj skupini 25 – 34 (1,1%).

3,6

8,6

5,7

1,71,1

0

2

4

6

8

10

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

Kanabis

0,80,7

1,2

0,4

0,2

0

0,5

1

1,5

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

Ekstazi

1

1,8

1,4

0,2 0,2

0

0,5

1

1,5

2

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

Amfetamin


60


Životna prevalencija korištenja heroina je najveća u dobnoj skupini 45 – 54 (0,4%).



Spol

Muškarci su generalno skloniji korištenju ilegalnih droga. Životna prevalencija kanabisa značajno je veća kod

muškaraca (6,7%) nego kod žena (1,5%), ekstazija (1% u odnosu na 0,3%), amfetamina (1,6% u odnosnu na 0,2%)

i kokaina (1% u odnosu na 0,1%).

0,3

1,1

0,8

0,4

0,1

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

Kokain

0,2

0,4

0,2

0,1

0,2 0,2

0,4

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

male female 15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

TotalGender of the respondentTotal Age

Heroin

0,1 0,1

0,3

0 00

0,05

0,1

0,15

0,2

0,25

0,3

0,35

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

LSD


61

Graf 96. Životna prevelencija korištenja droga: spol, N=5000, (%)

Entitet

Ne postoje statistički značajne razlike u životnoj prevalenciji konzumiranja ilegalnih droga između Federacije BiH i

Republike Srpske.

Graf 97. Životna prevalencija korištenja droga: entitet, N=5000 (%)

Tip naselja

Značajne razlike u životnoj prevalenciji po tipu naselja izmjerene su za kanabis i amfetamin. U urbanom području

je značajno veća životna prevalencija korištenje kanabisa (6%) nego u ruralnom području (2,7%) te amfetamina: u

urbanom 1,4% a u ruralnom području 0,6%.

1

0,3

1,6

0,2

1

0,10,4

00,1 0,1

6,7

1,5

0

1

2

3

4

5

6

7

8

muškarci žene

ekstazi amfetamin kokain heroin LSD kanabis

0,4

0,80,81,1

0,5 0,6

0,2 0,30,1 0,2

3,6

4,7

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

5

FBIH RS



62

Graf 98. Životna prevalencija korištenja droga: tip naselja, N=5000, (%)

4.4.2.Prevalencija korištenja droga prošlih 12 mjeseci


Godišnja prevalencija kanabisa je najveća od svih ilegalnih droga i iznosi 1,1%, zatim amfetamina 0,4% i ekstazija i

kokaina 0,1%. Godišnja prevalencija heroina nije zabilježena.

Graf 99. Prevalencija korištenja droga u proslih 12 mjeseci: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)


Za populaciju mlađih odraslih godišnja prevalencija je najveća također za kanabis i iznosi 1,9%. Ostale ilegalne

droge su na razini opće populacije.

0,90,5

1,4

0,60,9

0,30,30,10,2

6

2,7

0

1

2

3

4

5

6

7

urban rural


1,1

0,1

0,4

0,1

00

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

kanabis ekstazi amfetamin kokain heroin

15 - 64


63

Graf 100. Prevalencija korištenja droga u posljednjih 12 mjeseci: mlađi odrasli 15 – 34, N=1947, (%).


Godišnja prevalencija kanabisa je najveća u dobnoj skupini 25 – 34 (2,1%).

Graf 101. Prevelencija korištenja droge kanabis u posljednjih 12 mjeseci: dobne skupine, N=5000, (%)

Najveću prevalenciju korištenja droge ekstazi imamo u dobnoj skupini 35 – 44 (0,5%). Razlike nisu statistički

značajne po dobnim grupama.

Graf 102. Prevelencija korištenja droge ekstazi u posljednjih 12 mjeseci: dobne skupine, N=5000, (%)

1,9

0,1

0,5

0,10

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

2


15 - 34

1,72,1

1,6

0,30,1

0

0,5

1

1,5

2

2,5

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

kanabis

0,1 0,1

0,5

0 00

0,2

0,4

0,6

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

ekstazi


64

Graf 103. Prevalencija korištenja droge amfetamin u prošlih 12 mjeseci : dobne skupine, N=5000, (%)

Godišnja prevalencija kokaina je nešto veća u dobnoj skupini 35 – 44 (0,3%) u odnosu na 0,1% u dobnoj skupini

25-34 i dobnoj skupini 55-64.

Godišnja prevalencija korištenja heroina zabilježena je jedino u dobnoj skupini 15 – 24 (0,1%).

Nije zabilježena godišnja prevalencija korištenja droge LSD.

Spol

Godišnja prevalencija korištenja svih ilegalnih droga je veća kod muškaraca nego kod žena. Samo za kanabis je

zabilježena godišnja prevalencija kod žena.

Graf 104. Prevalencija korištenja droga u prošlih 12 mjeseci: spol, N=5000, (%)

Entitet

Ne postoje statistički značajne razlike u godišnjoj prevalenciji ilegalnih droga po entitetima.

0,7

0,4

0,6

0,1 0,1

0

0,2

0,4

0,6

0,8

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

amfetamin

1,9

0,3

0,7

0,2

0

0,3

0 0 0 00

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

2


male female


65

Graf 105. Prevalencija korištenja droga u toku prošlih 12 mjeseci: entitet, N=5000 (%).

Tip naselja

Značajno veća godišnja prevalencija izmjerena je u urbanim područjima za kanabis.

