Uloga JNA i Srbije

  • Published on
    10-Oct-2014

  • View
    712

  • Download
    5

Embed Size (px)

Transcript

<p>Sveuilite u Splitu Filozofski fakultet</p> <p>Diplomski rad</p> <p>Uloga Jugoslavenske narodne armije i Srbije u pripremi i provoenju srpske pobune u Hrvatskoj 1990. 1995.</p> <p>Student: Domagoj Kuzmani Split, 2011.</p> <p>Odsjek za povijest Studijska grupa: Povijest/Filozofija Predmet: Hrvatska povijest nakon 1945.</p> <p>Diplomski rad</p> <p>Uloga Jugoslavenske narodne armije i Srbije u pripremi i provoenju srpske pobune u Hrvatskoj 1990. 1995.</p> <p>Mentor: dr. sc. Aleksandar Jakir</p> <p>Student: Domagoj Kuzmani</p> <p>Split, travanj 2011.</p> <p>Sadraj1. Uvod ....................................................................................................................................... 4 2. Stanje u Jugoslaviji u razdoblju od 1980. 1990. ................................................................. 9 3. Preustroj Jugoslavenske narodne armije iz federalne vojske u instrument velikosrpske politike ...................................................................................................................................... 14 3.1. Struktura Jugoslavenske narodne armije prije preustroja .............................................. 14 3.2. Preustroj Jugoslavenske narodne armije........................................................................ 16 4. Srpska pobuna u Hrvatskoj u razdoblju od poetka 1990. do sredine 1991. godine............ 21 4.1. Srpska pobuna................................................................................................................ 21 4.2. Uloga JNA u razdoblju od poetka 1990. do sredine 1991. godine .............................. 26 4.3. Uloga srbijanske politike u razdoblju od poetka 1990. do sredine 1991. godine ........ 32 4.4. Medijski rat .................................................................................................................... 38 5. Srpska pobuna u Hrvatskoj u razdoblju od sredine 1991. do svibnja 1992. godine ............ 43 5.1 Otvorena agresija i uspostava Republike Srpske Krajine ............................................... 43 5.2. Uloga JNA u razdoblju od sredine 1991. do svibnja 1992. godine ............................... 47 5.3. Uloga slubenih srbijanskih institucija u razdoblju od sredine 1991. do svibnja 1992. 53 5.4. Uloga paravojnih postrojbi u razdoblju od sredine 1991. do svibnja 1992. godine ...... 58 5.5. Uloga srbijanske politike u razdoblju od sredine 1991. do svibnja 1992. godine ......... 63 6. Srpska pobuna u Hrvatskoj u razdoblju od svibnja 1992. do sloma srpske pobune 1995. godine ....................................................................................................................................... 69 6.1. Republika Srpska Krajina od svibnja 1992. godine do Erdutskog sporazuma .............. 69 6.2. Uloga Vojske Jugoslavije u razdoblju od svibnja 1992. do 1995. godine..................... 73 6.3. Uloga MUP-a Republike Srbije i SDB-a od svibnja 1992. do 1995. godine ................ 79 6.4. Gospodarska ovisnost RSK o SRJ od svibnja 1992. do 1995. godine .......................... 84 6.5. Utjecaj slubene srbijanske politike na RSK od svibnja 1992. do 1995. godine .......... 89 7. Epilog ................................................................................................................................... 95 8. Zakljuak .............................................................................................................................. 99 9. Zusammenfassung .............................................................................................................. 102 10. Popis kratica ..................................................................................................................... 