Upotreba alata poboljsavanja

7/21/2019 Upotreba alata poboljsavanja

1/17

Sveuilite Sjever Proizvodno strojarstvo

26

4. UPOTREBA ALATA I METODA POBOLJAVANJA U

METALO-PRERAIVAKOJ INDUSTRIJI

4.1 Uvoenje metoda i alata poboljanja u procese industrije

Svaka industrijska proizvodnja kao produkt svojih procesa daje neki proizvod.

Proizvodi industrijske proizvodnje se od onih iz usluni h djelatnosti razlikuju po jednoj

osnovnoj znaajki, imaju volumen, masu ili neku drugu mjerljivu osobinu koja tijekom

vremena moe odstupati od trae nih normativa - kvalitete.

Uvoenje upravljanja kvalitetom upravo slui kao zatitni okvir za dobivanje

kvalitetnih proizvoda. Prvi korak u osiguranju kvalitete svakako bi trebao bitiplaniranje rijeenja kontrole kvalitete koji se prema Juranu sastoji od est koraka [14].

To su: - uspostavljanje projekta

- prepoznavanje kupca

- otkrivanje potreba kupca

- razvijanje proizvoda

- razvijanje procesa

- razvijanje kontrole i prenoenje na procese

Uvoenjem ISO 9001 standarda u proces proizvodnje uspostavlja se kontrolirani

okvir za provoenje Juranovih est koraka. Predmet ovog rada nije ISO 9001

standard ve uvoenje metoda i alata poboljavanja u procese industrije, kao dio tog

standarda i znaajna pomo u poveanju konkurentnosti i prihoda poduzea,

identificirajui i smanjujui gubitke u ve definiranim procesima.

Prema Juranu, kontinuirano poboljavanje moe se usmjeriti k dvije znaajkeprocesa, one koje se odnose na svojstva proizvoda, te poboljavanjem uzrokuju

poveanje zadovoljstvo kupca, te su stoga prihodovno orijentirane, ili one koje se

odnose na smanjenje gubitaka procesa, te ih smatramo trokovno orijentirane.

Prihodovno orijentirani postupci poboljavanja provode se na prva etri koraka

planiranja kvalitete, dok su trokovno orijentirani provode na dva zadnja. Vrlo esto

uprave poduzea rade greke pokuavajui poboljati proizvode gledajui pritom

prihodovnu stranu, dok se trokovna zanemaruje, smatrajui da su procesi dobro

postavljeni i da u njima nema mjesta za znaajnije utede, te da njihovo rijeavanje


2/17


27

svakako nije dio visoko pozicioniranog upravljakog kadra (osobito u High-Tech

proizvodnji) [15] . Meutim, ova praksa se znaajno promjenila u zapadnim

industrijskim zemljama kada su uvidjeli rast kvalitete japanskih proizvoda 70-estih i

80-desetih godina prolog stoljea, te sa danas poboljavanje kvalitete usmjeruje u

sve poslovne i proizvodne procese. Stalna poboljanja kroz Demingove krugove

znaajno poveavaju kvalitetu to je Juran prikazao kroz grafikon sa slike 1. Veina

takvih poboljavanja ne iziskuju znaajnije trokove, a i ona koja ih iziskuju vraaju

se viestruko. Najvei broj poboljanja doi e od radnika direktno involviranih u

proizvodnje procese, tako je Toyota jedne godine zabiljeila 4 miljuna sugestija za

poboljanje na 80 tisua zaposlenih, to u prosjeku ini 50 po zaposleniku. Juran

smatra da se kvaliteta prozvoda sa 80 postotne bez veih investicija moe podii na

90 postotnu zahvaljujui ovakvim malim poboljanjima.

Slika 1. Juranova trilogija kvalitete (adaptirao autor prema Juran,J. M,1989,The Quality Trilogy:A

Universal Approach to Managing for Quality,Juran Institute,Inc.,Wilton,CT.)

Kako bi uveli kontinuirano poboljavanje procesa Bill Crosby, jedan od guru kvalitete,

predloio je 14 koraka za izgradnju uonkovitog sustava.