Graf 106. Prevelanecija korištenja droga u toku prošlih 12 mjeseci: tip naselja, N=5000, (%)

4.4.3.Prevelencija korištenja droga u prethodnih 30 dana

Ukupna populacija 15 -64

Prije nego što prikažemo podatke važno je napomenuti da nismo imali ispitanike koji su izjavili da su koristili

sljedeće ilegalne droge u posljednjih 30 dana : kokain, heroin i LSD.

U ukupnoj populaciji mjesečna prevalencija za kanabis je 0,9% te za ekstazi i amfetamin 0,1%.

0,10,2

0,30,4

0,10,2

0 0

1

1,5

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

FBIH RS

ekstazi amfetamin kokain heroin kanabis

0,20,1

0,6

0,20,1 0,1

0

1,8

0,7

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

2

urban rural

ekstazi amfetamin kokain heroin kanabis


66

Graf 107. Prevalencija korištenja droga prethodnih 30 dana: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%).


Mjesečna prevalencija kanabisa u populacij mlađih odraslih je 1,3%, a amfetamina 0,1%. Za ekstazi nije zabilježena

mjesečna prevalencija u ovoj ciljnoj skupini.

Graf 108. Prevalencija korištenja droga prethodnih 30 dana: mlađi odrasli 15 – 34, N=5000, (%)

0,9

0,1 0,1

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1

kanabis ekstazi amfetamin

15 64

1,3

0,1

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

kanabis amfetamin

15 - 34


67


Gotovo identična mjesečna prevalencija kanabisa izmjerena je u ciljnim skupinama 15-24, 25-34 i 35-44.

Graf 109. Prevalencija korištenja droge kanabis prethodnih 30 dana: dobne skupine N=5000, (%).

Mjesečna prevelencija korištenja ekstazija je izmjerena jedino u dobnoj skupini 35 – 44 (0,4%).

Graf 110. Prevalencija korištenja droge ekstazi prethodnih 30 dana: dobne skupine, N=5000, (%).

Mjesečna prevalencija korištenja amfetamina zabilježena je u dobnim skupinama 15 – 24 (0,2%) i 35-44 (0,4%)

Graf 111. Prevalencija korištenja droge amfetamin prethodnih 30 dana: dobne skupine, N=5000, (%)

1,3 1,31,4

0,30,1

0

0,5

1

1,5

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

Kanabis

0,4

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

Ekstazi

0,2

0,4

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64

Amfetamin


68

Spol

Samo je za kanabis izmjerena mjesečna prevalencija kod žena (0,2%) dok je za ostale ilegalne droge mjesečna

prevalencija izmjerena samo na muškarce.

Graf 112. Prevalencija korištenja droga prethodnih 30 dana: spol, N=5000, (%)

Entitet

Ne postoje značajne razlike između entiteta u mjesečnoj prevalenciji korištenja ilegalnih droga.

Graf 113. Prevalencija korištenja droga prethodnih 30 dana: entitet, N=5000, (%)

Tip naselja

Nešto je veća mjesečna prevalencija korištenja kanabisa u urbanom (1,3%) nego u ruralnom području (0,5%).

0,10

0,2

0

1,5

0,2

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

muškarci žene

15 - 64

ekstazi amfetamin kanabis

0

0,2

0,1

0,2

0,7

1,1

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

RS Republika Srpska



69

Graf 114. Prevalencija korištenja droga prethodnih 30 dana: tip naselja, N=5000, (%)

4.4.4.Frekvencija korištenja ilegalnih droga prethodnih 30 dana


Od ukupnog broja korisnika kanabisa u prošlom mjesecu njih 29,6% je koristilo kanabis svaki ili skoro svaki dan,

23,8% nekoliko puta sedmično, 20% barem jednom sedmično i 26,6% manje od jednom sedmično. Ekstazi je

koristilo 72,5% barem jednom sedmično i 27,5% manje od jednom sedmično. Amfetamin je koristilo 37,1% barem

jednom sedmično i 62,9% manje od jednom sedmično.

Graf 115. Frekvencija korištenja droga prethodnih 30 dana: ciljana populacija korisnika; 15 – 64,


U ovoj ciljnoj skupini nešto je manji udio onih korisnika kanabisa koji su koristili ovu drogu svaki ili skoro svaki

dan (16,3%) nego što je to u uopćoj populaciji te je nešto veći udio onih koji su koristili kanabis barem jednom

sedmično (36,8%) u odnosu na opću populaciju.

0,1 0,1

0,2

0,1

1,3

0,5

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

urban rural


29,623,8

20

26,6

72,5

27,5

37,1

62,9

0

10

20

30

40

50

60

70

80

svaki ili skoro svakidan

nekoliko putasedmično

barem jednomsedmično

manje od jednomsedmično

kanabis ekstazi amfetamin


70

Graf 116. Frekvencija korištenja droga prethodnih 30 dana: ciljana populacija korisnika; mlađi odrasli 15 – 34, (%)


Graf 117. Frekvencije korištenja kanabisa prethodnih 30 dana: ciljana populacija korisnika; dobne skupine, N=34,

(%)

Korištenje ekstazija u posljednjih 30 dana zabilježeno je jedino u dobnoj skupini 35 – 44.

Korištenje amfetamina u posljednjih 30 dana zabilježeno je u dvije dobne skupine, 15-24 i 35-44 (n=6).

