Horvat, Melita
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: Krievci college of agriculture / Visoko gospodarsko uilište u Krievcima
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:959873
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
Melita Horvat, studentica
TURIZMA
Preddiplomski struni studij Poljoprivreda
RURALNOG TURIZMA
Završni rad
1. Dr.sc. Kristina Svrnjak, prof. v. š, predsjednica
2. Dr.sc. Sandra Kantar, v. pred., mentor
3. Mr.sc. Silvije Jerinovi, v. pred., lan
Krievci, 2016.
2.1.2. Ruralni prostor i ruralni turizam…………………….……….………………………..3
2.1.3. Stanje turizma i ruralnog turizma u krievakom kraju…..……...……………………5
2.2. Povezivanje Krievakih štatuta i ruralnog turizma………...………………………9
2.2.1 Nastanak Krievakih štatuta ………………………………………………………..11
2.2.2. Znaaj Krievakih štatuta……………………………………….………………….12
2.2.3. Pravila Krievakih štatuta………………………………………………………….13
3. MATERIJALI I METODE……………………………………..……………………...19
4. REZULTATI I RASPRAVA………………………………………………………… 21
4.1. Turistike manifestacije vezane uz Krievake štatute……………………………. 21
4.1.1. Krievako veliko spraviše……………..………………………………………….21
4.1.2. Obrtniki i gospodarski sajam Koprivniko-krievake upanije i Martinje…….….23
4.1.3. Vincekovo………..……………………………………………………………….…25
4.2.1. ViNaK - Turizam bez granica…………………………...……………………….….27
4.2.2. BA biking - Biciklom od Balatona do Jadrana……….………………………..……..28
4.2.3. Vinska cesta Krievci-Kalnik-Orehovec kao dodana turistika vrijednost….………29
4.2.2. Okusi Prigorja……………………………………………………………………….30
4.3. Udruge kao promicatelji vrijednosti i baštine Krievakih štatuta……...……..……31
4.3.1. Udruga Krievaki štatuti….……………………………………………………..…31
4.3.2. Udruga mladi kuhar………………………………...……………………………….31
4.3.3. Udruga ruralnog turizma Hrvatske………………………………………………….32
4.4. Brandiranje Krievaca kroz Krievake štatute………………………….……….....32
4.5. Ponuda turistikih sadraja……………………………..…………………………...32
4.6. Analiza potencijalnih posjetitelja……………………………….…………………...37
5. ZAKLJUAK ………………………………………………………………………...40
6. LITERATURA………………………………………………………………………..43
7. PRILOZI……………………………………………………………………………... 46
8. SAETAK…………………….…...…………………………………………………..52
1. UVOD
Ruralni turizam kao specifina vrsta turizma u našim se krajevima intenzivnije
poeo razvijati tek zadnja dva desetljea. S prvim krizama u poljoprivredi, koje su dovele do
slabljenja ekonomske moi stanovnika ruralnih prostora, ova vrsta turizma postaje sve
vaniji initelj razvoja ruralnoga prostora i obnove sela (Svrnjak, i sur., 2014).
1.1. Predmet rada
Preteno ruralni kraj kao što je krievaki, ima dobre potencijale za razvoj ruralnog
turizma. Dobra domaa hrana sljubljuje se s odlinim vinima pa su kao spoj gastronomsko-
enološke ponude nastali Krievaki štatuti, odnosno pravila ponašanja za stolom, ali i u
svakodnevnom ivotu.
Stoga je predmet ovoga rada analiza Krievakih štatuta, utjecaj Štatuta na turistike
manifestacije i gastronomiju, te uloga Krievakih štatuta u razvoju turizma i ruralnog
turizma.
U ovom radu analizira se vanost Štatuta na primjeru postojeih ruralnoturistikih
manifestacija, te ukljuenost Štatuta u eno-gastronomsku ponudu krievakog kraja i šire.
Takoer, istrauje se postoji li sinergija meu donositeljima odluka za razvoj ruralnog
turizma poevši od Turistike zajednice, jedince lokalne samouprave i drave pa do
pruatelja usluga. U radu se nastoji odgovoriti na pitanje iskorištavaju li se Krievaki
štatuti, kao jedan od najprepoznatljivijih brendova krievakog kraja, u dovoljnoj mjeri.
1.3. Svrha rada
Svrha rada je kroz prikupljene informacije, izvesti odreene zakljuke o potencijalima
Krievakih štatuta za razvoj turizma, ruralnog turizma i njegovog ukupnog doprinosa
ruralnom razvoju.
2.1.1. Definiranje ruralnog turizma
Ruralni turizam moe se definirati uvaavajui razliite pristupe kao što su
gospodarski, društveni, ekološki i slino. Prema definiciji Vijea Europe (1986), ruralni
turizam je oblik turizma koji obuhvaa sve aktivnosti na ruralnom podruju, a ne samo
aktivnosti koje bi se mogle odrediti kao agroturizam ili farmerski turizam. Ruralni turizam,
prema tomu, obuhvaa mnoge aktivnosti koje se odvijaju u ruralnim podrujima prema
kojima bi se mogli razlikovati i pojedini oblici ruralnog turizma (Robinson, 1993).
Ovaj oblik turizma u Hrvatskoj se organizirano poeo razvijati 1996. godine, kada je tadašnji
ministar turizma Niko Buli, temeljem tada vaeeg Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti,
donio Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu.
Ovim Pravilnikom propisuje se što se smatra seljakim domainstvom, te koji su to
minimalni uvjeti objekata. Pravilnik kae kako je seljako domainstvo ono koje je
organizirano kao turistiko seljako gospodarstvo na selu u kojem njegovi lanovi imaju
prebivalište, vlastitu poljoprivrednu proizvodnju i sudjeluju u pruanju ugostiteljskih
usluga.
Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu navodi se i da se u
seljakom domainstvu, mogu pruati ugostiteljske usluge smještaja u sobama i
apartmanima do ukupno najviše 10 odnosno 20 postelja, te u kampovima do najviše 10
smještajnih jedinica, odnosno 30 gostiju istodobno.
Gostima se mogu pruati i usluge doruka, polupansiona i pansiona, te usluivanje pia i
napitaka iz preteito vlastite proizvodnje, a pod time se podrazumijevaju poljoprivredni
proizvodi proizvedeni na tom seljakom domainstvu.
Tako se navodi da seljako domainstvo mora imati osigurano dovoljno zdravstveno
ispravne tekue vode koja je pod nadzorom ovlaštene ustanove kao i odvodnju kunih
(sanitarnih) otpadnih voda kao osnovne preduvjete za bavljenje turizmom.
Izgled objekta, prostorija i prostora u seljakom domainstvu u kojem se pruaju usluge
treba biti u skladu s vrijednostima i nasljeem hrvatske tradicijske arhitekture i ivota na
selu podruja u kojem se nalazi to domainstvo. Sobe i apartmani kategoriziraju se, ovisno
o ureenju, opremi i uslugama koje su gostima na raspolaganju. Pravilnik navodi i što se
smatra preteito vlastitom proizvodnjom, te vrste proizvoda koji ne moraju biti iz preteito
vlastite proizvodnje. Pod vrstom proizvoda, koji ne moraju biti iz preteito vlastite
3
proizvodnje, smatraju se proizvodi koji u kombinaciji s proizvodima iz vlastite proizvodnje
slue pripremi jela, pia i napitaka koji se usluuju gostima (kao npr. mineralna voda, zaini,
brašno, ria i sl.).
Ruralni turizam, prema tome, ne znai samo dolazak na selo, domau hranu i šetnju
po prirodi, kako to veina zamišlja kada govorimo o ovom obliku turizma. Davno je on
prerastao pojednostavljeno stajalište da je zateeno stanje zadovoljavajue.
Danas ruralni turizam zahtijeva puno više truda, animiranja gostiju koji postaju sve
zahtjevniji te ukljuuje multifunkcionalni pristup bavljenju turizmom u kojem pruatelji
usluga nisu samo poljoprivrednici ili farmeri, ve su i poduzetnici, animatori i marketinški
strunjaci.
Iako se aktivnosti uglavnom provode na seoskim obiteljskim gospodarstvima unutar
ruralnih podruja, nositelji ponude mogu biti i ostali subjekti koji svojom djelatnošu
doprinose razvoju ruralnog turizma, a time i ruralnog prostora.
Postoje odreene razlike i nedoumice vezane uz pojmove ruralnog i seoskog turizma. Iako
su slini, izmeu njih ipak ne stoji znak jednakosti.
Ruralni turizam je najširi pojam koji obuhvaa sve turistike aktivnosti unutar ruralnih
podruja, ukljuujui: lovni, ribolovni, seoski, ekoturizam, zdravstveni, kulturni itd. Ruralni
turizam moe biti profesionalna, a ne samo dopunska djelatnost.
Seoski turizam je ui pojam od ruralnog turizma, a istovremeno širi pojam od turizma
na turistikom seoskom obiteljskom gospodarstvu i vezan je uz ambijent sela i njegovu uu
okolicu te sve njegove aktivnosti kao što su: poljoprivreda, manifestacije, gastronomija,
folklor, etnologija i ostala gospodarska aktivnost (Baac, 2011).
Izgradnjom komunalne i društvene infrastrukture, kao preduvjeta za razvoj ruralnog turizma,
unaprijeuje se i kvaliteta ivota lokalnog stanovništva, što je svakako pozitivan uinak, no
ujedno je potrebno voditi rauna da se kroz te postupke poboljšanja ivotnih uvjeta ne
degradira prirodni okoliš (Svrnjak, i sur., 2014).
2.1.2. Ruralni prostor i ruralni turizam
Ruralnim podrujem smatramo one prostore koji (Ashley i Maxwell, 2001) imaju
slijedea obiljeja: ljudske naseobine i infrastruktura zaposjedaju manji dio krajolika,
prirodni okoliš obiljeavaju livade, šume, planine ili pustinje, naselja su manja (prosjeno
od 5-10.000 stanovnika), veina ljudi radi na obiteljskim domainstvima, a zbog udaljenosti
od gradova i uglavnom loše infrastrukture, gospodarske aktivnosti optereuju poveani
troškovi.
4
Prema kriterijima Europske unije, ruralni prostor Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu RH)
zauzima 91,6% ukupnog teritorija RH, a svega 47,6% stanovnika RH ivi na ruralnom
podruju.
Prema posljednjem Popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad Krievci s okolnim
naseljima ima ukupno 21.155 stanovnika na površini od 263,72 km2. Od ukupnog broja
stanovnika polovica ivi u samom gradu, a polovica u ak 59 sela koja teritorijalno i
administrativno potpadaju pod jedinicu lokalne samouprave.
Veliki je to izazov za ravnomjeran ruralni razvoj, ali i potencijal za ruralni turizam.
Republika Hrvatska posljednjih se godina sve više ukljuuje u financiranje programa na
podruju ruralnog razvoja, pa samim time i ruralnog turizma i to kroz dodjelu nepovratnih
sredstava i povoljnijih kreditnih programa. Jednako tako, potrebno je i djelovanje lokalne
zajednice kroz osiguravanje potrebne infrastrukture, a osobito se to odnosi na cestovnu
infrastrukturu jer se time osigurava pristupanost turistikih objekata posjetiteljima
(Svrnjak i sur., 2011).
