Upotreba MIDI opreme u nastavi

7/25/2019 Upotreba MIDI opreme u nastavi

1/46

SVEUILITE U ZAGREBU

MUZIKA AKADEMIJA

Odsjek za glazbenu kulturu

Reo Radan

Upotreba MIDI opreme u nastavi

ZAVRNI RAD

Ak.god. 2012/2013

Mentor:

Izv. prof. Vjekoslav Njei

ZAGREB, 2013.


2/46

1

Zahvala

Prije svega, zahvaljujem se svom osobnom mentoruprof. Vjekoslavu Njeiu na

pomoi, vodstvu i savjetovanju tijekom izrade ovog rada.

Takoer, htio bih se zahvaliti svim lanovima MIDI odsjekaKVRaudio foruma.


3/46

2

SADRAJ:

Zahvala ....................................................................................................................................... 1

Popis oznaka i kratica ................................................................................................................ 4

UVOD ........................................................................................................................................ 5

1. MIDI ...................................................................................................................................... 6

1.1. Povijest elektronikih instrumenata i MIDI - ja ............................................................ 6

1.2. TO JE MIDI? ............................................................................................................... 7

1.3. MIDI specifikacije ........................................................................................................ 8

1.3.1. MIDI 1.0 ................................................................................................................... 8

1.3.2. GENERAL MIDI (GM) ........................................................................................... 8

1.4. MIDI poruka ................................................................................................................. 10

1.5. MIDI kanali .................................................................................................................. 10

2. MIDI ureaji ....................................................................................................................... 11

2.1. Fiziki dio .................................................................................................................... 11

2.1.1. MIDI kabel ............................................................................................................. 12

2.1.2. Wireless MIDI ........................................................................................................ 12

2.1.3. MIDI prikljuci ....................................................................................................... 13

2.1.4. Tipina konfiguracija .............................................................................................. 13

2.1.5. MIDI Lanac ............................................................................................................ 14

2.1.6. MIDI i osobno raunalo .......................................................................................... 16

2.1.7. Zvuna kartica ....................................................................................................... 17

2.1.8. Fizikedigitalne audio radne stanice .................................................................... 18

2.1.9. MIDI klavijatura .................................................................................................... 19

2.1.10. Alternativni kontroleri ......................................................................................... 19

2.1.11. Ureaj za generiranje ritma (Ritam maina)........................................................ 20

2.1.12. Ostali MIDI instrumenti i kontroleri ................................................................... 21

2.2. Sekvenceri i sekvenciranje ........................................................................................... 21

2.2.1. Fizikisekvenceri .................................................................................................. 22

2.2.2. Programski sekvenceri ........................................................................................... 22

2.3. Programi ........................................................................................................................ 23

2.3.1. Programske digitalne audio radne stanice .............................................................. 23

2.3.1.1. Steinberg Cubase ........................................................................................... 23

2.3.2. Virtualni instrumenti i efekti ................................................................................. 24

3. Osnovna primjena Cubase - a .............................................................................................. 25

3.1. Suelje ........................................................................................................................... 25

3.2. Otvaranje novog projekta ............................................................................................. 26


4/46

3

3.2.1. Kreiranje instrument trake ..................................................................................... 26

3.2.2. Kreiranje MIDI trake ............................................................................................. 27

3.3. Postavke i snimanje ...................................................................................................... 27

3.4. Eksportiranje projekta u audio datoteku ...................................................................... 28

4. Raunalna notacija .............................................................................................................. 30

4.1. Programi za notaciju .................................................................................................... 30

4.2. Sibelius ......................................................................................................................... 31

4.2.1. Suelje ................................................................................................................... 31

4.2.2. Otvaranje novog projekta ...................................................................................... 33

4.2.3. Unos i obrada nota ................................................................................................. 34

4.2.3.1. Tipkovnica s notama (The Keypad)............................................................... 34

4.2.3.2. Unos nota tipkovnicom i miem.................................................................... 35

4.2.3.3. Unos MIDI klavijaturom................................................................................ 37

4.2.3.3.1. Postavke .................................................................................................. 37

4.2.3.4. Oznake za tempo i dinamiku.......................................................................... 38

4.2.4. Izrada crtovlja za unos ritma ................................................................................. 40

4.2.5. Eksportiranje projekta ........................................................................................... 42

Zakljuak.................................................................................................................................. 44

Literatura .................................................................................................................................. 45


5/46

4

Popis oznaka i kratica

AU Audio Units; Format virtualnih instrumenata proizvedenih za Operativnisistem MAC OS

DAW Digital Audio Workstation; Radna stanica za digitalni audio

MIDI Musical Instruments Digital Interface; Interkonekcijski protokol za digitalne

ureaje

OS Operating System; Operativni sistem

PC Personal Computer; Osobno raunalo

PDF Portable Document Format; Format zapisa dokumenta tvrtke Adobe systems

VST Virtual Studio Tehnology; Tehnologija programske emulacije studijske opreme

VSTi Virtualni glazbeni instrument implementiran koritenjemVST standarda


6/46


7/46

6

1. MIDI

1.1. Povijest elektronikih instrumenata i MIDI- ja

Koritenje elektronike tehnologije za stvaranje glazbe postoji od kada postoji i sama

tehnologija. Iako su se poneki elektroniki glazbeni instrumenti pojavili jo poetkom 20.

stoljea, prvi popularni sintetizatori bili su Theremini Ondes Martenot. Njihova jedinstvena

boja zvuka koritena je u brojnim filmovima 20-tih i 30-tih godina.

Kako se tranzistorska tehnologija razvijala, glazbenici su ubrzo to poeli iskoritavati.

Analogni sintetizatori zovu se analogni, jer su u njima sve promjene zvuka posljedica analognih

promjena napona elektrinih signala. Sintetizatori do kraja 60-tih godina su glomazni, teki i

neprenosivi. Njihova izrada je bila skupa, a koritenje komplicirano. Osim za potrebe filmske

glazbe, uglavnom su koriteni za razna istraivanja, na glazbenim konzervatorijima i u

studijima avangardnih kompozitora.

Prvi analogni sintetizator za masovno trite dizajnirao jeRobert Moog 60-tih godina.

Wendy Carlos je 1968. godine snimila glazbu Johanna Sebastiana Bacha na Moog sintetizatoru

i stvorio jedan od najprodavanijih albuma klasine glazbe svih vremena. Tadanji mnogi

sluatelji tog albuma su formirali razne glazbene sastave i proirili Moog sintetizator u

popularnu glazbu i jazz glazbu.

