Click here to load reader

Uloga kulturnog turizma u razvoju turističke destinacije

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Uloga kulturnog turizma u razvoju turističke destinacije

Filipi, Marijan
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: Karlovac University of Applied Sciences / Veleuilište u Karlovcu
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128:827842
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
DESTINACIJE GRADA KARLOVCA
ZAHVALA
Zahvaljujem svojoj mentorici Mateji Petrai dipl. oec. na strpljenju i pomoi pri izradi ovog
završnog rada, te na uloenom vremenu i trudu. Hvala svim kolegama i prijateljima bez kojih
studij ne bi prošao tako zanimljivo i pouno. Zahvaljujem takoer i svim profesorima i
asistentima Poslovnog odjela Veleuilišta u Karlovcu koji su mi nesebino prenijeli svoje
struno i ivotno znanje. Najvea hvala mojim roditeljima na razumijevanju i podršci za
vrijeme cjelokupnog školovanja, a posebno za vrijeme studiranja na Veleuilištu u Karlovcu.
SAETAK
U završnom radu se obrauje tema kulturnog turizma, definiranje kulturne baštine, kulturnog
turizma te prikazuje preduvjete potrebne za razvoj kulturnog turizma kao i odrivi turizam.
Završni rad prikazuje Hrvatski kulturni turizam, karakteristike koje su vezane za ponudu
kulturnog turizma te kratak saetak Strateškog plana kulturnog turizma u Hrvatskoj. Rad se
bavi organizacijama, financiranjem, marketingom, promocijom te pozitivnim i negativnim
uincima turizma. Obraeni su odabrani primjeri kulturnih dobara u gradu Karlovcu koji su
usko vezani za kulturni turizam odnosno imaju potencijal za daljnji razvitak i unapreenje.
Izraena je SWOT analiza nakon koje završni rad donosi razmišljanje autora, smjernice za
budui razvoj takvih projekata. Na koncu je autorovo mišljenje, odnosno rezime o samoj temi.
Kljune rijei: Kulturni turizam, kulturna baština, turizam, kulturni turist, Karlovac.
SUMMARY
The final paper discusses the concept of cultural tourism, definition of cultural heritage,
cultural tourism, and displays the necessary preconditions for the development of cultural
tourism and sustainable tourism. The final paper presents Croatian cultural tourism, the
characteristics that are related to cultural tourism supply, and a short summary of the Strategic
Plan of Cultural Tourism in Croatia. The paper deals with major organizations, financing,
marketing, promotion, and positive and negative effects of tourism. The study included
selected examples of cultural property in the city of Karlovac, which are closely linked to
cultural tourism and have the potential for further development and improvement. The SWOT
analysis was made, after which the final work reflects the authors guidelines for the future
development of such projects. In the end of the author's opinion, and the summary of the
topic.
SADRAJ
1. UVOD.................................................................................................................................1
1.2. Izvori podataka i metoda prikupljanja ....................................................................... 1
1.3. Sadraj i struktura rada .............................................................................................. 1
2. KULTURNI TURIZAM .................................................................................................... 2
2.2. Preduvjeti razvoja kulturnog turizma ........................................................................ 7
2.3. Odrivi kulturni turizam ............................................................................................ 9
2.4. Kulturni turisti ......................................................................................................... 11
3.1. Karakteristike ponude kulturnog turizma u Hrvatskoj ............................................ 14
3.2. Strateški plan kulturnog turizma Hrvatske .............................................................. 16
3.3. Organizacije u kulturnom turizmu ........................................................................... 18
3.4. Financiranje kulture i kulturnog turizma u Hrvatskoj ............................................ 24
3.5. Marketing i promocija u kulturnom turizmu ........................................................... 26
3.6. Pozitivni i negativni uinci turizma ......................................................................... 29
4. GRAD KARLOVAC KAO TURISTIKA DESTINACIJA
KULTURNOG TURIZMA ............................................................................................. 32
4.2. Karlovake znamenitosti ......................................................................................... 33
4.2.3. Stari grad Dubovac.......................................................................................... 36
4.2.5. Vrbaniev perivoj ........................................................................................... 39
4.4. Analiza postojeeg stanja kulturnog turizma grada Karlovca ................................. 42
5. SWOT ANALIZA KULTURNOG TURIZMA GRADA KARLOVCA . ...................... 44
6. SMJERNICE ZA BUDUI RAZVOJ KULTURNOG TURIZMA ................................ 49
7. ZAKLJUAK .................................................................................................................. 51
POPIS LITERATURE ......................................................................................................... 53
POPIS ILUSTRACIJA………………………………………………………………………55
1.1. Predmet i cilj rada
Predmet završnog rada je obrada teme kulturnog turizma s osvrtom na Karlovac, razrada,
definiranje pojmova. Obrada Hrvatskog kulturnog turizma kroz karakteristike hrvatskog
turizma, strateškog plana kulturnog turizma, organizacija u kulturnom turizmu, financiranja,
marketinga, promocije te prikaz Karlovca kao destinacije kulturnog turizma. Cilj rada je
prikazat trenutno stanje, objasnit prednosti, nedostatke, prilike, prijetnje te ustanovit budue
smjernice.