104 11. Bibliografija ..................................................................................................................... 107</p> <p>1. UvodTema ovog diplomskog rada je Uloga Jugoslavenske narodne armije i Srbije u pripremi i provoenju srpske pobune u Hrvatskoj 1990. 1995. Tema Domovinskog rata je danas, dvadeset godina nakon njegova poetka i petnaest godina nakon njegova zavretka, tema kojom se bave mnogi povjesniari, bilo da se bave iskljuivo tom problematikom ili se dotiu teme Domovinskog rata u sklopu vremenski irih pregleda dogaanja u hrvatskoj povijesti. Iako se veina povjesniara, politiara i graana slae oko injenice da je suvremena hrvatska drava nastala pobjedom u Domovinskom ratu, ipak je sama tema Domovinskog rata i dan danas prilino kontroverzna. Neki tvrde da kontroverznost te teme proizlazi iz nedovoljnog vremenskog odmaka od samih dogaanja, a mogue je da su jedan od razloga i jo uvijek do kraja nerasvijetljene tamne epizode sa hrvatske strane. Moda je jedan od glavnih razloga kontroverznosti teme i injenica da koliko se god politiari, graani, a osobito povjesniari trudili biti objektivni, nemogunost negiranja injenice da velika veina ljudi ima odreeno politiko ili ideoloko polazite iz kojeg promatra razdoblje Domovinskog rata i tadanje hrvatsko politiko vodstvo. Pitanje objektivnosti je glavno pitanje kada govorimo o ovome razdoblju, a objektivnost u najveoj moguoj mjeri, je neto to bi se trebalo podrazumijevati kod svih koji se bave sa povijesnim istraivanjem. Uz objektivnost tu je svakako vano i dobro poznavanje problematike same teme, dobro poznavanje konteksta dogaaja i prepoznavanje bitnih dogaaja, vanih dokumenata i znaajnih osoba. Pogotovo to o ovome razdoblju postoji obilje dokumentacije, memoarskih zapisa, video i tonskih zapisa i mnogo ivuih svjedoka samih dogaaja, bilo izravnih ili neizravnih. Velika veina povjesniara se slae oko teze da je Hrvatska bila rtva nametnutog rata, bolje reeno agresije, koju je izvrila slubena srbijanska politika uz pomo Jugoslavenske narodne armije (JNA) i pobunjenih Srba u Hrvatskoj sa ciljem da se teritorij Republike Hrvatske, na onim podrujima gdje je u znaajnoj mjeri bilo zastupljeno srpsko stanovnitvo pripoji Srbiji, a da su sva ta stremljenja srbijanske politike bila zapisana u Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti, te da je ta srbijanska politika bila personificirana u liku srbijanskog predsjednika Slobodana Miloevia. Kao to je iz samog naslova ovog diplomskog rada vidljivo, on se nee baviti postupcima hrvatske strane, osim ako to nije nuno, ve e se koncentrirati na postupke srbijanske strane, prije samog poetka sukoba, za vrijeme samog trajanja sukoba, te u samoj zavrnici rata. Ovaj rad e se baviti sa vie aspekata koji su prethodili srpskoj pobuni u Hrvatskoj, koji su je omoguili i podravali cijelo4</p> <p>vrijeme rata, te koji su na koncu i doveli pobunjene Srbe u Hrvatskoj u slijepu ulicu, nakon ega je njihov poraz bio neminovan. Na samome poetku ovog rada prikazano je politiko, gospodarsko i drutveno stanje u Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ) u razdoblju nakon smrti Josipa Broza Tita do kraja 1990. godine. To razdoblje je bitno zbog toga to su tada stvoreni preduvjeti za sama dogaanja koja su tema ovog diplomskog rada. Nakon toga je obraen preustroj JNA od sredine osamdesetih godina iz federalne vojske u instrument velikosrpske politike. U tom dijelu e biti rije o ustroju JNA prije promjena koje su nastale sredinom osamdesetih, izvorinim osnovama JNA, strukturi koja je bila karakteristina za nju, jezinoj politici koja je vladala, te udjelu pojedinih naroda u zapovjednim strukturama JNA. Zatim je prikazan sam preustroj JNA: reorganizacija vojnih oblasti, promjene u zapovjednom