1

Umjetnički Temelji u Bonsai Dizajnu Elementi Smislene Kompozicije

Andy Rutledge

Prijevod: Dean Ćebić, Hrvoje Knezović ©Hrvatski Bonsai Klub, 2009

2

Sadžaj

Zahvale ..................................................................................................................................4 Predgovor..............................................................................................................................5 Uvod ......................................................................................................................................6

Umjetnost = Komunikacija .................................................................................................6 Jezik umjetnosti ....................................................................................................................8

Što je dobar bonsai dizajn? .................................................................................................8 Govoriti jezikom umjetnosti ...............................................................................................8 Linije i forme ......................................................................................................................9

Vertikalno .....................................................................................................................9 Okomit ......................................................................................................................... 11 Ukošen ......................................................................................................................... 12 Horizontalno ............................................................................................................... 14 Zaobljeno .................................................................................................................... 14 Ćoškasto ...................................................................................................................... 17 Okruglo ....................................................................................................................... 18

Osnove gledanja i interpetacije ......................................................................................... 19 Boja .................................................................................................................................. 21 Tekstura............................................................................................................................ 21

Bonsai estetika .................................................................................................................... 22 Ciljevi i izazovi ................................................................................................................ 22 Emfazija ........................................................................................................................... 22 Personifikacija u umjetnosti .............................................................................................. 28 Specifičnost dizajna u odnosu na vrstu .............................................................................. 29

Inherentni izazovi u Bonsai umjetnosti ............................................................................. 34 Lekcije iz oslikavanja pejzaža ........................................................................................... 34

Karakteristika vizualne komunikacije .............................................................................. 36 Veličina ............................................................................................................................ 36 Blago naginjanje drveta prema naprijed ............................................................................ 36 Proporcije grana ............................................................................................................... 37 Smanjivanje meñučvorišta uz deblo .................................................................................. 37 Perspektiva ....................................................................................................................... 38 Starost .............................................................................................................................. 41

a. Opadajući kut grana .............................................................................................. 41 b. Dobra struktura površinskog korijenja ................................................................. 41 c. Pretjerano zadebljno deblo ..................................................................................... 42 d. Otvorena struktura lišća......................................................................................... 43 e. Vidljiva struktura krošnje ...................................................................................... 43

Znakovi ožiljaka (jin, shari) .............................................................................................. 44 Gruba, konzistentna kora (specifičnost vrste) .................................................................... 44

Stanište ................................................................................................................................ 46 Izložbeni elementi ............................................................................................................ 46 Posude .............................................................................................................................. 47 Prikaz drveta koji raste u procijepu stijene ........................................................................ 47 Prikaz drveta na prostranoj livadi ...................................................................................... 49 Prikaz drveta na vjetometini.............................................................................................. 50 Mahovina ......................................................................................................................... 52

Više k umjetničkom dizajnu ............................................................................................... 54 Priroda je irelevantna ........................................................................................................ 54

3

Ne prirodni elementi u bonsai umjetnosti .......................................................................... 54 Pojednostavite vaš život .................................................................................................... 54 Zamršena mreža ............................................................................................................... 55 Jednostavno kao 1,2,3 ....................................................................................................... 56 Zaključak .......................................................................................................................... 59

Elementi istančanosti i smjera ........................................................................................... 60 Perspektiva gledatelja ....................................................................................................... 60

Izbjegavanje kognitivnih disonancija ........................................................................ 60 Točka interesa ............................................................................................................. 60 Fizički izgled ............................................................................................................... 61 Boja i kontrast ............................................................................................................. 62

Greške ................................................................................................................................. 64 Prikrivanje mana ............................................................................................................... 64 Pogrešni smjer .................................................................................................................. 64

Integritet dizajna ................................................................................................................ 66 Raspad komunikacije ........................................................................................................ 66 Kompozicija drveta........................................................................................................... 66 Problemi konzistencije ...................................................................................................... 68 Nekonzistentnost starosti i snage: ..................................................................................... 68 Nekozinstentnost staništa .................................................................................................. 69 Nekonzistencija stvarne starosti: ....................................................................................... 70 Kompozicijske pogreške ................................................................................................... 71 Doticanje tangenti ............................................................................................................. 71 Nepravilan kut (osim ako nije fokusna točka) i glavna linija debla .................................... 72 Pogrešna pozicija sadnje ................................................................................................... 74 Simetrija ........................................................................................................................... 75 Proporcije stupova za ogradu ............................................................................................ 75

Zaklju čak ............................................................................................................................ 77 Komunikacija i samoizražaj .............................................................................................. 77 Samoizražavanje ............................................................................................................... 77 Smješan primjer ................................................................................................................ 78 Imajte još malo strpljenja… .............................................................................................. 78

4

Zahvale

Želio bi se zahvaliti sljedećim osobama:

Posebno bi se zahvalio mojim učiteljima, Nicku Lenzu i Kenji Miyatai, za njihove nekompromisne standarde, kvalitetne primjere, poduku i popustljivost (povremeno pivo)

Zatim bi se zahvalio prijateljima iz «Bonsai društava Dallas» za napore na kontinuiranom radu u obrazovanju i entuzijazmu (od sredine 1960). Sretan sam sto sam meñu posljednjima postao član.

Wayne Schoech iz publikacije «Stone Lantern» koji je dao sve vrste podrške na ovom projektu.

Mnogim mojim prijateljima diljem svijeta bez čije pomoći i fotografija nebi zaživio ovaj projekt Carl Bergstrom, Klaus Buddig, Kurt Gagel, Boon Manakitivipart, Elize-Marie Mann, Mike Martino, Wolfgang Putz, John Romano, Howard i Sylvia Smith i Suthin Sukosolvisit.

Zahvalio bi se administratorima i članovima dva najvrjednija izvora «Internet bonsai klub» i «BonsaiTalk forum».

Posebno bi se zahvalio Carlu Bergstromu, Chrisu Cochraneu, Nicku Lenzu, Jerryu Meisliku i Walteru Pallu, koji su uzeli vremena za čitanje skice ovog projekta i potom dijeli njihove savjete i uvide.

Gore navedene osobe ne mogu preuzeti odgovornost za eventualne greške ili netočnosti u ovoj knjizi.

Andy Rutledge

5

Predgovor

U bezbroj radionica na kojima sam predavao koristio sam dvije riječi kojima opisujem bonsai materijal. Prva riječ je ružan. To opisuje materijal koji je bez nade. Obično je to štap s lošim smotanim korijenom obrnutog sužavanja i barem jednom zadebljanom izbočinom, duplih grana. U tom slučaju, obično sam izgovarao to s riječima simpatije, unatoč očekivanju učenika da ga mogu pretvoriti u prekrasni bonsai poput čarobnjaka.

Druga riječ je ružan. To se odnosi na veliko uzbuñenje i obično opisuje prikupljenu biljku i nevjerojatne vijuge, interesantnosti i prikladnosti za bonsai kulturu, što sam uredno istaknuo s entuzijazmom.

Ružnim i ružnim, opisujem materijal.

U radu jedan na jedan se može demonstrirati estetika na komadu materijala u nadi da će student ili započeti razvojni proces ili hraniti drvo kao svog ljubimaca. Ja se ne bi nikad odvažio pisati o bonsai estetici, ne bi više niti pokušavao predavati. To je previše ezoterična tema za shvatiti vikend hobistima.

Sjećam se dobro trapavih ranih dana bonsaia u ovoj zemlji. Kad bih pitao jednog od predsjednika bonsai sudaca zašto je 1-2-3 pravilo potrebno,dobio bih odgovor: „ Zato što je to način na koji radimo.“ Oh.

Kad sam pitao zašto je bjelogorično drveće posañeno u plave posude, dobio sam odgovori: „ Zato što je prikladno!“ Oh.

Pa, to znači da je dobar bonsai dizajn, ili neopisiv ili da je udomačen po pitanju koje ne uključuje ništa drukčije doli pravila koja se nalaze u njihovim pravilnicima.

Iznenañenje, narode, Rutledge zna. U kratkoj knjizi, Andy navodi groznu temu bonsai estetike i nosi ju na višu razinu. On je napisao knjigu sa sveobuhvatnim razumijevanjem, pameću, i uzbuñenjem. Ovo nije dr.sc. disertacija, ali je laka za čitanje. Mnoge fotografije ilustriraju dizajn i dugogodišnju mudrost. Knjigu nije dovoljno samo pročitati, već je treba opet pročitati i nastojti je prostudirati.

Sjećam se prve skice prije par godina koje sam našao nedovršene. U ovo izdanje je utkano puno iskustva i mišljenja koja su pravi mali dragulj, čak i ako kritike promjene nutrinu, ukoliko se upće to nekome da. Svi oni imaju tendenciju kritiziranju umjesto da stvaraju umjetnost i visoko rafinirane bonsaie.

Ovu knjigu je odlično napipisao moj najbolji bonsai učenik na kojeg sam vrlo ponosan.

Pročitajte i naučite što je nastalo sve ove godine. I ja sam to učinio.

Nick Lenz Studeni, 2003 god.

6

Uvod Umjetnost = Komunikacija

Zašto su nam odreñeni pravci u umjetnosti lijepi ili uzbudljivi a drugi tupi ili neinspirativni? Zašto nam je neki dio glazbe umirujući i ugodan za uho a drugi dio se može činiti kaotičan i ne staložen za slušanje? Zašto kad pogledamo neko likovno djelo nas privuče odreñeni segment i odmah primimo poruku koju nam umjetnik govori? Kako može dio glazbe u nama pobuditi sreću ili tugu? Zasto svako nañe lijepotu i smisao u odreñenom umjetničkom djelu? Što daje umjetnosti tu snagu preko ljudske psihe?

Odgovor leži u vrsti elemenata koje će umjetnik upotrebiti u svom/njenom radu i kako će ti razni elementi odrediti umjetničko djelo. Ta kompozicija odreñuje kako se elementi odnose jedan prema drugome i kako komuniciraju sa gledateljem. Umjetnost, kao npr. slikarstvo, bonsai i glazba, vode odreñeni svrsishodni govor, da li vizuelni ili slušni, upotrebom linija, oblika, boje, prostora i teksture (ili sličnih metaforičkih elemenata), sve u specifičnom aranžmanu sa raznim nivoima ravnoteže, harmonije, tenzija prema značenju.

Mi iz navike odgvaramo na te uobičajeno prepoznatljive konvencije shvaćamo ljepotu i smisao u njima. Vidimo ili čujemo dramu, tugu, empatiju, aktivnost ili inertnost koju umjetnik izražava. Možemo čak reagirati i emotivno reagirati na način kako on to želi.

Drugim riječima umjetnost je komunikacija. Umjetnik razgovara s nama i ako primamo njegovu poruku, odgovaramo na umjetnikovu poruku sa razumjevanjem, interesom i emocijom. Bilo kako bilo ako umjetnik ne koristi srodan jezik s nama, ne čujemo umjetnikov glas, ne odgovaramo na njegovu poruku i smatramo njegovo djelo glupim, neinspirativnim ili je u svemu ne umjetnički.U tom slučaju,može biti naš nedostatak relevatnog razumjvanja. Možda umjetnik nije vješt u komunikaciji i ne može proizvesti smisleno djelo. Na kraju svega, komunikacija zahtjeva razumjevanje i govornika i slušatelja.