Bez obzira na to što se ruralni turizam moe definirati na mnogo razliitih naina, sigurno je
da se on odvija na podrujima s prirodnim i šumovitim okruenjem gdje postoje posebna
prirodna i ekonomska obiljeja koja ine upravo ta podruja pogodnim za turizam. Osim
materijalnih, postoje i one socijalno-kulturne posebnosti poput tradicije, lokalne suradnje,
osjeaja pripadnosti mjestu u kojem se ivi pa se, neposredno ili posredno, stvara odriv
nain funkcioniranja ovih podruja.
Iako je ruralni turizam od manje vanosti za sveukupno turistiko trište i dugo
vremena nije bio u dovoljnoj mjeri strateški prepoznat od strane drave, ruralni turizam ima
veliko znaenje za razvoj ruralnih podruja poput krievakog.
Odreeni pomaci na dravnoj razni napravljeni su, barem kroz jasnije definiranje
glavnih strateških ciljeva hrvatskoga turizma u ruralnom podruju, a u Nacionalnom
katalogu ruralnog turizma Hrvatske navedeni su: ravnomjerni regionalni razvoj,
samozapošljavanje i zadravanje mladih na selu.
Postojee stanje, iako se posljednjih godina mijenja, još uvijek nije na zadovoljavajuoj
razini što se moe proitati i u sljedeoj konstataciji: “Suoena s nerazvijenom domaom
potranjom i nepoticajnim okruenjem, hrvatska se ponuda ruralnog turizma razvija
izuzetno sporo.” (Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, NN,
55/13).
Iako se ovdje govori o opoj slici Hrvatske, gotovo identino stanje je i u krievakom kraju.
5
su rodno mjesto mnogih znamenitih kulturnih linosti: ilirca Ognjena Štrige, pjesnika Franje
Markovia, pjevaice Milene Šugh, tragetkinje Nine Vavre, mecene hrvatskog školstva
Ivana Zakmardija, putopisca i pjesnika Antuna Nemia, ali i rodni grad treeg hrvatskog
sveca Svetog Marka Krievanina.
Prema izvoru Turistike zajednica Grada, Krievci su bili istaknuti prosvjetni i školski centar
ve od 17. stoljea kada su pavlini osnovali prvu gimnaziju. U gradu ve gotovo dva stoljea
djeluje glazbena škola te jedna od prvih itaonica u Hrvatskoj otvorena davne 1839. godine.
U Krievcima je 1860., zapoelo s radom Kraljevsko gospodarsko i šumarsko uilište,
najstarije poljoprivredno i šumarsko uilište u jugoistonoj Europi (Turistika zajednica
Krievaca)1.
Antun Gustav Matoš, poznati hrvatski knjievnik, još je 1910. godine u svom putopisu "Oko
Krievaca", pisao o ovom gradu kao gradu poznatom po kulturi, znamenitim ljudima i
kolijevci Krievakih štatuta.
Ovakva povijesno-kulturna baština dobra je podloga za razvoj turizma kada govorimo o
samom gradu. Tako se posjetiteljima nudi da grad razgledaju u vlastitom aranmanu ili uz
struno vodstvo ovlaštenih turistikih vodia koji turiste mogu provesti kroz kulturno-
povijesne znamenitosti Krievaca.
Tijekom cijele godine Krievci obiluju glazbenim, scenskim, sakralnim, sportskim i
zabavnim manifestacijama za sve uzraste. Najpoznatije manifestacije su Culture Shock
Festival, Krievako veliko spraviše, blagdan Sv. Marka Krievanina, proslava Martinja
po Krievakim štatutima te ostalim dogaanjima koja se proteu kroz cijelu godinu (tablica
1).
Izvor: http://www.tz-krizevci.hr/manifestacije/kalendar.html (7.10.2016.)
Povijesno, Krievci se ve od 12. stoljea spominju kao upanijsko središte, a od
polovine 13. stoljea, tonije od 1252., imaju povlastice banskog, pa potom i kraljevskog
grada. Krievci su kroz cijeli srednji vijek uspjeli sauvati taj poloaj slobodnog kraljevskog
grada, što nije uspjelo ni Gradecu, ni Varadinu (ulj, 2006).
Od grada s tako snano razvijenim kulturnim identitetom i vanom povijesnom ulogom
pomalo je neuobiajeno da se dogaa proces ruralizacije pa neke ruralne elemente nalazimo
i u ovoj inae tradicionalnoj graanskoj sredini2. Posebno se to vidi kroz manifestacije koje
imaju ruralni karakter kao što su Vincekovo i Martinje koji su u narodu poznati kao
vinogradarski praznici. Vincekovo oznaava poetak poljoprivrednih radova, tonije radova
u vinogradu, dok Martinje obiljeava završetak tih radova i uivanje u njihovim plodovima.
Iako je primarno rije o obiajima iz ruralnog podruja, oni su se ukorijenili u gradskim
manifestacijama, a poveznica tih dogaanja su Krievaki štatuti. Mnogi društveni vinski
obiaji nastali su meu pripadnicima graanskog sloja koji su stvorili odreena pravila za
druenja, a prema tim pravilima Štatuta poeli su se obiljeavati i blagdani poput Vicekova
i Martinja. Štruklijada je takoer jedna od manifestacija koja, iako se odrava u gradu, kroz
hranu prezentira obiaje i nain ivota ruralnog prostora u kojima su štrukli nekada bili jedno
od osnovnih jela budui da su, zahvaljujui bavljenju poljoprivredom i stoarstvom,
stanovnici ruralnih podruja imali uvijek dostupne prehrambene namirnice poput mlijeka,
sira, jaja i brašna.
Govorei o krievakom podruju teško je povui jasnu granicu gdje završava turizam
u gradu, a gdje poinje ruralni turizam jer se, kao što je ve ranije istaknuto, 59 naselja nalazi
u ruralnom podruju, a i prigradska naselja su snano obiljeena ruralnim karakteristikama.
Tu ne smijemo zanemariti ni okolne opine: Gornja Rijeka, Kalnik i Sveti Petar Orehovec,
koje zajedno s gradom Krievcima ine jedinstvenu geografsku, kulturološku i povijesnu
cjelinu.
Ovako jaka veza sela i grada, meusobno proimanje, utjecaji i ovisnosti vidljivi su u
svakom segmentu pa tako i u onom turistikom.
U gradu Krievcima postoje restorani u kojima se mogu, izmeu ostaloga, naruiti i jela iz
tradicionalne kuhinje, za razliku od pizzeria i slinih objekata s brzom hranom koji nemaju
u ponudi takva jela.
Kada je rije o gastronomskoj ponudi ugostiteljskih objekata koji su uglavnom
orijentirani na domau, tradicionalnu hranu, vano je istaknuti Planinarski dom Kalnik koji
svoju gastronomiju temelji na tradiciji i autohtonosti, a osim pripreme domaih juha, mesa i
2 Ruralizacija je ukupnost pojava koje ruralni (seljaki) element (nedovoljno prilagoen) unosi u tradicionalne
graanske (urbane) sredine i ruši njihove vrijednosti.
8
priloga, posluuje se i domai kruh kao i nezaobilazni štrukli. Uz tradicijsku recepturu, ovdje
je iskorištena i pria o spašavanju kralja Bele IV od Turaka koji je preivio jer su ga
Kalniani hranili šljivama pa se u Domu posluuje odrezak Bela IV, svinjska šnicla u kojoj
se nalazi šljiva.
Restoran Gornjevinska klet u selu Gornje vine je originalna drvena kua izgraena
1908. godine, a preseljena na današnju lokaciju 1990. godine, te ureena i otvorena 1993.
godine kao reprezentativni ugostiteljski objekt, sa ponudom jela i pia iz ovog podneblja
gdje se izmeu ostaloga moe kušati Seljaki pladanj, Šljivarska pisanica, nezaobilazni
štruklji, ali i domae knedle sa šljivama (http://www.gornjevinskaklet.hr/ ).
Seoski turizam Raki u selu abraji, ureen je u tradicionalnom stilu starinskih seljakih
domainstava, a osim bogate ponude domaih jela prema staroj recepturi nude se i dodatni
sadraji kao što su razgledavanje okolice, vonja biciklima, jahanje na poniju, razgledavanje
etno-zbirki. Tradicionalna hrana prigorskog kraja koju sami proizvode, kao i domaa pia,
likeri i sokovi, tek su jedan od razloga zašto je seoski turizam Raki dobio zlatnu povelju
Suncokreta ruralnog turizma u kategoriji Turistika seljaka obiteljska gospodarstva.
Usprkos dobrim prirodnim resursima, kulturno-povijesnom nasljeu i tradicijskoj eno-
gastronomskoj ponudi u nekoliko autentinih ugostiteljskih objekata, injenica je da niti
gradski niti ruralni turizam, nije u potpunosti zaivio, niti postoji znaajnija suradnja izmeu
svih dionika turistikog razvoja ovog kraja.
U sklopu projekta „INVEST–PRO“ provedeno je istraivanje koje je izmeu ostalog
pokazalo da bi, prema mišljenju stanovnika Koprivniko-krievake upanije, u
osmišljavanje daljnjeg razvoja turizma u upaniji prvenstveno trebali biti ukljueni
predstavnici gradova i opina, zatim turistike zajednice, lokalno stanovništvo organizirano
u udruge i mjesne odbore, a smatra se kako se trebaju ukljuiti i lokalni poduzetnici
investiranjem i razvojem ponude.
Isto istraivanje je pokazalo kako se, uzevši u obzir podruje Koprivniko-krievake
upanije, najvei broj vlasnika koji smatraju da je njihov restoran vrijedan posebna
putovanja u ove krajeve, nalazi upravo u Krievcima. Vjerojatno je ovdje rije o subjektivnoj
procjeni vlasnika objekata kako gostoljubivost moe nadomjestiti ostale objektivne
nedostatke u odnosu na restorane u ostalim gradovima upanije (Svrnjak i Kantar, 2013).
Model koji bi mogao unaprijediti ruralni turizam ovog podruja je udruivanje svih
dionika ruralnog turizma, u regionalno-turistiki klaster kao što je klaster “Kuna” koji je
osnovan na podruju gradova Pakraca i Lipika kao primjer dobre prakse udruivanja
poduzetnika, kako bi kroz ruralni turizam unaprijedili i proširili svoje poslovanje. Klaster
“Kuna” sastoji se od jedanaest lanova kojih ine šest obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava, poljoprivredni obrt, trgovaki obrt, biciklistiki klub, planinarsko društvo i
tiskara (Svrnjak i sur., 2011).
Time bi se dobila cjelovita i zaokruena gastronomska, enološka, povijesno-kulturna i
rekreacijska ponuda koja se temelji na podlozi Krievakih štatuta.
2.2. Povezivanje Krievakih štatuta i ruralnog turizma
Vanost ruralnog turizma kao dijela turistike ponude prvenstveno ovisi o
rekreacijskim, infrastrukturnim, turistikim, ali i povijesnim resursima svakog pojedinog
prostora.
Privlanost ruralnih podruja kao mjesta za odmor i rekreaciju raste kako ljudi poinju
osjeati zasienje modernim, ubrzanim i urbaniziranim nainima ivota. Odlazak u prirodu,
na selo i povratak tradicionalnom, postaje sve eši odmak od takve njihove stvarnosti.