Pojavom jeftinijih mikroprocesora i integrirajuim digitalnim sklopovima proizvodnja

je rezultirala s mnogo jeftinijim, pouzdanijim i pametnijim sintetizatorima. Sintetizatori su

dobili kontrolne ploe kojesu omoguavalekorisnicima promjenu pojedinog zvuka pritiskom

na jedan gumb. Meutim, tada je nastao problem da su razliite tvrtke imale razliite kontrole

i zvukove. Glazbenicima jepri izvoenjubilo potrebno i do pet razliitihsintetizatora kako bi

zadovoljili potreban spektar zvukova.

Tijekom 1981. godine, tri razliita proizvoaa sintetizatora, Dave Smith iz Sequential

Circuits,I. Kakehashi izRolandkorporacije i Tom Oberheim iz Oberhiem Electronicsodluili

su standardizirati kontrole kako bi njihovi razliiti proizvodi mogli biti povezani. Prvi MIDI

instrumentProphet 600tvrtke Sequential Circuitskoji je proizvedenprosinca 1982. uspjeno

je povezan sijenja 1983. sa Rolandovim JP-6.


8/46

7

1.2. TO JEMIDI?

Musical Instrument Digital Interface je digitalni jezik, odnosno komunikacijski

protokol podataka koji omoguuje raunalima, programima i razliitoj glazbenoj opremi da

razmjenjuju informacije i kontrole.

Razlika izmeu zvukovnogi MIDI podatka je podjednaka razlici izmeu snimljenog

zvunog zapisa pijaniste koji svira klavirsku sonatui notnog zapisa iste te sonate. Snimanje

pohranjuje stvarni zvuk koji izlazi iz klavira dok notni zapis simboliki predstavlja zapisanu

informaciju kao pomo izvoau za reprodukciju glazbe.

MIDI ipak predstavlja jedan drugi nivo apstrakcije od notnog zapisa. MIDI simbolino opisujesve elektronike korake potrebne za ostvarivanje glazbenog zvuka.

Slika 1.0.Primjer tipinog MIDI lanca


9/46

8

1.3. MIDI specifikacije

1.3.1. MIDI 1.0

MIDI ima strogo odreen format podataka za onekoji dizajniraju i proizvode instrumente

i ureaje opremljene MIDI- jem. Obzirom da je format standariziran, ne mora sebrinuti hoe

li ureaj koji prima MIDIpodatke prepoznati primljene ili poslane podatke, iako su ureaji od

razliitih proizvoaa.

Jedan od najboljih naina upoznavanja kako MIDI sprecifikacija funkcionira je taj da

usporedimo MIDI sa govornim jezikom. Svaki jezik se razvio standardiziranjem znakova i

pravila koji se koriste za meusobnu komunikaciju i razmjenu znaenja. Na primjer, uzmemo

li slova P, A i S koja sama po sebi nemaju posebno znaenje, grupiranjem istih dobivamo rije

PAS koja oznaava ivotinju. Mikroprocesori i raunalasu ogranieni koristiti se binarnim

numerikim sistemom, brojevima 0 i 1. Meutim, grupiranjem binarnih brojeva nastaju velike

numerike rijei kojima meusobno raunala komuniciraju.

1.3.2. GENERAL MIDI (GM)

General MIDI ili GM je standardizirana specifikacija za muzike instrumente koji koriste

MIDI. General MIDI je prvi put predstavljen 1991. godine i ima nekoliko unapreenja na MIDI

1.0 specifikaciju.

General MIDI osim to ima standardiziranu samu komunikaciju izmeu ureaja, on

odreuje i raspored instrumenata u tablici instrumenata (eng. patch map) i sastoji se od 128instrumenata te seta bubnjeva. Prema standardu, bubnjevi se nalaze na 10. MIDI kanalu, a

instrumenti se rasporeuju na ostale kanale (1. - 9. i 11. - 16.). Instrumenti su grupirani u

porodice (instrumenti s tipkama, gudaki, udaraljke i sl.) sa po 8 lanova iste porodice. GM

standard propisuje samo raspored instrumenata unutar kolekcije (eng. bank), a ne i kako oni

moraju zvuati. Sama kvaliteta zvuka instrumenta ovisi o proizvoau opreme, pa tako

ponekad imamo situaciju da pjesma u MIDI obliku zvui drugaije kada se reproducira na

opremi razliitih proizvodaa. Nezadovoljni ogranienjima GM standarda, prvenstveno onih

koji se odnose na broj instrumenata, dva vodea proizvodaa MIDI opreme, YamahaiRoland,


10/46

9

definirali su svoje standarde - GS (Roland) i XG (Yamaha). Oni su u funkcionalnom smislu

potpuno kompatibilni sa GM standardom, ali nude brojna poboljanja od kojih su najvanija

vei broj instrumenata i efekata.

To je postignuto na nain da je osim osnovne GM kolekcije, kod GS-a i XG-a dodan

jo vei broj kolekcija instrumenata koje se pozivaju posebnim naredbama (bank select

naredba). Rezultat tog proirenja je da e MIDI datoteke pisane za GM standard zvuati isto

na opremi bilo kojeg od ova dva proizvodaa, a datoteke pisane specifino za GM ili XG

standard koristiti e dodatne instrumente i efekte, koje taj standard omoguuje.

Slika 1.1. Popis instrumenata u GM kolekciji


11/46

10

1.4. MIDI poruka

MIDI digitalnim putem prenosi detalje o glazbenoj izvedbi u obliku niza MIDI poruka.

Te poruke se prenose kroz standardni serijski niz pri brzini od 31,250 bita u sekundi. Kod

koritenja standardnog MIDI kabla, vano je napomenutida podaci mogu putovati samo u

jednom smjeru od polazita prema odreditu (Slika 1.2(a)). Da bi se dobila dvosmjerna

povezanost, potreban jejo jedan MIDI kabel koji e sluiti za povrat podataka u ureaj (Slika

1.2(b)).

Slika 1.2(a)

Slika 1.2(b)

1.5. MIDI kanali

Kao to bi javni govornik mogao izdvojiti iz publike pojedinca i s njim komunicirati,

MIDI poruke mogu biti usmjerene da prenose podatke tono odreenom ureaju ili cijelom

sklopu ureaja unutar MIDI sistema, a to je omogueno MIDI kanalima. Standardni MIDI

kabel ima mogunost prenoenja16 diskretnih kanala. Svakom kanalu mogue je dodijeliti


12/46

11

jedan instrument, a unutar svakog kanala mogue je odsvirati vie tonova odjednom. Ukupan

broj tonova koji se mogu istovremeno svirati ovisi o kvaliteti opreme, odnosno o notnoj

polifoniji koju ureaj posjeduje. U ne tako davnoj prolosti, ureaji su imali malu polifoniju

(najee 16 notnu polifoniju), meutim, danas i jeftiniji ureaji imaju minimalnu 64 notnu

polifoniju.