Gramatiku i rije činik ovog jezika umjetnosti u većoj mjeri treba tražiti u osnovama umjetničkog govora upotrebom linije, oblika, boje, prostora, balansa i teksture. Sintaksa ovog jezika se traži u tome kako su elementi usklañeni i kako se povezuju sa kulturološkim kontekstom/ima da bi prenjeli značenje ili lijepotu gledatelju. Ovakvi govori se karakteriziraju kao «pravila» umjetnosti.

Jezik umjetnosti se ne razlikuje od bilo kojeg drugog jezika u tome da ga pravila njegove gramatike i sintakse ne definiraju u potpunosti . Što više od toga, mnoga pravila jezika imaju iznimke i postoje kreativni modeli komunikacije koji čine vrlo malo ili ne čine reference tih pravila . Svaki jezik je pouzdana nijansa, stil i karakter individualne upotrebe. Za svako

7

gramatičko pravilo, za svaku sintaksični govor su to iznimke,i moraju biti iznimke! Budući na strogost, i jezik i umjetnost su u odreñenoj mjeri tekući i rastezljivi.

Bilo kako bilo, nema jezika bez uspješne strukture.Osnove komunikacije su uvijek relevantne i uvijek potrebne referentne točke. Bez osnove, bez bilo kakve bazične reference, komunikacija je neizvediva, bilo verbalna, tekstualna, glazbena, fizička ili umjetnička komunikacija.

U tom pogledu bonsai je umjetnost koja se ne razlikuje od slikarstva, kiparstva, arhitekture i glazbe. Bonsai umjetnost upotrebljava relevantan medij – deblo, grane i lišće drveta, posudu, postolje, površinu zemlje u posudi te združene elemente prikaza... sve to pripovjeda jednu priču. U bonsai umjetnosti, kao i u nekoj drugoj umjetnosti, odreñene korisni govori mogu biti korišteni za prijenos biti. Aranžmanom tih fizičkih elemenata u bonsai umjetnosti može se izraziti ljepota ili nemir... ili mogu biti toliko loši da ostaju bez ikakvog efekta.

Ako naučimo prepoznavati taj govor stila i kompozicije, i naučimo kako ih možemo upotrebljavati u prijenosu nekog značenja, poboljšat ćemo izglede da napravimo smislenu bonsai umjetnost. Ova knjiga će pokušati demistificirati taj jezik kako bi se vi razvili u bonsai umjetnika, poboljšali vašu vještinu umjetničke komunikacije i napravili lijep, uzbudljiv, smisleni bonsai.

8

Jezik umjetnosti Što je dobar bonsai dizajn?

Stop! Prije nego počnete zamišljati strukturu snažnog površinskog korjenja i perfektnog grananja krenimo najprije na osnove. Zaboravite individualne elemente i mislimo na kvalitetan dizajn. Što ukazuje na uspješan dizajn?

Evo par primjera koji ukazuju na uspješnost dizajna:

• dizajn je pobuñujući: stvara osjećaj kod gledatelja • dizajn je provokativan: potiče gledatelja na razmišljanje • dizajn je prirodan: izgleda kao dio prirode • dizajn je kohezivan: ima kompozicioni integritet i čini se kao scena • dizajn je interesantan: privlači gledatelja • dizajn je dinamičan: utjelovljuje život i vitalnost • dizajn je opisan: opisuje mjesto ili životnu povjest • dizajn je domišljat: riješava vlastite izazove • dizajn ima ritam i tok: nije niti monoton niti kaotičan

Što kažete na, dizajn je umjetnički. Jedna fraza opisuje sve ovo gore. Umjetnik na osnovu svega gore navedenog komunicira sa gledateljem. Za primjer, ako želite oslikati miran, lijep poljski javor ili brijest, upotrijebit ćete elemente umjetničkog dizajna koji karakteriziraju mir, lijepotu, spokoj i eleganciju. A ako želite oslikati izmučen, žilav ariš koji se zakačio za kamen kojeg šiba jak planinski vjetar, upotrijebit ćete elemente koji karakteriziraju nered, snagu, borbu (zajedno prikazujući štetu iz borbe za život i smrt)

Sad se možda pitate, “kako ću točno to napraviti?” Dakle, kako bi smo učinkovitno komunicirali moramo koristiti jezik umjetnosti. Zapamtite? Ti korisni umjetnički govori očaravaju i pojednostavljuju sliku kojom želite oslikati ljepotu i smisao. U narednim poglavljima knjige će se detaljnije raspravljati o elementima umjetničkog dizajna i preporučit koje elemente će te u budućnosti koristiti .

NAPOMENA: Što ako ne budete koristili niti jedan element umjetnosti? Dakle, tada ćete najvjerovatnije imati nedostatak komunikacije sa gledateljem. Jedan suprotan element iz gore navedene liste te dizajn će izgledati otrcano i bijedno. Dva ili čak više suprotnih elemenata i dizajn će u tom slučaju doživjeti krah.

Govoriti jezikom umjetnosti

Kako bi nadahnuli vaš bonsai sa umjetničkim dizajnom i kompozicijom ( čitaj: «napraviti ga ugodnim i uzbudljivim za gledatelja»), morate razumjeti kako koristiti gradivne elemente umjetnosti.Sad ćemo se odmaknuti od striknih gledišta bonsaia i početi sa osnovnim elementima umjetničke komunikacije.

Ovo poglavlje opisuje osnovne gradivne elemente smislenog dizajna. Otkrit ćete da će ti jednostavni mali elementi definirati vaš rad (za vaš dobro ili loše) bilo da vi to želite ili ne.

9

Ako razumijete te osnove moći ćete kontrolirati što vaš bonsai želi reći gledateljima. Ako ih pak ne razumijete, vaši bonsai će izgledati kao slučajni pokušaji.

Osnove koje ćemo navesti i njihovi metaforički ekvivalenti su primjenjivi na bilo koju umjetnost ili vještinu, od arhitekture do umjetnosti, slikanja, plesa, grafike i bonsaia. Bilo kako bilo, to je samo uvod. Tu ima puno više toga nego što će biti navedeno, ali ovo može poslužiti kao osnovno upoznavanje sa tim konceptima i principima.

Linije i forme

Značajan dio osnova riječnika umjetničke komunikacije se nalazi u liniji i formi. Različite vrste linija i formi (oblika) imaju različito značenje. Definicije tih linija/formi su nekada univerzalne u svom drugom značenju, čak od kulture do kulture. Da bi u umjetnosti uspješno komunicirali morate razumjeti osnovni riječnik.

Izlažemo vam osnovni riječnik za vizuelno umjetničko komuniciranje kroz liniju i forme svaki sa crtežom i primjerom bonsai forma (deblom ili granom) :

Vertikalno

Snažno, sigurno, usamljeno

10

Kolege, sličnosti, vojnici,uniformiranost

Snažno, strogo, grupa ljudi

11

Otac/majka-sin/kćerka

Okomit

Stabilno, postojano, muškost

12

Nepovezano,iz različitih izvora/podrijetla, barijera

Statično, zaustavljnje

Ukošen

Linearni pokret, drama, nesigurnost

13

Akcija

Izlazak (sunca), rasprskavanje, planuće

Stabilno, perspektiva

14

Nestabilno

Horizontalno

Mir,tišina,umirujuće

Zaobljeno

Prirodno,mir,stabilno,zrelo

15

Lijeno,krivudavo, tok, bujica, sporo, relaksirano, perspektivno

Prirodno, izdanak,mlado,spontano, sreća

Pružanje,dosezanje,prirodno,mladost

16

Poslušan, star,umoran

Padina, star, umoran, plačljiv,žalostan

Tok,mir,ženstveno,ritmično

17

Ćoškasto

Aktivno,energično,brzo,muškost

Ljutnja,energično,kaotično,izobličeno

Konflikt, kaos, ljutnja,konfuzno

18

Okruglo

Puno,zrelo,kompletno

19

Osnove gledanja i interpetacije

Neke glavne karakteristike uzete iz prijašnjeg poglavlja nam pomažu oblikovati osnovnu definiciju linija i formi:

Ćoškaste forme – aktivno, brzo, muševno, formalno, strogo, siromašno, borbeno, grubo, stabilno.

Okrugle forme – lagodno, sporo, ženstveno, neformalno, komforno, raskošno, mirno, delikatno, nestabilno

Možete koristiti osnovne definicije ovog riječnika linija/formi kao vodič u dizajnu vašeg bonsaia. Jedan od tih oblika i linija može biti temeljni karakter vašeg bonsaija. Općenito govoreći, to znači da deblo i/ili grane vašeg drveta će prikazivati jednu specifičnu temu.

Ta tema će biti samo baza karktera vašeg dizajna. Kako je bonsai i njegovo izlaganje kompozicija koja je sastavljena više od samog debla i grana, znači da se vaš umjetnički riječnik i komunikacija mora protegnuti preko ovih osnovnih elemenata. Takoñer, cilj cijele prezentacije i vašeg stila mora biti usklañena sa cijelokupnom temom vašeg dizajna.

Tu postaje važna umjetnička kompozicija. Kompozicija znači kako napraviti od svih zasebnih dijelova da izgledaju kao jedna cjelina ; što pokreće hrpu instrumenata i nota na stranicama u prekrasnu simfoniju. Razmotrit ćemo kompoziciju u sljedećem poglavlju.

Na ovim slikama ispod, prikazano je kako deblo i grane zajedno stvaraju jedinstvenu temu:

Japanski crni bor. Miran, snažan i stabilan karakter pravolinijskog debla se odražava na pravolinijskim granama. Široka, plitka posuda tvori okomit element koji kompoziciju bolje ističe. Širina posude takoñer odaje osjećaj smirenosti kompozicije. Obratite pozornost na nožice koje takoñer odražavaju karakter posude.

20

Japanski crveni bor. Uglañene, no nepravilne krivulje debla prenose se na grane. Cijelo drvo ima nepromjenjivu energiju. Uz to, oblost zavoja odražava humak zemlje u posudi. Jednako tako neformalan karakter drveta reflektira se u neformalnoj formi posude.

Zelkova serrata. Pravolinijsko deblo i pravolinijske grane čine ovo stablo da izgleda jako, čak grubo. Ova snaga je protuteža svijetloj, glatkoj kori i okruglom karakteru stabla. Okruglost dočarava osjet zrelosti i mirnoće. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

21

Boja

Postoji mnogo načina kako boje mogu biti upotrebljene u komunikaciji, no neke opće konstatacije su:

Tamne boje = muško, snažno, tužno, formalno

Svijetle boje= žensko, fino, sretno, neformalno

Tekstura

Kako god boja, tako se i tekstura može primjeniti u mnogim slučajevima komunikacije. Neke opće napomene teksture su:

Gruba tekstura = muško, staro, hrapavo, snažno

Glatka tekstura = žensko,mlado, spokojno, fino

Kako bi imali jedinstvo teme, morate imati jasno odreñene ciljeve. U sljedećem poglavlju ćemo razmatrati neke zajedičke ciljeve i izazove bonsai dizajna.