Ono što izdvaja krievako podruje i ini ga prepoznatljivim, ili bi barem tako trebalo
biti, su poznati Krievaki štatuti, na kojima se temelji nekoliko turistikih i gospodarskih
manifestacija, enologija i gastronomija, ali i razvoj seoskih gospodarstava koji kroz turizam
nude doivljaj povratka tradicionalnom.
Prigorska gastronomska ponuda u puno se elemenata i danas temelji na tradicionalnim
namirnicama i jelima, iji nastanak see daleko u povijest. U ovdašnjim je restoranima, uz
specijalitete moderne hrvatske kuhinje, mogue kušati razne domae prigorske specijalitete
kao što su odrezak kralja Bele IV, purica s mlincima, peena guska, štrukli, paprenjaci,
hajdina kaša s buncekom i zeljem (slika 1).
10
Izvor: vlastita fotografija (10.05.2016.)
Posebno se istie ponuda raznih domaih sireva kao što su dimljeni sirevi, prgice, sirevi sa
zainima i travama, domai svjei sir sa vrhnjem i slino. To su samo su neki proizvodi
lokalnih malih sirara temeljeni na originalnoj recepturi, tradiciji i kvaliteti pa nije neobino
da se u ovom kraju štrukli udomaili kao tradicionalno jelo (slika 2).
Slika 2. Prigorski štrukli
Izvor: vlastita fotografija (10.05.2016.)
11
Stoga je i gostima potrebno objasniti kakvo se jelo nudi, od ega je napravljeno, kako je
pripremljeno, te sve te konkretne injenice zainiti zanimljivom priom o jelu jer je upravo
konkretno jelo ono koje se razlikuje od slinih jela u drugim krajevima (Demonja, Baac,
2012).
Krievaki kraj ima priu, odnosno legendu o Krievakim štatutima i pravilima koja se i
danas mogu primijeniti za stolom i u društvu. Štatuti se odnose na pie i neka jela koja se u
njima spominju, te mogu dodatno pobuditi interes svojih turista i postati vaan turistiki
brend krievakog podruja.
2.2.1. Nastanak Krievakih štatuta
Dvije su legende koje govore o nastanku Krievakih štatuta, a obje su vezane ne
samo uz konzumaciju jela i pia, nego i pravila ponašanja, kako za stolom, tako i u društvu.
Okolica Krievaca poznata je, osim po ukusnoj hrani, i po brojnim vinogradima i
klijetima, a stranci koji su dolazili i prolazili kroz ovaj kraj, esto su znali poneseni
atmosferom i vinom, zlouporabiti ljubaznost svojih domaina. Na uestale pritube
krievakih purgera o neprilinom ponašanju gostiju, krievaki varoški sudac morao je
uvesti odreena pravila ponašanja kako se ne bi stvarao nered i kvarile zabave.
Legenda kae da je upravo to poetak regula poznatih kao "Krievaki štatuti" koji su vrlo
brzo postale popularne, a kako su to bila prva pravila koja reguliraju ponašanje u društvu
(na nešto drugaiji nain nego to ini bonton) ona su se udomaila i u drugim mjestima,
zadravajui svoj oblik do danas.
Druga pak legenda, kojoj su Krievani skloniji vjerovati na temelju koje je nastala
najpoznatija turistika manifestacija ovog kraja - Krievako veliko spraviše - smješta
nastanak "Krievakih štatuta" daleko u prošlost, kada su krievaki purgeri i kalniki
"šljivari" bili u velikoj svai nastaloj nakon što su Kalniani 1242. sakrili kralja Belu IV od
Tatara te ga spasili od gladi hranei ga šljivama, a on im je za uzvrat podijelio plemenitaške
titule.
Krievani, koji su se pozivali na svoje varoške pravice i time se ponosili, bili su ljubomorni
na Kalniane koji su kao seljaci iznenada postali plemstvo pa su ih, izrugujui im se, zvali
plemeniti kalniki Šljivari.
Ova novonastala situacija poremetila je strogu hijerarhiju i ravnoteu koja je vladala izmeu
krievakih purgera i kalnikih seljaka. Iz te je injenice proistekla svaa koja je potrajala
cijelo jedno stoljee, sve dok se mladi s Kalnika nije zaljubio u djevojku iz grada, a konana
pomirba napravljena je uz veliku puku sveanost, odnosno "spraviše". Kako bi se slavlje
12
koje je trajalo tri dana, odvijalo dostojno purgerskih manira, donesena su i pravila za koje
se pobrinuo krievaki notarijuš, kalniki kaštelan i varoški sudec. Krievaki purgeri dali
su vola za raanj, a kalniki plemenitaši pune bave vina. U znak sjeanja na legendu o
„pomirbi“ kalnikih šljivara i krievakih purgera, manifestacija je nazvana „Krievako
veliko spraviše“ i ve preko etiri desetljea nastavlja tradiciju i njegovanje obiaja uz
razvijanje bratstva i pajdašije meu ljudima dobre volje
(http://krizevci.net/statuti/index.html).
S obzirom da se tek u 18. stoljeu u Mikloušievom stoljetnom kalendaru nalaze
zapisi o "Krievaim štatutima", nije sasvim jasno da li je rije o istim pravilima koja su
donesena prilikom pomirbe u 14. stoljeu, no ta su pravila sigurno bila temelj za ono što se
danas poznaje kao Štatuti.
Zanimljivo je da se u 19. stoljeu novo izdanje "Krievakih štatuta“ tiskalo u Ljubljani, a
1910. u Osijeku, no ta se izdanja meusobno donekle razlikuju. Tek poetkom 20. stoljea,
tonije 1912., Zvonimir Puar priredio je cjelovito izdanje "Krievakih štatuta" i ono se
tiskalo u Krievcima u tiskari Gustava Neuberga. Knjiga je nosila naziv: "Krievaki štatuti"
s podnaslovom: "Vinsko pajdaške regule za sve domae, društvene, prijateljske i
pobratimske zabave i veselice“(http://krizevci.net/statuti/index.html).
Iako su Krievaki štatuti bili jedinstveni, na njihovu temelju nastala su slina pravila
ponašanja i u drugim krajevima sjeverozapadne Hrvatske pa su tako poznate Koprivnike
regule, Varadinski fureš, Turopoljski štatuti, Zagrebaka puntarija, Ivanea smešancija.
Inae, zanimljivost je da samo tri grada u Hrvatskoj imaju svoje prave purgere, a to su
Zagreb, Krapina i Krievci.
2.2.2. Znaaj Krievakih štatuta
Sama rije štatuti dolazi od latinske rijei „statutum“ što znai pravilo, zakon. Ova
su se pravila poštovala kod stola i zabava, ali i kod osnivanja društva i cehova. Njima su se
ureivala prava i dunosti, a ujedno štitile povlastice. U Gradskom muzeju u Krievcima
uvaju se brojna pravila cehova koja su potvrivali carevi ili druga nadlena vlast, a prije
više od pet stoljea, tonije 1510. od ugarskog vicekralja Emerika Perena krievaki bravari
i ostrugari u Budimu su primili povelju što dokazuje poloaj njihova ceha.
Taj se dokument vjerojatno uva u Dravnom arhivu u Zagrebu, i po tome su Krievci bili
prvi grad, nakon tri ceha u Zagrebu na Gradecu, s organizacijom obrtnika. Povijesna je
2011)3.
Kako su se i pajdaštva smatrala nekom vrstom organizacije i ona su bila ureena posebnim
pravilnikom koji su zvali "štatutima". Od svih tih štatuta, kako je ve istaknuto, najpoznatiji
su, a po svemu sudei i prvi zapisani, upravo "KRIEVAKI ŠTATUTI".
2.2.3. Pravila Krievakih štatuta
Dva su osnovna pravila kojih se dre "Štatuti". Prvo kae kako vino uveseljava
ovjeka, dok drugo pravilo kae da vino i svako estoko pie ako se prekomjerno troši razara
ovjeka i uništava njegov ivot.
O postanku Štatuta govori se u slijedeem citatu:
Krievaki štatuti imaju svoj zaetek v slavnom varošu Krievcu, koji je varoš postal pokle
leta 598., gda je bil strašni rat s divlaki od Obre, a koji se je varoš v celom svom ivlenju
odlikuval junakim i domorodskim delima i bil jako preštiman v celom horvackom
kralevstvu.
Iz ovoga se dade naslutiti da je jedan od razloga zašto su ova prva pisana pravila o ponašanju
u društvu, nastala upravo u Krievcima, a to je ugled koji su Krievci i njegovi stanovnici
imali u prošlosti.
Kako bi se kao prava gospoda i pravi purgeri lijepo ponašali u svakoj prigodi te bili dobri
domaini svojim gostima stvoreni su Štatuti, bez koji su proslave i druenja postali
nezamislivi. Koliko su se Štatuti ukorijenili i kakav su znaaj za društvo imali, govori se u
dijelu gdje su oni koji se ne pridravaju pravila Štatuta proglašavani nedomoljubima.
Krievaki štatuti stvorjeni su iz srne potrebe koja je vputila stare krievake purgere, da
za svoja vesela spraviša po zdravom i zrelom dospomenjku stvoriju štatut, koji imaju biti
kak fundamentuš sakog reda i pravice.
Po staroj horvatskoj šegi nemre biti veselog pajdaštva ili spraviša brez »Krievakih
štatutov«. Njim se moraju pokoravati i s njim se imaju posluivati vsi pajdaši i pajdašice pri
veselom stolu. V onom pajdaštvu, koje zametavle »Krievake štatute« nema mesta nijenom
pravom horvackom domorodcu ( http://krizevci.net/statuti/statuti2.html ).
3 Izuzeto iz intervjua autora Sergeja Novosela, više dostupno na: https://www.krizevci.info/2010/02/11/imali-
fiškuš, popeva, uturaš, barilonosec, peharnik, govoraš i vunbacitelj.
Rije je o svojevrsnom Upravnom odboru u kojem svatko ima svoju funkciju koju obavlja i
to na nain da se svi dobro zabave, ali ne pretjeraju u nekom od oblika nedolinog ponašanja,
odnosno da pazi na red, mir i pravicu.
Štatuti su nastali kako bi se u svakom društvu i svakoj prigodi, posebice kod veih slavlja ili
spravljanja, kako su se nekada zvala, moglo lijepo zabaviti, poštujui ipak pri tome odreena
pravila. Da su se nekada ta pravila zaista i poštivala u svakom pravom graanskom društvu,
vidi se i po funkcijama koje su u društvu postojale, a svaka titula nosila je i odreene
dunosti.
Stolnoravnatel je najvanija osoba u društvu koja uiva veliko povjerenje domaina zabave
i ima neogranienu mo za stolom, a ako je društvo veliko, on moe imati i svojeg
pomonika viceravnatela koji mu pomae. Biti stolnoravnatel nije samo ast jer on mora
zasluiti, ne samo povjerenje domaina, ve i poštovanje ostalih u društvu, mora znati
pravila Štatuta, a vano je i da posjeduje odreene vještine o emu najbolje govori stih iz
Krievakih Štatuta:
smeh, a i šala to su njegov par.
Puno mu je piti, v pajdaštvu vodit re
dobre volje biti, priznanje si ste.
Štatute mu je znati svu njihovu vlast,
i regule poznati koje daju ast.
