1

UNIVERZITET U SARAJEVU

ŠUMARSKI FAKULTET

KOMISIJA ZA PRIPREMU PRIJEDLOGA ZA IZBOR NASTAVNIKA SVIH ZVANJA ZA NAUČNU OBLAST "UREĐIVANJE ŠUMA I URBANOG ZELENILA"

Sarajevo, 10. 01. 2018. godine

VIJEĆU ŠUMARSKOG FAKULTETA U SARAJEVU

Odlukom Vijeća Šumarskog fakulteta u Sarajevu (broj 01/6-4373/17 od 14. 12. 2017. godine), imenovana je Komisija za pripremu prijedloga za izbor nastavnika svih zvanja na naučnu oblast "Uređivanje šuma i urbanog zelenila" na Šumarskom fakultetu u Sarajevu u sastavu:

1. dr. sci. Zoran Maunaga, redovni profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banja Luci, oblast "Uređivanje šuma", predsjednik;

2. dr. sci. Pande Trajkov, redovni profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta "Sv. Kiril i Metodij" u Skoplju, oblast "Uređivanje šuma", član i

3. dr. sci. Mirza Dautbašić, redovni profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, oblast "Zaštita šuma i urbanog zelenila", član.

Na Konkurs za izbor nastavnika svih zvanja na naučnu oblast "Uređivanje šuma i

urbanog zelenila", koji je objavljen u javnom glasilu "Nezavisne novine" i na web stranici Šumarskog fakulteta u Sarajevu, dana 03. novembra 2017. godine, se prijavila jedna kandidatkinja: dr. sci. Azra Čabaravdić, vanredni profesor na Šumarskom fakultetu u Sarajevu za naučnu oblast "Uređivanje šuma i urbanog zelenila".

Dopisom broj 01/1-1471/17 od 24. 11. 2017. godine Sekretar Fakulteta je potvrdio da je prijava dr. sci. Azre Čabaravdić blagovremena i u skladu sa uvjetima utvrđenim konkursom. Kandidatkinja se prijavila za izbor u naučno-nastavno zvanje – redovni profesor za naučnu oblast "Uređivanje šuma i urbanog zelenila".

Komisija je analizirala prijavu Kandidatkinje i o tome podnosi sljedeći

I Z V J E Š T A J

1. BIOGRAFSKI PODACI

Dr. sci. Čabaravdić Azra, diplomirani inžinjer šumarstva, vanredni profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu, na naučnoj oblasti Uređivanje šuma i urbanog zelenila, rođena je 1964. godine u Visokom. Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u Visokom. Dobitnik je Zlatne značke „Ognjen Prica“ za odličan uspjeh u osnovnoj i srednjoj školi. Šumarski fakultet završila je u Sarajevu 22.10.1990. godine, odbranivši diplomski rad pod naslovom “Varijabilnost različitih provenijencija ariša u pogledu prirašćivanja na oglednoj plohi Batalovo Brdo u Rakovici kod Sarajeva”.

Radni angažman započela je u Šumskoj upravi u Visokom 1994 godine. U periodu od 1995. do 1996. radila je u „Bosna-furnir“ d.j.l. u Visokom, te kao vanjski saradnik u Mješo-vitoj srednjoj školi «Hazim Šabanović» u Visokom. Godine 1996. birana je za asistenta na Katedri za uređivanju šuma Šumarskog fakulteta u Sarajevu na predmet Šumarska biometrika.

2

Postdiplomski studij iz oblasti “Uređivanje šuma na tipološkim osnovama” na Šumar-skom fakultetu Univerziteta u Sarajevo pohađala je u periodu 1998-2000 godine. Magistarski rad pod naslovom “Optimizacija u inventuri šuma - primjena novih modela u načinu izbora uzorka iz populacije” uz mentorstvo prof. Dr. Nikole Lukića sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, odbranila je 18.02.2002. godine na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, i time stekla zvanje magistra iz oblasti «Uređivanja šuma na tipološkim osnovama». U zvanje višeg asistenta na nastavni predmet “Šumarska biometrika” izabrana je 04.07. 2002. godine.

Doktorsku disertaciju pod naslovom:”Efficent estimation of forest attributes with k NN” uz mentorstvo prof. Dr. Dr. H. C. Dietera Pelza odbranila je 02.07.2007. godine na Fakultetu za šumarstvo i okolišne nauke Albert-Ludwigs Univerziteta u Frajburgu (Njemačka).

U nastavno-naučno zvanje docenta za naučnu oblast Uređivanje šuma i urbanog zelenila na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu izabrana je 30.01 2008. god. (Odluka Senata Univerziteta br. 01-I-253/08).

U nastavno-naučno zvanje vanrednog profesora za naučnu oblast Uređivanje šuma i urbanog zelenila na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu izabrana je 29.02. 2012.. god. (Odluka Senata Univerziteta, br. 01-34-91-18/12) i u tom zvanju se nalazi i danas, kao stalno zaposlena na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

2. DOSADAŠNJE NAUČNO, STRUČNO I PEDAGOŠKO OBRAZOVANJE

Kandidatkinja je boravila na više visokoškolskih institucija radi daljeg usavršavanja u oblasti uređivanja šuma i u razvoju studijskih programa u Švicarskoj (ETH Katedra za uređivanje šuma Cirih, Španiji (Univerzitet Lleida), Italiji (Univerziteti Firenza i Padova),

Njemačkoj (Univerziteti u Frajburgu, Erlangenu i Eberswaldu) i Norveškoj (Univerzitet Aas). Uspješno je završila nekoliko edukacijskih programa: (1) Rural development planning.

OHR Bosnia and Herzegovina, Koninklijk Instituut voor de Tropen Netherlands, Vitez, June-July 1999, (2) International Summer School “Forestry, Markets and Society” “Management and Transformation of degraded and secondary forests”, Albert-Ludwigs University Freiburg July 2002, (3) Learning and Instructions in Higher Education: Planning and Methods of Teaching. Seminar for university staff, Albert-Ludwigs Univerzitet, Didactic faculty, Albert-Ludwigs University Freiburg, Karlsruhe and Konstanz, Germany, July 2003 i (4) Management of Education and Learning. Boshman project Norwegian School of Management, BI/University Oslo and universities: Banja Luka, Sarajevo, Tuzla, Mostar, Beograd, Tirana 2003/2004) te učestvovala na savjetovanjima o reformi visokog obrazovanja Univerziteta u Sarajevu.

Kandidatkinja se aktivno služi engleskim, a pasivno njemačkim jezikom. 3. ANGAŽOVANOST U NAUČNO-ISTRAŽIVAČKIM I STRUČNIM PROJEKTIMA

Do izbora u nastavno-naučno zvanje vanrednog profesora, Kandidatkinja je učestvovala u više internacionalnih (TEMPUS, DAAD FORESTEP, DAAD SP BiH, NORAGRIC) i domaćih naučno-istraživačkih i stručnih projekata (“Državna inventura šuma – Bosna i Hercegovina”, “Šumska biomasa- potencijalni izvor obnovljive energije u Bosni i Hercegovini”, «Kontrola ispravnosti postavljanja klopki sa feromonima za potkoranjake smrče na području FBiH»; «Izrada novih i dopuna postojećih tablica taksacionih elemenata za privredno najznačajnije vrste drveća u FBiH») i studija ("Obilaznica Sarajevo - Studija uticaja na okoliš"; “Zaštita izvorišta vode za piće Slapnica, općina Velika Kladuša”; “Zaštita

3

izvorišta vode za piće Kvrkulja, Dabrovine I I Dabrovine II - općina Velika Kladuša”; “Autocesta u Koridoru Vc”).

Bila je koordinator je stručnog tima za izradu studije „Obrazovanje, istraživanje i razvoj u šumarstvu“ Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Učestvovala je u Projektu Druge nacionalne inventure šuma u BiH kao lokalni ekspert za Šumarsku statistiku. Koautor je publikacije u pripremi pod nazivom „Stanje šuma i šumskih zemljišta u BiH nakon provedene druge inventure šuma na velikim površinama u periodu 2006. do 2009. godine“ gdje je autor poglavlja „BiH šume u međunarodnom upoređenju“.

Bila je učesnik u projektu „Održavanje šumskih kamionskih puteva u šumsko-privrednim područjima Kantona Sarajevo, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo i KJPZGŠ „Sarajevo-šume“, Sarajevo, 2011.

Učestvovala je u projektu „Izrada zapreminskih i sortimentnih tablica bukve izdanačkog porijekla kao naučnih uporišta za planiranje gazdovanja izdanačkih šuma bukve u Federaciji BiH“ Federalnog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

U okviru međunarodnog projekta PRIFORT (Research into the organisation of private forest owners associations in the Western Balkan region) kandidatkinja je učestovala u dijelu statističke analize i pripreme publiciranja rezultata projekta.

Kandidatkinja je 2011. godine imenovana za nacionalnog predstavnika u COST Action FP1001: „Improving Data and Information on the Potential Supply of Wood Resources: A European Approach from Multisorce National Forest Inventories (USEWOOD)“.

4. DOPRINOS INSTITUCIONALNOM RAZVOJU ŠUMARSKOG FAKULTETA U SARAJEVU

Kroz svoj angažman na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, dr. sci. Azra Čabaravdić je nastojala da permanentno doprinosi njegovom institucionalom razvoju. U okviru međunarodne saradnje aktivno je radila na promociji Šumarskog fakulteta kroz prezentacije promotivnog, naučnog i stručnog karaktera. Učestvovala je na brojnim domaćim i inostranim naučnim i stručnim skupovima (kongresima, simpozijima, konferencijama i radionicama) (Simpoziji poljoprivrede, veterinarstva, šumarstva i biotehnologije u Neumu, Bihaću i Travniku; Third International Balkan Botanical Congress – Sarajevo; International Neighbors Conference – Firence; 5th International Congress of the ESSC-Italy; CR9 Mountain hydrology and climatology – Vienna Austria; Regional Workshop On Watershed Management – Megeve France; “EUROSOIL” Symposium – Freiburg, Germany; FORNET Forest Marketing – Kladanj, FORESTEP Modern tools in forest inventory – Igman; Education Management Research & Training Project for Bosnia and Herzegovina Boshman Training Project – Sarajevo, Beograd; FAO and DAAD-BiHSP seminari; 6th EARSeL SIG LU/LC & 2nd EARSeL LULC/NASA LCLUC Workshop, Prag; The Creation of Forest Database and Standards (Forest Fire Fighters Training Center – Izmir 2017) te na savjetovanjima o reformi visokog obrazovanja Univerziteta u Sarajevu. Aktivno je učestvovala u reformi nastavnog procesa na Šumarskom fakultetu i njegovom prilagođavanju zahtjevima Bolonjskog procesa. Nadalje, aktivno je učestvovala u internim Komisijama za razvoj i unapređenje nastavnih planova i programa na Fakultetu.

4

U prethodnom periodu je obavljala nekoliko rukovodećih funkcija na Fakultetu. U periodu 2007.-2010. god. obavljala je funkciju Prodekana za nastavu na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Od 2007. do 2012. god., obavljala je dužnost šefa Katedre za Uređivanje šuma i urbanog zelenila. Bila je član je Upravnog odbora Šumarskog fakulteta Bila je član Redakcionog odbora časopisa Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 5. PREGLED BIBLIOGRAFSKIH JEDINICA KANDIDATKINJE

5.1. Objavljenih do izbora u nastavno-naučno zvanje vanredni profesor

A. Naučne knjige, univerzitetski udžbenici, monografije:

1. ČABARAVDIĆ, A. (2012): Planiranje eksperimenata u biotehničkim naukama, univerzitetski udžbenik, str. 1-190. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

2. GLÜCK, P., AVDIBEGOVIĆ, M., ČABARAVDIĆ, A., NONIĆ, D., PETROVIĆ, N., POSAVEC, S., STOJANOVSKA, M. (2011): Private forest owners in the Western Balkans – Ready for the Formation of Interest Associations. European Forest Institute. p. 234. Monografija.

