Upotreba alata poboljsavanja

Embed Size (px)

Text of Upotreba alata poboljsavanja

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    1/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

    26

    4. UPOTREBA ALATA I METODA POBOLJAVANJA U

    METALO-PRERAIVAKOJ INDUSTRIJI

    4.1 Uvoenje metoda i alata poboljanja u procese industrije

    Svaka industrijska proizvodnja kao produkt svojih procesa daje neki proizvod.

    Proizvodi industrijske proizvodnje se od onih iz usluni h djelatnosti razlikuju po jednoj

    osnovnoj znaajki, imaju volumen, masu ili neku drugu mjerljivu osobinu koja tijekom

    vremena moe odstupati od trae nih normativa - kvalitete.

    Uvoenje upravljanja kvalitetom upravo slui kao zatitni okvir za dobivanje

    kvalitetnih proizvoda. Prvi korak u osiguranju kvalitete svakako bi trebao bitiplaniranje rijeenja kontrole kvalitete koji se prema Juranu sastoji od est koraka [14].

    To su: - uspostavljanje projekta

    - prepoznavanje kupca

    - otkrivanje potreba kupca

    - razvijanje proizvoda

    - razvijanje procesa

    - razvijanje kontrole i prenoenje na procese

    Uvoenjem ISO 9001 standarda u proces proizvodnje uspostavlja se kontrolirani

    okvir za provoenje Juranovih est koraka. Predmet ovog rada nije ISO 9001

    standard ve uvoenje metoda i alata poboljavanja u procese industrije, kao dio tog

    standarda i znaajna pomo u poveanju konkurentnosti i prihoda poduzea,

    identificirajui i smanjujui gubitke u ve definiranim procesima.

    Prema Juranu, kontinuirano poboljavanje moe se usmjeriti k dvije znaajkeprocesa, one koje se odnose na svojstva proizvoda, te poboljavanjem uzrokuju

    poveanje zadovoljstvo kupca, te su stoga prihodovno orijentirane, ili one koje se

    odnose na smanjenje gubitaka procesa, te ih smatramo trokovno orijentirane.

    Prihodovno orijentirani postupci poboljavanja provode se na prva etri koraka

    planiranja kvalitete, dok su trokovno orijentirani provode na dva zadnja. Vrlo esto

    uprave poduzea rade greke pokuavajui poboljati proizvode gledajui pritom

    prihodovnu stranu, dok se trokovna zanemaruje, smatrajui da su procesi dobro

    postavljeni i da u njima nema mjesta za znaajnije utede, te da njihovo rijeavanje

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    2/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

    27

    svakako nije dio visoko pozicioniranog upravljakog kadra (osobito u High-Tech

    proizvodnji) [15] . Meutim, ova praksa se znaajno promjenila u zapadnim

    industrijskim zemljama kada su uvidjeli rast kvalitete japanskih proizvoda 70-estih i

    80-desetih godina prolog stoljea, te sa danas poboljavanje kvalitete usmjeruje u

    sve poslovne i proizvodne procese. Stalna poboljanja kroz Demingove krugove

    znaajno poveavaju kvalitetu to je Juran prikazao kroz grafikon sa slike 1. Veina

    takvih poboljavanja ne iziskuju znaajnije trokove, a i ona koja ih iziskuju vraaju

    se viestruko. Najvei broj poboljanja doi e od radnika direktno involviranih u

    proizvodnje procese, tako je Toyota jedne godine zabiljeila 4 miljuna sugestija za

    poboljanje na 80 tisua zaposlenih, to u prosjeku ini 50 po zaposleniku. Juran

    smatra da se kvaliteta prozvoda sa 80 postotne bez veih investicija moe podii na

    90 postotnu zahvaljujui ovakvim malim poboljanjima.

    Slika 1. Juranova trilogija kvalitete (adaptirao autor prema Juran,J. M,1989,The Quality Trilogy:A

    Universal Approach to Managing for Quality,Juran Institute,Inc.,Wilton,CT.)

    Kako bi uveli kontinuirano poboljavanje procesa Bill Crosby, jedan od guru kvalitete,

    predloio je 14 koraka za izgradnju uonkovitog sustava.