Govorit mu je puno i vodit pjesmu bar
ravnateljem biti zato treba dar!
Oberfiškuš je po svojoj ulozi odmah iza stoloravnatela kao njegov najblii pomaga, sjedi
preko puta stolnoravnatela i uloga mu je da pazi da se izvršavaju sve odredbe i pravila
stoloravnatela. Uz to, oberfiškuš moe opomenuti i samog stoloravnatela, ako se ne ponaša
u skladu sa Štatutima.
Fiškuš je osoba koja pazi da prisutni gosti imaju uvijek vina u svojim ašama i da imaju ime
nazdravljati. Uobiajeno je bilo da su u društvu dva fiškuša, svaki je zaduen za jedan kraj
stola.
Popeva zapoinje i vodi svaku pjesmu, koju odredi oberfiškuš, znai njegova je uloga da
za stolom bude veselo ne samo zbog vina i društva, nego i zbog dobre pjesme.
uturaš, barilonosec ili peharnik je osoba koja slui goste za stolom.
15
Govora je, kako mu i ime govori, bio zaduen za govorancije, zdravice, no njegovo
prisustvo u društvu nije bilo obavezno jer je njegovu ulogu mogao preuzeti i sam
stoloravnatel ako je bio vješt govornik.
Vunbacitelj je bila osoba zaduena za izbacivanje iz društva onih koji su prekršili pravila, a
nisu se popravili ni nakon dodijeljenog im štrofa.
Štrof je bila kazna koja se dodjeljivala za nepoštivanje domaina ili drugih pajdaša.
Štatuti propisuju pet vrsta štrofov:
l. štrof sa suhim vinom
2. štrof s pomešanim vinom
3. štrof s mrzlom ili mlakom vodom
4. štrof na drugom mestu
5. slatki štrof
Vjerojatno najtei je bio štrof na drugom mjestu jer se neposlušnika privremeno udaljavalo
da sjedi sam i nije mu se dozvoljavala komunikacija s ostatkom društva niti je smio bilo što
dobiti za piti ili jesti. Izopenik se po isteku nekog vremena, ne navodi se u zapisima koliko
je kazna trajala pa je vjerojatno da ju je odreivao sam stoloravnatelj prema teini prekršaja,
mogao vratiti za stol i nastaviti druenje, no prema pravilima kuedomaina.
Slatki štrof je bio namijenjen enskom dijelu društva koje se kanjavao na nain da su
morale poljubiti muškarca sa svoje lijeve i desne strane. ene su inae bile vrlo cijenjene u
društvu, a o tome se govori i u Štatutima: One su ponos naš, dika naša, ljubav naša, radost
i tuga naša, one su mile i slatke, lijepe i dobre, one nam stvaraju raj u ovoj dolini suza.
Pravila Štatuta nalau da u društvu i kod zajednikog stola ne smije biti nitko tko nije prošao
svojevrsnu inicijaciju i to pijenjem vina iz „bilikuma.“
Rije bilikum dolazi od njemake rijei "willkommen", a ispijanje vina iz tri spojena vra
predstavlja in dobrodošlice u neiju kuu i njegovo prihvaanje u društvo. Ispijanje
bilikuma je bio vrlo vaan in i kao takav se odmah unosio u hini 4protokol. To je bila
knjiga u kojoj se sve zapisivalo, od podataka tko je sve ispio bilikum i time postao hini
prijatelj, do drugih vanih podataka kao što su roenje djeteta, ali i kakav je bio urod na
gospodarstvu, kakva je bila berba, i slino. Hini protokol je bila najvanija knjiga u svakoj
kui i uvala se na posebnom mjestu, obino pod kljuem (slika 3). Hini protokol je bio
4 Hini (kuni prev.)
16
vaan jer kako piše u Krievakim štatutuima: S toga protokola mora se videti celo
gospodarsko i pajdaško ivlenje tere hie.
Slika 3. Primjer Hinog protokola
Izvor: http://krizevci.net/statuti/statuti1.html (06.10.2016.)
Nadalje, u Krievakim štatutima spominju se 4 vrste pajdaša:
1. stari pajdaši - to su oni koji su ve više puta bili u istom društvu, najmanje šest puta
2. mladi pajdaši - to su oni koji su dolazili povremeno i puno rjee
3. pajdašice - to su bile ene i kao što smo ve naglasili, prema Štatutima, one su bile ukras
društva
4. pridošlice - su oni gosti koji su došli na poziv domaina ili ih je sa sobom doveo netko od
ve poznatih pajdaša ili pajdašica.
Uloge su bile strogo odreene, ne samo društvenim i socijalnim statusom u društvu, ve su
ovisile i o tome koliko je tko dugo lan neke "pajdašije".
Oberfiškuš i vunbacitel moreju biti samo pajdaši prve kategorije (stari), a takajše se to
gledi i pri govorau, koji mora biti vuena i v pajdaštvu dobro zvebana peršona
(Krievaki štatuti, 1918-1921.).
Iako bismo danas rekli da je pajdašija sinonim za rije društvo, to baš nije u potpunosti tono.
Prema prouenom materijalu iz Krievakih štatuta, jasno je da su pajdašiju ipak vezala
neka specifina pravila kao što su druenja bliskih ljudi koji su se meusobno poznavali, a
u pajdašiju nije mogao bilo tko doi, ve je za njega morao jamiti netko od starijih i
iskusnijih lanova, da novi pajdaš moe biti dostojan lan te skupine.
Naravno, to ne znai da su Krievani bili zatvoreni ili negostoljubivi domaini. Štoviše,
Štatuti su doprinijeli imidu Krievaca kao gostoljubivog grada u kojem se moglo dobro
zabaviti, u kojem se njegovalo prijateljstvo, domovina i naklonost prema ljepšem spolu.
Krievaki štatuti zato su ogledalo karaktera grada Krievaca koji ga najbolje ocrtavaju
kroz njegovu povijest i obiaje (http://www.krizevci.net/statuti/statuti1.html ).
Upravo su Krievaki štatuti u formi knjige, vr Bilikum i pajdaška legitimacija (slika
4) postali opipljiv trag te tradicije i oblikovani u prepoznatljive krievake suvenire. Ovi
predmeti i dandanas priaju i dokazuju prijateljstvo i dobrodošlicu, ali i prilino stroga
pravila koja su svi sudionici nekog dogaanja morali slijediti.
Slika 4. Suveniri vezani uz Krievake štatute
Izvor: http://www.tz-krizevci.hr/kulturna-bastina/krizevacki-statuti.html (12.09.2016.)
Moe se rei da su Krievaki štatuti svojevrsna inaica bontona o ponašanju u društvu,
kod prijatelja za stolom punim pia i hrane te o vrijednostima koje se njime potiu. Štatuti
imaju i širu vrijednost jer iz njih proizlazi da se u svakom društvu moraju odrati tri obavezne
zdravice: domovini, pajdašiji i lepšem spolu, ime se naglasak stavlja na najvanije
vrijednosti vremena u kojem su nastali, ali se lako mogu primijeniti i u današnjem,
modernom kontekstu.
domoljublje, Krievani su znali kroz humor i satiru prepriavati razliite dogaaje iz
purgerskog ili politikog ivota.
Gradski oci skup sediju,
Puni brige se glediju,
Proraun se delat mora.
Muiku bi imal hteli
Puno troška, gotov namet.(Krievaki štatuti, 1918-1921)5.
Ovaj citat iz prigodne popevke, vrlo bi lako mogao ocrtavati i današnjicu jer oito politika i
oni koji su vodili grad nekada i danas, ali i graani, imaju dosta slinosti.
Ovo dokazuje da Štatuti nisu samo zastarjela relikvija, ve je veliki dio tih zapisa vrlo
aktualan i u sadašnjosti. Tome u korist govori i slijedei stih koji bi se mogao upotrijebiti i
danas kao pozivnica svima koji dolaze na neke od turistikih manifestacija koje se temelje
na legendi o nastanku Krievakih štatuta ili samo u posjet gradu i okolici.
Došel jesi bratec dragi
nazaj vu naš krug
Budi dober - ostani navek
Verni ti naš drug! (Krievaki štatuti, 1918-1921)
5 Krievaki štatuti: Prigodna popevka po noti “Bile jesu tri vu kleti“
19
3. MATERIJALI I METODE
Za potrebe ovog rada korištene su razliite metode istraivanja kako bi se dobio što
bolji uvid u odabranu temu.
Teorijski dio temelji se na sekundarnim podacima prikupljenim iz dostupe literature
kao što su knjige, udbenici, struna literatura, znanstveni i struni lanci te internetski
izvori.
Metodom deskripcije, odnosno opisivanja i oitavanja injenica i procesa u društvu uz
iskustveno potvrivanje odnosa i posljedica, opisan je kulturno-povijesni kontekst i trenutno
stanje u turizmu povezano sa gastronomijom i manifestacijama koje se temelje na
prakticiranju Krievakih štatuta.
Uz sekundarne podatke, veliki dio materijala potreban za izradu ovog rada temelji se
na primarnim podacima koji su dobiveni metodom intervjua. Intervju je proveden s
direktoricom Turistike zajednice grada Krievaca Olinkom Gjigaš, te su tako prikupljeni
podaci o sadašnjem stanju kao i mogunostima i perspektivama razvoja turizma u
potkalnikom prigorju.
Pitanja su bila iskonstruirana i sastavljena od strane autorice ovog rada. Kao podsjetnik za
intervju i temelj na kojim su nastala pitanja, bilo je istraiti kolika je uloga Turistike
zajednice u razvoju turizma, koliko su Krievaki štatuti prepoznati u valorizaciji kulturne
baštine i to u smislu turistikog potencijala, kakvi su dugoroni projekti razvoja turizma
ovog kraja, koliku ulogu u tome se posveuje ruralnom turizmu, kakav je profil gostiju koji
posjeuju ove krajeve i što im je u vrhu interesa te radi li se na brendiranju Krievaca, kao i
prateih turistikih proizvoda i usluga kroz Štatute ili na koji drugi nain.
Metoda intervjua pokazala se podesnom za dobivanje informacija o vanosti, nedostacima i
nedovoljnoj iskorištenosti potencijala Krievakih štatuta6.
Pored metode strukturiranog intervjua s direktoricom Turistike zajednice u kojem su pitanja
bila jasna i oblikovana, korištena je i metoda nestrukturiranog intervjua, odnosno
neformalnog razgovora s mještanima krievakog kraja.
6 Intervju je jedna od najraširenijih metoda prikupljanja podataka u sociologiji. Sastoji se od niza pitanja koja
istraiva postavlja intervjuiranome. Intervjui se mogu klasificirati kao „strukturirani“ ili „nestrukturirani“.
Rezultat strukturiranog intervjua je prilino formalan dijalog koji se sastoji od pitanja i odgovora.(Haralambos
i Heald, 1980)
20
U radu su iskorišteni i podaci dobiveni vlastitim opaanjima kao i iskustveni podaci dobiveni
izravnim ukljuivanjem i sudjelovanjem u organizaciji nekih od spomenutih manifestacija,
te sudjelovanjem u realizaciji projekata.
Korištenjem spomenutih metoda: intervjua, neformalnih razgovora, vlastitih opaanja,
analizom sadraja Krievakih štatuta kroz grupiranje pojmova koji se nalaze
u tekstu7 i kroz prikupljanje ostalih podataka iz literature, dobiveni su podaci temeljem kojih
su izvedeni odreeni zakljuci.