3. JOVANOVIĆ, B., GURDA, S., MUSIĆ, J., BAJRIĆ, M., LOJO, A., VOJNIKOVIĆ, S., ČABARAVDIĆ, A. (2005): Šumska biomasa – Potencijalni izvor obnovljive energije u Bosni i Hercegovini. Posebna izdanja 19. Šumarski fakultet Univerziteta Sarajevo.

B. Naučni radovi

4. ČABARAVDIĆ, A., PELZ, R. D., CHIRICI, G., KUTZER, C., ĆATIĆ, E., DELIĆ, H. (2011): Weighted functions in the k-nn estimates of growing stock in high forest in Bosnia. Works of the Faculty of Forestry, University of Sarajevo. No. 2, 2011 (15-29).

5. ČABARAVDIĆ, A., AVDIBEGOVIĆ, M., KADRIĆ, N., MARIĆ, B., DELIĆ, S., PEZDEVŠEK MALOVRH, Š. (2011): A typology of private forest owners in Bosnia - Herzegovina based on different clustering methods. Works of the Faculty of Forestry, University of Sarajevo. No. 2, 2011 (45-58).

6. ČABARAVDIĆ, A., TREŠTIĆ, T., MUJEZINOVIĆ, O. (2011): Procjena prostorne rasprostranjenosti oštećenja šuma na bazi daljinske detekcije. Naučna konferencija Šume indikator kvaliteta okoliša. ANU BiH.

7. MUJEZINOVIĆ, O., ČABARAVDIĆ, A., TREŠTIĆ, T., DAUTBAŠIĆ, M. (2011): Zdravstveno stanje urbanog drveća Sarajeva s posebnim osvrtom na štete od snijega. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. No. 1. Str. 101-110.

8. PETROVIĆ, N., ČABARAVDIĆ, A. (2010): Outlook for the Formation of Private Forest Owners’ Associations in the Western Balkan region. Forest Policy and Economics in Support of Good Governance. EFI Proceedings No. 58, 2010, p. 63-74.

9. GLÜCK, P., AVDIBEGOVIĆ, M., ČABARAVDIĆ, A., NONIĆ, D., PETROVIĆ, N., POSAVEC, S., STOJANOVSKA M. (2010): The preconditions for the formation of private forest owners' interest associations in the Western Balkan Region. Forest Policy and Economics, Volume 12, Issue 4, April 2010, Pages 250-263.

5

10. ČENGIĆ, I., ČABARAVDIĆ, A., KRAIŠNIK, V. (2009): Dinamike teških metala u tlima dvije planinske regije južno od Sarajeva. Acta biologica Iugoslavica – serija A: Zemljište i biljka. Vol. 58, br. 2, str. 93 - 106.

11. BALLIAN, D., MUJANOVIĆ, E., ČABARAVDIĆ, A. (2009): Varijabilnosti običnog bora (Pinus sylvestris l.) u pokusu provenijencija Glasinac – Sokolac (Bosna i Hercegovina). Šumarski list br. 11-12, CXXXIII, str. 577-588.

12. BALLIAN, D., GURDA, S., ČABARAVDIĆ, A., SULEJMANOVIĆ, A. (2009): Preliminarni rezultati osržavanja ariša (Larix spp.) na pokusnoj plohi Batalovo brdo kod Sarajeva. Naše šume – Časopis za unapređenje šumarstva, hortikulture i očuvanja okoline, Sarajevo, No 16-17, godina VIII, str. 3-12.

13. ČABARAVDIĆ, A., IBRAHIMSPAHIĆ, A. (2008): Analiza procjena nadzemne biomase u mješovitim šumama bukve, jele i smrče u jugoistočnoj Bosni na bazi daljinske detekcije za različite nivoe – International Scientific Conference „Forestry Science Between Economy and Society Demands“, Book of Abstracts, Sarajevo, 2008.

14. SOKOLOVIĆ, DŽ., PIČMAN, D., POTOČNIK, I., ČABARAVDIĆ, A., BAJRIĆ, M. (2008): Širina prosjeke za put na različitim nagibima terena. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. No. 1. Str. 111-121.

15. ČENGIĆ, I., ČABARAVDIĆ, A. (2008): Burnt soils and proposal of their position in national classification. EUROSOIL 2008, University of Natural Resources and Applied Life Scineces (BOKU), Vienna, Austria, Book of Abstracts, 2008. – pp. 170-171.

16. BALIĆ, B., ČABARAVDIĆ, A., IBRAHIMSPAHIĆ, A., LOJO, A. (2008): “Diametar and height structures in even aged stands of Black pine (Pinus nigra Arn.) on carbonate substrate in Bosnia”. – International Scientific Conference „Forestry Science Between Economy and Society Demands“, Book of Abstracts, Sarajevo, 2008.

17. GLÜCK, P., AVDIBEGOVIĆ, M., ČABARAVDIĆ, A. (2008): Formiranje asocijacija privatnih šumoposjednika u Bosni i Hercegovini – International Scientific Conference „Forestry Science Between Economy and Society Demands“, Book of Abstracts, Sarajevo, 2008.

18. IBRAHIMSPAHIĆ, A., ČABARAVDIĆ, A., BALIĆ, B., LOJO, A. (2008): Debljinska i visinska struktura jednodobnih zasada crnog bora (Pinus nigra Arn.) na karbonatnim supstratima u Bosni – International Scientific Conference „Forestry Science Between Economy and Society Demands“, Book of Abstracts, Sarajevo, 2008.

19. ČABARAVDIĆ, A. (2007): Procjena prostorne distribucije šumskog sklopa pomoću terenskih observacija i daljinske detekcije. Peti simpozij poljoprivrede, veterinarstva, šumarstva i biotehnologije. Knjiga kratkih sadržaja. Travnik/Vlašić. 18-20. oktobar 2007. Str. 193.

20. DAUTBAŠIĆ, M., MUJEZINOVIĆ, O., TREŠTIĆ, T., ČABARAVDIĆ, A. (2007): Istraživanje ispravnosti primjene metode klopki sa feromonima za kontrolu i suzbijanje potkornjaka Ips typographus L. i Pityogenes chalcographus L. na području Federacije Bosne i Hercegovine. Peti simpozij poljoprivrede, veterinarstva, šumarstva i biotehnologije. Knjiga kratkih sadržaja. Travnik/Vlašić. 18-20. oktobar 2007. Str. 187.

6

21. ČENGIĆ, I., ČABARAVDIĆ, A., BIJEDIĆ, A. (2007): Factors of risk of soil erosion in river Tinja watershed. 5th International Congress of the ESSC – European Society for Soil Conservation, from 25 to 30 June 2007 in Palermo, Italy. ISBN 987-88-9572-09-2. Str.134.

22. ČENGIĆ, I., BAŠAGIĆ, M., SKOPLJAK, F., ČABARAVDIĆ, A. (2006): Watershed areas and the source Bošnjaci Characteristics. Geophysical Research Abstracts, Vol. 8, 02864, 2006. Sref-ID:1607-7962/gra/EGU06-A-02864©European Geosciences Union 2006. http://www.cosis.net/abstracts/EGU06/02864/EGU06-J-02864.pdf

23. BALLIAN, D., ČABARAVDIĆ, A. (2005): Međupopulacijska varijabilnost nekih morfoloških svojstava obične jele (Abies alba Mill.) iz središnje Bosne. Radovi Šumarskog instituta Jastrebarsko: 40 (1). Str. 5-18.

24. ČABARAVDIĆ, A., KUŠAN, V., ČENGIĆ, I. (2004): Monitoring šumskih resursa – primjena satelitskih snimaka. II Simpozij poljoprivrede, veterinarstva, šumarstva i biotehnologije - Bihać. Abstrakt. Str. 151.

25. ČABARAVDIĆ, A., SENDIĆ, I. (2004): Troškovi taksacionih snimanja u inventuri šuma na velikim površinama. II Simpozij poljoprivrede, veterinarstva, šumarstva i biotehnologije - Bihać. Abstrakt. Str. 135.

26. ČENGIĆ, I., ČABARAVDIĆ, A. (2004): An influence of underground fire in some physical characteristics in the northeast coal mining area in Bosnia and Herzegovina. “EUROSOIL” 2004 Abstracts. September 4-12 Freiburg, Germany. Str. 291. http://www.forts.uni-freiburg.de/eurosoil/

27. ČABARAVDIĆ, A., ČENGIĆ, I., PUSTAHIJA, F., BAŠIĆ, N., BOGUNIĆ, F., TAHIROVIĆ, A. (2003): CO2 ciklus – ocjena statusa šumskih resursa na području Konjuh- Kladanj. Zbornik radova šumarstvo i hortikultura. Prvi simpozijum veterinarstva, poljoprivrede i šumarstva u BiH, Neum, 14-17 maj 2003. Str. 183-192.

28. BAŠIĆ, N., ČABARAVDIĆ, A. (2003): Phenotypic leaf variation of some Crataegus L. in Bosnia and Herzegovina. Third International Balkan Botanical Congress “Plant resources in the creation of new values”. May 18-24 2003. Sarajevo. Abstract. Str.150.

29. ČABARAVDIĆ, A. (2002): Optimalne debljinske klase za selekciju proporcionalnu zapremini stabala (PPS). Radovi šumarskog fakulteta: 1, Sarajevo. Str. 33-40.

30. ČABARAVDIĆ, A., LUKIĆ, N. (2002): The optimization in forest inventory on regional level in Bosnia and Herzegovina. Glasnik za šumske pokuse: 39, Zagreb. Str. 133-153.

31. ČABARAVDIĆ, A., LUKIĆ, N. (2001): Aplikacija teorijskih raspodjela na debljinsku strukturu jednodobnih sastojina smrče (Picea abies Karst.) u Bosni i Hercegovini. Radovi Šumarskog fakulteta: 1, Sarajevo. Str. 55-64.

32. DAUTBAŠIĆ, M., ČABARAVDIĆ, A. (2001): Upotreba agregatnih feromona za kontrolu i suzbijanje potkornjaka (Scolytidae) smrče u Bosni i Hercegovini. Radovi Šumarskog fakulteta: 1, Sarajevo. Str. 19-33.

C. Stručni radovi

1. AVDIBEGOVIĆ, M., MEKIĆ, F., TREŠTIĆ, T., ČABARAVDIĆ, A., GURDA, S., MARIĆ, B., (2010): Procjena kvaliteta nastavnog procesa međunarodnog master studija iz oblasti šumarske politike i ekonomike (Foper). – Knjiga sažetaka, IV Savjetovanje - Reforma visokog obrazovanja «Razvoj sistema upravljanja kvalitetom

7

u visokom obrazovanju», Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 16-17. april 2010. – str. 99-100.

2. AVDIBEGOVIĆ, M., MEKIĆ, F., TREŠTIĆ, T., ČABARAVDIĆ, A., GURDA, S., MARIĆ. B., (2010): Procjena kvaliteta nastavnog procesa međunarodnog master studija iz oblasti šumarske politike i ekonomike (Foper). Zbornik radova, IV Savjetovanje - Reforma visokog obrazovanja «Razvoj sistema upravljanja kvalitetom u visokom obrazovanju», Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 16-17. april 2010. str. 355 – 363.