    Prvi korak je posveenost uprave kvaliteti. Kako su svi procesi zadani od uprave, kod

    nje prvo treba utvrditi kako ona stoji u odnosu sa kvalitetom. Njezina je uloga da

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    3/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

    28

    stalno promie unaprijeivanje. U sklopu prvog koraka Crosby je predvidio i

    utvrivanje, te ugradnju vidljivosti greaka.

    Drugi korak je izgradnja savjeta (odbora, vijea) unaprijeivanja kvalitete, prema

    Juranu, Savjeta za kvalitetu. Njih treba uspostaviti po svim odjelima i na svim

    razinama (slika 2.). Juran predlae da Glavni savjet formulira svoju izjavu o

    odgovornosti, te ju objavi, kako bi svima bil dostupna.

    Slika 2. Sustav Savjeta kvalitete (adaptirao autor prema J.Juran: Making Quality Happen,1988,Juran

    Institute,Wilton,CT,p. D17.)

    Sastavni dijelovi te izjave trebale bi biti neke od slijedeih toaka: izjava o

    fokusiranosti na kupca, prioritetu kvalitete, stalnom poboljavanju kvalitete, sustavu

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    4/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

    29

    nagraivanja, sustavu procjena unapreenja, sustavu sastavljanja timova, sustavu

    edukacije, ..., a ciljevi odreeni izjavom trebali bi imati numerike vrijenosti.

    Svaki savjet treba imati vou koji se nee smatrati nadreen ostalim lanovima

    savjeta ve e imati ulogu moderatora, voditelja, te u zavrnoj fazi osobe koja e

    podnositi izvjetaje u ime savjeta. Voditelj moe biti postavljen od vieg savjeta, ali

    ga mogu izabrati i sami lanovi savjeta. lanovi savjeta su zaposlenici koji su u

    potpunosti ukljueni u procese za koje treba unaprijediti. Vrlo esto se Savjetu

    pridodaje struna osoba koja zna vie o alatima i metodama poboljavanja, kako bi

    pomogla savjetu u rjeavanju problema, ali i povezala savjet sa drugim savjetima, ili

    ubrzala postupke dobivanja podataka o procesu koji se nastoji poboljati.

    Nakon to je je Savjet/i osnovan, prva mu je zadaa da izvri takozvana mjerenja

    procesa. Ovaj se postupak vri na bazi ve postojeih podataka i kod poduzea koja

    imaju uvedenu slijedivost procesa vrlo je lagano izvedivo. Na osnovu tih podataka

    vre se dva postupka koje Juran naziva Dijagnostikom fazom i Korektivnom fazom.

    Unutar dijagnostike faze savjet koristee razne alate poboljavanja nastoji pronai

    uzroke problema, te njihov uinak. U knjizi Nancy R. Tague, The Quality Toolbox,

    objanjeno je preko 80 takvih alata, a u praksi se najvie koristi njih 20-ak. U odjeljku

    4.2 biti e prikazana naini koritenja nekih od njih.

    etvrti korak je prema Crosbiju je izraunavanje uinka poboljavanja, tj. njegove

    isplativosti.

    Peti korak je objanjavanje svrsishodnosti poboljavanja. Ovaj korak je bitan, kako bi

    zaposlenici shvatili koji su uinci poboljanja. Zaposlenici uglavnom tee ustaljenim

    procesima i nisu skloni promjenama, osobitno to ponekad vide ugrozu od mjera

    poboljavanja, stoga im se svaki takav korak mora dobro objasniti, te definirati njihovi

    poloaj nakon uvoenja mjera.

    esti korak prema Crosbiju je Juranova Korektivna faza, tj uvoenje poboljanja uprocese. Nakon to su otkriveni uzroci problema trebati e nai naine da se oni

    eliminiraju ili smanje. U ovom koraku vrlo je vana uloga zaposlenika koji sudjeluju u

    procesu. Bitno je da oni shvate da se ih slua i da je i njihov doprinos rjeavanju

    problema znaajan. Ponekad e se pokazati da su njihove informacije bile od

    presudnog znaaja za rjeavanje problema. Na ovaj se nain gradi sustav povjerenja

    i neposredni izvrioci procesa postaju dio sustava stalnog poboljavanja. Sedmi

    korak je uspostavljanje programa Nula pogreaka kojim e biti definirani individualnikoraci za Dan nula pogreaka. Osmi korak je kolovanje nadglednika koji e svim

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    5/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

    30

    uposlenicima moi na kratak i jasan nain objasniti korake postupka poboljavanja.