Opis postupka provoenja intervjua
Sastanak s direktoricom Turistikog ureda Grada Krievaca Olinkom Gjigaš bio je
dogovoren za 03.09.2016. Intervju se odvijao u uredu direktorice, u Turistiko-
informativnom centru. Razgovor je trajao oko sat vremena, a u tom periodu ga. Gjigaš je
odgovorila na 13 unaprijed pripremljenih pitanja, uz dodatna pojašnjenja i neformalan
razgovor na temu turizma. Direktorica Turistike zajednice bila je vrlo susretljiva, razgovor
s njom bio je dobro iskustvo koje je omoguilo dolaenje do podataka vezanih uz stanje
ruralnog turizma na krievakom podruju.
Transkript intervjua nalazi se u prilogu (prilog 1), a podaci dobiveni ovom metodom
korišteni su iskljuivo za pisanje ovog završnog rada, što je direktorici prilikom razgovora
bilo i napomenuto.
7 Analiza sadraja (content analysis) koristi se ponajviše za istraivanje vrebalnog, ali i drugog simbolinog
materijala. Sustavnim i objektivnim prouavanjem govornih, pisanih i slikovnih informacija moe se mnogo
doznati o znaajkama, pošiljaocima i primaocima komunikacije ( Fanuko, N. i sur., 1995).
21
Prouavanjem literature kao izvora sekundarnih podataka za izradu ovoga rada, veliki
dio materijala potreban za temu završnog rada, ukljuujui bolje razumijevanje dobivenih
informacija kao i njihovo stavljanje u pravi kontekst, dobiven je od direktorice Turistike
zajednice Olinke Gjigaš. Uz to, a zahvaljujui i osobnom iskustvu koje se temelji na vlastitim
opaanjima, u dijelu koji slijedi pokušat e se kroz najpoznatije turistike manifestacije,
projekte i udruge, analizirati i utvrditi u kojoj mjeri su u njih ukljueni Krievaki štatuti.
Nakon što smo se kroz ranije poglavlje upoznali sa samim sadrajem i smislom Štatuta, moi
emo lakše utvrdili koliki je njihov stvarni znaaj i doprinos razvoju turizma, posebice
ruralnog turizma.
4.1.1. Krievako veliko spraviše
Najprepoznatljiviji "proizvod" Štatuta, kada je rije o turizmu i popularizaciji ovih
pravila, zasigurno je Krievako veliko spraviše koje je kulturno-povijesna, ali i
gastronomska manifestacija.
Kulturološki gledano, ovo je manifestacija kroz koju se susreu dva identiteta, s jedne strane
to su kalniki šljivari s vlastitom poviješu koje je kralj Bela IV proglasio plemenitima iako
su realno bili i ostali seljaci, a s druge strane su krievaki purgeri, stanovnici slobodnog
kraljevskog grada ( Matoec, 2013.).
Krievako veliko spraviše se odrava od 1968. godine, a temelji se na ve spomenutoj
legendi koja govori o pomirbi krievakih purgera i kalnikih šljivara te na Krievakim
štatutima. Upravo kroz ovu je manifestaciju, ovaj popularni vinski ceremonijal te pravila
ponašanja u društvu i za stolom, došao najbolje do izraaja te je oko njega ispriana cijela
pria o pomirbi kalnikih šljivara i krievakih purgera.
Iz te prie o pomirbi izmeu kalnikih šljivara i krievakih purgera nastalo je Krievako
veliko spraviše koje je tijekom godina postalo simbol prijateljstva, druenja, okupljanja,
veselice i svega onoga što uz to ide, naravno po Krievakim štatutima.
U prvim godinama odravanja Krievakog velikog spraviša, manifestaciju je organizirao
Turistiki savez opine Krievci te su kroz poznatu priu i Krievake štatute nastojali
obogatiti turistiku ponudu prigorskog kraja.
Spraviše je najprije bilo organizirano kao puka – narodna sveanost, gdje su uz
purgere, šljivare i Krievake štatute nezaobilazni bili i licitari, lonari, peenjari i ostala
22
tradicionalna obrtnika i gastronomska ponuda, a odravale su se i razliite zabavne igre
(slika 4).
Izvor: Turistika zajednica Krievaca (10.09.2016.)
Nezaobilazan dio zabavnog dijela programa inili su folklor, tamburice, kulturno-
umjetnika društva, pjevai zabavne glazbe, ali i poznati glumci (slika 5). A da je rije o
pravoj pukoj sveanosti govori Kerstner (1977.) Sto i sto je zrokov zakaj narod hrli na
Krievako veliko spraviše. Tu se pajdaši stari zideju, na stoje iliti sede kupicu domaeg
vina spijeju, kotlovinu koštaju, zabadav se huncutarijami glumcov nasmejeju, natancaju se
na muiku koju si sami zbereju, a na kraju si iz sega grla zapopevleju.
Slika 5. Detalj s Krievakog velikog spraviša 1970.
Izvor: Turistika zajednica Krievaca (10.09.2016.)
23
Tijekom godina mijenjao se program i dijelom koncepcija Spraviša, no ono što je
ostalo nepromijenjeno je pomirba šljivara i purgera te glavna nit vodilja, a to su Krievaki
štatuti.
U tradicionalnoj spelanciji pomirbe sve okupljene se podsjea na nastanak Krievakih
štatuta, gradom voze koije, a posjetitelji mogu organizirano obii sve krievake
znamenitosti(slika 6). Krievako veliko spraviše je sajam kulture na kojem se predstavlja
kulturno-povijesna baština krievakog kraja, a predstavlja savršen spoj grada i okolice8.
Slika 6. Detalj s Krievakog velikog spraviša- predstava
Izvor: vlastita fotografija (12.06.2016.)
Danas se u sklopu ove manifestacije odravaju izmeu ostaloga i Štruklijada (slika 7),
Izloba vina, Veer vina i varaka te Konjike igre, kao proimanje utjecaja urbanog i
ruralnog, modernog i tradicionalnog, uz tradicijske elemente domae hrane i autohtonih
vina.
Izvor: Vlastita fotografija (15.06.2015.)
Uz samu predstavu koja se odvija kroz sva tri dana manifestacije i ostale dodatne programe,
injenica je da su koncerti popularnih glazbenih imena veliki "mamac" za posjetitelje.
Direktorica Turistike zajednice Olinka Gjigaš ipak kae da je na Spravišu puno posjetitelja
zbog same pomirbe “kalnikih šljivara” i “krievakih purgera” te da je vidljivo da ta
predstava privlai ogroman broj ljudi. Pronaite mi grad gdje glumci amateri na otvorenoj
pozornici tri dana glume uz minimalne troškove (transkript razgovora, prilog 1).
4.1.2. Obrtniki i gospodarski sajam Koprivniko-krievake upanije - Martinje
Osim Spraviša, u Krievcima se tradicionalno odrava Obrtniki i gospodarski sajam
Koprivniko-krievake upanije i to u vrijeme Martinja gdje se kroz krštenje mošta i
pripremu tradicionalnih jela kao što su guska s mlincima i hajdinom kašom, kuhani buncek
sa zeljem i kobasice, ponovo ivi i drui po pravilima Krievakih Štatuta.
Za Martinje se, osobito ako je vinogradarska godina bila dobra i rodna, obnaša ceremonijal
krštenja mošta u vino i to prema starim Krievakim zapisima (slika 8):
„Ti si svadljivica, jako naprasite i zloeste udi, nagoniš ljude na svau i kavgu, po cestah
ih valjaš, u grabe bacaš, glave im lupaš, na nami neslogu potieš, ti se u elucu svaaš; na
polje jeiš i tako sebe, hodnike, sobe, odijela i pokutvo posmradiš i skaljaš.
- uješ Mošte! Hoeš li nadalje svagdje svoj nos zabadati i takova bogumrzka diela initi,
kai po istini, hoeš li se toga okaniti?"9
9 Obred krštenja mošta prema Krievakim štatutima, http://www.krizevci.net/statuti/statuti3.html
Prema (Baran, 2011) uz izvedbe tih obiaja, u uporabi su mnoge vinske pjesme, prie,
predaje, poslovice, zagonetke, izreke poput starih vinskih zapovijedi, upute vezane uz lijepo
ponašanje za stolom za kojim se jede i pije. Mnogi od tih oblika danas postoje u zapisu, a
zasigurno još uvijek ima i onih koji se prenose samo usmenim putem.
Za pijau ima biti pri sakom horvackom stolu domae vino i ganica. More se piti i drugi
kakov napitek, ali vinu se ima dati prednost, arti su se i naši pradedi najrajše pri vinu
pajdašili. Pri jelu nesme faliti zelje i puretina ili gusetina, a takaj ni mlinci. Med kolai
moraju biti paprnjaki ili gibanica (Krievaki štatuti).
Slika 8. Martinje – turistika manifestacija koja se temelji na Krievakim štatutima
Izvor: Vlastita fotografija (11.11.2015.)
4.1.3. Vincekovo
Vincekovo po Krievakim štatutima, još je jedna od manifestacija koja se temelji
na starim regulama zapisanim u Štatutima. Odrava se u sijenju svake godine u nekom od
vinograda krievakog podruja u organizaciji Udruge vinogradara i vinara „Bilikum“ iz
Krievaca, Turistike zajednice grada Krievaca i Vinske ceste Krievci-Kalnik-Orehovec.
Dan sv. Vinka oznaava poetak radova u vinogradima uz posebnu "spelanciju", blagoslov
trsa po Krievakim štatutima gdje je i zapisana cijela ceremonija. Odrava se u vinogradu,
a sudjeluju sve „peršone“ bitne za ovaj puki ceremonijal, a to su: „biskup“, peharnik,
zvonar, pjevai i tamburaši, dok se loza kiti kobasicama koje simboliziraju plodnost budueg
uroda (slika 9).
26
Drugi dio obiaja odvija se u klijeti uz dobru kapljicu i domaa starinska jela, vodei i dalje
rauna o pravilima ponašanja u društvu i konzumaciji alkohola s mjerom, kako je i zapisano
u Štatutima.
Izvor: Vlastita fotografija (23.01.2016.)
4.2. Projekti u funkciji razvoja turizma
Kada se govori o Krievakim štatutima kao podlozi za razvoj turistikih programa,
Grad Krievci i Turistika zajednica pokrenuli su i realizirali nekoliko projekta koji
pridonose razvoju turistike infrastrukture, gastronomskoj i enološkoj ponudi, edukaciji
potencijalnih pruatelja usluga, posebice onih koji se bave ruralnim turizmom.
Postoje brojni natjeaji na koje je mogue prijaviti projekte vezane uz razvoj turizma,
a sredstva je mogue dobiti iz Ministarstva turizma, Hrvatske turistike zajednice,
Ministarstva poljoprivrede - posebno one vezane uz ruralni turizam, a tu su i europski
fondovi.
U proteklih nekoliko godina, provedeni su tako na lokalnoj razini projekti ulaganja u
turistiku infrastrukturu koji doprinose razvoju turizma, posredno ili neposredno.