2. MIDI ureaji

2.1. Fiziki dio

Pored velikog broja elektronikih MIDI instrumenata koji su trenutno na tritu, postoji

mnotvo MIDIopreme koje slui povezivanju, distribuiranju, analiziranju i dijagnosticiranju

MIDI podataka. Takvi sistemi slue integriranju svih zasebnih MIDI ureaja u jedno radno

okruje koje e biti mono, jeftino i jednostavno za koritenje.

Kao medij za prijenos podataka, MIDI je u svijetu glazbene produkcije jedini koji ima

mogunost u jednom smjeru prenositi 16 diskretnih kanala za izvoenje, kontroliranje i razne

druge informacije, koristei podatke koji su ekonomino mali i jednostavni za upravljanje.MIDI je fleksibilan onoliko koliko moe biti mnogostruko spojenih MIDI ureaja i kablova, i

time se udvostruujui MIDI kanali.


13/46

12

2.1.1. MIDI kabel

MIDI kabel se sastoji od oklopljenje parice strujnih ica koje imaju na krajevima muke

konektore. Kablovi su oklopljeni kako bi se smanjilo vanjsko ometanje, kao to je

radiofrekvencijsko ometanje.

2.1.2. Wireless MIDI

Neke tvrtke proizvode beine (eng. wireless) MIDI odailjae koji omoguujuinstrumentima poput MIDI gitare, puhakim kontrolerima (eng. wind controller) i sl. da budu

povezani s drugim MIDI ureajembez kabla u udaljenosti od 50-ak metara od prijamnika. Taj

se nain povezivanja MIDI ureaja uglavnom koristi pri ivim izvedbama tako da izvoa ne

mora na pozornici ovisiti o kablu koji esto smeta slobodnom kretanju.

Slika 2.0 CME WIDI - X8


14/46

13

2.1.3. MIDI prikljuci

MIDI koristi tri tipa prikljuka:MIDI in, MIDI out, MIDI thru(slika).

MIDI in prikljuak zaprima MIDI podatke od vanjskog izvora te prenosi iste

unutarnjem mikroprocesoru, kontrolirajui detalje izvedbe. Ureaji koji se koriste samo za

kontroliranje (npr. MIDI klavijatura) najee nemaju taj prikljuak, jer se uglavnom koriste

za slanje MIDI informacija

MIDI outprikljuak se koristi za slanje MIDI informacija od jednog ureaja ili MIDI

instrumenta prema drugome. esto je ugraeno i vie MIDI out prikljuaka na ureaj radi

povezivanja vie ureaja od jednom i proirivanja osnovnih 16 MIDI kanala.

MIDI thruprikljuak emitira doslovnu kopiju podataka primljenih kroz MIDI in

prikljuak. Ovaj proces je bitan jer omoguuje da podaci teku direktno kroz instrument ili

ureaj do sljedeeg ureaja u MIDI lancu.

Slika 2.1. Tri MIDI prikljuka

2.1.4. Tipina konfiguracija

Iako je studijska oprema rijetko povezana na isti ili slian nain, postoje pravila koja

MIDI ureaje ine jednostavnim za povezivanje u funkcionalnu mreu. Tipina konfiguracija

omoguuje da MIDI podaci budu prenosivi na najuinkovitiji i razumljivo mogui nain.

Kao glavno pravilo, postoje samo dva naina da MIDI ureaje poveemo unutar MIDI lanca:


15/46

14

1. SpajanjemMIDI outprikljuka izvornog ureaja (kontroler ili sekvencer) saMIDI in

prikljukom drugog po redu ureaja u lancu.

2. SpajanjemMIDI thruprikljuka drugog ureaja saMIDI inprikljukom treeg ureaja u

lancu, i takvim nainom nastavljamo dalje.

Slika 2.2. Primjer povezivanja vie MIDI ureaja

2.1.5. MIDI Lanac

Jedan od najjednostavnijih i najuestalijih naina prijenosa podataka kroz MIDI sustav

je lanac. Ova metodaproputa MIDI podatke s izvornog ureaja (kontroler ili sekvencer) do

MIDI Inprikljuka na sljedeem ureaju u lancu koji prima podatke. Taj ureaj alje doslovnu

kopiju sljedeem ureaju u lancu kroz MIDI Thruprikljuak, to se potom proputa do

sljedeeg ureaja u lancu i tako uzastopno. Na ovaj nain moe biti povezano do 16 ureaja i

upravo ovaj nain prijenosa vie kanala kroz jednu MIDI vezu omoguuje da cijeli sustav

funkcionira. Pokuajmo ovo poblie shvatiti na nekoliko primjera.

Slika 2.3 (a) prikazuje jednostavan i uobiajenprimjer MIDI lanca u kojem podaci tekuod kontrolera (MIDI Outprikljuak izvornog ureaja) u sintetizatorski modul (eng. synth

module) (MIDI Inprikljuak drugog ureaja u lancu). Doslovna kopija podataka alje se na

drugi ureaj te prolazi krozMIDI Thruna drugi sintetizatorski modul (MIDI Inprikljuak na

treem ureaju u lancu).

Idui primjer (slika2.3. (b)) prikazuje kako raunalo moe biti postavljeno kao glavni

izvorni ureaj u MIDI lancu, te sekvencerski program (eng.sequencing program) upravlja

cijelom MIDI reprodukcijom i raspodjelom MIDI kanala u lananom sustavu. U ovoj situaciji


16/46

15

MIDI podaci teku od glavnog kontrolera/sintetizatora prema MIDI In prikljuku na MIDI

suelju raunala u kojem se moe odsvirati MIDI informacija, biti obraena i rasporeena

po MIDI kanalima kroz MIDI sekvencer.MIDI Outprikljuak suelja spojen je natrag uMIDI

In na kontroleru koji zaprima podatke i ponaa se u skladu s njima. Kontroler tada alje

identinu kopiju na sljedei ureaj u lancu kroz svoj MIDI Thruprikljuak. Gledajui s drugog

aspekta, kontroler se koristi kao alat za unos podataka u MIDI sekvencer, koji potom

komunicira s raznim instrumentima spojenim u MIDI lanac.

Slika 2.3. (a)

Slika 2.3. (b)


17/46

16

2.1.6. MIDI i osobno raunalo

Pored poasnih titula koje glazbenici dodjeljuju svojim instrumentima, najvaniju

ulogu ima osobno raunalo. Kroz uporabu programai perifernih fizikih ureaja, raunalo se

esto koristi za kontrolu, procesiranje te raspodjelu informacija koje se odnose na glazbenu

izvedbu.