Spol

Muškarci su skloniji češćem korištenju kanabisa u posljednjih 30 dana nego žene. Veličine uzoraka za ekstazi (n=4)

i amfetamin (n=6) su suviše male da bi se prikazale / analizirale.

16,321,1

36,8

25,9

37,1

62,9

0

10

20

30

40

50

60

70





kanabis amfetamin

40

51

34

12

2722

31

100

37 37

11

3627

34

0

20

40

60

80

100

120

15 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64




71

Graf 118. Frekvencije korištenja kanabisa prethodnih 30 dana: ciljana populacija korisnika; spol, N=34, (%)

Entitet

Frekvencija korištenja droga posljednjih mjesec dana po entitetima u Bosni i Hercegovini prikazana je samo za

kanabis. Veličine uzoraka za ekstazi (n=4) i amfetamin (n=6) su suviše male da bi se prikazale / analizirale.

Graf: 119. Frekvencija korištenja kanabisa prethodnih 30 dana: ciljana populacija korisnika; entitet N=34 (%)

Tipa naselja

Prikazani su podaci samo za kanabis. Veličine uzoraka za ekstazi (n=4) i amfetamin (n=6) su suviše male da bi se

prikazale / analizirale.

21

52

22 24

48

33

0

10

20

30

40

50

60

muškarci žene

nekoliko puta sedmično barem jednom sedmično

manje od jednom sedmično svaki ili skoro svaki dan

33

28

16

32

23

18

27

23

0

5

10

15

20

25

30

35

FBIH RS




72

Graf 120. Frekvecnija korištenja kanabisa prethodnih 30 dana: ciljana populacija korisnika; tip naselja, N=34, (%)

4.4.5.Dob prvog uzimanja ilegalnih droga

Prosječna dob prvog uzimanja kanabisa među odraslima koji su barem jednom uzimali kanabis bila je 20 godina,

onih koji su uzimali ekstazi 22 godine, amfetamin 24 godine, kokain 25 godina I heroin 22 godine.

Tabela 121. Godine kada su ispitanici prvi put probali droge: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

Standardna

devijacija

Muško Žensko Ukupna

populacija

Kanabis 5,4 20 21 20

Ekstazi 4,6 22 - 22

Amfetamini 9,2 24 - 24

Kokain 5,7 25 - 25

Heroin 7,2 22 - 22

4.5. Korištenje novih supstanici

Pod novim supstancama misli se na one koje imitiraju efekte droga poput kanabisa, ekstazija i drugih droga.

Nazivaju se “legalni podizači”, “etnobotanici” i sl. Mogu se naći u obliku tableta, praška, kristala ili biljnih

mješavina. Reklamiraju se i prodaju pod imenima bezopasnih proizvoda za svakodnevnu upotrebu, kao što su

osvježivači prostora, soli za kupanje, biljni osvježivači, đubrivo za biljke i sl.

Životna prevalencija novih supstanci za opću populaciju 15-64 kao i za populaciju mlađih odraslih iznosi 0,6%.

33

28

2118

21

13

18

47

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50





urban rural


73

Graf 122 . Da li ste ikad koristili u životu nove supstane? ukupna populacija 15 – 64 (N=5000) I mlađi odrasli 15 –

34 (N=194) (%)

4.5.1.Korištenje novih supstanic u posljednih 12 mjeseci

Prevalnecija novih supstanci u prošlih 12 mjeseci za ukupnu populaciju 15 – 64 I populaciju mlađi odrasli 15 – 34

je jednaka i iznos 0,1%.

Graf 123. Jeste li koristili nove supstance u posljednjih 12 mjeseci? 15 – 64 (N=5000) I mlađi odrasli 15 – 34

(N=1947), (%)

4.5.2.Izgled novih spustanci


Najčešći poznati izgled korištenih supstanci su tekućine (29,4%) , zatim prašci i kristalići ili tablete (22,7%) te biljne

mješavine za pušenje (14,7%) međutim za 41,3% korisnika novih supstanci izgled supstanci je bio neki drugi.

0,6

99

0,4

0

0,6

98,8

0,5

0 50 100 150

Da, koristio/la sam takve supstance

Ne, nikada nisam koristio/la takvesupstance

ne znam / ne želim odgovoriti

Da, koristio/la sam takve supstance

Ne, nikada nisam koristio/la takvesupstance

ne znam / ne želim odgovoriti1

5 -

64

15

-3

4

0,1

99,7

0,1

0,1

99,6

0,2

0 20 40 60 80 100 120

Da

Ne

ne znam / ne želimodgovoriti

Da

Ne

ne znam / ne želimodgovoriti

15

-6

41

5 -

34


74

Za korisnike u dobnoj skupini 15 – 34 najčešći izgled korištenih supstanci su tekućine (42,3%), biljne mješavine

(29,1%) i prašci, kristalići ili tablete (26,3%).

Graf 124. Izgled novih supstani: ciljana populacija korisnika novih supstanci 15 – 64 (N=14) I mlađi odrasli 15 – 34

(N=7) (%)

4.5.3.Kanal nabavke novih stupstanci

Najčešći korišteni kanal nabavke novih supstanci u ukupnoj populaciji 15-64 korisnika novih supstanci su dileri

(42,3%), zatim prijatelji (39,4%).