sustavu Teritorijalne obrane (TO), razvijanje plana obrane S-2 (Sutjeska 2) i njegovom operacionalizacijom u vojnim vjebama Romanija, razvijanje doktrine Bitke u prostoru, te daljni rast brojanog udjela srpskih asnika u zapovjednim strukturama JNA. Posebna panja e biti obraena na to kako su sve te promjene bile koritene u agresiji na Hrvatsku. Nakon dijela rada o promjenama u JNA slijedi kronologija srpske pobune u Hrvatskoj u razdoblju od proljea 1990. do ljeta 1991. godine. Spomenuto obuhvaa organizaciju samih Srba u Hrvatskoj, ulogu JNA u tom periodu, ulogu slubenih institucija Srbije i srbijanske politike, kao i njihov utjecaj na pobunjene Srbe u Hrvatskoj. Takoer e se dotaknuti pitanje djelovanja srbijanskih medija prije samog poetka pobune i nakon poetka pobune, posebno u pogledu stvaranja atmosfere pogodne za poticanje pobune. Vanost toga proizlazi iz injenice to su gotovo svi tadanji srbijanski mediji bili pod kontrolom srbijanskih vlasti i na taj nain su takoer sudjelovali u pripremi pobune. Nakon toga je analiziran sam poetak agresije i oruane pobune na teritoriju Republike Hrvatske i to u razdoblju od ljeta 1991. godine do kraja travnja 1992. godine. Naglasak e biti na otvorenome prelasku JNA na stranu srpskih pobunjenika, njenim napadnim djelovanjima, ustrojavanju jedinica pobunjenih Srba prije konanog povlaenja sa teritorija Republike Hrvatske i logorima za Hrvate i ostalo nesrpsko stanovnitvo koje je osnovala na teritoriju Srbije i Vojvodine. Zatim e biti rijei o stvaranju Republike Srpske Krajine (RSK) i ustroju njenih vojnih jedinica, ulozi Slube dravne bezbednosti Ministarstva unutranjih poslova Srbije, Ministarstva odbrane Srbije, djelovanju dobrovoljakih postrojbi srbijanskih oporbenih stranaka u ratu u Hrvatskoj, te o utjecaju srbijanske politike na pobunjene Srbe u tom vremenskom periodu.</p> <p>5</p> <p>U poglavlju koje slijedi nakon gore navedenoga, biti e rije o politikoj, vojnoj i gospodarskoj ovisnosti RSK o Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ) i to u razdoblju od svibnja 1992. godine do operacije Oluja, to se odnosi na zapadni dio RSK, odnosno do Erdutskog sporazuma ako se misli na podruje istone Slavonije, Baranje i zapadnog Srijeme koje je bilo pod kontrolom pobunjenih Srba. U tom poglavlju e biti posebno obraen politiki utjecaj slubenog Beograda na vlasti RSK, ovisnost sigurnosnih struktura RSK o Slubi dravne bezbednosti (SDB) i Ministarstvu unutranjih poslova Srbije (MUP Srbije), ovisnost Srpske vojske Krajine (SVK) o Vojsci Jugoslavije (VJ), te o zajednikim operacijama SVK, Vojske Republike Srpske (VRS), MUP-a Srbije i VJ koje su pokrenute sa okupiranih podruja Republike Hrvatske protiv jedinica 5. Korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) i opkoljenog podruja Bihaa. Takoer e iz prikazanog biti vidljivo da su se pripadnici MUP-a Srbije, osim to su pomagali srpskim pobunjenicima u Hrvatskoj, takoer bavili i kriminalnim aktivnostima. U zadnjem poglavlju koje nosi naziv Epilog prikazan je sam kraj postojanja RSK, dogaaji koji su usljedili kao posljedica propasti RSK, te sudbina ljudi koji su na ovaj ili onaj nain igrali vanu ulogu u srpskoj pobuni u Hrvatskoj. Cilj ovog rada jest razmatrati koliko duboko see uloga slubenog Beograda u pripremi i provoenju srpske pobune u Hrvatskoj, s ciljem odcijepljenja djelova teritorija Republike Hrvatske istono od linije Karlovac Karlobag Virovitica, to jest ostankom tog teritorija u sastavu Jugoslavije (kojom bi dominirala Srbija). Kljuni dokument toga plana je Memorandum SANU-a, kojemu je posveena posebna pozornost u dijelu ovoga rada koji se bavi sa stanjem u SFRJ nakon smrti Josipa Broza Tita. Taj dokument bi se mogao nazvati i programatskim dokumentom velikosrpske politike. Iako se ovaj rad koncentrira na vojnu i sigurnosnu pomo pobunjenim