Prvi korak je posveenost uprave kvaliteti. Kako su svi procesi zadani od uprave, kod

nje prvo treba utvrditi kako ona stoji u odnosu sa kvalitetom. Njezina je uloga da


3/17


28

stalno promie unaprijeivanje. U sklopu prvog koraka Crosby je predvidio i

utvrivanje, te ugradnju vidljivosti greaka.

Drugi korak je izgradnja savjeta (odbora, vijea) unaprijeivanja kvalitete, prema

Juranu, Savjeta za kvalitetu. Njih treba uspostaviti po svim odjelima i na svim

razinama (slika 2.). Juran predlae da Glavni savjet formulira svoju izjavu o

odgovornosti, te ju objavi, kako bi svima bil dostupna.

Slika 2. Sustav Savjeta kvalitete (adaptirao autor prema J.Juran: Making Quality Happen,1988,Juran

Institute,Wilton,CT,p. D17.)

Sastavni dijelovi te izjave trebale bi biti neke od slijedeih toaka: izjava o

fokusiranosti na kupca, prioritetu kvalitete, stalnom poboljavanju kvalitete, sustavu


4/17


29

nagraivanja, sustavu procjena unapreenja, sustavu sastavljanja timova, sustavu

edukacije, ..., a ciljevi odreeni izjavom trebali bi imati numerike vrijenosti.

Svaki savjet treba imati vou koji se nee smatrati nadreen ostalim lanovima

savjeta ve e imati ulogu moderatora, voditelja, te u zavrnoj fazi osobe koja e

podnositi izvjetaje u ime savjeta. Voditelj moe biti postavljen od vieg savjeta, ali

ga mogu izabrati i sami lanovi savjeta. lanovi savjeta su zaposlenici koji su u

potpunosti ukljueni u procese za koje treba unaprijediti. Vrlo esto se Savjetu

pridodaje struna osoba koja zna vie o alatima i metodama poboljavanja, kako bi

pomogla savjetu u rjeavanju problema, ali i povezala savjet sa drugim savjetima, ili

ubrzala postupke dobivanja podataka o procesu koji se nastoji poboljati.

Nakon to je je Savjet/i osnovan, prva mu je zadaa da izvri takozvana mjerenja

procesa. Ovaj se postupak vri na bazi ve postojeih podataka i kod poduzea koja

imaju uvedenu slijedivost procesa vrlo je lagano izvedivo. Na osnovu tih podataka

vre se dva postupka koje Juran naziva Dijagnostikom fazom i Korektivnom fazom.

Unutar dijagnostike faze savjet koristee razne alate poboljavanja nastoji pronai

uzroke problema, te njihov uinak. U knjizi Nancy R. Tague, The Quality Toolbox,

objanjeno je preko 80 takvih alata, a u praksi se najvie koristi njih 20-ak. U odjeljku

4.2 biti e prikazana naini koritenja nekih od njih.

etvrti korak je prema Crosbiju je izraunavanje uinka poboljavanja, tj. njegove

isplativosti.

Peti korak je objanjavanje svrsishodnosti poboljavanja. Ovaj korak je bitan, kako bi

zaposlenici shvatili koji su uinci poboljanja. Zaposlenici uglavnom tee ustaljenim

procesima i nisu skloni promjenama, osobitno to ponekad vide ugrozu od mjera

poboljavanja, stoga im se svaki takav korak mora dobro objasniti, te definirati njihovi

poloaj nakon uvoenja mjera.

esti korak prema Crosbiju je Juranova Korektivna faza, tj uvoenje poboljanja uprocese. Nakon to su otkriveni uzroci problema trebati e nai naine da se oni

eliminiraju ili smanje. U ovom koraku vrlo je vana uloga zaposlenika koji sudjeluju u

procesu. Bitno je da oni shvate da se ih slua i da je i njihov doprinos rjeavanju

problema znaajan. Ponekad e se pokazati da su njihove informacije bile od

presudnog znaaja za rjeavanje problema. Na ovaj se nain gradi sustav povjerenja

i neposredni izvrioci procesa postaju dio sustava stalnog poboljavanja. Sedmi

korak je uspostavljanje programa Nula pogreaka kojim e biti definirani individualnikoraci za Dan nula pogreaka. Osmi korak je kolovanje nadglednika koji e svim


5/17


30

uposlenicima moi na kratak i jasan nain objasniti korake postupka poboljavanja.