Za mlađe odrasle 15-34 korisnike novih supstanci najčešći korišteni kanal nabavke su „neki drugi kanali npr.

internet“ (30,9%) zatim preko dilera (29,4%), prijatelja (29,3%) i specijaliziranih prodavnica (10,4%).

Graf 125. Kanali nabavke novih supstanici : ukupna populacija 15 – 64 (N=14) I mlađi odrasli 15 – 34 (N=7) (%)

14,7

22,7

29,4

41,3

29,1

26,3

42,3

18,3

Biljne mješavine za pušenje, sa efektima poput droga

Prašci, kristali ili tablete sa efektima poput droga

Tekućine sa efektima poput droga

Drugo

Biljne mješavine za pušenje, sa efektima poput droga

Prašci, kristali ili tablete sa efektima poput droga

Tekućine sa efektima poput droga

Drugo

15

-6

41

5 -

34

29,3

10,4

0

29,4

30,9

39,4

0

0

42,3

18,3

Dobio / kupio od prijatelja

Kupio/la sam ih u specijaliziranoj prodavnici

Kupio/la ih na internetu

Kupio/la ih od dilera drogama

Drugo

Dobio / kupio od prijatelja

Kupio/la sam ih u specijaliziranoj prodavnici

Kupio/la ih na internetu

Kupio/la ih od dilera drogama

Drugo

15

-6

41

5 -

34


75

4.6. Mišljenja o korištenju droga i pericepcija rizika i izloženost

U ovom poglavlju bavimo se analizom stavova ispitanika o drogama i njihovom korištenju. Ispitanike smo pitali za

slaganje sa određenim tvrdnjama i stvarima koje ljudi rade, kao što je probanje ekstazija jednom ili dva pita,

probanje heroina jednom ili dva puta, konzmiranje 10 ili više cigareta dnevno, učestalost konzumiranja marihuane.

Rezultati će biti prikazani za ukupnu populaciju 15 – 64.

4.6.1.Stavovi o korištenju ilegalnih droga

Probavanje ekstazija jednom ili dva puta

Skoro svaki drugi stanovnik BiH u dobi 15-64 jako osuđuje provavanje ekstazija (46,8%) odnosno njih skoro trećina

osuđuje dok svaki peti stanovnik BiH ne osuđuje probavanje ekstazija jednom ili dva puta.

Graf 126. Probavanje ekstazija jednom ili dva puta: ukupna populacija 15 - 64, N=5000, (%)

Probavanje heriona jednom ili dva puta

Većina stanovnika BiH jako osuđuje (54,2%) odnosno osuđuje (28,4%) probavanje herioina jednom ili dva puta.

Njih 14,2% ne osuđuje probavanje heroina.

Graf 127. Probavanje heriona jednom ili dva puta: ukupna populacija 15 - 64, N=5000, (%)

19,6

29,9

46,8

3,8

0 10 20 30 40 50

ne osuđujem

osuđujem

jako osuđujem

nz / bo

14,2

28,4

54,2

3,2

0 10 20 30 40 50 60

ne osuđujem

osuđujem

jako osuđujem

nz / bo


76

Pušenje 10 ili više cigareta dnevno

Više od polovine stanovnika BIH u dobi 15-64 ne osuđuje pušenje 10 ili više cigareta dnevno, dok 26,2% osuđuje i

17,6% ako osuđuje ovu aktivnosti.

Graf 128. Pušenje 10 ili više cigareta dnevno: ukupna populacija 15 - 64, N=5000, (%)

Povremeno pušenje hašiša ili marihuane

Svaki peti stanovnik BiH u dobi 15-64 ne osuđuje povremeno pušenje marihunae ili hašiša, njih trećina osuđuje i

44% jako osuđuje ovu aktivnost.

Graf 129. Povremeno pušenje hašiša ili marihuane: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

Popiti jedno ili dva pića nekoliko puta sedmično

Alkohol je najprihvatljivija supsanca u bosanskohercegovačkom društvu, skoro 2/3 stanovnika BIH u dobi 15-64

godina ne osuđuje konzumaciju par pića u toku sedmice. Svaki peti osuđuje ovu aktivnost i njih 15,3% jako osuđuje

ovu aktivnosti.

53,6

26,2

17,6

2,6

0 10 20 30 40 50 60

ne osuđujem

osuđujem

jako osuđujem

nz / bo

21,4

31,7

44

2,9

0 10 20 30 40 50

ne osuđujem

osuđujem

jako osuđujem

nz / bo


77

Graf 130. Popiti jedno ili dva pića nekoliko puta sedmično: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

4.6.2.Pericepcija rizika

Pušenje jednog ili više pakiranja cigareta dnevno

Rizik vezan uz pušenje jedne ili više kutija dnevno 37,2% ispitanika smatra velikim, 31,7% smatra umjerenim

rizikom, 23,7% smatra malim rizikom i 7,4% ispitanika smatra da nema rizika.

Graf 131: Puše jedno ili više pakiranja cigareta dnevno: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

Piti pet ili više pića svaki vikend

Rizik vezan uz ispijanje pet i više čaša pića svaki vikend 28,2% ispitanika smatra velikim, 33,8% smatra umjerenim

rizikom, 26,5% malim rizikom i njih 11,5% smatra da nema rizika.