27
4.2.1. ViNaK - Turizam bez granica - zajedniki razvoj informativnih centara za posjetitelje
u Nagyatadu i Krievcima
U okviru projekta ''ViNaK - Turizam bez granica - zajedniki razvoj informativnih
centara za posjetitelje u Nagyatadu i Krievcima'' koji je 2013. provodio grad Krievci,
napravljena je analiza turistike ponude s ciljem predstavljanja zajednike eko-turistike
ponude Krievaca i Nagyatada te njihove okolice. U brošuri koja je u sklopu projekta
napravljena, Eko-turistiki vodi kroz ljepote Krievaca, Kalnika i Nagyatada, pobrojane su
uglavnom prirodne ljepote krievakog kraja pa se tako turistima preporuuju: Zaštieni
krajobraz Kalnik, Posebni botaniki rezervat Mali Kalnik, Jezero abraji, Jezero Ravenska
kapela i Park šuma upetnica. Time se promovira aktivni odmor u prigorskoj prirodi uz
biciklizam, jahanje, slobodno penjanje i planinarenje.
Brošura daje preporuke i za smještaj, spominje Krievake štatute kao jednu od posebnosti
ovoga kraja na kojima se temelji ukupna enološka i gastronomska ponuda ovoga kraja.
U sklopu ovog projekta u potpunosti je obnovljena zgrada bivše Sinagoge u Krievcima koja
je nakon toga pretvorena u Turistiko-informativni centar, zamišljen kao središte turizma
razvoja turistike infrastrukture i programa koji doprinose unaprjeenju turistikih
aktivnosti na širem krievakom podruju (slika 10).
Slika 10. Novi turistiko-informativni centar u Krievcima
Izvor: http://www.tz-krizevci.hr/component/k2/item/98-sinagoga-zidovski-hram.html (20.09.2016.)
http://www.tz-krizevci.hr/component/k2/item/98-sinagoga-zidovski-hram.html
28
4.2.2. BA biking - Biciklom od Balatona do Jadrana
U sklopu projekta u Krievcima je izgraeno sedam novih dionica biciklistikih
staza, kroz sedam ulica u samom gradu koje povezuju postojee biciklistike staze (slika
11). Ukupna duljina biciklistikih staza nakon provedbe projekta iznosi nešto više od 6,5
kilometara.
Osim toga, ureeno je i parkiralište na Trgu bana Lackovia kao poetna toka turistikog
obilaska Krievaca. Izgraena su i opremljena etiri odmorišta uz biciklistike staze, koja su
posveena znaajnim osobama iz krievake povijesti.
Isto tako, osim gradskih biciklistikih staza, u projekt su ukljuene i dvije brdsko-
biciklistike staze, i to staza Krievci-Kalnik te staza Krievci-abraji koje su u suradnji s
Krievakom udrugom biciklista ureene, proišene, trasirane i oznaene.
Iako ovaj projekt nema izravne veze sa Štatutima, niti je raen na toj povijesnoj podlozi,
ipak doprinosi ukupnoj turistikoj ponudi grada i okolice. Ovim se projektom nastoji privui
i onaj dio gostiju koji su avanturistikog duha i koji su više ekološki orijentirani ili
jednostavno ele drugaiji doivljaj ovog kraja pa e dio ugostiteljskih objekata ili OPG-a
na Vinskoj cesti moi obii na biciklima, ujedno uivajui u prirodnim ljepotama ovoga
kraja.
Izvor: Vlastita fotografija (5.11.2015.)
Postojea ruralno-turistika ponuda obogauje se novim sadrajima od kojih je
najvea i najvanija stvaranje Vinske ceste.
Prekogranine vinske ceste - Od vinogradarske tradicije do vinskog turizma - stvaranje
prekograninih vinskih cesta, Vinska cesta Krievci-Kalnik-Orehovec, osnovana je u rujnu
2013. godine te, kao dio vinogradarske regije Zapadna kontinentalna Hrvatska, podregije
Prigorje-Bilogora, vinogorja Kalnik prolazi podrujem Grada Krievaca te opinom Kalnik
i Sveti Petar Orehovec. Uz izvrsna vina i bogatu gastronomsku ponudu, vinska cesta nudi
veliki broj prirodnih, kulturnih i zabavnih sadraja10.
Slikovito vinorodno podruje sa dugom tradicijom, stalno poveanje kvalitete vina kao i
brojne autentine klijeti na podruju Krievaca i Kalnikog prigorja ine dobru osnovicu za
organiziranje vinskih cesta, a ovdje su pravila Štatuta uvijek dobrodošla te se prezentiraju
gostima kao dio kulturne ponude i posebnosti ovoga kraja.
"Osnivanje Vinske ceste svakako je pomoglo nekim lanovima da se promoviraju i ponude
svoje proizvode, dok drugi imaju još dosta posla na pripremi objekata i ponude kako bi
podigli svoju vidljivost na turistikoj karti kontinenta." (prilog 1: transkript intervjua) 11
O vanosti i buduoj perspektivi ovog projekta govori i injenica da je upravo on izabran
meu pet najboljih u 25 godina europske meuregionalne suradnje te predstavljen na
posebnoj konferenciji u Luxemburgu. Na raspisani natjeaj na koji je svaki od preko 80
programa europske suradnje mogao odabrati i prijaviti za svojeg predstavnika samo jedan
projekt, IPA program Maarska-Hrvatska odabrao je upravo projekt Vinske ceste.
Osim što se turistima nude organizirani obilasci objekata na Vinskoj cesti gdje mogu
kušati domau hranu (slika 11), jedna od posebnosti je vino Klešec, proizveden od
autohtone sorte groa ovog kraja, a proizvodi ga OPG Kamenjak. Klešec redovito osvaja
najbolje ocjene na izlobama vina, a i ve je nekoliko godina slubeno „Gradonaelnikovo
vino“ koje se s takvom etiketom promovira i dijeli gostima koji stiu u slubene posjete
Gradu. Na taj nain vino je postalo gradskim brendom.
Naš se narod, ne samo kroz Štatute, nego i kroz druge usmenoknjievne oblike u svim
razdobljima hrvatske prošlosti, bez obzira na mukotrpan rad u vinogradu, veselio vinovoj
10 Vinska cesta Krievci-Kalnik-Orehovec, http://hr.crossborderwineroutes.eu/ 11 Izuzeto iz intervjua s direktoricom Turistike zajednice Grada Oliknim Gjigaš iji je transkript u prilogu
lozi, dobrom urodu i vinu (Baran, 2015). Danas se tradicija Štatuta uspješno kombinira sa
turizmom putem prijava na projekte Europske Unije.
Slika 11. Gastronomska ponuda Vinske ceste
Izvor: Vlastita fotografija (28.10.2014.)
4.2.4. Okusi Prigorja
Projektom Okusi Prigorja, za koji je Turistika zajednica Grada dobila sredstva
Hrvatske turistike zajednice, predvieno je odravanje edukacijskih radionica za lanove
vinske ceste, ugostitelje, proizvoae vina i ostale zainteresirane korisnike sa podruja
Krievaca i okolnih opina.
Izvor: Vlastita fotografija (23.08.2016.)
Uz provedene projekte koji se uglavnom odnose na infrastrukturne zahvate, poboljšanje
znanja samih pruatelja usluge, posebice onih koji se bave ruralnim turizmom, jedan je od
prioriteta kojem je potrebno posvetiti barem istu panju kao i ostalim segmentima. Domaa
hrana (slika 12), kvalitetna vina, prirodni okoliš, tradicijska kultura, Krievaki štatuti, sve
su to aduti koje ovaj kraj ima i koje treba snanije povezati u cjelovitu priu, a edukacija je
jedan od vanijih zadataka institucija kao što je Turistika zajednica.
Oivljavanjem i jaanjem kulturno-povijesnih, a kroz to i gastronomsko-turistikih
potencijala krievakog kraja, uz Udrugu vinara i vinogradara koja je jedna od osnivaa
Vinske ceste i nositelj mnogobrojnih aktivnosti kada je rije o projektima vezanima uz
Krievake štatute pa i ruralni turizam, pojavljuju se i neke nove udruge.
4.3. Udruge – promicatelji vrijednosti i baštine Krievakih štatuta
4.3.1. Društvo za ouvanje krievake baštine „Krievaki štatuti“
Ova, relativno nova, udruga u gradu Krievcima osnovana je krajem 2014. godine
radi ouvanja krievake baštine. Društvo se bavi prezentacijom Krievaca kao grada
hrvatske vinske kulture i bogate vjerske i kulturne baštine i to kroz osmišljavanje turistikih,
obrtnikih i poljoprivrednih, kulturnih, vjerskih i kulinarskih, sadraja sa eljom
promoviranja krievakog identiteta široj javnosti.
ak se i prostor u kojoj Udruga djeluje, u staroj gradskoj jezgri u Ulici Augusta Šenoe, nalazi
u nekadašnjoj popularnoj gostionici „Štatuti“ koja je naalost prestala s radom 90-tih godina
prošlog stoljea.
4.3.2. Udruga mladi kuhar
Udruga mladi kuhar koja okuplja uglavnom bivše uenike Srednje škole "Ivan
Seljanec" - usmjerenje kuhar, takoer je jedna od novijih u Krievcima. Osnovana je 2014.
godine, a njihovo se djelovanje temelji na njegovanju gastronomskih specifinosti ovoga
kraja i poštivanju pravila Štatuta kada je rije o konzumaciji, što znai uivanje u izvornim
specijalitetima no, umjereno i s purgerskim manirama. Udruga je organizirala nekoliko
natjecanja u pripremanju štrukli te Dane Krievako-kalnike gastronomije gdje su najbolji
kuhari Hrvatske pripremali jela iz Krievakog i Kalnikog kraja na tradicionalan i moderan
nain.
32
Udruga mladi kuhar i Društvo za ouvanje krievake baštine „Krievaki štatuti“ tijesno
surauju pa je tako u prostoru nekadašnje gostionice "Štatuti" bila prireena o izloba o
Krievakim štatutima. Uz izlobu, odrana je i tribina o povijesti Krievakih štatuta koju
je vodio Zlatko Puntijar, najvei kolekcionar kuharica i knjiga o hrvatskoj gastronomiji u
Europi12. Organizator dogaaja bila je Udruga Mladi kuhar, a suorganizator je Društvo za
ouvanje krievake baštine „Krievaki štatuti“.
4.3.3. Udruga ruralnog turizma Hrvatske
U travnju 2016. godine osnovana je Udruga ruralnog turizma Hrvatske, s ciljem
stvaranja povoljnijeg okruenja za bavljenje seoskim turizmom u ruralnom prostoru.
Udrugu ini 20-ak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrednih obrta, a iako
je udruga nacionalnog karaktera, njezina je predsjednica Jasmina Raki Horvat, inae
voditeljica seoskog gospodarstva Raki u abrajima, nedaleko Krievaca. Obzirom na
iskustvo koje njezina obitelj ima u bavljenju turizmom, ova bi udruga mogla donijeti neke
nove pozitivne trendove kako u ruralnom turizmu u Hrvatskoj, tako i u ovom krievakom
kraju s naglaskom na Krievake štatute.
4.4. Brandiranje Krievaca kroz Krievake štatute
Krievaki štatuti neosporno su jedan od temelja na kojima bi grad Krievci, ali i šire
podruje, trebao graditi priu onu turistikog, a kroz to i gospodarskog karaktera.