Deveti korak je uspostavljanje Dana nula pogreaka. Deseti korak je sputanje

sustava poboljavanja na individualnu razinu, pri emu nadglednici sa zaposlenicima

definiraju njihove osobne ciljeve u poboljavanju kvalitete. Jedanaesti korak je

micanje uzroka problema. Kroz taj korak na jednostavnim obracima daje se

mogunost zaposlenicima da definiraju svoje probleme. Svi zapisi trebaju biti

obraeni, kako bi zaposlenici uvidjeli da se problemi rjeavaju, te na taj nain

prihvatili ovaj postupak kao standard. Dvanaesti korak je uspostava sustava

nagraivanja. Ovaj sustav ne bi trebao biti finacijski ve bi trebalo uspostaviti sustav

kroz kojeg je vidljivo da se cijene oni koji sudjeluju u poboljavanjima. Trinaesti korak

prema Crosbiju ve je odraen u Juranovom poimanju graenja sustava, to je

uspostava Vijea kvalitete. Ovaj odmak izmeu dva autora dogaa se zbog poimanja

naina uspostave sustava. etrnaesti korak je vrlo est u sustavima kvalitete, to je :

Uini sve ponovo i osnova je stalnog unaprijeivanja.

4.2 Alati poboljavanja kvalitete i njihova upotreba

U toci 4.1 navodi se upotreba alata poboljavanaj kvalitete. Njih je veliki broj,

razliiti autori ih razliito nazivaju, a vrlo je esta podjela na strare (statistike) i nove

(upravljake). Alati koji koristi TQM, mogu se podijeliti na 7 QC (kontrolnih) alata,

uvedena od japanskog profesora Kaoru Ishikawe:

dijagram uzroka i posljedica (koji se naziva Ishikawa dijagram ili dijagram

riblje kosti), kontrolne liste, Shewhartovi kontroli grafikoni, histogram, Pareto

dijagram, dijagram rasprenja, i dijagram toka,

te 7 MP (upravljako-planskih) alata:

analiza afiniteta, meurelacijski grafikon, analiza stabla, matrica prioriteta,

matrica analize, grafikon procesnih odluka, dijagram aktivnosti.

Osim ovih 14 alata, biti e prikazani Breinstorming i PDCA (Demingov) krug.

4.2.1 Dijagram tok a pro cesa

Dijagram toka / dijagram procesa je grafiki alat koji prikazuje osnovne faze procesa

s ulaznim i izlaznim parametrima, te mogunou poboljanja. Dijagram toka jehijerarhijski prikaz procesa koji moe biti openit i detaljan. Openiti se koristi kako bi


6/17


31

se otkrile kritine toke u procesu. Detaljni dijagram toka koristi se da bi se razjasnili

detalji proizvodnog procesa. To je izuzetno koristan alat kod utvrivanja

meuzavisnosti pojedinih faza. Dijagram toka koristimo [16] :

Kad tim poinje uiti proces, kao prvi i najvani ji korak u razumijevanje procesa

Kada smo u potrazi za poboljanjima u procesu

Pri projektiranju poboljanja procesa

Na svakom koraku u poboljanje procesa, kao referenca za postupak izvoenja

procesa

Kod obuke ljudi u procesu

Kod dokumentiranja procesa

Dijagram toka sastoji se od grafikih elemenata koji odreuju neku preceduru u

procesu. Uobiajni grafiki simboli prikazani su na slici 3.:

Slika 3. Grafiki simboli dijagrama toka

.