1.2. Izvori podataka i metode istraivanja
Podaci za završni rad prikupljeni su iz adekvatne strune i znanstvene literature, internetskih
stranica. Korištene metode pri obradi podataka bile su: metoda kompilacije, deskripcije,
analize i sinteze. Pri izradi završnog rada korištena je metoda desk istraivanja.
1.3.Sadraj i struktura rada
U prvom poglavlju obrauje se tema pod nazivom Kulturni turizam u kojem autor govori o
definiciji kulturnog turizma, preduvjetima razvoja kulturnog turizma, odrivom turizmu,
kulturnom turistu. U drugom poglavlju govori se o Hrvatskom kulturnom turizmu,
karakteristikama ponude kulturnog turizma u Hrvatskoj, strateškom planu kulturnog turizma u
Hrvatskoj,znaajnim organizacijama, financiranju, marketingu i promociji te o pozitivnim i
negativnim uincima turizma. U treem poglavlju se poblie objašnjava i prikazuje Karlovac
kao turistika destinacija kulturnog turizma, odnosno opi podaci, karlovake znamenitosti,
turistike usluge, analiza postojeeg stanja. U etvrtom poglavlju je SWOT analiza nakon
koje slijede smjernice za budui razvoj u petom poglavlju. Na koncu je zakljuak koji daje
kratak rezime završnog rada te autorovo mišljenje o samoj temi i njenoj problematici. Zatim
slijedi popis literature,tablica i shema.
2
2. KULTURNI TURIZAM
U prvom poglavlju završnog rada definirat e se osnovni teorijski pojmovi koji su od izrazitog
znaenja za razumijevanje i razradu teme kulturnog turizma, odrivog turizma, kulturnog
turista, te obradit osnovne preduvjete za razvoj turizma openito.
2.1. Definicije kulturnog turizma
Kulturni turizam nije usko definiran pojam, ve je shvaen vrlo široko i ukljuuje mnoge
aspekte ivota i vidova ljudske djelatnosti. Prije nego što se pristupi definiranju sastavnih
pojmova kulturnog turizma, bitno je naglasiti snanu povezanost i interdiscipliniranost. I u
teoriji i u praksi uvijek temelje treba promatrati u meusobno odnosu, ali nikako kao
samostalne cjeline. Razvijene drave su gotovo maksimalno iskoristile baštinu u turistikoj
industriji i uloile golem napor za njezino razumijevanje. I manje razvijene zemlje posjeduju
veliki potencijal kao izvor za novu interpretaciju.