    Deveti korak je uspostavljanje Dana nula pogreaka. Deseti korak je sputanje

    sustava poboljavanja na individualnu razinu, pri emu nadglednici sa zaposlenicima

    definiraju njihove osobne ciljeve u poboljavanju kvalitete. Jedanaesti korak je

    micanje uzroka problema. Kroz taj korak na jednostavnim obracima daje se

    mogunost zaposlenicima da definiraju svoje probleme. Svi zapisi trebaju biti

    obraeni, kako bi zaposlenici uvidjeli da se problemi rjeavaju, te na taj nain

    prihvatili ovaj postupak kao standard. Dvanaesti korak je uspostava sustava

    nagraivanja. Ovaj sustav ne bi trebao biti finacijski ve bi trebalo uspostaviti sustav

    kroz kojeg je vidljivo da se cijene oni koji sudjeluju u poboljavanjima. Trinaesti korak

    prema Crosbiju ve je odraen u Juranovom poimanju graenja sustava, to je

    uspostava Vijea kvalitete. Ovaj odmak izmeu dva autora dogaa se zbog poimanja

    naina uspostave sustava. etrnaesti korak je vrlo est u sustavima kvalitete, to je :

    Uini sve ponovo i osnova je stalnog unaprijeivanja.

    4.2 Alati poboljavanja kvalitete i njihova upotreba

    U toci 4.1 navodi se upotreba alata poboljavanaj kvalitete. Njih je veliki broj,

    razliiti autori ih razliito nazivaju, a vrlo je esta podjela na strare (statistike) i nove

    (upravljake). Alati koji koristi TQM, mogu se podijeliti na 7 QC (kontrolnih) alata,

    uvedena od japanskog profesora Kaoru Ishikawe:

    dijagram uzroka i posljedica (koji se naziva Ishikawa dijagram ili dijagram

    riblje kosti), kontrolne liste, Shewhartovi kontroli grafikoni, histogram, Pareto

    dijagram, dijagram rasprenja, i dijagram toka,

    te 7 MP (upravljako-planskih) alata:

    analiza afiniteta, meurelacijski grafikon, analiza stabla, matrica prioriteta,

    matrica analize, grafikon procesnih odluka, dijagram aktivnosti.

    Osim ovih 14 alata, biti e prikazani Breinstorming i PDCA (Demingov) krug.

    4.2.1 Dijagram tok a pro cesa

    Dijagram toka / dijagram procesa je grafiki alat koji prikazuje osnovne faze procesa

    s ulaznim i izlaznim parametrima, te mogunou poboljanja. Dijagram toka jehijerarhijski prikaz procesa koji moe biti openit i detaljan. Openiti se koristi kako bi

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    6/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

    31

    se otkrile kritine toke u procesu. Detaljni dijagram toka koristi se da bi se razjasnili

    detalji proizvodnog procesa. To je izuzetno koristan alat kod utvrivanja

    meuzavisnosti pojedinih faza. Dijagram toka koristimo [16] :

    Kad tim poinje uiti proces, kao prvi i najvani ji korak u razumijevanje procesa

    Kada smo u potrazi za poboljanjima u procesu

    Pri projektiranju poboljanja procesa

    Na svakom koraku u poboljanje procesa, kao referenca za postupak izvoenja

    procesa

    Kod obuke ljudi u procesu

    Kod dokumentiranja procesa

    Dijagram toka sastoji se od grafikih elemenata koji odreuju neku preceduru u

    procesu. Uobiajni grafiki simboli prikazani su na slici 3.:

    Slika 3. Grafiki simboli dijagrama toka

    .

    Sve procedure unutar nekog procesa, i svi procesi unutar neke organizacije trebali bi

    biti pokriveni dijagramima toka koji su najbolja uputa na provoenje istih. Na slici 4.

    prikazan je proces zavarivanja cijevi. Do sredine 70-tih godina prolog stoljea ova

    tehnika je bila relativno malo koritena, ali se uvoenjem dijagrama toka u raunalnu

    tehniku sve vie proirila u ostalim granama poslovanja. Danas je gotovo nezamisliv

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    7/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

    32

    ijedan proces u ozbiljnoj organizaciji bez dijagrama toka. On definira standardne

    procedure i nepotivanje istih smatra se povredom u procesu, to moe izazvati

    trajne poslijedice.