22

Ciljevi i izazovi

Što želite reći vašim bonsaiem?

Da, vašim bonsaiem pokušavate nešto priopćiti gledatelju i vjerojatno zbog toga doživite neuspjeh – po svojoj prilici rezultiran nezanimljivim bonsaiem.

Odgovor na ovo pitanje dosta varira od osobe do bonsaija, jer svako drvo i svaki umjetnik ima individualan karakter. Meñutim, postoje izvjesni temeljni ciljevi i temeljni izazovi koji se upliću u bonsai umjetnost bez obzira na drvo ili osobu.

Emfazija

Jedan od ciljeva bonsai dizajna je da prikaže savršenstvo. Cilj je razviti interes i uzbudljiv pogled na arhitip. Svi mi težimo napraviti savršeno drvo, najbolji primjerak bonsaia. Ovdje se to odnosi na ultimate bonsai design (najbolji bonsai dizajn). Odnosno, mislim na primjer arhitipa odreñene vrste drveta ili odreñene forme drveta.

Ovakav način oblikovanja bonsaia može vrlo lako prijeći u pretjerivanje(kao na slici desno), ipak da bi dizajn bio efektan koristimo se takvim načinom pretjerivanja. U umjetnosti ovo pretjerivanje dizajna nazivamo emfazija ili fokusna točka dizajna.

U filmu, npr. redatelj ili filmski snimatelj kada žele naglasiti scenu, u tami usmjerava svijetlo preko očiju glavnog lika. Na taj način može vidjeti važan izraz glumca koji prikazuje tugu ili strah ili iznenañenje, odnosno važnu radnju filma. To je domišljat trik, no opet jako važan za komunikativnu vrijednost same scene.

Kada oslikava herojski lik, umjetnik stavlja točku gledišta na sliku tako da lik junaka iz naše perspektive izgleda visoko u cijelom njegovom sjaju. Na taj način umjetnik prikazuje junakovu snagu, moć i heroizam. Emfazija kreira točku gledišta, kao npr. u fotografiji kada fotograf želi naglasiti odreñeno podučje fotografije, blago zamuti druga područja tako da na taj način vidimo jasno točku fokusa.

Emfazija je uobičajena kod bonsaia, uključuje veličinu, perspektivu, pokret ili teksturu.

Bonsai estetika

Acer buergerianum. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

23

Neki primjeri:

U ovom primjeru (ispod), emfazija je na snazi i moći. Krupno, zašiljeno deblo prikazuje tu kvalitetu. Ovako dizajniran bonsai je u popularno nazvanom sumo stilu. Veličina i zašiljenost debla kojom je prikazana snaga, takoñer se prikazuje perspektiva izbliza na bonsai.Takva forma potiče osjećaj kao da stojimo ispod velikog stabla, snažne strukture, koje se izdiže iznad nas.

24

Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

Ovakva vrsta dizajna je ujedno prikaz mašte. Više od samog prikaza snage i veličine dizajn je u neku ruku uvod u bajkovitu priču ili sliku iz bajke.

Mašta je snažna i motivirajuća u stiliziranju bonsaia. Mnogi od nas su se zapravo primili bonsaia zato što preko njega mogu ostvariti svoju maštu. Maštom nadahnuta kreativnost često uključuje karikature, a slika drveta iznad je ništa drugo već karikatura snažnog drveta. U tom slučaju prirodnost pa čak „drvenasti“ karakter drveta je u drugom planu.

25

Ovaj dizajn (ispod) naglašava učinak snage prirode na drvo. Bonsai prikazuje snagu vjetra koja je djelovala na drvo i grane. Stvorila je kvrgavo, izuvijano stablo koje prikazuje snagu i pokret u malom.

Borovica. Fotografija Elize-Marie Mann.

Bor sa izmučenim deblom. Fotografija Klausa Buddiga.

26

Borovica. Fotografija Kurta Gagela.

Bonsai dizajn (ispod) naglašava borbu izmeñu života i smrti. Prikazuje drvo koje je mučila surovost prirode ali se ipak dugi niz godina opiralo životom.

Jasan prikaz borbe. Fotografija Sylvia Smith.

27

Pinus mugo. Fotografija Kurta Gagela.

Ono što čini ovakvu vrstu slika tako zanimljivim i snažnim je to na koji način se suprostavljaju vlastitoj smrtnosti. Kada vidimo takve slike bonsaia to nas podsvjesno podsjeća na našu vlastitu životnu borbu, više nego na bonsai – što takvo drvo čini još interesantnijim za našu svijest i ego. Mi smo neznatni u usporedbi sa takvom konstitucijom i dugovječnošću.

Grane ovog drveta (ispod) prikezuju nježne, delikatne pokrete te gracijoznost i ljepotu. Tanko deblo i gracilne grane upućuju na žensku gracilnost. Tekstura kore upućuje na ženstvenost i ljepotu.

Ova Stuartia je skoro personifikacija ženstvenosti. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

28

Graciozan i miran javor. Fotografija Wolfganga Putza.

Personifikacija u umjetnosti

Nakon što smo pročitali predhodna poglavlja trebalo bi biti očito da dizajn bonsaia prikazuje ljudske osobine .

U dosta slučajeva, ono što cijenimo u umjetnosti i prirodi je identično onom što cijenimo u nama samima. Nebi trebalo biti iznenañujuće da većina našeg umjetničkog rada može biti opisana kao težnja prema osobnom izražaju (personifikaciji). Umjetnik često teži da u umjetnički rad unese svoje ljudske osobine.

Čak i da ne unosimo ljudske osobine u naš rad, često stvaramo predodžbu koja nam osigurava kontrast izmeñu nas i našeg umjetničkog djela - dramatično mrtvo drvo na starom drvetu. Velika starost je interesantan kontrast nasuprot naših kratkih života ili česta usporedba velikog gorostasnog drveta u usporedbi sa našom veličinom.

Stupanj uspješno provedenih ljudskih osobina i emocija u umjetničko djelo je često proporcionalan uspjehu našeg umjetničkog rada.Većina nas je našla vlastiti interes (ego), često unosimo sebe u rad (naše vlastito zapažanje) ili unosimo naš vlastiti doživljaj u umjetnost . Ako smo to mogli lako postići tada bi rad bio interesantan. Ako umjetnosti nije mogla naći jasnu referencu ljudske osobine koje vrijednujemo u sebi samima ili drugima, imali bi mali interes u radu.

Na primjer, kada fotograf slika klupicu u praznom parku zimi, on ne nastoji uhvatiti samo sliku klupice u parku! Ono što on radi je prikaz ljudske emocije i doživljaja; što osjeća kada vidi klupicu. U tom slučaju bi mogao napraviti crno/bijelu fotografiju (sentimentalnost,

29

sjećanje, prošlost, melankolija) i uključiti jednu ili više golih grana drveća u pozadini slike (zima, hladnoća {dobro predstavlja c/b tehnika} sjetnost, itd...), bez ljudi na fotografiji. Ako je dosta dobar, može dočarati osjećaj bez vidljivog leda i snjega na fotografiji – koji bi na preočit način upućivali na hladnoću i beživotnost..

Iako nema ljudi na fotografiji (nema žalosnih lica) i nikakvih ljudskih referenci iza klupice fotografija je slika osamljenosti, tuge – ljudske osobine i emocije. To je umjetnost, stvaranje nevidljivog, vidljivim, pa čak opipljivim... preko naših očiju stvara refleksiju našeg iskustva.

Na kraju, personifikacija u umjetnosti nije uvjek djelotvoran alat, ali u odreñenoj mjeri pomaže u bonsai dizajnu.

Specifičnost dizajna u odnosu na vrstu

Ovdje imamo primjere odreñenih vrsta drveća koja se koriste za bonsai, a često se oblikuju u sličnim stilovima kao i drugo bonsai drveće iste vrste. Na primjer, često ćete vidjeti Cryptomeria japonica u formalno uspravnom stilu, a rijetko u nekom drugom stilu.Uobičajeni stil Zelkova serrata je stil metle. To su primjeri specifičnosti dizajna u odnosu na vrstu. Zapravo te vrste u prirodi rastu u tim formama a bonsaiji su pandani tih vrsta i oblika.

Cryptomeria bonsai Cryptomeria u prirodi

Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

30

Zelkova bonsai

Fotografija Elize-Marie Mann

Zelkova u prirodi

Fotografiju ustupio Treenet.com.au

31

Cvatuća dunja bonsai

Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

Cvatuća dunja u prirodi

Fotografiju ustupio Colo, State Univ.

32

Borovica bonsai

Fotografija Elize-Marie Mann

Borovica u prirodi

Fotografija Boona Manakitiviparta

33

Močvarni čempres bonsai stil ravnog vrha

Močvarni čempres u prirodi

Fotografija Carla Bergstroma Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

Meñutim, te prirodne forme nebi trebale biti isključivi primjeri koje bi ste trebali slijediti u dizajnu odreñene vrste. Formu treba uzeti kao osnovu dizajna. Često smo naviknuti te forme stavljati na prvo mjesto, jer smatramo da je to glavno obilježje te vrste. Većina tih formi su djelotvorne jer poštujete važne karakteristike vrste zbog čega su lakše prepoznatljivi.

Izbjegavajući elemente specifičnog dizajna u odnosu na vrstu možete narušiti prirodnost i prepoznatlljivost, no nije uvjek tako. Pri dizajnu je potrebno brižljivo razmotriti vaša odstupanja od prirodnih modela.

„Drvo“ je samo kap vode u moru do efektnog i smislenog bonsai dizajna. U sljedećem ćemo poglavlju istražiti primjere dobrog bonsai dizajna.

34

Inherentni izazovi u Bonsai umjetnosti Lekcije iz oslikavanja pejzaža

Slikari pejzaža se suočavaju sa istim izazovom kao i bonsai umjetnici.. Zapravo ono što oni stvaraju nije pejzaž, ili bolje rečeno potez boje na platnu.Umjetnik ima težak zadatak da na slikovit način bez upotrebe prirodnih elemenata okoline izrazi efekat prepoznatljiv ljudima. Uz to, umjetnik mora naslikati prizor važan i smislen za gledatelja. Da bi to postigao mora primjeniti neke umjetničke konvencije.

Par bitnih elemenata kojih se umjetnik mora pridržavati su:

1. Umjetnik može vrlo malo prikazati doslovnim kopiranjem. Doslovna kopija prizora u prirodi je ravno mrtvom djelu. Slika će imati slab umjetnički dojam jer nema kompozicije, emfazije, emocija...bez ljudskih osobina. Umjetnici ne kopiraju oni tumače i daju svoje gledište.

2. Slikanje pejzaža (i sve druge umjetnosti) se u velikoj mjeri odnosi na ljudske elemente. Svaki dio slike ili skulpture ili glazbene kompozicije ili bonsaija je beživotan ako se ne uključe ljudski elementi – ljudsko iskustvo, ljudske emocije, ljudske osobine itd... Ako ništa drugo ne naučiš o umjetnosti, nauči ovo.