3. LOJO, A., BEUS, V., MEKIĆ, F., KOPRIVICA, M., MUSIĆ, J., TREŠTIĆ, T., BALIĆ, B., ČABARAVDIĆ, A., HOČEVAR, M. (2008): Druga državna inventura šuma - Bosna i Hercegovina - faza 2 manual - uputstvo za snimanja na terenu. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, Posebna izdanja br. 20, sv. 2. str. 1-77.

4. LOJO, A., BEUS, V., MEKIĆ, F., KOPRIVICA, M., MUSIĆ, J., TREŠTIĆ, T., BALIĆ, B., ČABARAVDIĆ, A., HOČEVAR, M. (2008): Metodika druge inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, Posebna izdanja br. 20, sv. 1. str. 1-156.

5. ČENGIĆ, I., ČABARAVDIĆ A. (2005): Watershed Management in Mountain Regions in Bosnia and Herzegovina – A General Overview. In: Proceedings Of The European Regional Workshop On Watershed Management. Str. 113-123. http://www.fao.org/docrep/009/a0269e/a0269e00.htm

6. LOJO, A., BEUS, V., BOZALO, G., MEKIĆ, F., KOPRIVICA, M, MUSIĆ, J., TREŠTIĆ, T., BALIĆ, B., ČABARAVDIĆ, A. (2006): Metodika druge inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini (I dio). Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

7. LOJO, A., BEUS, V., BOZALO, G., MEKIĆ, F., KOPRIVICA, M., MUSIĆ, J., TREŠTIĆ, T., BALIĆ, B., ČABARAVDIĆ, A. (2006): Metodika druge inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini (II dio). Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

8. LOJO, A., BALIĆ, B., MEKIĆ, F., BEUS, V., KOPRIVICA, M., TREŠTIĆ, T., MUSIĆ, J., ČABARAVDIĆ, A. (2007): Državna inventura šumskih resursa Bosna i Hercegovina – faza 2. Posebna Izdanja br. 20. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

9. AVDIBEGOVIĆ, M., ČABARAVDIĆ, A., DELIĆ, S., VOJNIKOVIĆ, S., TREŠTIĆ, T. (2003): New Requirements for University Education in Forestry of B&H. Zbornik radova šumarstvo i hortikultura. Prvi simpozijum veterinarstva, poljoprivrede i šumarstva u BiH, Neum, 14-17 maj 2003. Str. 21-33.

10. ČABARAVDIĆ, A. (2004): Models of educational planning on University Sarajevo. Education Management Research & Training Project for Bosnia and Herzegovina. Boshman Training project, Sarajevo.

11. ZRNIĆ, R., VRANIĆ, A., MILINKOVIĆ, I., ČABARAVDIĆ, A., AND TUNGUZ, V. (2005): The University of Banja Luka in the Process of Reorganization. In: Tjeldvoll, A., Welle-Strand, A., and Cuckovic, B. (eds.) Bosnia-Herzegovina Higher Education System - Mission Impossible? Four case studies from the BOSHMAN Project. Sandvika: BI Norwegian School of Management, Centre for Education Management Research. Str. 64-74.

8

12. ČABARAVDIĆ, A. (2000): Primjena statističkih metoda u modernoj sjemensko-rasadničkoj proizvodnji. Zbornik radova Seminara“Sjemensko-rasadnička proizvodnja u BiH – aktuelno stanje i perspektive”. Str. 99-103.

5.2. Pregled bibliografskih jedinica kandidata nakon izbora u nastavno-naučno

zvanje vanredni profesor

A. Naučne knjige, univerzitetski udžbenici, monografije

1. ČABARAVDIĆ, A. (2017): Biometrika u šumarstvu i hortikulturi. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. (naučna knjiga, recenzenti: prof. dr Faruk Mekić, prof. dr. Rabija Somun-Kapetanović, prof. dr. Besim Balić) U ovoj knjizi autor prezentira odabrane teme biometrike (primjenjene statistike) važne za stručne i naučne analize numeričkih podataka iz oblasti šumarstva i hortikulture. Knjiga strukturno i sadržajno prati nastavni plan predmet Biometrika koji se realizira na odsjecima Šumarstvo i Hortikultura na Šumarskom fakultetu u Sarajevu te se kao takva može koristiti u nastavnom procesu. Predstavljene sadržaje mogu koristiti i studenti II i III ciklusa studija, te studenti i istraživači svih oblasti kojima je potrebna edukacija vezana za primjenu jednostavnijih statističkih metoda. Knjiga se sastoji od pet poglavlja: (I) Osnovni pojmovi biometrike, (II) Mjere raspodjela frekvencija, (III) Osnovni pojmovi vjerovatnoće, (IV) Regresiono-korelaciona analiza i (V) Teorija uzoraka i statističko zaključivanje. Prvo poglavlje predstavlja osnovne pojmove vezane za istraživanje kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika masovnih pojava te načine njihovog tabelarnog i grafičkog predstavljanja. Drugo poglavlje daje opis statističkih metoda koje se koriste za karakteriziranje osnovnih osobina masovnih pojava mjereći tendencije, varijabilitet i oblike raspodjela prikupljenih podataka. U trećem poglavlju dati su osnovni pojmovi teorije vjerovatnoće i opisi teorijskih raspodjela vjerovatnoće koje imaju primjenu u šumarstvu i hortikulturi. Četvrto poglavlje tematizira regresiono-korelacionu analizu kojom se ispituju oblik i međuzavisnost dvije ili više pojava. Peto poglavlje predstavlja osnovne pojmove teorije uzoraka koji su potrebni za razumijevanje i primjenu procjena parametara populacije na bazi uzorka kao i osnove testiranja najjednostavnijih statističkih hipoteza o parametrima populacije. U svakom poglavlju je sadržan određen broj primjera koji služe kao ilustracija analiziranih kategorija. Aplikacija analiziranih metoda je uglavnom vršena na odabranim podacima. Sve primjene na statističkim podacima su popraćene detaljnim objašnjenjima. U Prilogu rukopisa dati su numerička rješenja zadataka, statističke tablice, liste primjera, tabela i grafikona te prijevod statističkih pojmova iz Excela.

2. ČABARAVDIĆ, A., IBRAHIMSPAHIĆ A. (2017): Planiranje eksperimenata u

šumarstvu i hortikulturi. Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. (naučna knjiga, recenzenti: prof. dr. Faruk Mekić, prof. dr. Rabija Somun-Kapetanović, prof. dr. Besim Balić) U ovoj knjizi autori prezentiraju odabrane teme planiranja eksperimenata (primjenjene eksperimentalne statistike) važne za stručne i naučne analize numeričkih podataka iz oblasti šumarstva i hortikulture. Knjiga strukturno i sadržajno prati nastavni plan predmet Planiranje eksperimenata koji se realizira na odsjecima

9

Šumarstvo i Hortikultura na Šumarskom fakultetu u Sarajevu te se kao takva može koristiti u nastavnom procesu. Predstavljene sadržaje mogu koristiti i studenti I i III ciklusa studija, te studenti i istraživači svih oblasti kojima je potrebna edukacija vezana za primjenu složenijih statističkih metoda. Rukopis sadrži jedanaest poglavlja i to: (I) Osnove eksperimentalnog istraživanja, (II) Formulisanje i testiranje statističkih hipoteza, (III) Jednostavni komparativni eksperimenti, (IV) Jednofaktorijalni eksperimenti – potpuno slučajni plan, (V) Višestruka testiranja, (VI) Model slučajnih blokova, (VII) Analiza kovarijanse, (VIII) Model latinskog kvadrata, (IX) Hijerarhijska analiza varijanse, (X) Faktorijalni eksperimenti, (XI) Analiza varijanse ponovljenih mjerenja i (XII) Testiranje hipoteza o raspodjelama između kategorija. U uvodnom poglavlju su predstavljeni osnovni pojmovi i etape eksperimentalnog istraživanja relevantne za statističko planiranje i analizu rezultata expeksimenta. Drugo poglavlje objašnjava osnove i načine formulisanja statističkih hipoteza te opći koncept testiranja statističkih hipoteza. U trećem poglavlju date su procedure za testiranja hipoteza za male uzorke i to za tzv. jednostavne komparativne eksperimente (eksperimente na bazi jednog i dva uzorka). Opis procedura za analizu faktorijalnih eksperimenata počinje u četvrtom poglavlju primjerom analize za jednofaktorijalni eksperiment realizovan po potpuno slučajnom planu. Dalje su, u petom poglavlju, dati testovi koji se koriste za višestruka testiranja faktorijalnih eksperimenata. Opis procedura za složeniji i efikasniji plan jednofaktorijalnog eksperimenta tzv. slučajni blok plan dat je u šestom poglavlju. Mogućnost povećanja efikasnoti eksperimentalnog istraživanja uvođenjem pomoćnih varijabli predstavljena je u osmom poglavlju predstavljanjem analize kovarijanse. Deveto poglavlje opisuje hijerarhijsku analizu varijanse i komponente varijanse rezultata eksperimentalnog istraživanja. U desetom poglavlju detaljno su razrađeni načini analize rezultata dvofaktorijalnih eksperimenata različitih karakteristika. Nadalje, u jedanaestom poglavlju opisana je analiza varijanse ponovljenih mjerenja koja je od praktične važnosti za istraživanja u šumarstvu i hortikulturi. Dvanaesto poglavlje opisuje formulisanje i testiranje hipoteza o raspodjelama podataka (rezultata eksperimenata) pomoću tabela kontigencije. U Prilogu rukopisa dati su numerička rješenja zadataka, statističke tablice, liste primjera, tabela i grafikona.

B. Poglavlja u knjigama i monografijama

1. ČABARAVDIĆ, A., DUNDJER, A., AVDAGIĆ, A., DELIĆ, S., OSMANOVIĆ, M., MRAKOVIĆ, A. (2016): Bosnia and Herzegovina, In: Vidal, C., Alberdi, I., Hernandez, L., Redmond, J.: National Forest Inventories, Assessment of Wood Avaialability and Use (181-196). U okviru COST akcije USEWOOD nastala je recenzirana publikacija (845 str.) na engleskom jeziku, koja se bavila problematikom dostupnosti i korištenja drvne produkcije procijenjenim na bazi nacionalnih inventura šuma. U ovoj COST akciji je učestvovalo 45 država a posebno poglavlje je posvećeno stanju u BiH. U ovom poglavlju opisane su neke karakteristike nacionalnih inventura šuma realizovanih u BiH. U prvom dijelu poglavlja dat je osvrt na historijski aspekt uređivanja šuma koje je rezultiralo postavljanjem ciljeva prve nacionalne inventure šuma. Ovi ciljevi su djelimično izmjenjeni i dopunjeni u drugoj nacionalnoj inventuri šuma za koju je dat

10

opis statističkog plana prikupljanja terenskih podataka te pregled informacija i podataka koji su prikupljani. Naznačena je njihova mogućnost korištenja za međunarodno izvještavanje (FAO/FRA, MCPFE). Nadalje, dati su sistemi klasifikacije šuma i šumskog tla prema različitim kriterijima (korištenje zemljišta, tipovi šuma, vlasništvo, sistemi uređivanja, dostupnost, ostali kriteriji) te nacionalne definicije drvnih resursa (zalihe i prirasta) i njihovog korištenja. Opisane su strukture drvne zalihe s obzirom na uzgojno-tehničku i tehničku klasifikaciju te sortimenta struktura. Na kraju poglavlja dat je kratki opis primjenjenih metoda procjena zalihe i prirasta. U poglavlju je ukazano da djelimičnu kompatibilnost nacionalnih i međunarodnih definicija šumskih resursa s obzirom na različite kriterije klasifikacije (namjene korištenja tla, šume, zalihe, prirasta itd.).

