7
Srce – motor na eg tijela HRVATSKI

Srce und Gefaesse_HR.pdf · roza) srčanih krvnih žila (koronarnih arterija). Pri tome se uslijed taloženja masnih tvari u žilama djelomično ili u potpunosti blokira protok krvi

  • Upload
    others

  • View
    7

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Srce und Gefaesse_HR.pdf · roza) srčanih krvnih žila (koronarnih arterija). Pri tome se uslijed taloženja masnih tvari u žilama djelomično ili u potpunosti blokira protok krvi

Srce – motor našeg tijela

HRVATSKI

Page 2: Srce und Gefaesse_HR.pdf · roza) srčanih krvnih žila (koronarnih arterija). Pri tome se uslijed taloženja masnih tvari u žilama djelomično ili u potpunosti blokira protok krvi

i pumpa krv kroz krvne žile. Na taj način opskrbljuje cijelo tijelo hra-njivim tvarima, kisikom i drugim supstancijama važnim za život te od-stranjuje metabolički otpad i ugljični dioksid. Ova „pumpa“ nas održava na životu.

Što je koronarna bolest srca?

U koronarne bolesti srca (skraćeno KBS) ubrajaju se sve bolesti koje su izazvane nedovoljnom prokrvlje-nošću srčanog mišića. To su angina pectoris, srčani infarkt i iznenadna srčana smrt.

Prije svega kod tjelesnih i psihičkih op-terećenja srce nije dostatno opskrbljeno

kisikom i hranjivim tvarima. Najčešće je za to krivo „ovapnjenje“ (arterioskle-roza) srčanih krvnih žila (koronarnih arterija). Pri tome se uslijed taloženja masnih tvari u žilama djelomično ili u potpunosti blokira protok krvi.

Ponekad liječnik može na temelju smetnji i povijesti bolesti prepo-

BOLESTI SRCA I KRVOTOKA 3 2 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA

Od oboljenja srca i krvotoka umire više ljudi nego od svih oboljenja od raka zajedno. Pri tome se oboljenja srca i krvotoka mogu vrlo dobro spriječiti!

Na idućim stranicama naći ćete infor-macije o mogućnostima pregleda i li-ječenja kao i savjete na koji način i Vi

možete dati svoj doprinos poboljšanju promjenom svog stila života.

Srce i krvne žile - tim koji savršeno funkcioniraSustav srca i krvotoka sastoji se od srca i krvnih žila. Srce je motor na-šeg tijela, veličine je stisnute šake

Srce –motor našeg tijelaBolesti srca i krvotoka u zapadnim industrijskim zemljama su kod žena i muškaraca uzrok smrti broj jedan. One čine gotovo polovicu svih smrtnih slučajeva u Europi!

Jeste li znali da …• srce nema srcoliki oblik, već da je

više okruglo? Teži oko 300 grama i dugo je 12 cm.

• odrasla osoba ima oko 5 - 6 litara krvi koju srce dnevno pumpa u krug 1.500 puta?

• srce odrasle osobe kuca otprilike 70 puta u minuti, djeteta 90 puta, a bebe 120 puta?

• je krvožilni sustav u tijelu dugačak oko 150.000 km?

Arterioskleroza (kolokvijalan na-ziv za to je „ovapnjenje krvnih žila“) je suženje i otvrdnjavanje arterija. U prvom redu taloženje masnih tvari, otvrdnjavanje i ovapnjenje na stijenkama krvnih žila dovode do patoloških promjena u arterija-ma. One se mogu primijetiti tek u uznapredovalom stadiju, kada je prokrvljenost zbog sužavanja sve manja i manja ili ako je krvna žila dodatno začepljena krvnim ugruš-kom. Ovisno o tome koja je krvna žila time pogođena, dolazi do srča-nog infarkta, moždanog udara ili do poremećaja prokrvljenosti ekstre-miteta (tzv. „bolest izloga“), odno-sno unutarnjih organa. Ako su time pogođene srčane krvne žile, onda se ovapnjenje arterija manifestira kao angina pectoris.

gornja šuplja vena

donja šuplja vena

srčane krvne žile

aorta

plućna arterija

Srčani infarkt

Moždani udar

zdrava krvna žila

začepljena krvna žila

začepljenje trombom (ugruškom)

odumrlo tkivo

srčanog mišića

začepljenje

nedovoljna opskrba krvlju

Page 3: Srce und Gefaesse_HR.pdf · roza) srčanih krvnih žila (koronarnih arterija). Pri tome se uslijed taloženja masnih tvari u žilama djelomično ili u potpunosti blokira protok krvi

infarkt, zakazivanje srca i smetnje srčanog ritma. Shvatite ozbiljno ove zna-kove i otiđite do liječnika!