61,4

20,9

15,3

2,3

0 10 20 30 40 50 60 70

ne osuđujem

osuđujem

jako osuđujem

nz / bo

7,4

23,7

31,7

37,2

0 5 10 15 20 25 30 35 40

nije rizik

mali rizik

umjeren rizik

veliki rizik


78

Graf 132. Piju pet ili više pića svaki vikend: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

Redovito pušenje marihuane ili hašiša

Velikim rizikom ako budu konzumirali marihuana ili hašiš redovito smatra 61,6% ispitanika, 25,2% ispitanika

smatra ovo umjerenim rizikom, 9,8% malim rizikom i 3,4% ih smatra da nema rizika.

Graf. 133. Redovito puše marihuanu ili hašiš: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

Probavanje ekstazija jednom ili dva puta

Velikim rizikom probavanje ekstazija jednom ili dva puta smatra 65,2% ispitanika, 23,3% ih smatra to umjerenim

rizikom, 8,8% malim rizikom i 2,7% smatra da nema rizika.

Graf 134. Probaju ekstazi jednom ili dva puta: ukupna populacija 15 -64, N=5000, (%)

11,5

26,5

33,8

28,2

0 5 10 15 20 25 30 35 40

nije rizik

mali rizik

umjeren rizik

veliki rizik

3,4

9,8

25,2

61,6

0 10 20 30 40 50 60 70

nije rizik

mali rizik

umjeren rizik

veliki rizik

2,7

8,8

23,3

65,2

0 10 20 30 40 50 60 70

nije rizik

mali rizik

umjeren rizik

veliki rizik


79

Probavanje kokaina jednom ili dva puta

Velikim rizikom probavanje kokaina jednom ili dva puta smatra 71,5% ispitanika, umjerenim rizikom smatra 19,7%

ispitanika, malim rizikom smatra 6,7% i 2,1% ispitanika ovo ne smatra rizičnim.

Graf 135. Probaju kokain jednom ili dva puta: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

4.6.3.Dostupnost ilegalnih droga u Bosni i Hercegovini

Ovo poglavlje izvještaja predstavlja mišljenja o dostupnosti droga u Bosni i Hercegovini. Preciznije predstavljeni su

podaci o percepciji pristupa lijekovima (osobnom i općenito), osobnom iskustvu dostupnosti droga i percepciji

osobne sposobnosti dobivanja pojedinih vrsta tvari. Rezultati su dati za opću populacija 15-64 godine starosti.

Pericepirani lični pristup pojedinim vrstama supstanci

Što se tiče percepcije ličnog pristupa pojedinim vrstama supstanci, ispitanicima je postavljeno pitanje koliko je teško

njima lično, ako žele, dobiti pojedinačne vrste supstanci (cannabis, ekstazi, amfetamini, kokain, heroin, LSD) u roku

od 24 sata.

Percipirani lični pristup kanabisu

Skoro dvije trećine odraslih (63%) smatra da bi bilo nemoguće, veoma teško i prilično teško lično njima nabaviti za

sebe kanabis u roku 24h, a 23, 3% ih smatra da bi im bilo prilično i veoma lako nabaviti kanabis u roku 24h

cannabis za sebe lično.

Graf 136. Percipirani lični pristup kanabisu: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

2,1

6,7

19,7

71,5

0 10 20 30 40 50 60 70 80

nije rizik

mali rizik

umjeren rizik

veliki rizik

46 10,1 6,9 13,4 9,9 13,7

0% 20% 40% 60% 80% 100%

nemoguće veoma teško prilično teško prilično lako veoma lako NZ/bo


80

Percipirani lični pristup ekstaziju

Skoro tri četvrtine (70,2%) smatra da bi bilo nemoguće, veoma teško i prilično teško lično njima nabaviti za sebe

ekstazi u roku 24h, a 14,4% ih smatra da bi im bilo prilično i veoma lako nabaviti ekstazi u roku 24h za sebe lično.

Graf 137. Percipirani lični pristup ekstaziju: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

Percipirani lični pristup amfetaminima

Skoro tri četvrtine (71,5%) smatra da bi bilo nemoguće, veoma teško i prilično teško lično njima nabaviti za sebe

amfetamin u roku 24h, a 13,1% ih smatra da bi im bilo prilično i veoma lako nabaviti amfetamin u roku 24h za sebe

lično.

Graf 138. . Percipirani lični pristup amfetaminu: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

Percipirani lični pristup kokainu

Tri četvrtine (75,4%) smatra da bi bilo nemoguće, veoma teško i prilično teško lično njima nabaviti za sebe kokain

u roku 24h, a 9,5% ih smatra da bi im bilo prilično i veoma lako nabaviti kokain u roku 24h za sebe lično.

52 10,6 7,6 9,6 4,8 15,4

0% 20% 40% 60% 80% 100%

1


53,8 10,7 7 9,1 4

0% 20% 40% 60% 80% 100%

1

nemoguće veoma teško prilično teško prilično lako veoma lako


81

Graf 139. Percipirani lični pristup kokainnu: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

Percipirani lični pristup heroinu

Tri četvrtine (76,4%) smatra da bi bilo nemoguće, veoma teško i prilično teško lično njima nabaviti za sebe heroin

u roku 24h, a 8,6% ih smatra da bi im bilo prilično i veoma lako nabaviti kokain u roku 24h za sebe lično.