U sutini, raunalo je stroj s mogunou vrlo brzog digitalnog procesiranja irokog

spektra operacija. Sastavljeno je od povezanih komponenata kao to su napajanje, matina

ploa, procesor (CPU), radna memorija (RAM), hard diskovi te optiki ureaji (CD/DVD).

Veina raunala opremljena je s nekoliko fizikihutora (eng. slot) za ekspanzijske

kartice (eng. expansion cards) koje olakavaju vrenje programskih zadataka koje fiziki dio

samog raunala ne moeobavljati. Periferni ureaji igraju vrlo znaajnu ulogu u 21. stoljeu.

Koriste ve standardizirane komunikacijske protokole kao to su Universal Serial Bus(USB)

iliFireWireTM, te tim putem uvode osobno raunalo u svijetdigitalnog audia, videa, MIDI -

ja, interneta, mree i sl.

Programi, binarno suelje za komunikaciju ovjeka i raunala, omoguavaju bezbroj

opcija za izvoenje raznih operacija glazbeno sekvenciranje, pohrana podataka, digitalna

audio produkcija, obrada notnog teksta ili distribucija glazbe. Zahvaljujui brojnim

programskim inaicama koje procesiraju veinu tipova datoteka, imamo privilegiju izbora

proizvoaa programa, izgled, dojam, te nain programiranja koji najbolje odgovara naim

navikama i stilu. Na kraju krajeva, sama injenica da svako raunalo moe biti podeeno da bi

zadovoljilo sve potrebe pojedinca je, zapravo, ideja vodilja digitalnog doba. Uinila je osobno

raunalo digitalnim kameleonom koji moe mijenjati svoju formu i koncept da bi bio

dostojan bilo kojem zadatku ili situaciji.

U dananjem svijetu glazbene produkcije koriste se, uglavnom, dva tipa raunala: PC i

Apple Mac. Gledano sa stajalita korisnika, svaki od njih donosi niz prednosti i mana, iako su

njihove razlike s godinama razvoja znatno ieznule. Generalno gledano, moemo rei da je to

svijet s dvije platforme, a izbor je na pojedincu za kojeg je poeljno razmotriti:

Koja platforma mu je trenutno poznatija i ugodnija za koritenje?

Koja platforma i program su zastupljeniji kod klijenata?

Koja platforma je uestalija kod prijatelja i kolega? S kojim programom i hardwareom je ve upoznat?


18/46

17

Koja platforma mu se vie svia te zadovoljava njegove potrebe?

Mnogi profesionalni programi radit e na obje platforme, stoga je za zakljuiti da je potrebno

istraivati, te na kraju donijeti odluku.

Slika 2.4. Apple Mac G5 i Lenovo PC

2.1.7. Zvuna kartica

Vaan periferni ureaj koji zasluuje posebnu panju kad je u pitanju sastavljanje

produkcijskog sustava na bazi raunala je zvuna kartica. Ovakvi ureaji mogu imati jednu

svrhu ili mogu biti multifunkcionalne prirode (upravnjalje audiom, MIDI - jem, te kontrolnim

funkcijama). U oba sluaja, njihova glavna uloga je biti most izmeu vanjskog svijeta

analogne audio produkcije i unutarnjeg digitalnog svijeta.

Digitalna zvuna kartica moe biti integrirana direktno u raunalno, moe biti spojena

u sustav pomou USBiliFireWireTMsuelja, ili biti u obliku kartice koja se spaja u fizikiutor

(eng. slot). To moe biti ureaj sa 2 ulaza i 2 izlaza (2x2), ili moebiti viekanalni ureaj (npr.8x8 ili vie).

Na tritu postoji velik broj zvunih kartica koje rade sa veinom programa, kao i one

dizajnirane za odreeni tip (Digidesign software). Prilikom sastavljanja sustava za audio

produkciju potrebno je odvojiti vremena i odvagnuti njihove razlike, opcije i cijenu sa vlastitim

mogunostima i potrebama. Takav pristup znatno e utedjeti vrijeme i novac.


19/46

18

Slika 2.5. TASCAM FW-1804FireWire i M-Audio ProjectMix USB 18 X 14

2.1.8. Fizikedigitalne audio radne stanice

Vrlo este pritube ljudi na digitalne audio radne stanice (DAW) tiu se koritenja

miksera na ekranu, odnosno, nedostatka fizikog kontrolera i fizikog pristupa radu, poput

onog na analognim miks - pultevima. U dananje vrijeme ovaj problem je rijeio velik broj

proizvoaa audio opreme u obliku DAW kontrolera.

Ovi kontroleri vjerno oponaaju dizajn analognih audio-miksera s kliznim i rotacijskim

potenciometrima, panoramom, solo/muteprekidaima, te odabirom kanala. Odabir kanala

odnosi se na dodjeljivanje niza funkcija odreenim kanalima; regulatori ekvalizacije, efekata

te dinamikih funkcija.

Mnogi od ovih sustava funkcioniraju kao "sve - u - jednom"; to su viefunkcionalni

ureaji koji su ujedno viekanalna zvunakartica, suelje s MIDI prikljucima, sustav za audio

monitoring te mikser - kontroler (veinom s motoriziranim potenciometrima).

Slika 2.6. Mackie Control Universal


20/46

19

2.1.9. MIDI klavijatura

MIDI klavijatura (kontroler) je ureaj koji je izriito dizajniran za kontroliranje fizikih

i programskih sintetizatora, ureaja za uzorkovanje zvuka (eng. sampler), modula i slinih

ureaja koji imaju ugraen MIDI sistem. Takve klavijature najee imaju strujno napajnje

preko USB prikljuka i time omoguujurad uz prijenosno raunalogotovo bilo gdje.

MIDI klavijatura uglavnom nema ugraene tonske generatore ili tonske uzorke (eng.

samples), ve je optimizirana za kontrolu ureaja koji ih imaju, nudei opcije poput izvoenja

glazbe, kontroliranja tonske boje i visine, a ak i mogunosti miksanja koje direktno

kontroliraju DAW program.

Slika 2.7. M-Audio 02 MIDI controller

2.1.10. Alternativni kontroleri

U odreenim sluajevima umjesto klavijature, koriste se razni tipovi netradicionalnih

kontrolera da bi se poveala funkcionalnost klavijature, odnosno, proirile mogunosti unosaMIDI informacija o izvedbi. Npr. ureaji za generiranje ritma (ritam-maine, engl. drum

machines) odailju informacije traje li nota ili ne (eng. note on/ note off), jainu udarca te

naknadnu kontrolu pritiska (eng. Aftertouch). Sve ove informacije mogu u trenu biti podeene

da kontroliraju bilo koji tip MIDI ureaja. U zamjenu tome, kontrolne naredbe, promjene

programa i druge razne funkcije za prebacivanje mogu se pojednostaviti dodjeljivanjem

programskih vrijednosti ureajima kao to su gitarske none pedale(eng. foot controller)ili

drugim raznim igrakama dostupnim na tritu. Takoer, neki nedostaci klasinih MIDIkontrolera mogu se lako nadomjestiti zanimljivim proizvodima koji su danas dostupni.