C. Naučni radovi u časopisima koji prate relevantnu međunarodnu bazu podataka

1. PASTORELLA F. , AVDAGIĆ A. , ČABARAVDIĆ A., MRAKOVIĆ A., OSMANOVIĆ M., PALETTO A. (2016): Tourists’ perception of deadwood in mountain forests. Ann. For. Res. 59(2): 311-326, 2016. U tradicionalnom uređivanju šuma tzv. mrtva drvna biomasa u šumi se označava kao nepoželjna. Uobičajeno je da se mrtva drvna masa uklanja u okviru uzgojnih radova da bi se šuma zaštitila od požara, patogena i insekata. Posljednje decenije ovakav pristup u okviru uređivanja šuma se mijenja. U svakom slučaju ustanovljeno je da je mali broj istraživanja o pogledu posjetilaca šumskih planinskih područja na ovaj aspekt. Stoga je u ovoj rad analizirao perceprciju turista i njihovo mišljenje vezano za mrtvo drvo u planinskim šumama. Istraživavanje je provedeno na dvije lokacije i to po jednoj u Italiji i Bosni i Hercegovini (BiH). Korišten je ankteni upitnik i intervjuisani slučajno odabrani turisti (n = 156 u Italiji, n = 115 u BiH). Percepcija turista je evaluirana pomoću seta fotografija s različitim brojem mrtvih dubećih i ležećih stabala. Prikupljeni podaci su statistički analizirani radi identifikacije preferiranog tipa šuma s obzirom na različite sisteme uređivanja mrtvog drveta (prašuma, djelimično uređene prašume, ekstenzivno i intenzivno uređene šume). Rezultati su pokazali da su da je precepcija turista pozitivna u svakom slučaju. Više od 60% ispitanika preferira prašume i djelimično uređene prašume, 40% ispitanika preferira intenzivno uređene šuma u kojima je mrtva drvna masa uklonjena uzgojnim postupcima. S obzirom na razlike na dva područja istraživanja, pozitivno mišljenje o intenzivno uređivanim šumama je izražena kod 40% ispitanika u Italiji i 22% u BiH. Nasuprot tome na oba područja istraživanja sličan procenat ispitanika preferira prašume i djelimično uređene prašume (oko 40% u Genova dolini i 44% u kantonu Sarajevo).

2. TREŠTIĆ, T., MUJEZINOVIĆ, O., ČABARAVDIĆ, A., MURATAGIĆ, I. (2013): Utjecaj čimbenika mikrolokaliteta na intenzitet zaraze stabala obične jele bijelom imelom. Šumarski list, 11-12: 575-582. Hrvatsko šumarsko društvo. Zagreb (Science Citation Index Expanded, CAB Abstracts, Forestry Abstracts, Agricola, Pascal, Geobase, SCOPUS, Hrčak) U radu su analizirani uticaji važnijih mikrostanišnih faktora na intenzitet zaraze stabala jele bijelom imelom. Kao obilježja mikrolokaliteta zaraženih stabala jele su procjenjivani i mjereni sljedeći parametri: prsni prečnik, nagib, nadmorska visina, zasjenjenost krošnje zaraženih stabala krošnjama susjednih stabala. Istraživanjima je

11

obuhvaćeno 517 zaraženih stabala jele. Utvrđeno je da se intenzitet zaraženosti stabala jele povećava porastom prsnog prečnika. Bijela imela nastanjuje gornju trećinu krošnje a intenzitet zaraženosti opada od vrha prema osnovi krošnje. Uticaj nagiba terena i nadmorske visine ne utiče statistički značajno na prosječni indeks zaraženosti. Utvrđeno je da zaraženost stabala jele bijelom imelom opada povećanjem zasjenjenosti njihovih krošnji.

D. Naučni radovi u časopisima koji prate relevantnu bazu podataka (CAB Abstracts, Forestry Abstracts, Index Copernicus and EBSCO)

1. ČABARAVDIĆ A., IBRAHIMSPAHIĆ A., STARČEVIĆ M. (2017): The post-hoc power analysis of forest productivity attributes in experimental study in central Bosnia. Agriculture & Forestry, Vol. 63 Issue 4: 227-242, 2017, Podgorica. Uređivanje prirodnih mješovitih šuma po naučnim principima gazdovanja postavljeno je kao strateški cilj od početka organizovanog uređivanja šuma u Bosni i Hercegovini. U tom cilju sredinom prošlog vijeka postavljene su trajne eksperimentalne plohe u mješovitim šumama bukve i jele sa smrčom na planini Igman u centralnoj Bosni na kojim je realizovano pet potpunih premjera radi praćenja promjena njihovih strukturnih i produkcionih karakteristika. U ovom radu, primjenom tzv. post-hoc analize snage statističkih testova, analizirane su dinamičke promjene u vremenu i razlike u produkcionim karakteristikama dva seta eksperimentalnih ploha (tipa šume) s obzirom da se na prvih pet ploha nalazi mješovita šuma jele i smrče a na drugih pet ploha mješovita šuma bukve i jele sa smrčom. Post-hoc analiza snage statističkih testova se odnosila na razlike temeljnica (G), zalihe (V) i zapreminskog prirasta (Iv) po ha kroz vrijeme, između dva tipa šuma i pri interakciji tipa šume i vremena. Primjenjena je analiza varijanse s ponovljenim mjerenjima i evaluirane veličine efekata produkcionih karakteristika. ANOVA je pokazala statistički visoko značajne razlike prosjeka istraživanih taksacionih elemenata između perioda posmatranja (α =

0.05, p < 0.001). Snaga statističkih testova bila je visoka u svim slučajevima (od 82% do

99%). Zatim, ANOVA između dva tipa šuma je rezultirala sa različitom signifikntnošću za

istraživane produkcione karakteristike (α = 0.05, pG = 0.25, pV = 0.23 and pIv = 0.02).

Vjerovatnoće statističkih grešaka II tipa bile su visoke za G i V (od 66% do 72%) dok je

statistička značajnost razlike zapreminskog prirasta s veoma niskim rizikom od pogrešnog

zaključivanja (4%). U radu je dato poređenje navednih produkcionih karakteristika sa sličnim

istraživanjima u regionu i evaluacija veličine efekata (razlika u statističkim pokazateljima).

Ustanovljeno je da razlike prosječne zalihe po ha nisu signifikantne između ploha na Igmanu i

u Crnoj Gori (Ljubišna i Biogradska Gora) dok su signifikantne u odnosu na slične plohe u

Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji. U ovom radu je prezentirana mogućnost analize dinamičkih

promjena produkcionih karakteristika mješovitih sastojina praćenih kroz dugotrajno

eksperimentalno istraživanje a primjenom tzv. analize snage statističkih testova (power

analysis).

2. DELIĆ S., KEČA LJ., IBRAHIMSPAHIĆ A., ČABARAVDIĆ A,. BEHLULOVIĆ D.

(2017): Value chain analysis of non-wood forest products in function of sustainable development of forest resources and rural development in Bosnia and Herzegovina. Agriculture & Forestry, Vol. 63 Issue 1: 277-290, 2017, Podgorica.

12

U ovom radu je izvršena analiza lanca vrijednosti nedrvnih šumskih proizvoda u Bosni i Hercegovini u cilju identifikacije učesnika u lancu vrijednosti, njihovih međusobnih odnosa, te analize organizacionih i institucionalnih pitanja koja utiču na ekonomske aspekte u pojedinim fazama lanca vrijednosti. Za prikupljanje primarnih podataka korištena je metoda anketiranja. Za njihovu obradu i interpretaciju su korištene klasične metode analize, sinteze, indukcije, dedukcije i komparacije, te statistička metoda analize trenda. U cilju identifikacije pozitivnih i negativnih faktora, kao osnove za definisanje stateškog pravca razvoja sektora nedrvnih šumskih proizvoda, korištena je tehnika SWOT analize. Dobiveni rezultati ukazuju na prisustvo mnogobrojnih problema u lancu vrijednosti. Udio pojedinih grupa nedrvnih šumskih proizvoda u analiziranom periodu je: 50% jagodičastog voća, 40% ljekovitog i aromatskog bilja i 10% gljiva. Prosječna godišnja stopa rasta otkupljene i prerađene količine ljekovitog i aromatskog bilja je iznosila 17%, šumskog jagodičastog voća 28 %, a gljiva 34%. Oko 93% ovih proizvoda je plasirano na inostrano tržište, a ostvarene cijene su veće dva puta u odnosu na domaće tržište. Trend prodaje je bio rastući i na domaćem i na inostranom tržištu. Prosječna godišnja stopa rasta prodaje na domaćem tržištu je za gljive 120%, za šumsko jagodičasto voće 85%, a za ljekovito i aromatsko bilje 64%. Prosječna godišnja stopu rasta prodaje ljekovitog i aromatskog bilja na inostranom tržištu je iznosila 15%, jagodičastog voća 26% i gljiva 33%. Najvažnija inostrana tržišta su Njemačka, Italija i Austrija, te USA i Kanada za eterična ulja. Rezultati istraživanja pokazuju da je neophodno poduzimanje određenih mjera za unapređenje institucionalnog i proceduralnog okvira relevantnog za sektor nedrvnih šumskih proizvoda u cilju njegove afirmacije i doprinosa ukupnoj nacionalnoj ekonomiji.

3. ČABARAVDIĆ A. , IBRAHIMSPAHIĆ A., OSMANOVIĆ M., STARČEVIĆ M.

(2016): Evaluation of MLR and GWR regression models of current annual increment predicted by growing stock, topographical and Landsat 8 spectral data in the northeast Bosnian mixed forest. Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo No. 2, 2016 (10-25) Zapreminski prirast sastojine (po ha) zavisi od strukture sastojine, odnosno taksacionih elemenata koji je karakterišu, ali i od topografskih karakteristika, količine sunčevog zračenja i ostalnih okolišnih varijabli. Višestruka linearna regresija (MLR) integrira značajne prediktore ali daje globalne tendencije promjena zavisne varijable. Poznato je da se u šumskim sastojinama javlja komponenta prostornog varijabiliteta značajnih prediktora, stoga su u ovom istraživanju određeni regresioni modeli pomoću geografski ponderisane regresije (GWR) i idenifikovani prediktori čiji je uticaj lokalni. Materijal istraživanja je sačinjavao uzorak procjena zapreminskog prirasta i drvne zapremine izračunatih za skup od 270 premjernih površina na područjugazdinske klase mješovitih šuma bukve i jele na dubokim tlima u sjeveroistočnoj Bosni. Na georeferenciranim tačkama ekstrahovane su vrijednosti nadmorske visine, nagiba i ekspozicije, te 2 PCA komponente dobijene redukcijom digitalnih brojeva seta kanala Landsat 8 satelitskog snimka za dva odvojena dijela površine jedinstvene gazdinske klase: na nižem brdskom dijelu i višem planinskom dijelu. Za određivanje regresionih veza zapreminskog prirasta sastojine i navedenih prediktora primjenjeni su MLR i GWR. Regresionom analizom je ustanovljeno da su

13

uticaji značajnih prediktora na brdskim predjelima globalni, dok su se na planinskim predjelima ispoljili lokalni karakteri uticaja drvne zapremine lišćara i prve PCA komponente koja se odnosi na zelenu biomasu. Geografski ponderisanom regresijom je ostvareno statistički visoko signifikantno poboljšanje procjene tekućeg zapreminskog prirasta lišćara od drvne zapremine (p<0.001), povećanje procenta objašnjenja varijabiliteta za oko 11% i redukcija relativne greške procjene od oko 6%, dok ispoljeni lokalni uticaj prve glavne komponente (zelene biomase) na tekući zapreminski prirast četinara nije značajno poboljšao procjenu. Ovo istraživanje ukazuje na mogućnost povećanja zapreminskog prirasta sastojina prilagođavanjem uzgojno-tehničkih mjera lokalnim prilikama a koje bi omogućile skupinama lišćarskih vrsta drveća da u većoj mjeri koriste proizvodni potencijal staništa i ostvare veće priraste zapremine.