Graf 140. Percipirani lični pristup heroinu: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

Percipirani lični pristup LSD

Percepcija pristupu LSD-ju je skoro identična kao i heroinu i kokainu: tri četvrtine (75,5%) smatra da bi bilo

nemoguće, veoma teško i prilično teško lično njima nabaviti za sebe LSD u roku 24h, a 8,7% ih smatra da bi im bilo

prilično i veoma lako nabaviti kokain u roku 24h za sebe lično.

Graf 141. Percipirani lični pristup LSD: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

56,5 11,5 7,4 6,7 2,8

0% 20% 40% 60% 80% 100%

1

nemoguće veoma teško prilično teško prilično lako veoma lako

57,7 12 6,7 6,1 2,5 15

0% 20% 40% 60% 80% 100%

1


57,8 11 6,7 5,8 2,9 15,8

0% 20% 40% 60% 80% 100%

1



82

4.6.4.Lično poznavanje nekog ko koristi ilegalne droge

Pitanje koje se tiče ličnog poznavanja ljudi koji uzimaju ilegalne droge također je uključeno u istraživanje. Ovo

pitanje je postavljeno prije svakog seta pitanja o pojedinim vrstama droge. To je bilo pitanje "zagrijavanja" kako bi

se pomoglo i olakšalo odgovaranje na druga pitanja u vezi sa upotrebom ilegalnih droga i da bi se izbjeglo da

ispitanik odmah pita o njegovoj / njenoj upotrebi nezakonitih droga. Takođe, ovo pitanje se može koristiti kao

dodatna ili alternativna procjena prevalencije uzimanja ilegalnih droga, posebno onih koje imaju malu prevalenciju

upotrebe. Odgovor na ovo pitanje može se tumačiti i kao faktor rizika ili prediktor upotrebe ilegalnih droga jer je

rizik od upotrebe nedozvoljenih droga veći među onima koji poznaju ljude koji uzimaju ilegalne droge, jer im je u

tom slučaju droga dostupnija. Rezultati su dati za sve ispitanike (u dobi od 15 do 64 godine).

U općoj populaciji najviše je onih (13,2%) koji poznaju nekoga ko koristi kanabis, zatim ekstazi (3,9%), amfetamin

(3,5%), kokain (3,1%), heroin (2,1%) i LSD (1,4%).

Graf 142. Procenat ljudi koji poznaju nekog ko konzumira droge: ukupna pouplacija 15 – 64, N=5000

4.6.5.Lično nuđenje droga ispitanicima u zadnjih godinu dana

Lično bili ponuđeni kanabisom

U ukupnoj populaciji 3,5% je onih koji su jednom ili dva puta bili ponuđeni kanabisom a 2,3% koji su bili ponuđeni

više od dva puta kanabisom u zadnjih godinu dana. Udio onih koji su bili barem jednom ponuđeni kanabisom van

granica BIH je 4,2%.

13,2%

3,9% 3,5% 3,1%2,1%

1,4%

0,0%

2,0%

4,0%

6,0%

8,0%

10,0%

12,0%

14,0%

kanabis ekstazi amfetamin kokain heroin LSD


83

Graf 143. Lično bili ponuđeni kanabisom u BIH : ukupna populacija 15 – 64, N=5000 i 15-34, (%)

Graf 144. Lično bili ponuđeni kanabisom van BIH: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

Lično bili ponuđen ekstazijem

U ukupnoj populaciji 1,6 % je onih koji su barem jednom bili ponuđeni ekstazijem u zadnjih godinu dana u BIH dok

je takvih 1,1% koji su bili ponuđeni istom drogom van BIH.

93,63,5

1,20,30,30,10,4

89,15,8

20,50,60,10,7

0 20 40 60 80 100

niti jednomjednom ili dvaput

3 do 5 puta6 do 9 puta


40 puta ili više




40 puta ili više

15

-6

41

5 -

34

kanabis

94,7

2,5

1

0,3

0,3

0,1

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

niti jednom

jednom ili dvaput

3 do 5 puta

6 do 9 puta

10 do 19 puta

20 do 39 puta

40 puta ili više


84

Graf 145. Lično bili ponuđeni ekstazijem: ukupna populacija 15 – 64, N=5000 i 15-34, (%)

Graf 146. Lično bili ponuđeni ekstazijem van BIH: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

Lično bili ponuđen amfetaminom

U ukupnoj populaciji 1,6% je onih koji su barem jednom bili ponuđeni amfetaminom u zadnjih godinu dana u BIH

odnosno 1% van BIH.

97,7

1

0,4

0,1

0,1

0

0

96

2,2

0,6

0,2

0,1

0

0,1

0 20 40 60 80 100 120

niti jednom

jednom ili dvaput

3 do 5 puta

6 do 9 puta

10 do 19 puta

20 do 39 puta

40 puta ili više

niti jednom

jednom ili dvaput

3 do 5 puta

6 do 9 puta

10 do 19 puta

20 do 39 puta

40 puta ili više

15

-6

41

5 -

34

ekstazi

97,7

0,6

0,2

0,1

0,1

0,1

0,1

0 20 40 60 80 100 120

niti jednom

jednom ili dvaput

3 do 5 puta

6 do 9 puta

10 do 19 puta

20 do 39 puta

40 puta ili više


85

Graf 147. Lično bili ponuđeni amfetaminom: ukupna populacija 15 – 64, N=5000 i 15-34, (%)

Graf 148. Lično bili ponuđeni amfetaminom van BIH : ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

Lično bili ponuđen kokainom

Manje je od 1% onih koji su bili barem jednom ponuđeni kokainom a nešto je veći udio takvih (1,3%) kojima se

kokain nudio van granica BIH.