Sve procedure unutar nekog procesa, i svi procesi unutar neke organizacije trebali bi

biti pokriveni dijagramima toka koji su najbolja uputa na provoenje istih. Na slici 4.

prikazan je proces zavarivanja cijevi. Do sredine 70-tih godina prolog stoljea ova

tehnika je bila relativno malo koritena, ali se uvoenjem dijagrama toka u raunalnu

tehniku sve vie proirila u ostalim granama poslovanja. Danas je gotovo nezamisliv


7/17


32

ijedan proces u ozbiljnoj organizaciji bez dijagrama toka. On definira standardne

procedure i nepotivanje istih smatra se povredom u procesu, to moe izazvati

trajne poslijedice.

Slici 4. Dijagram toka procesa zavarivanja cijevi.


8/17


33

4.2.2 Pareto dijag ram

Pareto metoda je ime dobila po Vilfredu Paretu, talijanskom ekonomistu i sociologu,

poznatog po primjeni matematikih metoda u okviru ekonomske analize. Rodjen je

1848.godine, po struci inen jer, a cijelog iv ota je izuavao matematiku.

Pareto princip, odnosno princip 80/20, koji kae da postoji vitalna manjina i

upotrebljiva veina. 20% uzroka uzrokuje 80% problema, 20% ljudi raspolae sa 80%

cjelokupnog bogatstva. Ili sa aspekta klijenata, 20% klijenata donosi 80% prihoda

nekoj firmi. Koraci u izradi Pareto dijagrama su slijedei:

1. definirati kategorije koje e se pratiti putem dijagrama

2. definirati koji su podaci relevantni. Uobiajno su to: koliina, cijena ili vrijeme

3. definirati koje vrijeme e se analizirati

4. prikupljanje podatka

5. izraunati meuzbrojeve za svaku kategoriju

6. odrediti mjerilo u kojem e se dijagram crtati

7. ucrtati traku sa najveom vrijednosti krajnje lijevo u dijagramu, pa iduu po

vrijednosti do nje i tako do zadnje vrijednosti.

8. izraunavanje postotka za svaku vrijednost, crtanje vertikalne osi u

9. izraunavanje kumulativne sume po kategorijama, poslijednja kumulativna

suma trebala bi dostii 100 %, spojiti toke kumulativnih suma

Slika 5. Pareto dijagram


9/17


34

Kod izrade Pareto dijagrama najbolje bi bilo upotrijebiti vrijednost greke (financijsku)

kao os udjela, kako bi na jednostavan nain prikazali udio vrijednosti greaka u

nastaloj teti [17]. Iz Paretovog principa razvila se ABC analiza koja podatke

razvrstava u tri skupina: A 0 - 80% : podruje najveeg utjecaja; B : 80 -95 % -

podruje relevantnog utjecaja; C: 95-100% - podruje malog utjecaja.

Analiza PARETO ili ABC dijagram nailaze na iroko podruje primjene te metode

u postupcima unapreivanja kvaliteta kako proizvoda tako i procesa rada. Osim to je

vrlo jednostavna, ova se metoda odlikuje visokim stupnjom fleksibilnosti zbog

nezavisnosti od prirode problema i karaktera utjecajnih veliina koje se analiziraju.

Pareto dijagram primjenjiv je u svim sluajevima kvantitativno izraeni h parametara,

ali i u sluajevma kvalitativno izraeni h podataka uz odreena podeavanja modela

[18]. Iako se metoda moe koristiti kao samostalna, ona je najee ulazna ili izlazna

svim ostalim metodama (alata) za poboljavanje kvalitete.

4.2.3 Dijagram rasipanja

Dijagram rasipanja predstavlja grafiki prikaz rezultatat regresijske i korelacijske

analize. Crta se u pravokutnom koordinatnom sustavu s aritmetikim mjerilima na

osima. Dijagram rasipanja u pravokutnom koordinatnom sustavu tokama prikazuje

parove vrijednosti dviju promatranih numerikih varijabli. Pri tome su xi vrijednosti

nezavisne varijable X, a yi vrijednosti zavisne varijable Y. U primjeni dijagrama

rasipanja postoje dva podruja problema, to ovisi o podruju istraiva nja:

- Ovisnost izmeu dviju varijabli (dva skupa podataka), kada neovisna

varijabla X utjee (uvjetuje) veliinu varijable Y. Tada govorimo o regresiji. Pri tome je

neovisna varijabla uzrok, a zavisna posljedica. Cilj regresijske analize je prouavanje

oekivane vrijednosti zavisne varijable na osnovu zadanih nezavisnih varijabla prema

funkciji regresije i standardne greke regresije.