Uklonite čimbenike rizi-ka promjenom svog sti-la života: odvikavanjem od pušenja, promjenom načina prehrane, smanje-njem tjelesne težine, kre-tanjem (kardiotrening), smanjenjem krvnog tlaka, prestankom konzumacije šećera i liječenjem povi-šenog kolesterola.

znati KBS. Najčešće slijedi točnija pretraga • mjerenjem krvnog tlaka i pulsa• slušanjem srca i pluća• EKG-om, eventualno i EKG-om pod

opterećenjem.Najtočnije informacije o mjestu i ra-zmjeru suženosti koronarnih arterija pruža pretraga kateterom.

Pri tome se vrlo uska cijevčica (ka-teter) uvodi u srčane krvne žile kroz koju se u arterije ubrizgava kontrastno

sredstvo. Nakon toga se na rendgen-skoj snimci vide suženja.

Angina pectoris - što je to?Doslovce prevedeno angina pectoris znači „stezanje u prsima“.

Suženja srčanih krvnih žila, uzrokova-na „ovapnjenjem“, često se doživlja-vaju kao bol u prsima, trajno pečenje ili probadanje u prsnom košu. Tipični simptomi traju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Dok se kod muška-raca smetnje javljaju iza grudne kosti, odnosno u području lijevog ramena, ruke i šake, kod žena se bolovi javljaju ponajprije u području vrata, donje vili-ce, gornjeg trbuha i ramena u kombi-naciji s mučninom i povraćanjem.

Simptomi angine pectoris pojavljuju se prije svega prilikom tjelesnih i/ili psihičkih napora i na hladnoći. Čim se promijene vanjski uvjeti, pritisak po-pušta i smetnje se popravljaju u roku od nekoliko minuta. Angina pectoris je znak upozorenja za prijeteći srčani infarkt. Međutim, srčani infarkt možete pretrpjeti i ako nikada niste imali napad angine pec-toris. Važno je pravovremeno liječenje oboljenja, jer u protivnom prijete srčani

KardiotreningEKG pod opterećenjem osnova je za ovaj in-dividualno prilagođeni program treninga za sobni bicikl. On Vam pomaže da svoju snagu povećate u malim koracima, smanjite svoju tjelesnu težinu, poboljšate izmjenu tvari u or-ganizmu i smanjite svoj krvni tlak te masti u krvi. Trening izdržljivosti potiče tijelo na stva-ranje novih krvnih žila što ima za posljedicu poboljšanje opskrbe krvlju i kisikom kao i Vaše kondicije. Redovite liječničke kontrole i indi-vidualni planovi treninga potrebni su, kako se ne biste prenapregnuli i ponovo doživjeli na-pad angine pectoris.

Terapijske mogućnosti

Kako ću spriječiti novi napad angine pectoris?Cilj terapije lijekovima je pobolj-šanje kvalitete života i sprječavanje daljnjih napada angine pectoris. In-ternist i kardiolog usklađuju opti-malnu terapiju prema Vašim osobnim potrebama.

• Tablete koje sprječavaju zgrušavanje krvi sprječavaju nastanak ugrušaka krvi.

• ACE inhibitori i beta blokatori smanjuju visoki krvni tlak.

• Lijekovi koji snižavaju kolesterol sprječavaju daljnje ovapnjenje krvnih žila.

• Nitro preparati ublažavaju simptome.

• Blokatori kalcijevog kanala snižavaju krvni tlak i djeluju protiv grčeva krvnih žila.

• Selektivna sredstva za smanjenje srčane frekvencije pomažu ublaža-vanju tegoba i povećavaju snagu.

Ako uzimanjem lijekova ne dođe do trajnog poboljšanja, potreban je kate-terski zahvat ili operacija.

BOLESTI SRCA I KRVOTOKA 5 4 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA

Page 4: Srce und Gefaesse_HR.pdf · roza) srčanih krvnih žila (koronarnih arterija). Pri tome se uslijed taloženja masnih tvari u žilama djelomično ili u potpunosti blokira protok krvi

Srčani infarkt – što je to?Srčani infarkt pojavljuje se iznenada i predstavlja akutnu opasnost za život!

Često se srčani infarkt događa u prva tri sata nakon ustajanja.