97,80,90,40,10,100,1

96,11,50,70,30,20,10,3

0 20 40 60 80 100 120




40 puta ili više




40 puta ili više

15

-6

41

5 -

34

amfetamin

98,1

0,6

0,1

0

0,2

0,1

0,9

0 20 40 60 80 100 120

niti jednom

jednom ili dvaput

3 do 5 puta

6 do 9 puta

10 do 19 puta

20 do 39 puta

40 puta ili više


86

Graf 149. Lično bili ponuđeni kokainom: ukupna populacija 15 – 64, N=5000 i 15-34, (%)

Graf 150. Lično bili ponuđeni kokainom van BIH: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

Lično bili ponuđen heroinom

0,4 % je onih koji su bili barem jednom ponuđeni heroinom u BIH odnosno 0,5% van BiH.

Graf 151. Lično bili ponuđeni heroinom: ukupna populacija 15 – 64, N=5000 i 15-34, (%)

98,7

0,6

0,1

0

0

0

0,1

98,2

0,8

0,2

0

0,1

0

0,2

0 20 40 60 80 100 120

niti jednom

jednom ili dvaput

3 do 5 puta

6 do 9 puta

10 do 19 puta

20 do 39 puta

40 puta ili više

niti jednom

jednom ili dvaput

3 do 5 puta

6 do 9 puta

10 do 19 puta

20 do 39 puta

40 puta ili više

15

-6

41

5 -

34

kokain

98,2

0,8

0,2

0,1

0,2

0 20 40 60 80 100 120

niti jednom

jednom ili dvaput

3 do 5 puta

10 do 19 puta

40 puta ili više


87

Graf 152. Lično bili ponuđeni heroinom: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

Lično bili ponuđen LSD-jem

Udio onih koji su bili ponuđeni LSD-jem u zadnjih godinu dana u BIH je 0,8% odnosno van BiH 0,7.

Graf 153. Lično bili ponuđeni LSD-jem: ukupna populacija 15 – 64, N=5000 i 15-34, (%)

99,10,30,10000

98,70,40,20,1000

0 20 40 60 80 100 120




40 puta ili više




40 puta ili više

15

-6

41

5 -

34

heroin

98,7

0,5

0 20 40 60 80 100 120

niti jednom

jednom ili dvaput


88

Graf 154. Lično bili ponuđeni LSD-jem van BIH: ukupna populacija 15 – 64, N=5000, (%)

4.6.6.Stavovi prema ovisnicima o drogama

Da je ovisnik o drogama više pacijent nego kriminalac smatra 39,9% odraslih, 33,8% smatra da je ovisnik o

drogama podjednako i kriminalac i pacijent, 10,5% smatra da ovisnik nije ni kriminalac ni pacijent, a 11.8% da je

više kriminalac nego pacijent.

98,60,60,10,1000

97,61,1

0,10,3000

0 20 40 60 80 100 120




40 puta ili više




40 puta ili više

15

-6

41

5 -

34

LSD

98,6

0,4

0,2

0,1

0 20 40 60 80 100 120

niti jednom

jednom ili dvaput

3 do 5 puta

10 do 19 puta


89

Graf 155. Da li vidite ovisnika drogom više kao kriminalca ili pacijenta? ukupna populacija 15-64 N=5000 (%).

Sa stravom da bi ljudima trebalo biti dozvoljeno da koriste hašiš i marihuanu uglavnom ili potpuno se slaže 11,3%

ukupne populacije starosti 15-64 godine a njih tri četvrtine se uglavnom ili potpuno ne slaže sa ovom tvrdnjo.

Graf 156. Ljudima bi trebalo biti dozvoljeno da koriste hašiš i marihuanu; ukupna populacija 15-64 N=5000 (%).

Sa stravom da bi ljudima trebalo biti dozvoljeno da koriste heroin uglavnom ili potpuno se slaže 2,9% ukupne

populacije starosti 15-64 godine a njih 90,8 se uglavnom ili potpuno ne slaže sa ovom tvrdnjom.

Graf 157. Ljudima trebalo biti dozvoljeno da koriste heroin; ukupna populacija 15-64 N=5000 (%).

11,8

39,9

10,5

33,8

3,9

,0 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0 30,0 35,0 40,0 45,0

više kao kriminalca

više kao pacijenta

niti kao kriminalca niti kao pacijenta

oboje, i kao kriminalca i kao pacijenta

ne znam

4,0

7,3

11,0

18,1

57,9

1,7

,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0

u potpunosti se slažem

uglavnom se slažem

niti se slažem niti ne slažem

uglavnom se ne slažem

u potpunosti se ne slažem

ne znam


90

0,8

2,1

5,3

14,1

76,7

1,0

0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0 80,0 90,0

u potpunosti se slažem

uglavnom se slažem

niti se slažem niti ne slažem

uglavnom se ne slažem

u potpunosti se ne slažem

ne znam


91

5. Dodaci

5.1. Spisak tablica I grafova

5.2. Reference

Državni izvještaj, Bosna I Hercegovina, 2014.