- Ovisnost izmeu dviju varijabli (dva skupa podataka), varijable X i varijable

Y. Tada govorimo o korelaciji. Cilj korelacijske analize je odreivanje snage veze

izmeu varijabli na osnovu koeficijenta korelacije i koeficijenta determinacije .

Kako se radi o vrlo irokoj temi u ovom radu bit e prikazana korelacijska analiza

dijagrama rasipanja. Karakter korelacije utvruje se na osnovu izgleda dijagrama pa

prepoznajemo (slika 6.) pozitivnu, negativnu , krivolinijsku korelaciju.


10/17


35

Slika 6. Vrste korelacijskih odnosa (prema .Kondi: Kvaliteta i metode poboljavanja)

U drugom koraku utvruje se korelacijski koeficijent:

Pri emu je

r - Personov koeficijent linearne korelacije

xix vrijednost varijable

yiy vrijednost varijable


11/17


36

Vrijednosti korelacijskog koeficijenta mogu biti u rasponu od -1 do 1, pri emu e

vrijednosti blie negativnoj jedinici ukazivati na negativnu korelaciju, a one bli e

pozitivnoj na pozitivnu korelaciju. Vrijednosti vrlo bliske 0 ukazivati e na odsutnost

korelacije, a teorijske vrijednosti -1 i 1 na postojanje funkcionalne, a ne korelacijske

veze. Koeficijent determinacije jednak je kvadratu korelacijskog koeficijenta i

predstavlja postotnu zavisnost varijabli. Dijagram rasipanja mogue je izvoditi i za

viezavisne korelacije. etri osnovna koraka u izradi dijagrama rasipanja su:

1. Prikupljanje podataka

2. Crtanje dijagrama

3. Analiza dijagrama

4. Utvrivanje meuovisnosti

Dijagram rasipanja je statistiko-matematiki model pronalae nja veza uzroka

kada na postoje dokazi o funkcionalnim vezama dogaaja. esto se koristi u

kombinaciji sa drugim alatima za poboljavanje kvalitete.

4.2.4 Dijagram uzroka i posljedica

Dijagram uzrok-posljedica je alat koji pomae u identificiranju, sortiranju i

prikazivanju moguih uzroka specifinih problema ili karakteristika kvaliteta. On

grafiki ilustrira odnos izmeu danog izlaza i svih faktora koji utjeu na izlaz. Ovaj

dijagram se vrlo esto naziva i Ishikava dijagram prema njegovom utemeljitelju,

japanskom znanstveniku Kaoru Ishikawi koji je ovaj nain pronalaan ja uzroka

greaka prvi puta primjenio u japanskom brodogradilitu Kawasaki. Vrlo esto emo

uti da dijagram nazivaju i dijagram riblje kosti zbog svog specifinog izgleda.

Ishikava je u svojim razmatranjima utvrdio da u nastajanju greaka postoji 6 velikih

grupa uzroka i nazvao ih 6M: oprema (machine), metoda (method), materijal

(material), ovjek (man power, mind power), mjerenja (measurement), okolina

(Milieu/Mother Nature). Slijedei korak je irenje uzroka koje se esto kombinira sa

tehnikom 5W: gdje, to, kad, tko, zato ( Where, What, When, Who, Why) kako bi se

otkrio korijen uzroka nastalog problema .


12/17


37

Slika 7. Osnovni izgled Ishikawa dijagrama

Kada se na odreenom nivou unoenjem u dijagram iscrpe svi pronaeni uzroci, te

utvrdi loginost svake od grana, prelazi se na analizu podataka:

Identifikacija vjerojatnih (3 - 5) uzroka problema koji se analizira i njihovooznaavanje u dijagramu

Taj postupak, pored usmjeravanja na osnovne uzroke problema, omoguava, u

odreenim sluajevima, iznalaenje linije kritinih uzroka, to je svakako jedan od

znaajnih rezultata Ishikavine metode,

Ishikava dijagram zasebno nije dovoljan za rijeavanje problema - on samo

upuuje na njegove osnovne uzroke i uzrono - posljedine veze. Iz datih razloga je

potrebno prikupljanje podataka radi provjere najznaajnijih (najvjerojatnijih) uzroka irjeavanje problema nekom drugom, odgovarajuom metodom (Pareto ili ABC

dijagram i sl.).