Neposredan uzrok je iznenadna sme-tnja u prokrvljenosti na osnovu za-čepljene arterije srca (=srčane krvne žile). Pogođeno područje srca više se ne opskrbljuje kisikom i hranjivim tvarima ili se opskrbljuje nedostatno i počinje odumirati. U području infar-kta nastaje ožiljkasto tkivo koje više ne sudjeluje u radu srca.

Mora se što je brže moguće pono-vo uspostaviti prokrvljenost srčanog mišića. U tu se svrhu otvaraju zače-pljene žile. Što brže to uspije (po mogućnosti u roku od 6 sati), to je veća mogućnost da se oštećenje sr-čanog mišića očuva u prihvatljivim granicama.

Simptomi srčanog infarkta:• jaki bolovi koji stežu ili

peku u prednjem ili lijevom području prsa, često se šire u lijevu ruku, a nastupaju iznenada

• osjećaj tjeskobe i skučenosti• bolovi u ruci, prstima, trbuhu,

leđima, vratu, donjoj vilici ili uhu

• nesvjestica• osjećaj jake vrtoglavice• popratne pojave kao što su

mučnina, povraćanje, znojenje• gubitak daha koji iznenada

nastupa sa ili bez bolova u prsima

• iznenadno ubrzano lupanje srca

Sumnja na srčani infarkt – na što morate paziti?• Pacijent se ne smije fizički

naprezati! • Apsolutan mir!• Pacijent ne smije ostati sam!• U slučaju zastoja (disanja i)

rada srca odmah započeti s oživljavanjem!

Dijagnoza će se postaviti u bolnici pomoću EKG-a, ultrazvuka srca i la-boratorijskih pretraga.

Akutno liječenje• Lijekovi koji štite od smetnji

srčanog ritma. • Ponovno otvaranje zatvorenih

srčanih krvnih žila (srčani kateter).• Bypass operacija (rijetko).

Daljnja terapija• Višetjedna rehabilitacija radi

navikavanja na svakodnevicu.• Trajno uzimanje lijekova, kako bi

se smanjio rizik začepljenja krvnih žila, a time od novog infarkta (acetilsalicilna kiselina (ASK), Clopidogrel, itd.).

• Prelazak na zdraviji stil života.

Važna je redovita i dugotrajna terapija. Molimo Vas da se točno pridržavate naputaka svog liječnika!

Iznenadna srčana smrtAko je začepljena velika srčana krvna žila, to najčešće neposredno dovodi do smrti. Tada govorimo o „iznenadnoj srčanoj smrti“.

Moždani udar

Vaš mozak je u velikoj opasnosti!

Moždani udar je u Austriji treći najče-šći uzrok smrti i istovremeno najčešći uzrok teške invalidnosti kod odraslih. U skoro 80 % slučajeva do moždanog

Čimbenici rizika za oboljenja srca i krvotoka:

• pušenje (dovodi do suženja krvnih žila)

• prekomjerna tjelesna težina (pogoduje visokom krvnom tlaku i šećernoj bolesti)

• oboljenja srca i krvotoka u obitelji

• šećerna bolest (dijabetes)• povišeni krvni tlak• povišene vrijednosti masnoća

u krvi (kolesterol i trigliceridi)• stres• nedostatak kretanja• muški spol• veća starosna dob

Svaki srčani infarkt -Sumnja na infarkt predstavlja

hitan slučaj!!Ne gubite vrijeme i odmah

nazovite liječnika hitne pomoći!

HITNA POMOĆ:

144

BOLESTI SRCA I KRVOTOKA 7 6 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA

Page 5: Srce und Gefaesse_HR.pdf · roza) srčanih krvnih žila (koronarnih arterija). Pri tome se uslijed taloženja masnih tvari u žilama djelomično ili u potpunosti blokira protok krvi

udara dolazi zbog iznenadne smetnje prokrvljenosti mozga (krvni ugrušak), najčešće sužavanjem ili začepljenjem moždane arterije. Rjeđe se radi o krva-renju mozga prilikom kojeg dolazi do pucanja arterije.

Rezultat je isti: moždano tkivo nije u dostatnoj mjeri opskrbljeno kisikom i hranjivim tvarima i odumire. Glavni uzroci su arterioskleroza, visoki krvni tlak, šećerna bolest i pušenje.

Za moždani udar naročito je tipično njegovo iznenadno pojavljivanje ili početak pri kraju sna, dakle prilikom buđenja.

Ponekad tegobe traju kratko (nekoliko sekundi ili minuta) i ponovo nestaju.

To znači da se prokrvljenost mozga ponovo brzo popravila - radilo se o laganom moždanom udaru.

