unosimo u na organizam gradi nas i mijenja, a o tome to smo .Kroni ne upalne bolesti crijeva

  • View
    212

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of unosimo u na organizam gradi nas i mijenja, a o tome to smo .Kroni ne upalne bolesti crijeva

Ljiljana Ban, ing. preh. tehnologije Marina Milanovi, mag. nutricionizma

Dubrovnik, 2015.

Sve to putem prehrane unosimo u na organizam gradi nas i mijenja, a o tome to smo unijeli ovisi naa snaga, nae zdravlje i na ivot:

Kronine upalne bolesti crijeva

Upalne bolesti crijeva najee karakterizira upala crijeva ili cijelog probavnog trakta te moe

uzrokovati uestale greve i proljev. Mogu se javiti i drugi simptomi kao na primjer: krv i sluz

u stolici, mravljenje, nadutost, gubitak apetita ali i dovesti do ozbiljnih komplikacija bolesti.

U ovu skupinu ubrajamo dvije glavne bolesti a to su Chronova bolest i ulcerozni kolitis. Obje

navedene bolesti karakterizirane su remisijama i recidivima te ih je ponekad teko razlikovati.

Najea je uestalost u dobi od 15-35 godina ali mogu se javiti u bilo kojoj ivotnoj dobi, u

oba spola. Chronova bolest je neto ea u ena dok je ulcerozni kolitis podjednako

zastupljen u oba spola. Uestalost pojave Chronove bolesti je 1:1500 (jedan oboljeli na 1500

zdravih) dok je uestalost ulceroznog kolitisa 1:1000 (1 oboljeli na 1000 zdravih). Ove bolesti

smatraju se bolestima dananjice i zapadne civilizacije.

Uzroci nastanka kroninih upalnih bolesti crijeva

Mikroorganizmi, bakterije i virusi

Pojedini mikroorganizmi ili sastojci hrane mogu biti poticajni faktori koji mogu pokrenuti

imunoloke reakcije u tijelu koje poinje luiti faktore upalnih tvari (citokine) koji se smatraju

odgovornima za razvoj kronine upalne bolesti crijeva. Od mikroorganizama spominju se:

Mycobacterium tuberculosis, E.Coli, Cytomegalo virus itd. Navedeni mikroorganizmi ne

podravaju kroninu upalnu bolest crijeva ve je samo potiu i time mogu pokrenuti

imunoloke promjene u tijelu.

Genetske nasljedne osobine

Postoje znanstveni dokazi o genetskoj povezanosti oboljelih s Chronovom bolesti i

ulceroznim kolitisom. Dokazan je gen NOD/CARD 15 koji je smjeten na 16 kromosomu i

koji se smatra odgovornim za Chronovu bolest. Dokazana je i povezanost ulceroznog kolitisa

i postojanja HLA-DR 2 kao i HLA DR 1 DQw 5 gena kod Chronove boesti. Poticanje,

irenje i podravanje upalne bolesti crijeva mogu osim mikroorganizama izazvati puenje,

stres i neki lijekovi (antireumatici -Voltaren, Ketonal, Ibuprofen i slini).

Slika: Kristalna struktura gena HLA DR 2

Pravilna prehrana - moe biti jedino terapijsko sredstvo u lijeenju akutnog stanja

bolesti

Pristup pacijentu je individualan, to znai da ne postoji univerzalna dijeta za sve oboljele.

Hranu bi trebalo birati prema vlastitim tjelesnim reakcijama i iz prehrane izbaciti one

namirnice koje uzrokuju pogoranje bolesti. Poeljno je pridravati se korisnih savjeta :

uzimati vie manjih obroka, svaka tri do etiri sata

iz prehrane izbaciti masna, prena i pohana jela

smanjiti unos jednostavnih ugljikohidrata (rafiniranih eera)

izbjegavati voe s visokim udjelom eera (ananas, groe, lubenica, suho voe)

izbjegavati namirnice s visokim udjelom vlakana (mekinje, ra, kelj, poriluk) jer

vlakna mogu biti uzrokom greva, plinova i proljeva

nainom pripreme hrane odstranjuju se grubi sadrajni sastojci (celuloza) i

neprobavljeni ostaci

smanjiti unos mlijeka, a poveati unos fermentiranih mlijenih proizvoda

piti dovoljno tekuine

Osnovne preporuke

- prehrana mora biti energetski izdana s visokim sadrajem kvalitetnih

bjelanevina kao i s umjerenim koliinama nezasienih masnoa (visoko vrijedna

biljna ulja)

- margarin i maslac konzumirati u umjerenim koliinama

- preporuen je energetski unos od 35- 40 kcal/kg tjelesne teine

- preporuen je dnevni unos proteina od 1-1,5 g/kg tjelesne teine

- posebnu panju treba obratiti na unos mikronutrijenata (vitamina i minerala)

- probava i apsorpcija masti nije poremeena a oboljelima se stanje popravlja

slijedi li se dijeta s niskim udjelom jednostavnih eera te konzumacija

hipoalergenih dijeta

Omega- 3 masne kiseline

Povean unos omega - 3 masnih kiselina prehrambena je mjera koja moe znatno utjecati na

zdravlje. Omega - 3 masne kiseline opisuju se kao dragocjene masnoe zbog povoljnog

uinka na krvoilni sustav .tite srce i krvne ile snienjem razine triglicerida, modulacijom

upale i antiaritmijskim djelovanjem. Glavni prehrambeni izvori omega - 3 masnih kiselina su

plava riba (sardine, skua, tuna, inuni ), riba iz hladnih mora (haringa, losos), alge,

zooplankton i plodovi mora te sjemenke i oraasti plodovi. Vrijedan izvor omega - 3 masnih

kiselina u prehrani modernog ovjeka su i dodaci prehrani koji sadre proieno i

koncentrirano riblje ulje .