Definiranjem kulture bavili su se mnogi, a ulaskom u pojedinosti njezina definiranja otvara se
niz drugih tema. Kako se ovaj rad bavi kulturnim turizmom, kulturu emo ponajprije
definirati u širem smislu, u svezi sa turizmom. Vano je kulturu promatrati kao proces jer je
i turizam dinamina pojava, oboje se kontinuirano mijenjaju. Procesi kulturne razmjene
postoje otkad i kultura. Svaka se kultura u svijetu oblikovala kontinuiranim procesom
uzimanja i davanja. Kultura je fenomen koji se konstantno razvija, to je ivui identitet. Ona
je dinamian model, a pokušavamo li je ukalupiti u statian oblik, prestat e postojati kao
izvor inspiracije. 1
kompleksnu cjelinu koja se temelji na organizacijskom konceptu širokog spektra `naina
ivota`. 2 Tako široko odreenje kulture je izuzetno vano jer, kako e se kasnije pokazati kod
definiranja kulturnog turizma, nije mogue spoznavati samo materijalne oblike kulture
receptivne zemlje i emitivne zemlje, ve nas svakodnevne interakcije gosta i domaina
neizravno ui elementima kulture `Drugoga`. Kultura se promatra kao nain ivota odreenog
naroda ili društvene grupe te ima razlikovna svojstva i sustave znaenja, a ukljuuje sve
oblike društvene aktivnosti te umjetnike i intelektualne aktivnosti. 3 To je sveobuhvatna
1 Schouten, F.:Tourism and Cultural Change, Paris, 1996., str.54.,
http://unesdoc.unesco.org/images/0010/001085/108539Eo.pdf (08.06.2015) 2 Richards, G.: Production and consumption of European Cultural Tourisum, ATLAS 2005, 1996., str. 254.,
http://www.tram-research.com/cultural_tourism_in_europe.PDF (08.06.2015) 3 Jelini, D.A.,: Abeceda Kulturnog Turizma, Meandarmedia,Zagreb, 2008., str.28.
definicija jer pokriva razvoj i individualne kulture i kulture skupine, istiui vanost baštine i
tradicije, ali i suvremene kulture te ivotnog stila. Kultura nije samo umjetnost, odnosno
estetski sud manjine koja je obrazovana kako bi znala cijeniti odreene kulturne aktivnosti,
ona ukljuuje interese obinih ljudi, graana, seljaka, useljenika, umjetnika i obrtnika. Kultura
se stvara povezivanjem raznih lokalnih kultura te razvijanjem kultura koje ne potjeu sa samo
jednog teritorija, a sve one postaju supkulture. Hibridnost kultura rezultat je povijesnih
dogaaja, migracija interakcija razliitih naroda, a u današnje vrijeme tu vrstu interakcije,
odnosno privremene migracije predstavlja upravo turizam. elimo kulturu definirati u odnosu
na turizam potrebno je prouiti socio-kulturne aspekte turizma. U turizmu se miješaju ljudi i
kulture, a bolje razumijevanje tih kultura dovest e nas do shvaanja turizma kao faktora
promjene u samoj zajednici, ali i izvan nje. Pretpostavlja se da je kultura koju turisti sa sobom
`donesu` na godišnji odmor njihova vlastita kultura, odnosno zemlje iz koje dolaze, a da je
kultura s kojom su u kontaktu kultura zemlje odnosno drave u kojoj borave. esto takvo
shvaanje vodi do stvaranja stereotipa. Ponašanje sudionika u turizmu literatura esto naziva
turistika kultura. Turist e se prije, za vrijeme i poslije putovanja ponašati u skladu s
turistikom kulturom. Turoperator, vodi, zaposlenik u turistikoj agenciji, ugostitelj njegovo
je ponašanje uvjetovano prisutnošu turista, koja onda to ponašanje i oblikuje. Radno mjesto
mu je uvjetovano turizmom, govorimo o promjeni ponašanja, ak i nainom ivota
uvjetovanog turizmom, što nazivamo turistikom kulturom. 4 Kultura se prema toma moe
definirat kao ukupnost spoznaja, normi i vrijednosti koje zajednica osjea kao svoj jedinstven
nain ivota i kojim se predstavlja drugoj zajednici s kojom dolazi do kontakta. Obuhvaa i
reprezentira ponašanje lanova zajednice te duhovne i materijalne proizvode koji su stvoreni
njihovim djelovanjem. Ona je proces i podlona je promjenama u prilikama kada se razliite
grupe suoavaju, a onda i pokušavaju `pomiriti` vlastite standarde znaenja i vrijednosti sa
standardima druge skupine. 5 Kultura ukljuuje i duhovnu razinu (norme, vrijednosti),
materijalnu razinu (proizvod ovjekova ponašanja, djelovanja), naina ivota te kontinuirani
proces. Pojam kulturne baštine vezan je uz pojam kulturnog turizma, kao jedan od njihovih
najsnanijih resursa. UNESCO, meunarodna organizacija koja sustavno prouava baštinu i
organiziraju aktivnosti vezanih uz nju, nudi definiciju kulturne baštine. U konvenciji za
zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. godine baština je definirana: Kulturna