Nema razloga naslikati sliku ili komponirati glazbu ili napraviti fotografiju ako ne postoji interpetacija umjetnikovih osjećaja ili osjećaja koje želi podjeliti s ostalima.

Umjetnik pripovjeda priču gledatelju ili slušatelju koja govori o stvarima koje su bliske ljudima. Većinu pejzaža (slika vijugave riječice u dolini) slikar oslikava kako bi priopćio što je vidio ili osjetio gledajući taj prizor . Dolina i riječica su samo prirodne reference našeg svijeta koji nas okružuje, ali je poruku, tj. poantu slike, umjetnik upotrebom emfazije naglasio.

Umjetnik manipulira s elementima prizora na način da naglašava stvari koje želi da gledatelj razumije kao važan dio slike. Sama priroda je referentna točka iz koje umjetnik stvara emocionalni doživljaj i smislenu priču. Ta priča je kompozicija elemenata slike, a ne samo slika drveća, riječice, proplanaka i oblaka..

Te činjenice nisu mjerilo umjetnosti, ali u velikoj mjeri moramo ih imati na umu kada stvaramo umjetničko djelo.

Vratimo se na Bonsai...

Ista stvar je kod bonsai umjetnika i njegovog medija (drvo, posuda i drugi elementi). Uspješan bonsai dizajn nije samo rezultat oblika drveta, grana i lišća već u priči i emocijama koje umjetnik priopćuje ( stvarima koje su bliske ljudima).

Portretirati smislenu sliku prirode nije tako lako kako se čini. Sama činjenica da bonsai nije drvo u svojoj punoj veličini na livadi ili planini, nego je malo drvo koje raste u posudi, stvara veliki umjetnički izazov. Izazov koji se ne razlikuje od slikara koji koristi kist umjesto živih

35

ljudi, stvarnog drveća i planina ili kompozitora koji koristi note i zvuk različitih instrumenata umjesto govora i videa.

Kako bi nadoknadili velike razlike u veličini, perspektivi, staništu i starosti bonsai umjetnici se moraju koristiti odreñenim domišljatim, pa čak iluzionističkim tehnikama. Te afektivne umjetničke tehnike se koriste za portretiranje slike i osjećaja koje umjetnik želi da gledatelj vidi ili osjeti. Afektne forme i kompozicije se mogu smatrati sintaksom umjetnosti.

36

Karakteristika vizualne komunikacije Veličina

Veličina je najočitija razlika izmeñu bonsaia i ostalog drveća. Bonsai je obično visok oko 90 cm ili manje. Kad radimo sliku koji dočarava veliko drvo izazov je prikazati vjerodostojnu sliku. Ovdje opisano nekoliko načina tih izazova.

Blago naginjanje drveta prema naprijed

Manipuliranje s linijom debla (posebno krošnjom) na način da bonsai blago nagnemo prema gledatelju je jako efektno jer daje pogled na drvo iz perspektive kao da se izdiže nad njim. Obično kada gledamo drveće gledamo ga iz perspektive stojeći na zemlji neposredno do njih ili njihove neposredne blizine. To je točka gledišta iz koje smo naviknuti gledati drveće. Naginjanjem bonsaija prema gledatelju dobivamo istu perspektivu koja pomaže bonsaiu u stvaranju predodžbe veličanstvenog i velikog drveta.

Slika lijevo:

Pogled na drvo prema gore iz njegove neposredne blizne. Imate osjećaj kako se izdiže i obuhvata vas.

37

Proporcije grana

Jedna od karakteristika mladog drveća je da su im grane veće u odnosu na promjer i visinu debla. Kod jako starog drveća (ovisno o vrsti) grane su mnogo manje u odnosu na promjer i visinu debla.

Kako bi kod bonsaija postigli dojam veličine proporcionalno smanjujemo grane u odnosu na veličinu debla.

Primjetit će te takoñer što su grane kraće to nam se čini drvo više.

Smanjivanje meñučvorišta uz deblo

Iz naše perspektive stojeći kad pogledamo drvo prema gore vidimo kako se grane približavaju od baze prema vrhu. Ova karakteristika drveća gledana iz naše perspektive pojačava taj dojam te nam se čini kako se grane pri vrhu više približavaju. Gledano prema gore deblo smanjuje meñučvorišnog prostora.

Kod prikaza bonsaija možemo malo pretjerati u ovoj karakteristici kako bi istakli impresiju veličine i visine.

Ova borovica (iznad) dočarava vitko i visoko drvo zbog omjera širine – visine, te malih grana (u odnosu na deblo) i smanjivanjameñučvorišta od baze do vrha . Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

38

Ovaj japanski crni bor je prilično star. Ima ispucalu i grubu koru, ali dugačke i brojne grane čine drvo mlado i nisko.

Na slici isto drvo nakon ponovljenog stiliziranja. Primjećujete kako drvo izgleda puno više, grane su u puno boljoj proporciji (daleko bolje iskorišten materijal).

Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

Perspektiva

Pogledamo li drveće iz naše perspektive sa zemlje primjetit ćemo kako je veći dio debla bliži nama (baza) širi i veći, a gornji dio se udaljava, smanjuje iznad nas i sužava prema vrhu.

Gledatelju možemo prikazati približno indentičnu perspektivu na naš bonsai. Primjenjujući pretjerao sužavanje i veličinu promjera debla. Primjena omjera promjera i visine debla je koristan i često primjenjivan princip u dizajnu bonsaia.

Slika desno: Pretjerano konusno deblo ovog javora prikazuje perspektivu pogleda izbliza. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today".

39

Na slikama koje slijede ispod su primjeri koji pojašnjavaju primjenu omjera visine–širine na drvo.

Na slici (lijevo) vidimo kako izgleda drvo Egipatske smokve na odreñenoj udaljenosti. Iz ove perspektive vidimo približno objektivnu proporciju drveta. Primjećujemo da je omjer širine-visine 1:19. U bonsai umjetnosti je taj omjer ne upotrebljiv, osim u bunjin (literati) stilu jer će taj stil čak i u tom omjeru biti uspješan. Omjer od 1:3 do 1:12 se najčešće primjenjuje u bonsai umjetnosti. Kad pokušavamo portretirati veliko drvo ovi omjeri su najsličniji omjeru drveća koje vidimu u parku ili prirodi.

Na slici (desno) vidimo isto drvo samo iz mnogo veće blizine. Omjer je oko 1:10 (skororo pola omjera sa prijašnje slike). Vidimo kako drvo iz te blizine izgleda puno snažnije i jače se sužava. To su elementi koje pokušavamo prenjeti na većinu našeg stiliziranja i bonsai kompozicija.

40

Na crtežima iznad primjećujete kako isto drvo izgleda na različitim udaljenostima. Od lijevo ka desno: daleko, bliže, blizu. Razmotrite ove oblike kada kreirate vaš bonsai.

Budite pažljivi pri korištenju ovog principa omjera širine-visine te ga nemojte koristiti za sve bonsaije. Omjer širine-visine drveta je neovisan u vašem prikazu bonsaija i nije univerzalna formula za sve. To je samo alat za izražavanje, jer ako bi upotrebljavali jednak omjer za sve vaše bonsaije dobili bi efekat ravan nuli, a vaša ekspresija nebi imala smisla

Manji omjeri prikazuju pogled izbliza, snagu, starost ili energiju. Veći omjeri prikazuju pogled s udaljenosti, gracilnost ili odreñene uvjete staništa ili portretira bunjin (literati) stil. Naučite se koristiti odgovarajućim omjerima za svaku bonsai kompoziciju posebno. Koristite omjer tako da pojačava vašu poruku koju želite prenjeti i dopustite drugim elementima kompozicije bonsaija da podržavaju taj omjer (više o tome u poglavlju INTEGRITET DIZAJNA).

41

Starost

Često razvijamo i stiliziramo naše bonsaie tako da prikazuju veliku starost. Kako je već prije spomenuto, bonsai često prikazuje arhitipične ideale. Bez obzira radimo li portret bonsaia s specifičnim individualnim karakterom, impresija velike starosti je uvjek dio poruke. Većina drveća na kojima radimo često su relativno mlada te se kroz godine razvoja znakovi starosti pojave. Meñutim, mi želimo da naš mladi bonsai izgleda vrlo staro zbog toga upotrebljavamo razne umjetničke tehnike kako bi to dočarali.

U grupi bonsaia (stil šumice) imate priliku koristiti drveća različitih starosti kako bi uveli dinamiku u kompoziciju. Jednako tako skladatelj ili glazbenik u svojoj glazbi primjenjuju tiše i nježnije tonove kako bi istaknuo mir u glazbi ili kontrast s dinamičnijim i glasnijim tonovima. Tako u grupi bonsaija mlada drveća unose dinamiku i interesantnost koja je kontrast starijem drveću u kompoziciji.

a. Opadajući kut grana

Jedan od načina na koji dočaravamo starost bonsaia je opadajući kut grana. Kako drvo stari tako se njegove grane spuštaju prema dole. Uz to, teret snjega koji se nakuplja na granama uzrokuje spuštanje grana. Ovo obilježje je često kod četinjača, ali se katkada nalazi i kod listopadnog drveća

b. Dobra struktura površinskog korijenja

Staro drveće u odnosu na mlado drveće ima dobro razvijeno površinsko korijenje. Izgled dobro razvijenog površinskog korijenja na bonsaiju prikazuje starost (kao na slici ispod).

Nebari ( jp. poželjeni korijen) starog drveta. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

42

c. Pretjerano zadebljno deblo

Vrlo stara drveća imaju veliko i masivno deblo u usporedbi s njihovom visinom. Kao u slučaju perspektive opisana ranije, izgled debelog debla ističe starost i veličinu.

Staro drvo kamfora s debelim deblom. Fotografija Michael Martino.

Ovaj bonsai javor prikazuje veliku starost uz pomoć velikog zadebljanog debla.

43

d. Otvorena struktura lišća

Jako bujno lišće koje prekriva strukturu krošnje je tipično za mlado drveće pa čak i za zrelija drveća. Kad drveća ostare, teže prorjeñenoj masi lišća i otvorenijoj kompoziciji. Prorjeñenom strukturom lišća na našem bonsajiju možemo raditi na drugim obilježijima koja unose dašak starosti drveta.

e. Vidljiva struktura krošnje

Kao što je rečeno na predhodnim stranici, mlada drveća imaju bujnu lisnu masu, koja prekriva strukturu grana. Kako drvo stari, njihove grane ukazuju na zreliji karakter, a ujedno lisna masa postaje rijeña i i struktura krošnje postaje vidljivija. Kako i mi težimo dočarati starost, stilizirat ćemo naš bonsai na taj način da napravimo strukturu krošnje vidljivom što će rezultirati osjećajem velike starosti drveta.

Ovaj japanski bijeli bor izgleda jako star iz više razloga, posebno zbog mnogobrojnih starih grana koje čine krošnju. Ali to isto drvo se doima dosta mlañe zbog guste strukture lišća koje prekriva strukturu krošnje.

44

Znakovi ožiljaka (jin, shari)

Kako drvo živi i stari neprekidno je izloženo surovosti prirode (vjetar, hladnoća, napad kukaca, bolest itd.). Umetnete li izgled ožiljka na drvetu u vaš bonsai dizajn možete istaknuti starost.