4. ČABARAVDIĆ A., OSMANOVIĆ M., MAHMUTOVIĆ G., MULIĆ S. (2016):

Geostatistical technique for growing stock estimates on small forest stands using inventory, environmental and Landsat 8 data. Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo No. 1, 2016 (1-13) U ovom radu su analizirane dvije regresione tehnike procjene krupne drvne mase po ha sa ciljem da se utvrdi mogu li regresijske procjene zasnovane na uzorku regularne inventure šuma biti dovoljno precizne za procjenu drvne zalihe u sastojinama manjih površina lociranim na rubnim područjima velikih kompleksa državnih šuma. Primjenjene su višestruka linearna regresija po metodu najmanjih kvadarata (OLS) i geografski ponderisana regresija (GWR) koja uvažava lokacijski varijabilitet procjenjivane varijable. Kao prediktori su analizirani okolišni (nadmorska visina, nagib, ekspozicija, pozicijska lokacija) i radiometrijski transformisani spektralni podaci Landsat 8 satelitskog snimka. Regresionim analizama su odredeni OLS i GWR regresioni modeli i ustanovljeno da GWR modeli bolje objašnjavaju varijabilitet krupne drvne mase. Za osam rubnih sastojina površine manje od 10 ha procjenjene su veličine krupne drvne mase i ustanovljeno da nema statistički značajnih razlika izmedu prosječnih veličina odredenih terenskim uzorkom za dominirajuće vrste ili grupe (četinari, lišćari, total) stabala. Ustanovljeno je da GWR procjene bolje prate raspodjelu krupne drvne mase iz terenskog uzorka nego OLS procjene. Zapaženo je da u nekim slučajevima OLS procjene daju manje razlike u odnosu na terenske prosjeke odabranih sastojina nego GWR što se može tumačiti odsustvom lokacijskog uticaja (homogene stanišne i sastojinske prilike). Dobijeni rezultati ukazuju na potencijal regresionih tehnika u procjeni drvne produkcije u malim prostornim jedinicama pri čemu se GWR može označiti kao tehnika sa boljim performansama.

5. TAHIROVIĆ, A., BAŠIĆ, N., ŠITO, S., HUBIJAR, I., ČABARAVDIĆ, A. (2015): Comparison of polyphenol content and antioxidant activity of extracts from fruits of two Crataegus species. Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo No. 1, 2015 (38-51). U ovom radu su analizirani uzorci plodova dvije vrste gloga (C.monogyna i C. rhipidophylla) na sadržaj ukupnih fenola, flavonoida, monomernih antocijanina i proantocijanidina kao i antioksidacijsku aktivnost u vodeno - metanolnim i zakiseljenim vodeno - metanolnim ekstraktima. U određivanju sadržaja bioaktivnih

14

jedinjenja i antioksidacijske aktivnosti ekstrakata, korištene su spektrofotometrijske metode. Određivanje monomernih antocijanina izvršeno je primjenom pH diferencijalne metode a kiselinsko-butanolna metoda je upotrebljena za kvantifikaciju ukupnih proantocijanidina. Ukupni fenoli su određeni Folin-Ciocalteu metodom, a AlCl3 metodom vršeno je određivanje ukupnih flavonoida prema rutinu i kvercetinu kao standardima. Za mjerenje antioksidacijske aktivnosti upotrebljena je DPPH metoda. Generalno, u oba ekstrakciona sistema veći sadržaj ukupnih fenola, flavonoida, monomernih antocijanina i proantocijanidina je utvrđen za C. monogyna. Takođe najveća antioksidacijska aktivnost, određena DPPH metodom, izmjerena je u ekstraktima C. monogyna. ANOVA testom, utvrđene su statistički značajne razlike u sadržaju flavonoida prema kvercetinu (TFq) i vrijednostima ACDPPH za obje vrste u oba ekstrakciona sredstva. Takođe je utvrđena i statistički značajna razlika u sadržaju ispitivanih bioaktivnih jedinjenja između vrsta. Korelacijska analiza je pokazala postojanje značajnih korelacija između sadržaja ukupnih fenola (TP), proantocijanidina (TPA) i antioksidacijske aktivnosti (ACDPPH). Rezultati dobijeni u ovom radu pokazuju da se plodovi ispitivanih vrsta glogova mogu smatrati prirodnim izvorom fenolnih jedinjenja sa dobrom antioksidacijskom aktivnošću.

6. TREŠTIĆ, T., HASKOVIĆ, A., ČABARAVDIĆ, A., MUJEZINOVIĆ, O,

ZAHIROVIĆ, K. (2015): Detection of decay in injured trees of silver fir using the method of tomography. Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo No. 1, 2015 (1-11) U ovom radu, metodom tomografije, je utvrđivano prisustvo znakova truleži drveta na povrijeđenim stablima jele i analizirana je zavisnost ove pojave od veličine povrede. Pri istraživanju se pošlo od nul hipoteze da ne postoji statistički značajna razlika između prosječnih površina truleži na poprečnom presjeku kod stabala jele s različitom veličinom povrede uz nivo pouzdanosti p < 0,05. Terenska snimanja su vršena 2013. godine na 30 povrijeđenih stabala jele. Prema rezultatima provedenih istraživanja utvrđena je visoko statistički značajna povezanost površine povrede i površine truleži drveta (p < 0,001). Jednostrukom analizom varijanse preciznije je sagledan uticaj veličine povrede na veličinu truleži drveta u zoni povrede. Tukey HSD testom je potvrđena visoko statistički značajna razlika u veličini truleži drveta na poprečnom presjeku između stabala čija je površina povrede veća od 1500 cm2 i onih čije su povrede manje od 500 cm2. Statistički značajne razlike u veličini truleži drveta su utvrđene između stabala čije su površine povreda bile 501-1500 cm2 i onih čije su površine povreda veće od 1500 cm2.

7. ČABARAVDIĆ A., BALIĆ B., OSMANOVIĆ M., AVDAGIĆ A. (2014): Estimation

of wood production spatial distribution in the high forest on Igman mountain Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo No. 1, 2014 (25-35). Cilj ovog istraživanja je bio ispitati efikasnost procjene prostornog rasporeda sveukupne drvne mase i njenog prirasta u visokim šumama na bazi terenskih snimanja kontolnog uzorka i spektralnih podataka dostupnog Landsat satelitskog snimka. Kao područje istraživanja su odabrane visoke šume u Gospodarskoj jedinici Igman ŠGP Igmansko. Materijal za istraživanje činile su lokalne procjene sveukupne drvne mase i njenog prirasta kontrolnog uzorka i spektralni podaci Landsat TM satelitskog snimka.

15

Primjenjen je neparametrijski k NN metod procjene i evaluirana njegova tačnost. Osnovni rezultati do kojih se došlo ukazuju na efikasne procjene sveukupne drvne mase i prirasta na nivou pixela kao i na području visokih šuma. Poređenje sveukupne drvne mase i prirasta po debljinskim stepenima rezultiralo je procjenom veće mase i prirasta lišcara a manje četinara u svim debljinskim stepenima. Takodje su procjenjeni manji prosjeci sveukupne drvne mase i prirasta za lišćare i četinare zbirno. Procjene su predočene na tematskim kartama prostornog rasporeda sveukupne drvne mase i prirasta koje vizueliziraju kvantitete šumske drvne produkcije na Igmanu. Rezultati istraživanja ukazuju na potencijal ovog pristupa u analizi šumskih resursa te su preporučena dalja istraživanja zasnovana na uzroku taksacionih snimanja regularne inventure šuma, satelitskih snimaka visoke rezolucije i drugih dostupnih relevantnih informacija (digitalni model terena, pedološka karta, vegetacijski indexi i druge).

8. ČABARAVDIĆ A., LOJO A., BALIĆ B., OSMANOVIĆ M., AVDAGIĆ A.,

MAHMUTOVIĆ G. (2014): Procjena šumskih drvnih zaliha Unsko-sanskog područja na bazi taksacionih snimanja druge Nacionalne inventure šuma i IRS satelitskih snimaka. Naše šume. Broj 32-33, XIII godina, str 4-11. UŠIT FBH Cilj ovog rada jeste da se prezentraju i ocijene veličine drvne zalihe u državnim šumama na osnovu dostupnih terenskih podataka dobijenih u okviru druge nacionaone inventure šuma i spektralnih podataka IRS snimaka. Područje istraživanja se nalazi u sjevero- zapadnom dijelu Bosne koji obuhvata šume u državnom vlasništvu u okviru četiri šumsko- gospodarska područja Unsko-Sanskog kantona. U radu je korišten neparametrijski k-NN metod. K-NN procjene su prikazane pomoću sofvera Forest - kNN koji je dostupan na Internetu. Predstavljeni rezultati se odnose na procjene krupne drvne zalihe i njene prostorne raspodjele u šumama proizvodnog karaktera. Procjene su urađene kako za pristupačna tako i za nepristupačna područja što ima veliki značaj s obzirom da je oko 10% analiziranog područja minirano ili vjerovatno minirano. Ustanovljena je optmalna konnguracija za k-NN procjene sa pet najbližih susjeda i Mahalonobisovom distancom. Optmalna konfguracija je korištena kako bi se dobile tematske karte procjena. Dobijeni rezuzlati koji se odnose na četnare i lišćare i procjene ukupne drvne zalihe su ocijenjeni kao efkasni i konzistentni su sa ranijim istraživanjima. Ovaj rad između ostalog pojašnjava i potencijal satelitskih snimaka kao izvora dodatnih informacija u inventuri šuma. Predstavljene tematske karte krupne drvne zalihe i njene prostorne raspodjele čine vidljivim područja sa različitim potencijalom drvne zalihe i mogu pridonijeti u budućem uređajnom planiranju za različite šumske atribute (drvna masa, biomasa, prinos) i različite nivoe (nacionalni, entiteski, šumskoprivrednih područja itd.).