4 Jelini, D.A.,: Abeceda Kulturnog Turizma, Meandarmedia,Zagreb, 2008., str.28.
5 Jelini, D.A., Kulturna baština i turizam magistarski rad, Zagreb, Sveuilište u Zagrebu,Filozofski fakultet,
2000., str.9.
4
baština odnosi se na spomenike, skupine graevina i lokalitete koji imaju povijesnu, estetsku,
arheološku, znanstvenu, etnološku ili antropološku vrijednost.
Tri su glavne komponente Konvencije pri definiranju kulturne baštine:
Spomenici: djela arhitekture; monumentalna djela iz podruja skulpture i slikanja; elementi i
strukture arheološke prirode; crtei peine i prebivališta; kombinacije obiljeja izuzetne
univerzalne vrijednosti, povijene umjetnike ili znanstvene;
Skupine graevine: skupine samostojeih ili povezanih graevina koje zbog svoje arhitekture,
homogenosti ili poloaja u okolišu posjeduju izuzetnu univerzalnu vrijednost, povijesnu,
umjetniku ili znanstvenu;
Lokaliteti:ovjekova djela ili kombinirana djela prirode i ovjeka te podruja koja ukljuuju
arheološke lokalitete izuzetne univerzalne vrijednosti, povijesne, umjetnike ili znanstvene. 6
Ogranienost definicije je u tome što odnosi samo na materijalnu dimenziju kulture.
Konvencija definira i prirodnu baštinu. Kako je Konvencija još od 1972. godine na snazi i nije
se mnogo mijenjala, a s vremenom je došlo do promjene u istraivanju baštine, UNESCO se
prilagodio, pa uvodi i termin nematerijalne Baštine. Nematerijalna baština u prvom redu
oznaava praksu , prezentaciju i ekspresiju, kao i pridruena znanja i neophodne vještine koje
zajednice, skupine pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne baštine, koja se ponekad
naziva i ivuom baštinom. Manifestira se u sljedeim domenama.
Usmena tradicija, izriaj i jezik;
Scenska umjetnost;
Znanja i praksa o prirodi i svemiru;
Tradicijski obrti.
Prenošenje s generacije na generaciju zajednice i skupine ponovno stvaraju nematerijalnu
kulturnu baštinu u suglasju s okolinom u kojoj ive, u interakciji s prirodom te povijesnim
uvjetima u kojima ive; nematerijalna kulturna baština predstavlja identitet naroda i skupina
6 United Nation World Heritage Convention Concerning Prorotection of the World Cultural and Natural Heritage
1972, http://whc.unesco.org/archive/convention-en.pdf. No.2, (09.06.2015)
se, podupire i razvija kulturna raznolikost te ljudska kreativnost. 7
Za turizam, kao pojavu svjetskog karaktera karakteristian je kontakt i miješanje kultura, ima
veliko znaenje u procesima globalizacije kojima svjedoimo. Turizam je suvremena prilika
za kontakt zahvaljujui kojem spoznajemo `Drugog`. 8
Ne postoji jedinstvena, specifina definicija kulturnog turizma jer se strunjaci koji se njime
bave uzimaju u obzir ono što se zasniva na njihovu vlastitu proizvodu i resursima s kojima
rade.
Definicije s turistikom osnovom promatraju kulturni turizam iz perspektive turistike
industrije ili turistikog sustava. Polazi se od pretpostavke da su svi turisti koji posjeuju
kulturne sadraje kulturni turisti. Stoga one Kulturni turizam definiraju sa aspekta sadraja
koji on obuhvaa. Klasini primjer je dao ECTARC-a (European Center for Training and
Regional Co-operation), koji definira resurse ukljuene u kulturni turizam kao: 9
Arheološka podruja,
Umjetnost, skulpture, zanati,
Vjerski festivali, hodoaša,
Cjelokupna (narodna ili primitivna) kultura i supkultura.