Obilježja takvih oštećenja su da ne izgledaju svježe napravljena. Kako bi bili što uvjerljiviji treba ih ograničavati u cijeljenju. Izgled ožiljka nebi smio biti pravilan i obli već prilično neurednog oblika. „Mrtvo drvo“ i slomljen vrh trebaju izgledati jako staro kao da se se to dogodila prije dosta godina.

Gruba, konzistentna kora (specifičnost vrste)

Drvo u početku svog života ima nježnu i glatku koru, ali kako stari ta kora postaje ispucala i hrapava. U početku ta ispucalost postaje vidljiva prvo na kori debla dok kora grana ostaje glatka. Jako staro drveće ima konzistentnu koru po cijeloj strukturi od debla do grana.

Ovaj japanski crveni bor izgleda jako staro jer je kora nepromjenjena na svim dijelovima drveta. Čak i tekstura malih grančica imaju isti karakter debla. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

45

Ova Styrax japonica dočarava veliku starost, u svim dijelovima, tekstura kore cijele strukture drveta je zrela i kozistentna. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

Potrebno je vremena za razvoj teksture kore. Bonsai sa konzistentnom i hrapavom korom izgledat će starije u odnosu na onoga koji ima glatku koru ili onoga koji ima djelomično ispucalu koru po pojedinim dijelovima debla i grana. Postoje razni načini za ubrzavanje tog procesa, no najdjelotvornije je vrijeme.

46

Stanište

Priča je je jako važna u bonsai umjetnosti. Veliki dio priče se odnosi na okoliš i srodne elemente. Drveće u prirodi je u svom prirodno staništu za razliku od bonsaija koji je izvañen iz staništa i posañen u posudu. Koristimo se raznim umjetničkim tehnikama kako bi dočarali prirodno stanište koje je dio svake bonsai priče.

Izložbeni elementi

Postoje razni načini prikaza staništa drveća, a najčešće se prikazuje s osnovnim komponentama tradicionalne forme izlaganja bonsaija. Jednostavna kompanjon biljka pomaže u prikazu staništa koji želite naglasiti i daje dobar oslonac cijeloj kompoziciji. Jednako tako svitak može prikazati gorski masiv ili močvarnu biljku ili oluju ili planinu u daljini što daje podršku cijeloj kompoziciji.

Stalak na kojemu se obično bonsai izlaže ima nekoliko funkcija. Prije svega on je formalni element, a izložba je obično formalna te pomaže u prikazu teme. Koristi se u prenosu različitih stupnjeva značenja i/ili u prikazu zemljopisnog mjesta. Što je takoñer formalnost.

Kompanjon biljka, na primjer, može biti izložena na vlastitom niskom stalku, dok se bonsai izlaže na višem stalku jer je on fokus izlaganja. Što je obrnuto, u slučaju poljskih vrsta bonsaija koji se stavlja na niže stalke u kombinaciji s suisekiem koji je na višem stalku i simbolizira udaljenu planinu. To je prikaz prirodnih aranžmana tih elemanata kao u prirodi.

47

Na slici (iznad) kompanjon biljka naglašava odreñeni okoliš (močvara ili livada). Uz to, boja i gole grane biljke naglašavaju godišnje doba. Fotografija Sylvia Smith.

Ima dosta formalnih aspekata izlaganja u bonsai umjetnosti. Ova tema je opširna i ne stane u ovu knjigu, s toga preporučam pročitajte slične tekstove, edukaciju te puno prakse u izlaganju kompozicije.

Posude

Posude raznih oblika i veličina mogu efektno prikazati stanište. Ovdje je izloženo nekoliko načina ka se koristi taj element kompozicije.

Napomena: ovaj tekst neće razmatrati osnove izbora odgovarajućih posuda za drveća. Osnove izbora posuda morate prije shvatiti primjenom umjetničkih principa iznešenih u ovoj knjizi.

Prikaz drveta koji raste u procijepu stijene

Ne glazirana posuda koja je visoka i uska pomaže predočiti drvo koje raste u procjepu stijene. Takva vrsta posude je dosta efektna kod tanjeg drva u stilu kaskade

Druga forma posude za prikaz takve slike je posuda u obliku polumjeseca. Takva posuda podsjeća na teksturu stijene a oblika je kao da će obuhvatiti drvo. Taj oblik posude pomaže istaknuti bazu debla a drvo u njoj izgleda kao da raste iz procijepa neke stijene.

U drugom slučaju, više literalnog načina prikaza staništa, drvo posadimo direktno na kamen. To možemo izvesti u stilu korijen preko kamena ili saikei stilu, gdje je drvo posañeno u pokotinu na stijeni.

48

Bor u posudi oblika polumjeseca Fotografija Kurta Gagela.

Japanski javor raste na stijeni. Fotografija Suthina Sukosolvisita.

Kozija krv u sugestivnoj posudi. Fotografija Nicka Lenza.

Evokativno posañeni borovi na komadu stijene. Fotografija Wolfganga Putza.

Hinoki-čempres u sugestivnoj posudi. Fotografija Suthina Sukosolvisita.

Ova slika Stuartie je vrlo uvjerljiva. Fotografija Nicka Lenza

49

Prikaz drveta na prostranoj livadi

Široka, plitka, ovalna, okrugla ili pravokutna posuda pomaže u stvaranju slike prostrane livade. Za isticanje ove slike pomaže rub koji je plosnat i daje osjećaj prostornosti. Ovaj način prikaza je najbolje raditi sa vrstama drveća koje inaće rastu na livadama ili ako se drvo oblikuje u stilu metle ili neformalne metle.

Ovaj bonsai izgleda kao da je direktno uzet sa prostrane livade. Specifičan rast drveta i forma posude pomažu prikazati ovu ideju. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

50

Prikaz drveta na vjetometini

Plosnata kamena ploča upotrebljena kao površina sañenja drveta pomaže u prikazu drveta koje raste na vjetrom šibanom mjestu.

Fotografiju ustupio časopis «Bonsai Today».

Prikaz šumice na brežuljku

Plitka ovalna posuda ili izbočena kamena ploča efektno djeluje u prikazu šumskog proplanka.

Ova šumica brijesta je vrlo evokativna. Fotografija Johna Romanoa.

51

Japanski javor u prirodnom izgledu. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

52

Mahovina

Razne vrste mahovine se obično koriste radi ukrašavanja bonsaia pred izložbu.Debeli tepih napravljen od bujne mahovine koja prekriva površinu zemlje u posudi pomaže dočarati sliku travnate livade. Razni su načini na koji mahovina može dati specifičan kontekst vašoj bonsai kompoziciji.

Mahovina pomaže u osjećaju starosti i permanentnosti kompozicije. Mogli ste presaditi drvo prošli tjedan, ali ako ste primjenili mahovinu i ispravno je posadili na površinu supstrata drvo će izgledati kao da je tu raslo desetljećima ili stoljećima. Iako rast mahovine na površinskom korijenju i deblu izgleda dosta efektno, zapamtite to nije uvjek tako i rast mahovine nije uvjek prihvatljiv jer može uzrokovati oštećenje kore.

Stari bor s mahovinom očigledo je rastao neko vrijeme u ovoj posudi, jer je mahovina obrasla korjenje.

Raznom primjenom mahovine može se dočarati alpski pašnjaci ili planinski buseni trave. Krpicama od mahovine može se dočarati surovi okoliš dok tepihom ispunjenim mahovinom se može dočarati umirujući okoliš.

53

Ovaj tepih od mahovine dočarava osjećaj smirenosti. Fotografiju ustupio časopis «Bonsai Today».

Krpice mahovine na ovoj slici dočaravaju surovo stanište. Fotografiju ustupio časopis «Bonsai Today».

Ako mahovina ima cvjetiće u obliku malih „zastavica“ prilikom sadnje budite sigurni da sve rastu u istom smjeru, te da su konzistentne sa smjerom rasta bonsaija. Ovaj mali detalj može biti skadan ili može narušavati integritet kompozicije.

Ove reference mogu biti djelotvorne u komunikaciji bonsaiji umjetnosti. Takoñer, neki prirodni elementi nisu korisni za naš izražaj, kako ćemo razmotriti u sljedećem poglavlju.

54

Više k umjetničkom dizajnu Priroda je irelevantna

Do vraga, kažete? Zapravo, bonsai je prije svega umetnost oblikovanja a tek onda priroda. Ova važna tvrdnja znači da ćete morati dosta učiti kako bi stvarali smislenu bonsai umjetnost. Ne zaboravite – umjetnici ne kopiraju, oni tumače i daju svoje gledište.

Sastavite listu bonsai «pravila» te krenite u šetnju parkom ili šumom i brzo ćete shvatiti da drveća koja vidite nisu bonsai.Važno je shvatiti kako su razvojne forme drveće irelevantne u odnosu na vaš bonsai dizajn. Ono što je relevantno je to što razvojne forme drveća govore ili ne govore gledatelju i kako one pridonose ili ne pridonose stvatnosti dizajna.

Činjenica da se razvojne forme drveća ne smatraju bonsaima jer su drveća s prirodnim manama ili zbog odreñenih pravila, generalno ne pridonosi učinkovitosti, jezgrovitosti dizajna i komunikaciji. Ta se činjenica općenito kosi s vašim ciljevima u umjetničkoj komunikaciji. Nadalje, nije dio onoga što mi prepoznajemo na temeljnoj razini kao jako ljepo.

Napomena: Nisam htio reći da je ovo vodič i da sve nesavršene elemente nañene na drveću u prirodi treba uvjek elimenirati iz vašeg bonsaia. Postoje razni načini vještog korištenja prirodnih nesavršenosti. To izgleda kao kršenje temeljnih konvencija koje nije jednostavno objasniti (način na koji se ostvaruju). Uspješno primjenjivanje odreñenih nesavršenosti je razumjevanje što nam odreñena nesavršenost govori. Uspjeh traži razumjevanje.

Ne prirodni elementi u bonsai umjetnosti

Kad radimo na prikazu slike velikog drveta možemo naići na odreñene neobičnosti koje nisu uobičajene za strukture drveća u prirodi. Umjetnost u prirodi (oprostite igra riječi).

Pojednostavite vaš život

Osnova umjetnosti je pojednostavljenje (simplifikacija). Simplifikacija se upotrebljava zbog ljudske percepcije iz par razloga – u umjetnosti prikazujemo svoje gledište i tumačimo a ne kopiramo.

Prvi razlog je taj što je drvo fizički kompleksan organizam. Kako na bonsaiu radimo na maloj strukturi moramo pojednostaviti izgled osnovne strukture drveta, jer smo ograničeni prostorom. S toga je smanjenje nužna simplifikacija

Drugi razlog za simplifikaciju je taj što moramo raditi s idejom koja nemože protumačiti sve što će gledatelj vidjeti u vašem djelu.Krasan primjer je izjava na jednom od intervijua sa velikim redateljem filmova Stevenom Spielbergom . Ja ću parafrizirati : «Izjavio je kako mnoge elemente filma ostavlja ne definirane ili donekle definirane, zato što gledatelji donesu sami zaključak s daleko više mašte nego što im ja mogu interpetirati»

55

U našem slučaju, ono što je on izjavio, je isto kao da mi pokušamo izraziti i protumačiti svaki mali prirodni detalj našeg bonsaia eliminirajući sadržaj ili značenje više nego smo ga uključili. Pojednostavimo i dopustimo mašti gledatelja da sam zaključuje.