    Slici 4. Dijagram toka procesa zavarivanja cijevi.

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    8/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

    33

    4.2.2 Pareto dijag ram

    Pareto metoda je ime dobila po Vilfredu Paretu, talijanskom ekonomistu i sociologu,

    poznatog po primjeni matematikih metoda u okviru ekonomske analize. Rodjen je

    1848.godine, po struci inen jer, a cijelog iv ota je izuavao matematiku.

    Pareto princip, odnosno princip 80/20, koji kae da postoji vitalna manjina i

    upotrebljiva veina. 20% uzroka uzrokuje 80% problema, 20% ljudi raspolae sa 80%

    cjelokupnog bogatstva. Ili sa aspekta klijenata, 20% klijenata donosi 80% prihoda

    nekoj firmi. Koraci u izradi Pareto dijagrama su slijedei:

    1. definirati kategorije koje e se pratiti putem dijagrama

    2. definirati koji su podaci relevantni. Uobiajno su to: koliina, cijena ili vrijeme

    3. definirati koje vrijeme e se analizirati

    4. prikupljanje podatka

    5. izraunati meuzbrojeve za svaku kategoriju

    6. odrediti mjerilo u kojem e se dijagram crtati

    7. ucrtati traku sa najveom vrijednosti krajnje lijevo u dijagramu, pa iduu po

    vrijednosti do nje i tako do zadnje vrijednosti.

    8. izraunavanje postotka za svaku vrijednost, crtanje vertikalne osi u

    9. izraunavanje kumulativne sume po kategorijama, poslijednja kumulativna

    suma trebala bi dostii 100 %, spojiti toke kumulativnih suma

    Slika 5. Pareto dijagram

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    9/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

    34

    Kod izrade Pareto dijagrama najbolje bi bilo upotrijebiti vrijednost greke (financijsku)

    kao os udjela, kako bi na jednostavan nain prikazali udio vrijednosti greaka u

    nastaloj teti [17]. Iz Paretovog principa razvila se ABC analiza koja podatke

    razvrstava u tri skupina: A 0 - 80% : podruje najveeg utjecaja; B : 80 -95 % -

    podruje relevantnog utjecaja; C: 95-100% - podruje malog utjecaja.

    Analiza PARETO ili ABC dijagram nailaze na iroko podruje primjene te metode

    u postupcima unapreivanja kvaliteta kako proizvoda tako i procesa rada. Osim to je

    vrlo jednostavna, ova se metoda odlikuje visokim stupnjom fleksibilnosti zbog

    nezavisnosti od prirode problema i karaktera utjecajnih veliina koje se analiziraju.

    Pareto dijagram primjenjiv je u svim sluajevima kvantitativno izraeni h parametara,

    ali i u sluajevma kvalitativno izraeni h podataka uz odreena podeavanja modela

    [18]. Iako se metoda moe koristiti kao samostalna, ona je najee ulazna ili izlazna

    svim ostalim metodama (alata) za poboljavanje kvalitete.

    4.2.3 Dijagram rasipanja

    Dijagram rasipanja predstavlja grafiki prikaz rezultatat regresijske i korelacijske

    analize. Crta se u pravokutnom koordinatnom sustavu s aritmetikim mjerilima na

    osima. Dijagram rasipanja u pravokutnom koordinatnom sustavu tokama prikazuje

    parove vrijednosti dviju promatranih numerikih varijabli. Pri tome su xi vrijednosti

    nezavisne varijable X, a yi vrijednosti zavisne varijable Y. U primjeni dijagrama

    rasipanja postoje dva podruja problema, to ovisi o podruju istraiva nja:

    - Ovisnost izmeu dviju varijabli (dva skupa podataka), kada neovisna

    varijabla X utjee (uvjetuje) veliinu varijable Y. Tada govorimo o regresiji. Pri tome je

    neovisna varijabla uzrok, a zavisna posljedica. Cilj regresijske analize je prouavanje

    oekivane vrijednosti zavisne varijable na osnovu zadanih nezavisnih varijabla prema

    funkciji regresije i standardne greke regresije.