Kulturni turizam jedan je od posebnih oblika turizma koji ovoj gospodarskoj grani nudi
dugoronu konkurentnu prednost. Turizam i kultura se proimaju, a osmišljavanjem kulturno-
turistikog proizvoda obogauje se osnovni proizvod, odnosno imid odredišta, poveava
potrošnja, duljina boravka turista i zadovoljstvo njihovim boravkom, iz ega slijedi ponovni
posjet, stimulira se lokalna, odnosno regionalna potranja i otvaraju se mogunosti razvoja
7 Unesco Intangible Heritage 2003, http://portal.unesco.org/en/ev.php-
URL_ID=17716&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html (09.06.2015) 8 Jelini, D.A., op.cit., str.24
9 Richards, G, What is cultural tourisum,Barcelona, 2003, http://www.docstoc.com/docs/2554594/What-is-
cultural-tourism. No.7. (09.06.2015) D.A.
novih trišnih segmenata. Od turizma kultura dobiva dodatni izvor prihoda, proširuju se
trišta i stvaraju novi segmenti posjetitelja, potie se profesionalno upravljanje kulturnim
dobrima i njihov marketing, omoguuje se bolja kontrola nad korištenjem kulturnih
potencijala, a meu lokalnim stanovništvom stvara se bolji imid kulture 10
Literatura poznaje niz manjih i jednostavnijih definicija koje kulturni turizam
objašnjavaju na sljedee naine:
Kulturni je turizam zabavno i edukativno iskustvo koje kombinira umjetnost s
prirodom i društvenom baštinom te poviješu
Kulturni je turizam turistiki izbor koji educira ljude o aspektima izvedbe, umjetnosti,
arhitekture i povijesti koji se odnose na odreenu destinaciju
Kulturni je turizam putovanje usmjereno prema iskustvu umjetnosti, baštine i posebnih
osobina destinacije
Bez obzira na to koju od navedenih definicija primijenili, sve e u sebi u uvrstiti materijalne,
odnosno nematerijalne oblike kulture odreene destinacije koji turistu nude `atmosferu`,
`odnosno iskustvo` ili doivljaj odabrane destinacije. Poznavanje tipologije kulturnih turista
osnova je za stvaranje strategije razvoja kulturnog turizma na lokalnoj, regionalnoj ili
nacionalnoj razini. Spomenut emo jednu tipologiju koja razlikuju tri vrste kulturnih turista.
Ona je posluila za izradu Strategije razvoja kulturnog turizma u Hrvatskoj, a razlikuje: 11
Turista usputne ili sluajne kulturne motivacije (privuenog kulturom), ija motivacija
dolaska u destinaciju nije kulturna. To znai da je turist u destinaciju došao kao
kongresni, sportski, zdravstveni ili neki drugi turist, ali je u doticaju s lokalnom
kulturom ili usput posjeuje odreenu kulturnu atrakciju. On u naelu nema nikakvu
kulturnu motivaciju i naješe je masovni turist, iako drugi oblici turizma nisu
iskljueni.
Must see turista (inspiriran kulturom), ija je motivacija izrazito kulturna, ali se
usmjerava samo prema velikim kulturnim dogaajima koji su u trenutno su obino
velike izlobe (Picasso u Beu) ili koncerti (Tri tenora). Taj tip turista esto se
10
http://www.anthroserbia.org/Content/PDF/Articles/f384947fde3141749626c98490b3475a.pdf (09.06.2015) 11
Jelini, D.A.,:op.cit.,str..48.