Dokazani viestruki uinci

Uinak omega-3 masnih kiselina na koronarnu bolest srca dokazan je brojnim istraivanjima

provedenim na ivotinjama, kulturi stanica i ljudima (klinika istraivanja). Rezultati su

potvrdili da dugolanane omega - 3 masne kiseline (EPA i DHA) imaju slijedee uinke:

antiaritmijski uinak - prevencija ventrikularne tahikardije i fibrilacije te iznenadne

smrti

antitrombotski uinak - smanjenje reaktivnosti trombocita, umjereno produljenje

vremena krvarenja, smanjenje viskoziteta krvi i smanjenje koliine masnoa u krvi

nakon obroka

usporavaju rast aterosklerotskog plaka - smanjuju sintezu citokina i mitogena,

adhezijskih stanica, te inhibiraju proliferaciju glatkih miinih stanica

poboljavaju funkcije ilnog endotela - poveanim oslobaanjem duikova oksida i

prostaglandina potiu irenje krvnih ila i sniavaju povieni krvni tlak

hipolipidemijski uinak - sniavaju koncentraciju triglicerida i VLDL kolesterola

(jako smanjene gustoe) te smanjuju postprandijalnu lipemiju

antihipertenzivni uinak - smanjuju povieni krvni tlak

Dijeta kod upalnih bolesti crijeva Karakteristike dijete Preporuuju se lako probavljive namirnice. Hrana se priprema kuhanjem, laganim pirjanjem,

u pari, bez upotrebe otrih, nadraujuih zaina, bez zaprke i prenja. U akutnoj fazi bolesti

potrebno je smanjiti koliinu hrane bogate vlaknima. Izbjegavati hranu koja moe izazvati

uestalost stolica poput svjeeg voa i povra, suhih ljiva, umjetnih sladila i kofeinskih

napitaka. Hrana bogata laktozom kod nekih bolesnika moe izazvati probleme. Nakon

smirivanja akutnih simptoma u prehranu se ukljuuje kuhano i pasirano voe, zobena kaa,

bijelo pilee i puree meso, riba, protisnuti kuhani krumpir, ria, tjestenina, bijeli prepeenac.

Ponekad je potrebno iskljuiti i namirnice koje su dozvoljene ukoliko smetaju bolesniku.

Enteralna nutritivna potpora peroralnim putem (500- 1000 kcal/dan) ili nono hranjenje putem

sonde preporuuje se kao potporna terapija kod svih pothranjenih bolesnika kao i u svih

bolesnika s povienim rizikom za nastanak malnutricije i ulazi u sastav ukupne energijske

vrijednosti.

Namirnice Preporuuje se Preporuuje se u malim koliinama

Ne preporuuje se

JUHE Nemasne juhe od mesa (goveeg, pileeg), juhe od pasiranog povra, riblje juhe, juhe od rie, krupice, sluzave juhe

Masne juhe, industrijske gotove juhe, juha od suhog mesa, juhe od povra koje je zabranjeno

MESA Nemasno mlado meso (puretina, piletina, teletina, junetina, kuni, janjetina)

Purea prsa u ovitku Dimljena mesa, salame i trajne kobasice, patete, mesne konzerve, masno crveno meso, divlja

RIBA Morska i rijena bijela riba: osli, krpina, pastrva bez koe

Tuna, skua, losos Rakovi, dagnje

JAJA Tvrdo kuhana jaja Prena jaja MLIJEKO I MLIJENI

PROIZVODI

Posni svjei sir, jogurt, acidofil, bioaktiv, sojino mlijeko, sojin sir (tofu)

Obrano mlijeko (manje masno)

Punomasno mlijeko, zreli, masni sirevi, sir dimljeni, mlijene masti

KRUH I ITARICE

Bijeli, odstajali kruh, dvopek, tjestenina, ria, kukuruzna i penina krupica i brano

Svjei, vrui kruh i pecivo, dizana tijesta, zob, mekinje, jeam, ra, sezam

POVRE I SALATE

Kuhano povre (krumpir, pinat, blitva, mrkva, tikvice, rajica, mlada cikla) bez koe

Ako se dobro podnose dozvoljeni su protisnuti mladi graak, grah i mahune i mlada zelena salata- sitno nasjeckana

Paprika, kupus, krastavci, kelj, crveni luk, poriluk, cvjetaa, brokula, korabica, radi, matovilac, gljive, kukuruz, rotkvice, bundeva, patlidan, enjak Ukiseljeno i konzervirano povre

MASNOE Maslinovo, suncokretovo i laneno ulje, margo light, ulje repice

Svinjska i guja mast, majoneza, maslac, vrhnje

SLASTICE Krupica, ria, puding na obranom mlijeku, med, marmelada, biskvit, kolai od rie i krupice, Petit beure keksi, palainke

Kolai s kremom, okolada, kakao, sladoled, savijae i lisnata tijesta

VOE Kuhano voe (kompoti), kaice od voa (jabuka), oguljeno voe (breskve, marelice, banane, avokado, borovnice) Procijeeni sok od narane, grejpa, limuna i mandarine

Neoguljeno, nedozrelo i kiselo voe, groe, smokva, ljiva, vinja, trenja, jagoda, malina, ananas, lubenica, orah, badem, ljenjak

PIA Sokovi od dozvoljenog voa i povra( bez dodanih eera), voni i biljni ajevi, negazirane mineralne vode

Sva gazirana pia i mineralne vode, jaki ajevi, kava i sva alkoholna pia

ZAINI Limunov sok, blagi jabuni ocat, sol

Crveni luk, enjak, alkoholni ocat, senf, hre