Turistika zajednica ulae odreene napore u promociju grada Krievaca i Kalnikog
prigorja te razvijanju svijesti o vanosti gospodarskih, društvenih i drugih uinaka turizma,
a Krievaki štatuti jedan su od brendova grada koji se promovira kao grad povijesti, kulture,
i grad Sv. Marka Krievanina, no za sada ne postie zadovoljavajue uinke.
Uz neosporni potencijal koji cijela ova pria oko Štatuta ima, pokazalo se i kako
trenutna situacija nije zadovoljavajua te da mogunosti koje postoje nisu do kraja
iskorištene, kako od strane jedinica lokalne samouprave, tako i od strane ugostitelja.
12 http://prigorski.hr/puntijar/
Prema rijeima Olinke Gjigaš, direktorice Turistike zajednice Krievaca, gosti koji dolaze
u grad naješe posjeuju crkvu sv. Kria i Grkokatoliku katedralu, a tek manji dio njih
zanima pria o Krievakim štatutima.
Upravo je u pripremi za tisak još jedno izdanje knjiice o Krievakim štatutima koje bi
se uskoro trebale nai u Turistikom uredu, a potranja za Štatutima je oko 70-80 primjeraka
godišnje.
Problem razvoja ruralnog turizma i problem o kojem se esto raspravlja je nedostatak
smještajnih kapaciteta kako u samom gradu, tako posebice u okolici što je zasigurno jedna
od konica jaeg razvoja. Direktorica Turistike zajednice Grada, Olinka Gjigaš, smatra da
ukoliko poduzetnici ne planiraju smještajne kapacitete te sami na vide interes u tome,
institucije tu ne mogu ništa uiniti. Izvan Krievaca samo Seoski turizam Raki i Planinarski
dom na Kalniku raspolau smještajnim kapacitetima, no tu se pak mora postii sinergija i
bolja suradnja Turistikih zajednica Grada i okolnih opina koji bi na imenu i brendu
Krievakih štatuta mogli stvoriti cjelovitu priu i pruiti doivljaj turistima.
Stvaranje marke (brenda) doprinosi atraktivnosti za njegove potrošae ili korisnike i na taj
nain prepoznatljive turistike ponude, a ovdje za to postoje dobri temelji. Marka donosi
konkurentnost spram ostalih upanija i regija pa je od izuzetne vanosti pravilno graenje
marke mjesta jer se ona rabi kao metafora za njegovo pozicioniranje na domaem, ali i
stranom trištu kao poeljne destinacije, a u ovom sluaju, ruralno turistike (Jerinovi,
Svrnjak, 2007)13.
bavljenju turizmom nedostaje nova, precizna strategija razvoja turizma s osvrtom na ruralni
turizam kao rastui potencijal.
Iako se iz prikupljenih podataka s terena moe išitati nedostatak misije i vizije, direktorica
Turistike zajednice se u tome ne slae, navodei da je prije svega problem u novcu jer je,
prema vlastitim rijeima, traila da se s Ministarstvom turizma i Institutom za razvoj turizma
pokrene rad na novoj strategiji, no ponuda za izradu strategije iznosila je 90 000 kn + PDV,
a niti Turistika zajednica niti Grad to nisu mogli financirati.
13 Zbornik radova Prvog kongresa ruralnog turizma: Perspektive razvoja ruralnog turizma s meunarodnim
sudjelovanjem/Baac R.(ur.), Hrvatski farmer dd, Klub lanova Selo, Zagreb (2007).
34
Napomenula je kako se radi na novim turistikim proizvodima: “Prikupljamo podatke,
razgovarali smo s Ministarstvom, ali proces brendiranja “Štatuta” je dugotrajan, ali bilo bi
dobro da u tome uspijemo do 50. jubilarnog, što je idue, 2017. godine.“ (prilog 1: transkript
intervjua).
Uz sve realne nedostatke koji se vremenom i dodatnim angamanom svih dionika
mogu ukloniti, postoje i oni subjektivni, dio su mentaliteta ovog kraja, a još ih je davne 1910.
za vrijeme svojeg boravka u Krievcima uoio i u svojem putopisu zabiljeio Antun Gustav
Matoš, a mogu se svesti u jednu njegovu reenicu: „Još ivu slavni Štatuti i krvava nesloga,
krvavi jal hrvatski!“
Turizam u krievakom kraju specifian je zbog proimanja kombinacije kulturnih,
povijesnih, vjerskih, ekoloških i ruralnih elemenata. Objedinjavanje svih tih sadraja i izrada
konkretnih turistikih ruta, trebala bi biti zadaa Turistike zajednice kojoj ak i u samom
opisu djelatnosti stoji da je zaduena za razvoj turistike infrastrukture i programa koji
doprinose unaprjeenju turistikih aktivnosti. Pri tome se misli na više od pukog nabrajanja
sadraja koje posjetitelji mogu vidjeti u ovom kraju, ve na snanije ukljuivanje u
formiranje same ponude i usmjeravanje kako traitelja, tako i ponuditelja usluga. Za sada se
ini kako su oni, više ili manje, prepušteni sami sebi pa su se prema vlastitim sposobnostima
neki u tome snašli bolje, neki lošije.
Kada je rije o sveukupnosti ponude, kako one gastronomske tako i one turistike,
obitelj Raki, svakako je napravila najvei iskorak pa je pomo u poecima pruila lokalna
zajednica, a kasnije je to prepoznalo i Ministarstvo turizma. Cijela obitelj Raki ukljuena
je u rad i razvoj seoskog turizma, te su pravi primjer gospodarstva na kojem se turizam ivi
svaki dan. Posjetitelji njihovog gospodarstva su svih dobnih skupina od djece do
umirovljenika, svi eljni mira, netaknute prirode, neposrednog dodira s domaim
ivotinjama, šetnje oko jezera koje se nalazi u neposrednoj blizini.
Zanimljivo je da je gospodarstvo Raki omiljena i nezaobilazna destinacija gotovo svih
stranih gostiju koji dolaze u ovaj kraj pa su tako svoje oduševljenje hranom, piem,
okolišem, ali i cijelom priom o Krievakim štatutima, pokazali ak i gostima iz Indonezije
koji su u sklopu svojeg slubenog posjeta gradu Krievcima, posjetili i ovo gospodarstvo
(slika 13).
Izvor: Vlastita fotografija(25.05.2016.)
Seosko gospodarstvo Raki jedan od lanova Vinske ceste uz: Badel 1862 d.d., Restoran
"Prigorski dvori", OPG Dragutin Kamenjak, OPG Dragutin Posavec, OPG Platui, OPG
Šafran, OPG Šanti Tomislav, Gornjevinska klet, Poljoprivredna zadruga Kalnik - Kalniki
podrum, Ugostiteljstvo Prigorje d.o.o.,Vinarija Deli i Zadruga Podolski14.
Vinska ponuda stvara se na vinskim cestama, a upravo su u to utkani temelji Krievakih
štatuta gdje se po starim regulama uz dobro isprianu priu, kombiniraju domaa vina s
elementima gastro ponude, te dodatnim sadrajima poput biciklizma, jahanja, lova i ribolova
te drugim oblicima turistike ponude.
U znaajnijem razvoju vinske ponude presudan je vei broj registriranih proizvoaa vina te
razvijanje vinskih sorti s oznakom kontroliranog i geografskog porijekla.
Gastronomska ponuda s proizvodima iz uglavnom vlastite proizvodnje plasira se kroz
vinski turizam i na obiteljskim gospodarstvima, s preteito tipinim jelima lokalnog
podruja. Ukljuivanje subjekata u ovaj oblik ponude ima za cilj odravanje i unapreenje
kulinarske tradicije kao jednog od kljunih elemenata identiteta kraja i turistikog imida,
meu kojima su opet neizbjeni Krievaki štatuti kao posebnost koja ovu Vinsku cestu
izdvaja od ostalih.
Tu je svakako neophodna i edukacija samih pruatelja usluga kako bi osim svojeg proizvoda
znali ponuditi gostima i još nešto te ih zainteresirati za što dulji i sadrajniji boravak u ovom
kraju, posebice jer lanovi Vinske ceste nisu samo s podruja grada Krievaca, ve i opine
Kalnik i Sveti Petar Orehovec. Vinski turizam povezan je s gastronomskim, a kako su uz
14 http://www.tz-krizevci.hr/turisticka-ponuda/gastro-i-eno.html
vino, dobro društvo i zabavu, u Krievakim štatutima spominje i domaa hrana, postoji
mogunosti da se osmisle turistike rute po ovom kraju koje spajaju enologiju, gastronomiju,
povijest i kulturu.
Kultura koja se odvija na ruralnom prostoru u turistikom smislu ini osnovicu razvoja
ruralnog turizma jer posjetitelje privlae upravo kulturne atrakcije kao što su: spomenici
kulture, puka kultura, stanovanje i prehrana, narodni puki obiaji te puka materijalna
kultura sa starim zanatima, proizvodima, suvenirima, kulturne ustanove i priredbe te
zabavne, sportske i gospodarske manifestacije (Svrnjak i sur., 2014).
Radi toga je potrebno, uz postojee resurse, ureenje objekata i postizanje više kvalitete
usluga, osmišljavati dodatne sadraje poput izleta, upoznavanje s obiajima i kulturom kraja,
sudjelovanje u manifestacijama i slini sadrajima.
Tako bi turistima svakako trebalo u osmišljenim programima ponuditi odlazak na Stari grad
Kalnik, obilazak starih Obreških klijeti u Vukovcu, Grkokatolike katedrale i Gradskog
muzeja u Krievcima te nekog od seljakih gospodarstva s Vinske ceste.
Usprkos nastojanjima da se izgradi prepoznatljivost, bilo da je turizam temeljna djelatnost
kojom se bave ili tek dopunska, još uvijek su to tek pojedinani, pomalo entuzijastini
pokušaji turistikog poslovanja. Turistika nadgradnja i infrastruktura krievakog podruja
nije znaajnije pripremljena za turizam. Sportsko-rekreacijskih terena, turistikih puteva i
staza gotovo da nema, a one postojee lokacije su zapuštene i nedovoljno ureene.
Novi sadraji poput biciklizma, jahanja, šetališnih staza, vinskih cesta i sl. pretpostavka su
daljnjeg razvoja, a njih je trenutno premalo.
Tradicija bavljenja turizmom na ovom podruju ne postoji, što je i nedostatak u educiranosti
kadrova za taj sektor.
Stoga je vano da potporna infrastruktura u koju spadaju turistike zajednice, profesionalna
udruenja, komora, poduzetnici i jedinice lokalne samouprave, organizira i osposobljava
kadrove za turizam, ime se stvaraju preduvjeti za turistiki razvoj ovog kraja.
Od posebne je vanosti snaniji razvoj agroturizma na seoskim domainstvima, te
vinskih cesta i boravak u prirodi. Kako je ovo poljoprivredno i vinorodno podruje uvjeti za
razvoj ovakvog oblika turizma postoje, uz nuna ulaganja i primjerenu organizaciju nastupa
na trištu15.
37
Na osnovi analize trišnih trendova turizma i resursne osnove krievakog kraja u
Projektu razvoja turizma krievako-kalnike regije je provedena analiza prednosti,
nedostataka, mogunosti i ogranienja turistikog razvoja. Kako su navedeni elementi
podjednaki za sve lokalne sredine u SWOT analizi (tablica 2) su prikazani za ukupnu
destinaciju, odnosno širi krievaki kraj.