4.2.5. Liste sakupljenih greaka ili ispitne liste

Ispitne liste su obrazac u koji se unosi uestalost neke pojave prema mjestu, vrsti,

vremenu... Podaci se unose na kvantitativnoj ili kvalitativnoj razini. Liste u koje sepodaci unose na kvantitativnoj razini esto se nazivaju i liste prebrojavanja.


13/17


38

Upotrebljava se na mjestima gdje se promatrana pojava moe lako utvrditi od strane

prebrojaa. Ispitne liste grade se pomou 5W pitanja: tko, to, gdje, kad, zato

(who, what, where, when, why). Postoje razliiti tipovi ispitnih lista, a u ovom lanku

bit e nabrojene dvije.

Ispitne liste za provjeru oblika vjerojatnosti procesa

Ove liste koriste se za provjeru distribucije dobivenih vrijednosti. Kod kreiranja ovog

tipa listi vrlo je vano da se unaprijed moe predvidjeti u kojem e rasponu vrijednosti

dolaziti, kako bi se lista konstruirala na pravilan nain. Na slici 8. prikazana je jedna

takva lista za kontrolu mjere izradtka. Ovakav tip liste automatski gradi i histogram,

ali nam pokazuje i koliko proizvoda je ispravno, a koliko je kart, to su ujedno i

kvalitativni, ali i kvantitativni podaci.

Slika 8. Ispitna lista mjere 90H7

Iz liste se vidi kako je rad podijeljen u tri smjene. Ukupno je u tri smjene izraeno

90 komada osovine, na kojoj je jedna od dimenzija 90H7. Analizom se lako mo e

utvrditi da su u prvoj smjeni gotovo svi izraeni komadi imali zadovoljavajuu mjeru.

U drugoj smjeni broj tonih komada opada, dok je treoj vei od onih ispravnih.

Takoer se moe vidjeti da broj komada ispod zadane tolerancije vei, nego onaj

iznad. ak i ovako kratko razmatranje dovodi do zakljuka da rad u treoj smjeni nije

15

14

13

12

11

10

9 x x x

8 x x x x

7 x x x x x x

6 x x x x x x x x

5 x x x x x x x x x x

4 x x x x x x x x x x x

3 x x x x x x x x x x x x x

2 x x x x x x x x x x x x x x x x

1 x x x x x x x x x x x x x x x x x x

S3 11 14 27 1 1 1 1 2 1 2 2 1 3 3 1 1 1 1 1 1 1

S2 12 19 31 1 1 2 2 2 1 1 2 1 5 3 4 2 2 1 1 -

S1 3 31 34 1 2 5 6 6 6 3 3 1 1 - -

6 64 9 2 3 5 5 6 7 9 1 8 9 7 6 4 3 2 2 1 1

90

Ispitni l ist mjere 90H7 (mm)

90, 050 90, 055 90, 060 90, 065 90, 070 >90, 07090, 020 90, 025 90, 030 90, 035 90, 040 90, 045< 89, 980 89, 980 89, 985 89, 990 89, 995 90, 005 90, 010 90, 015


14/17


39

zadovoljavajui, te da treba pogledati dolazi li moda do preranog istroenja otrice

noa zbog smanjenja mjere..

Ispitni list za utvrivanje mjesta nepravilnosti

Ovim tipom ispitne liste moe se lako utvrditi koji proces prouzrokuje najvei broj

nepravilnosti. Na slici 9. prikazan je list koji utvruje greke po odjelima. Ovakav tip

liste je kvantitativan, i ukazat e da neki od procesa treba poboljanje, ali ne i njegov

smjer.