21/46


22/46

21

2.1.12. Ostali MIDI instrumenti i kontroleri

Postoji velik broj ureaja i kontrolera koji ljudski pokret mogu pretvoriti u MIDI

informacije. MIDI gitare i bas-gitare dizajnirani su tako da titraje ica pretvaraju u MIDI

informacije uz pomo MIDI pickup-a i mikroprocesora, a da se pritom sauva karakter

instrumenta i fraziranje. Puhaki kontroleri (eng. Wind Controller) ine istu stvar s ljudskim

dahom i postavi usnica, ija se kontrola tona, intonacije i alikvota teko moe imitirati

klasinim kontrolerom u obliku klavijature.Slino puhakim kontrolerima postojedah (eng.

Breath) kontroleri koji se spajaju na MIDI klavijaturu i ljudski dah pretvaraju u MIDI

informacije, te njime moemo kontrolirati dinamiku, ekspresiju i nastup tona.

Slika 2.2.1. MIDI Solution Breath Controller i EWI Wind Controller

2.2. Sekvenceri i sekvenciranje

Osim elektronikih glazbenih instrumenata, MIDI sekvencer (eng. MIDI sequencer) je

jedan od najbitnijih alata koji je potreban za audio produkciju. Sekvencer je digitalni ureaj ili

kompjuterski program koji se koristi za snimanje, editiranje i slanje MIDI poruka u uzastopnom

slijedu. Te poruke su organizirane u kanale koji omoguujuinstrumentima da budu smjeteniu razliite trake. To tradicionalno suelje olakava ljudima da vide MIDI informacije kao traku

u digitalnim audio radnim stanicama (DAW).

Takve trake sadre MIDI informacije o izvedbi i postavkama kao to su Note On/Off,

dinamici, mijenjanje tonske boje (eng. modulation) i aftertouch. Nakon to je izvedba

snimljena u sekvencersku memoriju, te postavke mogu biti grafiki editirane, sauvane u

datoteku koja kasnije moe bitiponovno otvorena.


23/46

22

Veina sekvencera ima sline mogunosti kao viekanalni snima,a to podrazumijeva

da svaki instrument ili set od sloja razliitih instrumenata bude snimljen na odvojene

sinkronizirane trake, a kasnije presnimljen, pobrisan, kopiran ili variran tijekom reprodukcije.

2.2.1. Fizikisekvenceri

Fizikisekvenceri su samostalni (eng. stand-alone) ureaji koji su dizajnirani iskljuivo

u svrhu sekvenciranja MIDI podataka. Takvi sistemi su uglavnom prolost s obzirom da su

danas ugraeni u hardverskeMIDI produkcijske sisteme zvane hardverske radne stanice ( eng.

hardware workstation).

Slika 2.2.2. Yamaha QY700 Palmtop sekvencer

2.2.2. Programski sekvenceri

Razvijanjem raunalne tehnologije programski sekvenceri su ipak postali najei i

najkorisniji sekvenceri. Takvi programi se pokreu gotovo na svim tipovima osobnih i

prijenosnih raunala i iskoritavaju sve mogunosti fizikog sekvencera uz puno bolju

fleksibilnost. Programski sekvenceri nudepoprilinu prednost nad svojim fizikimdvojnicima:

Vee grafike mogunosti

Standardna cut - paste opcija

Mogunost lakih promjena notnih vrijednosti i kontrola

Lake prilagodbe tempa Mogunost spremanja i otvaranja projekata koritei raunalni tvrdi disk


24/46

23

2.3. Programi

2.3.1. Programske digitalne audio radne stanice

U posljednjih nekoliko godina, pojam digitalna audio radna stanica (eng. digital audio

workstation) donosi velike znaajke za amaterske i profesionalne produkcijske studije. Nakon

sekvencera i snimaa na tvrdi disk, programski DAW kontroleri imaju sve potrebne

mogunosti, i svakog dana sve vie napreduju gotovo bez ogranienja. Neke od osnovnih

znaajkisu:

Napredne viekanalne snimake i ureivake mogunosti

MIDI sekvenciranje i zapis notnog teksta Podravanje programskih dodataka kao to su VSTi

Mogunost povezivanja svih audio i MIDI ureaja

Do sada je proizvedeno mnogo DAW programa razliitih tvrtki, ali uglavnom slinih

mogunosti. Najpoznatiji profesionalni i skupi programi su: SteinbergCubaseiNuendo,Apple

Logic proiAvidPro Tools.

2.3.1.1. Steinberg Cubase

Moemo razmiljati o Cubase-u kao o glazbenikovom alatu koji mu omoguuje

snimanje, editiranje, miksanje, pohranjivanje MIDI i audio informacija, kao i konvertiranje

MIDI datoteka u notni zapis.

Od svog poetka kao MIDI sekvencer, Cubase je doivio mnoge promjene. 1996.godine, Cubaseprestaje biti samo MIDI sekvencer ve postaje potpuni produkcijski alat te

doprinosi razvoju kreativnosti glazbenika. Sa uvoenjem virtualne studijske tehnologije

(VST), Steinberg je donio mogunost zamjene fizikih ureaja sa njihovim programskim

ekvivalentima. Izlaskom Cubase-a SX 3mogunosti ovog programa postaju nepredvidljive,

brzo se poinjurazvijati naprednije verzije, dok je trenutno najnoviji na tristu Cubase 7.


25/46

24

Slika 2.2.3. Suelje Cubase-a 7.

2.3.2. Virtualni instrumenti i efekti

Sve dananje audio radne stanice imaju mogunost pokretanja programskih , virtualnih

instrumenata i efekata razliitih proizvoaa.

Virtualni instrumenti kontroliraju se pomou MIDI ureaja, kojima aljemo samo

informacije o izvedbi, a proces stvaranja zvuka se u potpunosti odvija u samom raunalu. Neki

od njih su posveeni samo jednom instrumentu, ili porodici instrumenata (Pianoteq, klavir),

dok drugi mogu proizvesti itavu paletu elektronikih (Arturia Mini V, emulacija sintetizatora

Mini Moog) ili akustikih zvukova (Sampletank, sampler).