Strategija razvoja kulturnog turizma „Od kulture i turizma do kulturnog turizma“, Institut za turizam, Zagreb,
2003., str. 7 http://web.efzg.hr/dok/TUR/okesar//Strategija%20Razvoja%20Kulturnog%20Turizma.pdf
povezuje s bogatijim, `novopeenim` kulturnim interesentima i ne predstavlja stalno
trište jer njegova motivacija ne poiva na dubljem znanju i interesima
Pravog kulturnog turista (motiviran kulturom), ija je osnova motivacija za putovanje
kultura. Taj tip turista prisustvuje izrazitim kulturnim dogaajima i posjeuje kulturne
atrakcije, a izbor destinacije obino ovisi o njegovim specijaliziranim interesima. Ipak
taj tip turista ne mora nuno imati specijaliziran interes, ve ga moe mijenjati, ali mu
motivacija uvijek ostaje u domeni kulture.
Gotovo je nemogue postaviti apsolutne parametre, što zbog resursa kojima se kulturni
turizam slui što zbog turista koji se slue resursima. Zapravo, kulturni je turizam postao
krovni termin za širok raspon aktivnosti, koje ukljuuju povijesni, etniki, umjetniki,
muzejski i ostale vrste turizma. Što je onda kulturni turizam? Ne navesti niti jednu definiciju
opravdavajui se njihovim mnoštvom inilo bi se neozbiljnim pa emo, pragmatiki, ponuditi
sljedeu, koju koristi i Strategija razvoja hrvatskog kulturnog turizma, s pravom je nazvavši
operativnom za vlastite potrebe. U Strategiji kulturnog turizma, krovnom dokumentu za
razvoj kulturnog turizma u Hrvatskoj kulturni turizam „oznaava posjete osoba odreenoj
destinaciji izvan mjesta njihova stalnog boravka motivirane u cijelosti ili djelomino
interesom za povijest, umjetnost, baštinu ili stil ivota lokaliteta, regije, zemlje. Tom
definicijom kultura obuhvaa i materijalnu dimenziju – muzeje, galerije, koncerte, kazališta,
spomenike i povijesne lokalitete, ali i nematerijalnu dimenziju – obiaje, tradicije, obrte,
vještine. Turisti se smatraju kulturnim turistima ako su barem djelomice motivirani eljom za
sudjelovanjem u kulturnim aktivnostima. 12
Bez obzira kako ga definirali, neosporno je da
kulturni turizma predstavlja svu bit postojanja turizma uope. Turizam bi u svojoj suštini
trebao, kroz upoznavanje raznolikosti prirodne i kulturne baštine svijeta, omoguiti širenje
vidika, promovirati toleranciju. Zahvaljujui turizmu trebali bi više cijeniti vlastitu kulturu i
prihvaati tuu. Ako se razvija na jedan odriv i za lokalnu zajednicu i turista, prihvatljiv
nain, kroz kulturni turizam se moe u punom smislu ostvariti ova vizija turizma.
2.2. Preduvjeti razvoja kulturnog turizma
Hrvatska ima preduvjete na kojima dugorono, moe graditi kulturnu turistiku ponudu te
imid destinacije kulturnog turizma. Istraivanja pokazuju da su kulturne znamenitosti,
muzeji i galerije, priredbe i kazališta popularne kulture aktivnosti posjetitelja, kako inozemnih
12
Strategija razvoja kulturnog turizma „Od kulture i turizma do kulturnog turizma“, Institut za turizam, Zagreb,
2003., str. 6, http://web.efzg.hr/dok/TUR/okesar//Strategija%20Razvoja%20Kulturnog%20Turizma.pdf
(09.06.2015)
8
tako i domaih, tijekom njihova boravka u našim destinacijama. Meutim kako naši turistiki
resursi nisu osmišljeni niti se njima upravlja kao turistikim atrakcijama, gosti izraavaju
nezadovoljstvo onim što imamo za ponudit u ovom segmentu. 13
Dugorono propuštamo
graditi bolji imid na temelju kulturne ponude ve, upravo suprotno. Kulturni resursi
propuštaju izvui korist od postojee, odnosno potencijalne potranje, koja bi im osigurala
dodatna sredstva za odravanje, ouvanje i razvoj. Da bi hrvatska postala destinacija
kulturnog turizma potrebno je podii kvalitetu prezentacije i interpretacije. Omoguit sustav
da se lakoom dolazi do informacija o kulturnoj ponudi destinacije. Preduvjeti za razdoblje
od etiri godine su: Stvoriti kljunu masu kvalitetno prezentiranih, suvremeno interpretiranih i
profesionalno promoviranih kulturnih turistikih proizvoda integriranih u cjelokupnu
turistiku ponudu destinacije, koji e: 14
Stvoriti imid destinacije bogatih osmišljenom i sadrajnom kulturnom turistikom
ponudom,
produljiti sezonu te stimulirati izvansezonsku potranju,
Privui nove trišne segmente,
Potaknut domau potranju.