Srbima od strane slubenih institucija Srbije, svakao e se istaknuti i njihova politika i gospodarska ovisnost o slubenom Beogradu. Iako tadanja i sadanja slubena srbijanska politika tvrdi da nije sudjelovala u, kako ga oni nazivaju, graanskom ratu u Hrvatskoj, u ovome radu e itekako biti rijei i o razdoblju do, i nakon 27. travnja 1992. godine. Zato je taj datum vaan? Iako je Republika Hrvatska ve prije slubeno priznata do 27. travnja 1992. godine, tada je jo uvijek formalno postojala SFRJ, a nakon tog datuma nastaje SRJ (koju ine Srbija i Crna Gora). U ovome radu su prikazane injenice koje nedvojbeno dokazaju veliku i izravnu umjeanost SRJ u rat na teritoriju Hrvatske, to se moe protumaiti i kao oblik agresije SRJ na Republiku Hrvatsku. to se tie srbijanske politike posebnu panju zasluuje i tadanja6</p> <p>oporba Miloeviu, osobito tadanje najjae oporbene stranke u Srbiji, Srpska radikalna stranka Vojislava eelja i Srpski pokret obnove Vuka Drakovia, koje su napadale Miloevia i organizirale prosvjede protiv njega zbog nedovoljne pomoi Srbima u Hrvatskoj. Valja napomenuti da su iste slale svoje stranake vojske na ratita u Hrvatskoj. Svakako je zanimljivo primjetiti da je tadanja marginalna demokratska oporba u Srbiji, koja je bila predstavljena kroz Zorana inia i Vojislava Kotunicu, takoer napadala Miloevia zbog nedovoljne pomoi Srbima u Hrvatskoj, te im izraavala punu podrku u njihovoj borbi. Prethodno samo potvruje da je u tadanjoj srbijanskoj politici vladao konsenzus oko pitanja pomoi Srbima u Hrvatskoj, kao o i ulozi koju je Srbija u tome trebala igrati. Razlike su postojale samo oko naina i intenziteta te pomoi. to se tie izvora koritenim u ovome radu, oni se uglavnom baziraju na dokumentima srpske strane koje je objavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata iz Zagreba. Dokumenti objavljeni u seriji pod imenom Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990. 1995. takoer su koriteni ili se koriste na suenjima pred Meunarodnim kaznenim sudom za bivu Jugoslaviju u Haagu i to u procesima protiv Slobodana Miloevia, Milana Martia, Vojislava eelja, te procesima protiv Jovice Staniia, Franka Simatovia i Momila Periia. Dokumenti koriteni u ovome radu citirani su izvorno, tako da nisu prevedeni na hrvatski. to se tie preustroja JNA, u prvom redu je koriteno djelo Davora Marijana Smrt oklopne brigade, te djela Davora Domazeta Hrvatska i veliko ratite i Hrvatski Domovinski rat 1991. 1995. Strateki pregled, koji takoer pruaju dragocjen uvid u suradnju VJ i SVK. Takoer su se za ovaj diplomski rad korisnim pokazala djela Ljubomira Antia i Drage Roksandia o Srbima u Hrvatskoj, biografija Franje Tumana iz pera Darka Hudelista, pogledi Janka Bobetka na Domovinski rat, te svjedoanstva o pregovorima sa Slobodanom Miloeviem koje je objavio Hrvoje arini. to se tie opeg pregleda zbivanja osobito su korisna bila djela Hrvoja Matkovia Povijest Jugoslavije, Ive Golsteina Hrvatska povijest i Duana Bilandia Hrvatska moderna povijest. Uz dokumente srpske strane najvanije djelo koje je koriteno je Srpska pobuna u Hrvatskoj od Nikice Baria, koje do danas predstavlja najtemeljitije istraivanje vezano za tu problematiku. Budui da je fokus ovog rada na dokumentima, svjedocima i interpretacijama dogaaja sa srpske strane, djelo Nikice Baria je od posebne vrijednosti jer sadri vienja pretposljednjeg Saveznog sekretara za narodnu obranu SFRJ Branka Mamule, njegovog nasljednika Veljka Kadijevia, prvog predsjednika SRJ i jednog od tvoraca Memoranduma Dobrice osia, kao i vienja visokog srbijanskog dunosnika Borisava Jovia, sjeanja visokih oficira SVK Milislava Sekulia i Marka Vrcelja.7</p> <p>Glede djelovanja SDB-a i paravojnih postrojbi tu je nezaobilazan srbijanski novinar i publicist Milo Vasi i njegovi tekstovi na tu temu. Kada je rije o...</p>