9. MAHMUTOVIĆ G., ČABARAVDIĆ A., OSMANOVIĆ M. (2013): Procjena drvnih

zaliha na bazi Landsat TM+ snimka na šumovitom miniranom području GJ Majevica – Jablanička rijeka. Naše šume. Broj 30-31, XII godina, str. 13-20. UŠIT FBH Cilj ovog rada bio je istražiti mogućnosti integracije informacija i podataka terenskih snimanja i podataka Landsat ETM snimka, kao i svih ostalih dostupnih informacija radi procjene prosječne krupne drvne zalihe i prostorne rasprostranjenosti drvne produkcije šuma na nepristupačnim miniranim područjima. Objekat ovog istraživanja

16

nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni u okviru šumskogospodarskog područja “Majevičko”. Na istraživanom području provedena su terenska snimanja na uzorku od 300 premjernih ploha postavljenih na kvadratnu mrežu 200 x 200 m. Taksaciona snimanja stabala realizovana su po sistemu koncentričnih krugova koji se primjenjuje u redovnoj uređajnoj praksi. Za ovo istraživanje korišten je segment satelitskog snimka Landsat TM+. U radu je primijenjen niz statističkih metoda: deskriptivna statistika, regresiono-korelaciona analiza, neparametrijska procjena po metodu k najbližih susjeda, intervalne procjene prosjeka i analiza varijanse (ANOVA). Na osnovu statističkih pokazatelja primijenjena neparametrijska k-NN metoda sa izborom parametara (k = 9, r = 1, t = 1) daje najbolje rezultate procjene krupne drvne zalihe po subgrupama na pristupačnom dijelu istraživanog područja. Ovaj metod je stoga primijenjen za procjene prostorne raspodjele drvnih zaliha i na nepristupačnom miniranom šumovitom području.

10. MUJEZINOVIĆ, O., TREŠTIĆ, T., ČABARAVDIĆ, A., DAUTBAŠIĆ, M. (2013):

The intensity of infection of stems silver fir Abies alba Mill. by white mistletoe Viscum album L. on Bosnia and Herzegovina area. Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo No. 2, 2013 (1-11) U ovom radu je istraživan intenzitet zaraženosti stabala jele bijelom imelom. Istraživanje je provedeno na području Šumsko – privrednog društva Zeničko – dobojskog kantona, Šumarija “Olovo”. Prikupljanje podataka je vršeno sa stabala koja su se nalazila na reprezentativnim površinama odabranim sistematskim uzorkom. Intenzitet zaraženosti utvrđivan je prema metodi Hawskworth-a. Ukupno je pregledano 451 stablo jele. Ukupni intenzitet zaraženosti stabala ukazuje da se najveći broj zaraženih stabala jele nalazi u četvrtoj debljinskoj klasi. Postojanje razlika u intenzitetu zaraženosti stabala jele koja su bila svrstana u različite debljinske klase je potvrđeno i statistički. Ove razlike su se ispoljile između prve i četvrte i prve i pete debljinske klase, potom između druge i četvrte i druge i pete i najzad treće, četvrte i pete debljinske klase međusobno.

11. TREŠTIĆ, T., MUJEZINOVIĆ, O., ČABARAVDIĆ, A., VESELINOVIĆ, T. (2012):

Presence of mistletoe (Viscum album L.) on urban trees of Sarajevo. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Broj 1: 11-18. (CAB Abstracts, Forestry Abstracts, Index Copernicus and EBSCO) U ovom radu je utvrđivano prisustvo bijele imele (Viscum album ssp. album) na drveću grada Sarajeva. Istraživanja su provedena su na 8 lokaliteta. Određivanje intenziteta zaraženosti stabala je vršeno prema metodi Hawksworth-a. Rezultati pokazuju da je imela bila najprisutnija na bijeloj lipi (sedam stabala), crnoj topoli (pet), gorskom javoru, javoru mliječu i bagremu (četiri stabla), srebrenolisnom javoru, jarebici i velelisnoj lipi (tri stabla), bijeloj topoli i žalosnoj vrbi (dva stabla), te jabuci i sitnolisnoj lipi (jedno stablo). Rezultati provedenih analiza potvrđuju postojanje razlika u intenzitetu zaraženosti pojedinih vrsta domaćina. Najveći broj grmova imele je zabilježen na bijeloj i crnoj topoli.Veći broj grmova imele iscrpljuje napadnutog domaćina i čini ga podložnog napadu sekundarnih štetnika. Radi toge se sugeriše uklanjanje grmova imele još u ranoj fazi razvoja bolesti, dok su stable neznatno zaražena (1-2 grma).

17

12. BALLIAN D., BOGUNIĆ F., ČABARAVDIĆ A, PEKEČ S., FRANJIĆ J. (2012):

Population differentiation in the wild cherry (Prunus avium L.) in Bosnia and Herzegovina. Periodicum biologorum 114 (1), 43-54. U ovom radu je istraživana varijabilnost većeg broja morfoloških karakteristika divlje trešnje u Bosni i Hercegovini. Materijal istraživanja je prikupljen na 22 lokacije sa prirodnim populacijama stabala divlje trešnje. Analizirane su morfološke karakteristike listova i plodova divlje trešnje (16 varijabilnih karakteristika). Statistička analiza prikupljenih podataka obuhvatala je deskriptivnu statistiku, analizu varijanse, kanoničke korelacije i regresiono-korelacionu analizu. Statistička analiza je realizovana u računarskom programu SPSS 15. Dobijeni rezultati su pokazali visok nivo intrapopulacijske i interpopulacijske varijabilnosti u priorodnim populacijama divlje trešnje. Veličina ploda je izdvojena kao varijabilna karakteristika po kojoj se populacije statistički značajno razlikuju. Regresiona analiza je pokazala statističku validnost dobijenih regresionih modela koji se mogu koristiti za predikciju.

E. Naučni radovi u zbornicima koji prate relevantnu bazu podataka

1. PASTORELLA, F., AVDAGIĆ, A., ČABARAVDIĆ, A., OSMANOVIĆ, M., PALLETO, A. (2014): Does mountain forest characteristics influence visual appeal? A study case in an Alpine valley in Italy Natural resources green technology @ sustainable developement. Proceedings. 26 -28 Novembar 2014, Zagreb, Croatia. p. 26-32. Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Croatia. U ovom radu su istraživane statističke metode primjenjive u anketnim istraživanjima koja se odnose na ocjenu nekih karakteristika šumskih sastojina na osnovu vizuelne perceprcije ispitanika (turista). Istraživanje je provedeno u italijanskim Alpama koje se karakterišu visokom multifunkcionalnošću šuma i turističkom privlačnošću. Preferencije turista prema različitim tipovima šuma evaluirane su pomoću FMP indeksa (Forest Perception Index) koji su vezani za glavne karakteristike šumskih sastojina: strukturu sastojine, sklop, prostornu raspodjelu stabala i sistem uređivanja (tip šume: visoka ili izdanačka). Za vizulenu ocjenu korištena je Likertova skala (5 - maximalna prihvatljivost, 1 - minimalna prihvatljivost). Anketirano je 215 posjetilaca italijanskih Alpi. Rezultati su pokazali da tip šume nije interesantan za turiste. Između svih varijabli turisti su ocjenili kao najintersantnijnim različitu strukturu stabala, diskontinuiranu pokrovnost i nejednoliku prostornu raspodjelu stabala unutar šumskih sastojina. Ovim istraživanjem je utvrđeno da turisti najviše cijene multifunkcionalnost šuma i njihov strukturni diverzitet. Može se zaključiti da informacije prikupljene primjenom FMP indeksa mogu pružiti korisne preporuke za dalje gazdovanje šumama posebno u dijelu ostvarivanja rekreacione funkcije šuma.

18

F. Objavljeni rezimei naučnih radova prezentiranih na simpozijima, kongresima i sl.

1. ČABARAVDIĆ A., IBRAHIMSPAHIĆ A., STARČEVIĆ M. (2017): The post-hoc power analysis of forest productivity attributes in experimental study in central Bosnia. The First International Congress on Advances in Bioscience and Biotechnology ICABB. 25-29th October 2017, Sarajevo. Book of Abstracts, p.75. Ovaj rezime objavljen je u Zborniku radova prvog međunarodnog kongresa napredaka u biološkim i biotehničkim oblastima (Sarajevo, 2017) (str. 75). Opis publikovanog istraživanja dat je poglavlju C.

2. IBRAHIMSPAHIĆ A., ČABARAVDIĆ A., STARČEVIĆ M. (2017): Diversity in

mixed uneven aged forest of beech, fir and spruce on mountain Igman. The First International Congress on Advances in Bioscience and Biotechnology ICABB. 25-29th October 2017, Sarajevo. Book of Abstracts, p. 80. Ovaj rezime objavljen je u Zborniku radova prvog međunarodnog kongresa napredaka u biološkim i biotehničkim oblastima (Sarajevo, 2017) (str. 80). U radu se analizira diverzitet stabala na trajnim eksperimentalnim plohama u prirodnim mješovitim šumama bukve i jela sa smrčom na planini Igman. Za osam ploha određeni su indeksi diverziteta (Shannon-Weawer i Simpson),okarakterisani način horizontalne raspodjele (Clark i Evans) i način prostornog rasporeda (po Kotaru). Rezultati su pokazali da visok nivo diverziteta vrsta, prilično regularno horizontalnu strukturu i različite vertikalne strukture. Miješanje vrsta drveća je različito na plohama (stablimično i grupimično). S obzirom na dominanatnost, refrentna stabla jele su dominanatnija od ostalih vrsta drveća na četiri plohe dok su smrča i bukva dominantnije na po dvije plohe.

3. ČABARAVDIĆ, A., TRAJKOV, P., MAHMUTOVIĆ, G., OSMANOVIĆ, M., STARČEVIĆ, M. (2017): Forest attributes spatial dependence evaluation based on inventory and Sentinel 2A data in Bosnian and Macedonian beech forests. International Scientific Conference "SUSTAINABLE FORESTRY: fact or fiction?" 4-6th October 2017. 70 Years of the FACULTY OF FORESTRY - Skopje, University "Ss. Cyril and Methodius". Book of Abstracts, pp. 43. U ovom radu je evaluirana procjenu prostorne zavisnosti najvažnijih taksacionih elemenata dobijenu po metodu najbližih susjeda a na bazi inventurnih, totpografskih spektralnih podataka u dvije bukove šume locirane na bosanskoj planini Majevica i u makedonskom regionu Mavrovo. Prostorna zavisnost totalne zalihe po ha i nadzemne biomase po ha je evaluirana pomoću indeksa prostorne zavisnosti (SDI). Istraživanjem je utvrđen jak SDI u bosanskim šumama (SDI>15%) za oba taksacione elemanta. Dobijeni rezultati su pokazali jako do umjerenu prostornu zavisnost u makedonskoj šumi. Semi-variogrami evaluacijskih poduzoraka su imali sličan izgled preuzimajući bolju procjenu prostornog varijabiliteta na kratkim udaljenostima i podcijenjen varijabiliteta taksacionih elemenata na daljim udaljenostima u svim slučajevima. Dobijeni rezultati mogu biti korišteni kao dopunske informacije kako za planiranje produkcije tako i za ostale funkcije šume (zaštita, kruženje karbona, turizam i sl.)

19

4. ČABARAVDIĆ, A., TRAJKOV, P., BALIĆ, B., OSMANOVIĆ, M., STARČEVIĆ, M. (2017): Partial correlations of current annual increment and growing stock, topohraphic and Sentinel 2A data on Bosnian and Macedonian forest site. International Scientific Conference "SUSTAINABLE FORESTRY: fact or fiction?" 4-6th October 2017. 70 Years of the FACULTY OF FORESTRY - Skopje, University "Ss. Cyril and Methodius". Book of Abstracts, pp. 41-42. U ovom radu cilj istraživanja je bio da utvrdi udjele varijabiliteta tekućeg zapreminskog prirasta u zavisnosti od zalihe kao strukturne varijable te topografskih i spektralno baziranih vegetacijskih indeksa kao okolišnih varijabli na šumskim staništima (različitim tipovima šuma) u sjeveroistočnoj Bosni i zapadnoj Makedoniji. Ovdje je primjenjena višestruka linearna regresija i to metod korak-po-korak radi identifikacije statistički značajnih prediktora i seta okolišnih varijabli za svako područje. Primjenjena analiza pokazuje potencijal za ocjenu uticaja sastojinskih strukturnih i okolišnih karakteristika na zapreminski prirast sastojina.