Zamršena mreža

Jedna od važnijih primjena istančanosti bonsaia i umjetničke simplifikacije je aranžman grana i izbojaka. Grane drveća u prirodi imaju poprilično kaotičan izgled. Svaka raste na svoju stranu (što narušava sva pravila bonsai kompozicije), meñutim ukupno gledano efekat je posve uglañen i privlačan. Pokušate li to primjeniti na vaš bonsai dobit ćete sve drugo osim privlačan bonsai.

Kada aranžiramo sekundarne i tercijarne izbojke na granama bonsaia morate ih formirati nešto slično redu. Ralzog tomu, opet uključuje umjetnički princip simplifikacije. Drugi razlog je što takvim aranžiranjem pomažemo u konzisteciji dizajna. Takav aranžman grana i izbojaka pomaže u priopćenju slike ili poruke koju težimo prikazat, dok kaotična i zamršena masa prikazuje zapuštenosti.

Nadalje, postoji problem mjerila. Drveće u prirodi ima lišće ili iglice jako male u odnosu na grane i stablo. Što nije slučaj sa bonsaiem. Zbog toga grane i lišće obično formiramo u obliku folijarnih jastučića. Ovakav privid reda će odvratiti emfaziju s listova ili iglica,jer su van mjerila ukupne kompozicije. Oblikovanje jastučića ističe vanjske obrise folijarnih jastučića više nego samu veličinu lišća. – kao na fotografiji ispod:

Iglice ovog bora (prije i poslje stiliziranja) su jednake dužine na obje slike. Ipak, na slici desno se čine kraće jer su grane aranžirane u folijarne jastučiće. To je zato što prije uočavamo obrise nego osobine iglica na granama. Aranžiranje grana u folijarne jastučiće pomaže sakriti van mjerila veličinu lista. Fotografija Howarda Smitha.

56

Jednostavno kao 1,2,3

Drugo umjetničko pravilo važno za bonsai je osnovni koncept redosljeda grana. Nerazumjevanje ovog koncepta dovodi do bonsai klišea « 1-2-3» što se odnosi na idealan razmještaj grana, tj.desno-nazad-lijevo ili desno-lijevo-nazad redosljed grana na bonsaiu.

Ova osnovna bonsai kompozicija grana je zapravo umjetnika spoznaja ritma i toka (kretanje oka). Takav redosljed grana potiče odreñeni tok oka gledatelja vodeći njegov pogled unutar i okolo cijele kompozicije.Nije uvjek nužan redosljed lijeva-stražnja-desna grana, ali bi trebao postojati logičan redosljed, jer će pogledu gledatelja izmaknuti odrñena mjesta ili će se zaustaviti zbog ne logičnog slijeda. Jednostavno rečeno siromašan ili slab redosljed grana rezultirat će ne zainteresiranošću gledatelja.

Nasuprotne grane (dvije grane koje rastu u istom nivou na nasuprotnim stranama debla), rezultiraju zaustavljnjem pogleda i nedaju čistu naznaku kako nastaviti dalje. Zbog toga gledatelj ima prekid prirodne putanje unutar i okolo cijele bonsai komppozicije. Drvo s nasuprotnim granama izgleda kao dva drveta, jedno ispod nasuprotnih grana a drugo iznad što potpuno narušava integritet dizajna (dva dijela umjesto jedan u cijelosti).

Uobičajena horizontalna forma nasuprotnih grana dijeli deblo na dva dijela odražavajući liniju zemlje. Predlažem da nivo horizontalne linije treba biti uvijek van drveta kako bi se izbjeglo dijeljenje drveta na dva dijela.Grane bi trebale biti mehanizam koji pobuñije ritam i tok, a nasuprotne grane su referentne linije za «zaustavljnje».

Iz hortikulturalnih i estetskih razloga se takoñer izbjegavaju nasuprotne grane. Ako se ostave duže vrijeme uzrokuju ružno zadebljnje na deblu, zbog toga nema razloga da se to dogodi i unište inače dobar bonsai.

57

Izgled ovog inače lijepog Japanskog javora (iznad) narušavaju nasuprotne grane. Primjećujete kako se mjesto gdje izrastju grane iz debla počinje

zadebljvati i vremenom će postajati još gore.

Na slici iznad primjećujete kako nasuprotne grane gotovo režu drvo na pola, stvarajući podjelu strukture. Ujedno lijeva grana je neprirodno ravna i

upadljiva u odnosu na druge grane ovog bonsaia. Fotografije ustupio časopis „Bonsai Today“.

58

Na umjetniku je odgovornost privući gledatelja i voditi kroz kompoziciju. To se odnosi na sve umjetnosti pa tako i za bonsai. Imajte to na umu kada stvarate bonsai, ako izostavite važne elemente umjetničke kompozicije vaš rad će pasti u vodu.

Ovaj japanski bijeli bor je primjer presimetrične proporcije iako je dobro razvijen i poprilično star grane formiraju neprirodu simetriju. Trebalo bi napraviti malo više razlike u redosljedu garana lijevo i desno. Fotografiju usupio časopis „Bonsai Today“.

Ovaj japanski crni bor ima monoton redosljed grana ; lijevo, lijevo-desno, desno (nespominjući ostale mane na ovom boru) čine ovu kompoziciju nazanimljivom. Fotografija Howarda Smitha.

59

Zaklju čak

Kao i u mnogim umjetnostima tako na kraju krajeva i ovdje postoje načini za kršenje tih principa. No, najprije naučite kako uspješno primjenjivati te principe pa ih onda počnite kršiti. „Pravila“ nisu važna, važna je estetika koja „pravila“ nalažu. Kao umjetnik, morate naći načine kreativnog izražavanja, no prije ih morate razumjeti

Elementi kompozicije koji su prije navedeni u većini bonsai knjiga manje ili više se navode kao osnovne odrednice bonsai dizajna. Ući dublje u ovu konvenciju i rad je zapravo razumjevanje što svaki od nas teži ostvariti u dizajnu i hortikulturološkom gledištu. Kao umjetnik morate nastojati pronaći alternativne načine koji olakšavaju izražavanje tog govora. To je umjetnost

U sljedećem poglavlju ćemo razmotriti principe koji pomažu u ostvarivanju povezanosti s gledateljom te ih odvraćaju od pogrešaka u vašem dizajnu.

60

Elementi istančanosti i smjera

Pored osnova dizajna i kompozicije,treba razmotriti i druge stvari vezane za proces dizajna. Te stvari nam pomažu povezati kompoziciju u u cjelinu, nadoknaditi inherentne nedostatke ili pomažu voditi gledatelja prema glavnoj točki interesa kompozicije.

Perspektiva gledatelja Izbjegavanje kognitivnih disonancija

Kognitivna disonancija je mentalno stanje nelagode koje nastaje kada je netko uvjeren u nešto ili su mu misli u sukobu. Na primjer, ako vam se sviña deblo bonsaia, a uvjereni ste da su grane na pogrešnim pozicijama vama se neće svidjeti bonsai, zapravo ste u kognitivnoj disonanciji (sukoba misli). Pitanje je: „ Da li volite ili ne volite bonsai?“

Zapravo vaša publika zaista želi pronaći nešto zanimljivo i osobito u kompoziciji koju prikazujete. Ako im u tome pomognete, vrlo brzo će donjeti odluku (svjesno ili nesvjesno) izbjegavajući pogreške kompozicije da li im sviña. Imaju ći to na umu jako teško će donjeti suprotnu odluku ako ste ih u to uspjeli uvjeriti.

Kognitivna disonancija je takoñer povezana s vašim egom. Jednom kad donesemo zaključak, novi podaci su u konfliktu sa našim zaključkom uzrokujući nelagodu. Mi ne volimo ideje u kojima nebi bili u pravu. Zato je većina naših odgovora na nove konfliktne podatke takva da ih kompromitiramo. Nastojimo vjerovati da su novi podaci netočni i ne postoji donošenje novog zaključka jer već imamo svoj. "Uh! Sad se bolje osjećamo," mislimo.

Dakle, pomozite vašoj publici da vide samo dobru stranu,a ne vide greške u vašem dizajnu (uvjek je negdje nekakva greška).Jednom kad vide dobro neće primjetiti mane koje bi umanjile dojam.

Točka interesa

Katkad kad prvi put ugledate sirov materijal ( netrenitan material) primjetit ćete da raspolaže s jednim osobitim potencijalom. Nekad ćete naići na stabla koja su prilično uobičajena ili možda ne obećavaju, ali to neznači da nisu vrijedna obrañivanja u bonsai. S takvim materijalom je važan dio dizajnerskog posla koji će istaknuti perspektivan izgled.

Na način što ćemo istaknuti njegove potencijale,a umanjimo dojam ostatka kompozicije. To ne znači da se ignoriraju ostatali dijelovi drveta već da se dizajniraju srazmjerno osnovnom izgledu ili da se «stiša» ostatak drveta. Takvim načinom se neće poremetiti gledatelj jer će pogledom brzo pronaći glavnu točku kompozicije.

61

Fizički izgled

Na primjer, lišće borovice na slici desno ponaša se kao neka vrsta okvira koji okružuje glavni izgled drveta (lijepa meñusobna igra žive žile i mrtvog dijela drveta). Lišće formira lijep i miran zeleni okvir koji djelotvorno ističe ljepotu neobuzdanog mrtvog dijela drveta.

Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“

Na primjeru ispod, Upadljiva proporcija površinskog korijenja ovog javora očito je ključna osobina. Stiliziranje ostalog dijela drveta je uobičajen i uravnoteženih formi ističući dodatno glavni dio drveta. Bez obzira što greške mogu biti na vrhu, naš prvi odgovor na ovu sliku je „Vau!“.

62

Boja i kontrast

«Za mene je boja danonoćna opsesija, radost i briga» -- Claude Monet

Drugi način isticanja glavne osobine drveta je boja. Postoji puno načina isticanja upotrebom boje.Evo nekoliko primjera :

Na slici iznad, oblik lišća nije fokusna točka. Na ovom Juniperusu je umjetnik upotrebijo četkicu za poliranje kore i promjenio boju iz mat smeñe u crvenkastu. Dobio je krasan kontrast boja izmeñu bijelog mrtvog dijela stabla i bogate zelene boje listova. Boja žive žile drveta je komplementarna s bojom posude zanimljivog oblika polumjeseca. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

63

Kako ne možemo primjeniti boju listova i debla na sva drveća, moramo naći načina upotrebe boje u emfaziji bonsaia. Kao na primjerima ispod:

Slika iznad prikazuje kako svijetla boja posude i nježni zeleni tepih mahovine daje kompliment i kontrast svjetlo obojenim, isprepletenim granama ovoj šumici bukvi. Žućkasta boja posude ističe boju novoformiranih pupova. Ali s druge strane...