Ovi kratkotrajni simptomi predznaci su prijetećeg moždanog udara i mora ih se ozbiljno shvatiti!

Kao osoba koja pruža prvu pomoć, potaknite stradalu osobu• da se smije• da diže ruke

• da ponovi jednostavnu rečenicu• da isplazi jezik.

Ako stradala osoba ima poteškoća pri izvršenju najmanje jednog od po-stavljenih zadataka ili se njen jezik savija, onda je to alarmni signal za moždani udar.

Odmah zovite liječnika hitne pomoći: 144

Pribilježite početak (točno vrijeme) smetnji. Vrijeme igra odlučujuću ulogu. Prikladne mjere na licu mjesta pomažu spašavanju života i izbjegavanju traj-nih oštećenja. Specijalizirani odjeli za nadzor moždanog udara (stroke units)

Signali upozorenja za prijeteće moždani udar:

• osjećaj gluhoće ili paralize lica, ruke ili noge ili jedne polovice tijela

• smetnje u govoru• poremećaj svijesti, zbunjenost• smetnje vida• smetnje sluha• vrtoglavica, nesigurnost pri

hodanju• iznenadna, jaka glavobolja

u većim bolnicama nude optimizirano akutno zbrinjavanje. Njihov cilj je: spasiti moždano tkivo, prepoznati uzroke moždanog udara, spriječiti daljnji događaj i početak neu-rološke rehabilitacije (ponovno učenje izgubljenih moždanih funkcija).

Pozor! Ovi rizici pospješuju moždani udar: • visoki krvni tlak• šećerna bolest• smetnje u metabolizmu masti

(povećane vrijednosti triglicerida i kolesterola)

• pušenje• prekomjerna tjelesna težina• nedostatak kretanja• arterioskleroza• velika konzumacija alkoholaDanas se za izbjegavanje moždanog udara koriste lijekovi koji ciljano dje-luju na krvne pločice (trombocite). To su takozvani inhibitori funkcije trombocita. Oni utječu na to da krv-ne pločice nisu međusobno tako jako slijepljene i na taj način smanjuju rizik začepljenja krvnih žila. Također i određena sredstva za krv-ni tlak (ACE inhibitori) i sredstva za smanjenje masnoća (statini) smanju-

ju opasnost od moždanog udara. Kod svih ovih lijekova važno je redovno, dosljedno i dugotrajno uzimanje, kako bi se rizik trajno smanjio. Mo-limo Vas da se pridržavate naputaka svog liječnika!

LDL kolesterol („loš kolesterol“) taloži se u slučaju prevelike količi-ne kolesterola na stijenkama krvnih žila i time igra važnu ulogu u nasta-janju arterioskleroze. Što je sadržaj LDL kolesterola u krvi veći, to je veći rizik ovapnjenja krvnih žila.HDL kolesterol, „dobar kolesterol“, djeluje na krvne žile kao zaštita time što uklanja i odvodi kolesterol koji se taloži na stijenke krvnih žila. Talo-ženje kolesterola na stijenke krvnih žila smatra se početnim stupnjem ar-terioskleroze. Osim toga HDL sprje-čava zgrudnjavanje krvnih pločica i na taj način sprječava stvaranje krv-nih ugrušaka koji mogu prouzročiti srčani infarkt i moždani udar.Osobe koje imaju visoke vrijednosti HDL-a, imaju manje srčanih infar-kta i moždanih udara. Stoga jedite mnogo voća, povrća, ribu, nemasno meso i integralne proizvode te što je moguće manje životinjskih masti (mast, maslac, mliječni proizvodi).

BOLESTI SRCA I KRVOTOKA 9 8 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA

Page 6: Srce und Gefaesse_HR.pdf · roza) srčanih krvnih žila (koronarnih arterija). Pri tome se uslijed taloženja masnih tvari u žilama djelomično ili u potpunosti blokira protok krvi

bolest, visoki krvni tlak, razina kole-sterola) promjenom načina života, lije-kovima koji sprječavaju nastanak krv-nih ugrušaka te medicinski nadziranim programima kretanja.

Poodmakla periferna arterijska bolest eventualno zahtijeva i neposredne zahva-te na pogođenim krvnim žilama, kao što su proširenje suženih arterija, ugradnja stenta (potpora za žile u obliku cijevćica od metala ili umjetnih vlakana koja sprje-čava ponovo sužavanje žile) ili premošće-nje začepljene nožne arterije (bypass).

Ako Vam je dijagnosticirana periferna arterijska bolest, onda morate poduzeti

sljedeće mjere, kako biste izbjegli po-sljedične bolesti kao što su srčani in-farkt i moždani udar.