5. AVDAGIĆ, A., BALIĆ, B., LOJO, A., ČABARAVDIĆ, A., IBRAHIMSPAHIĆ, A. (2017): Improving the sample plan for the assesment index of site productivity based on height in uneven-aged mixed beech and fir forests (with spruce). Integrating Scientific Knowledge in Mixed Forests – EuMIXFOR Final Conference COST Actio FP 1206, Prag. Book of Abstract. p 48. U ovom radu su analizarane visinske krive stabala bukve, jele i smrče (30110 stabala) sa tri privremene eksperimentalne plohe (27 ha) s obzirom na njihovu poziciju prema bonitetnim krivim. Visinske krive su modelirane većim brojem regresionih modela i kao najbolji odabran je Prodanov model. U radu su primjenjeni korelaciona analiza, analiza varijanse, višestruki testovi, metod poređenja i GIS prostorna analiza. Uočeno je da se veliki broj visina stabala debljine ispod 30 cm nalazi izvan bonitetne dispozicije. Varijabilnost visina stabala bila je veća pri prsnim prečnicima manjim od 30 cm. Najveća varijabilnost je utvrđena u debljinskoj klasi od 7.5 cm. U radu je predložen novi plan za mjerenja visina stabala u intervalu prsnih prečnika od 30-70 cm na svakoj drugoj premjernoj plohi.

6. ČABARAVDIĆ A., OSMANOVIĆ M., MAHMUTOVIĆ G. (2015): Evaluation of three regression methods for the aboveground biomass estimation in beech forest in the north-east Bosnia. The International Conference on Environmental Science and Technology ICOEST. 9-13th September 2015, Sarajevo. Book of Abstracts, p. 80. U ovom radu izvršeno je poređenje tri metoda procjene: metod najmanjih kvadrata (MNK), geografski ponderisana regresija (GWR) i k najbližih susjeda (k-NN) šumske nadzemne biomase u prirodnim šumama na području Majevice – Jablanička rijeka. Uzorak je sadržavao veličine šumske nazemne biomase određene na 269 premjernih ploha i spektralne vrijednosti kanala Landsat 8 satelitskog snimka. Dobijeni rezultati ukazuju da se GWR modelima dobijaju najniže vrijednosti apsolutnog prosjećnog odstupanja, standardne greške i standardne devijacije grešaka u odnosu na druga dva metoda.

7. ČABARAVDIĆ A., MAHMUTOVIĆ G., OSMANOVIĆ M., MULIĆ S. (2015):

Influence of environmental data on forest aboveground biomass non-parametrical

20

estimates of productive forest in municipality Gračanica. The first International Conference on Environmental Science and Technology ICOEST. 9-13th September 2015, Sarajevo. Book of Abstracts, p. 84. U ovom radu su analizirani i komparirane neparametrijske procjene nadzemne biomase izvedene samo iz inventurenih podataka i kompiliranih, inventurnih, okolišnih i spektralnih podataka Landsat ETM satelitskog snimka. Područje istraživanja je obuhvatalo državne visoke šume u opštini Gračanica. Dobijeni rezultati ukazuju da uvođenjem okolišnih i spektralnih varijabli dolazi do redukcije standardne greške procjene za 19% u visokim i između 17% i 23% u izdanačkim šumama. Takođe je utvrđeno da transformacije okolišnih varijabli: nagiba i ekspozicije nisu značajno uticale na rezultate te se mogu komplilirati u originalnim vrijednostima.

8. BAŠIĆ, N., SELIMOVIĆ, E., ČABARAVDIĆ, A., PUSTAHIJA, F. (2013):

Interpopulation comparative analysis of leaves morphological properties of black and gray alder (Alnus glutionosa L. and A. incana L. Moench). Knjiga sažetaka – 4. hrvatski botanički simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, Split 2013. Hrvatsko botaničko društvo (HBoD) u suradnji sa Sveučilištem u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet Split. U ovom radu su komparirane metode za morfološku diferencijaciju varijabilnih karakteristika listova johe vrsta Alnus incana, A. glutinosa i njihovoih hibrida A. X pubescens u šest prirodnih populacija u Bosni i Hercegovini. Analizirano je 13 kvantitativnih morfoloških karakteristika listova. Statistički značajane razlike su ustanovljene za sve morfološke karakteristike osim za prosječnu dužinu lista. HSD Tukey testom je utvrđeno da se interspecijski hibridi čine posebnu grupu s obzirom na osam varijabilnih karakteristika: širinu lista, udaljenost od osnove od najšireg dijela lisne površine, udaljenost od vrha do trećeg nerva, broj parova lateralnih nerava, gornji ugao lista, lisni koeficijent, omjer dužine drške i dužine lista te omjer udaljenosti od vrha lista do trećeg nerva u i širine lista.

G. Učešće na konferencijama, radionicama i sl. (oralne i poster prezentacije bez

objavljenih rezimea)

1. ČABARAVDIĆ, A. (2017): Remote sensing in education and research on Faculty forestry University Sarajevo. Workshop: The Creation of Forest Database and Standards. 18-22 of December 2017- Forest Fire Fighters Training Center – Izmir. Na radionici The Creation of Forest Database and Standards održanoj u Izmiru 2017. godine prezentirani su načini korištenja daljinske detekcije u edukaciji i istraživanjima šumskih resursa na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Naglašana je mogućnost zajedničke saradnje u unapređenju primjene daljinskih istraživanja u šumarstvu.

2. ČABARAVDIĆ, A., BALIĆ, B., OSMANOVIĆ, M. (2017): Remote sensing in education and research on Faculty forestry University Sarajevo. Ilidža. Na završnoj radionici međunarodnog projekta pod nazivom "Racionalizacija tehnoloških postupaka prikupljanja šumarskih podataka i upravljanja sa njima u Federaciji Bosni i Hercegovini (FBH)/Streamlining technological methods for the collection and management of forestry data in the Federation of Bosnia and

21

Herzegovina (FBH)", prezentirani su načini korištenja daljinske detekcije u edukaciji i istraživanjima šumskih resursa na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu s posebnim osvrtom na rezultate projekta u dijelu daljinskih istraživanja. Prezentirana je mogućnost primjene daljinskih istraživanja u operativnoj upotrebi u više aspekata: u identifikaciji šumovitih površina, kroz praćenje promjena šumovitih površina te kroz tematsko kartiranje prostorne raspodjele šumske nadzemne biomase.

3. OSMANOVIĆ, M., LOJO, A., BALIĆ, B., ČABARAVDIĆ, A., HAJEK, F. (2016): Object based classification using spectral and inventory data in native mixed beech, fir and spruce forest on Igman mountain. 6th EARSeL SIG LU/LC & 2nd EARSeL LULC/NASA LCLUC Workshop. Prag. Na šestoj radionici EARSeL SIG LU/LC & 2nd EARSeL LULC/NASA LCLUC održanoj u Pragu 2016. godine prezentirana je klasifikacija šumske vegetacije u mješovitim šumama bukve i jele sa smrčom na planini Igman na bazi podataka taksacionih snimanja i spektralnih varijabli Sentinel satelitskog snimka. Klasifikacija bazirana na objektima je realizovana pomoću eCognition računarskog programa.

4. ČABARAVDIĆ, A., OSMANOVIĆ, M., MAHMUTOVIĆ, G., MULIĆ S. (2015): Aboveground biomass spatial variability mapping based on forest inventory, spectral and environmental data on forested protected landscape in the north-east Bosnia. Book of proceedings International Tourism and Hospitality Management Conference. Sarajevo, 30th September – 4th October 2015. Na međunarodnoj konferenciji International Tourism and Hospitality Management Conference održanoj u Sarajevu 2015. godine prezentirana je mogućnost procjene i tematskog kartiranja prostorne raspodjele različitih vrsta drveća na zaštićenom području u sjeveroisiočnoj Bosni. Pokazane tematske karte daju uvid u prostorne i vegetacijske sadržaje zaštićenog područja što bi se moglo koristiti u promotivne svrhe.

H. Saopštenja

1. ČABARAVDIĆ, A., OSMANOVIĆ, M. (2015): Učešće na međunarodnim konferencijama ICOEST i ITHMC održanim u septembru 2015. godine u Sarajevu. Participation in International conferences ICOEST and ITHMC held in September 2015. in Sarajevo. Naše šume/ Our forests, No 40-41, pp. 64-65. http://www.usitfbih.ba/dokumenti/casopis/nase-sume40-41.pdf (17.11. 2017). U ovom saopštenju stručna javnost je informisana da su na međunarodnim konferencijama ICOEST i ITHMC održanim u Sarajevu 2017. godine prezentirani naučni radovi vezani za primjenu daljinskih istraživanja nadzemne šumske biomase na šumovitim područjima na osnovu podataka inventurnih snimanja i satelitskih snimaka.

2. ČABARAVDIĆ, A., OSMANOVIĆ, M., MRAKOVIĆ, A. (2015): Završno

zasjedanje COST-ove akcije FP1001-Usewood “Improving data and information on the potential supply of wood resources: a European aproach from multisource national forest inventories” 23.-24.09.2014. Naše šume/ Our forests, No 36-37, pp. 84-85. http://www.usitfbih.ba/dokumenti/casopis/nase-sume36-37.pdf (17.11. 2017).

22

U ovom saopštenju stručna javnost je informisana da je na završnoj konferenciji COST akcije FP1001-Usewood “Improving data and information on the potential supply of wood resources: a European aproach from multisource national forest inventories” održane u Parizu 2017. godine prezentiran rad “The ik-NN application for Bosnia and Herzegovina” koji je, u okviru ovog projekta, bio rezultat dvogodišnjeg rada i saradnje sa Finskim Institutom za istraživanje METLA i prof. dr. Erkijem Tommpom.

3. ČABARAVDIĆ, A., DUNDJER, A., DELIĆ, S., OSMANOVIĆ, M., MRAKOVIĆ, A. (2013): Treće zasjedanje COST-ove akcije FP1001-USEWOOD „Improving data and information on the potential supply of wood resources: a European approuch from multisource national forest inventories“12.-14.03.2013. – Latvia. Naše šume / Our forests, No 36-37, pp. 104-105. http://www.usitfbih.ba/dokumenti/casopis/Nase-sume-br-30-31_web.pdf(17.11.2017). U ovom saopštenju stručna javnost je informisana o tekućim aktivnostima COST akcije FP1001-Usewood “Improving data and information on the potential supply of wood resources: a European aproach from multisource national forest inventories” prezentiranim u Rigi (Latvija) 2013. godine. Na zasjedanju su učestvovale i studentice Šumarskog fakulteta Merisa Osmanović i Amina Mraković.

6. NASTAVNO-PEDAGOŠKI RAD

Kandidatkinja dr Azra Čabaravdić izvodi nastavu na I, II i III ciklusa studija Šumarskog fakulteta i to iz predmeta: Šumarska biometrika, Biometrika, Planiranje eksperimenata, Planiranje eksperimenata u hortikulturi i Daljinska istraživanja u šumarstvu.