Tablica 2. SWOT analiza stanja turizma krievako-kalnike regije
Izvor: Projekt razvoja turizma krievako-kalnike regije (29.09.2016.)
4.6. Analiza potencijalnih posjetitelja
Promatrajui strukturu naješih gostiju u ruralnom turizmu studije o profilu potrošaa
pokazale su da se veinom radi o ljudima iz srednje ili više klase koji cijene lokale
vrijednosti, imaju izmeu 50 i 65 godina, dok je slijedea skupina obitelji s djecom (tablica
3).
Potranja za ruralnim turizmom u Hrvatskoj u znatnijem je rastu, a prema (Svrnjak i sur.
2014.) turiste danas osim same potrebe za odmorom, karakterizira poveana osviještenost
38
i briga za zaštitu okoliša, dostupnost kulturne baštine, potraga za avanturom i uzbuenjem,
sportskim doivljajem i enogastronomskim uivanjem.
Tablica 3. Sustav turistikih segmenata prema potrošakim segmentima
Izvor: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine
Kada govorimo o turistima koji dolaze na šire krievako podruje, vidljivo je da im je na
prvom mjestu interes za agroturizmom (graf 1), što znai da je rije o gostima koji su ve
informirani o podruju na koje dolaze. Podruja s kojih su potencijalni gosti veinom se
odnose na Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju, te manjim dijelom na podruje Krapinsko-
zagorske, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivniko-krievake upanije (graf 2).
U 2015. godini Krievce posjetilo 1.692 gostiju, od ega 1.025 domaih i 667 stranih koji
su ukupno ostvarili 2.752 noenja. Iz ovoga je vidljivo da se gosti u Krievcima zadravaju
prosjeno 1.5 dana.16
39
Izvor: Projekt razvoja turizma krievako-kalnike regije (22.09.2016.)
Graf 2: Podruja s kojih gosti dolaze
Izvor: Projekt razvoja turizma krievako-kalnike regije (22.09.2016.)
40
5. ZAKLJUAK
Ruralni turizam kao široki pojam koji oznaava svaku turistiku aktivnost unutar
ruralnih podruja i obuhvaa razliite vidove turizma (lovni, ribolovni, seoski, ekoturizam,
kulturni) ima znatan potencijal na širem krievakom podruju koje je pogodno za razvoj
svega nabrojenog.
Na širem krievakom podruju moe se izdvojiti nekoliko oblika ruralnog turizma koji
imaju dobre preduvjete za daljnji razvoj, a to su: agroturizam, vinski turizam povezan sa
gastronomskim, sportsko-rekreacijski (šetnje, vonja biciklom, jahanje) i kulturni turizam.
Ono što ovaj kraj izdvaja u mnoštvu slinih ponuda okolnih podruja jesu Krievaki štatuti,
najstarija pisana pravila lijepog ponašanja za stolom i u društvu. Iako je na podlozi Štatuta
stvoreno nekoliko veih turistikih manifestacija, ugostiteljskih objekata i seoskih
gospodarstava koji nude domau hranu, ini se kako ipak svi potencijali nisu do kraja
iskorišteni, posebice onaj dio povijesno-turistike prie koja se odnosi na Krievake štatute.
Od ovakvog specifinog urbano – ruralnog prostora, a što se vidi iz injenice da polovica od
22 000 stanovnika ivi u samom gradu, a ak polovica u 59 okolnih naselja, oekuje se bolja
ukljuenost i povezanost kada govorimo o tradiciji, povijesti i izvornim proizvodima.
Tako zapravo ugostitelji, ali i Turistika zajednica te lokalna sredina, tek srameljivo i
pomalo nespretno koketiraju sa Štatutima pa je i gostima koji u velikom broju pohode
manifestaciju Krievako veliko spraviše, koja u samoj svojoj biti sadri priu o Štatutima,
nedovoljno poznata pozadina te nekoliko desetljea duge manifestacije.
Grad kulture, treeg hrvatskog sveca i Krievakih štatuta, epiteti su kojima se
Krievani vole pohvaliti kada govore o svojem gradu, no prepoznatljivo brendiranje na tim
temeljima ipak nije uspelo, barem za sada. Krievci imaju znaajne komponente potrebne
za stvaranje brenda kroz svoju dugu i bogatu kulturno-povijesnu baštinu, prepoznatljivog
sveca zaštitnika te lokalnu vinsku tradiciju, ali ini se da je pomalo nejasno tko je taj
odluujui faktor koji treba pokrenuti, osmisliti, financirati i na kraju provesti aktivnosti u
tom smjeru.
Brendiranje Krievaca trebalo bi, uz ve spomenute vrijednosti, provesti i kroz poznate
turistike manifestacije i proizvode.
Razvoj krievakog kraja kao turistike destinacije s naglaskom na ruralni turizam je proces
koji se ne završava osnivanjem Vinske ceste, opremanjem objekata za prihvat gostiju ili
isprianom priom o Krievakim štatutima, ve trajno ulaganje i osmišljavanje u nove
proizvode i usluge.
Realan nedostatak turistike ponude je manjak smještanih kapaciteta, no gosti
preferiraju smještaj u prirodi u sklopu malih obiteljskih gospodarstava, a to za sada na uem
podruju grada ima samo Seosko gospodarstvo Raki. Kada bi bila atraktivnija ponuda
sadraja i više smještajnih kapaciteta, vjerojatno bi bili bolji i podaci o noenjima koji
govore da gosti u prosjeku ostaju dan i pol u Krievcima.
Osnivanjem novih udruga, koje svaka u svojem podruju djelovanja zapravo
objedinjuju gastronomiju ovog krievakog kraja sa starim obiajima i regulama
Krievakih štatuta, pojavljuje se mogunost da e u budunosti ipak doi do boljeg
pozicioniranja Krievaca i vrednovanja kulturno-povijesnih elemenata, pa i one mogu u
budunosti doprinijeti stvaranju krievakog brenda ili i same postati njegov dio.
Ruralni turizam ne mora biti samo sporedna djelatnost i stvarati dodatni prihod, ve sve
više prerasta u profesionalnu djelatnost, a u emu je najbolji primjer upravo Seoski turizam
Raki koji nema problema s nedostatkom gostiju, ali su zato morali osmisliti i zaokruiti
cjelokupnu ponudu od dobro ispriane prie o Krievakim štatutima, domae hrane i pia
u autohtonom seljakom objektu ureenom tradicionalnom stilu pa do animiranja svojih
gostiju šetnjom oko oblinjeg jezera, jahanjem, druenjem s domaim ivotinjama. Uz sve
to nude i mogunost noenja na gospodarstvu.
Povijesno, rije je o vanom dokumentu iz prošlosti, jezino vrlo zanimljivog teksta pisanog
na starohrvatskom jeziku koji je donekle teak za itanje. Moda baš u injenici slabijeg
razumijevanja sadraja Štatuta treba traiti razloge nepoznavanja Štatuta, njihove ope
(ne)prihvaenosti i raširenosti.
vinsko-pajdaške regule, koje je graanski sloj primjenjivao u svim okupljanjima i
druenjima. Štatuti su postali svojevrstan simbol dobrog ponašanja i uputa za ugodnu zabavu
pa su se kao takvi udomaili i šire od Krievaca te se uvaavaju kao dobar stari narodni
obiaj.
Uzevši u obzir sve reeno, Krievaki štatuti su nadišli svoje okvire, kako vremenske (doba
u kojem su nastali), tako i geografske (mjesto u kojem su nastali) pa je time još jasnije kako
potencijali nisu u potpunosti iskorišteni niti u jednom od spomenutih aspekata.
Kako bi se to moglo i ostvariti, potrebna je bolja sinergija izmeu lokalne sredine,
poljoprivrednih gospodarstva koji proizvode domau hranu, ugostitelja koji bi svoju
konkurentsku prednost trebali graditi na autohtonoj kuhinji koja je vrlo popularna u novije
doba trenda zdravog ivljenja, a pomo u osmišljavanju cjelokupne turistike ponude kao i
bolje pozicioniranje na trištu sjeverozapadne Hrvatske, trebala bi pruiti Turistika
42
zajednica Krievaca i Koprivniko-krievake upanije kroz programe edukacije,
zajednikog oglašavanja i osmišljavanja programa posjete ovom kraju.
Turistika zajednica, ali i lokalna vlast, trebala bi kroz razliite nove programe i
obogaivanje postojeih, pokušati raditi na osvješivanju ljudi o vrijednostima, ne samo
kulturno-povijesnih spomenika, ve i naina ivota, hrane, obiaja, ne samo turista nego i
ljudi koji ive u ruralnom podruju.
Razvoj turistikih programa, iji je cilj kreirati jedinstveni turistiki proizvod sa zajednikim
nazivnikom, a ovdje su to Štatuti, mogu je kroz ponude programa za ciljne skupine: vikend
programi za obitelji s djecom s podruja Zagreba i okolice koji trae odmor u prirodi ili team
building programi za poslovne grupe. To su posjete za koje postoji potrebna infrastruktura,
prije svega smještajna i koje nije teško privui u doba kad je sve urbano i globalno, a Krievci
imaju priliku predstaviti se kao mala oaza tradicionalnog i lokalnog, i to sve nadomak
Zagreba.
U tom bi smislu Turistika zajednica trebala organizirati sastanke s predstavnicima
turistikih agencija, ponuditi osmišljene i sadrajno prilagoene, jednodnevne ili vikend
aranmane, za razliite skupine korisnika.
Lokalna vlast trebala bi se svakako odrediti u kojem smjeru eli da se razvija turizam ovog
kraja, ponuditi jau podršku Turistikoj zajednici u stvaranju nove Strategije turizma u ije
se stvaranje svakako trebaju ukljuiti i svi ostali subjekti u turizmu, od pruatelja
ugostiteljskih usluga, OPG-ova, udruga i ostalih institucija. Odredivši koji su prioriteti,
posebnosti i potencijali turizma kako u gradu, tako još više onog ruralnog, lakše e se raditi
i na brendiranju grada kroz njegove turistike proizvode od kojih su Krievaki štatuti jedan
od najsnanijih.
1. Ashle, C., Maxwe, S. (2001): Rethinking Rural Development, Overseas
Development Institute
2. Fanuko, N. i sur. (1995): Sociologija, Školska knjiga, Zagreb
3. Haralambos, M., Heald, R. (1980): Uvod u sociologiju, Globus, Zagreb
4. Demonja, D., Rui, P. (2010): Ruralni turizam u Hrvatskoj s hrvatskim primjerima
dobre prakse i europskih iskustava, Meridijani, Zagreb
5. Svrnjak, K. i sur. (2014): Ruralni turizam-uvod u destinacijski menadment, Visoko
gospodarsko uilište u Krievcima, Zagreb
6. Kerstner, M. ( 1977): Vivat Spraviše, Turistiki savez opine Krievci, Krievci
7. Krievaki štatuti – vinsko-pajdaške regule, za sve domae, društvene, prijateljske i
pobratimske zabave i veselice (1918-1921), Pretisak Naklade knjiare Gust.
Neuberga, Krievci
8. ulj, N. (2006): Krievci i kalniko prigorje. Umjetnost, arhitektura, krajolici:
Krievci, Gornja Rijeka,