    - Ovisnost izmeu dviju varijabli (dva skupa podataka), varijable X i varijable

    Y. Tada govorimo o korelaciji. Cilj korelacijske analize je odreivanje snage veze

    izmeu varijabli na osnovu koeficijenta korelacije i koeficijenta determinacije .

    Kako se radi o vrlo irokoj temi u ovom radu bit e prikazana korelacijska analiza

    dijagrama rasipanja. Karakter korelacije utvruje se na osnovu izgleda dijagrama pa

    prepoznajemo (slika 6.) pozitivnu, negativnu , krivolinijsku korelaciju.

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    10/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

    35

    Slika 6. Vrste korelacijskih odnosa (prema .Kondi: Kvaliteta i metode poboljavanja)

    U drugom koraku utvruje se korelacijski koeficijent:

    Pri emu je

    r - Personov koeficijent linearne korelacije

    xix vrijednost varijable

    yiy vrijednost varijable

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    11/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

    36

    Vrijednosti korelacijskog koeficijenta mogu biti u rasponu od -1 do 1, pri emu e

    vrijednosti blie negativnoj jedinici ukazivati na negativnu korelaciju, a one bli e

    pozitivnoj na pozitivnu korelaciju. Vrijednosti vrlo bliske 0 ukazivati e na odsutnost

    korelacije, a teorijske vrijednosti -1 i 1 na postojanje funkcionalne, a ne korelacijske

    veze. Koeficijent determinacije jednak je kvadratu korelacijskog koeficijenta i

    predstavlja postotnu zavisnost varijabli. Dijagram rasipanja mogue je izvoditi i za

    viezavisne korelacije. etri osnovna koraka u izradi dijagrama rasipanja su:

    1. Prikupljanje podataka

    2. Crtanje dijagrama

    3. Analiza dijagrama

    4. Utvrivanje meuovisnosti

    Dijagram rasipanja je statistiko-matematiki model pronalae nja veza uzroka

    kada na postoje dokazi o funkcionalnim vezama dogaaja. esto se koristi u

    kombinaciji sa drugim alatima za poboljavanje kvalitete.

    4.2.4 Dijagram uzroka i posljedica

    Dijagram uzrok-posljedica je alat koji pomae u identificiranju, sortiranju i

    prikazivanju moguih uzroka specifinih problema ili karakteristika kvaliteta. On

    grafiki ilustrira odnos izmeu danog izlaza i svih faktora koji utjeu na izlaz. Ovaj

    dijagram se vrlo esto naziva i Ishikava dijagram prema njegovom utemeljitelju,

    japanskom znanstveniku Kaoru Ishikawi koji je ovaj nain pronalaan ja uzroka

    greaka prvi puta primjenio u japanskom brodogradilitu Kawasaki. Vrlo esto emo

    uti da dijagram nazivaju i dijagram riblje kosti zbog svog specifinog izgleda.

    Ishikava je u svojim razmatranjima utvrdio da u nastajanju greaka postoji 6 velikih

    grupa uzroka i nazvao ih 6M: oprema (machine), metoda (method), materijal

    (material), ovjek (man power, mind power), mjerenja (measurement), okolina

    (Milieu/Mother Nature). Slijedei korak je irenje uzroka koje se esto kombinira sa

    tehnikom 5W: gdje, to, kad, tko, zato ( Where, What, When, Who, Why) kako bi se

    otkrio korijen uzroka nastalog problema .

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    12/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

    37

    Slika 7. Osnovni izgled Ishikawa dijagrama

    Kada se na odreenom nivou unoenjem u dijagram iscrpe svi pronaeni uzroci, te

    utvrdi loginost svake od grana, prelazi se na analizu podataka:

    Identifikacija vjerojatnih (3 - 5) uzroka problema koji se analizira i njihovooznaavanje u dijagramu

    Taj postupak, pored usmjeravanja na osnovne uzroke problema, omoguava, u

    odreenim sluajevima, iznalaenje linije kritinih uzroka, to je svakako jedan od

    znaajnih rezultata Ishikavine metode,

    Ishikava dijagram zasebno nije dovoljan za rijeavanje problema - on samo

    upuuje na njegove osnovne uzroke i uzrono - posljedine veze. Iz datih razloga je

    potrebno prikupljanje podataka radi provjere najznaajnijih (najvjerojatnijih) uzroka irjeavanje problema nekom drugom, odgovarajuom metodom (Pareto ili ABC

    dijagram i sl.).