Efekti, s druge strane, obino ne proizvode vlastiti zvuk, nego modificiraju ve

postojei audio materijal, stvarajui iluziju prostora (reverb), efekte jeke (delay), distorziju

zvuka i slino.

Vano je napomenuti kako je tehnologija posljednjih godina znaajno napredovala. Do

prije desetak godina, primarna uloga raunala bila je sekvenciranje sintetizatora. Danas je

mogue nainiti kompletnu produkciju koristei iskljuivo virtualne instrumente i efekte.

Kapacitet tvrdih diskova danas je tako velik da se na njih mogu pohraniti itave biblioteke

uzoraka, ukljuujui i kompletan simfonijski orkestar. uti zvuk orkestra u suvremenoj


26/46

25

filmskoj glazbi najee znai uti kvalitetno isproduciranu glazbu od snimljenih uzoraka

pravih instrumenata.

Cijene profesionalnih virtualnih instrumenata su jako visoke, ali ih postoji puno koji se

mogu besplatno uitati s Interneta.

Veina instrumenata zaPCraunala napravljena je u takozvanom VST (Virtual Studio

Tehnology)formatu, dok seMackorisnici esto susreu i sa AU (Audio Units) formatom.

3. Osnovna primjena Cubase-a

3.1. Suelje

SueljeCubase-a (Slika 3.1.) se sastoji od tri osnovna dijela; Radnom povrinom s

vremenskom linijom, sredinjeg prostora za trake i lijevog prostora za inspekciju. Na radnoj

povrini nalaze se alati koje najee upotrebljavamo, a na vremenskoj liniji desnim klikom

mia mijenjamo prikaz u sekundama ili takotovima.U sredinjem dijelu postoji mogunost

otvaranja audio, MIDI i instrument trake, dok se u lijevom prostoru za inspekciju odabirom

odreene trake pojavljuju sve opcije za tu traku.

Slika 3.1. Suelje Cubase-a 5.


27/46

26

3.2. Otvaranje novog projekta

Svaki projekt se sprema u Cubase Project datoteci (.cpr), pri emu se pohranjuju sve

MIDI informacije, automatizacije, postavke dodataka, efekata i miksera. Obzirom da se u sam

projekt ne spremaju audio i video datoteke, potrebno je odabrati eljenu mapu (eng.project

folder)gdje e se privremeno pohranjivati. Ukoliko odaberemo Use default location, najee

se ta mapa nalazi na C:/Users/***/Documents/Cubase Projects.

Kod pokretanja Cubase-apojavljuje nam seProject Assisantu kojem moemo odabrati

neki od ponuenih predloaka ili, u ovom sluaju, otvoriti novi, potupno prazan projekt

pritiskom mia naMore > Empty > Use default location > Create.( Slika 3.2.)

Slika 3.2.

3.2.1. Kreiranje instrument trake

Najbri nain kreiranja instrument trake je da pritisnemo desnu tipku mia na

tamnoplavi dio sredinjeg dijela za trake nakon ega odaberemo naredbu Add Instrument

Track. Otvorit e se prozor za odabir eljenog virtualnog instrumenta koji emo koristiti.

Nakon to smo odabrali VST instrument, odaberemo OK.


28/46

27

3.2.2. Kreiranje MIDI trake

Kreiranje dodatnih MIDI traka je od koristi kada koristimo vie razliitih MIDI kanalakoji sviraju kroz isti virtualni instrument postavljen na instrument traci. Na primjer,Mystic VST

ima mnogo ponuenih predloaka zvukova koji su tvorniki postavljeni. Ako emo koristiti

dvije trake s razliitim predlokom, nije potrebno iznova otvarati isti virtualni instrument, ve

je dovoljno namjestiti isti MIDI kanal na instrument i MIDI traci.

MIDI traka se otvara na gotovo isti nain kao instrument traka, samo nakon pritiska

desne tipke mia na tamnoplavu povrinu, odabiremoAdd MIDI track.

3.3. Postavke i snimanje

MIDI i instrument trake dijele gotovo iste opcije. Parametri koji su p romijenjivi takoer su

slini, MIDI input - output, odabir predloka i MIDI kanala. Prije poetka snimanja potrebno

je napraviti u inspektoru trake osnovne postavke. Najprije emo podesiti MIDIInput naeljeni MIDI kontroler. Zatim, podeavamo MIDI Outputna potreban VST instrument.


29/46

28

Sljedei korak je odabir predloka VST instrumenta i prije nego zapoinjemo snimanje,

potrebno je provjeriti da li je aktiviranaRecord Enable oznaka.

3.4. Eksportiranje projekta u audio datoteku

Nakon to smo zadovoljni sa snimljenim materijalom i elimo to pohraniti u audio

datoteku kako bi ju mogli kasnije reproducirati na vanjskom ureajupotrebno je napraviti

eksport cijelog projekta. Prije svega, bitno je obiljeiti na vremeskoj crti poetak i kraj

eksporta. To emo uiniti tako da miem zahvatimo trokuti na poetku vremenske linije, te

povuemo u desno do mjesta gdje zavrava MIDI materijal. Polje kojesmo oznaili na

vremenskoj liniji ne smije biti crvene boje, ve plave.


30/46

29

Nakon to smo obiljeili vremesku liniju, odaberemoFile > Export > Audio Mixdown.

Otvorit e seExport Audio Mixdownprozor u kojem dajemo naziv datoteci, odabiremo

destinaciju pohrane i format datoteke. Naposlijetku pritisnemoExport.


31/46

30

4. Raunalna notacija

Usavravanje raunala i MIDI tehnologije dovelo je do razvoja raunalne notacije koja

ima utjecaj na veliki broj glazbenika i svakoga kome je klasina notacija neophodna za

svakodnevni rad. Programi za notaciju omoguuju korisnicima unoenje nota u raunalo

pritiskom tipke na tipkovnici ili miu, sviranjem na MIDI klavijaturi ili ak izravnim

skeniranjem. Podaci koje aljemo programu su gotovo identini s onima kojima upravljamo u

ve spomenutom MIDI sekvenceru.To su MIDI poruke koje kontroliraju visinu i trajanje tona,

jainu udarca, promjenu tonske boje i slino. Osim toga, omoguuje nam kompletan grafiki

prikaz partiture (oznake za tonalitet, mjeru, tempo, artikulaciju, mogunost upisa uputa za

izvoenje i sl.)

Bitna razlika izmeu MIDI datoteke i istog materijalazapisanog u programu za notaciju je ta

to MIDI datoteka uglavnom ne sadri instrukcije za artikulaciju, enharmoniju i razlike u

interpretacijama, kao to je rubatoizvoenje.