...primjećujete na slici iznad kako se tamno zelena posuda protivi željenoj estetici, stvara prejak kontrast i kompozicija izgleda neprirodno i premuški. Fotografije ustupio časopis „Bonsai Today“.

64

Greške

Prikrivanje mana

Skoro da nema drveta za bonsai koje je bez mane ili nepoželjnih karakteristika. Često nismo u mogućnosti popraviti odrñene mane te nam ostaju kao trn u oku inače lijepog bonsaia. Ipak, postoje mogućnosti da se premoste ti problemi s oreñenim umjetničkim konvencijama.

Pogrešni smjer

Koristeći slične metode koje su opisane u prthodnom poglavlju možete katkad popraviti loš izgled usmjeravajući pažnju gledatelja na nešto drugo.

Na ovom primjeru ispod, Brijest ima slabu strukturu površinskog korjena, loš oblik debla i neke grane su preravne. Kako bi iz ovakvog materijala izvukli najbolje, umjetnik je odlučio u kompoziciju unijeti veliku dramu. Prikazujući snagu prirode u pokretu sekundarnih i tercijarnih grana. Prvi dojam kad pogledamo ovo drvo je kao da je drvo izloženo iznenadnim naletima bure (radije nego: „Uh, koji grozan korijen“ ). Gledano u cijelosti značajno je umanjen slab izgled.

Kineski brijest autora.

65

Deblo drveta (ispod) se slabo stanjuje prema vrhu. Ovdje umjetnik aranžira grane tako da emfaziju vodi podalje od izgleda debla (stanjenje debla prema vrhu) ističući lepotu grana i lišća. Boja mahovine je komplementarna boji lišća stvarajući vizuelnu vezu i pomažući na taj način da gledatelj gotovo ignorira deblo.

Smreka. Fotografija Kurta Gagela.

Fotografije ustupio časopis „Bonsai Today“.

Božikovina (lijevo) prilično je lijep bonsai, ali ne zbog forme debla. Deblo je prilično obično, čak ne atraktivno. Meñutim bonsai umjetnik je uzgojio drvo stvarajući sliku svijetle kore nasuprot crvenih bobičastih plodova, te se na taj način jedva primjeti forma drveta.

U sljedećem poglavlju ćemo razmotriti neke elemente koji mogu narušiti vašu kompoziciju i kako ti elementi mogu pomoći.

66

Integritet dizajna Raspad komunikacije

Jeste li primjetili kako lako doñe do primanja ili slanja krive informacije putem e-maila?

To se gotovo stalno dogaña. Netko nešto napiše u dobroj namjeri i bezazleno, a primatelj e-maila stekne dojam da se autor poruke ljuti ili šali. To je zato što se ljudska komunikacija odvija na više razina, a ne samo na jednoj. Kada stojimo licem u lice izgovorena poruka je kao pola poruke koju dobijete e-mailom. Kada komuniciramo licem u lice govorimo što mislimo uključujući i govor tijela, facijalnu ekspresiju, ton i boju glasa, te pomno biramo riječi... Ta vrsta komunikacije je vrlo kompleksna i delikatna operacija. S toga ako maknemo različite načine komunikacije eliminiramo odreñene osjete (vid,zvuk ...) i komunikacija propada

Kada pokušate izraziti smisao u vašem bonsai djelu, ukoliko ne uzmete prednost različitog načina komunikacije konzistentnost poruke i komunikacija s gledateljom propada. Umjetnička komunikacija je u toliko nijansi slična verbalnoj komunikaciji licem u lice.Ako izgnorirate odreñene elemente komunikacije izgubite sposobnost povezivanja s gledateljom.

Taj multidimenzionalni koncept umjetni čke komunikacije se zove integritet dizajna. Integritet dizajana je ostvaren kada svi elementi kompozicije vašeg bonsai djela vode ka konzistentnosti poruke.

Kompozicija drveta

Ako znate koje forme grana i debla prenose odreñeno značenje (poglavlje 1.), koja je vrsta pogodna za koji oblik i znate prikazati odreñeni utjecaj staništa na vaše drvo, onda je sljedeći korak sve staviti u koherentnu kompoziciju.

Kompozicija sastavljena od debla, grana, izbojaka, korjenja, posude i postolja je isto što i recept za kolač sastavljen od brašna, šećera, margarina, mljeka, jaja i vanilije. Ako ste to sve dobro kombinirali može biti ukusno!

Važno je imati na umu svaki dio drveta, svaki element dizajna..., sve mora djelovati k konzistentnosti poruke. Najvažnije je da nijedna osobina ne smije biti protiv slike koju želite prikazati ili poruke koju želite izreći (želite li staviti ocat umjesto vanilije u vaš kolač?)

To ne znači da dizajn mora biti jednodimenzionalan ili monoton. Napetost je važna u dizajnu, no sveukupna poruka mora biti konzistentna. Osnove svih odstupanja ( jedino odstupanja s dobrim razlogom) čine reference.

Najlakši način da otkrijete dali vaše drvo ima konzistentnu poruku je da si postavljate pitanja za svaki element posebno. Na primjer, za vrijeme i po završetku se zapitajte slijedeće :

• što govori linija debla? • što govori omjer visine-širine? • što govori pokret debla? • što govori pozicija debla u posudi? • što govori kut izrastanja debla iz posude?

67

• što govori kut grana? • što govori oblik grana? • što pokret grana govori? • što govori razvijenost grana? • što stanjivanje grana govori? • što struktura vrha govori? • što govori količina lišća? • što govori oblik lišća? • što govori distribucija lišća? • što govori prazan prostor (nepostojanje) na drvetu? • što govori tekstura kore? • što govori boja kore? • što govori celokupna kozistentnost kore? • što govori vidljiva struktura korjena (nebari)? • što govori oblik površinskog korjenja? • što općenito govori vrsta drveta?

itd…

Dodajte ovome poruku koju želi priopćiti površina supstrata i posuda ?

• što govori oblik posude? • što govori boja posude? • što govori veličina posude? • što govori oblik nožica posude? • što govori dubina posude? • što govori površina zemlje? • što govori dekoracija zemlje (mahovina)?

Svi odgovori na ova pitanja trebali bi ukazati na konzistenciju. To ne znači da svi odgovori trebaju biti isti, nego bi morali bit sukladni jedan drugome i konzistentni s cjelokupnim ciljem. Ako bilo koji odgovor nije sukladan željenom cilju, tada nastaje sukob i umanjuje se integritet dizajna.

Na primjer, ako orkestar sastavljn od basa, violina, čela, fagota i francuskog rog svira „Feelings“, a trube i tromboni sviraju temu iz „Star Wars“ rezultat će biti smanjeni integritet cijele kompozicije (kao što je već rečeno). U ovom primjeru veći dio orkestra svira melankoličnu i osjećajnu temu dok trube i tromboni sviraju mušku, agresivnu temu. Onaj koji je došao na taj koncert je zbunjen i traži novac nazad!

Ako primjetite da neznate odgovor ni na jedno pitanje, to ukazuje na problem s kojim se treba pozabaviti. Riješenje ovog problema će možda zahtjevati neko vrijeme, ali ćete bar znati usmjeriti vaš trud.

Ako primjetite da neznate odgovor na neka pitanja, to pokazuje da počinjete slaggati kockice vašeg dizajna. Ako neznate što govori koji element, kako onda možete uspjeti? Nadam se da su vam ovi važni prikazi jezika umjetnosti postali jasniji.

Vodič za odreñivanje što pojedini specifični izgled znači, a odnosi se na liniju, oblik, boju i teksturu potražite u poglavlju 1. Kako ovo poglavlje nije obuhvatilo sve potražite slične

68

tekstove koji se odnose na umjetnost. Primjeri i objašnjenja koji se odnose na bilo koju vrstu umjetnosti pomoći će i vašem bonsai dizajnu da bude što smisleniji i uspješniji.

Problemi konzistencije

Kada bonsai pustimo da se razvija bez naše intervencije ili umjetnik kreira nemaran integritet nastaje konflikt u bonsai dizajnu, a rezultat je siromašna i slaba komunikacija. Primjenom kritičnog i bez kompromisnog pogleda na kompoziciju možemo uočiti konflikte bonsai dizajna. Drugi način otkrivanja problema konzistencije je odgovaranje na pitanja iz predhodne liste (iznad). Ako odgovori na pitanja nisu kompaktibilni s željenim ciljom dolazi do sukoba i smanjenja integriteta dizajna. (čitaj: narušavanje komunikacije i umjetnosti).

Nekonzistentnost starosti i snage:

Ako pogledamo ovaj japanski crni bor primjetit ćemo deblo kutnog smjera, značajnog stanjenja prema vrhu, ispucale stare kore i snažne strukture površinskog korjena, ALI grana dugačkih, tankih i oblika valovitih zavoja s lišćem koncetriranim na vrhovima grana imamo problem (slika ispod).

Deblo govori: snaga, muškost, starost, strogo

Površinsko korjenje govori: snaga, starost, muškost

Grane govore: finoća, ženstvenost, nezrelost, mir

Vidite li konflikt? Prva dva elementa su konzistentna u svojoj poruci. No, treći element, grane govore nešto potpuno suprotno od ostatka drveta i nema logičnog objašnjenja. To nam govori da grane trebaju možda jedan duži period pažljivog stylinga/treninga kako bi prenjele konzistentnu poruku starosti, snage, muškosti i strogosti.

69

Nekozinstentnost staništa

Ako pogledamo ovaj bonsai javor primjetit ćete da uglavnom ima razvijenu strukturu korjena s jedne strane, gracilno, tanko izuvijano deblo iz kojeg izrastaju ravne horizontalne grane koje zadržavaju svoju pravilnost. U tom slučaju imamo nekozinstentnost poruke.

korjenje govori: direktan pokret, slabo, kržljavo

deblo govori: linija debla je prepravilnih zavoja, ženstvenost

grane govore: snaga, muškost, stabilno, strogo

U ovom slučaju korjen i deblo su konzistentni u svojoj poruci, dok grane prikazuju svoje stanje i pokret. Ravna forma grana je u konfliktu s ostatkom drveta, te izbacuju iz ravnoteže cijelu kompoziciju.

70

Nekonzistencija stvarne starosti:

U ovom primjeru (iznad) dizajn poljskog brijesta prikazuje drvo iz perspektive izbliza. Posuda je tamna i kutna, drvo ima snažno deblo koje se stanjuje prema vrhu. Grane su poprilično guste i duljina im opada prema vrhu. Ali struktura vrha krošnje je trokutasta i označava mlado drvo.

Posuda govori: snaga, muškost, strogost

Deblo govori: perspektiva izbliza, snaga, muškost

Vrh krošnje govori: mlado drvo, četinjača

Ovdje je prikazana nekozinstentnost u prikazu postojeće starosti. Mnogi elementi prikazuju veliku starost, ali vrh drveta prikazuje mlado drvo. Staro drveće, naročito staro listopadno drveće ima zaobljenu krošnju. Trokutasta krošnja drveta je u konfliktu sa ostatkom kompozicije.