(http://www.emcdda.europa.eu/system/files/publications/804/National_Report_Bosnia_and_Herzegovina_

2014_BOS_483857.pdf)

Državna strategija nadzora nad opojnim drogama, sprečavanje I suzbijanje zloupotrebe droga u Bosni I

Hercegovini za razdoblje 2018-2023.

(http://msb.gov.ba/dokumenti/strateski/default.aspx?id=16731&langTag=bs-BA)

ESPAD Report 2015, Results from the European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs

(http://www.espad.org/sites/espad.org/files/TD0116475ENN.pdf)

The 2011 ESPAD Report, Substance Use Among Students in 36 European Countries

(http://www.espad.org/sites/espad.org/files/The_2011_ESPAD_Report_FULL_2012_10_29.pdf)

5.3. Tablični prikaz rezultata

Prevalencija (%) 15-64 - životna Male Female Total

1. bilo koja droga 7,6 2,3 4,9

2. Kanabis (EMQ) 6,7 1,5 4,1

3. Opioidi (total) NA NA NA

4. Heroin (EMQ) 0,4 0 0,2

5. Drugi opioidi (specify) NA NA NA

6. Kokain 1 0,1 0,5

7. Amfetamini (EMQ) 1,6 0,2 0,9

8. Ekstazi (EMQ) 1 0,3 0,6

9. Halucinogeni (total) NA NA NA

10. LSD (EMQ) 0,1 0,1 0,1

11. Drugi halucinogeni (specify) NA NA NA

12. Sedativi i/ili sredstva za smirenje (total) (EMQ) NA NA NA

13. Barbiturati NA NA NA

14. Benzodiazepini NA NA NA

15. Solventi ili inhalanti NA NA NA

16. Anaboliči steroidi NA NA NA

17. Alkohol (EMQ) NA NA NA

18. Duhan (EMQ) 53,8 39,6 46,7

19. Stimulansi NA NA NA

20. NPS 0,8 0,4 0,6

http://www.emcdda.europa.eu/system/files/publications/804/National_Report_Bosnia_and_Herzegovina_2014_BOS_483857.pdf

http://www.emcdda.europa.eu/system/files/publications/804/National_Report_Bosnia_and_Herzegovina_2014_BOS_483857.pdf

http://msb.gov.ba/dokumenti/strateski/default.aspx?id=16731&langTag=bs-BA

http://www.espad.org/sites/espad.org/files/TD0116475ENN.pdf



92

Prevalencija (%) 15-34 – Životna Male Female Total


2. Kanabis (EMQ) 9,7 2,6 6,2

3. Opioidi (total) NA NA NA

4. Heroin (EMQ) 0,3 0 0,1


6. Kokain 1,3 0,1 0,7

7. Amfetamini (EMQ) 2,5 0,4 1,4

8. Ekstazi (EMQ) 1,2 0,2 0,7


10. LSD (EMQ) NA NA NA




14. Benzodiazepini NA NA NA



17. Alkohol (EMQ) NA NA NA

18. Duhan (EMQ) 39,7 29 34,5

19. Stimulansi NA NA NA

20. NPS 1 0,3 0,6

Prevalencija (%) 15-64 - Last year Male Female Total


2. Kanabis (EMQ) 1,9 0,3 1,1

3. Opioidi (total) 1,4 1,4 1,4

4. Heroin (EMQ) 0 0 0


6. Kokain 0,2 0 0,1

7. Amfetamini (EMQ) 0,7 0 0,4

8. Ekstazi (EMQ) 0,3 0 0,1


10. LSD (EMQ) 0,1 0,1 0,1




14. Benzodiazepini 5 10,5 7,7



17. Alkohol (EMQ) 53 20,5 36,7

18. Duhan (EMQ) NA NA NA

19. Stimulansi 0,1 0,1 0,1

20. NPS 0,2 0,1 0,1

Prevalencija (%) 15-34 – Last year Male Female Total


2. Kanabis (EMQ) 3,1 0,6 1,9


4. Heroin (EMQ) 0,1 0 0



93

6. Kokain 0,1 0 0,1

7. Amfetamini (EMQ) 1 0 0,5

8. Ekstazi (EMQ) 0,2 0 0,1


10. LSD (EMQ) 0 0 0




14. Benzodiazepini 2 4,2 3,1



17. Alkohol (EMQ) 51,1 25,3 38,5


19. Stimulansi 0 0,1 0,1

20. NPS 0,3 0 0,1

Prevalencija (%) 15-64 - Last month Male Female Total


2. Kanabis (EMQ) 1,5 0,2 0,9




6. Kokain 0 0 0


8. Ekstazi (EMQ) 0,1 0 0,1


10. LSD (EMQ) 0 0 0




14. Benzodiazepini 3,1 7 5



17. Alkohol (EMQ) 43,9 12,1 28



20. NPS

Prevalencija (%) 15-34 – Last month Male Female Total


2. Kanabis (EMQ) 2,1 0,4 1,3




6. Kokain 0 0 0


8. Ekstazi (EMQ) 0 0 0


10. LSD (EMQ) NA NA NA



94



14. Benzodiazepini 0,9 1,7 1,3



17. Alkohol (EMQ) 40,1 16,1 28,4



20. NPS NA NA NA

Documents

UPOTREBA SUPSTANCI MEĐU OPĆOM POPULACIJOM U OSNI ... · 2 Sadržaj Upotreba supstanci među općom populacijom u Bosni I Hercegovini 2018 ..... 1 ZAHVALNOST ..... 5