• Odlazite redovno na preglede.• Ne nosite usku odjeću i zavoje

koji Vas stežu.• Izbjegavajte hladnoću, vlagu i

prekomjernu toplinu.• Posebno vodite računa o higijeni.• I najmanje rane morate odmah

(dati) zbrinuti.

Bolje spriječiti nego liječiti!Isključite rizike za arteriosklerozu:• Odreknite se cigareta.• Smanjite visoki krvni tlak.• Normalizirajte svoju tjelesnu

težinu.• Krećite se u dovoljnoj mjeri.• Vodite računa o tome da ja Vaša

šećerna bolest pod kontrolom.• Smanjite povećane vrijednosti

kolesterola.

Nemojte čekati tako dugo, dok ne bude prekasno! Odmah smanjite čimbenike rizika za bolesti srca i krvotoka.

Vodite računa o mogućim simptomima bolesti srca i krvotoka i otiđite liječni-ku. Znanje o bolestima srca i krvotoka može spasiti život!

Periferna arterijska bolestOvo oboljenje Vam je sigurno bolje poznato kao „bolest izloga“. Sigurno ste već vidjeli osobe koje rade pauzu ispred izloga i nastave hodati tek onda, kada popuste bolovi u nogama. Peri-ferna arterijska bolest javlja se prije svega kod starijih osoba.

Glavni uzrok je suženje krvnih žila uslijed arterioskleroze koja dovodi do smetnji prokrvljenosti. U najgorem slučaju dolazi do potpunog začepljenja žila. Ova bolest začepljenja žila nije ograničena samo na noge, već može pogoditi i ruke, jetru, ramena i područ-je trbuha.

Kod jako uznapredovale periferne ar-terijske bolesti bolovi postoje već u stanju mirovanja i čak može odumri-jeti tkivo.

Kod Vas postoji povećani rizik da ćete oboljeti od periferne arterijske bolesti, ako se jedan od sljedećih čimbenika rizika odnosi na Vas:• pušač ili bivši pušač• starost iznad 65 godina• visoki krvni tlak• visoka razina kolesterola• šećerna bolest• raniji srčani infarkt ili angina

pectoris• raniji moždani udarPeriferna arterijska bolest i pojava bu-dućih akutnih bolesti srca i krvotoka usko su povezani. Stoga je rano prepo-znavanje od velike važnosti!

Dijagnozu postavlja liječnik prikuplja-njem informacija o povijesti bolesti i pitanjima o zdravlju, tjelesnim pregle-dom i pregledom pomoću ultrazvu-ka.Liječenje u prvom redu počiva na smanjenju čimbenika rizika (šećerna

Simptomi:

• jaki bolovi pri opterećenju (kod hodanja)

• blijeda boja kože• hladne noge i stopala• problemi pri zacjeljivanju malih

povreda u području nogu• trnci, osjećaj obamrlosti

i slabosti

BOLESTI SRCA I KRVOTOKA 11 10 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA

Page 7: Srce und Gefaesse_HR.pdf · roza) srčanih krvnih žila (koronarnih arterija). Pri tome se uslijed taloženja masnih tvari u žilama djelomično ili u potpunosti blokira protok krvi

IMPRESUM

Österreichischer Herzverband Statteggerstraße 35, A-8045 Graz

Tel. + Fax: 0316/69 45 17 oder 0664/46 25 618 E-Mail: [email protected]

Web: www.herzverband.at Vertreten durch: Helmut SCHULTER

SHÖ – Schlaganfallhilfe ÖsterreichMax-Schrems-Gasse 1/42, A-2345 Brunn

Tel.: 02236/37 80 77 E-Mail: [email protected] oder

[email protected]: www.schlaganfall-info.at

Vertreten durch: Manuela MESSMER-WULLEN

ZA DALJNJE INFORMACIJE I SAVJETE KONTAKTIRAJTE:

Medieninhaber, Herausgeber und Verleger: MedMedia Verlag und Mediaservice GmbH, Seidengasse 9/Top 1.1, 1070 Wien. Tel.: 01/407 31 11-0, Redaktion: Mag. Birgit Schmidle-Loss. Layout und DTP: creative director.cc lachmair gmbh, 2120 Wolkersdorf. Illustration (Seite 2): Henning Riediger, Hamburg. Lektorat: Mag. Andrea Crevato, 2823 Pitten. Fotos: iStockphoto.com, fotolia.com, shutterstock.com

12 BOLESTI SRCA I KRVOTOKA