Ovi jednostavni primjeri pomažu prikazati neke probleme u bonsai dizajnu na koje treba obratiti pozornost . Konzistencija pomaže u snazi prikaza , te pridonosi težini poruke. Na taj način pomaže uspjehu i uvjerljivosti samog dizajna.

71

Kompozicijske pogreške

Pokraj uobičajenih bonsai pogršaka i mana opisanih u ovoj knjizi postoje pogreške kompozisije koje treba izbjegavati. To su pogreške u umjetničkoj konvenciji koje su ili umjetne ili neprimjerene ili odvlače pozornost s umjetničkog prikaza bonsia.

Doticanje tangenti

Kada se dvije linije ili obrisi različitih ishodišta dodiruju to stvara distraktibilnu osobinu. Ta vrsta pogreške odvlači pogled daleko od prirodnog toka kompozicije, kao na slikama dole :

72

Fotografije ustupio časopis „Bonsai Today“

Nepravilan kut (osim ako nije fokusna točka) i glavna linija debla

Kad je glavna linija debla nekonzistentno oblikovana ili nekonzistenta u pokretu stvara se neugodna napetost u kompoziciji. Takoñer, kada jedna linija odstupa od toka kompozicije stvara se distrakcija. Takva vrsta odstupanja se može iskoristiti kao fokusna točka dizajna. U tom slučaju ona mora nadjačati ostale elemente i mora imati logičan slijed. Ovdje su neki primjeri :

Ovaj bor ima značajn problem konzistencije linije debla (izmeñu ostalih problema na drvetu). Linija debla započinje ravno do pola stabla a zatim iznad krivuda. Fotografija Howarda Smitha.

73

Konzistentni kut grana na ovoj borovici kvari jedna grana koja strši na vrhu. Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today“.

Primjećujete nekonzistentan kut grana na ovom drvetu (iznad). Grane su van cjelokupne kompozicije i narušavaju inače dobar bonsai.

74

Pogrešna pozicija sadnje

Pozicija drveta u posudi, izrastanjen stabla iz zemlje, te nagnutost i nivo sadnje u posudi su prvi elementi koje vidimo na bonsaiu. Ti elementi zato moraju biti propisno izvedeni kako bi se spriječio loš prvi dojam. Iako ostatak kompzicije može biti prilično lijep, ti elementi mogu nadjačati efekat cijele kompozicije.

Ovaj japanski crni bor je postavljen na krivu poziciju u posudi. Forma drveta je van centra. Deblo treba pomaknuti više prema desno.

Ovaj japanski bijeli bor ima slab kut debla u posudi. Kako deblo prilično neznatno izgleda, kut debla u posudi bi trbao biti mnogo jači i značajniji (raspored lisne mase bi trebalo kvalitetnije obraditi).

Fotografiju ustupio časopis „Bonsai Today”.

Deblo ove borovice ima slab kut u posudi (ravno gore). Ostali dio debla je dinamičan ali incijalni uspon od zemlje je loš.

75

Pozicija posude na stalku je takoñer važna, posudu treba postaviti u centar (lijevo ili desno od centra, naprijed ili nazad ako prekriva intarziju prednje strane izlagačkog stalka.

Ponekad je teško pronaći centar s obzirom da je drvo često posañeno u pravokutnu ili ovalnu posudu malo na jednu stranu. Meñutim, te odrednice koje se odnose na drvo i posudu ne odnose se na posudu i stalak. Balans izmeñu dinamičnog toka debla i posude odreñuje poziciju sadnje bonsaia u posudu. Ako zbog toga postavljate posudu van centra stalka pojavit će se disbalans. Postavljanje posude bilo gdje drugdje nego u centar stvara distraktnu neravnotežu.

Simetrija

Simetrija se rijetko nalazi u prirodi. Simetrija će uvijek izgledati umjetno.

Proporcije stupova za ogradu

Dojam koji prenosi uredan razmak je umjetno i dosadno. Neke stvari izgledaju ne prirodne zbog takvog razmaka.

Iako su ova stabla (iznad) smještena različito naprijed i nazad, njihov razmak od lijevo prema desno je ružan i umjetan.

76

Ista stabla (iznad) izgledaju puno prirodnije.

Ovaj japanski bijeli bor izgleda umjetno zbog vodoravanog razmaka grana.

Fotografije iznad ustupio časopis „Bonsai Today“.

Dok mane i pogreške gore opisane mogu narušiti komunikaciju i samoizražaj, u sljedećem poglavlju ćemo vidjeti kako možemo upasti u zamku samoizražaja.

77

Zaklju čak

Komunikacija i samoizražaj

Ni jedan jezik ne može uspjeti bez strukture. Osnove komunikacije su uvjek relevantne i uvijek neophodne. Sposobniji pojedinci uz kreativnost mogu lukavo kršiti osnove komunikacije i uspješno komunicirati, ali s rizikom i pomoću konteksta prenositi značenje. Bez osnova i bez odreñenih osnovnih referenci komunikacija je ne izvediva bilo verbalana, pisana, tjelesna, zvukovna ili grafička.

Kontekst je više puta najvažniji element u komunikaciji. Čitajući novinske naslove

• Dijeca rade hranjive zalogajčiće • Apel prostitutki Papi • Britanci ostavili kolače na Falkandskim otcima

*Steven Pinker, 2002 (iz novina «The Blank Slate»)

U doslovnom smislu gore navedeni novinski naslovi mogu biti komični ili pogrdni. Meñutim, vjerojatno logičan kontekst ćemo zaključiti pročitamo li točan smisao u svakom slučaju.

Ova knjiga nastoji sagledati važne osnovene komponente umjetničke komunikacije. Čak i sa ovim smjernicama moramo ostaviti mjesta za samoizražavanje. Samoizražaj je sastavni dio umjetnosti i komunikacije.Kako bi bilo samoizražavanje uspješno u komunikaciji mora sadržavati neke temeljne ijasne kontekstualne reference.

Samoizražavanje

Bonsai se definira na razne načine kod različitih ljudi. Jedna popularna i djelotvorna definicija bonsaia je kako je bonsai način samoizražavanja. Vaš individualan koncept bonsaia će voditi stiliziranje i odreñeni vlastiti izražaj koji će uključiti umjetničko nastojanje. Ako zanemarite umjetničku konvenciju vaše djelo će biti uskraćeno u sposobnosti komunikacije s gledateljem. Samoizražavanje je zanemarivo i impotentno bez uobičajenih referenci za konceptializaciju vaše komunikacije.

78

Smješan primjer

Zamislite sastanak sa gospodinom na jednoj večeri: Vi kažete „Bok“, a on vama kreštavo odgovori „PEEYOW“. Šokirani ga pitate jeli sve uredu s njim. „PEEYOW“ je njegov odgovor. U tom slučaju se uljudno ispričate i idete potražiti drugog sugovornika. Ups!

Recimo sada, da je ta osoba sretna i koristi izraz „PEEYOW!“ kako bi izrazio sreću. On, meñutim, nema uobičajenu referencu i neće ga svatko razumjeti pa je njegov način izražavanja sreće nekoristan za sastanak.

Uobičajena konvencija za sreću može biti izražena uzvikom, ali uzvik može biti formiran u sklopuobično shvatljive konvencije, kao i vokabulara relevantnog jezika ( ili kontekstualnog razumjvanja da gospodin ne govori hrvatski). Povrh toga, uzvik sreće povezuje se sa kontekstom društvenih normi. Drugim riječima, komunikacijaje uglavnom vezana osnovama konvencije široko priznatih normi koje su odmah razumljive svima.

Imajte još malo strpljenja…

Sad primjenite samoizržavanje na bonsai. Recimo da svi vaši bonsaiji imaju razgranate grane.(ramificirane). Ponosite se svojim razgranatim granama na vašem drveću i uvjereni ste da je vaš posao definiran. Sviña vam se način na koji su formirani (silueta lijepo oblikovanih izbojaka), ali nerazumijete zašto se vašm prijateljima i članovima kluba ne sviña vaše djelo. Čini vam se kako ne razumiju želite da izgledaju vaši bonsaiji.

Vaši prijatelji kažu: „Ovako nebi trebao izgledati bonsai.“ , ali vi ste vidjeli najbolje japanske bonsaie sa krasnim stupnjem ramifikacije! Zašto to nitko ne vidi? Vama se sviñaju ali nikom drugom se ne sviñaju.

Razlog tomu je što ste izostavili iz konteksta ljepotu karakterističnog oblika drveta. Niste se služili umjetničkim manirima – u komunikacijskim manirima.Da,ramifikacija je dobra i lijepo izgleda, ali struktura glavnih grana je katastrofalna. (kao na slici desno).Umjetnički se može dosta raditi na formiranju finih izbojaka, ali grane i deblo se nemogu oblikovati.Nadalje, ne koristite preteće elemente i elmente formalnosti kada prikazujete bonsai.Ovaj nedostatak integriteta dizajana uzrokuje da vaš rad propadne

79

Kao u predhodnom primjeru u slučaju gospodina „PEEYOW“. U savakom slučaju bez osnovnih konvencija konteksta rezultirat će nerazumljivim i nezanimljivim pokušajem komunikacije. Nitko neće naći lijepotu i zanimljivost u propaloj komunikaciji. Najbolji interes u takvog nastojanja je u osobnosti.

Bonsai upjeh ili neuspjeh je na temelju umjetnosti. Dobar bonsai je onaj koji govori za nas, koji je uspješan u prenošenju umjetnikove poruke i onaj koji uspješno dotiče nešto u nama. Učite biti više umjetnički u vašem radu s bonsaiem i naučit će te radit bolje bonsaie bez slučaja „PEEYOW“.

Ovo nije kraj

Zapravo ... ovo je kraj ove knjige, nadam da ovo nećete smatrati krajem diskusije bez obzira na sve navedeno u ovoj knjizi. Najbolje savjete koje vam mogu dati su:

• Naučite jezik umjetnosti – konvenciju, gramatiku, sintaksu. • Proučavajte sve vrste umjetnosti. Tražite primjere dobrog umjetničkog rada i one koji

loši. • Prouči i zapazi kako kako različiti umjetnici prožimaju svoj rad orginalnošću i

smjelošću dok zadržavaju komunikativnu vrijednost. • Prestanite misliti na bonsai dizajn kao na osnovna pravila i osnovnu komunikaciju

(konvencija umjetnosti su reference kako komunicirati, a ne što komunicirati). • Ne mjenjajte prirodno za lijepo i evokativno. • Pristupite svakom dizajn projektu s odreñenim ciljem. • Opisuj i tumači, a ne kopiraj. • Navedite specifičnu točku gledišta prije nego re-kreiraš. • Naučite misliti u terminima dizajn integriteta radije nego u konvencijama dizajna. • Ne žrtvujte efektnu komunikaciju u odnosu na samoizražaj.

Ova knjiga je mali uvod u ideje, konvencije i koncept. Iskreno se nadam da ćete ući dublje u tematiku u namjeri da dobijete više razumjevanja.

Hvala što ste pročitali moju malu knjigu. Nadam se da ste nešto naučili i da sam vam dao neke odgovore na vaša pitanja. Na kraju se nadam da imate daleko više pitanja jer vam pitanja potiču vlastito istraživanje i daju daleko više od samog jednostavnog odgovora.