4.1. Programi za notaciju

U dananje vrijeme je dostupno mnotvoprograma za notaciju: Lilypond, MuseScore,

NoteEdit, Encore, GuitarPro, Notion, Overturei drugi, a dva najpopularnija i najprisutnija na

tritu suMakeMusic FinaleiAvid Sibelius. Oni omoguuju:

Tradicionalnu i avangardnu glazbenu notaciju

Neogranien broj instrumenata u partituri

Presluavanje partiture u GM konfiguraciji ili s razliitim VST dodacima

Unos teksta, automatsku transpoziciju i pripremanje za profesionalni tisak

Rad s MIDI kontrolerima razliitih proizvoaa

Spremanje partiture u razliitim formatima poput wav. audio formata i pdf. Acrobat

Readerformata

Grafiko suelje ovih programa je dosta jednostavno i bazira se na nekoliko osnovnih

elemenata: veem broju izbornika s alatima koji se mogu pomicati ili zatvoriti po elji

(Finale) ili manjem broju izbornika i trakom s alatima (eng. ribbon) (Sibelius; Slika 4.1.).


32/46

31

Slika 4.1.

Programi za notaciju najee ukljuuju i vrlo dobar izbor akustinih i elektronikih

uzoraka (eng. Samples), ime dobivamo realniju zvunu sliku partiture, a postoji

mogunost i ubacivanja VST dodataka poput NI Kontakt Playerakoji ima svoje velike

biblioteke raznih uzoraka.

4.2. Sibelius

Od prvog pojavljivanja na tritu, Sibelius je proao kroz dug put razvijanja i

usavravanja. Trenutno je Sibelius 7najnovija verzija te emose njome sluiti za primjer kako

napraviti neke bitne korake u ovom notacijskom programu koji bi mogli biti od koristi

nastavnicima i uenicima.

4.2.1. Suelje

Osnovno suelje je vrlo slino kao kod Microsoft Wordprograma. Na gornjem dijelu

prozora se nalaze tri osnovne trake (glavna traka, podtraka i traka s otvorenim projektima). U

srednjem dijelu prozora je grafiki prikaz partiture, a na samom dnu prozora su opcije za

poveavanja, naine prikaza partiture, i informacije o broju taktova, trenutnoj stranici i sl.


33/46

32

Slika 4.2. Suelje Sibelius-a.

Na glavnoj traci se nalazi fileoznaka, ijom se aktivacijom otvara prozor u kojem se

nalaze sve najbitnije opcije vezane za projekt, poput spremanja i otvaranja novog, printanja,

eksportiranja u razne formate i sl. Ostale oznake oznaavaju naziv kategorije koja e se pojaviti

na podtraci. (Slika 4.3.)

Slika 4.3.


34/46

33

4.2.2. Otvaranje novog projekta

Prilikom pokretanja Sibeliusaotvara nam se quick startprozor koji nam daje mogunost

kreiranja novog projekta ili otvaranja ve postojeeg. Odabiremo New score >Blankili jedan

od ponuenih predloaka. Slijedei korak je odabrati eljeni instrument/e, mjeru, tonalitet,

predtakt (eng. Pick-up Bar) ukoliko nam je potreban, popuniti informacije o djelu, te

naposlijetku odabrati Create.


35/46

34

4.2.3. Unos i obrada nota

Najea aktivnost koja se izvodi u Sibeliusuje unos i obrada nota. Sibeliusnudi nekoliko

naina unoenja nota; skeniranjem, sviranjem MIDI klavijature, unos miem i tipkovnicom.

Najbri nain unosa je sviranjem MIDI klavijature, ali obzirom da je za takav potrebna

odreena MIDI oprema, opisat u i onaj najei, unos miem i tipkovnicom.

Prije svega, bitno je zapamtiti da je tipka Escape na tipkovnici od velike vanosti. Ona

se koristi u sljedeim situacijama:

Kada unosimo note, pritiskom Esc tipke, zaustavljamo unos i ostavljamo

posljednju notu oznaenom Ako upisujemo tekst, pritiskom Esc tipke, zaustavljamo pisanje i ostavljamo

posljednju rije oznaenom

Ako imamo bilo to oznaeno, pritiskom Esc tipke, prestaje biti oznaeno

Kada Sibeliusreproducira notni zapis, pritiskom Esctipke, reprodukcija prestaje

4.2.3.1. Tipkovnica s notama (The Keypad)

Tipkovnica s notama (eng. the keypad) se nalazi u sredinjem dijelu

suelja, pomina je po elji, a na njoj odreujemo trajanje nota i pauza,

artikulacijske oznake, alteracije i sve ostale oznake. Raspored numerikih

oznaka na desnoj strani tipkovnice raunala odgovara rasporedu na

Keypad-u, te se osim pritiskom mia moemo njima sluiti za odabir

eljene notne vrijednosti, odnosno oznake.

Sve oznake Keypad-a reagiraju trenutno na oznaenu notu, a pri

unosu nove, potrebno je odrediti najprije ritamsku vrijednost.


36/46

35

4.2.3.2. Unos nota tipkovnicom i miem

Nakon to smo otvorili novi projekt, prije no to ponemo s unosom, odaberemo na

glavnoj traci View > Panels > Keyboard(Ctrl+Alt+B) kako bi otvorili virtualnu klavijaturu.

Primjer kako izraditi jednostavnu melodiju na slici.

Poet emo odabirom eljene notne vrijednosti naKeypad-u.Pritisnut emo brojku 4i

tokuna spomenutoj numerikoj tipkovniciraunala kako bismo odabrali etvrtinku s tokom.

Strelica mia je promjenila boju u plavo, a time nam govori da "nosi" notu. Micanjemstrelice

mia po crtovlju, siva sjena strelicenam pokazuje mjesto na koje bi nota pritiskom lijeve tipke

mia bila postavljena. Sada pribliimo strelicu mia na poetak crtovlja i kratkim pritiskom

mia unesimo notu a1:

Moemo primjetiti da je unesena nota plave boje, pokazujui da je nota oznaena , i da se

pojavila plava okomita crta koja oznaava da moemo nastaviti s unosom sljedee note.


37/46

36

Sada emo pritisnuti brojku 3 na tipkovnici kako bi odredili osminsku vrijednost note, te

moemo nastaviti unos note virtualnom tipkovnicom pritiskom tipke g1. Zatim, odaberemo

polovinsku vrijednost tipkom 5, i pritisnemo tipku f1.

Obzirom da je drugi takt slian prvome, oznait emo cijeli takt tako da pritisnemo miem na

crtovlje u taktu.