    4.2.5. Liste sakupljenih greaka ili ispitne liste

    Ispitne liste su obrazac u koji se unosi uestalost neke pojave prema mjestu, vrsti,

    vremenu... Podaci se unose na kvantitativnoj ili kvalitativnoj razini. Liste u koje sepodaci unose na kvantitativnoj razini esto se nazivaju i liste prebrojavanja.

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    13/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

    38

    Upotrebljava se na mjestima gdje se promatrana pojava moe lako utvrditi od strane

    prebrojaa. Ispitne liste grade se pomou 5W pitanja: tko, to, gdje, kad, zato

    (who, what, where, when, why). Postoje razliiti tipovi ispitnih lista, a u ovom lanku

    bit e nabrojene dvije.

    Ispitne liste za provjeru oblika vjerojatnosti procesa

    Ove liste koriste se za provjeru distribucije dobivenih vrijednosti. Kod kreiranja ovog

    tipa listi vrlo je vano da se unaprijed moe predvidjeti u kojem e rasponu vrijednosti

    dolaziti, kako bi se lista konstruirala na pravilan nain. Na slici 8. prikazana je jedna

    takva lista za kontrolu mjere izradtka. Ovakav tip liste automatski gradi i histogram,

    ali nam pokazuje i koliko proizvoda je ispravno, a koliko je kart, to su ujedno i

    kvalitativni, ali i kvantitativni podaci.

    Slika 8. Ispitna lista mjere 90H7

    Iz liste se vidi kako je rad podijeljen u tri smjene. Ukupno je u tri smjene izraeno

    90 komada osovine, na kojoj je jedna od dimenzija 90H7. Analizom se lako mo e

    utvrditi da su u prvoj smjeni gotovo svi izraeni komadi imali zadovoljavajuu mjeru.

    U drugoj smjeni broj tonih komada opada, dok je treoj vei od onih ispravnih.

    Takoer se moe vidjeti da broj komada ispod zadane tolerancije vei, nego onaj

    iznad. ak i ovako kratko razmatranje dovodi do zakljuka da rad u treoj smjeni nije

    15

    14

    13

    12

    11

    10

    9 x x x

    8 x x x x

    7 x x x x x x

    6 x x x x x x x x

    5 x x x x x x x x x x

    4 x x x x x x x x x x x

    3 x x x x x x x x x x x x x

    2 x x x x x x x x x x x x x x x x

    1 x x x x x x x x x x x x x x x x x x

    S3 11 14 27 1 1 1 1 2 1 2 2 1 3 3 1 1 1 1 1 1 1

    S2 12 19 31 1 1 2 2 2 1 1 2 1 5 3 4 2 2 1 1 -

    S1 3 31 34 1 2 5 6 6 6 3 3 1 1 - -

    6 64 9 2 3 5 5 6 7 9 1 8 9 7 6 4 3 2 2 1 1

    90

    Ispitni l ist mjere 90H7 (mm)

    90, 050 90, 055 90, 060 90, 065 90, 070 >90, 07090, 020 90, 025 90, 030 90, 035 90, 040 90, 045< 89, 980 89, 980 89, 985 89, 990 89, 995 90, 005 90, 010 90, 015

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    14/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

    39

    zadovoljavajui, te da treba pogledati dolazi li moda do preranog istroenja otrice

    noa zbog smanjenja mjere..

    Ispitni list za utvrivanje mjesta nepravilnosti

    Ovim tipom ispitne liste moe se lako utvrditi koji proces prouzrokuje najvei broj

    nepravilnosti. Na slici 9. prikazan je list koji utvruje greke po odjelima. Ovakav tip

    liste je kvantitativan, i ukazat e da neki od procesa treba poboljanje, ali ne i njegov

    smjer.