Potrebno je postaviti odreene preduvjete. S obzirom na to da potranja postoji, kako kod
inozemnih tako i kod domaih posjetitelja, te da unato tome ona nije stimulirala razvoj
kulturnih turistikih proizvoda, postalo je oito da barijere osmišljenom razvoju proizvoda
lee u injenici da kultura i turizam, kako unutar tako i meusobno, nisu povezani. Razlog
zbog kojeg sami nisu prepoznali meusobne koristi od povezivanja i udruivanja lei u
nerazvijenoj svijesti o tome kakve uinke i jedni i drugi mogu poluiti od razvoja kulturnog
turizma, što ima korijene u niskom stupnju znanja o tome što zapravo znai kulturni turistiki
proizvod i kako ga osmisliti i promovirati. Drugi razlog lei u tome što, za turizam, u
Republici Hrvatskoj kultura nije prioritetna aktivnost. Naime, turizam ima prirodne resurse na
koje tradicionalno oslanja svoj razvoj, 3S(sea, sun, sand) te mu ukljuivanje kulture u ponudu,
osobito bez uinkovite suradnje s kulturnim sektorom, nije neophodno prioritet. Kako bi se i
jedni i drugi potaknuli na konstruktivnu suradnju, potrebno je staviti do znanja i jednom i
drugom sektoru da je razvoj kulturnih turistikih proizvoda jedna od prioritetnih razvojnih
13
Strategija razvoja kulturnog turizma „Od kulture i turizma do kulturnog turizma“, Institut za turizam, Zagreb,
2003., str. 16, http://web.efzg.hr/dok/TUR/okesar//Strategija%20Razvoja%20Kulturnog%20Turizma.pdf
(09.06.2015) 14
Ibid, str.16
smjernica, odnosno potrebno je stvoriti klimu koja podrava suradnju kulture i turizma.
Konano, uslijed nedostatka kulture partnerstva u našoj zemlji te nepovezanosti koja
prevladava u jednom i drugom sektoru, kulturne turistike proizvode teško je sustavno
razvijati bez dobre organizacije, kako na nacionalnoj tako i na regionalnim razinama, koja e
dati smjernice razvoja proizvoda te ih poticati i usmjeravati programima strune, tehnike i
financije podrške.
1. Stvoriti pozitivno okruje koje e poticati inicijative razvoja kulturnih turistikih
Proizvoda,
2. Uspostaviti sustav organizacije i mehanizme intersektorske suradnje,
3. Podii stupanj znanja i vještina potrebnih za razvoj kvalitetnih kulturnih turistikih
proizvoda,
5. Unaprijediti sustav protoka informacija, promocije i distribucije kulturnih turistikih
proizvoda,
Povezivanje kulturnih vrijednosti i turistike ponude omoguuje budunost u kojoj e
napredovati i turizam i kultura. Uspjeh ovisi o organizaciji, ponajprije o meusektorskoj
suradnji: Ministarstva kulture, konzervatorskih odjela, strunjaka, ali i ukljuenosti svih
dionika u lokalnoj zajednici – koji se protee od lokalne samouprave do stanovnika, udruga,
poduzetnika i turistikih organizacija.
2.3. Odrivi kulturni turizam
Kako je interakcija kulture i turizma u modernim vremenima prouzroila niz negativnih
pojava (narušavanje tradicijskog naina ivota, uništavanje kulturne baštine), uvodi se svjesno
promišljanje razvoja turizma .
Pod odgovornim i odrivim razvojem turizma razumijeva se razvoj turizma koji zadovoljava
potrebe sadašnjih turista, turistikih destinacija i svih sudionika u turizmu, uz istovremeno
ouvanje i poveanje potencijala za upotrebu…