Kopirat emo ga kraticom na tipkovnici Ctrl+C, zatim oznaiti sljedei takt, te kraticom

Ctrl+Vprenijeti. Oznait emo polovinku kako bi je pritiskom broja 4 pretvorili u etvrtinku.

Unoenjem posljednjeg takta, dobivamo melodiju bez artikulacija.

Miem oznaavamo prve tri note posljednjeg takta i pritiskom zvjezdice na numerikojtipkovnici dodajemo Staccatoartikulaciju.

Na kraju, oznaavamo posljednju notu i pritiskom minusa na numerikoj tipkovnici dodajemoTenuto artikulaciju.


38/46

37

4.2.3.3. Unos MIDI klavijaturom

Iako je unos klavijaturom i miem praktian, i uz malo vjebe se brzo postigne spretnost,

Sibeliusnudi daleko bri unos notnog teksta, a to je sviranjem MIDI klavijature u realnom

vremenu (eng.Flexi - time).

Sviranje MIDI klavijature u realnom vremenu podrazumijeva da aljemo MIDI informacije, tj.

informacije o izvedbi koje e Sibeliuspretvoriti u notni zapis, prepoznajui ritam i visinu

tonova koje smo odsvirali. Meutim, da bi se to postiglo, potrebno je svirati savreno ritamski

tono uz metronom.

4.2.3.3.1. Postavke

Nakon to smo povezali MIDI klavijaturu s raunalom, potrebno je podesiti postavke u

programu. Za ulazak u postavke odaberemo miem na glavnoj traciNote input > Setup > Input

Devices


39/46

38

Nakon to smo uli u postavke, bitno je provjeriti da je MIDI klavijatura pod Input Devices

aktivirana.

Sada nam jedino ostaje aktivirati na Transportprozoru metronom i pritisnutiRecordoznaku

zapoeti unos.

4.2.3.4. Oznake za tempo i dinamiku

Ukoliko pravilno unesemo oznake za tempo i dinamiku, Sibelius e ih potivati pri

reprodukciji. Za unos tekstualnih oznaka lijevim miem pritisnemo na glavnoj traci Text

kategoriju, te zatim, na podtraci Styleskategoriju. S druge strane, za linijske oznake cresenda

i decresenda odabiremoNotations kategoriju glavne trake, teLineskategoriju podtrake.

Primjer unosa oznaka za tempo i dinamiku kao to je na slici.

Najprije emo oznaiti prvu notu u taktu, zatim odabiremo Text kategoriju, pa Stylespodkategoriju nakon ega e se otvoriti prozor u kojem odabiremo Tempo.


40/46

39

Iznad oznaene note, pojavit e se okomita titrajua crta koja oznaava da je Sibelius spreman

za unos tempa.

Desnim klikom mia otvaramo dodatni prozor u kojem je popis moguih tempa, te odabiremo

Adagio.

Unos tekstualne oznake za dinamiku gotovo je isti kao i unos za tempo. Jedina razlika je ta da

kada oznaimo notu na kojem mjestu elimo da oznaka stoji, nakon pritiska na Text kategoriju

i Stylespodkategoriju, odaberemoExpression, a daljni proces je isti.

Kod unosa linijske oznake, u ovom sluaju Cresenda, takoer oznaavamo notu na kojem

mjestu elimo da oznaka poinje. Zatim odabiremo Notations kategoriju, te u Lines

podkategoriji odabiremo Cresendo liniju.


41/46

40

Nakon odabira, pojavljuje se cresendooznaka koja je dugaka samo do sljedee note. Oznaku

moemo produiti sa razmaknicom (eng. Space)na tipkovnici, pri emu se produuje svakim

pritiskom za jednu sljedeu notu, ilipovlaenjem kvadratia miemna duinu koju elimo.

4.2.4. Izrada crtovlja za unos ritma

Kod izrade primjera za ritamski diktat, potrebno nam je crtovlje s jednom crtom. Najbri nain

kreiranja takvog crtovlja je odabir nekog ritamskog instrumenta na samom poetku.

Pri pokretanju Sibeliusa, pojavljuje nam se Quick Startprozor u kojem odabiremoNew Score

> Blankprojekt.


42/46

41

Nakon to smo odabrali prazan projekt, sljedei korak je odabir instrumenta. Obzirom da nam

je potrebno crtovlje za ritam odabrat emo ( nakon pritiska na Change Instruments) u kategoriji

Percussion and Drums, instrumentPercussion (1 line), te nakon toga odabratiAdd to Score >

OK.


43/46

42

Posljednji korak je odabir eljene mjere i pritisak na Create, nakon egase otvara novi projekt

sa crtovljem za zapis ritma.

4.2.5. Eksportiranje projekta

Sibelius nam omoguuje osim spremanja u svoj .sibformat, i eksportiranje projekta u razne

druge formate, od kojeg je najeiAcrobat Reader(.pdf). Kako bi to izveli, potrebno je nakon

to smo uredili na zapis, odabratiFile > Export > PDF > Export Score Only > Export.


44/46

43

Na kraju odaberemo naziv datoteke, promijenimo ili ostavimo ponuenu destinaciju

spremanja, i aktiviramo Save.


45/46

44

Zakljuak

Koritenjemovog rada moe se dobiti uvid u razvijenost MIDI tehnologije, uporabu

iste, te praktinu primjenu programa za glazbenu produkciju i raunalnu notaciju. Nedvojbeno

se moe tvrditi da budunost glazbenog obrazovanja moe imati koristi od upotrebe raunala.

Programi se svakodnevno dalje razvijaju, pratei potrebe i zahtjeve samih korisnika. Oni su

jedan od moguih naina kako poboljati obrazovanje, a pritom djeci uiniti nastavu

zanimljivijom.

Osim nastavnika, djeca koja pohaaju glazbenu kolubi se svakako trebala znati sluiti

takvim programima. Programi za raunalnu notaciju, osim estetskog prikaza notnog zapisa,

daju i zvunu sliku napisanog, a jedino sluanjem djeca mogu usvojiti zvunu predodbu

intervala, akorada, ljestvica i sl.

Takoer, virtualni instrumenti i mogunosti koje nude programi poput Cubase-amogu

uveliko doprinijeti razvijanju glazbenikove kreativnosti te skladateljskih i aranerskih

sposobnosti.


46/46

Literatura

1. P. Gilreath, The Guide to MIDI Orchestration, MusikWorks, Atlanta, 2004.

2. D. M. Huber, The MIDI Manual, Elsevier, Oxford, 2007.

3. R. Guerin, Cubase 4 Power, Thomson, Boston, 2007.

4.

M.Collins, Choosing and Using Audio and Music Software,Elsevier, Oxford, 2004.

5. I. Karaa, Uvod u muziku tehnologiju,