Jedna od vrlo estih ispitnih listova je tkz. Zavrna ispitna lista, kojom se utvruje

jeli neki proizvod izraen prema uputama i jesu li zadovoljeni svi traen i parametri.

Obino se koristi u procesima sa mnogo koraka, kako bi podsjetila izvoaa to sve

treba odraditi.

Slika 9. Ispitni list: Utvrivanje mjesta nepravilnosti

4.2.6 Histogram

Histogram je stupasti grafiki prikaz uestalosti pojavljivanja vrijednosti odreenog

parametra procesa. Iz njega se dobije oblik razdiobe procesa, a ako su zadane

granine vrijednosti procesa mogu se odrediti i udjeli nesukladnih proizvoda/usluga

prema propisanim zahtjevima. Podatke dobivene u ispitivanju/kontroli poredamo urazrede odreene veliine, na temelju kojih emo dobiti i frekvencije razreda. Ako


15/17


40

veliinu razreda pretvorimo u veliinu pravokutnika unutar koordinatnog sustava dobit

emo dijagram prikazan na slici 10.

Slika 10 . Histogram (prema prodacima za Ispitna lista mjere 90H7)

Ovakav dijagram nazivamo histogramom te nam on grafiki predouje uestalostpojavljivanja neke pojave u procesu. Poseban oblik histograma je kumulativni

histogram u kojem se frekvencije prethodnih razreda pribrajaju te vrijednost pokazuje

broj vrijednosti koje su manje ili jednake vrijednosti s osi x.

Jedna od najznaajnijih karakteristika kojima odreujemo izgled histograma je

svakako veliina razreda. Ona se odreuje tabelarno ili nekom od formula npr:

ili

Postupak odreivanja irine razreda osobito je znaajan kod velikog broja

podataka.

4.2.7. Kontrolne karte

Kontrolne karte poznate su kao karte ponaanja procesa ili Shewhartove karte po

njihovom izumitelju. Od poetka primjene, koji see u daleku 1920. godinu u Bellovim


16/17


41

laboratorijima, do danas ove karte se nisu bitnije izmjenile i jedan su od najznaajnijih

alata u kontroli procesa. Kontrolna karta je u prvom redu slika procesa [20], te nam

pokazuje kako se kontrolirana znaajka kree u vremenu, tj. kree li se proces unutar

zadanih granica. Prilikom analiziranja procesa bitno je odgovoriti na pitanja :

Zato se dogodio otklon procesa

Kako podesiti centriranost procesa

Osnovne mogunosti ovog alata mogu se opisati kao:

- upravljanje kvalitetom procesa rada na bazi

prostorne i vremenske slike stanja, promjena i tendencija kvalitete sadra nih na

kontrolnoj karti;

- kontrola kvaliteta proizvoda u pojedinim fazama proizvodnje, fazi pripreme i fazi

zavretka;

- stabilizacija procesa na osnovu otkrivanja nedoputenih faktora i njihovog

iskljuivanja iz toka procesa;

- analiza tonosti i stabilnosti procesa rada;

- kvalitativno usavravanje tehnolokih procesa rada;

- analiza greaka obrade u toku odvijanja tehnolokih procesa;

- primjena u svim fazama nekog procesa i svim veliinama proizvodnje osim u

pojedinanoj

Konstrukcija kontrolne karte vrlo je jednostavna. Na os x nanose se vremenski

intervali kontrole ili jedinice kontrole, dok se na y os nanose oekivane vrijednosti

kontrole (mjerenja). Povuku se gornja i donja kontrolna granica (vrijednosti

doputenih tolerancija), te sredinja linija. Na ovaj nain konstrukcija karte je

zavrena.

Analizom podataka dobiti emo ve prije spomenutu sliku procesa, ali i odgovor napitanje je li proces pod kontrolom. Na proces pod kontrolom utjeu samo sluajni

faktori, dok na proces koji nije pod kontrolom utjeu sistemski faktori [21] .

Kontrolne karte dijelimo u tri grupe:

1. kontrolne karte koje prate mjerljive karakteristike

2. kontrolne karte koje prate atributivne karakteristike3. specijalne kontrolne karte


17/17


Documents

Upotreba alata poboljsavanja