U predhodnom periodu učestvovala je u izvođenju nastave srodnih predmeta na Ekonomskom fakultetu i Poljoprivredno-prehrambenom Fakultetu Univerziteta u Sarajevu U periodu 2008-2010. godine bila je koordinator i nastavnik na postdiplomskom studiju Šumarskog fakulteta na oblasti „Uređivanje šuma na tipološkim osnovama“. U okviru Međunarodnog Master studija FOPER učestvovala je u izvođenju nastavnog procesa na engleskom jeziku u zajedničkom radu s međunarodnim profesorima na predmetima: „Matematics and statistics in forest economics and policy“ i „Methods of economic analysis” u Foper-u I i na predmetu „Quantitative and qualitative methods in social science and economics” – u Foper-u II. U okviru dodatnih seminara samostalno je realizovala jednodnevni kurs pod nazivom „FOPER SPI Training Forest Conflict Research“ u Albaniji (Durres, 30. September 2010). Dr. sci. Azra Čabaravdić je bila mentor pri izradi tri magistarska rada i većeg broja diplomskih i završnih radova I i II ciklusa studija. Učestvovala je u radu većeg broja komisija za odbrane diplomskih, magistarskih, završnih radova I i II ciklusa studija šumarstva i hortikulture te u dvije komisije pri odbranama doktorskih disteracija.

Nakon izbora u nastavno-naučno zvanje vanredni profesor, pored navednih predmeta, izvodi nastavu i na predmetima Daljinska istraživanja urbanih i zaštićenih područja (II ciklus studija Hortikulture) i predmetima III ciklusa studija: Primjenjene multivarijacione analize, Primjena satelitskih snimaka u šumarstvu i Satelitski snimci u istraživanju urbanog zelenila.

U okviru realizacije predmeta Planiranje eksperimenata na II ciklusu šumarstva i hortikulture dr. sci. Azra Čabaravdić kontinurano radi na unapređenju edukacije u sadržajnom, informatičkom, numeričkom i statističkom aspektu s posebnom pažnjom na

23

aplikativnim primjerima. Kandidatkinja nastoji na diferenciranoj edukacija po oblastima II ciklusa studija šumarstva (uređivanje šuma; uzgajanje šuma; zaštita šuma, iskorištavanje šuma sa šumskim komunikacijama, te ekonomika, politika i organizacija šumarstva) i na studiju Pejzažne arhitekture kroz grupni i individualn rad sa studentima.

Kandidatkinja je posvećena intenzivanom individulanom radu sa studentima čiji se završni radovi odnose na primjenu daljinskih istraživanja: u klasifikaciji vegetacije i kategorija staništa unutar uređajne podjele šuma uz korištenje uređajne dokumentacije, u procjeni taksacionih elemenata šuma i šumske nadzemne biomase primjenom primjeniom različitih prostornih analiza (parametrijskih i neparametrijskih metoda) te analizi promjena namjene površina i vegetacijskih resursa u okviru uređajne podjele šuma između dva uređajna perioda. Pri tome je Kandidatkinja razvijala i unapređivala kvalitet studentskih istraživačkih radova uvođenjem globalno prihvaćenih informatičkih alata (računarskih programa), dostupnih satelitskih snimaka (IRS, RapidEye, Landsat 5, ETM+ i 8 te Sentinel satelitskih programa snimanja) i naprednih matematičko-statističkih i prostornih analiza u GIS okruženju. Trenutno je mentor pri izradi jedne doktorske disertacije sa tematikom primjene multivarijacionih analiza na kompilirane terenske podatake Druge nacionalne inventure šuma i spektralnih podataka satelitskih snimaka u cilju procjene taksacionih elemenata šuma na nedostupnim površinama. Kandidatkinja izvodi konsultacije pri izradi završnih radova, doktorskih disertacija te naučno-stručnih istraživanja u dijelu primjene statističkih metoda.

7. SARADNJA SA MEĐUNARODNIM I DOMAĆIM NAUČNO-ISTRAŽIVAČKIM I

STRUČNIM INSTITUCIJAMA

Nakon izbora u nastavno-naučno zvanje vanrednog profesora Kandidatkinja je učestvovovala u realizaciji nekoliko naučnih i stručnih projekata:

• 2015-2017: „Streamlining technological methods for the collection and management of forestry data in the Federation of Bosnia and Herzegovina“, Forest Managment Institute, The Czech Republic. (učesnik)

• 2015-2017: "Izrada zapreminskih i sortimentnih tablica za jelu, smrču i bukvu, za područje kantona 10". Finansijer ŠGD „Hercegbosanske šume“ d.o.o Kupres. (učesnik)

• 2012-2015: Projekat Instituta za šumarstvo: "Razvoj daljinskih istraživanja u šumarstvu", Instituta za šumarstvo i urbano zelenilo Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. (koordinator)

• 2013-2014: „Korištenje RapidEye snimka za klasifikaciju vegetacije“, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (sufinansiranje projekata iz oblasti visokog obrazovanja 04-38-3429-1/13 od 27.11.2013. godine) (koordinator)

• 2013-2017: COST akcija FP1206: "European mixed forests – Integrating Scientific Knowledge in Sustainable Forest Management. (EuMIXFOR)" (zamjenski član)

• 2011-2014: COST akcija FP1001: “Improving Data and Information on the Potential Supply of Wood Resources: A European Approach from Multisource National Forest Inventories (USEWOOD)” (nacionalni koordinator). U okviru ove COST akcije Kandidatkinja je realizovala dvije kratkotrajne istraživačke misije:

24

o COST-STSM-FP1001-20182. Čabaravdić, A. (2014): Completing multi-source forest resource estimates based on NFI data for an area in Bosnia – Herzegovina. The Finnish Forest Research Institute METLA in Vantaa, Finland i

o COST-STSM-FP1001-13965. Čabaravdić, A. (2013): The i-kNN application on the north-west Bosnia. The i-kNN estimates broadleaves, conifers and total wood volume quantities (m3/ha). The Finnish Forest Research Institute METLA in Vantaa, Finland.

Dr. sci. Azra Čabaravdić ostvaruje saradnju sa šumarskom privredom u vezi s razvojem i unapređenjem edukacijskih sadržaja kvantitativnih metoda u šumarstvu i hortikulturi te posebno u dijelu primjene daljinskih istraživanja u praćenju stanja i promjena šumske vegetacije na šumovitim površinama različite namjene.

Bila je predsjednik nadzornog odbora Udruženja šumarskih inžinjera i tehničara.

Član je međunarodnih udruženja IUFRO i International Society for Photogrammetry and Remote Sensing WG VII/7.

Recenzije nakon izbora u nastavno-naučno zvanje vanredni profesor

Nakon izbora u nastavno-naučno zvanje vanrednog profesora, Kandidatkinja je bila recenzent dva univerzitetska izdanja (jednog udžbenika i jednog praktikuma) i jedne naučne monografije:

• TREŠTIĆ, T. (2015): Imele u Bosni i Hercegovini. Šumarski fakultet u Sarajevu, str. 1-103. (Naučna monografija, recenzenti: dr. sci. MILAN GLAVAŠ i dr. sci. AZRA ČABARAVDIĆ)

• KOPRIVICA M. (2015): Šumarska statistitka. Šumarski fakultet Univerziteta u Banja Luci (Univerzitetski udžbenik, recenzenti: dr. sci. ZORAN MAUNAGA i. dr. sci. AZRA ČABARAVDIĆ)

• ČENGIĆ, I. (2013): Osnovi nauke o tlu – Praktikum (Univerzitetsko izdanje, recenzenti: dr. sci. NIKOLA PERNAR, dr sci.. AZRA ČABARAVDIĆ)

Pored toga Kandidatkinja je recenzirala više naučnih radova objavljenih u indeksiranim časopisima:

• Croatian Journal of Forest Engineering (Hrvatska) – indeksiran u CAB Abstracts, Compendex, GeoBase, Global Health, Paperchem, Science Citation Index Expandend, Scopus, Viniti;

• SEEFOR – indeksiran u AGRICOLA, CAB Abstracts, Forestry Abstracts;

• PERIODICUM BIOLOGORUM;

• iForest - Biogeosciences and Forestry i

• Works of the Faculty of Forestry University of Sarajevo.

25

P R I J E D L O G S A O B R A Z L O Ž E NJ E M

Kandidatkinja dr. sci. Azra Čabaravdić je, na osnovu cjelokupnog obima i rezultata svog nastavno-pedagoškog i naučnog rada, cijenjena u domaćoj i međunarodnoj naučnoj i stručnoj javnosti i priznata kao vrstan univerzitetski nastavnik, naučnik i stručnjak, specijalista u oblasti primjene kvantitativnih metoda u šumarstvu i hortikulturi s posebnom percepcijom primjene metoda daljinskih istraživanja u praćenju stanja i promjena šumske vegetacije na šumovitim površinama različite namjene.

Ukupni naučni i stručni rezultati Kandidatkinje dr. sci. Azre Čabaravdić obuhvataju: − dvije naučne knjige, − jedan univerzitetski udžbenik, − dvije naučne monografije; − jedno poglavlje u monografiji, − preko 60 naučnih i stručnih radova i abstrakata.

U toku prethodnog izbornog perioda, provedenog u naučno-nastavnom zvanju vanredni profesor, Kandidatkinja je, kao autor ili koautor, objavila sljedeće bibliografske jedinice, relevantne za naučnu oblast "Uređivanje šuma i urbanog zelenila":

− dvije naučne knjige, − jedno poglavlje u monografiji, − dva naučna rada u časopisima iz međunarodne baze podataka (Science Citation Index

Expanded) i − dvanaest naučnih radova u časopisima iz relevantne baze podataka (CAB Abstracts,

Forestry Abstracts, Index Copernicus and EBSCO), − jedan naučni rad u zborniku koji prati relevantnu bazu podataka, − osam sažetaka naučnih radova objavljenih u zbornicima abstrakata sa kongresa i

konferencija i − četiri saopštenja u učešćima na međunarodnim konferencijama i radionicama.

Kandidatkinja je u toku predhodnog izbornog perioda, provedenog u nuačno-nastavnom zvanju vanredni profesor, uspješno realizovala mentorstvo pri izradi jednog magistarskog rada i deset završnih radova na II ciklusu studija.

Mentorstvo pri izradi doktorske disertacije po predbolonjskom i bolonjskom sistemu studija nije realizovano iz objektivnih razloga što je vidljivo iz obrazloženja koje je priložila u dokumentaciji uz prijavu na Konkurs. Kao ekvivalent za opravdano izostalo mentorstvo pri izradi doktorske disertacije, Kandidatkinja je objavila tri naučna rada u časopisima iz relevantne baze podataka.

Kandidatkinja je učestvovala u realizaciji dva međunarodna, dva domaća naučna i stručna projekta. Koordinirala je uspješnu realizaciju jednog domaćeg projekta. Učestvovala je na više naučnih i stručnih skupova s međunarodnim učešćem (konferencije, simpoziji, radionice).

Imajući u vidu navedene činjenice, slove navedene u konkursu, te odredbe Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo, član 96. Stav (f), Komisija za pripremu prijedloga za izbor nastavnika svih zvanja za naučnu oblast "Uređivanje šuma i urbanog zelenila" smatra da kandidatkinja, dr. sci. Azra Čabaravdić, vanredni profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, ispunjava sve uslove za izbor u naučnonastavno zvanje - redovni profesor za naučnu oblast "Uređivanje šuma i urbanog zelenila".

26