    Jedna od vrlo estih ispitnih listova je tkz. Zavrna ispitna lista, kojom se utvruje

    jeli neki proizvod izraen prema uputama i jesu li zadovoljeni svi traen i parametri.

    Obino se koristi u procesima sa mnogo koraka, kako bi podsjetila izvoaa to sve

    treba odraditi.

    Slika 9. Ispitni list: Utvrivanje mjesta nepravilnosti

    4.2.6 Histogram

    Histogram je stupasti grafiki prikaz uestalosti pojavljivanja vrijednosti odreenog

    parametra procesa. Iz njega se dobije oblik razdiobe procesa, a ako su zadane

    granine vrijednosti procesa mogu se odrediti i udjeli nesukladnih proizvoda/usluga

    prema propisanim zahtjevima. Podatke dobivene u ispitivanju/kontroli poredamo urazrede odreene veliine, na temelju kojih emo dobiti i frekvencije razreda. Ako

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    15/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

    40

    veliinu razreda pretvorimo u veliinu pravokutnika unutar koordinatnog sustava dobit

    emo dijagram prikazan na slici 10.

    Slika 10 . Histogram (prema prodacima za Ispitna lista mjere 90H7)

    Ovakav dijagram nazivamo histogramom te nam on grafiki predouje uestalostpojavljivanja neke pojave u procesu. Poseban oblik histograma je kumulativni

    histogram u kojem se frekvencije prethodnih razreda pribrajaju te vrijednost pokazuje

    broj vrijednosti koje su manje ili jednake vrijednosti s osi x.

    Jedna od najznaajnijih karakteristika kojima odreujemo izgled histograma je

    svakako veliina razreda. Ona se odreuje tabelarno ili nekom od formula npr:

    ili

    Postupak odreivanja irine razreda osobito je znaajan kod velikog broja

    podataka.

    4.2.7. Kontrolne karte

    Kontrolne karte poznate su kao karte ponaanja procesa ili Shewhartove karte po

    njihovom izumitelju. Od poetka primjene, koji see u daleku 1920. godinu u Bellovim

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    16/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

    41

    laboratorijima, do danas ove karte se nisu bitnije izmjenile i jedan su od najznaajnijih

    alata u kontroli procesa. Kontrolna karta je u prvom redu slika procesa [20], te nam

    pokazuje kako se kontrolirana znaajka kree u vremenu, tj. kree li se proces unutar

    zadanih granica. Prilikom analiziranja procesa bitno je odgovoriti na pitanja :

    Zato se dogodio otklon procesa

    Kako podesiti centriranost procesa

    Osnovne mogunosti ovog alata mogu se opisati kao:

    - upravljanje kvalitetom procesa rada na bazi

    prostorne i vremenske slike stanja, promjena i tendencija kvalitete sadra nih na

    kontrolnoj karti;

    - kontrola kvaliteta proizvoda u pojedinim fazama proizvodnje, fazi pripreme i fazi

    zavretka;

    - stabilizacija procesa na osnovu otkrivanja nedoputenih faktora i njihovog

    iskljuivanja iz toka procesa;

    - analiza tonosti i stabilnosti procesa rada;

    - kvalitativno usavravanje tehnolokih procesa rada;

    - analiza greaka obrade u toku odvijanja tehnolokih procesa;

    - primjena u svim fazama nekog procesa i svim veliinama proizvodnje osim u

    pojedinanoj

    Konstrukcija kontrolne karte vrlo je jednostavna. Na os x nanose se vremenski

    intervali kontrole ili jedinice kontrole, dok se na y os nanose oekivane vrijednosti

    kontrole (mjerenja). Povuku se gornja i donja kontrolna granica (vrijednosti

    doputenih tolerancija), te sredinja linija. Na ovaj nain konstrukcija karte je

    zavrena.

    Analizom podataka dobiti emo ve prije spomenutu sliku procesa, ali i odgovor napitanje je li proces pod kontrolom. Na proces pod kontrolom utjeu samo sluajni

    faktori, dok na proces koji nije pod kontrolom utjeu sistemski faktori [21] .

    Kontrolne karte dijelimo u tri grupe:

    1. kontrolne karte koje prate mjerljive karakteristike

    2. kontrolne karte koje prate atributivne karakteristike3. specijalne kontrolne karte

  • 7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

    17/17

    Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo