ULOGA DRŽAVNE REVIZIJE U KONTROLI POSTUPAKA I REZULTATA · sveuČiliŠte josipa jurja strossmayera u osijeku ekonomski fakultet u osijeku diplomski studij osijek nikola drmić stjepan

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

DIPLOMSKI STUDIJ

OSIJEK

Nikola Drmić

Stjepan Dujmić

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA REVIZIJA FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

ULOGA DRŽAVNE REVIZIJE U KONTROLI POSTUPAKA I REZULTATA

PRETVORBE I PRIVATIZACIJE I UTJECAJ DRŽAVNE REVZIJE NA

UPRAVLJANJE JAVNIM PODUZEĆIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Mentor:

doc.dr.sc. Ivo Mijoč

Osijek, 2014.

SADRŽAJ:

1. UVOD ............................................................................................................................................. 1

2. POJAM, ULOGA I VRSTE REVIZIJE ..................................................................................... 2

2.1. Povijesni razvoj revizije u svijetu i Hrvatskoj .................................................................... 2

2.2. Pojmovno određenje revizije ................................................................................................ 5

2.3. Vrste revizije .......................................................................................................................... 6

3. DRŽAVNA REVIZIJA................................................................................................................. 10

3.1. Temeljne pretpostavke državne revizije ........................................................................... 10

3.2. Organizacija državne revizije ............................................................................................ 14

3.3. Proces revizije ...................................................................................................................... 15

3.4. Povezanost državne i unutarnje revizije u javnom sektoru ............................................ 18

3.5. Povezanost državne revizije i revizije informacijskih sustava ........................................ 20

3.6. Uloga državne revizije u sprječavanju i otkrivanju prijevare i korupcije .................... 21

4. PRETVORBA I PRIVATIZACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ..................................... 23

4.1. Analiza procesa pretvorbe i privatizacije ......................................................................... 28

4.1.1. Organizacijski oblik trgovačkih društava nastalih pretvorbom društvenih

poduzeća....................................................................................................................................... 29

4.1.2. Ostvarenje ciljeva razvojnog programa u trgovačkim društvima nastalim nakon

pretvorbe društvenih poduzeća ................................................................................................. 30

4.1.3. Ostvaren poslovni rezultat koncem 1991. i 2002. godine ......................................... 31

4.1.4. Trgovačka društva prema provedenim sanacijama ................................................ 32

4.1.5. Stečajevi i likvidacije u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe

društvenih poduzeća ................................................................................................................... 33

4.2. Analiza izvješća o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije ..................................... 34

4.2.1. Skupna analiza Izvješća o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije ............... 35

4.2.2. Analiza prema veličini aktive trgovačkih društava ................................................. 39

4.2.2.1. Mala poduzeća ......................................................................................................... 40

4.2.2.2. Srednja poduzeća .................................................................................................... 43

4.2.2.3. Velika poduzeća....................................................................................................... 46

4.2.2.4. Skupna analiza ........................................................................................................ 50

4.2.3. Analiza pomoću Benfordova zakona ......................................................................... 52

4.2.3.1. Vodeća znamenka – broj 1 ..................................................................................... 53



2

4.2.3.5. Vodeća znamenka - broj 5 ...................................................................................... 56





4.2.3.10. Skupna analiza svih razreda .................................................................................. 58

5. ANALIZA POSLOVANJA JAVNIH PODUZEĆA ................................................................ 60

6. UTJECAJ DRŽAVNE REIVZIJE NA POSLOVANJE JAVNIH PODUZEĆA .................. 77

7. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................. 81

9. POPIS TABLICA I GRAFIKONA ........................................................................................... 84

10. PRILOZI SEMINARSKOG RADA ...................................................................................... 87

POPIS KORIŠTENIH KRATICA

DUR – Državni ured za reviziju

DEM – Njemačka marka (njem. Deutsche Mark)

HRD – Hrvatski dinar

HRK – Hrvatska kuna

RH – Republika Hrvatska

MP – malo poduzeće

SP – srednje (srednje veliko) poduzeće

VP – veliko poduzeće

NV – neto vrijednost

1

1. UVOD

Tema seminarskog rada je „Uloga državne revizije u kontroli postupaka i rezultata pretvorbe i

privatizacije i utjecaj državne revizije na upravljanje javnim poduzećima u Republici

Hrvatskoj“. Rad je koncipiran iz više dijelova. U prvom dijelu seminarskog rada čitatelja se

uvodi u osnovne pojmove o reviziji, njezin povijesni razvoj, vrste revizije i ulogu iste u

suvremenom svijetu. Drugi dio seminarskog rada odnosi se na državnu reviziju, temeljne

pretpostavke državne revizije, proces revizije, te povezanost državne i unutarnje revizije u

javnom sektoru, povezanost državne reviziji i revizije informacijskih sustava i ulozi državne

revizije u sprječavanju i otkrivanju korupcije. Treći dio rada odnosi se na pretvorbu i

privatizaciju u Republici Hrvatskoj, kako je ista tekla, koje su bile poteškoće i slično. Četvrti

dio, ujedno i najopširniji dio rada odnosi se na analizu procesa pretvorbe i privatizacije u

Hrvatskoj. U tom će se dijelu rada odgovoriti na pitanje koliki su postotci iskazanih

nepravilnosti u postupcima revizije i privatizacije i to; ukupno gledano, te podijeljeno prema

veličini trgovačkih društava sukladno Zakonu o računovodstvu. Biti će provedena i Benfordova

analiza ulaznih podataka i to na dvije razine – skupno, te prema razredima sukladno početnim

brojevima. Peti dio rada odnosi se na analizu poslovanja deset trgovačkih društava od posebnog

državnog interesa u Republici Hrvatskoj, kako bi se mogli stvoriti ulazni podaci i činjenice za

posljednju točku rada – utjecaj državne revizije na upravljanje u javnim poduzećima. Biti će

prikazana i empirijska analiza kojom se iskazuje razlika u uspješnosti državnih i privatnih

poduzeća. U toj će se točki rada iznjeti mogućnosti državne revizije u upravljanju imovinom

javnih poduzeća, prijedlozi za poboljšanje poslovanja, povećanje profitabilnosti i na koncu

očuvanja vrijednosti svih tih poduzeća koja spadaju pod javna dobra. Uz seminarski rad biti će

pridodani i prilozi, odnosno ulazni podaci koji su korišteni za analize iznesene u seminarskom

radu. Sve analize biti će dostupne i u elektronskom obliku kako bi se provjera podataka mogla

vršiti na što lakši način. U procesu izrade seminarskog rada korištene su neke od istraživačkih

metoda kao što su: kvalitativna i kvantitativna, analitička i sintetička, induktivna,

komparativna, deskriptivna te statistička. Na kraju seminara, uz sumiranje i povezivanje svih

cjelina i zaključne rijeci biti će dodan i popis korištene literature prilikom izrade ovoga rada i

analiza kao potvrda vjerodostojnosti svih podataka, teza i informacija iznesenih unutar ovoga

rada.

2

2. POJAM, ULOGA I VRSTE REVIZIJE

Gospodarska kretanja i tokovi na suvremenim tržištima uvelike su određena informacijama

koje kolaju između gospodarskih subjekata koji čine tržište. Ti subjekti mogu biti izrazito

raznoliki sa širokim spektrom djelatnosti. Važnost informacija u suvremenom svijetu i

poslovanju enormna je i čini jedan od stupova modernog kapitalizma.

Uloga i važnost informacija posebno dolazi do izražaja na tržištima kapitala. Opće je poznato

kako investitori na tržištima kapitala vrijednost primjerice dionica određuju prema sposobnosti

poduzeća da stvara budući novčani tijek. Informacije o tome iščitavaju se iz financijskih

izvješća koje organizacije ili poduzeća u određenim vremenskim intervalima daju javnosti na

uvid. Izvjesno je kako frizirana ili falsificirana financijska izvješća mogu investitore zavarati i

stvoriti lažan osjećaj sigurnosti poslovanja određene firme. Tome u potvrdu navodi se sljedeća

zakonitost: ''Ukoliko tržišta kapitala ne dobiju pouzdanu informaciju, investitori i drugi gube

povjerenje u tržište, donose loše odluke i mogu izgubiti velike iznose novca.'' 1 Vjerojatno

najpoznatiji primjer poduzeća sa lažnim podacima u financijskim izvješćima svakako je

američka kompanija Enron.2

Kako bi se umanjila mogućnost lažiranja informacija financijskih i drugih izvješća, u tržišnom

gospodarstvu postoji institut revizije. Njezino je značenje višestruko, a kao neki od najvažnijih

može se izdvojiti zaštita kapitala i radnih mjesta, a posredno se može pronaći i veza između

revizije i gospodarskog rasta neke zemlje.

2.1. Povijesni razvoj revizije u svijetu i Hrvatskoj

Revizija kao profesija svoj začetak i razvoj duguje razvoju tržišnog gospodarstva. Navodi se

kako je ''...revizija najrazvijenija u zemljama kao što su SAD, Njemačka, Velika Britanija.''3

Sve te zemlje imaju dugu tradiciju kapitalizma kao gospodarskog uređenja, a u nekima se

kapitalizam i začeo kao tržišni oblik.

Razvoj revizije stariji je od kršćanstva. Antropolozi su pronašli bilješke o revizorskoj aktivnosti

koje datiraju iz ranog Babilonskog perioda (oko 3000. godine prije Krista). Također, postojala

je i revizorska aktivnost u drevnoj Kini, Grčoj i Rimu. Latinsko značenje riječi ''revizija'' bilo

1 Rittenberg L., et. al., Auditing: a business riks approach, 8th edition, Mason, 2012., str. 2 2 Dostupno na: http://www.nacional.hr/clanak/10173/enron-skandal-koji-moze-unistiti-busha [27.12.2013.] 3 Crnković L., Mijoč I., Mahaček D., Osnove revizije, EFOS, Osijek, 2010., str. 14.

http://www.nacional.hr/clanak/10173/enron-skandal-koji-moze-unistiti-busha

3

je ''slušatelj'', zato jer su u Rimu revizori slušali porezne obveznike, kao što su farmeri, davajući

mišljenje o njihovim izvještajima i poreznim obvezama.4

Revizori su postojali i u drevnoj Kini i Egiptu. Bili su supervizori računa kineskog cara i

egipatskog faraona. Državni računovodstveni sistem Zhao dinastije u Kini uključivao je

razradu svih proračunskih procesa i reviziju svih odjela državnih financija. Od vremena

dinastijske ere u Egiptu, računovođe odnosno tadašnji pisari bili su među najuglednijima

članova društva, a pisarska (računovodstvena) djelatnost među najcjenjenijom.5

Egipatski faraoni bili su veoma strogi prema svojim revizorima. Tomu u prilog govori sljedeći

navodi iz knjige ''Principles of Auditing'': ''Svako faraonsko skladište imalo je dva revizora.

Jedan je revizor brojao dobra kada bi došla pred vrata, a drugi bi ih prebrojavao onda kada

bi bila uskladištena. Supervizori bi pregledali zbrojeve oba revizora. Ukoliko je postojala

razlika između računa prvog i drugog revizora, oba bi bila ubijena.''6

Knjigovodstvo kao mehanizam potpore i određivanja profita i bogatstva ili kao sistem za

donošenje odluka u cilju maksimizacije profita bio je praktički nepoznata kategorija u antičkim

kulturama kao što su Mezopotamija, Egipat, Grčka ili Rim. Revizija u zemljama engleskog

govornog područja datira do 1130. godine prije Krista. Iako je postojao visoko razvijen

gospodarski sustav (u ondašnjim terminima razvijenosti), bilježenje ekonomskih događaja ili

transakcija bilo je ograničeno na pojedinačne transakcije temeljene na pamćenju trgovinskih

partnera.7

Racionalna maksimizacija profita i bogatstva nikada se nije uklapala u gospodarske sisteme

navedenih kultura. Bogatstvo nije bila funkcija zadovoljstva poduzetnika, već isključivo

nagrada za nečiju odanost za život u skladu sa odanošću državi, vladaru ili životu u skladu sa

vjerskim moralnim načelima i pravilima.

Maksimizacija profita kao potreba u tadašnjem poslovanju nastaje krajem srednjeg vijeka

razvojem velikih trgovačkih kuća u Italiji. Trgovanje više nije isključiva domena trgovačkih

putnika, sada je ono koncentrirano na luksuznim ''stolovima'' velikih trgovačkih kuća u

Veneciji, Firenci ili Pisi. Kao rezultat toga, komunikacija postaje vrlo bitan segment

4 Hayes R., Dassen R., et. al., Principles of Auditing – An introduction to international Standards on

auditing, Second edition, Prentince Hall, Essex, 2005., str. 5 Ibidem, str. 23 6 Ibidem, str. 23 7 Ibidem, str. 23

4

poslovanja. Stoga, nije začuđujuća činjenica da se upravo razvojem trgovine počinje razvijati

i knjigovodstvo kao poslovna funkcija. Rastući broj transakcija bilo je potrebno pribilježiti u

svrhu trajnog bilježenja prihoda i rashoda od poslovanja.

Prvi koji uvodi dvostruko knjigovodstvo bio je Luca Pacioli u svom djelu ''Summa de

Arithmetica'' od 20. studenog 1494. godine.8

Praksa suvremene revizije datira u zoru industrijske revolucije, začetkom modernih

korporacija. Godine 1853. osnovano je Društvo računovođa u Edinburghu. Nekoliko drugih

instituta sličnog djelokruga pojavili su se u Velikoj Britaniji, a 1880. godine spajanjem više

njih nastaje Institut ovlaštenih računovođa u Engleskoj i Walesu. Ovaj nacionalni institut bio

je preteča svih instituta koji su se pojavili u zapadnom svijetu na kraju 19. stoljeća, primjerice

u SAD-u (1886. godine) ili Nizozemskoj (1895. godine).

Daljnji razvoj razdvajanja dostupnosti kapitala od upravljanja složenim poduzećima, uz pojavu

nekoliko financijskih skandala (npr. City of Glasgow Bank, 1883. ili Afrikaansche Handels-

vereeinging, 1879.) doveli su do značajnijeg rasta i razvoja revizorske struke i propisa. Akti

nazvani ''The British Companies Acts'' bili su model za reviziju u Sjedinjenim državama. Prva

američka mjerodavna objava o reviziji bila je izdana 1917. godine.

Revizija kao profesija na području Hrvatske, odnosno država kojih je Hrvatska bila članica ili

samo činila dio teritorija (npr. Kraljevina Jugoslavija ili SFR Jugoslavija) nema svoje ishodište

prije 1935. godine kada je ''... na području bivše Kraljevine Jugoslavije, u Zagrebu, u okviru

Trgovinsko- industrijske komode 1935. godine osnovan Revizorski ured.''9, što se uzima kao

začetak revizije kao profesije na području Hrvatske. Službeni početak razvoja revizije na ovim

prostorima započinje 1972. godine ''... u okviru bivše Službe društvenog knjigovodstva

(SDK).''10

Početkom 20. stoljeća dolazi do značajnog razvoja tehnologije, načina komuniciranja i

transporta roba, a eksploatacija prirodnih resursa dolazi do svog povijesnog maksimuma.

Mnoga poduzeća tadašnjeg vremena iskoristila su gospodarski zamah i priskrbila veliku dobit.

Nagli tehnološki razvoj rezultirao je time da kombiniranje štednje poduzeća i zadržane dobiti

više nije bilo dovoljna za potrebe rasta poduzeća. Poduzećima postaje nužno ''konzumirati''

8 Hayes R., Dassen R., et. al., Principles of Auditing – An introduction to international Standards on

auditing, Second edition, Prentince Hall, Essex, 2005., str. 9 Crnković L., Mijoč I., Mahaček D., Osnove revizije, EFOS, Osijek, 2010., str. 15 10 Ibidem, str. 14.

5

štednju građana, odnosno društva u cjelini. Rezultat toga bilo je stvaranje sofisticiranih

vrijednosnih papira i velikih zajmodavaca (investicijskih banaka) za zadovoljavanje

financijskih potreba poduzeća, ali i cjelokupnih nacija.

Svi ovi događaji u svijetu doveli su do rasta značaja informacija o poduzećima. Poduzeća više

nisu bila jednovlasnička, veliki dio kapitala prikupljao se putem ponude dionica korporacija.

Očigledno je kako stvaranje odnosa ''principal-agent'', iziskuje određenu obvezu menadžmenta

društva prema vlasnicima društva (vlasnici često ne upravljaju poduzećem, niti imaju želju

upravljati, zanima ih samo financijski rezultat i konačna dobit poduzeća). Svi ti odnosi koji su

postajali s godinama sve zamršeniji i kompliciraniji donekle su umanjili povjerenje u

međusobnim odnosima između sudionika tržišta. Revizija kao institut potvrde vjerodostojnosti

informacija o poduzećima, njihovom položaju i poslovanju i kao korektivni faktor odigrala je

veliku ulogu u razvoju tržišnog gospodarstva do danas. Nedavni događaji vezani uz krize

financijskog sektora SAD-a, ali i drugih zemalja svijeta u mnogočemu ukazuju na važnost

revizije i njezin daljnji razvoj kako bi se u budućnosti takvi štetni događaji mogli otkriti i u

konačnici spriječiti.

2.2. Pojmovno određenje revizije

Riječ revizija dolazi od latinske riječi ''revidere'' što znači ponovno gledanje, ponovno viđenje

te je u skladu s tim, revizija naknadni pregled i preispitivanje poslovnih procesa i stanja.11 Samo

značenje riječi ''revizija'' ukazuje na sadržaj onoga što se nalazi iza tog pojma. Revizijski posao

odnosi se na pregled postojećih podataka, potvrdu vjerodostojnosti istih te na eventualno

ukazivanje iskazanih nepravilnosti u financijskim izvješćima.

Neke od definicija revizije koji se mogu pronaći u literaturi i zakonima:

(1) ''Revizija je ispitivanje kompanijinih financijskih izvještaja, usmjerena na ocjenu

''objektivnosti'' tih izvještaja.''12

(2) Revizija je proces koji istražuje informacije koje pripremio netko drugi s ciljem

utvrđivanja pokazuju li iskazane informacije točno stanje stvari.13

11 Crnković L., Mijoč I., Mahaček D., Osnove revizije, EFOS, Osijek, 2010., str. 12 12 Meigs, Robert F., Meigs, Walter B. Računovodstvo, MATE, d.o.o. Zagreb, str. 9 13 Laughran M., Auditing for dummies, Wiley publishing Inc, Hobboken, 2010, str. 1

6

(3) ''Cilj revizije financijskih izvještaja jest omogućiti revizoru da izrazi mišljenje o tome

jesu li financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama pripremljeni u skladu s

naznačenim okvirom financijskog izvještavanja.''14

(4) ''Revizija je sistematizirani proces objektiviziranog pribavljanja i stvaranja dokaza o

ekonomskim događajima i rezultatima s ciljem da se ustanovi usklađenost između

postojećih izvještaja o poslovanju i unaprijed postavljenih kriterija i da se to dostavi

zainteresiranim korisnicima.''15

(5) ''Revizija je postupak provjere i ocjene financijskih izvještaja i konsolidiranih

financijskih izvještaja obveznika revizije te podataka i metoda koje se primjenjuju pri

sastavljanju financijskih izvještaja (u daljnjem tekstu: financijski izvještaji), na temelju

kojih se daje stručno i neovisno mišljenje o istinitosti i objektivnosti financijskog stanja,

rezultata poslovanja i novčanih tokova.''16

Među navedenim definicijama ne postoji značajna razlika u određivanju pojma i profesije

revizije. Sve se definicije oslanjaju na jednako određivanje revizije, zbog toga što se revizijska

profesija u više ili manje država razvijala jednako i pod istim utjecajem (Institut ovlaštenih

računovođa Velike Britanije).

Značajke svih ovih definicija revizije prema mišljenju autora su: objektivnost, nepristranost i

profesionalnost i usklađenost sa zakonskim normama i pravilima.

2.3. Vrste revizije

Revizija se kao većina profesija i znanosti može podijeliti na određene kategorije odnosno

podvrste koje se međusobno mogu razlikovati značajnim karakteristikama.

Prema Hayesu i Dassenu revizija se obično klasificira u tri skupine17:

(1) Revizija financijskih izvještaja – Revizije financijskih izvještaja imaju za cilj

ispitivanje istih kako bi se ustvrdilo prikazuju li oni istinite i ''fer'' podatke, te jesu li u

skladu sa nekim od kriterija. Kriteriji mogu biti: Međunarodni standardi financijskog

izvješćivanja (MSFI), Općeprihvaćeni računovodstveni principi (GAAP) u SAD-u,

nacionalni zakoni o poslovanju u Sjevernoj Europi, porezni broj u Južnoj Americi i sl.

14 Međunarodni revizijski standardi, prijevoz s engleskog jezika, HUR, Zagreb, 2003., str. 80 15 Tepšić, R., Turk I., Petrović M. Riječnik računovodstva i financija, Informator, Zagreb, 1984., str. 182 16 Zakon o reviziji, članak 2., Narode novine 146/05 17 Hayes R., Dassen R., et. al., Principles of Auditing – An introduction to international Standards on

auditing, Second edition, Prentince Hall, Essex, 2005., str. 14 - 15

7

(2) Revizija poslovanja – Odnosi se na proučavanje jedinice organizacije u svrhu mjerenja

učinkovitosti iste. Revizija poslovanja pregledava sve ili dio organizacije operativnih

procedura za procjenu učinkovitosti i djelotvornosti rada. Učinkovitost se mjeri

prikazivanje koliko dobro organizacija koristi svoje raspoložive resurse za postizanje

zadanih ciljeva. Pregledi poslovanja ne mogu se ograničiti na računovodstvo već na širi

spektar organizacijske strukture kao što su: proizvodne metode, marketing, računalne

operacije i slično.

(3) Revizija podudarnosti – odnosi se na pregled postupaka neke organizacije kako bi se

ustvrdilo poštuje li organizacija i njezine sastavnice zadana pravila, procedure i propise.

Revizija podudarnosti mjeri do koje je mjere usklađeno poslovanje pojedinih dijelova

poslovanja sa unaprijed postavljenim kriterijima. Primjerice može se ispitati koliko

računovodstveni djelatnici neke organizacije poštuju postavljene im računovodstvene

politike poduzeća.

Reviziju je također moguće klasificirati prema četiri kriterija:18

(1) Mjesto organa koji obavlja reviziju (interna i eksterna revizija)

(2) Subjekt koji provodi reviziju (pojedinačna revizija i komisijska ili kompleksna revizija)

(3) Objekt koji se pregledava (knjigovodstvena revizija), gospodarska revizija, (revizija

cjelokupnog poslovanja), financijska revizija, revizija osnivanja, revizija sanacije,

revizija statusnih promjena (spajanja, pripajanja, razdvajanja i sl.), revizija likvidacije,

revizija zaključnog računa (godišnja revizija)

(4) Obuhvat i vrijeme kada se revizija obavlja (prethodna revizija, završna revizija, revizija

koja se iznosi u određenom razdoblju bez prekidanja, kontinuirana revizija, potpuna

revizija, djelomična revizija, uvid u poslovanje – obično prethodi reviziji, proceduralna

revizija (revizija koja se zasniva na ispitivanju već uspostavljenih postupaka interne

kontrole).

2.4. Uloga revizije u suvremenom gospodarstvu

Ranije je navedeno kako je razvoj revizije i revizijske profesije pratio razvoj tržišnog

gospodarstva. Potreba za revizijom kao institucijom koja potvrđuje i/ili odbacuje objektivnost

18 Crnković L., Mijoč I., Mahaček D., Osnove revizije, EFOS, Osijek, 2010., str. 18

8

i istinitost poslovnih informacija konstantno je rasla, a u suvremenom gospodarstvu ista postaje

jednim od najvažnijih stupova opstojnosti kapitalističkog načina uređenja tržišta.

Suvremena su tržišta izložena oštroj konkurenciji i iznimno velikom napretku tehnologije svih

aspekata, stoga se svaki vid kontrole poslovanja, prethodne, završne ili kontinuirane može

smatrati zaštitnim elementom poslovanja.

Svakoj odluci prethodi neka vrsta analize ili barem diskusije. Ukoliko se analiza o određenoj

odluci temelji na financijskim izvještajima koji su pak netočno prikazali stanje poduzeća,

moguće je donijeti neispravnu odluku i dovesti u pitanje opstojnost poslovanja. Možda takvo

nešto i ne bi bilo problematično da subjekti na tržištu ne ovise u velikoj mjeri jedini o drugima.

Naime, propast jednog poduzeća, osim što uzrokuje gubitak bogatstva za vlasnika/e, uzrokuje

gubitak radnih mjesta, manjak poreznih prihoda za državni proračun i sl. Moguće je da drugo

ili druga poduzeća na tržištu ovise upravo o tom poduzeću pa se i njihova opstojnost na tržištu

dovodi u pitanje. Navedeno prikazuje donekle ''idealizirano'' stanje na tržištu no u stvarnom

svijetu situacija nije bitno različita od navedene.

Slično je i sa informacijama koje objavljuju dionička društva, ponajprije temeljnim

financijskim izvješćima. Investitori na tržištima kapitala donose razne odluke o kupovini i

prodaji upravo na podacima iz financijskih izvješća i na temelju očekivanja od poduzeća

(naravno, to nužno ne mora biti pravilo, no veliki investitori kao što su mirovinski fondovi,

osiguravajuća društva moraju voditi računa o ta dva elementa, odnosno o rizičnosti pojedinih

ulaganja). Maksimalan rizik kojem se banke, osiguravajuća društva i druge financijske

institucije smiju izložiti određen je zakonom. No, što se može dogoditi ukoliko financijske

institucije prema dostupnim (neobjektivnim i lažnim) podacima izračunaju maksimalnu

moguću izloženost i preko nje ulože financijska sredstva svojih komitenata, a u kratkom roku

neke od tih investicija postanu bezvrijedne zbog lažno prikazanog stanja?

Očigledno je da institut revizije uvelike održava sigurnost na tržištima. Bez instituta revizije

teško bi bilo i zamisliti posljedice koje bi mogle pogađati suvremena gospodarstva.

Iz navedenog moguće je zaključiti kako se uloga revizije sastoji od19:

(1) zaštite interesa vlasnika kapitala

(2) Stvaranje realne i objektivne informacijske podloge za upravljanje

19 Akrap V., Čoh Mikulec B., et. al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009., str. 19

9

(3) Pomoći u pribavljanju dodatnog kapitala smanjenjem rizika ulaganja

Osim uloge za daljnje razumijevanje revizijske profesije i same revizije potrebno je navesti i

najznačajnije korisnike revizorskih izvješća. To su:20

(1) Vlasnici (zaštita interesa vlasnika kapitala)

(2) Management (realne i objektivne informacije za upravljanje, odgovornosti

menadžmenta za financijska izvješća)

(3) Sadašnji i potencijalni investitori (ocjena opravdanosti ulaganja u neki pothvat,

poduzeće, smanjenje rizika ulaganja)

(4) Poslovni partneri (ocjena boniteta)

(5) Država, tj. vlada i vladine institucije (odgovarajuća provedba gospodarske politike,

alokacija kapitala na najefikasniji način, odgovarajuća provedba fiskalne politike)

(6) Društvo kao cjelina, tj. javnost (zaštita interesa sitnih dioničara, financijska izvješća su

javni dokumenti, sloboda raspolaganja informacijama).

20 Crnković L., Mijoč I., Mahaček D., Osnove revizije, EFOS, Osijek, 2010., str. 18

10

3. DRŽAVNA REVIZIJA

Pod pojmom državne revizije, prema Priručniku za rad državnih revizora, podrazumijeva se

postupak ispitivanja i ocjenjivanja financijskih izvještaja i financijskih transakcija jedinica

državnog sektora, jedinica lokalne samouprave i uprave, pravnih subjekata koji se u cijelosti

financiraju iz proračuna ili su u većinskom vlasništvu države ili jedinica lokalne samouprave

ili uprave. Državna revizija obavlja se u ime i za račun države.21 Obavljaju je vrhovne revizijske

institucije, što je u Republici Hrvatskoj Državni ured za reviziju.

Djelokrug ili područje rada svake državne institucije uvijek se propisuje zakonskim ili pobliže

nekim drugim općim aktom. Djelokrug rada Državnog ureda za reviziju definiran je Zakonom

o državnoj reviziji. Pod pojmom državne revizije, prema Zakonu o državnoj reviziji,

podrazumijeva se i „postupak ispitivanja financijskih transakcija koje predstavljaju državne

prihode i rashode u smislu zakonskog korištenja sredstava“, kao i „davanje ocjene o

djelotvornosti i ekonomičnosti obavljanja djelatnosti te davanje ocjene o učinkovitosti

ostvarenja ciljeva i određenog programa.“ Ono što čini osnovnu razliku državne revizije i

revizije privatnog sektora je ispitivanje 3E, koje čine ekonomičnost, učinkovitost i

svrsishodnost. Pored ove razlike, razlika je i u načinu financiranja jer isključivo državni

proračun financira rad Državnog ureda za reviziju.22

3.1.Temeljne pretpostavke državne revizije

Definicija uloge državne revizije je različita od zemlje do zemlje. U Francuskoj se definira kao

„pomoć parlamentu i vladi u nadziranju izvršenja državnog proračuna“, a u Grčkoj kao

„preventivna revizija državnih rashoda“. U najširem smislu, može se govoriti o trima osnovnim

vrstama državne revizije:

1. Računski sud, sa sudbenim funkcijama

2. Kolegijalno tijelo, bez sudbene funkcije, ali sa kolegijalnim načinom odlučivanja

sličnim kao kod sudova

3. Monokratski ured, na čijem čelu je jedna osoba - glavni državni revizor

21 Tušek, B., Žeger, L.:Revizija, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2006., str. 75 22 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. Str. 65

11

Promatrano kroz povijesni razvoj, navedene vrste državne revizije proizlaze iz triju, u literaturi

najčešće spominjana i opisivana modela revidiranja:

1. Napoleonski (sudbeni) model, u kojem je državna revizija dio sudbene, a neovisna o

zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Članovi Suda su suci, obično s doživotnom funkcijom.

2. Westmisterski model, u kojem državna revizija izvješćuje parlamentarni Odbor za

javne račune. Odbor zatim sastavlja vlastito izvješće, na koje vlada treba dati odgovor.

3. Model kolegija ili odbora, koji je sličan westminsterskom modelu po usmjerenosti na

parlament. Glavna je razlika, što na čelu institucije nije jedna osoba, već odbor (koji

može imati sustav rotirajućeg predsjedavanja).

Predmet državne revizije je u najširem smislu ispitivanje i ocjena usklađenosti poslovanja

subjekata revidiranja i njihovih financijskih izvještaja s unaprijed postavljenim kriterijima.

Institucija državne revizije postoji u svim demokratskim državama u svijetu i jedan je od bitnih

elemenata za prosudbu stupnja demokracije i razvijenosti pravne države. Neovisno o državnom

ustroju pojedine zemlje i glavna svrha postojanja institucije državne revizije jest nadzor javnih

financija i nadzor načina trošenja sredstava poreznih obveznika. U obavljanju te zadaće

cjelokupni djelokrug državne revizije uključuje reviziju financijske pravilnosti, u koju se ubraja

i revizija zakonitosti postupanja s državnim sredstvima, te reviziju djelotvornosti, učinkovitosti

i ekonomičnosti trošenja tih sredstava.23 Subjekti revizije su brojni, od regionalne i lokalne

vlasti, trgovačkih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu države te mnoga druga javna

tijela koja primaju državne potpore, imaju dugove prema državi ili se financiraju od zakonom

utvrđenih tražbina.

Jedno od osnovnih prava svakoga građanina zemlje demokratskog sustava je pravo na uvid u

rad državnih institucija i državne uprave, kako bi se osigurala transparentnost i utvrdila

odgovornost u korištenju javnih sredstava. Pored navedenih, jedan od najvažnijih elemenata je

neovisnost državnih revizija sadržana u Limskoj deklaraciji; državne revizije ne mogu biti

apsolutno neovisne jer su dio države kao cjeline, u ispunjavanju svojih zadataka moraju biti

funkcionalno i organizacijski neovisne te kako bi objektivno i učinkovito ispunili svoje ciljeve

potrebno ih je zaštiti od vanjskih utjecaja.

Limska deklaracija posebno naglašava potrebu kako temeljne odredbe o neovisnosti institucije

državne revizije i njenih djelatnika moraju biti u ustavu kao najvišem pravnom dokumentu

23 Colić, Josip, Neovisnost institucije državne revizije // Revizija: Časopis za revizijsku teoriju i praksu,

(1999), 4, 27 (stručni članak)

12

svake države, a zakonom se mogu pobliže razraditi. Institucija državne revizije za uspješno i

objektivno obavljanje svoje zadaće, tj. revizije javnih financija, mora biti neovisna u odnosu

spram zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, jer samo na taj način može ostvariti cilj svog

postojanja, a to je uspostava odgovornosti svih korisnika javnih financija za zakonito,

svrhovito, učinkovito i ekonomično trošenje i upravljanje državnim sredstvima. 24

Kako bi se zadovoljili ciljevi državnog revidiranja, svi prihodi, rashodi, imovina i obveze

javnog sektora moraju biti revidirani na učinkovit način. Posebno područje su trgovačka

društva u državnom vlasništvu planirana za privatizaciju. Ona zahtijevaju pozorno revidiranje:

Dok god su u vlasništvu države, u interesu države mora biti održavati imovinu ili povećavati

uspješnost, oboje s razlogom minimiziranja potencijalnoga proračunskog opterećenja i

povećanja potencijalne prodajne vrijednosti. Učinkovit državni nadzor, uključujući državnu

reviziju, i jake upravljačke kontrole neophodni su za sprečavanje takvog rasipanja državne

imovine.25 Revizija kao profesija, zahtjeva širok spektar znanja i tehničkih vještina, ovisno o

vrsti revizije i subjektu revidiranja. Revizijski tim mora posjedovati sva potrebna znanja i

vještine potrebne za obavljanje pojedine revizije. To ne znači kao svaki član tima mora biti

stručan u svim područjima, nego je dovoljno da jedan član tima bude stručan u određenom

području i ima iskustva u revidiranju takvih sustava. Ne uzimajući u obzir različite kvalifikacije

državnih revizora, od državnih revizora se očekuje da posjeduju iznadprosječno znanje,

vještine, sposobnosti, iskustvo te izražene moralne kvalitete uz stalnu edukaciju i stručno

usavršavanje.

Državni ured za reviziju izravno je odgovoran Hrvatskom saboru.26 Prema INTOSAI

međunarodnim revizijskim standardima, jedno od osnovnih načela državnih revizija je javna

odgovornost. Kako bi zadovoljile to osnovno načelo, državne revizije izvješćuju javnost o

svom radu i obavljenim revizijama. Značaj izvješćivanja vidljiv je i iz činjenice da se revizijski

ciklus državne revizije u Republici Hrvatskoj sastoji od šest osnovnih faza, od kojih je jedna

izvješćivanje.

Izvješćivanje u državnoj reviziji obuhvaća:

1. Izvješćivanje Hrvatskog sabora

24 Colić, Josip, Neovisnost institucije državne revizije // Revizija: Časopis za revizijsku teoriju i praksu,

(1999), 4, 27-29 (stručni članak) 25 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. Str. 76 26 Zakon o državnoj reviziji, Narodne novine br. 49/03 , 177/04

13

2. Izvješćivanje zakonskog predstavnika revidiranog subjekta

3. Izvješćivanje najšire javnosti

4. Izvješćivanje na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama27

Alati izvješćivanja kojima rad državne revizije postaje transparentan i javan su pisana izvješća,

intervjui glavnoga državnog revizora, priopćenja za medije, odgovori na upite predstavnika

medija i odgovori na upite pravnih i fizičkih osoba.28 Utvrđivanjem eventualnih nepravilnosti

daju se nalozi i preporuke kako bi se isti otklonili i spriječilo njihovo ponavljanje. Zakonski

predstavnik revidiranog poduzeća ima rok od 60 dana kako bi se očitovao o poduzetim

radnjama za uklanjanje nepravilnosti. Mišljenje o poslovanju revidiranog subjekta, zajedno s

mišljenjem o financijskim izvještajima iznosi se u skladu s INTOSAI međunarodnim

revizijskim standardima može biti: bezuvjetno, uvjetno, suzdržano i nepovoljno.

Mjerenje učinkovitosti je instrument za procjenjivanje napretka prema iskazanim općim i

posebnim ciljevima program, pretpostavljajući da su poznati strateški ciljevi. Prema OECD-u,

mjerenje učinkovitosti pokriva pet dimenzija: efikasnost, djelotvornost, ekonomičnost,

usklađenost i kvaliteta usluga. Mjerenje učinkovitosti obično se obavlja pomoću kvantitativnih

i kvalitativnih pokazatelj. Mjere učinkovitosti u državnim revizijama se najčešće razvrstavaju

u ove skupine:

1. Mjere učinkovitosti rezultata aktivnosti: U okviru ove skupine, državna revizija planira

koje rezultate treba postići unutar promatranog razdoblja, te koje outpute će proizvesti

da bi te ciljeve ostvarila. Na kraju promatranog razdoblja, postignuti rezultati

uspoređuju se s ciljevima određenim unutar skupine te se ocjenjuju rezultati rada,

uključujući napredak prema postizanju ciljeva.

2. Mjere učinkovitosti upravljanja organizacijom: Unutar ove skupine, državne revizije

kreiraju plan ove kojima određuju ciljeve vezane za organizacijsko upravljanje,

uključujući revizijske aktivnosti i aktivnosti revizijske podrške, kao i strategije kako te

upravljačke ciljeve postići. Po završetku razdoblja, postignuti rezultati uspoređuju se s

postavljenim ciljevima i ocjenjuje se stupanj njihova ostvarenja.

3. Mjere učinkovitosti zaposlenika: Vrhovne revizijske institucije sastavljaju planove

pomoću kojih utvrđuju specifične detalje i ciljeve o različitim aktivnostima,

aktivnostima podrške revizijskim aktivnostima po pojedinim odjelima i po svakom

27 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. Str. 78 28 Ibidem,. Str. 80

14

zaposleniku, kako bi se postigli ciljevima unutar skupine ciljevi-strategija i skupine

ciljevi-outputi postavljenima u vrhu cjelokupne strukture. Po završetku promatranog

razdoblja, ostvareni rezultati se uspoređuju s postavljenim ciljevima unutar pojedinih

odjela te se ocjenjuje učinkovitost zaposlenika, uključujući postizanje njihovih ciljeve

i razmatranje njihovih položaja.

4. Mjere učinkovitosti financijskog upravljanja: U ovoj skupini vrhovne revizijske

institucije sastavljaju planove kojima utvrđuju financijske ciljeve unutar određenom

razdoblja. Na kraju promatranog razdoblja, postignuti rezultati uspoređuju se s

ciljevima postavljenim unutar pojedine skupine te se ocjenjuju rezultati financijskog

menadžmenta, uključujući stupanj postignutih ciljeva i preispitivanje prethodnog

proračuna.29

3.2. Organizacija državne revizije

Nakon osnivanja samostalne države, u Hrvatskoj su osnovana sva tijela zakonodavne, izvršne

i sudbene vlasti, odnosno postojeća su reorganizirana i prilagođena kako bi bila u skladu s

Ustavom Republike Hrvatske. Kontrolnu funkciju u području javnih financija i plani promet

obavljala je Služba društvenog knjigovodstva, a privatni sektor bio je pod kontrolom Porezne

uprave. 1993. godine osnovana je Financijska policija koja je kontrolirala poslovanje svih

gospodarskih i drugih subjekata u području naplate poreza i drugih davanja, čime Služba

društvenog knjigovodstva prestaje postojati. Donošenjem Zakona o državnoj reviziji osnovano

je državno tijelo za kontrolu javnih prihoda i rashoda, kao osnovni normativni akt kojim je

uređeno osnivanje, ustroj, ovlasti te način rada Državnog ureda za reviziju. Ovim zakonom

posebno je uređen odnos prema Hrvatskom saboru kojemu Državni ured za reviziju podnosi

izvještaje o svome radu i obavljenim revizijama i kojemu je je za svoj rad isključivo odgovoran.

Državni ured za reviziju je visokopozicionirano, samostalno tijelo, neovisno o drugim

državnim tijelima.

Pitanja ustroja i načina rada uređena su Statutom Državnog ureda za reviziju, koji donosi glavni

revizor i koji, u skladu s odredbama članka 11. istog zakona, potvrđuje Hrvatski sabor.

Statutom Državnog ureda za reviziju, u skladu s političkom i teritorijalnom organizacijom

cijele države i osnivanjem tijela vlasti na državnoj i lokalnim razinama, organizacija Državnog

ureda za reviziju provedena je putem osnivanja Središnjeg ureda u Zagrebu i 20 područnih

29 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. Str. 99-102.

15

ureda u županijskim središtima. U skladu s odredbama Zakona o državnoj reviziji, Državni

ured za reviziju je obvezan revidirati i jedinice lokalne i područne samouprave pa je, s obzirom

na njihov broj i teritorijalni razmještaj, organizacijski i financijski racionalno rješenje bilo

osnivanje područnih ureda u svim županijskim središtima. 30

Ovlašteni državni revizori moraju ispunjavati ove uvjete:

- Državljani su Republike Hrvatske

- Imaju visoku stručnu spremu VII/I – ekonomske, pravne, informatičke ili druge

odgovarajuće struke

- Položili su ispit za ovlaštenoga državnoga revizora i stekli certifikat ovlaštenoga

državnoga revizora, nisu osuđivani za kaznena djela iz ovlasti gospodarskog kriminala

- Časni su, pošteni te ispunjavaju uvjete određene Kodeksom profesionalne etike.

Prije polaganja ispita za ovlaštenoga državnog revizora, državni revizori moraju položiti opći

dio državnoga stručnog ispita i imati najmanje tri godine radnog staža u struci. Kako bi se

izbjegli sukobi interesa i moguće pristranosti, propisane su okolnosti i činjenice koje sprečavaju

sudjelovanje ovlaštenih državnih revizora u pojedinim revizijama, i to:

- Ako su članovi nadzornog odbora ili kojega drugog organa revidiranog subjekta

- Ako su sudjelovali u vođenju poslovnih knjiga ili izradi financijskih izvještaja

revidiranog subjekta

- Ako im je suprug(a), krvni srodnik u prvoj liniji do 4. stupnja srodstva, a u pobočnoj

liniji do 2. stupnja srodstva, staratelj, posvojitelj, posvojenik, hranitelj jednog od

zakonskih predstavnika revidiranog subjekta ili članova nadzornog odbora.31

3.3. Proces revizije

Kada se govori o državnoj reviziji, proces revizije obuhvaća ukupnost radnji koje je potrebno

obaviti kod provođenja revizija iz njezine nadležnosti. U Republici Hrvatskoj okvir za

definiranje procesa revizije određena je međunarodnim revizijskim standardima, a

metodologijom Državnog ureda za reviziju proces je detaljnije uređen i standardiziran.32

30 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. str. 107. 31 Ibidem, str. 108.-109. 32 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. Str. 160.

16

Razlikujemo dva procesa revizije s obzirom na vrste revizije, ciljeve i načine izvođenja: proces

financijske revizije i proces revizije učinkovitosti.

Revizija financijskih izvještaja je složen proces koji se samo u jednom dijelu može

standardizirati, jer je u značajnoj mjeri i subjektivan, s obzirom na to da je u mnogim

revizijskim postupcima naglašena uloga profesionalne prosudbe revizora. Glavni ciljevi koji

se žele postići su učinkovitiji pristup reviziji usmjeravanjem revizija na ključna područja rizika,

veće korištenje prosuđivanja i ispitivanja nefinancijskih transakcija, stjecanje uvjerenja na

temelju ocjena sustava kontrola i analitičkih postupaka, umjesto na dokaznom ispitivanju

velikog broja transakcija, davanje boljih i konstruktivnijih preporuka subjektima revizije

proizlazi iz potpunijeg razumijevanja poslovanja subjekta.33

Osnovne faze procesa financijske revizije su:

- Planiranje

- Provedba revizijskih postupaka

- Izvješćivanje

- Praćenje provedbe i preporuka

Planiranje je proces koji se određuju aktivnosti koje treba provesti tijekom revizije. Svrha

planiranja je odrediti učinkovit način pribavljanja revizijskih dokaza radi ostvarivanja ciljeva

revizije te omogućiti nadzor i kontrolu postupaka revizije. Trajanje i obujam planiranja su

različiti i ovise o veličini i složenosti subjekata revizije, prethodnom poznavanju subjekta,

metodi obrade poslovnih promjena i slično.34 U fazi provedbe revizijskih postupaka, revizor

prikuplja potrebne revizijske dokaze primjenjujući metode koje je predvidio u prethodnoj fazi.

Prilikom prikupljanja revizijskih dokaza revizor treba obratiti pozornost na dostatnost,

pouzdanost, značajnost i razboritost dokaza. Metode kojima se prikupljaju revizijski dokazi

su:35pregledavanje, promatranje, ispitivanje i potvrđivanje, intervju, izračunavanje i analitički

postupci. Sastavljanje izvješća o obavljenoj reviziji završna je faza u postupku revizije.

Struktura izvješća o obavljenoj revizije je standardizirana i sastoji se od tri dijela:36

33 Ibidem, str. 160 34 Ibidem, Str. 162. 35 European Implementing Gudelinese for the INTOSAI Auditing Standards, European Court of Auditors,

Luksemburg, Dostupno na: www.eca-europa.eu [03.01.2014.] 36 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. Str. 202.

http://www.eca-europa.eu/

17

- Opisa činjenica utvrđenih revizijskim postupcima, sistematiziranih po pojedinim

područjima

- Nalaza, u kojem su ukratko opisana područja u kojima su revizijom utvrđene

nepravilnosti i propusti. Sastavni dio nalaza je i očitovanje subjekta revizije o nalazima

revizije

- Mišljenja o financijskim izvještajima i poslovanju subjekta revizije

Revizijsko mišljenje je sažetog standardiziranog oblika, a odražava rezultate cjelokupnoga

revizijskog rada. U skladu s INTOSAI revizijskim standardima, izražava se jedno od navedenih

mišljenja: bezuvjetno, uvjetno, nepovoljno i suzdržano.

Faza kontrole kvalitete je finalna faza u procesu provedbe revizije, jer je kvaliteta ključni dio

svakog revizijskog rada. Sastoji se od kontrole kvalitete revizije i osiguranja kvalitete revizije.

Opći ciljevi pregleda kvalitete revizije su ovi:

- Osigurati kvalitetu tekućega revizijskog rada

- Poboljšati kvalitetu budućih revizije

- Otkriti najbolju praksu i područja u kojima su poboljšanja neophodna

- Osigurati poduzimanje odgovarajućih korektivnih postupaka

- Pridonijeti razvoju i poboljšanju metodologije37

Proces revizije učinkovitosti definiran je kao ukupnost radnji potrebnih za obavljanje određene

revizije učinkovitosti i, prema Državnom uredu za reviziju provodi se u sedam osnovnih faza

koje čine ciklus revizije: pretplaniranje, planiranje, provedba revizije – rad na terenu, izrada

izvješća, usuglašavanje, izvješćivanje i praćenje učinjenog.38

U prvoj fazi revizije učinkovitosti, pretplaniranju, obavlja se prikupljanje i početno

vrednovanje informacija, nakon čega slijedi prethodno vrednovanje sustava upravljanja i

sustava kontrola, utvrđivanje glavnih ciljeva revizije i početna procjena potrebnih resursa.

Izrađuju se vremenski planovi te se pokreće izrada prijedloga studije revizije učinkovitosti. U

fazi planiranja revizije učinkovitosti pristupa se izradi studije revizije učinkovitosti, razradi i

razmatranju plana revizije, uspostavi veze sa subjektima revizije, priprema revizijskog

programa te odobravanje plana. Provedba ili rad na terenu obuhvaća pribavljanje i vrednovanje

revizijskih dokaza putem uvida u dokumentaciju, intervjua, izravnih zapažanja, studije slučaja,

37 Ibidem, str. 206. 38 Državni ured za reviziju, Priručnik za reviziju učinkovitosti, Zagreb, 2007, str. 9-10.

18

usporedne analize, anketa, analiza aktivnosti i prikaza procesa. U ovoj fazi donose se i početni

zaključci te se utvrđuju i odobravaju izmjene revizijskog plana ukoliko je potrebno. U fazi

izrade izvješća se sažimaju i iznose svi nalazi, zaključci i preporuke vezane za učinkovitost

subjekta revizije, usklađuju se planirani i utvrđeni revizijski resurs i vrednuju se rezultati rada

revizorskog tima.

Kontrola kvalitete u Državnom uredu za reviziju provodi se u fazi izrade izvješća putem pet

stupnjeva provjere kvalitete.39 Prvi stupanj kontrole kvalitete obavlja voditelj tima nakon što

se objedine svi dijelovi nacrta izvješća s ciljem da se utvrdi jesu li svi zaključci u nacrtu izvješća

izvedeni na temelju stvarnih dokaza te jesu li ujednačeni način i metodologija pisanja izvješća.

Drugi stupanj kontrole kvalitete obavlja načelnik odjela te po potrebi daje smjernice i

prijedloge za ispravak nacrta izvješća te prijedloge za naknadnu provjeru područja koje nije

obuhvaćeno ili je djelomično obuhvaćeno. Treći stupanj kontrole kvalitete provodi pomoćnik

glavnoga državnog revizora zadužen za reviziju učinkovitosti. Četvrti stupanj kontrole

kvalitete provodi jedan od pomoćnika glavnoga državnog revizora koji nije sudjelovao u

provedbi revizije učinkovitosti, s ciljem da se osigura objektivna prosudba danih preporuka i

zaključaka izvedenih na temelju opisanih činjenica. Peti stupanj kontrole kvalitete provodi

zamjenik glavnoga državnog revizora, koji ocjenjuje je li izvješće sastavljeno na način i prema

određenoj metodologiji, nakon čega se izvješće dostavlja glavnom državnom revizoru koji

nakon čitanja izvješća daje odobrenje da se nacrt izvješća može uručiti subjektima revizije i

obaviti rasprava radi usuglašavanja konačnih stavova.

3.4. Povezanost državne i unutarnje revizije u javnom sektoru

Unutarnja financijska kontrola u javnom sektoru je, u najširem smislu, izraz koji se koristi za

integrirani sustav unutarnjih kontrola u čitavom javnom sektoru. Prema definiciji Europske

komisije, podrazumijeva sveobuhvatan sustav financijske kontrole čiji je cilj osigurati da

financijsko upravljanje i kontrola nacionalnih troškovnih centara budu usklađenih s

odgovarajućim propisima, proračunskim sustavom, načelima pouzdanoga financijskog

upravljanja, transparentnosti, djelotvornosti, učinkovitosti i štedljivosti. Obuhvaća sve mjere

unutarnje kontrole svih državnih prihoda, rashoda, imovine i obveza.40 Vanjska (državna)

revizija ima odlučujuću ulogu u razvoju učinkovite unutarnje kontrole i upravljanju rizicima.

Iz više razloga, vanjska revizija često ima jasniju sliku od državne uprave o izazovima i

39 Državni ured za reviziju, Priručnik za reviziju učinkovitosti, Zagreb, 2007., str.57 40 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. str. 251

19

zahtjevima za pouzdanim sustavima financijske i nefinancijske kontrole. Za ocjenjivanje

učinkovitosti unutarnje kontrole, državni se revizor može koristiti radom unutarnjih revizora,

koji su dio strukture unutarnje kontrole i pružaju vanjskom revizoru smjernice u pogledu

učinkovitosti postojećeg sustava. Kako bi rad unutarnje revizije bio učinkovito ocijenjen,

državni revizor mora razumjeti svrhu i ulogu, postupke i metode rada unutarnjih revizora te

razmotriti kvalitetu unutarnjih revizora, kao i neovisnost i objektivnost koje unose u svoj rad.

Jednako kao što, s druge strane, unutarnji revizor mora poznavati svrhu, metodologiju i ciljeve

rada vanjske revizije.41 Iz tog razloga ključno je za državnu reviziju razvijati i održavati dobre

poslovne odnose s unutarnjom revizijom, da se dijeljenjem znanja i iskustva svatko od njih

nadograđivati i napredovati.

Prema INTOSAI standardima, državna revizija u okviru obavljanja revizije može koristiti rad

unutarnjih revizora na tri načina42:

(1) U fazi planiranja: izvješća koja sastave unutarnji revizori mogu pružiti revizoru

informacije o mogućim prednostima i nedostacima sustava kontrole te o važnim

pogreškama koje su se dogodile na području koje treba revidirati

(2) U fazi revizijskog ispitivanja: rad unutarnjih revizora može se koristiti za pribavljanje

dijela revizijskih dokaza koji su potrebni za ostvarivanje revizijskih ciljeva.

Korištenjem rada drugih revizora moguće je smanjiti opseg revizijskog rada te na taj

način osloboditi resurse za druge revizijske zadatke

(3) U završnoj fazi revizije: izvješća unutarnjih revizora mogu pružiti informacije koje

potvrđuju ili sumnjiče nalaze ili prethodne zaključke do kojih je revizor došao na osnovi

revizijskih dokaza prikupljenih u fazi revizijskog ispitivanja.

I u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom

sektoru, voditelj jedinice za unutarnju reviziju ima obvezu suradnje s Državnim uredom za

reviziju, kao i obvezu da na zahtjev državnog revizora pruži sve podatke vezane za završene

unutarnje revizije. Prema istom se Zakonu, na zahtjev Državnog ureda za reviziju, odvijaju i

drugi oblici suradnje. Sve te koristi povećavaju učinkovitost revizija i pomažu upravi u

povećanju kvalitete obavljanja javnih usluga.43

41 Ibidem, str. 274 42 Ibidem, str. 275 43 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. Str. 276

20

3.5.Povezanost državne revizije i revizije informacijskih sustava

Značaj informacijskih sustava za poslovanje bilo kojega poslovnog subjekta, pa tako i

subjekata u javnom sektoru, od presudne je važnosti za pravodobno i kvalitetno upravljanje.

Suvremeno poslovanje se temelji na informacijskim tehnologijama što dovodi do potrebe da

se informacijski sustavi koji podržavaju takvo poslovanje provjere u kontekstu njihove

ispravnosti i kvalitete. Revizija informacijskih sustava proizlazi iz potrebe prilagođavanja

subjekata novim promjenama u obradi podataka i informacijskoj tehnologiji. Pri provedbi

revizije informacijskih sustava provjeravaju se četiri osnovna zadana cilja44:

(1) Čuvanje imovine

(2) Održavanje cjelovitosti podataka

(3) Ostvarivanje ciljeva poduzeća na djelotvoran način

(4) Efikasno korištenje resursa

Profesionalni standardi pružaju okvir za sve revizije i postavljaju zahtjeve koje je potrebno

poštovati. Oni sadrže općenite izjave o odgovornosti revizora i osiguravanju njegovu stručnost,

besprijekornost, nepristranost i neovisnost pri planiranju i izvođenju revizije, kao i

izvješćivanju o obavljenom poslu. Pored revizijskih standarda, revizori trebaju uzeti u obzir i

druge zakone i propise koji mogu utjecati na izvođenje revizije. Pri određivanju djelokruga i

predmeta revidiranja i provjere funkcioniranja kontrola u računalnom okruženju, revizori

trebaju razmotriti povjerljivost, potpunost, raspoloživost i pouzdanost podataka.45 Primjena

informacijske tehnologije može značajno pomoći organizacijama javnoga i privatnoga sektora.

Može modernizirati njihovo poslovanje i poboljšati isporuku usluga. Prikladne unutarnje

kontrole su najpoželjnija osobina u svakom informacijskom sustavu te bez odgovarajuće

pozornosti i brige o njima informacijski sustavi mogu postati izvor značajnih rizika za

ostvarenje zadaća organizacija javnog sektora. One pomažu postizanju usklađenosti sa

zakonima, propisima i odredbama menadžmenta. Promiču ekonomično, djelotvorno i

učinkovito poslovanje te postizanje planiranih rezultata.46

Opseg ispitivanja temelji se na procjeni postojećih kontrola, pa tako rad državnog revizora ovisi

o tome postoji li u subjektu unutarnja revizija informacijskih sustava. Opće ili upravljačke

kontrole informacijskih sustava subjekata državne revizije odnosit će se na ugrađene kontrole

44 Ibidem, str. 281 45 Ibidem, str. 300-301 46 Ibidem, str. 312-313

21

svih općenitih čimbenika koji na sveobuhvatnoj razini mogu utjecati na obradu podataka.

Područja općih kontrola mogu se podijeliti na tri temeljna područja:

(1) Kontrole upravljanja informacijskom funkcijom – svaka organizacija posjeduje

hardverska i softverska rješenja kojima komuniciraju putem mreže, a iza svega stoji

osoba koja se bavi informacijskim sustavima. Najčešće je unutar organizacije postoji

odgovorna služba čiji rad ima značajan utjecaj na kvalitetu funkcioniranja tih sustava.

(2) Kontrole razvoja i izgradnje informacijskog sustava – od revizora se očekuje da ispituje

informacijske sustave u pojedinim fazama životnog vijeka. Prikupljaju se informacije

važne za razvoj ili implementaciju novog sustava.

(3) Kontrole osiguranja informacijskog sustava47 - odnosi se na zaštitu informacijskog

sustava od neovlaštenog pristupa, krađe ili oštećenja, pada sustava i nemogućnosti

kontinuiranog rada sustava.

Problemi koje donosi primjena informacijske tehnologije prisutni su u svim zemljama, bez

obzira na razinu tehnološkog razvoja. I privatne i državne organizacije moraju zaštititi

potpunost, povjerljivost i raspoloživost izvora informacija na koje se oslanjaju.48

3.6.Uloga državne revizije u sprječavanju i otkrivanju prijevare i korupcije

Korupcija je zlouporaba javne službe za privatnu korist.49 Jezgru samoga pojma korupcije čini

ostvarenje privatnih na štetu javnih interesa i općega dobra, što se najčešće očituje u

nenamjenskom trošenju proračunskih sredstava, dakako na teret poreznih obveznika. U

Republici Hrvatskoj zakonski su određeni pojmovi prijevara i korupcija te su definirani

Kaznenim zakonom. Neovisna institucija državne revizije temeljni je uvjet za uspostavu javne

odgovornosti svih korisnika državnog proračuna za zakonito, pošteno i svrhovito upravljanje

javnim financijama te važan čimbenik u sprječavanju i otkrivanju korupcije.

Ona pridonosi sprječavanju prijevare i korupcije ponajprije poboljšanjem ukupne

transparentnosti i odgovornosti te podržavanjem ozračja dobrog upravljanja, što postiže

učinkovitim obavljanjem zadaća iz svoje nadležnosti. 50 U pogledu sprječavanja korupcije,

uloga državne revizije očituje se na dva načina. Prvi način je promicanje dobroga okruženja u

47Mamić-Sačer, I., Žager, K.:Računovodstveni informacijski sustavi, HZFRD, 2008.,str.83 48 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. str. 344 49 The World Bank, Helping Countries Combat Corruption: The Role of the World Bank, Powerty Reduction

and Economic Management Network, rujan 1997., str. 19-20 50 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. str. 348-350

22

upravi, što treba ograničiti mogućnosti pojavljivanja nepravilnosti. Ponajprije državna revizija

treba spriječiti nepravilnosti skretanjem pozornosti na nedostatke u zakonskoj regulativi,

načinu na koji su organizacije strukturirane, ukazati na slabosti u sustavu unutarnjih kontrola i

dati preporuke koje će pomoći konkretnom rješavanju problema i poboljšavanju situacije.

Drugi način na koji državna revizija treba djelovati sastoji se u pomaganju jačanja društvenoga

etičkog okvira poboljšavanjem načina na koji se polažu računi i povećava transparentnost.

Državna revizija mora zahtijevati polaganje jasnih računa i davanje sveobuhvatnih informacija

te pošteno ponašanje svih javnih službenika.51 Otkrivanje slučajeva prijevare i korupcije nije

glavna zadaća državnoga revizora, no izuzetno je važno osigurati obavljanje revizije na jednak

i nepromjenjiv pristup. Prije određivanja programa revizije, treba identificirati područja

visokoga rizika, tj. kritična područja javnoga sektora u kojima se mogu očekivati veća

vjerojatnost i posljedice njihova nastanka. Pokazatelji visokoga rizika ovise o vrsti subjekta, a

mogu biti:

(1) Nejasna podjela dužnosti

(2) Nepostojanje ili nezadovoljavajuća neovisnost odjela za unutarnju reviziju

(3) Nepostojanje obveze podvrgavanja drugim vrstama vanjskog nadzora

(4) Razina koncentracije pri dodjeljivanju javnih sredstava

(5) Slučajevi ranije otkrivenih nepravilnosti52

Institucije javnog sektora trebale bi oblikovati smjernice koje bi pomogle jačanju povjerenja

u javne službenike i njihovo donošenje odluka, posebno u odnosima s privatnim sektorom.

51Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. str. 357 52 Ibidem, str. 364

23

4. PRETVORBA I PRIVATIZACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prije no što se detaljnije prione problemu pretvorbe i privatizacije u Republici Hrvatskoj

potrebno je detaljnije iznjeti činjenice o problemu vlasništva u RH.

Vlasništvo se može definirati kao ''...pravo pripadanja stvari, individualnog ili kolektivnog,

kao pravni oblik prisvajanja dijelova prirode, vanjske sfere čovjeka, unutar određene

društvene formacije, dolazi se do zaključka da je ustanova prava vlasništva uvjetovana time

što je ograničen krug dobara koje prisvajaju ljudi – fizičke osobe i raznovrsni oblici njihovih

asocijacija i zajednica, od onih najstarijih plemenskih i rodovskih zajednica do suvremenih

korporacija i ustanova, društava kapitala i drugih oblika udruživanja fizičkih i pravnih

osoba.''53

Do 1945. godine na području Hrvatske vladalo je privatno vlasništvo odnosno kapitalistički

način uređenja tržišta. Nasljeđe privatnog vlasništva datira još iz Austro-Ugarske čija su

sastavnica i Hrvatski teritoriji bili. Na poljoprivrednom planu dominantni su bili veleposjednici

mahom plemićkog podrijetla, dok je u gradovima bila razvijena industrija i obrtništvo.

Završetkom 2. Svjetskog rata dolazi do korjenitih političkih i gospodarskih promjena na

području Hrvatske odnosno tadašnje Jugoslavije koji će ostaviti neizbrisiv trag na konture

političkog i gospodarskog života Hrvatske.

Nakon 1945. godine započinje nacionalizacija privatnog vlasništva. Privatno vlasništvo kao

kategorija slobodnog tržišta nije bilo zakonski dopušteno pa se sva imovina morala

nacionalizirati, odnosno transformirati u društveno vlasništvo.

Vezano za podrijetlo vlasništva na području Jugoslavije pa i Hrvatske Simonetti Petar navodi

da su se dogodila dva velika vlasnička prevrata: ''...prvi u sastavu FNRJ/SFRJ (1945.-1990.),

drugi u samostalnoj Republici Hrvatskoj (nakon 1991.). Prvi vlasnički prevrat promatra se u

prvom redu kao prisilni prijenos velikog dijela nekretnina, zgrada i drugih građevina koje su

bila pravno odvojene od zemljišta u društvenom vlasništvu, a izgrađene su društvenim

sredstvima. Drugi vlasnički prevrat obilježava uspostavljanje privatnog vlasništva po

53 Simonetti P. Vlasništvo i njegove transformacija, jamstvo i zaštita u ustavnom poretku Republike

Hrvatske. //Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 31(2010.), 333-364, str. 333

24

različitim osnovama na nekretninama koje su do taba bile u društvenom vlasništvu, odnosno

državnom vlasništvu.''54

Raspadom zajedničke države i uvođenjem slobodnog tržišta stvorila se potreba za procesima

pretvorbe i privatizacije. Pretvorba se može definirati kao proces transformacije društvenih

poduzeća u državna poduzeća, odnosno ''..pretvorba poduzeća s društvenim kapitalom kojemu

je određen vlasnik.''55 Zakon o privatizaciji istu definira kao ''prodaja dionica, udjela, stvari i

prava, te prijenos bez naplate dionica i udjela fizičkim i pravnim osobama određenim ovim

Zakonom.''56

Postavlja se pitanje zašto je potrebno privatizirati poduzeća, odnosno, postoji li osnova za

zadržavanja poduzeća u državnom portfelju? Odgovor na to pitanje dao je Đuro Njavro u svom

radu Privatizacija:

''Iskustvo proteklih desetljeća pokazalo je sva ograničenja i nemogućnost organizacije

racionalnog gospodarstva na temelju državnog vlasništva i birokratskog planiranja. Slične

loše rezultate pokazao je i projekat gospodarstva zasnovanog na tzv. ''društvenom vlasništvu''.

Primjetno je da se socio-gospodarska kriza ''real-socijalizma'' produbljuje ubrzano, u isto

vrijeme dok se u zemljama slobodnog privatnog poduzetništva odvija široka znanstveno-

tehnološka revolucija, bitno mijenjajući uvjete, te parametre gospodarske efikasnosti i razvoja

kreirajući novu razvojnu paradigmu koja protežira znanje, fleksibilnost, kreaciju i

inovativnost. Nemogućnost starih fosiliziranih birokratskih struktura realnog socijalizma da

se prilagođavaju, da pruže prostor poduzetničkom ponašanju poduzeća i pojedinaca, da se

kumulirana znanja pretaču u gospodarski razvoj i materijalna bogatstva samo je ubrzala

zaostajanje. Ono je od kvantitativnog postalo kvalitativno. Projekt je dospio u povijesnu

krizu.''57

Privatizacija se u Hrvatskoj, prema Zakonu o privatizaciji provodila u cilju postizanja58:

(1) bržeg gospodarskog rasta u uvjetima tržišnog gospodarstva,

(2) očuvanja produktivne zaposlenosti uz poželjno stvaranje novih radnih mjesta,

(3) tehnološke modernizacije hrvatskog gospodarstva,

54 Simonetti P. Vlasništvo i njegove transformacija, jamstvo i zaštita u ustavnom poretku Republike

Hrvatske. //Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 31(2010.), 333-364, str. 334 55 Zakon o pretvorbi, članak 1., Narodne novine, 019/1991 56 Zakon o privatizaciji, članak 1, Narodne novine, 021/1996 57 Njavro Đ. Privatizacija // Društvena istraživanja Zagreb 2(1993), 87-105, str. 88 58 Zakon o privatizaciji, članak 1, Narodne novine, 021/1996

25

(4) unošenja novih, modernih i učinkovitih metoda i vještina menagementa u hrvatskom

gospodarstvo,

(5) poticanja rasta hrvatskog poduzetništva,

(6) poticanja uključenja poduzetnika iz iseljene Hrvatske u razvitak hrvatskog

gospodarstva,

(7) Smanjenja obveza Republike Hrvatske prema poduzećima (dokidanje subvencija) i

smanjenje javnog duga.

Pretvorba i privatizacija započinje proglašenjem neovisnosti i ulaskom u proces tranzicije.

Privatizacija u Hrvatskoj odvijala se u četiri faze.

Prva faza započela je uvođenjem Zakona o pretvorbi koja se provodila pod nadzorom Agencije

Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvitak. Pretvorbom vlasništva sva poduzeća postaju

dionička društva ili društva ograničene odgovornosti s poznatim vlasnicima. Sva poduzeća

podijeljena su u dvije grupe: prva grupa bila su poduzeća za koje je država ocijenila da

posjeduju stratešku važnost (INA, HEP, HŽ, HPT, HRT, Hrvatske šume, Hrvatske ceste) i ista

nisu bila uključena u proces privatizacije. Sva ostala poduzeća ostala su društvena i ušla su u

proces koji se odvijao u dvije faze. Privatizacija je obuhvatila oko 4000 poduzeća, u ukupnoj

vrijednosti 20 milijardi USD. Pretvorba poduzeća mogla se obaviti prodajom cijelog poduzeća

ili njegovog idealnog dijela, ulaganjem kapitala, pretvaranjem uloga na ugovornoj osnovi u

poduzeće i potraživanja prema poduzeću u ulog i prijenosom svih dionica odnosno udjela

fondovima i Hrvatskom fondu za razvitak bez naknade. Nije bilo moguće djelomično pretvoriti

poduzeće, odnosno, vlasnička je pretvorba morala biti potpuna i bez ostataka.59

U drugoj fazi obuhvaćena su poduzeća koja nisu samostalno obavila pretvorbu do roka koji im

je bio postavljen Zakonom o pretvorbi (30.6.1992.). Takva su poduzeća izravno potpala pod

nadzor Hrvatskog fonda za privatizaciju (2/3) i Mirovinskog fonda (1/3). Fondovi su se koristili

različitim metodama privatizacije kao što su prodaja na javnim dražbama na Zagrebačkoj burzi

prikupljanjem ponuda koje su dostavljali domaći i strani zainteresirani ulagači i izravnom

prodajom (bez javnih dražbi ili prikupljanjem ponuda). Zakonom je država preuzela ulogu

arbitra umjesto koordinatora. Tim zakonom obuhvaćena su ona poduzeća koja još nisu

privatizirana. Velika javna poduzeća (INA, HEP, HRT, HŽ, HC, HŠ) ponovno nisu bila

obuhvaćena privatizacijskim procesima. Sredstva od prodaje poduzeća u vlasništvu Fonda u

vlasništvu Fonda, prenosila su se na HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvitak), a sredstva

59 Gregurek M. Stupanj i učinci privatizacije u Hrvatskoj, 52(2001), 155-188, str. 156

26

ostvarena prodajom državnih poduzeća u državni proračun. Neki od ranije navedenih ciljeva

privatizacije izostali su, dok su kriteriji kao što je zaštita zaposlenih doveli do problema

konkurentnosti na tržištu koje je bivalo sve otvorenije.60

Treća faza privatizacije počinje uvođenjem Zakona o privatizacijskim fondovima (PIF), koji

pokreće masovnu privatizaciju zasnovanu na besplatnoj dodjeli dionica određenim

kategorijama populacije (ratni vojni invalidi, obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih

branitelja i civila, hrvatski branitelji, civilni invalidi rata, mirnodopski vojni invalidi,

prognanici i izbjeglice povratnici, bivši politički zatvorenici i zaposlenici poduzeća sa

sjedištem na ratom okupiranom području ako su ostali bez zaposlenja). Ta populacija

obuhvaćala je oko 350.000 ljudi, a u kuponskoj je privatizaciji sudjelovalo samo 240.000

stradalnika rata kojima je besplatno dodijeljeno dionica fonda u vrijednosti od 2.65 milijardi

DEM, tj. oko 50% dionica portfelja Fonda. Kvaliteta portfelja bila je upitna jer su 550 poduzeća

s liste za kuponsku privatizaciju u startu bila nelikvidna, a oko 90-95% dionica u ponudi bile

nelikvidne dionice, kojima se do tada nije trgovalo. Ekonomska i politička privlačnost

masovne, odnosno vaučerske privatizacije deplasirana je i zbog stavova o uspostavi pravih

vlasnika. Umjesto kapitalista vlasnika koji vode računa o poslovanju poduzeća, pojavljuju se

burzovni špekulanti, što je u čistoj suprotnosti od učinaka vlasničkog ponašanja menadžmenta

ili je suprotna otkupu uposlenika.61

Četvrta faza obilježena je prijenosom ovlasti za Hrvatskog fonda za privatizaciju na

Ministarstvo gospodarstva. Rizik privatizacije preuzima nova vlast, a to podrazumijeva

politički, institucionalni i politički rizik. Državna se imovina konsolidira u Hrvatskom fondu

za privatizaciju. Jedinstveni državni portfelj čine dionice koje su do tada bile u vlasništvu HFP,

Agencije za sanaciju banaka, mirovinskog zavoda i zdravstvenog zavoda, uključujući i javna

poduzeća i ustanove i trgovačka društva kojima je država vlasnik. Portfelj s vlasničkim

kapitalom države do 25% pokušava se prodati javnom dražbom na Burzi, a ostalo potpada pod

financijsku konsolidaciju, odnosno na pokretanje stečajnih postupaka. Presudnu ulogu u

velikim privatizacijskim procesima imaju Vlada i Ministarstvo financija, pa Fonda za

privatizaciju i dalje nije nadležan za najveće privatizacijske projekte.

60 Gregurek M. Stupanj i učinci privatizacije u Hrvatskoj, 52(2001), 155-188,, str. 160 - 161 61 Ibidem, str. 161 - 162

27

Postoji i namjera da se država riješi većine tvrtki u svom vlasništvu, no još uvijek ne postoji

model po kojem bi se to obavilo.62

Nedvojbeno je kako je privatizacija ostavila određene učinke na gospodarstvo Hrvatske. Ti

učinci se mogu sumirati kao pozitivni i negativni, pri čemu valja naglasiti kako je ''...struktura

negativnih učinaka ne šira već i jače utjecala na gospodarstvo i društvo u cjelini.''63

Pozitivni učinci privatizacijskih i pretvorbenih procesa u Republici Hrvatskoj su64:

(1) Normiranje vlasnika

(2) Izravno asignacija formalno-pravne odgovornosti

(3) Izravna asignacija gospodarskog rizika

(4) Formiranje makroekonomskog sustava

(5) Normativno usklađenje sa europskim standardima i međunarodna usporedivost

O pozitivnim procesima može se govoriti više u normativnom, a manje u izvedbenom i realnom

smislu.

Negativni učinci privatizacije nadvladavaju pozitivne i brojniji su. Opće su poznati javnosti i

ukazuju na negativne procese koji su se događali u hrvatskom gospodarstvu od 90-ih godina

20. stoljeća. To su65:

(1) novi vlasnici bez razvojnog koncepta

(2) logika trgovine, a ne proizvodnje

(3) jeftin način stjecanja vlasništva smanjuje odgovornost

(4) neracionalan raspad velikih poslovnih sustava

(5) usitnjavanje i neracionalna raspodjela potencijala

(6) nedostatak transparentne strategije privatizacije

(7) povećanje opće strukture zaposlenih

(8) nelegalno zapošljavanje, smanjena sigurnost i niske plaće

(9) gubici radnog potencijala, osobito visokostručnih kadrova

(10) pogoršana struktura gospodarskih aktivnosti

62Gregurek M. Stupanj i učinci privatizacije u Hrvatskoj, 52(2001), 155-188, str. 163-164 63 Ibidem, str. 180. 64 Ibidem, str. 180 65 Ibidem, str. 182-185

28

Očigledno je kako su velikim dijelom izostali pozitivni učinci privatizacije o kojima je ranije

bilo govora. Opširnije o provođenju privatizacije i pretvorbe u skladu sa važećim zakonima biti

će u poglavlju broj 5 (revizija obavljenih postupaka pretvorbe i privatizacije).

Unatoč tome što je privatizirana velika većina bivših društvenih i državnih poduzeća, postoje

opravdani razlozi za ostanak dijela poduzeća pod okriljem državne uprave. To su ona poduzeća

koja pružaju općedruštvenu korist ili bi njihovo privatiziranje uzrokovalo stvaranje društvenih

troškova koji bi se nepovoljno odrazili i na gospodarski rast i na životni standard stanovnika.

Tonitelli P. navodi tri ključna razloga za postojanje državnih poduzeća66:

(1) zakazivanje tržišta

(2) promicanje gospodarskog rasta na temelju dugoročnog planiranja

(3) industrijska i financijska sanacija posljedica gospodarskih kriza.

Isti autor navodi i četiri glavne skupine poduzeća u državnom vlasništvu67:

(1) komunalne usluge, kao što su električna energija, voda, komunikacija i transport

(2) bazni proizvodi kao što su ugljen, nafta i čelik

(3) financijske usluge kao što su banke, osiguravajuća društva i socijalno osiguranje i

(4) socijalne usluge primjerice obrazovanje i zdravstvo.

Nedvojbeno je kako postoje opravdani razlozi za obavljanje procesa privatizacije, ali i za

zadržavanje (ili nacionaliziranje) poslovnih subjekata koji posluju na tržištima. Ukoliko je pak

nemoguće privatizirati neka poduzeća (kao što su u Hrvatskoj ona od posebnog nacionalnog

interesa) valja se upitati koji bi postulati trebali biti praćeni kako bi se zaštitio nacionalni interes

i javni kapital tih poduzeća. Revizija, naročito državna može značajno doprinijeti razvoju

kvalitete upravljanja javnim poduzećima, a samim time i općedržavnim bogatstvom.

4.1.Analiza procesa pretvorbe i privatizacije

U nastavku seminarskog rada biti će iskazane osnovne kvantitativne informacije o procesu

pretvorbe i privatizacije. Biti će prikazan organizacijski oblik poduzeća nastalih pretvorbom,

stečajevi ili likvidacije, ostvareni ciljevi zadani pretvorbom i privatizacijom, ostvareni poslovni

rezultat i broj sanacija pretvorenih poduzeća.

66 Tonitelli P. The rise and the fall of state-owned enterprise in the western world, Camridge University

Press, Cambridge, 2000., str. 177 67 Ibidem, str. 10

29

4.1.1. Organizacijski oblik trgovačkih društava nastalih pretvorbom društvenih

poduzeća

Prije procesa pretvorbe trgovačka društva, odnosno društvena poduzeća nisu imala današnji

pravni oblik. Transformacija cjelokupnog gospodarskog sustava izvršena je procesom

pretvorbe te su poduzeća mogla odabrati novi pravni oblik koji odgovara potrebama njihovog

poslovanja. U tablici 1. prikazana je organizacija trgovačkih društava nastalih pretvorbom

društvenih poduzeća.

Tablica 1.: Organizacijski oblik trgovačkih društava nastalih pretvorbom društvenih

poduzeća

Redni broj Organizacijski oblik Broj trgovačkih

društava %

1. dioničko društvo d.d. 1347 86.57

2. društvo s ograničenom

odgovornošću d.o.o. 209 13.43

UKUPNO 1566 100.00

Izvor: Izvješće o radu na provedbi revizije pretvorbe i privatizacije, DUR

Velika većina trgovačkih društava nastala pretvorbom društvenih poduzeća izabrala je

dioničko društvo kao organizacijski oblik. Ukupno 1347 poduzeća odabralo je dioničko

društvo kao organizacijski oblik za nastavak poslovanja, što čini 86.57% od ukupnog broja

revidiranih poduzeća. Tek je 209 poduzeća, odnosno 13.43% odabralo društvo sa ograničenom

odgovornošću. Grafikon 1. prikazuje iznesene podatke.

Grafikon 1.: Organizacijski oblik trgovačkih društava nastalih pretvorbom poduzeća

0, 0%

1347, 87%

209, 13%

Organizacijski oblik trgovačkih društava nastalih pretvorbom društvenih poduzeća

dioničko društvo d.d društvo s ograničenom odgovornošću d.o.o.

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 1.

30

4.1.2. Ostvarenje ciljeva razvojnog programa u trgovačkim društvima nastalim

nakon pretvorbe društvenih poduzeća

Svako poduzeće koje je ulazilo u proces pretvorbe i privatizacije moralo je imati zadane ciljeve

tih procesa. Ciljevi razvojnih programa uglavnom su se odnosili na modernizaciju proizvodnje,

unaprjeđenje poslovanja i sl. Tablica 2. prikazuje podatke o ostvarenju ciljeva pretvorbe

društvenih poduzeća.

Tablica 2.: Ostvarenje ciljeva razvojnog programa u trgovačkim društvima nakon pretvorbe

društvenih poduzeća

Redni broj Ostvarenje ciljeva

razvojnog programa Broj trgovačkih društava %

1. da 241 15.49

2. djelomično 319 20.5

3. ne 996 64.01

UKUPNO 1556 100

Izvor: Izvješće o radu na provedbi pretvorbe i privatizacije, DUR

Podaci iz tablice 2. ukazuju na to da većina poduzeća nije ostvarila svoje ciljeve zadane

programima pretvorbe i privatizacije. Broj poduzeća koja su ostvarila zadane ciljeve u

potpunosti iznosi 241, odnosno 15.49% od ukupnog broja revidiranih poduzeća. Djelomično

su ostvareni ciljevi 319 poduzeća, odnosno 20.50% od ukupnog broja. Čak 996 poduzeća nije

ostvarilo svoje ciljeve zadane programima pretvorbe i privatizacije, odnosno njih 64.01 od

ukupnog broja revidiranih subjekata, što čini glavninu ukupnog broja analiziranih poduzeća.

Iskazane podatke prikazuje grafikon 2.

Grafikon 2.:Ostvarenje ciljeva razvojnog programa u trgovačkim društvima nakon pretvorbe


15%

21%64%

Ostvarenje ciljeva razvojnog programa u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe društvenih poduzeća

da

djelomično

ne


31

4.1.3. Ostvaren poslovni rezultat koncem 1991. i 2002. godine

Poslovni rezultat mjera je uspješnosti poslovanja nekog poduzeća. Analizom poslovnog

rezultata pretvorenih i privatiziranih poduzeća može se ocijeniti ukupna uspješnost njihovog

poslovanja. Tablica 3. pokazuje ostvareni poslovni rezultat trgovačkih poduzeća u državnom

vlasništvu koncem 1991. i 2002. godine.

Tablica 3.: Ostvareni poslovni rezultat koncem 1991. i 2002. godine

Redni broj Poslovni

rezultat

Broj trgovačkih

društava koncem

1991.

%

Broj trgovačkih

društava koncem

2002.

% Indeks

1. Dobit 258 16.58 567 36.44 219.77

2. gubitak 755 48.52 531 34.13 70.33

3.

nisu

iskazani

podaci

543 34.9 458 29.43 84.35

UKUPNO 1556 100 1556 100


Godine 1991. dobit je iskazalo 258 poduzeća, što čini 16.58% od ukupnog broja promatranih

poduzeća. Gubitak je iskazalo 755 poduzeća, odnosno 48.52% poduzeća što čini glavninu

promatranog skupa. Podaci nisu bili iskazani za 543 poduzeća, odnosno 34.9% revidiranih

subjekata.

Godine 2002. dobit iskazuje 567 poduzeća, odnosno 36.44% ukupnog broja poduzeća, što je

porast u odnosu na 1991. godinu od 119.77%. Gubitak je iskazalo 531 poduzeće, odnosno

34.14% od ukupnog broje promatranih poduzeća. Podaci nisu iskazani za 458 poduzeća,

odnosno 20.43% od ukupnog broja. Vidljivo je poboljšanje opće situacije poslovanja, što

ukazuju sljedeći podaci:

- porast broja poduzeća koja iskazuju dobit sa 258 u 1991. godini, na 567 poduzeća u

2002. godini,

- smanjenje broja poduzeća koja su iskazala gubitak sa 755 u 1991. godini na 531

poduzeće u 2002. godini što čini smanjenje od 29.67%

- smanjenje broja poduzeća kojima nisu iskazani podaci sa 543 poduzeća u 1991. godini,

na 458 poduzeća u 2002. godini što čini smanjenje od 15.65%.

Grafikon 3. prikazuje kretanje ostvareni poslovni rezultat u 1991. godini i 2002. godini.

32

Grafikon 3.: Ostvareni poslovni rezultat koncem 1991. i 1992. godine


4.1.4. Trgovačka društva prema provedenim sanacijama

Zbog poteškoća u poslovanju i nemogućnosti podmirivanja dospjelih obveza, pojedina društva

nastala pretvorbom sanirana su na temelju odluka Vlade Republike Hrvatske. Podaci o broju

sanacija trgovačkih društava izraženi su u tablici broj 4.

Tablica 4.: Trgovačka društva prema provedenim sanacijama

Redni broj Sanacija provedena Broj trgovačkih

društava %

1. da 97 6.23

2. ne 1459 93.77

UKUPNO 1556 100

Iz navedenih podataka uočljivo je kako velika poduzeća nisu imala potrebnu biti sanirana.

Njihov broj iznosi 1459, odnosno 93.77% od ukupnog broja poduzeća obuhvaćenih revizijom.

Manji dio tih poduzeća, njih 97, odnosno 6.23% od ukupnog broja poduzeća sanirano je od

strane novca poreznih obveznika. Grafikon 4. prikazuje broj saniranih poduzeća nakon

provedene pretvorbe.

258

755

543567531

458

dobit gubitak nisu iskazani podaci

Ostvareni poslovni rezultat koncem 1991. i 2002. godine

Broj trgovačkih društava koncem 1991. Broj trgovačkih društava koncem 2002.


33

Grafikon 4.: Trgovačka društva prema provedenim sanacijama


4.1.5. Stečajevi i likvidacije u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe


Nakon dovršenog proces pretvorbe nisu sva poduzeća uspjela izdržati tržišne pritiske

novonastalih uvjeta. Zbog poteškoća i nemogućnosti podmirenja obveza, na prijedlog uprave

ili vjerovnika društva pokrenut je stečajni postupak. Broj društava u kojima je pokrenut stečaj

dan je u tablici broj 5.

Tablica 5.:Stečajevi i likvidacije u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe


Redni broj Stečajevi i

likvidacije Broj trgovačkih društava %

1. da 345 22.17

2. ne 1211 77.83

UKUPNO 1566 100


Navedeni podaci ukazuju kako je manji u manjem dijelu poduzeća, njih 345, odnosno 22.17%

proveden stečajni postupak. U većem dijelu poduzeća nije proveden stečajni postupak. Broj

takvih poduzeća iznosi 1211 i čine 77.83% ukupnog broja revidiranih subjekata. Grafikon 5.

prikazuje stečajeve i likvidacije u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe društvenih

poduzeća.

6%

94%

Trgovačka društva prema provedenim sanacijama

da ne

34

Grafikon 5.: Stečajevi i likvidacije u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe


Izvor: Izrada autora na temelju tablice broj 5.

4.2. Analiza izvješća o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije

Analiza izvješća o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije temeljila se na podacima iz

izvješća o provedenim revizija pretvorbe i privatizacije dostupnima na službenim stranicama

Državnog ureda za reviziju68. Na tim stranicama objavljeno je ukupno 903 izvješća koja su

postala ulazni podaci za daljnju analizu provedene revizije pretvorbe i privatizacije. Kod

svakog izvješća uzimani su sljedeći elementi: vrijednost poduzeća i mišljenje DUR-a o

provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije. Potpuni rezultati pojedinih izvješća dostupni su u

prilogu seminarskog rada broj 1. U nastavku se iznosi provedena analiza za jedno poduzeće.

Tablica broj 6. prikazuje ulazne podatke za analizu na primjeru jednog Izvješća o obavljenoj

reviziji pretvorbe i privatizacije.

Tablica 6.:Ulazni podaci analize izvješća obavljene revizije pretvorbe i privatizacije

Izvješće o radu na

provedbi revizije

pretvorbe i privatizacije

Neto

vrijednost

imovine

poduzeća

(u HRK)

Pretvorba Privatizacija

Red.

Br.

Naziv obveznika

revizije

Utvrđene

nepravilnosti

U skladu

sa

zakonom

Utvrđene

nepravilnosti

U skladu

sa

zakonom

1. 3. Januar, Pula 61,100,112.00 0 1 0 1

Izvor: Istraživanje autora

68 Dostupno na: http://www.revizija.hr/hr/izvjesce/revizije-pretvorbe-i-privatizacije/ [3.1.2013.]

22%

78%

Stečajevi i likvidacije

da

ne

http://www.revizija.hr/hr/izvjesce/revizije-pretvorbe-i-privatizacije/

35

Vrijednost broja 1 označava potvrdu teze stupca, dok vrijednost broja 0 odbacuje potvrdu teze

stupca. Primjerice, prilikom analize Izvješća o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije

poduzeća 3. Januar iz Pule, utvrđeno je kako su i pretvorba i privatizacija bili u skladu sa

zakonom. Za svako od 903 poduzeća postoje navedeni podaci, ukoliko su bili dostupni u

pojedinim Izvještajima. Događalo se i da Državni ured za reviziju nije mogao izraziti svoje

mišljenje zbog različitih čimbenika kao što su: nepostojanje adekvatne revizijske

dokumentacije, stečaja poduzeća prije pretvorbe ili privatizacije, ukoliko privatizacija ili

pretvorba nisu namijenjene za pojedina poduzeća, posljedica rata i slično. U tom slučaju,

izražena je vrijednost 0-0 za pojedini stupac. Takva poduzeća biti će isključena iz daljnjih

analiza.

Neto vrijednost imovine označava pravu vrijednost poduzeća nakon što se od ukupne imovine

oduzmu ukupne obveze. U Izvještajima ta je vrijednost često bila izražavana u hrvatskim

dinarima, njemačkim markama ili kunama. Sve vrijednosti u tablici izražene su u HRK, po

tečajevima: 1 DEM = 4 HRK, 1 DEM = 55 HRD, što proizlazi da je 1 HRK = 13.75 HRD.

Analiza je provedena na tri razine. Prva razina odnosi se na skupno promatranje i usporedbu

ulaznih podataka. Druga razina analize odnosi se na razvrstavanje poduzeća sukladno važećem

Zakonu o trgovačkim društvima i to prema kriteriju veličine vrijednosti aktive. Treća razina

analize odnosi se na analizu pomoću Benfordova zakona. Ta se analiza još može podijeliti i na

skupnu analizu, odnosno usporedbu ravnomjernosti raspoređenih logaritama sa dobivenim

podacima. Svaki broj koji se analizira prema Benfordovom zakonu biti će dodatno analiziran.

Na kraju svake analize biti će izneseni i skupni podaci kako bi bili lakše usporedivi.

4.2.1. Skupna analiza Izvješća o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije

Skupna analiza Izvješća o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije bazirati će se na

ukupnim vrijednostima koje su izvedene iz ulaznih podataka ove analize (Prilog 1.)

Tablica 7.: Osnovni podaci o analiziranim subjektima

Udio Odstupanje od prosjeka

Ukupna neto vrijednost aktive: 77,907,275,904.60 100.00%

Minimum: 62,988.00 0.000081% -0.113814

Maximum: 3,546,756,000.00 4.55% 4.44

Prosjek: 88,732,660.48 0.11%


36

Ukupna neto vrijednost aktive subjekata za koje postoje Izvješća o provedenoj reviziji

pretvorbe i privatizacije iznosi 77.907.275.904,60 HRK. Najveće poduzeće u cjelokupnom

uzorku (maksimum) imalo je imovinu u vrijednosti od 3.546.765.000,00 HRK (Belje, Darda).

Njegov udio u ukupnoj neto vrijednosti aktive iznosi 4.55%. Najmanje poduzeće u ukupnom

uzorku imalo je imovinu u vrijednosti od 62.988,00 HRK, što čini svega 0.000081% ukupne

neto vrijednosti imovine (Zavod za ekonomiku i organizaciju poslovanja, Varaždin). Prosječna

vrijednost imovine poduzeća dobivena je dijeljenjem ukupne neto vrijednosti imovine

poduzeća sa brojem Izvješća i iznosi 88.732.660,48 HRK. Udio prosječne vrijednosti poduzeća

u ukupnoj neto vrijednosti imovine iznosi 0.11%. Najmanje poduzeće u promatranom skupu

odstupa za -0.11 postotnih poena u odnosu na prosjek, dok najveće poduzeće odstupa za 4.44

postotna poena od prosječne vrijednosti.

Ranije je navedeno kako ukupan broj Izvješća o reviziji pretvorbe i privatizacije iznosi 903.

Također, valja napomenuti kako nije u svim Izvješćima izraženo pozitivno ili negativno

mišljenje u pretvorbi ili privatizaciji. Sukladno tome kako bi se uvidio realan broj, odnosno

udio pozitivnih ili negativnih mišljenja o pretvorbi i privatizaciji obavljeno je čišćenje uzorka

na mišljenima o pretvorbi i privatizaciji. Tablice 8. i 9. pokazuju izraženo mišljenje DUR-a za

pretvorbu i privatizaciju.

Tablica 8.: Izraženo mišljenje DUR-a o postupku pretvorbe

ukN=903 Izraženo mišljenje Nije %

863 40 95.57% 4.42%


Od ukupnog broja Izvješća, DUR je izrazio bilo kakvo mišljenje, odnosno dao ocjenu u njih

863, što čini 95.57% ukupnog uzorka. Za 40 Izvješća nije izraženo mišljenje, što čini 4.42%

ukupnog uzorka. Grafikon 6. prikazuje broj danih ocjena za pretvorbu.

Grafikon 6.:Izraženo mišljenje DUR-a o postupku pretvorbe

Izvor: Izrada autora na temelju tablice 8.

96%

4%

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe

Izraženo mišljenje

Nije

37

Tablica 9.: Izraženo mišljenje DUR-a o postupku privatizacije


872 31 96.57% 3.43%


Od ukupnog broja Izvješća (903), DUR je izrazio bilo kakvo mišljenje u 872 izvješća, što čini

96.57% od ukupnog broja izvješća. Mišljenje o postupcima privatizacije nije izraženo u 31-om

izvješću, što čini 3.43% od ukupnog broja. Ovaj odnos prikazuje grafikon broj 7.

Ukupni broj izraženih mišljenja činiti će uzorak za određivanje broja negativno i pozitivno

izraženih mišljenja o pretvorbi i privatizaciji. Izvjesno je kako u vrlo malom broju izvješća

DUR nije izrazio nikakvo mišljenje. Time se ukupni uzorak ne smanjuje puno i ostaje

reprezentativan za cijeli skup podataka.

Grafikon 7.: Izraženo mišljenje DUR-a o postupku privatizacije


Drugi dio skupne analize odnositi će se na određivanje udjela negativnog mišljenja69 i o

pretvorbi privatizaciji. Tablica 10. pokazuje odnose pozitivnog70 i negativnog mišljenja

DUR-a za procese pretvorbe.

Tablica 10.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o pretvorbi

N=863 Nepravilnosti U skladu %

322 541 37.31 62.69


Podaci iz tablice 10. ukazuju kako je većina pretvorbenih procesa bila u skladu sa zakonima.

U 541 Izvješću izraženo je pozitivno mišljenje o procesu pretvorbe, što čini 62.69% od

69 „Negativno mišljenje“ označava mišljenje DUR-a koje ukazuje kako pretvorba ili privatizacija nisu bile u

skladu sa važećim Zakonima RH. 70 „Pozitivno mišljenje“ označava mišljenje DUR-a koje ukazuje kako su pretvorba ili privatizacije bile u

skladu sa važećim Zakonima RH.

97%

3%

Izraženo mišljenje o postupku privatizacije


Nije

38

ukupnog broja Izvješća sa izraženim pozitivnim ili negativnim mišljenjem o pretvorbi.

Nepravilnosti su utvrđene za 322 poduzeća, što čini 37.31% ukupnog broja poduzeća. Odnos

negativnog i pozitivnog mišljenja DUR-a o procesima pretvorbe prikazuje grafikon 8.

Grafikon 8.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o pretvorbi


Tablica 11. prikazuje odnos izraženih mišljenja o procesima privatizacije.

Tablica 11.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o privatizaciji


431 441 49.43 50.57


Navedeni podaci ukazuju kako je u više slučajeva revizije privatizacije od strane DUR-a

izraženo pozitivno mišljenje o istima, na što ukazuje 441 pozitivno izraženo mišljenje, što čini

50.57% ukupnog broja mišljenja. Nepravilnosti su utvrđene u 431 Izvješću, što čini 49.43%

ukupnog broja mišljenja. Ovo je moguće i grafički prikazati kako bi se uvidio odnos između

pozitivnih i negativnih mišljenja o procesima privatizacije. Grafikon 9. prikazuje odnos

pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o privatizaciji.

32%

68%

Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o pretvorbi

Nepravilnosti

U skladu

39

Grafikon 9.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o privatizaciji


Iz navedenih analiza moguće je izvesti bitne zaključke. Ukupno gledano (sva izvješća), moguće

je zaključiti kako je više privatizacijskih procesa bilo suprotno važećim Zakonima. Njih čak

49.43% nije bilo u skladu sa zakonom, dok je pretvorbenih procesa bilo 32% u suprotnosti sa

zakonom. Dakle, više malverzacija i nezakonskih radnji, ukupno gledano, bilo je u

privatizacijskim procesima, nego u procesu pretvorbe društvenih poduzeća.

4.2.2. Analiza prema veličini aktive trgovačkih društava

Druga po redu analiza je ona koja se odnosi na veličinu trgovačkih društava koja su bila

predmet procesa pretvorbe i privatizacije. Cilj je ustvrditi u kojoj se grupi poduzeća (malim,

srednjim ili velikima) ima najviše negativno izraženih mišljenja o procesima pretvorbe i

privatizacije. Poduzeća su klasificirana samo prema kriteriju imovine, sukladno važećem

Zakonu o računovodstvu:71

- mala su poduzeća ona čija je aktiva do 32.500.000,00 HRK

- srednja su poduzeća ona čija je aktiva između 32.500.000,00 – 130.000.000,00 HRK

- velika su poduzeća ona čija je aktiva veća od 130.000.000,00 HRK

Napominjemo kako su poduzeća klasificirana samo prema jednom kriteriju, no postoji ih još

dva, a to su: ukupni prihod i prosječan broj zaposlenih.

Analiza svake grupe poduzeća biti će napravljena pomoću elemenata koji su korišteni i kod

skupne analize Izvješća.

71 Zakon o računvodostvu, NN (109/07, 54/13)

49%51%

Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o pretvorbi

Nepravilnosti

U skladu

40

4.2.2.1. Mala poduzeća

Unutar ove analize mala će poduzeća biti sva ona čija je ukupna vrijednost aktive do

32.500.000,00 HRK. Takvih poduzeća u ulaznim podacima ima 487, što čini 55.47% ukupnog

broja analiziranih poduzeća. U tablici 12. izneseni su osnovni podaci o promatranoj grupi

analize.

Tablica 12.: Osnovni podaci o grupi malih poduzeća

Udio Odstupanje od

prosjeka

Neto vrijednost malih

poduzeća

6,101,249,894.00 7.83%

Minimum: 62,988.00 0.001032

%

-0.204729

Maximum:

32,106,800.00

0.53% 0.32

Prosjek: 12,554,012.13 0.21%

Neto vrijednost grupacije malih poduzeća iznosi 6.101.249.894,00 HRK, što čini 7.83%

ukupne neto vrijednosti svih analiziranih poduzeća. Najmanje poduzeće u kategoriji malih

poduzeća ima vrijednost aktive svega 62.988,00 HRK, što čini 0.001% od ukupne vrijednosti

aktive malih poduzeća(Zavod za ekonomiku i organizaciju poslovanja, Varaždin). Najveće

poduzeće u kategoriji malih poduzeća ima vrijednost ukupne aktive 32.106.800,00 HRK, što

čini 0.53% ukupne vrijednosti aktive malih poduzeća (Istratrans, Labin). Prosječna vrijednost

imovine poduzeća iznosi 12.554.012,13 HRK i čini 0.21% ukupne aktive malih poduzeća.

Najmanje poduzeće odstupa od prosječne vrijednosti poduzeća za -0.2047 postotnih poena,

dok najveće poduzeće od prosjeka odstupa za 0.32 postotna poena. U nastavku rada biti će

prikazani podaci o izraženom mišljenju o pretvorbi i privatizaciji grupe malih poduzeća.

Ranije je navedeno kako je broj poduzeća čija imovina odgovara kriteriju malih poduzeća 487.

Kako bi se uzorak očistio od poduzeća za koje DUR nije dao ocjenu ispravnosti postupka

pretvorbe i privatizacije potrebno je odvojiti ta poduzeća. Tablica 13. prikazuje izraženo

mišljenje o postupku pretvorbe malih poduzeća.

Tablica 13.: Izraženo mišljenje DUR-a o postupku pretvorbe (mala poduzeća)

N=487 Izraženo mišljenje Nije %

473 14 97.13 2.87

Izvor: Izrada autora

Izvor: Izrada autora

41

Tablica jasno prikazuje veliki udio izraženog mišljenja o postupku pretvorbe. U 473 izvješća

izraženo je pozitivno ili negativno mišljenje o postupku pretvorbe, što čini 97.13% od ukupnog

broja poduzeća. Za 14 poduzeća DUR nije mogao dati ocjenu pretvorbe i privatizacije, što čini

2.87% ukupnog broja poduzeća. Ta poduzeća isključuju se iz daljnje analize. Grafikon 10.

prikazuje broj izraženog mišljenja o postupku pretvorbe.

Grafikon 10.: Broj izraženog mišljenja o postupku pretvorbe (mala poduzeća)

Navedeni postupak čišćenja uzorka biti će proveden i za podatke o izraženom mišljenu o

postupku privatizacije. U tablici 13. nalaze se podaci o izraženom mišljenju postupka

privatizacije.

Tablica 14.:Izraženo mišljenje o postupku privatizacije (mala poduzeća)


474 13 97.33% 2.87%

Mišljenje je izraženo u 474 izvješća koja se odnose na mala poduzeća. Udio tih izvješća je vrlo

visok i iznosi 97.33%. U 13 izvješća DUR nije dao ocjenu ispravnosti postupka privatizacije,

što čini 2.87% ukupnog broja poduzeća. Grafikon 11. prikazuje navedene

Grafikon 11.: Broj izraženog mišljenja o postupku privatizacije


97%

3%

Broj izraženog mišljenja o postupku pretvorbe (mala poduzeća)


Nije

97%

3%

Broj izraženog mišljenja o postupku privatizacije (mala poduzeća)


Nije



42

U nastavku analize biti će izneseni podaci o pozitivom i negativnom mišljenu o postupku

pretvorbe i privatizacije. Tablica 15. prikazuje pozitivna i negativna mišljenja o pretvorbi.

Tablica 15.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe (mala poduzeća)


150 323 31.71% 68.29%


Podaci iz tablice iznad ukazuju na to kako je većina pretvorbenih procesa bila u skladu sa

zakonom. U 323 izvješća izraženo je pozitivno mišljenje u postupku pretvorbe, što čini 68.29%

od promatranog skupa, dok je u 150 izvješća izraženo negativno mišljenje o postupku

pretvorbe, što čini 31.71% ukupnog broja Izvješća. Navedene podatke prikazuje grafikon 11.

Grafikon 11.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe (mala poduzeća)


U nastavku analize biti će prikazan i odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o

postupku privatizacije. Tablica 16. prikazuje odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a

o postupku privatizacije malih poduzeća.

Tablica 16.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (mala

poduzeća)


229 245 48.31% 51.69%


Navedeni podaci ukazuju na to kako je više privatizacijskih procesa, prema mišljenju DUR-a

bilo u skladu sa zakonima RH. U 245 izvješća koja se odnose na mala poduzeća izraženo je

pozitivnog mišljenje o privatizaciji, što čini 51.69% ukupnog broja. U 229 Izvješća iskazano

32%

68%

Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe

Nepravilnosti

U skladu

43

je negativno mišljenje o procesu privatizacije malih poduzeća, što čini 51.69% ukupnog broja

Izvješća koja se odnose na mala poduzeća. Navedeni odnos prikazuje grafikon 12.

Grafikon 12.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (MP)


Navedena analiza ukazuje na to kako je otprilike polovica privatizacijskih procesa bila u skladu

sa zakonom, dok je druga polovica bila suprotna važećim zakonima. Dobiveni podaci biti će

komparirani sa ostalim grupama poduzeća kako bi se uvidjelo koja od navedenih grupa

poduzeća ima najviše zabilježenih protuzakonskih procesa pretvorbe i privatizacije.

4.2.2.2. Srednja poduzeća

Analiza poduzeća srednje veličine obuhvaća sva poduzeća čije je iskazana vrijednost u rasponu

od 32.500.000,00 HRK pa do 130.000.000,00 HRK. Broj poduzeća koji odgovaraju ovom

kriteriju iznosi 275, što čini 31.32% ukupnog uzorka poduzeća. U tablici 17. izneseni su

osnovni podaci o skupini srednje velikih poduzeća.

Tablica 17.: Osnovni podaci o skupini srednje velikih poduzeća


Neto vrijednost srednjih poduzeća 17,938,403,800.56 23.03%

Minimum: 32,533,164.00 0.181360% -0.182276%

Maximum: 129,689,600.00 0.72% 0.36%

Prosjek: 65,230,559.27 0.36%


Ukupna neto vrijednost imovine srednjih poduzeća iznosi 17.938.403.800,56 HRK, što čini

23.03% od ukupne neto vrijednosti aktive analiziranih poduzeća. Najmanje poduzeće iz

analizirane skupine ima vrijednost imovine 32.533.164,00 HRK i čini 0.18% ukupne aktive

srednjih poduzeća (Tlos, Zagreb). Najveće poduzeće iz promatrane skupine ima vrijednost neto

aktive 129.689.600,00 HRK i čini 0.72% ukupne aktivne srednjih poduzeća (Brodomaterijal-

Holding, Rijeka). Prosječna vrijednost poduzeća u ovoj grupaciji iznosi 65.230.559,27 HRK,

48%52%

Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije

Nepravilnosti

U skladu

44

što čini 0.36% ukupne vrijednosti aktive srednje velikih poduzeća. Najmanje poduzeće od

prosjeka odstupa za -0.18 postotnih poena, dok najveće poduzeće od prosjeka odstupa za 0.36

postotna poena.

Čišćenje uzorka za proces pretvorbe prikazan je u tablici 18.

Tablica 18.: Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe za srednja poduzeća


266 9 96.73% 3.27%


Navedena tablica ukazuje na to kako je za većinu procesa pretvorbe analiziranih DUR izrazio

mišljenje o istima. Takvih izvješća je 266 od ukupno 275, što čini 96.73% ukupnog broja

izvješća. Mišljenje nije izraženo u 9 izvješća, što čini 3.27% ukupnog broja poduzeća.

Navedeni odnos prikazuje grafikon 13.

Grafikon 13.: Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe za srednja poduzeća


Isti postupak proveden je i za proces privatizacije. Tablica 19. prikazuje izraženo mišljenje

DUR-a o postupku privatizacije.

Tablica 19.: Izraženo mišljenje o postupku privatizacije


273 2 99.27% 0.73%


97%

3%

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe za srednja poduzeća


Nije

45

Za većinu obavljenih revizija pretvorbe i privatizacije, DUR je izrazio bilo kakvo mišljenje.

Njihov broj iznosi 273, što čini 99.27% od ukupnog broja podataka. U samo dva izvješća DUR

nije izrazio mišljenje o postupku privatizacije, što čini tek 0.73% ukupnog broja podataka.

Grafički prikaz ovih podataka dostupan je u grafikonu 14.

Grafikon 14.: Izraženo mišljenje o postupku privatizacije


Daljnja analiza odnosi se na određivanje postotka pozitivnog i negativnog mišljenja o

procesima pretvorbe i privatizacije za srednja poduzeća. Tablica 20. prikazuje odnos

pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe.

Tablica 20.:Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe (SP)


108 158 40.60% 59.40%


Većina pretvorbenih procesa, prema mišljenju DUR-a bila je u skladu sa zakonom. Broj

Izvješća u kojima se izražava pozitivno mišljenje o procesu pretvorbe iznosi 158 i čini 59.40%

ukupnog broja podataka. Manji broj Izvješća ukazuje na nepravilnosti u procesu pretvorbe

srednjih poduzeća. Njihov broj iznosi 108 i čine 40.60% ukupnog broja podataka. Grafički

prikaz iznesenih podataka vidljiv je u grafikonu broj 15.

Grafikon 15.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe (SP)


99%

1%

Izraženo mišljenje o postupku privatizacije srednjih poduzeća


Nije

41%

59%

Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe srednjih poduzeća

Nepravilnosti

U skladu

46

Ista analiza provedena je i na postupku privatizacije. Tablica 21. prikazuje odnos pozitivnog i

negativnog mišljenja o postupku privatizacije srednjih poduzeća.

Tablica 21.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (SP)


145 128 53.11% 46.89%


Nepravilnosti u procesu privatizacije utvrđeni su u 145 srednjih poduzeća, što čini većinu

odnosno 53.11% ukupnog broja poduzeća. U skladu sa zakonom bila je privatizacija 128

poduzeća, što čini manji dio analiziranog uzorka odnosno 46.89% ukupnog broja. Grafikon

16. prikazuje odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o privatizaciji srednjih poduzeća.

Grafikon 16.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (SP)

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 21

4.2.2.3. Velika poduzeća

Posljednja kategorija analize prema veličini aktive odnosi se na velika poduzeća. Takvih je

poduzeća brojčano najmanje, ali čine uvjerljivu većinu neto vrijednosti aktive svih analiziranih

poduzeća. Broj velikih poduzeća iznosi 166 i čini 13.21% ukupnog broja poduzeća. U tablici

22. dan je prikaz osnovnih podataka o grupi velikih poduzeća.

Tablica 22.: Osnovni podaci o skupini velikih poduzeća


Neto vrijednost srednjih poduzeća 53,867,622,210.00 69.14%

Minimum: 131,609,921.00 0.244321% -0.617748

Maximum: 3,546,756,000.00 6.58% 5.72

Prosjek: 464,376,053.53 0.86%


53%

47%

Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (SP)

Nepravilnosti

U skladu

47

Ukupna neto vrijednost imovine velikih poduzeća iznosi 53.867.622.210,00 HRK, što čini

69.14% ukupne neto vrijednosti imovine svih poduzeća. Najmanje poduzeće ove kategorije

ima neto vrijednost imovine 131.609.921,00 HRK, što čini 0.24% ukupne neto vrijednosti

imovine velikih poduzeća (Luka, Rijeka). Najveće poduzeće ove kategorije ima neto vrijednost

imovine 3.546.756.000 HRK, što čini 6.58% ukupne neto vrijednosti aktive velikih poduzeća

(Belje, Darda). Prosječna neto vrijednost aktive u ovoj kategoriji iznosi 464.376.053,53 HRK

i čini 0.86% ukupne vrijednosti velikih poduzeća. Najmanje poduzeće ove kategorije odstupa

od prosječne vrijednosti za -0.62 postotna poena, dok najveće poduzeće od prosjeka odstupa

za 5.72 postotna poena.

Čišćenje uzorka za proces pretvorbe prikazano je u tablici 23.

Tablica 23.: Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe velikih poduzeća


112 4 96.55% 3.45%


Kao i u ranijim kategorijama, u velikoj većini Izvješća o pretvorbi i privatizaciji izraženo je

bilo kakvo mišljenje o postupku pretvorbe. Broj takvih izvješća iznosi 112 i čini 96.55%

ukupnog broja poduzeća. Za četiri poduzeća, odnosno u četiri izvješća nije izraženo nikakvo

mišljenje, što čini 3.45% ukupnog broja izvješća. Ta četiri poduzeća isključuju se iz daljnjih

analiza. Grafikon 17. prikazuje izražena mišljenja o postupku pretvorbe velikih poduzeća.

Grafikon 17.: Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe velikih poduzeća


97%

3%

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe velkih poduzeća


Nije

48

Isti postupak biti će proveden i za proces privatizacije. Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe

velikih poduzeća prikazano je u tablici broj 24.

Tablica 24.: Izraženo mišljenje o postupku privatizacije velikih poduzeća


113 3 97.41% 2.59%


Mišljenje o pretvorbi izraženo je u 113 izvješća, što čini 97.41% ukupnog broja izvješća o

pretvorbi i privatizaciji velikih poduzeća. U 3 izvješća nije izraženo nikakvo mišljenje DUR-a

o procesu privatizacije, što čini 2.59% ukupnog broja izvješća za velika poduzeća. Navedeni

podaci prikazani su u grafikonu broj 18.

Grafikon 18.: Izraženo mišljenje o postupku privatizacije velikih poduzeća

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice broj 24.

Nakon postupka čišćenja uzorka, biti će prikazani odnosi pozitivnog i negativnog mišljenja za

pretvorbu i privatizaciju. Tablica broj 25. prikazuje odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o

pretvorbi velikih poduzeća.

Tablica 25.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenje o pretvorbi VP


59 53 52.68% 47.32%


Nepravilnosti u postupku pretvorbe uočene su od strane DUR-a u 59 slučajeva, što čini većinu

analiziranih izvješća, odnosno 52.68%. U 53 izvješća iskazano je negativno mišljenje o

97%

3%

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe velikih poduzeća


Nije

49

pretvorbi što čini 47.32% ukupnog broja izvješća o pretvorbi i privatizaciji. Grafikon 19.

prikazuje navedene odnose.

Grafikon 19.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o pretvorbi VP


Ista analiza provedena je i za postupak ocjene ispravnosti privatizacije. Tablica 26. prikazuje

odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o procesu privatizacije velikih poduzeća.

Tablica 26.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o privatizaciji VP


48 65 42.48% 57.52%


Nepravilnosti su pronađene u 48 slučajeva revizije privatizacije, što čini 42.48% ukupnog broja

izvješća o reviziji privatizacije. U skladu sa zakonom bilo je 65 procesa privatizacije, što čini

57.52% od ukupnog broja privatizacija velikih poduzeća. Navedene odnose prikazuje grafikon

20.

Grafikon 20.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o privatizaciji velikih poduzeća

53%

47%

Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o pretvorbi VP

Nepravilnosti

U skladu

42%

58%

Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o privatizaciji VP

Nepravilnosti

U skladu


50

4.2.2.4. Skupna analiza

Skupna analiza biti će temeljena na usporedbi dobivenih podataka na temelju analize

trgovačkih društava koji su bili pretvoreni ili privatizirani. Tablica 27. prikazuje skupne

podatke dobivene prethodnim analizama.

Tablica 27.: Skupni podaci analiza izvješća revizije pretvorbe i privatizacije za mala, srednja

i velika poduzeća


Nepravilnosti U skladu Nepravilnosti U skladu

Mala 31.71% 68.29% 48.31% 51.69%

Srednja 40.60% 59.40% 53.11% 46.89%

Velika 52.68% 47.32% 42.48% 57.52%


Navedena tablica prikazuje podatke o pozitivnom i negativnom mišljenju DUR-a o procesima

pretvorbe i privatizacije malih, srednjih i velikih poduzeća. Što se pretvorbe tiče, evidentno je

kako sa porastom vrijednosti imovine poduzeća raste i broj uočenih nepravilnosti u postupku

pretvorbe. Tako mala poduzeća imaju izraženo 31.71% nepravilnosti u pretvorbi, srednja

poduzeća 40.60%, dok velika poduzeća imaju 52.68% izraženih nepravilnosti u pretvorbi.

Nepravilnosti u postupcima privatizacije ne prate rast vrijednosti imovine poduzeća koja su bili

objekti privatizacije. Tako je uočeno da je nepravilnosti u procesima privatizacije malih

poduzeća bilo 48.31%, kod srednje velikih poduzeća 53.11%, a kod velikih najmanji udio

uočenih nepravilnosti, 42.48%. Skupno gledano, može se zaključiti kako je najviše

protuzakonitih radnji kod procesa pretvorbe bilo kod velikih poduzeća, a najmanje kod malih

poduzeća. Najviše protuzakonitih radnji u privatizacijskih procesima bilo je kod srednje velikih

poduzeća, a najmanje kod velikih poduzeća. Navedeno prikazuje i grafikon broj 21.

51

Grafikon 21.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o pretvorbi i privatizaciji za mala,

srednja i velika poduzeća


U nastavku će biti prikazana vrijednost ugroženog kapitala za pojedinu vrstu poduzeća.

Vrijednost ugroženog kapitala autori definiraju kao iznos ukupne vrijednosti poduzeća

pomnožen sa postotkom izraženih negativnih mišljenja o procesu privatizacije. Naglašavamo

proces privatizacije, budući da je proces pretvorbe samo mijenjao pravni oblik poduzeća, a

poduzeća su i dalje ostajala u vlasništvu države odnosno njezinih građana. U tablici broj 28.

iskazana je ugrožena neto vrijednost poduzeća prema veličini.

Tablica 28.: Ugrožena neto vrijednost poduzeća prema veličini

Privatizacija NV Ugrožena NV

Nepravilnosti U skladu

Mala 48.31% 51.69% 6,101,249,894.00 2,947,513,823.79

Srednja 53.11% 46.89% 17,938,403,800.56 9,527,086,258.48

Velika 42.48% 57.52% 53,867,622,210.00 22,882,965,914.81


Najviše nepravilnosti u procesima pretvorbe iskazano je kod srednje velikih poduzeća. No,

unatoč tome, ugrožena neto vrijednost nije najviša od svih analiziranih skupina. Ugrožena

vrijednost te kategorije poduzeća iznosi 9.527.086.258,40 HRK. Najmanje nepravilnosti u

procesima privatizacije iskazano je kod velikih poduzeća, no unatoč tome, ugrožena neto

vrijednost imovine tih poduzeća najviša je i iznosi 22.882.965.914,81 HRK Najmanju

vrijednost ugrožene imovine imaju mala poduzeća i iznosi 2.947.513.823,79 HRK. Potrebno

je naglasiti kako vrijednost imovine nije jedina kategorija o kojoj se trebalo pripaziti prilikom

0.00%

10.00%

20.00%

30.00%

40.00%

50.00%

60.00%

70.00%

80.00%

Nepravilnosti U skladu Nepravilnosti U skladu


Mala

Srednja

Velika

52

procesa privatizacije. Naime, sva ta poduzeća zapošljavala su velik broj radnika i bilo je nužno

zaštiti radna mjesta koja su postojala poslovanjem tih poduzeća. Očigledno je kako su državne

vlasti i njezini organi odgovorni za provođenje procesa privatizacije puno više pažnje trebale

posvetiti privatizacijskim procesima velikih poduzeća kako bi udio uočenih nepravilnosti bio

značajno manji, budući da se radi o iznimno velikoj vrijednosti imovine.

4.2.3. Analiza pomoću Benfordova zakona

Benfordov zakon (ili također zvan zakon prve znamenke) tvrdi da u listi brojeva skupljenih iz

prirodnih izvora podataka raspodjela pojavljivanja prve znamenke nije uniformna (što bi bilo

za očekivati), tj. kao prva znamenka u takvim podacima ne pojavljuju se sve brojke

ravnomjerno. Prema Benfordovom zakonu kao prva znamenka u sustavu sa bazom 10 najviše

se pojavljuje broj 1 (gotovo u trećini slučajeva), te što je veća znamenka to se pojavljuje u sve

manje slučajeva kao vodeća, da bi se znamenka 9 pojavljivala kao vodeća otprilike jednom u

dvadeset slučajeva.72

Analiza Izvješća o pretvorbi i privatizaciji pomoću Benfordovog zakona biti će izvršena na

neto vrijednosti imovine poduzeća. Početni rezultati analize Benfordovog zakona biti će

dostupni u prilogu seminarskog rada broj 2. Početna analiza neto vrijednosti imovine trebala

bi ukazati pojavljuje li se prva znamenka iskazane vrijednosti imovine sukladno logici

ravnomjerno raspoređenih logaritama kako nalaže Benfordov zakon. Nakon provedene početne

analize, biti će detaljnije provedena analize svakog razreda pojedine početne brojke. U toj

analizi biti će iskazano koliki je postotak pretvorbenih i privatizacijskih procesa koji nisu,

odnosno jesu u skladu sa zakonom. Skupna analiza na kraju sumirati će sve dosadašnje

napravljene analize u ovom dijelu seminarskog rada. U tablici broj 29. prikazana je

logaritamska skala koju nalaže Benfordov zakon i dobivene vrijednosti na temelju podataka o

imovini poduzeća

Tablica 29.: Logaritamska skala Benfordovog zakona i dobivene vrijednosti


72 Dostupno na: http://web.studenti.math.pmf.unizg.hr/~josipive/seminar_statistika.pdf [3.1.2013.]

Logaritamska skala

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Benfordov zakon 30.10% 17.60% 12.50% 9.70% 7.90% 6.70% 5.80% 5.10% 4.60%

Dobivena vrijednost 30.48% 16.10% 15.18% 8.11% 8.22% 7.31% 5.25% 4.91% 4.45%

http://web.studenti.math.pmf.unizg.hr/~josipive/seminar_statistika.pdf

53

Usporedbom dobivenih rezultata sa vrijednostima koje nalaže Benfordov zakon moguće je

zaključiti kako cijeli niz znamenaka u potpunosti korelira sa Benfordovim zakonom, osim

znamenke broja 3 koja odstupa od potrebne vrijednosti za 2.6 postotna poena. Grafički prikaz

vrijednosti koje nalaze Benfordov zakon i dobivenih vrijednosti dostupan je u grafikonu broj

22. Daljnja analiza svakog pojedinačnog razreda ustvrditi će nalazi li se u razredu čija imovina

započinje brojem 3 veći broj utvrđenih nepravilnosti u procesima privatizacije i pretvorbe u

odnosu na ostale razrede. U prilogu seminarskog rada broj 2. nalazi se detaljnija analiza svakog

pojedinog razreda sa grafičkim prikazima.

Grafikon 22.: Logaritamska skala Benfordovog zakona i dobivene vrijednosti


4.2.3.1. Vodeća znamenka – broj 1

Prva analiza provoditi će se u razredu čija imovina započinje brojem. Ukupan broj poduzeća

za koje postoje podaci o neto vrijednosti imovine iznosi 878. Broj poduzeća čija neto vrijednost

imovine započinje brojem 1 je 267, odnosno 30.41% od ukupnog broja poduzeća. Tablica broj

30. daje pregled značajnih elemenata analize u razredu broj 1.

0.00%

5.00%

10.00%

15.00%

20.00%

25.00%

30.00%

35.00%

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Benfordov zakon

Dobivenavrijednost

54

Tablica 30.: Osnovni podaci o razredu broj 1

Udio

Ukupna vrijednost imovine HRK 23,698,587,796.84 30.42%

Broj poduzeća razreda 1 267 30.41%

Nepravilnosti u pretvorbi 37.45%

Nepravilnosti u privatizaciji 51.34%


Ukupna neto vrijednost imovine poduzeća čija imovine započinje brojem 1 iznosi

23.698.587.796,84 HRK, i čini 30.42% ukupne vrijednosti imovine poduzeća svih razreda.

Nepravilnosti u procesu pretvorbe u razredu 1 utvrđene su u 37.45% slučajeva, dok su

nepravilnosti u procesima privatizacije zabilježene u 51.34% slučajeva.


Osnovni podaci o razredu i poduzećima čija imovina započinje brojem 2 dani su tablici broj

31.

Tablica 31.: Osnovni podaci o razredu broj 2.

Udio






Ukupna vrijednost imovine poduzeća razreda broja 2 iznosi 10.985.512.234,53 HRK i čini

14.10% ukupne vrijednosti imovine svih razreda. Broj poduzeća čija imovina započinje

brojkom 2 iznosi 142 i čini 16.06% ukupnog broja subjekata svih razreda. Nepravilnosti u

procesima pretvorbe izraženi su u 38.41% izvješća o pretvorbi i privatizaciji, dok su

nepravilnosti u procesima privatizacije izražene u 40.15% slučajeva.

55

4.2.3.3.Vodeća znamenka – broj 3

Osnovni podaci o razredu i poduzećima čija imovina započinje brojem 3 dani su nastavku rada.


Udio






U razredu broj 3, odnosno u razredu poduzeća čija imovina započinje brojem 3 bilježimo

ukupnu vrijednost imovine u iznosu od 14.644.668.236,68 HRK, što čini 18.80% ukupne

vrijednostim imovine poduzeća svih razreda. Broj subjekata čija imovina započinje brojem 3

iznosi 133, što čini 15.15% ukupnog broja svih subjekata u svim brojevnim razredima.

Nepravilnosti u procesima pretvorbe ove grupe poduzeća izražene su u 37.88% slučajeva.

Nepravilnosti u privatizaciji unutar ove grupe izražene su u 49.62% slučajeva.


U tablici 33. prikazane su osnovne informaije o razredu, odnosno poduzećima čija imovina

započinje brojem 4.


Udio






Ukupna vrijednost imovine unutar razreda 4 iznosi 4.855.961.996,00 HRK, što čini 6.23% od

ukupne vrijednosti imovine. Broj poduzeća u razredu 4 iznosi 71, što čini 8.09% ukupnog broja

poduzeća. Nepravilnosti u procesu pretvorbe izražene u 24.64% poduzeća. Nepravilnosti u

procesu privatizacije izražene su u 60% slučajeva unutar razreda 4.

56

4.2.3.5. Vodeća znamenka - broj 5

U tablici broj 34. izneseni su osnovno podaci o grupi poduzeća čija imovina započinje sa

brojem 5.


Udio






Ukupna vrijednost imovine poduzeća čija imovina započinje brojem 5 iznosi 5.573.782.520,04

HRK, što čini 7.15% ukupne neto vrijednosti imovine svih poduzeća svih razreda. Ukupan broj

poduzeća u razredu 5 iznosi 72 subjekta, što čini 8.20% ukupnog broja svih poduzeća u svim

razredima. Nepravilnosti u pretvorbi izražene su u 41.43% slučajeva revizije pretvobe, dok su

nepravilnosti u procesu privatizacije izražene u 47.89% slučajeva revizije procesa privatizacije.


U tablici broj 35. prikazani su osnovni podaci o grupi poduzeća čija imovina započinje sa

brojem 6.


Udio






Ukupna vrijednost imovine poduzeća razreda broj 6 iznosi 5.429.731.755,72 HRK., što čini

6.97% ukupne vrijednosti imovine poduzeća svih razreda. Ukupan broj subjekata u ovom

razredu iznosi 64, što čini 7.29% ukupnog broja poduzeća. Nepravilnosti u pretvorbi DUR je

uočio u 37.93% slučajeva, dok su nepravilnosti u privatizaciji uočene u 48.44% slučajeva.

57


U tablici broj 36. prikazani su osnovni podaci o razredu broj 7


Udio






Ukupna vrijednost imovine razreda 7, odnosno poduzeća čija imovina započinje brojem 7

iznosi 2.950.192.240,00 HRK, što čini 3.79% ukupne vrijednosti imovine svih poduzeća u

svim razredima. Broj poduzeća u razredu 7 iznosi 46, što čini 5.24% ukupnog broja poduzeća.

Nepravilnosti u procesu pretvorbe iskazane su u 37.21% slučajeva, dok su nepravilnosti u

procesu privatizacije iskazane u 40% slučajeva.


U tablici broj 37. prikazani su osnovni podaci o razredu broj 8.


Udio






Ukupna vrijednost imovine poduzeća čija imovina započinje brojem 8 iznosi 4.178.553.522,91

HRK, što čini 5.36% ukupne vrijednosti imovine poduzeća svih razreda. Ukupan broj poduzeća

u razredu 8 iznosi 43, što čini 4.90% ukupnog broja poduzeća svih razreda. Nepravilnosti u

procesima pretvorbe DUR je utvrdio u 33.33% slučajeva, dok je nepravilnost u procesu

privatizacije iskazana u 51.22% slučajeva.


U nastavku rada biti će prikazani osnovni podaci o razredu broj 8. Tablica broj 38. prikazuje

osnovne podatke o razredu broj 9.

58


Udio






Ukupna vrijednost imovne poduzeća razreda 9 iznosi 5.590.285.601,88 HRK i čini 7.18%

ukupne vrijednosti imovine poduzeća u svih 9 razreda. Broj subjekata čija imovina započinje

brojem 9 iznosi 39 i čini 4.44% ukupnog broja poduzeća svih razreda. Nepravilnosti u

procesima pretvorbe iskazano je u 48.72% izvješća o procesu pretvorbe i privatizacije, dok su

nepravilnosti na procesima privatizacije utvrđene u 56.41% slučajeva.

4.2.3.10. Skupna analiza svih razreda

U tablici broj 39. iskazane su najznačajniji elementi analize razreda od 1-9

Tablica 39.: Najznačajniji elementi Benfordove analize

Razred Ukupna vrijednost % Broj trg.

Društava

Udio

nepravilnosti u

pretvorbi

Udio

nepravilnosti

u

privatizaciji

1 23,698,587,796.84 30.42% 267 37.45% 51.34%

2 10,985,512,234.53 14.10% 142 38.41% 40.15%

3 14,644,668,236.68 18.80% 133 37.88% 49.62%

4 4,855,961,996.00 6.23% 71 24.64% 60%

5 5,573,782,520.04 7.15% 72 41.43% 47.89%

6 5,429,731,755.72 6.97% 64 37.93% 48.44%

7 2,950,192,240.00 3.79% 46 37.21% 40.00%

8 4,178,553,522.91 5.36% 43 33.33% 51.22%

9 5,590,285,601.88 7.18% 39 48.72% 56.41%

UK: 77,907,275,904.60 100.00% 877 - -


Navedena tablica prikazuje ukupnu vrijednost imovine poduzeća pojedinog razreda, udio te

imovine u ukupnoj imovini, te broj trgovačkih društava u pojedinom razredu. Najbitniji

element cijele analize svakako su udjeli nepravilnosti u procesima pretvorbe i privatizacije.

Početna analiza pomoću Benfordovog zakona, ukazala je kako broj poduzeća čija imovina

započinje brojem 3 značajno odstupa od Benfordove zakonitosti, što je bio indikator za analizu

59

između razreda. Ostali brojevi su uz manje odstupanje korelirali sa zakonitosti raspoređivanja

brojeva. Teza je bila ta da će se u razredu poduzeća čija imovina započinje brojem 3 biti više

izraženih nepravilnosti u postupcima pretvorbe i/ili privatizacije. Međutim, vrijednost od

37.88% iskazanih nepravilnosti u procesu pretvorbe ne odstupa značajno od prosječne

vrijednosti (37.44%). Slični rezultati dobiveni su i za usporedbu procesa privatizacije unutar

razreda 3 sa ostalim razredima. Udio iskazanih nepravilnosti u procesu privatizacije u razredu

3 iznosi 49.62% te niti ta vrijednost ne odstupa od prosjeka (49.45%). Nasuprot tim tvrdnjama,

najviše nepravilnosti u procesima pretvorbe iskazano je u razredu 9 (48.72%), zatim u razredu

5 (41.43%), a najmanje u razredu 4 (24.64%). Ostatak vrijednosti vidljiv je u tablici broj 37.

Najviše iskazanih nepravilnosti u procesu privatizacije iskazano je u razredu 4 (60%). Ovaj

podatak je zanimljiv budući da je razred 4 imao najmanje iskazanih nepravilnosti u procesu

pretvorbe. Nakon razreda 4, drugi po veličini po udjelu nepravilnosti u procesima privatizacije

je razred 9 (56.41%). Budući da se razred 9 pojavljuje i u procesu pretvorbe i u procesu

privatizacije sa visokim postotcima nepravilnosti moguće je zaključiti kako je uvjetno gledano,

naviše nepravilnosti bilo u razredu 9. Teza o tome kako će u razredu broj 3 biti najviše iskazanih

nepravilnosti u procesima pretvorbe ili privatizacije se odbacuje, zato jer iskazani udjeli

nepravilnosti ne odstupaju značajno od prosjeka svih razreda. Razloge zašto broj poduzeća čija

imovina započinje brojem 3 odstupa od Benfordove zakonitosti potrebno je tražiti nekim

drugim načinom ispitivanja Izvješća o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije. Moguće je

da je imovina poduzeća bila krivo procijenjena – namjerno ili slučajno, no to su samo teze koje

neko drugo istraživanje tek treba potvrditi ili odbaciti.

Skupno gledano, uloga državne revizije, odnosno Državnog ureda za reviziju RH u procesima

pretvorbe i privatizacije iznimno je velika. Pretvorbeni i privatizacijski procesi bili su

primamljivi dijelovi tranzicije cjelokupnog gospodarstva na tržišni način funkcioniranja za

pojedince i subjekte koji su željeli započeti novo poslovanje ili proširiti postojeće. Malverzacije

u istima uvelike su doprinijele i sadašnjem stanju gospodarstva Republike Hrvatske. Uloga

državne revizije bila je ukazati na protuzakonite djelatnosti u procesima pretvorbe i

privatizacije, a potrebno je naglasiti kako je u tome i uspjela dobrim dijelom, u čiju potvrdu

govore i podaci o ukazanim nepravilnostima skupno gledano – 37.31% Izvješća o provedbi

revizije pretvorbe i privatizacije ukazalo je na nepravilnosti u procesima pretvorbe, dok

ukazane nepravilnosti u procesima privatizacije iznosi 49.43%. Preuzimanje odgovornosti za

toliko nepravilnosti u tim procesima zadaća je pravosuđa koje mora biti temelj zaštite kapitala

investitora, države i svih njezinih građana.

60

5. ANALIZA POSLOVANJA JAVNIH PODUZEĆA

Prema izvješću o poslovanju trgovačkih društava od posebnog državnog interesa iz 2009.

godine, odabrano je 20 poduzeća koja imaju najveći broj stalno zaposlenih radnika. Provedena

analiza odnosi se vrijednost imovine, visinu dugoročnih i kratkoročnih obveza, veličinu

kapitala, ostvarene prihode i rashode te na kraju financijski rezultat. Na temelju navedenih

podataka napravljena je i analiza financijskih pokazatelja koji daju detaljniji pregled poslovanja

analiziranih poduzeća.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA

Tablica 40.: Stavke poslovanja poduzeća HEP izražene u 000 HRK

Stavka 2008. 2009. 2010. Prosjek

Ukupna imovina 32.635.439,00 32.711.054,00 33.620.977,00 32.989.156,67

Dug. obveze 9.149.665,00 9.810.106,00 9.948.100,00 9.635.957,00

Krat. obveze 5.355.529,00 4.648.200,00 3.993.000,00 4.665.576,33

Vlastiti kapital 18.130.245,00 18.248.114,00 19.679.900,00 18.686.086,33

Ukupan prihod 12.003.754,00 12.681.887,00 12.968.610,00 12.551.417,00

Ukupan rashod 11.955.945,00 12.454.778,00 10.757.697,00 11.722.806,67

Dobit/gubitak 31.097,00 154.422,00 1.435.366,00 540.295,00

Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Iz navedene tablice vidljivo je kako ukupna imovina HEP-a iznosi 32 635 439 000,00 kuna s

tendencijom rasta u promatranom razdoblju do iznosa od 33 620 977 000,00 kuna. Dugoročne

obveze u promatranom razdoblju rastu s 9,1 milijardi kuna prema 9,9 milijardi kuna, što

ukazuje na dodatno zaduživanje tvrtke u promatranom razdoblju. Poduzeće je u promatranom

razdoblju vratilo dio kratkoročnih obveza, koje su smanjene sa 5,3 milijardi na 3,9 milijardi

kuna. U promatranom razdoblju stavka vlastiti kapital s 18,1 milijardi kuna na 19,6 milijardi.

Ukupni prihodi poduzeća su u promatranom razdoblju porasli na nepunih 13 milijardi kuna.

Rashodi poduzeća u istome razdoblju imali su većih oscilacija, s 11,9 milijardi u 2008. godini

porasli su na 12,4 milijarde u 2009. godini, a u 2010. su smanjeni na 10,7 milijardi kuna.

Najvažnija od svih stavki, koja odražava cjelokupno poslovanje poduzeća je dobit odnosno

gubitak. U promatranom razdoblju poduzeće je ostvarivalo samo dobit, koja je početne godine

promatranog razdoblja iznosila 31 097 000,00 kuna, slijedeće godine je iznosila čak 5 puta

više, 154 422 000,00 kuna te je u zadnjoj godini promatranog razdoblja premašila milijardu

točnije iznosila je 1 435 366 000,00 hrvatskih kuna. Trend navedenih podataka u promatranom

razdoblju dostupan je i putem grafičkog prikaza koji slijedi.

61

Grafikon 23.: Kretanje odabranih stavki poslovanja


Tablica 41.: Financijski pokazatelji poduzeća HEP u promatranom razdoblju

Pokazatelji 2008 2009 2010 Prosjek

Koef. tekuće likvidnosti 0,62 0,59 0,94 0,72

Koef. fin. stabilnosti 1,3 1,31 1,24 1,28

Stupanj zaduženosti 0,3 0,28 0,25 0,28

Pokazatelj aktivnosti 0,37 0,39 0,39 0,38

Profitabilnost 0 0,01 0,11 0,04

Ekonomičnost 1 1,02 1,16 1,06

Rentabilnost 0 0 0,04 0,013


U navedenoj tablici dostupni su podaci o odabranim financijskim pokazateljima u

promatranom razdoblju. Koeficijent tekuće likvidnosti mjeri sposobnost poduzeća da podmiri

svoje kratkoročne obveze, a poželjna vrijednost ovoga koeficijenta je 1,5. U slučaju poduzeća

HEP- ovaj koeficijent ima tendenciju rasta u promatranom razdoblju, ali ne prelazi 1 što

ukazuje na to da poduzeće može ostati bez sredstava za podmirenje kratkoročnih obveza.

Koeficijent financijske stabilnosti je u svim godinama promatranog razdoblja veći od 1 što

može značiti da se dugotrajna imovina financira dijelom iz kratkoročnih obveza. Glavna

prednost ovoga poduzeća je što ne koristi zaduživanje u velikoj mjeri, što govori koeficijent

zaduženosti koji se kreće od 0,3 do 0,25. Pokazatelj aktivnosti pokazuje odnose ukupnog

prihoda i ukupne imovine, što u ovome slučaju znači da prosječno u promatranome razdoblju

0,38 kuna prihoda dolazi na svaku jedinicu imovine. Prema koeficijentu profitabilnosti, nije

moguće potvrditi kao poduzeće posluje profitabilno, jer u posljednjoj godini promatranog

razdoblja koeficijent iznosi 0,11 što je najviše u promatranom razdoblju znači da na 1 kunu

ukupnog prihoda dolazi 0,11 kuna neto dobiti. Za ovo poduzeće koeficijent ekonomičnosti je

u cijelome razdoblju iznad 1, što znači da uspijeva ostvarenim prihodima pokriti svoje rashode.

- 5,000,000.00

10,000,000.00 15,000,000.00 20,000,000.00 25,000,000.00 30,000,000.00 35,000,000.00 40,000,000.00

2008

2009

2010

62

Rentabilnost ovoga poduzeća samo je u posljednjoj godini iznad 0 i iznosi 0,04, što znači da

na 1 kunu uložene imovine dolazi 0,04 kune neto dobiti.

HRVATSKE ŽELJEZNICE

Tablica 42.: Stavke poslovanja Hrvatskih Željeznica izražene u 000 HRK

Stavka 2008 2009 2010 Prosjek

Ukupna imovina 15.133.243,00 15.547.264,00 15.427.892,00 15.369.466,33

Dug. Obveze 2.822.847,00 2.637.608,00 2.207.961,00 2.556.138,67

Kratk. obveze 1.317.993,00 1.143.687,00 197.002,00 886.227,33


Ukupan prihod 3.711.251,00 3.452.341,00 3.350.383,00 3.504.658,33

Ukupan rashod 3.685.301,00 3.471.194,00 3.418.087,00 3.524.860,67

Dobit/gubitak -61.705,00 -18.868,00 -68.466,00 -49.679,67


Iz navedene tablice vidljivo je kako ukupna imovina u promatranom razdoblju nije imala velike

oscilacije, te njezina prosječna vrijednost iznosi 15 369 466 330,00 kuna. U promatranom

razdoblju poduzeće je nastojalo smanjiti svoje dugoročne obveze pa su s 2,8 milijardi kuna u

2008. godini smanjene na 2,2 milijarde kuna. Kratkoročne obveze u promatranome razdoblju

su drastično smanjene, s početnih 1,3 milijarde u 2008. na 197 milijuna kuna u 2010. godini.

Stavka kapitala je u promatranome razdoblju rasla 6,4 milijarde kuna u 2008., 6,5 milijardi

kuna u 2009., a u 2010. godini dosegla je razinu od 7,1 milijardi kuna. Prihodi, kao i rashodi u

promatranome razdoblju imali su tendenciju opadanja, ali su u svakoj od promatranih godina

rashodi bili veći od prihoda te je poduzeće ostvarivalo gubitak. Gubitak je u promatranome

razdoblju oscilirao od 61 milijuna u 2008. godini, drastičan pad na 18 milijuna u 2009. godini

i značajan porast od čak 50 milijuna doveo je gubitak na razinu od 68 milijuna kuna. Navedeno

je moguće promotriti i iz grafičkog prikaza.


Izvor: Izrada autora na temelju tablice 42

(5,000,000.00)

-

5,000,000.00

10,000,000.00

15,000,000.00

20,000,000.00

2008

2009

2010

63

Tablica 43.: Financijski pokazatelji poduzeća Hrvatske Željeznice u promatranom razdoblju



Koef. fin. Stabilnosti 1,52 3,47 3,97 2,99



Profitabilnost -0,02 -0,01 -0,02 -0,02

Ekonomičnost 0,98 0,99 0,98 0,98

Rentabilnost 0 0 0 0,00


Navedeni financijski pokazatelji pobliže govore o poslovanju ovoga poduzeća. Koeficijent

tekuće likvidnosti u promatranom razdoblju je iznad 1, ali samo u 2009. godini je iznad

preporučene vrijednosti od 1,5. U preostale dvije godine promatranog razdoblja poduzeću je

prijetio rizik da ostane bez sredstava za podmirenje svojih kratkoročnih obveza. Koeficijent

financijske stabilnosti pokazuje dosta zabrinjavajuće podatke, u prvoj godini promatranog

razdoblja iznosi 1,52, godini nakon pokazuje čak dvostruko veću vrijednost od 3,47 i u

posljednjoj godini promatranog razdoblja iznosi 3,97, što uvelike odstupa od preporučene

vrijednosti koja treba biti manje od 1. Koeficijent zaduženosti je u svim godinama promatranog

razdoblja iznosi manje od 0,5, što znači da na jednu kunu vlastitog kapitala dolazi manje od

0,5 kuna zaduženja. Prosječna vrijednost koeficijenta aktivnosti iznosi 0,22 što znači da na

jednu kunu imovine dolazi prosječno 0,22 kune prihoda, pa ovo poduzeće ne iskorištava svoje

potencijale. Poduzeće je u promatranome razdoblju ostvarivalo gubitak, tako da je koeficijent

profitabilnosti negativan i prosječno se ostvaruje 0,02 kune gubitka na jednu kunu imovine.

Koeficijent ekonomičnosti prosječno iznosi 0,98, ali niti u jednoj godini promatranog razdoblja

ne prelazi 1 i to znači da poduzeće više troši nego što zarađuje u cijelom promatranom razdoblju

te postoji opasnost od poslovne krize. Koeficijent rentabilnosti iznosi 0, pa se zaključuje da

poduzeće ne ostvaruje povrat na uloženu imovinu.

64

HRVATSKA POŠTA

Tablica 44.: Stavke poslovanja poduzeća Hrvatska pošta izražene u 000 HRK


Ukupna imovina 1.237.837,00 1.232.710,00 1.299.111,00 1.256.552,67

Dugoročne obveze 20.164,00 164.541,00 315.653,00 166.786,00

Kratkoročne obveze 274.143,00 286.932,00 164.092,00 241.722,33

Vlastiti kapital 703.536,00 506.698,00 546.627,00 585.620,33

Ukupan prihod 1.552.198,00 1.693.383,00 1.700.825,00 1.648.802,00

Ukupan rashod 1.808.142,00 1.931.527,00 1.665.743,00 1.801.804,00

Dobit/gubitak -253.881,00 -196.837,00 -30.228,00 -160.315,33


Iz stavki poslovanja Hrvatske pošte može se primijetiti kako ukupna imovina nije imala

drastičnih promjena u promatranome razdoblju. Dugoročne obveze su u istome razdoblju

narasle s početnih 20 milijuna kuna na 315 milijuna kuna u posljednjoj godini promatranog

razdoblja. Kratkoročne obveze su imale suprotnu smjer od dugoročnih, u 2009. godini su

porasle za 12 milijuna, a u 2010. godini smanjene su na čak 164 milijuna kuna. Vlastiti kapital

je također doživio drastične promjene te je s početnih 703 milijuna smanjen na 546 milijuna

kuna u posljednjoj godini promatranog razdoblja. Poduzeće u svim godinama promatranog

razdoblja ostvaruje gubitak, koji se iz godine u godinu smanjuje, s početnih 253 milijuna na 30

milijuna u zadnjoj godini promatranog razdoblja.



(500,000.00)

-

500,000.00

1,000,000.00

1,500,000.00

2,000,000.00

2,500,000.00

2008

2009

2010

65

Tablica 45.: Financijski pokazatelji poduzeća Hrvatska pošta u promatranom razdoblju


Koef. Tekuće likvidnosti 0,93 1,13 1,93 1,33

Koef. Fin. Stabilnosti 1,36 1,35 0,8 1,17



Profitabilnost -0,16 -0,12 0,02 -0,09

Ekonomičnost 0,86 0,88 1,02 0,92

Rentabilnost -0,21 -0,16 0,02 -0,12


Iz priložene tablice vidljivo je kako je koeficijent tekuće likvidnosti u porastu, od početnih 0,93

u 2008 godini raste na 1,13 u 2009. godini te u posljednjoj godini iznosi 1,93. Koeficijent

financijske stabilnosti ima tendenciju opadanja od 1,36 u prvoj godini promatranog razdoblja

do 0,8 u posljednjoj godini promatranog razdoblja, što je i poželjno jer bi trebao biti manji od

1, dio kratkotrajne imovine se financira iz dugoročnih izvora. Stupanj zaduženosti u svim

godinama promatranog razdoblja iznosi manje od 0,5, što znači da poduzeće ima mogućnosti

za dodatno zaduživanje ukoliko je potrebno. Pokazatelj aktivnosti je veći od 1 u svim godinama

promatranog razdoblja, što predstavlja veću efikasnost ovog poduzeća u odnosu na poduzeća

čiji je koeficijent aktivnosti manji od 1. Pošto poduzeće posluje s gubitkom u promatranom

razdoblju, očekivano su i koeficijenti profitabilnosti i rentabilnosti negativni. Koeficijent

ekonomičnosti tek u posljednjoj godini promatranog razdoblja ima vrijednost veću od 1, što

ukazuje da tada uspijeva pokriti svoje rashode prihodima.

INA

Tablica 46.: Stavke poslovanja poduzeća INA izražene u 000 HRK


Ukupna imovina 26.613.000,00 30.067.000,00 31.231.000,00 29.303.666,67

Dugoročne obveze 6.179.000,00 8.602.000,00 10.175.000,00 8.318.666,67

Kratkoročne obveze 8.397.000,00 9.644.000,00 8.263.000,00 8.768.000,00


Ukupan prihod 26.745.576,00 19.735.302,00 24.301.656,00 23.594.178,00

Ukupan rashod 27.787.360,00 20.505.199,00 22.122.664,00 23.471.741,00

Dobit/gubitak -1.098.000,00 -394.000,00 955.000,00 -179.000,00


66

Veličina imovine poduzeća INA d.d. raste u svim godinama promatranog razdoblja, s 26

milijardi u 2008. godini do razine od 31 milijardu kuna u 2010. godini. Dodatno zaduživanje

je vidljivo prema povećanju stavke dugoročne obveze, s 6 milijardi kuna dug raste na 8,6 i

nakon toga na 10,1 milijardu kuna. Kratkoročne obveze imale su manje oscilacije u istome

promatranom razdoblju, 8,3 milijarde kuna u 2008. porasle su na 9,6 milijardi u 2009. godini,

ali je dio obveza vraćen u 2010. godini te su iznosile 8,2 milijarde kuna. Poduzeće, u prve dvije

godine promatranog razdoblja poslovalo je s gubitkom, na što ukazuju i veći rashodi od

prihoda, dok u 2010. godini ostvaruje dobit od 955 milijuna kuna. Navedeno kretanje dostupno

je u putem grafičkog prikaza.



Tablica 47.: Financijski pokazatelji poduzeća INA u promatranom razdoblju






Profitabilnost -0,03 -0,37 0,07 -0,11

Ekonomičnost 0,96 0,08 1,1 0,71

Rentabilnost -0,03 -0,02 0,06 0,00


Za poduzeće INA d.d. omjer kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza u svim godinama

promatranog razdoblja je manji od 2 što znači da je poduzeće bilo u opasnosti da ostane bez

sredstava za podmirenje tekućih obveza. Koeficijent financijske stabilnosti kretao se od 1,17 u

2008. godini, 1,48 u 2009. godini, a u 2010. godini iznosio je 1,42. Stupanj zaduženosti stavlja

u odnos ukupne obveze i imovinu i svoju najvišu vrijednost ima 2009. godine kada iznosi 0,51.

(5,000,000.00) -

5,000,000.00 10,000,000.00 15,000,000.00 20,000,000.00 25,000,000.00 30,000,000.00 35,000,000.00

2008

2009

2010

67

Odnos ukupnih prihoda i imovine naglo opada s 1,08 u 2008. godini na 0,06 u 2009 godini te

u 2010. iznosi 0,8, što znači da je poduzeće smanjilo svoju efikasnost u odnosu na početnu

godinu promatranog razdoblja. Koeficijenti profitabilnosti i rentabilnosti su negativni u prve

dvije godine promatranog razdoblja jer poduzeće ostvaruje gubitak.

HRVATSKE ŠUME

Tablica 48.: Stavke poslovanja poduzeća Hrvatske šume izražene u 000 HRK


Ukupna imovina 2.285.129,00 2.317.699,00 2.263.463,00 2.288.763,67

Dug. obveze 181.530,00 170.562,00 176.452,00 176.181,33

Kratk. obveze 495.345,00 587.299,00 513.696,00 532.113,33


Ukupan prihod 2.335.049,00 2.219.312,00 2.272.163,00 2.275.508,00

Ukupan rashod 2.313.239,00 2.198.429,00 2.236.841,00 2.249.503,00

Dobit/gubitak 10.849,00 11.094,00 23.536,00 15.159,67


Ukupna imovina poduzeća Hrvatske šume kroz promatrano razdoblje nije imala velikih

promjena u svojoj strukturi, te je prosječno iznosila 2,2 milijarde kuna. Drugoročne obveze su

se kroz promatrano razdoblje smanjile, u 2009. za 11 milijuna kuna, a u 2010. godini je došlo

do dodatnog zaduživanja za 6 milijuna kuna. Kratkoročne obveze su 2009. godine povećane

za 92 milijuna kuna, no u 2010. godini su smanjene na razinu od 513 milijuna kuna. U

promatranome razdoblju poduzeće nije imalo značajnije promjene vlastitog kapitala i

poslovalo je s dobitkom koji u promatranome razdoblju raste. Dobit u razdoblju od 2008. do

2010. godine raste na s 10 milijuna kuna na razinu od 23,5 milijuna kuna. Navedeni podaci

iskazani su i grafički.



(5,000,000.00)

-

5,000,000.00

10,000,000.00

15,000,000.00

20,000,000.00

2008

2009

2010

68

Tablica 49.: Financijski pokazatelji poduzeća Hrvatske šume u promatranom razdoblju



Koef. fin. Stabilnosti 1,01 0,9 0,93 0,95


Pokazatelj aktivnosti 1,02 0,96 1 0,99

Profitabilnost 0 0 0,01 0,003

Ekonomičnost 1,01 1,01 1,02 1,01



Prema koeficijentu tekuće likvidnosti vidimo kako odnos kratkotrajne imovine i kratkoročnih

obveza ima tendenciju smanjivanja i kako niti u jednoj godini promatranog razdoblja ne prelazi

preporučenu vrijednost od 2. Koeficijent financijske stabilnosti se smanjuje u promatranome

razdoblju od 1,01 u 2008. godini do vrijednosti od 0,93 u 2010. godini, što ukazuje kako se iz

dijela dugoročnih izvora financira kratkotrajna imovina. Stupanj zaduženosti ovoga poduzeća

ne prelazi 0,5 što znači da poduzeće ima mogućnosti dodatnog zaduživanja ukoliko to bude

potrebno. Prema pokazatelju aktivnosti moguće je utvrditi kako na 1 kunu imovine dolazi 1,02

kune prihoda u 2008. godini, 0,96 kuna prihoda u 2009. godini i 1 kuna prihoda u 2010. godini.

Koeficijentom ekonomičnosti čija prosječna vrijednost iznosi 1,01 može se potvrditi kako je

poduzeće u promatranome razdoblju ostvarenim prihodima pokrivalo rashode.

PODRAVKA GRUPA

Tablica 50.: Stavke poslovanja poduzeća Podravka izražene u 000 HRK


Ukupna imovina 4.635.105,00 4.136.701,00 4.008.189,00 4.259.998,33

Dug. obveze 952.017,00 826.058,00 596.135,00 791.403,33

Kratk. obveze 1.719.583,00 1.771.547,00 1.777.236,00 1.756.122,00


Ukupan prihod 3.950.600,00 3.587.136,00 3.652.800,00 3.730.178,67

Ukupan rashod 3.893.300,00 4.092.700,00 3.543.400,00 3.843.133,33

Dobit/gubitak 475.000,00 -287.900,00 841.000,00 342.700,00


Iz navedene tablice moguće je utvrditi kako ukupna je imovina Podravka grupe smanjena s 4,6

milijardi kuna na 4 milijarde kuna u promatranome razdoblju. Dugoročne obveze su smanjene

s 952 milijuna na 596 milijuna kuna, dok je u istome razdoblju došlo do povećanja kratkoročnih

69

obveza. Do promjena je došlo u i stavci vlastiti kapital koja je smanjena s 1,9 milijardi na 1,6

milijardi kuna u promatranome razdoblju. Ukupan prihod u 2009. godini drastično opada u

odnosu na 2008. godinu, dok se u 2010. godini zadržava na približnoj razini kao i 2009. godine.

Ukupni rashodi imaju suprotno kretanje od prihoda u promatranome razdoblju, s 3,8 milijardi

rastu na 4 milijarde u 2009. godini, ali u 2010. godini dolazi do smanjenja rashoda na razinu

od 3,5 milijardi kuna. U području financijskog rezultata bilježi se gubitak samo u 2009. godini

u iznosu od 287 milijuna kuna. Svi navedeni podaci dostupni su i putem grafičkog prikaza.


Izvor: Izrada autora na temelju tablice

Tablica 51.: Financijski pokazatelji poduzeća Podravka u promatranom razdoblju






Profitabilnost 0,01 -0,08 0,02 -0,017

Ekonomičnost 1,02 0,93 1,03 0,99

Rentabilnost 0,01 -0,07 0,02 -0,01


Prema priloženoj tablici vidljivo je kako odnos kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza

iznosi 1,43 u 2008. godini, s tendencijom smanjivanja na 1,38 u 2009. godini i u posljednjoj

godini iznosi 1,15. Koeficijent financijske stabilnosti je u slučaju Podravka grupe manji od 1 u

svim godinama promatranog razdoblja što znači da poduzeće koristi dugoročne izvore kako bi

financirali dio kratkotrajne imovine. Stupanj zaduženosti u promatranom razdoblju veći je od

(1,000,000.00)

-

1,000,000.00

2,000,000.00

3,000,000.00

4,000,000.00

5,000,000.00

2008

2009

2010

70

0,5 te se poduzeću preporuča snižavanje odnosa duga i ukupne imovine kako ne bi došlo do

poteškoća u poslovanju. Pokazatelj aktivnosti je manji od 1, što predstavlja probleme u

efikasnosti poduzeća, a znači da na svaku jedinicu imovine ovoga poduzeća dolazi manje od 1

kune prihoda, odnosno prosječno za promatrano razdoblje 0,89 kuna. Pokazatelji

profitabilnosti i rentabilnosti su negativni u 2009. godini, jedinoj godini promatranog razdoblja

kada poduzeće ostvaruje gubitak.

FINA

Tablica 52.: Stavke poslovanja poduzeća FINA izražene u 000 HRK


Ukupna imovina 1.817.079,00 1.793.752,00 1.686.665,00 1.765.832,00

Dug.obveze 97.610,00 89.276,00 63.740,00 83.542,00

Krat. obveze 105.344,00 119.835,00 94.864,00 106.681,00


Ukupan prihod 911.854,00 885.846,00 845.162,00 880.954,00

Ukupan rashod 946.268,00 1.044.471,00 767.854,00 919.531,00

Dobit/gubitak -34.413,00 -158.624,00 77.309,00 -38.576,00


Ukupna imovina Financijske agencije u promatranome razdoblju opada s razine od 1,8

milijardi kuna na 1,6 milijardi kuna. U istome radoblju dolazi smanjenja dugoročnih obveza s

97 milijuna kuna u 2008. godini na 63 milijuna kuna u 2010. godini i kratkoročnih obveza s

105 milijuna kuna na 94 milijuna kuna. U stavci vlastiti kapital nije bilo velikih promjena, dok

ukupni prihodi u promatranome razdoblju padaju. Financijska agencija, u prve dvije godine

promatranog razdoblja bilježi gubitak koji se povećava s 2008. na 2009. godinu dok u 2010.

godini ostvaruje dobit od 77 milijuna kuna.

71



Tablica 53.: Financijski pokazatelji poduzeća FINA u promatranom razdoblju






Profitabilnost 0 0 0,09 0,03

Ekonomičnost 0,96 0,85 1,1 0,97



Koeficijent tekuće likvidnosti blago je smanjen sa 6,23 u 2008. na 6,02 u 2009. godini.

Vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti od 6,02 ukazuje na visoku razinu sposobnosti

poduzeća da podmiruje svoje dospjele kratkoročne obveze. Koeficijent tekuće likvidnosti je

povećan sa 6,02 u 2009. na 6,75 u 2010. godini. Koeficijent financijske stabilnosti je smanjen

i iznosi 0,72. Koeficijent zaduženosti je neznatno povećan i iznosi 0,12, što pokazuje da je

poduzeće 12 posto svojih obveza financiralo putem vanjskih izvora sredstava. Ekonomičnost

poslovanja poduzeća je pala u 2009. godini i iznosi 0,85, što pokazuje da Društvo na 100 kuna

rashoda ostvaruje svega 85 kuna prihoda. Profitabilnost i rentabilnost poslovanja su nulte

vrijednosti zbog poslovanja sa gubitkom u obje promatrane godine. Koeficijent financijske

stabilnosti je smanjen u 2010. godini i iznosi 0,68.

(500,000.00)

-

500,000.00

1,000,000.00

1,500,000.00

2,000,000.00

2008

2009

2010

72

BRODOSPLIT

Tablica 54.: Stavke poslovanja poduzeća Brodosplit izražene u 000 HRK


Ukupna

imovina

1.726.600,00

1.638.900,00

1.701.500,00

1.689.000,00

Dug. obveze

1.522.800,00

1.016.800,00

1.118.600,00

1.219.400,00

Kratk. obveze

3.458.300,00

4.008.900,00

4.299.000,00

3.922.066,67

Vlastiti kapital

3.261.900,00

3.390.900,00

3.818.200,00

3.490.333,33

Ukupan

prihod

2.467.700,00

2.118.500,00

1.624.500,00

2.070.233,33

Ukupan

rashod

3.036.800,00

2.247.500,00

2.051.800,00

2.445.366,67

Dobit/gubitak - 569.200,00 -129.100,00 -427.300,00 -375.200,00


Poduzeće Brodosplit bilježi oscilacije u svojoj imovini od 1,7 milijardi u 2008., smanjenja na

1,6 u 2009. te povećanja na 1,7 milijardi kuna u 2010. godini. U promatranome razdoblju dolazi

do smanjenja dugoročnih obveza s razine od 1,5 milijardi na 1 milijardu kuna, te ponovnog

zaduživanja u 2010. godini dugoročne obveze iznose 1,1 milijardu kuna. Kratkoročne obveze

kreću se suprotno od dugoročnih u promatranome razdoblju pa s razine od 3,4 milijarde kuna

rastu na 4,2 milijarde u 2010. godini. Brodosplit u promatranome razdoblju povećava udio

vlastitog kapitala s razine od 3,2 milijarde kuna na 3,8 milijardi kuna. Najvažnija od svih

promatranih stavki, financijski rezultat u slučaju poduzeća Brodosplit je negativna u svim

godinama promatranog razdoblja. Navedeni podaci dostupni su i putem grafičkog prikaza.



(1,000,000.00)

-

1,000,000.00

2,000,000.00

3,000,000.00

4,000,000.00

5,000,000.00

2008

2009

2010

73

Tablica 55.: Financijski pokazatelji poduzeća Brodosplit u promatranom razdoblju



Koef. fin. stabilnosti 0,06 0,08 -0,13 0,00



Profitabilnost -0,23 -0,23 -0,26 -0,24

Ekonomičnost 0,81 0,81 0,79 0,80

Rentabilnost -0,33 -0,33 -0,25 -0,30


Koeficijent tekuće likvidnosti je u 2009. godini smanjen i iznosi zabrinjavajućih 0,13 što

upućuje na iznimne probleme sa likvidnošću. Koeficijent tekuće likvidnosti je u 2010. godini

povećan sa 0,19 na 0,26, međutim i dalje se nalazi značajno ispod zadovoljavajuće razine od

2. Stupanj zaduženosti je dodatno povećan s 2,88 na 3,07, što znači da je grupa Brodosplit u

2009. godini prezadužena. Prosječno trajanje obrtaja imovine je produljeno na što ukazuje

smanjenje pokazatelja aktivnosti sa 1,43 na 1,29. Profitabilnost i rentabilnost su negativne

vrijednosti zbog ostvarenog gubitka u 2009. godini. Ekonomičnost je povećana i u 2009. godini

iznosi 0,94 što je još uvijek ispod granične vrijednosti 1. Profitabilnost i rentabilnost su

negativne vrijednosti zbog ostvarenog gubitka u 2010. godini. Pokazatelj ekonomičnost od

0,79 ukazuje da poduzeće na 100 kuna rashoda ostvari svega 79 kuna prihoda.

HRT

Tablica 56.: Stavke poslovanja poduzeća HRT izražene u 000 HRK


Ukupna imovina 1.017.141,00 1.081.880,00 1.074.030,00 1.057.683,67

Dug. obveze 119.866,00 81.408,00 141.442,00 114.238,67

Krat. obveze 387.292,00 573.410,00 552.143,00 504.281,67

Vlastiti kapital 439.636,00 334.650,00 318.132,00 364.139,33

Ukupan prihod 1.549.313,00 1.464.525,00 1.472.912,00 1.495.583,33

Ukupan rashod 1.545.183,00 1.570.240,00 1.489.294,00 1.534.905,67

Dobit/gubitak 134,00 -105.715,00 -16.382,00 -40.654,33


Prema navedenim podacima ukupna imovina HRT-a nije imala velike oscilacije u

promatranome razdoblju, kretala se blizu prosječnoj vrijednosti od 1 milijarde kuna.

Dugoročne obveze su smanjene s razine od 119 milijuna kuna na 81 milijun kuna, ali su

74

povećane u 2010. godini na 141 milijun kuna. Kratkoročne obveze su u promatranome

razdoblju povećane u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu te neznatno smanjene u 2010.

godini u odnosu na prethodnu. Vlastiti kapital je stavka koja bilježi smanjenje kroz sve godine

promatranoga razdoblja, s 439 milijuna kuna dolazi do 318 milijuna kuna. HRT jedino u 2008.

godini od promatranog razdoblja ostvaruje dobit od 134 milijuna kuna. Svi navedeni podaci

izraženi su i putem grafičkog prikaza.


Izvor: Izrada autora na temelju tablice broj 56.

Tablica 57.: Financijski pokazatelji poduzeća HRT u promatranom razdoblju


Koef. Tekuće likvidnosti 0,79 0,57 0,7 0,69

Koef. Fin. Stabilnosti 1,21 1,67 1,4 1,43



Profitabilnost 0 -0,07 -0,01 -0,03

Ekonomičnost 1 0,93 0,99 0,97

Rentabilnost 0 -0,1 -0,02 -0,04


Odnos kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza u slučaju ovoga poduzeća manji je od 1, što

ukazuje na to kako poduzeće ne može svojom kratkotrajnom imovinom pokriti sve dospjele

kratkoročne obveze. Koeficijentom zaduženosti većim od 0,5 ovom poduzeću se ne

preporučuje dodatno zaduživanje kako ne bi doseglo granicu prezaduženosti. Koeficijentom

aktivnosti većim od 1 u promatranome razdoblju, poduzeće ostvaruje brži obrtaj imovine što

znači veću efikasnost i niže troškove. Koeficijent profitabilnosti iznosi 0 u 2008. godini, te je

(200,000.00) -

200,000.00 400,000.00 600,000.00 800,000.00

1,000,000.00 1,200,000.00 1,400,000.00 1,600,000.00 1,800,000.00

2008

2009

2010

75

negativan u ostalim godinama promatranog razdoblja, ukazuje kako ovo poduzeće ne ostvaruje

pozitivan financijski rezultat.

CROATIA OSIGURANJE

Tablica 58.: Stavke poslovanja poduzeća Croatia osiguranje izražene u 000 HRK


Ukupna imovina 7.144.267,00 7.635.102,00 7.760.490,00 7513286,33

Dug. obveze 21.940,00 76.555,00 78.665,00 59053,33

Kratk. obveze 294.509,00 343.527,00 326.564,00 321533,33

Vlastiti kapital 1.162.994,00 1.535.447,00 1.653.193,00 1450544,67

Ukupan prihod 3.244.860,00 3.233.947,00 2.888.520,00 3122442,33

Ukupan rashod 3.176.387,00 3.136.942,00 2.831.749,00 3048359,33

Dobit/gubitak 64.911,00 69.690,00 43.604,00 59401,67


Iz navedene tablice vidljivo je kako Croatia osiguranje posjeduje imovinu vrijednu 7 milijardi

kuna te njezina vrijednost ne oscilira previše prosjeka za promatrano razdoblje koji iznosi 7,5

milijardi kuna. Dugoročne obveze u 2009. godini rastu gotovo četverostruko u odnosu na 2008.

godinu te u 2010. se povećavaju za dodatna 2 milijuna kuna. U 2009. godini dolazi do dodatnog

zaduživanja iz kratkoročnih izvora u odnosu na prethodnu, a u 2010. godini dio dugovanja je

vraćen pa se kratkoročne obveze smanjuju na 326 milijuna kuna. Vlastiti kapital raste u svim

godinama promatranog razdoblja, krećući se suprotno od ukupnih prihoda i ukupnih rashoda

koji padaju. Poduzeće u svim godinama promatranog razdoblja ostvaruje dobit koja se kreće

od 64 milijuna kuna u 2008. godini, raste na 69 milijuna kuna u 2009. godini, ali u 2010. godini

pada na razinu od 43 milijuna kuna.



- 1,000,000.00 2,000,000.00 3,000,000.00 4,000,000.00 5,000,000.00 6,000,000.00 7,000,000.00 8,000,000.00 9,000,000.00

2008

2009

2010

76

Tablica 59.: Financijski pokazatelji Croatia osiguranje u promatranom razdoblju






Profitabilnost 0,02 0,02 0,02 0,02

Ekonomičnost 1,02 1,03 1,02 1,02

Rentabilnost 0,01 0,01 0,01 0,01


Prema priloženoj tablici financijskih pokazatelja vidljivo je kako poduzeće nije imalo problema

s plaćanjem kratkoročnih obveza jer je u svim godinama promatranog razdoblja omjer

kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza veći od 2. Koeficijent financijske stabilnosti

vrijednosti od većoj od 10 je ukazuje da poduzeće većinu svoje imovine financira iz

kratkoročnih izvora, što se nikako ne preporuča. Zaduženost iznosi manje od 0,1 u svim

godinama promatranog razdoblja, predstavlja mogućnost dodatnog zaduživanja ovoga

poduzeća. Pokazatelj aktivnosti ukazuje kako u svim godinama promatranog razdoblja na 1

kunu ukupne imovine prosječno dolazi 0,41 kuna prihoda. Pokazateljem ekonomičnosti koji je

veći od 1 u promatranome razdoblju, dokazano je kako poduzeće ostvarenim prihodima

pokriva svoje rashode.

Analiza poslovanja trgovačkih društava od posebnog državnog interesa ukazala je na vrlo

velike slabosti ove kategorije poduzeća. Njihova profitabilnost i rentabilnost vrlo su niske.

Većina poduzeća visoko je zadužena. Aktivnost ukazuje na vrlo nizak stupanj iskorištavanja

njihove imovine. Ova kategorija poduzeća od iznimnog je javnog interesa i postoji velika

vjerojatnost da neka od tih poduzeća nikada neće postati većinski privatna poduzeća. Dobrim

dijelom zaslugu za to ima njihov položaj koji posjeduju – monopolski položaj. Bilo kako bilo,

samim time što je neko poduzeće u državnom vlasništvu ne znači kako se takvim poduzećem

ne treba efektivno upravljati uz barem pokušaje, ako ne i ostvarenje granica uspješnosti

(profitabilnosti, stabilnosti, aktivnosti, rentabilnosti) približavanju rezultatima privatnog

sektora. Jedan od faktora kojima se može utjecati na poboljšanje uvjeta poslovanja i poslovnog

rezultata zasigurno je i državna revizija o čemu će govora biti više u idućem poglavlju

seminarskog rada.

77

6. UTJECAJ DRŽAVNE REIVZIJE NA POSLOVANJE JAVNIH

PODUZEĆA

Razlika između glavnih obilježja poslovanja javnih odnosno državnih i privatnih poduzeća

uvijek će postojati. Postoje brojni dokazi da upravo oblik vlasništva nad kapitalom kojim

poduzeće raspolaže uvelike determinira buduće poslovanje – krenuvši od profitabilnosti pa

nadalje. Razlog tomu svakako leži u želji vlasnika da maksimizira svoju korist od uloženih

sredstava pod svaku cijenu. Cjelokupna ekonomska znanost bazira se na otkrivanju novih

načina poslovanja koje za konačni cilj ima povećanje profita. Uostalom, temeljna je teorija

ekonomije sa što manje sredstava ostvariti što više. Prema Svjetskoj banci (2010) državna

poduzeća suočavaju se sa znatnim ograničenjima u pitanju korporativnog upravljanja, koja

proizlaze, prije svega iz značajne odvojenosti vlasništva (država je vlasnik u ime građana

zemlje) od upravljanja. Mnoga državna tijela imaju utjecaj na poduzeća u državnom vlasništvu

(jedno ili više ministarstava, vlada, državne agencije kreirane za upravljanje državnim

vlasništvom, parlament) i stoga mogu iskorištavati državna poduzeća kako bi promovirali neke

svoje kratkoročne političke ciljeve, potkopavajući njihovu učinkovitost i otvarajući vrata

korupciji.73

Poduzeća u državnom vlasništvu obično se suočavaju s pet ograničenja u pitanju korporativnog

upravljanja (Svjetska banka, 2010)74:

(1) Nejasni ciljevi vlasnika. I dok je općeprihvaćeni cilj poslovanja privatnih poduzeća

„povećanje vrijednosti za dioničare“ jasan, pred državna se poduzeća postavlja širok

spektar drugih ciljeva. Tako se poduzeća u državnom vlasništvu mogu suočiti s

kontrolom cijena, postavljanjem željenih outputa, pružanjem raznih usluga koje ne

moraju biti profitabilne (željeznica, pošta), zahtjevima za zapošljavanje, zahtjevima za

razvoj cjelokupne zajednice, zahtjevima za ispravljanje određenih socijalnih nepravdi.

Neki od ovih zahtjeva odnosno ciljeva mogu biti izraženi eksplicitno, dok drugi mogu

biti implicitni, ali samim time ne manje važni. S druge strane, ukoliko su ciljevi

poduzeća postavljeni nejasno ili proturječno, menadžerima se ostavlja značajan prostor

za donošenje diskrecijskih odluka, što oni mogu iskoristiti za ispunjavanje nekih

vlastitih ciljeva. Uz to, vlade također mogu koristiti tu mogućnost donošenja

73 Crnković B., et.al., Izazovi korporativnog upravljanja u državnim poduzećima – Hrvatske perspektive,

2(2011), 279-292 (prethodno priopćenje), str. 280. – 281. 74 Ibidem, str. 281. – 202.

78

diskrecijskih odluka i miješati se u poslovanje poduzeća radi nekih svojih političkih

ciljeva. Eksplicitno definiranje i razgraničenje ciljeva državnih poduzeća može pomoći

u reduciranju političkog uplitanja, pojasniti ciljeve upravljanja, poboljšati učinkovitost

nadzora i smanjiti prostor za korupciju.

(2) Slabi vlasnici. U privatnim poduzećima vlasnici igraju ključnu ulogu u korporativnom

upravljanju. Vlasnik bira ili imenuje u menadžment najbolje ljude koje može pronaći,

postavlja jasne ciljeve, prati poslovanje poduzeća, provodi promjene u menadžmentu i

osigurava kapital za financiranje razvoja poduzeća. Nasuprot tomu, u mnogim ili u

većini zemalja država vrši svoju ulogu vlasništva u državnim poduzećima kroz slabe

institucije, postavlja nedosljedne ciljeve, ne prati poslovanje poduzeća, nije u stanju

napraviti promjene i ispraviti slabe rezultate, a vrlo često ne može ni osigurati dovoljno

kapitala. Povećanje profesionalnosti i sposobnosti državne funkcije vlasništva velik je

izazov korporativnog upravljanja. Neke su zemlje kreirale jedno državno tijelo (kao

što su ministarstva, agencije ili holdinzi) radi preuzimanja odgovornosti za udjele vlade

u svim poduzećima u državnom vlasništvu na temelju pretpostavke da će takvo tijelo

bolje razvijati specijalizirane sposobnosti i osigurati odgovornost za poslovne

rezultate. S druge strane, zemlje s velikim i složenim državnim vlasništvom u strahu

su da jedan entitet vlasništva s previše birokratskom strukturom mogao rasipati resurse

i djelovati kao magnet za korupciju. Upravo stoga mnoge zemlje provode više

decentralizirani model vlasništva, u kojem su poduzeća pod nadzorom različitih

ministarstava ili drugih dijelova države. Postoje i zemlje koje kombiniraju oba pristupa

u kojem je funkcija vlasništva decentralizirana, a jedno tijelo igra ulogu koordinatora.

Izbor optimalnog pristupa razlikuje se od zemlje do zemlje, prije svega zbog različite

administrativne i političke kulture, kao i različite veličine i složenosti državnog sektora.

(3) Niska razina transparentnosti. Iako je riječ o „javnom vlasništvu“, kod mnogih

poduzeća u državnom vlasništvu nedostaje transparentnosti. Mnoga državna poduzeća

izbjegavaju javno objavljivanje, a čak ponekad svoje poslovanje smatraju državnom

tajnom. Netransparentnost smanjuje učinkovitost nadzora, ograničava odgovornosti na

svim razinama, prikriva obveze koje mogu oštetiti financijski sustav te stvara uvjete

pod kojima se može razvijati korupcija. Za poboljšanje transparentnosti poduzeća u

državnom vlasništvu trebala bi podići standarde računovodstva i revizije. Mnoge vlade

kreiraju skupna izvješća u kojima predstavljaju jasnu sliku stanja portfelja državnih

poduzeća.

79

(4) Neprofesionalan menadžment. Uprave državnih poduzeća rijetko provode ulogu

stvarnoga korporativnog upravljanja, već prije izgledaju kao „parlamenti“ čiji članovi

predstavljaju različite interesne skupine. Uprave i nadzorni odbori državnih poduzeća

u mnogim su državama izabrani dužnosnici. Upravo stoga ne čudi što su uprave i

nadzorni odbori državnih poduzeća iznimno slabi, a odlučivanje je pod velikim

utjecajem vlada. Kvalitete uprava zahtijeva iste korake kao i u privatnim poduzećima,

uključujući i povećanje ovlasti, povećanu autonomiju i profesionalnost.(5)

(5) Slabi odnosi s drugim dioničarima i drugim interesnim skupinama. Državna

poduzeća suočena su s velikim brojem moćnih interesnih skupina, među kojima su

potrošači, lokalna zajednica, vjerovnici koji su i sami u državnom vlasništvu i

zaposlenici. Zaposlenici državnih poduzeća mogu imati puno jači utjecaj na

upravljanje nego što to imaju zaposlenici privatnog sektora. Mnoga poduzeća u

državnom vlasništvu imaju i manjinske (privatne) dioničare. Kao i drugi većinski

dioničari država može zanemarivati prava manjinskih dioničara prvenstveno kroz

transakcije koje donose korist menadžmentu ili drugim državnim poduzećima.

Manjinski dioničari u većinski državnom poduzeću trebaju imati ista zakonska prava

kao dioničari u drugim poduzećima i treba ih se tretirati jednako. Država mora izbjeći

korištenje svoje moći za zloporabu položaja manjinskih dioničara, treba provoditi

ciljeve i politike na način koji čuva njihova zakonska prava.

Kako bi se navedeni problemi u javnim poduzećima izbjegli, moguće je provoditi redovite i

kompletne revizije svih dijelova poslovanja, što podrazumijeva: reviziju financijskih izvješća

– ispitivanje i ocjenjivanje realnosti i objektivnosti i korektnosti financijskih izvješća.

Menadžeri koji vode poduzeće imaju mogućnosti manipulacije financijskih izvještaja koji su

dostupni javnosti. Moguće je da se prikrivanjem pravog financijskog položaja poduzeća

skrivaju koruptivne radnje. Revizija može pomoći kako bi se navedeni problemi izbjegli i kako

bi se mogućnost manipulacije financijskim izvještajima smanjila na minimum. Nadalje, u

državnim poduzećima sa izraženim nedostacima u profitabilnosti ili rentabilnosti kontrola

proizvodnih procesa od izuzetne je važnosti. Postavljanje kvalitetnog menadžmenta u upravu

javnih poduzeća može rezultirati poboljšanjem poslovanja i povećanjem nekih od ranije

navedenih ocjena poslovanja. Nakon toga, državna revizija trebala bi ustvrditi koliko su ti

procesi uistinu pozitivni za rast i razvoj poduzeća, te redovito ispitivati podudarnost svih tih

politika unutar svakog od poduzeća kako bi se mogla ocijeniti ukupna usklađenost svih tih

procesa. Državnom revizijom poslovanja može poboljšati ukupna slika poslovanja javnih

80

poduzeća. Redovitim ispitivanjem svih odluka menadžmenta, zadanih politika i načina

poslovanja mogu se pravovremeno otkriti nedostaci u poslovanju tih poduzeća. Organiziranost

poslovnih procesa uvelike utječe na ukupnu sliku profitabilnosti nekog od poduzeća. Revizijom

poslovanja subjekata od javnog interesa uvelike se može poboljšati cjelokupno poslovanje.

Naime, poznato je da bi poduzeća koja opskrbljuju stanovništvo i gospodarstvo nekim važnim

inputima, kao što su npr. električna energija trebali poslovati sa pozitivnom nulom. Ukoliko bi

takva poduzeća poslovala sa dobiti, to bi bio znak da su cijene tih dobara koje takva poduzeća

isporučuju previsoke. Naravno, da bi se dobit kao računovodstvena kategorija mogla iskazati,

potrebna je određena razina profitabilnosti koju javna poduzeća moraju postići. Ulogu u

postizanju tih ciljeva uvelike može potpomoći sustav državne revizije što se u konačnici može

pozitivno odraziti i na poduzeće koje je obveznik revizije, njegovih zaposlenika, gospodarstvo

i ukupno stanovništvo neke zemlje.

81

7. ZAKLJUČAK

Institut revizije u svijetu pa i kod nas sve više dobiva na značaju u tržišnim ekonomijama. Cilj

ovoga rada bio je ukazati na važnost revizije kao profesije, naročito državne revizije. Državna

revizija u Hrvatskoj imala je posebnu ulogu – u procesima revizije pretvorbe i privatizacije

činila je zaštitni faktor državnog pa samim time i javnog kapitala. Privatizacija i pretvorba u

Hrvatskoj provedene su poprilično loše po hrvatsko gospodarstvo. Tome u prilog govore i

podaci o ukazanom broju nepravilnosti u procesima pretvorbe i privatizacije. Osim procesa

pretvorbe i privatizacije koji su specifični za područja bivših socijalističkih zemalja, državna

revizija ima i jednu klasičnu kapitalističku ulogu u gospodarstvu Hrvatske. Ona je sadržana u

procesu nadgledanja i ocjenjivanja poslovanja javnih poduzeća. Rad je iskazao kako postoje

značajne razlike u poslovanju državnih i privatnih poduzeća po pitanju profitabilnosti i

rentabilnosti. Također, ukazano je i na loše stanje u poduzećima od posebnog državnog interesa

putem analize financijskog stanja tih poduzeća. Loše stanje tih poduzeća neminovno iziskuje

određene troškove za državni proračun, što se u sadašnjem gospodarskom stanju uistinu ne

može tolerirati. Izlaz iz takve situacije je uz kvalitetno upravljanje tim poduzećima svakako i

redovita kontrola poslovanja istih na svim razinama – od operativne razine pa sve do strateške.

Državna revizija trebala bi se provoditi češće nad kompletnim poslovanjem tih poduzeća.

Narasli troškovi revizije trebali bi biti opravdani konačnim ciljem – porastom općeg

financijskog i ekonomskog stanja tih poduzeća. Dakle, trgovačka društva od posebnog

državnog interesa prema preporukama autora trebala bi češće biti objektom ispitivanja svih

razina poslovanja. Polugodišnje, kvartalno ili slično, kako bi se eliminirala i najmanja

mogućnost loših rezultata poslovanja uopće. Razvoj javnih poduzeća pozitivno bi se odrazio

na ukupno gospodarsko stanje Republike Hrvatske u čemu svakako veliku ulogu ima i državna

revizija kao institut zaštite javnog kapitala.

82

8. LITERATURA

1. Akrap V., Čoh Mikulec B., et. al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009.

2. Colić, Josip, Neovisnost institucije državne revizije // Revizija: Časopis za

revizijsku teoriju i praksu, (1999), 4, 27 (stručni članak)

3. Crnković B., et.al., Izazovi korporativnog upravljanja u državnim

poduzećima – Hrvatske perspektive, 2(2011), 279-292 (prethodno priopćenje)

4. Crnković L., Mijoč I., Mahaček D., Osnove revizije, EFOS, Osijek, 2010.

5. Državni ured za reviziju, Priručnik za reviziju učinkovitosti, Zagreb, 2007.

6. European Implementing Gudelinese for the INTOSAI Auditing Standards,

European Court of Auditors, Luksemburg, www.eca-europa.eu

7. Gregurek M. Stupanj i učinci privatizacije u Hrvatskoj, 52(2001), 155-188

8. Hayes R., Dassen R., et. al., Principles of Auditing – An introduction to

international Standards on auditing, Second edition, Prentince Hall, Essex,

2005.

9. Laughran M., Auditing for dummies, Wiley publishing Inc, Hobboken, 2010.

10. Mamić-Sačer, I., Žager, K.:Računovodstveni informacijski sustavi, HZFRD,

2008.

11. Međunarodni revizijski standardi, prijevoz s engleskog jezika, HUR, Zagreb,

2003.

12. Meigs, Robert F., Meigs, Walter B. Računovodstvo, MATE, d.o.o. Zagreb,

1999.

13. Njavro Đ. Privatizacija // Društvena istraživanja Zagreb 2(1993), 87-105

14. Rittenberg L., et. al., Auditing: a business riks approach, 8th edition, Mason,

2012.

15. Simonetti P. Vlasništvo i njegove transformacija, jamstvo i zaštita u ustavnom

poretku Republike Hrvatske. //Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 31(2010.),

333-364

16. Tepšić, R., Turk I., Petrović M. Riječnik računovodstva i financija, Informator,

Zagreb, 1984.

17. The World Bank, Helping Countries Combat Corruption: The Role of the World

Bank, Powerty Reduction and Economic Management Network, rujan 1997.

18. Tonitelli P. The rise and the fall of state-owned enterprise in the western

world, Camridge University Press, Cambridge, 2000.

http://www.eca-europa.eu/

83

19. Tušek, B., Žeger, L.:Revizija, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih

djelatnika, Zagreb, 2006.

20. www.nacional.hr

21. www.revizija.hr

22. www.unizg.hr

23. Zakon o državnoj reviziji, Narodne novine br. 49/03 , 177/04

24. Zakon o pretvorbi, Narodne novine, 019/1991

25. Zakon o privatizaciji, Narodne novine, 021/1996

26. Zakon o računovodstvu, Narodne novine(109/07, 54/13)

27. Zakon o reviziji, Narode novine 146/05

http://www.nacional.hr/

http://www.revizija.hr/

http://www.unizg.hr/

84

9. POPIS TABLICA I GRAFIKONA

Tablice:

Tablica 1.: Organizacijski oblik trgovačkih društava nastalih pretvorbom društvenih poduzeća ......... 29

Tablica 2.: Ostvarenje ciljeva razvojnog programa u trgovačkim društvima nakon pretvorbe

društvenih poduzeća .............................................................................................................................. 30

Tablica 3.: Ostvareni poslovni rezultat koncem 1991. i 2002. godine .................................................. 31

Tablica 4.: Trgovačka društva prema provedenim sanacijama ............................................................. 32

Tablica 5.:Stečajevi i likvidacije u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe društvenih

poduzeća ............................................................................................................................................... 33

Tablica 6.:Ulazni podaci analize izvješća obavljene revizije pretvorbe i privatizacije......................... 34

Tablica 7.: Osnovni podaci o analiziranim subjektima ......................................................................... 35

Tablica 8.: Izraženo mišljenje DUR-a o postupku pretvorbe ................................................................ 36

Tablica 9.: Izraženo mišljenje DUR-a o postupku privatizacije ........................................................... 37

Tablica 10.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o pretvorbi .......................................... 37

Tablica 11.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o privatizaciji ...................................... 38

Tablica 12.: Osnovni podaci o grupi malih poduzeća ........................................................................... 40

Tablica 13.: Izraženo mišljenje DUR-a o postupku pretvorbe (mala poduzeća) .................................. 40

Tablica 14.:Izraženo mišljenje o postupku privatizacije (mala poduzeća) ........................................... 41

Tablica 15.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe (mala poduzeća) ........... 42

Tablica 16.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (mala poduzeća) ....... 42

Tablica 17.: Osnovni podaci o skupini srednje velikih poduzeća ......................................................... 43

Tablica 18.: Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe za srednja poduzeća ......................................... 44

Tablica 19.: Izraženo mišljenje o postupku privatizacije ...................................................................... 44

Tablica 20.:Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe (SP) ................................ 45

Tablica 21.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (SP) .......................... 46

Tablica 22.: Osnovni podaci o skupini velikih poduzeća ..................................................................... 46

Tablica 23.: Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe velikih poduzeća .............................................. 47

Tablica 24.: Izraženo mišljenje o postupku privatizacije velikih poduzeća .......................................... 48

Tablica 25.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljanje o pretvorbi VP ................................................. 48

Tablica 26.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o privatizaciji VP............................................. 49

Tablica 27.: Skupni podaci analiza izvješća revizije pretvorbe i privatizacije za mala, srednja i velika

poduzeća ............................................................................................................................................... 50

Tablica 28.: Ugrožena neto vrijednost poduzeća prema veličini .......................................................... 51

Tablica 29.: Logaritamska skala Benfordovog zakona i dobivene vrijednosti ..................................... 52

Tablica 30.: Osnovni podaci o razredu broj 1 ....................................................................................... 54

Tablica 31.: Osnovni podaci o razredu broj 2. ...................................................................................... 54








85

Tablica 39.: Najznačajniji elementi Benfordove analize ...................................................................... 58

Tablica 40.: Stavke poslovanja poduzeća HEP izražene u 000 HRK ................................................... 60

Tablica 41.: Financijski pokazatelji poduzeća HEP u promatranom razdoblju .................................... 61

Tablica 42.: Stavke poslovanja Hrvatskih Željeznica izražene u 000 HRK ........................................ 62

Tablica 43.: Financijski pokazatelji poduzeća Hrvatske Željeznice u promatranom razdoblju ............ 63

Tablica 44.: Stavke poslovanja poduzeća Hrvatska pošta izražene u 000 HRK ................................... 64

Tablica 45.: Financijski pokazatelji poduzeća Hrvatska pošta u promatranom razdoblju .................... 65

Tablica 46.: Stavke poslovanja poduzeća INA izražene u 000 HRK .................................................... 65

Tablica 47.: Financijski pokazatelji poduzeća INA u promatranom razdoblju ..................................... 66

Tablica 48.: Stavke poslovanja poduzeća Hrvatske šume izražene u 000 HRK ................................... 67

Tablica 49.: Financijski pokazatelji poduzeća Hrvatske šume u promatranom razdoblju .................... 68

Tablica 50.: Stavke poslovanja poduzeća Podravka izražene u 000 HRK ............................................ 68

Tablica 51.: Financijski pokazatelji poduzeća Podravka u promatranom razdoblju ................ 69

Tablica 52.: Stavke poslovanja poduzeća FINA izražene u 000 HRK...................................... 70

Tablica 53.: Financijski pokazatelji poduzeća FINA u promatranom razdoblju ...................... 71

Tablica 54.: Stavke poslovanja poduzeća Brodosplit izražene u 000 HRK .............................. 72

Tablica 55.: Financijski pokazatelji poduzeća Brodosplit u promatranom razdoblju .............. 73

Tablica 56.: Stavke poslovanja poduzeća HRT izražene u 000 HRK ....................................... 73

Tablica 57.: Financijski pokazatelji poduzeća HRT u promatranom razdoblju ....................... 74

Tablica 58.: Stavke poslovanja poduzeća Croatia osiguranje izražene u 000 HRK ................. 75

Tablica 59.: Financijski pokazatelji Croatia osiguranje u promatranom razdoblju .................. 76

Grafikoni:

Grafikon 1.: Organizacijski oblik trgovačkih društava nastalih pretvorbom poduzeća ........................ 29

Grafikon 2.:Ostvarenje ciljeva razvojnog programa u trgovačkim društvima nakon pretvorbe

društvenih poduzeća .............................................................................................................................. 30

Grafikon 3.: Ostvareni poslovni rezultat koncem 1991. i 1992. godine ............................................... 32

Grafikon 4.: Trgovačka društva prema provedenim sanacijama ........................................................... 33

Grafikon 5.: Stečajevi i likvidacije u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe društvenih

poduzeća ............................................................................................................................................... 34

Grafikon 6.:Izraženo mišljenje DUR-a o postupku pretvorbe .............................................................. 36

Grafikon 7.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o pretvorbi .......................................... 38

Grafikon 8.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o privatizaciji ...................................... 39

Grafikon 9.: Broj izraženog mišljenja o postupku pretvorbe (mala poduzeća) .................................... 41

Grafikon 10.: Broj izraženog mišljenja o postupku privatizacije .......................................................... 41

Grafikon 11.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (MP) ...................... 43

Grafikon 12.: Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe za srednja poduzeća ....................................... 44

Grafikon 13.: Izraženo mišljenje o postupku privatizacije .................................................................. 45

Grafikon 14.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe (SP) ............................ 45

Grafikon 15.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (SP) ........................ 46

Grafikon 16.: Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe velikih poduzeća ............................................ 47

Grafikon 17.: Izraženo mišljenje o postupku privatizacije velikih poduzeća ....................................... 48

86

Grafikon 18.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o pretvorbi VP .............................................. 49

Grafikon 19.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o privatizaciji velikih poduzeća .................... 49

Grafikon 20.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o pretvorbi i privatizaciji za mala, srednja i

velika poduzeća ..................................................................................................................................... 51

Grafikon 21.: Logaritamska skala Benfordovog zakona i dobivene vrijednosti ................................... 53

Grafikon 22.: Kretanje odabranih stavki poslovanja ............................................................................. 61


Grafikon 24.: Kretanje odabranih stavki poslovanja............................................................................. 64

Grafikon 25.: Kretanje odabranih stavki poslovanja ............................................................................ 66







87

10. PRILOZI SEMINARSKOG RADA

U nastavku su prikazani prilozi seminarskog rada kako bi čitatelju bilo lakše pratiti pojedinu analizu unutar seminarskog rada. Za detaljnu

usporedbu seminarskog rada sa analizama preporuča se pratiti iz Excel dokumenta zbog toga što je detaljnije objašnjena pojedina kolona ili broj.

Sve analize kao i online verzija dokumenta dostupni su u cloud datoteci na sljedećem linku:

https://www.dropbox.com/sh/2gdvrdkvvhiw62d/zJSeeWTuP0

https://www.dropbox.com/sh/2gdvrdkvvhiw62d/zJSeeWTuP0

88

PRILOG 1.: ANALIZA IZVJEŠĆA O PROVEDENOM POSTUPKU REVIZIJE I PRIVATIZACIJE

Tumač:

1 - potvrdno, da

0 - negacija, ne

Izvješće o radu na provedbi revizije pretvorbe i privatizacije

Neto vrijednost imovine poduzeća (u HRK) Pretvorba Privatizacija

Red. Br.

Naziv obveznika revizije Utvrđene

nepravilnosti U skladu sa zakonom

Utvrđene nepravilnosti

U skladu sa zakonom

1 3. Januar, Pula 61,100,112.00 0 1 0 1

2 3. maj, Rijeka 477,534,836.00 0 1 0 1

3 5. maj, Bjelovar 66,345,512.00 0 0 0 1

4 5. oktobar, Vrginmost 5,122,404.00 0 1 0 1

5 Adria auto, Dubrovnik 9,585,656.00 1 0 1 0

6 Adria, Zadar 53,868,800.00 0 1 1 0

7 Adriachem, Kaštel Sućurac 147,913,900.00 1 0 0 1

8 Adriacolor, Split 22,298,848.00 0 1 1 0

9 Adriatic, Split 140,678,760.00 1 0 0 1

10 Agrariacoop, Zagreb 50,247,408.00 1 0 0 1

11 Agrokoka - Imotski, Imotski 17,226,544.00 1 0 1 0

12 Agrokoka, Zagreb 148,226,108.00 0 1 0 1

13 Agrokombinat Jasinje, Slavonski Brod 332,263,364.00 1 0 1 0

14 Agrokomerc, Ilok 25,015,743.53 0 1 0 1

15 Agrolabin, Labin 37,248,828.00 0 1 0 1

89

16 Agrolaguna, Poreč 186,970,936.00 1 0 1 0

17 Agroposavlje, Velika Gorica 16,304,324.00 1 0 1 0

18 Agroprerada, Knin 39,603,576.00 0 1 1 0

19 Agroprodukt, Benkovac 23,907,660.00 0 0 0 0

20 Agroproteinka, Sesvetski Kraljevec 13,806,980.00 0 1 1 0

21 Agroservis Virovitica 16,056,148.00 0 1 0 1

22 Agroslavonija, Osijek 11,388,440.00 0 0 0 1

23 Aldo Rismondo, Rovinj 45,284,000.00 0 1 1 0

24 Almeria, Zagreb 86,204,000.00 1 0 0 1

25 Amfora, Makarska 20,836,220.00 1 0 0 1

26 Anita, Vrsar 164,940,000.00 1 0 1 0

27 Antilop, Zagreb 4,335,856.00 0 1 1 0

28 Arenaturist, Pula 748,573,036.00 1 0 1 0

29 Arhitekting, Rijeka 1,468,788.00 0 1 0 1

30 Armirač, Zagreb 6,475,880.00 1 0 0 1

31 Armko, Konjščina 2,860,444.00 0 1 0 1

32 As Tehnocentar, Zagreb 1,820,444.00 0 1 1 0

33 Astra - Međunarodna trgovina, Zagreb 225,089,532.00 0 0 0 0

34 Astra turizam, Tuheljske toplice 94,928,140.00 0 1 0 1

35 Astra-Agrimex, Zagreb 8,908,000.00 0 1 1 0

36 Astra-obuća, Zagreb 19,283,480.00 1 0 1 0

37 Astra - Oroslavje, Oroslavje 0 0 1 0

38 ATM, Zagreb 84,545,224.00 0 1 0 1

39 August Šenoa, Zagreb 921,304.00 0 1 1 0

40 Auto Dubrovnik, Dubrovnik 14,583,556.00 0 1 1 0

41 Autobusni kolodvor, Split 6,821,672.00 1 0 0 1

42 Autobusni promet, Varaždin 39,963,480.00 0 1 1 0

43 Autocentar-Merkur, Zagreb 98,776,000.00 0 1 0 1

44 Autodubrava, Zagreb 9,941,396.00 0 1 1 0

45 Auto-Hrvatska, Split 38,506,000.00 1 0 1 0

90

46 Auto-Hrvatska, Zagreb 102,482,036.00 0 0 1 0

47 Automehanika, Zagreb 35,601,184.00 0 1 1 0

48 Autoprijevoz, Otočac 19,979,712.00 1 0 1 0

49 Autopromet, Rijeka 36,288,100.00 1 0 1 0

50 Autoremont, Matulji 9,094,400.00 1 0 1 0

51 Autoremont, Zagreb 23,724,000.00 0 1 0 1

52 Autoservis, Gospić 2,509,600.00 0 1 1 0

53 Auto-Top, Zagreb 2,032,072.00 0 1 0 1

54 Autotransport, Šibenik 54,054,036.00 0 1 0 1

55 Badel - Jamnica, Zagreb 29,656,964.00 0 1 0 1

56 Badel 1862, Zagreb 272,118,000.00 0 1 1 0

57 Badel-BAP, Zagreb 81,092,000.00 1 0 0 1

58 Bakrotisak, Garešnica 38,248,296.00 0 1 1 0

59 Banija, Zagreb 10,374,564.00 1 0 0 1

60 Banimed, Zagreb 3,080,728.00 0 1 1 0

61 Bednja, Ludbreg 17,534,208.00 1 0 0 1

62 Belišće, Belišće 381,384,000.00 1 0 0 1

63 Belje, Darda 3,546,756,000.00 0 1 1 0

64 Betonproizvod, Jastrebarsko 7,488,292.00 0 0 0 1

65 Bilo, Đurđevac 45,597,600.00 0 1 0 1

66 Bilokalnik-holding, Koprivnica 190,108,072.00 1 0 0 1

67 Biokovo, Metković 2,398,676.00 0 1 0 1

68 Biserka, Zagreb 14,813,600.00 0 1 1 0

69 Bistra, Đurđevac 7,709,225.00 0 1 0 1

70 Bobis, Split 25,080,000.00 1 0 0 1

71 Borinci, Vinkovci 20,850,800.00 0 1 0 1

72 Boris Kidrič, Pula 34,990,812.00 0 1 0 1

73 Boris Kidrič, Županja 188,595,136.00 0 1 0 1

74 Božjakovina, Božjakovina 14,767,984.00 1 0 0 1

75 Bračanka, Supetar 9,264,276.00 0 1 0 1

91

76 Bratstvo, Kotoriba 23,154,400.00 1 0 0 1

77 Bratstvo, Zagreb 62,476,000.00 0 1 0 1

78 Brestovac drvni kombinat Garešnica, Garešnički Brestovac

67,221,516.00 0 1 0 1

79 Brezik, Brezik 53,913,536.00 0 0 0 1

80 Brodogradilište Trogir, Trogir 59,327,492.00 0 1 0 1

81 Brodogradilište Viktor Lenac, Rijeka 157,321,960.00 0 1 0 1

82 Brodogradilište Zadar, Kali 72,717,740.00 0 1 0 1

83 Brodokomerc-holding, Rijeka 375,372,436.00 0 1 1 0

84 Brodomaterijal-Holding, Rijeka 129,689,600.00 1 0 0 1

85 Brodoremont Split, Vranjic 10,749,016.00 0 1 0 1

86 Brodvin, Slavonski Brod 42,686,400.00 0 1 1 0

87 Budućnost Pakrac, Pakrac 7,594,376.00 0 1 0 1

88 Budućnost, Ludbreg 1 0 0 0

89 Centar holding company, Slavonski Brod 6,853,088.00 0 1 0 1

90 Centar, Nova Gradiška 3,204,000.00 0 1 1 0

91 Central, Bjelovar 18,472,000.00 0 1 1 0

92 Centropromet, Varaždin 54,696,000.00 1 0 1 0

93 Cesta, Varaždin 19,200,000.00 1 0 0 1

94 Cestar, Split 27,607,072.00 0 1 0 1

95 Cetra, Zagreb 13,448,000.00 0 1 1 0

96 Chromos - Boje i lakovi, Zagreb 112,956,232.00 0 1 0 1

97 Chromos Tvornica grafičkih boja, Samobor 69,016,000.00 0 1 1 0

98 Chromos-Metal, Zagreb 41,990,312.00 0 0 1 0

99 Ciglana, Sinj 8,457,890.91 0 1 1 0

100 Ciglane Zagreb, Zagreb 37,712,000.00 1 0 0 1

101 Coning Holding d.d., Varaždin 41,446,164.00 1 0 0 1

102 Croatia bus, Zagreb 77,840,000.00 1 0 1 0

103 Croatia Film, Zagreb 11,436,000.00 0 1 1 0

104 Croatia line, Rijeka 994,050,640.00 1 0 0 1

92

105 Croatia pumps, Karlovac 35,209,344.00 1 0 0 1

106 Croatia-Infosistemi, Zagreb 2,376,048.00 0 1 0 1

107 Croatiatourist, Zagreb 7,390,532.00 0 1 0 1

108 Croatiatrans Pakrac, Pakrac 1,216,284.00 0 1 0 1

109 Croatiatrans, Zlatar 15,380,788.00 0 1 1 0

110 Cromax, Donja Stubica 3,320,000.00 0 1 0 1

111 Cvjećarstvo, Rijeka 8,146,108.00 1 0 1 0

112 Čakovečki mlinovi, Čakovec 59,112,424.00 0 1 0 1

113 Čateks, Čakovec 104,259,600.00 0 1 0 1

114 Čazmatours, Čazma 6,526,800.00 0 1 0 1

115 Čazmatrans, Čazma 100,208,000.00 0 1 0 1

116 Čilaš, Sinj 13,920,088.00 0 1 0 1

117 Dalekovod, Zagreb 258,074,460.00 1 0 0 1

118 Dalit, Daruvar 142,285,380.00 0 1 0 1

119 Dalma holding Split, Split 512,489,892.00 1 0 1 0

120 Dalmacija, Vinkovci 2,239,488.00 0 1 0 1

121 Dalmacija-Auto, Split 30,300,668.00 0 1 0 1

122 Dalmacijacement, Kaštel Sućurac 1,120,000,000.00 1 0 1 0

123 Dalmacijakristal, Vrgorac 3,730,000.00 0 1 0 1

124 Dalmacijaturist, Split 3,786,772.00 1 0 0 0

125 Dalmacijavino, Split 219,081,816.00 1 0 0 1

126 Dalmatinka, Sinj 224,515,968.00 0 0 0 1

127 DAP, Daruvar 344,912.00 0 1 1 0

128 Daruvarčanka, Daruvar 0 0 0 1

129 Dekor, Zabok 13,863,456.00 0 1 1 0

130 Dekor, Zagreb 12,303,420.00 0 1 0 1

131 Derby, Križevci 5,727,928.00 0 1 0 1

132 Digitron, Buje 114,637,232.00 0 1 0 1

133 DIK Đurđenovac, Đurđenovac 94,159,056.00 1 0 1 0

134 Dilj, Vinkovci 51,200,000.00 1 0 1 0

93

135 Dimo, Zadar 6,701,308.00 0 1 0 1

136 Dinarka, Knin 10,933,000.00 0 1 1 0

137 Diokom holding Split, Split 502,557,700.00 0 1 0 1

138 DIP Bor, Bedekovčina 6,576,704.00 0 1 1 0

139 DIP Delnice, Delnice 148,192,728.00 0 0 1 0

140 DIP Josipdol, Josipdol 18,459,420.00 1 0 0 1

141 DIP pilana Gomirje, Gomirje 2,928,220.00 0 1 0 1

142 DIP Pilana, Ogulin 26,024,396.00 1 0 0 1

143 DIP Stolarija, Ogulin 8,280,000.00 0 1 0 1

144 DIP TMK, Ogulin 6,192,000.00 1 0 0 1

145 DIP Turopolje, Turpolje 39,239,708.00 0 1 0 1

146 DIP Vrginmost, Vrginmost 24,283,840.00 0 1 0 1

147 Dječji rekreacioni centar Puntižela, Pula 17,069,200.00 0 1 0 1

148 Domet, Zagreb 2,273,532.00 0 1 1 0

149 Domin, Slavonski Brod 0 1 0 1

150 Domus, Rijeka 51,935,940.00 0 1 0 1

151 Drava tvornica žigica, Osijek 47,766,468.00 1 0 1 0

152 Drava, Donji Miholjac 3,040,404.00 1 0 0 1

153 Drvna industrija Česma, Bjelovar 233,364,000.00 0 1 1 0

154 Drvna industrija Nehaj, Senj 17,043,200.00 0 0 0 1

155 Drvna industrija Vrbovsko, Vrbovsko 68,838,040.00 1 0 0 1

156 Drvodjelac, Split 26,914,980.00 0 1 1 0

157 Drvometal, Zlatar Bistrica 8,712,304.00 0 1 1 0

158 DTS-holding, Dubrovnik 84,655,932.00 1 0 1 0

159 Dubrovački podrumi, Dubrovnik 17,000,000.00 1 0 1 0

160 Dubrovačko primorje s p.o., Slano - Dubrovnik

62,892,000.00 1

0 1 0

161 Dubrovkinja Župa-Konavle, Dubrovnik 16,184,800.00 0 1 1 0

162 Dubrovkinja nuova, Dubrovnik 167,991,700.00 1 0 1 0

163 Dubrovkinja-Trade, Dubrovnik 38,442,600.00 1 0 1 0

94

164 Dubrovnik Shopping Centers Poduzeće za unutarnju i vanjsku trgovinu, Dubrovnik

116,879,696.00 1 0 1 0

165 Duhan, Bjelovar 4,631,416.00 0 1 0 1

166 Duhan, Slatina 66,592,000.00 0 1 1 0

167 Duhan, Zagreb 17,356,800.00 0 1 0 1

168 Duhanprodukt, Pitomača 69,971,000.00 0 1 1 0

169 Dukat, Drenovci 64,880,000.00 0 1 1 0

170 Dunav, Beli Manastir 29,258,104.00 0 1 1 0

171 Đuro Đaković Holding, Slavonski Brod 1,033,972,000.00 1 0 1 0

172 Đuro Đaković Trgovačko ugostiteljsko poduzeće Standard, Slavonski Brod

19,713,456.00 1 0 1 0

173 Đuro Salaj, Vinkovci 3,697,308.00 0 1 1 0

174 Eko Međimurje, Čakovec 36,464,812.00 1 0 0 1

175 Ekonomsko-tehnički zavod, Osijek 4,498,308.00 1 0 1 0

176 Ekran, Split 8,887,200.00 0 1 0 1

177 Elcon, Zlatar Bistrica 69,800,760.00 1 0 1 0

178 Elektromaterijal, Rijeka 34,520,680.00 0 1 0 1

179 Elektromehanika - Sklad, Zadar 5,578,324.00 0 1 1 0

180 Elektromehanika, Rijeka 8,585,020.00 0 1 0 1

181 Elektron, Split 12,257,420.00 0 1 1 0

182 Elektron, Zagreb 3,193,388.00 1 0 1 0

183 Elektronika, Zadar 16,616,800.00 0 1 0 1

184 Elektroosijek, Osijek 5,498,048.00 1 0 0 1

185 Elektroprojekt, Zagreb 35,920,000.00 1 0 0 1

186 Elka, Zagreb 809,660,000.00 1 0 1 0

187 Elting, Nova Gradiška 1,911,600.00 0 1 0 1

188 Emka, Pregrada 8,124,084.00 0 1 1 0

189 Energoing, Varaždin 157,432.00 1 0 1 0

190 Energoremont, Karlovac 17,502,756.00 1 0 0 1

191 Enikon, Zagreb 31,112,056.00 1 0 0 1

95

192 Enim, Zagreb 4,510,400.00 0 1 0 1

193 EP 64, Zagreb 9,524,000.00 1 0 0 1

194 Euroinspekt, Zagreb 21,683,440.00 1 0 1 0

195 Euromar, Rijeka 1,067,780.00 1 0 1 0

196 Eurostar travel, Rovinj 4,346,656.00 0 1 1 0

197 Excelsior, Dubrovnik 47,208,000.00 1 0 1 0

198 Ferimport, Zagreb 152,068,284.00 1 0 1 0

199 Fertstrop, Sesvete 8,818,276.00 1 0 1 0

200 Filmski Centar Zapad, Zagreb 2,652,000.00 0 1 1 0

201 Finel, Petrinja 19,342,714.00 0 0 1 0

202 Finomehanika, Osijek 798,400.00 0 1 0 1

203 Fotokemika, Zagreb 55,213,016.00 0 1 1 0

204 Franck, Zagreb 190,868,000.00 0 1 0 1

205 Franjo Kluz, Omiš 17,668,144.00 0 1 1 0

206 Gaj, Slatina 116,123,492.00 1 0 1 0

207 Gavrilović Holding Petrinja, Petrinja 1 0 1 0

208 Geli, Đakovo 57,830,400.00 0 1 0 1

209 Gembarovski, Nova Gradiška 2,305,980.00 0 1 0 1

210 Geofizika, Zagreb 36,962,368.00 0 1 1 0

211 Geotehnika, Zagreb 249,740,000.00 1 0 1 0

212 Ghetaldus, Zagreb 20,998,036.00 1 0 1 0

213 Glascommerce, Osijek 469,780.00 0 1 0 1

214 Golubovečki kamenolomi, Novi Golubovec 3,966,996.00 1 0 1 0

215 Goranin, Delnice 44,083,600.00 0 1 0 1

216 Goranprodukt, Čabar 64,499,928.00 1 0 0 1

217 Gorica HUP, Velika Gorica 15,434,400.00 0 1 1 0

218 Gortan, Zagreb 266,476,000.00 1 0 1 0

219 GP Bor, Bedekovčina 9,357,976.00 0 1 1 0

220 GP Cestograd, Zagreb 31,374,140.00 1 0 1 0

221 GP Konstruktor, Split 12,383,128.00 0 0 1 0

96

222 GP Labin, Labin 3,248,000.00 1 0 1 0

223 GP Zagorje, Varaždin 10,188,800.00 0 1 1 0

224 Gradine, Pula 3,418,664.00 1 0 1 0

225 Gradip, Vrbovec 22,440,840.00 0 1 1 0

226 Graditelj, Krapina 9,438,616.00 1 0 1 0

227 Graditelj, Podravska Slatina 5,880,800.00 0 1 0 1

228 Graditelj, Sisak 30,579,368.00 1 0 0 1

229 Graditelj, Slavonski Brod 3,394,180.00 0 1 0 1

230 Graditelj, Vinkovci 8,690,772.00 0 1 1 0

231 Gradska tiskara Osijek, Osijek 5,233,848.00 0 1 0 1

232 Gradski magazin, Zagreb 9,856,000.00 0 1 0 1

233 Gradski podrum, Zagreb 6,794,176.00 0 0 0 1

234 Gradšped, Rijeka 7,720,000.00 1 0 0 1

235 Građa, Beli Manastir 4,223,700.00 0 0 1 0

236 Građa, Slavonski Brod 8,533,456.00 0 1 0 1

237 Građevina, Zagreb 2,872,212.00 1 0 0 1

238 Građevinar, Čabar 1,227,200.00 0 1 0 1

239 Građevinsko poduzeće Dom, Zagreb 26,054,428.00 1 0 0 1

240 Građevno, Makarska 12,494,472.00 1 0 0 1

241 Grafičko poduzeće 6. maj, Ivanić Grad 7,591,492.00 1 0 0 1

242 Grafopapir, Nova Gradiška 5,565,600.00 0 1 0 1

243 Gramat - Loris, Zagreb 13,615,376.00 0 1 1 0

244 Gramat, Rijeka 13,272,000.00 0 1 1 0

245 Gramat, Zagreb 18,764,000.00 0 1 1 0

246 Grand hotel Park, Dubrovnik 25,924,192.00 1 0 0 1

247 Graničar, Nova Gradiška 5,201,616.00 0 1 0 1

248 Grozd, Đakovo 3,168,000.00 1 0 1 0

249 Gumiservis, Rijeka 5,636,000.00 1 0 1 0

250 Hana, Našice 30,237,504.00 0 1 0 1

251 Hempel, Umag 35,017,892.00 0 1 0 1

97

252 Hidroelektra, Zagreb 39,772,000.00 1 0 0 1

253 Hidroing, Varaždin 13,956,262.00 0 1 0 1

254 Hidroput, Sisak 37,864,000.00 1 0 1 0

255 Hospitalija, Zagreb 34,753,260.68 1 0 0 1

256 Hotel Bellevue, Dubrovnik 7,736,020.00 1 0 0 1

257 Hotel Dubrovnik, Zagreb 106,499,888.72 0 1 0 1

258 Hotel Esplanade, Zagreb 83,298,908.00 0 1 1 0

259 Hotel Holiday, Zagreb 99,944,892.00 1 0 1 0

260 Hotel Laguna, Zagreb 59,786,320.00 1 0 0 1

261 Hotel Libertas, Dubrovnik 61,501,248.00 1 0 1 0

262 Hoteli Haludovo, Malinska 202,203,556.00 1 0 1 0

263 Hoteli Helios, Stari Grad 135,800,000.00 1 0 0 1

264 Hoteli Jadran, Ploče 115,801,516.00 0 1 0 1

265 Hoteli Lopud, Lopud 53,591,776.00 1 0 1 0

266 Hoteli Maestral, Dubrovnik 121,744,484.00 1 0 1 0

267 Hoteli Makarska, Makarska 154,436,060.00 1 0 0 1

268 Hoteli Mlini, Mlini 69,865,856.00 1 0 1 0

269 Hoteli Pag, Pag 13,903,200.00 1 0 1 0

270 Hoteli Punat, Punat 56,427,488.00 1 0 0 1

271 Hoteli Srebreno, Srebreno 29,455,096.00 0 1 0 1

272 Hotelski centar Lav, Split 56,487,364.00 1 0 0 1

273 Hotelsko poduzeće Jadran, Rijeka 173,783,124.00 0 1 0 1

274 Hotelsko poduzeće Podgora, Podgora 71,896,796.00 1 0 0 1

275 Hotelsko turističko i trgovačko poduzeće Stadion, Dubrovnik

10,264,808.00 0 0 0 0

276 Hotelsko turističko poduzeće Cavtat, Cavtat 123,792,836.00 1 0 1 0

277 Hotelsko turističko poduzeće Croatia, Cavtat 147,180,000.00 1 0 1 0

278 Hotelsko turističko poduzeće Koločep, Koločep

19,284,000.00 1

0 0 1

98

279 Hotelsko turističko poduzeće Lero, Dubrovnik

16,013,316.00 1

0 1 0

280 Hotelsko turističko poduzeće Osmine, Slano 15,752,704.00 1 0 1 0

281 Hotelsko turističko poduzeće Plat, Plat 71,480,000.00 1 0 1 0

282 Hotelsko ugostiteljsko turističko poduzeće Grubišno Polje

13,019,148.00 0 1 0 1

283 Hotelsko-turističko poduzeće Neptun, Dubrovnik

28,315,256.00 1

0 1 0

284 HP Baška, Baška 85,114,400.00 0 1 1 0

285 HP Tučepi, Tučepi 142,976,000.00 1 0 0 1

286 Hrvatska gradnja, Zagreb 4,617,804.00 0 1 1 0

287 Hrvatska naklada zvuka i slike, Zagreb 39,226,400.00 0 1 0 1

288 Hrvatska tiskara, Zagreb 156,742,068.00 0 1 1 0

289 Hrvatski kulturni dom, Rijeka

290 Hrvatski radio Čakovec, Čakovec 1,631,116.00 0 1 1 0

291 HTC Dubrava Babin Kuk, Dubrovnik 522,000,000.00 1 0 0 1

292 HTP Belvedere, Dubrovnik 54,020,000.00 1 0 1 0

293 HTP Brela, Brela 204,300,000.00 1 0 0 1

294 HTP Gruž, Dubrovnik 4,751,520.00 0 1 1 0

295 HTP Hotel Lapad, Dubrovnik 24,849,136.00 1 0 1 0

296 HTP Hoteli Argentina, Dubrovnik 51,930,724.00 1 0 1 0

297 HTP Imperijal, Rab 469,376,000.00 0 1 0 1

298 HTP Korčula, Korčula 129,420,108.00 0 1 0 1

299 HTP Novi, Novi Vinodolski 124,180,000.00 0 1 1 0

300 HTP Primošten, Primošten 196,309,600.00 0 1 0 1

301 HTP Rivijera, Šibenik 107,932,000.00 1 0 1 0

302 HTP Šolta, Nečujam 41,060,000.00 0 1 1 0

303 HTP Varaždin, Varaždin 56,803,732.00 1 0 1 0

304 HTP Zlatni otok, Krk 143,036,000.00 1 0 1 0

305 HTP, Hotel Jadran I, Dubrovnik 5,644,192.00 1 0 1 0

99

306 Hum, Vela Luka 50,674,780.00 0 1 1 0

307 HUP Korana, Karlovac 76,742,164.00 0 1 0 1

308 HUP Matija Gubec, Stubičke Toplice 38,702,000.00 1 0 1 0

309 HUP Zagreb, Zagreb 191,747,912.00 0 1 0 1

310 HUTP Hotel Split, Split 51,040,344.00 1 0 0 1

311 HUTP Kaštelanska rivijera, Kaštel Stari 67,008,000.00 1 0 1 0

312 HUTP Laurus, Split 68,869,600.00 1 0 0 1

313 Hvar, Hvar 8,181,092.00 0 1 0 1

314 IGM Holding, Lepoglava 69,972,508.00 1 0 1 0

315 IGM Kaming, Ljubešćica 11,608,912.00 0 1 0 1

316 IKOM - Industrija i kovnica obojenih metala, Zagreb

26,512,000.00 0

1 0 1

317 IKOM - Industrija komunalne opreme i mjerila, Zagreb

23,313,600.00 0 1 0 1

318 Ilirija, Biograd na moru 101,873,964.00 0 1 0 1

319 Iločki podrumi, Ilok 66,713,570.72 0 0 0 1

320 Ilokturist, Ilok 0 1 0 0

321 Ilovac, Karlovac 66,290,848.00 0 1 0 1

322 Ima - Ravna Gora, Ivanec 18,799,928.00 1 0 1 0

323 Imota, Imotski 58,534,400.00 1 0 0 1

324 Imunološki zavod, Zagreb 70,536,508.00 0 1 0 1

325 INA - Specijalna oprema, Zagreb 62,462,925.00 0 1 0 1

326 INA-Konzalting, Zagreb 707,796.00 0 1 0 1

327 Industrija namještaja Otočac, Otočac 39,172,952.00 0 0 1 0

328 Industrija stakla Lipik, Lipik 81,105,760.00 1 0 1 0

329 Industrijsko građevinsko poduzeće Granit, Čazma

2,626,000.00 0

1 0 1

330 Industrijsko poljoprivredni kombinat Osijek, Osijek

1,299,598,120.00 0

1 0 1

331 Industrogradnja, Zagreb 655,288,000.00 0 1 1 0

332 Industrooprema, Rijeka 23,420,000.00 0 1 1 0

100

333 Informativni centar Virovitica, Virovitica 1,728,800.00 1 0 0 0

334 Informator, Zagreb 28,491,200.00 0 1 1 0

335 Ingra, Zagreb 15,999,332.00 1 0 1 0

336 INKER, Zaprešić 176,754,524.00 0 1 0 1

337 Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb 63,432,364.00 0 1 0 1

338 Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja, Zagreb

52,304,000.00 1 0 1 0

339 Instrumentaria, Zagreb 82,988,920.00 1 0 1 0

340 Intercommerce-Elegant, Brtonigla 1,897,236.00 0 1 0 1

341 Interpublic, Zagreb 3,831,344.00 0 1 0 1

342 Iskra, Sveti Ivan Zelina 6,942,256.00 0 1 0 1

343 Istra, Pula 127,250,860.00 0 1 0 1

344 Istratrans, Labin 32,106,800.00 0 1 0 1

345 Istraturist, Umag 882,948,000.00 0 1 0 1

346 Ivan Lučić Lavčević, Split 216,972,000.00 1 0 1 0

347 Ivančica, Zlatar 14,129,664.00 0 1 1 0

348 Ivanićplast, Ivanić Grad 17,479,840.00 1 0 0 1

349 Ivica Lovinčić, Zagreb 90,704,220.00 0 1 0 1

350 Izvor, Koprivnica 67,931,780.00 0 1 1 0

351 Jadera, Zadar 17,122,980.00 0 1 0 1

352 Jadran film, Zagreb 65,388,000.00 0 1 0 1

353 Jadran holding, Crikvenica 359,174,796.00 1 0 0 1

354 Jadran, Buzet 19,600,000.00 0 1 0 1

355 Jadran, Gospić 3,930,000.00 0 1 0 1

356 Jadran, tvornica čarapa, Zagreb 54,151,725.04 0 1 1 0

357 Jadranka 1892, Vela Luka 25,708,000.00 0 1 0 1

358 Jadranka, Mali Lošinj 400,344,876.00 0 1 0 1

359 Jadran-Kamen, Novigrad 48,644,800.00 0 1 1 0

360 Jadrankamen, Pučišća 72,911,304.00 0 1 1 0

361 Jadrankomerc, Crikvenica 52,331,408.00 0 1 1 0

101

362 Jadran-ribolov, Split 31,140,000.00 0 1 1 0

363 Jadranska tiskara, Senj 1,926,400.00 1 0 1 0

364 Jadranski naftovod, Rijeka 2,971,383,636.00 1 0 0 1

365 Jadrantekstil, Split 177,436,000.00 1 0 0 1

366 Jadrantrans Vrgorac, Vrgorac 5,064,800.00 1 0 1 0

367 Jadran-turist, Rovinj 665,372,000.00 0 1 1 0

368 Jadroagent, Rijeka 43,148,000.00 1 0 1 0

369 Jadroinspekt, Rijeka 1,502,000.00 0 1 0 1

370 Jadroplov, Split 319,472,108.00 0 1 0 1

371 Jadro-trgovina, Split 3,631,924.00 0 1 1 0

372 Jasenje, Čađavica 65,630,272.00 1 0 1 0

373 Jaska, Jastrebarsko 9,140,928.00 1 0 1 0

374 Jaska-vino, Jastrebarsko 34,265,120.00 1 0 1 0

375 Jedinstvo Krapina, Krapina 62,398,200.00 0 1 0 1

376 Jedinstvo, Zagreb 1,225,552,924.00 1 0 1 0

377 Jedinstvo, Županja 2,215,968.00 0 1 0 1

378 Jelen Stolarija, Zagreb 4,144,968.00 0 1 1 0

379 Jelen, Čakovec 26,507,400.00 0 1 0 1

380 Jelen, Zagreb 5,509,236.00 0 1 1 0

381 Jelen, Županja 12,145,160.00 0 1 0 1

382 Jugoturbina-Diesel, Karlovac 136,974,204.00 0 1 0 1

383 Kabelsko distributivni sustav, Čakovec 609,572.00 0 1 0 1

384 Kamen - Split, Split 21,612,444.00 1 0 1 0

385 Kamen, Sirač 19,518,384.00 0 1 0 1

386 Karbon, Zagreb 46,384,000.00 1 0 1 0

387 Karlovačka pivovara, Karlovac 198,345,452.00 0 1 0 1

388 Katran, Zagreb 35,521,100.00 0 1 0 1

389 Kemijsko građevinska industrija, Karlovac 35,806,400.00 0 1 0 1

390 Kemika, Zagreb 22,902,672.00 1 0 1 0

391 Kemikalije, Zagreb 382,310,920.00 0 1 1 0

102

392 Kemoboja, Zagreb 46,488,000.00 1 0 1 0

393 Kerametal, Zagreb 43,569,200.00 1 0 1 0

394 Keramička industrija Orahovica, Orahovica 22,192,000.00 0 1 1 0

395 KIM, Karlovac 38,913,600.00 0 1 1 0

396 Kinematografi, Zagreb 64,325,848.00 1 0 0 1

397 KIO Karlovačka industrija obuće, Karlovac 0 1 1 0

398 Klaonica s tovilištem, Nova Gradiška 1,564,872.00 0 1 1 0

399 Klas, Križ 6,003,560.00 0 1 0 1

400 Klas, Nova Gradiška 41,284,000.00 0 1 1 0

401 Klimaoprema, Samobor 2,103,928.00 0 1 1 0

402 Ključice, Novi Marof 4,819,008.00 1 0 0 1

403 Kninjanka, Knin 15,011,940.00 0 1 0 1

404 Koestlin, Bjelovar 97,771,200.00 0 1 0 1

405 Koka s p.o., Varaždin 361,973,308.00 1 0 0 1

406 Komisionar, Osijek 1,230,800.00 0 1 1 0

407 Kompas hotel Dubrovnik, Dubrovnik 16,935,416.00 1 0 0 1

408 Komunalni centar, Zagreb 3,400,092.00 0 1 1 0

409 Konat, Ivanić Grad 11,100,580.00 1 0 1 0

410 Končar elektroindustrija, Zagreb 1,622,299,072.00 1 0 1 0

411 Konfekcija, Krapina 3,908,072.00 1 0 1 0

412 Konfeks, Zagreb 9,202,829.80 1 0 0 1

413 Konkurent, Sinj 16,284,728.00 0 1 0 1

414 Konstruktor, Zlatar 2,688,220.00 0 1 1 0

415 Konteks, Karlovac 53,000,000.00 1 0 0 1

416 Kony-Pin, Novska 13,570,400.00 0 1 0 1

417 Kooperativa, Garešnica 11,014,400.00 1 0 1 0

418 Koopexport, Bjelovar 37,158,908.00 0 1 0 1

419 Kordun, Karlovac 85,440,000.00 0 1 1 0

420 Kotarac, Benkovac 0 1 1 0

421 Koteks, Split 126,998,284.00 1 0 1 0

103

422 Kotka, Krapina 31,212,800.00 0 1 0 1

423 Kovina, Veliko Trgovišće 30,238,372.00 0 1 0 1

424 Kovinoinstalacija, Split 2,014,692.00 1 0 1 0

425 Kozara, Zagreb 2,386,280.00 0 1 1 0

426 Kraš, Zagreb 704,976,492.00 0 1 0 1

427 Križevčanka, Križevci 58,056,800.00 0 1 0 1

428 Krka, Šibenik 10,611,012.00 0 1 0 1

429 Krkplastika, Krk 4,621,200.00 1 0 1 0

430 Krma, Vinkovci 35,870,800.00 0 1 0 1

431 Kučanica, Slatina 65,630,272.00 0 0 0 1

432 Kunjevci, Vinkovci 4,434,552.00 0 1 1 0

433 Kutjevo, Kutjevo 305,407,108.00 1 0 1 0

434 Kvalitet, Vinkovci 10,259,496.00 0 1 0 1

435 Kvarner, Punat 17,136,400.00 1 0 1 0

436 Labinkomerc, Labin 53,496,148.00 0 1 1 0

437 Labinpogres, Labin 54,536,540.00 0 1 1 0

438 Labinprogres tvornica igračaka, Potpićan 10,240,000.00 0 1 1 0

439 Labud, Zagreb 42,840,000.00 0 1 0 1

440 Lada, Zagreb 174,312.00 0 1 0 1

441 Laguna Commerce, Poreč 145,588,000.00 0 1 0 1

442 Laguna Poreč, Poreč 978,443,700.00 1 0 1 0

443 Lepa, Tvornica drvnog namještaja, Lepoglava 1 0 1 0

444 Liburnia riviera hoteli, Opatija 1,040,797,292.00 0 1 0 1

445 Ličke novine, Gospić 4,614,400.00 0 1 1 0

446 Lim metalna industrija, Zagreb 27,854,988.00 1 0 1 0

447 LIO-HOLDING, Osijek 45,033,404.00 0 1 1 0

448 Lipa, Rijeka 563,128.00 0 1 0 1

449 Litokarton, Osijek 20,179,052.00 0 1 0 1

450 Lovački rog, Zagreb 27,942,400.00 0 1 0 1

451 Lučica, Sumartin 2,527,600.00 0 1 0 1

104

452 Luka, Rijeka 131,609,921.00 1 0 0 1

453 Luka, Zadar 21,961,864.00 0 1 0 1

454 Lužnjak, Županja 64,573,020.00 0 1 0 1

455 Ljevaonica, Batina 7,214,771.00 0 0 1 0

456 Ljudevit Gaj, Krapina 16,636,504.00 1 0 1 0

457 Majur, Majur 24,192,399.00 1 0 0 1

458 Mara, Osijek 14,552,000.00 0 1 0 1

459 Mardešić, Sali 0 1 0 0

460 Marina Punat, Punat 38,280,000.00 1 0 0 1

461 Medena, Seget Donji 104,412,000.00 1 0 1 0

462 Mediplast, Čazma 5,487,712.00 0 1 1 0

463 Mednik, Županja 37,784,000.00 0 1 0 1

464 Međimurje Visokogradnja, Čakovec 37,564,500.00 1 0 1 0

465 Međimurska trikotaža, Čakovec 358,840,000.00 1 0 1 0

466 Mehanička radionica, Vinkovci 11,137,516.00 1 0 1 0

467 Mehanika, Pula 2,983,600.00 0 1 1 0

468 Meplast, Čakovec 40,709,388.00 0 1 1 0

469 Meranija, Opatija 5,797,884.00 0 0 0 1

470 Mercis, Nova Gradiška 18,644,492.00 1 0 1 0

471 Merkur, Rab 32,556,000.00 1 0 1 0

472 Metal, Rijeka 9,254,400.00 1 0 1 0

473 Metal-elektro, Donja Zelina 10,174,424.00 1 0 1 0

474 Metalia Commerce, Zagreb 25,672,000.00 1 0 1 0

475 Metalko Buje, Buje 3,808,000.00 0 1 0 1

476 Metalna galanterija, Ladanje Donje 34,516,800.00 1 0 0 1

477 Metalna industrija Varaždin, Varaždin 61,298,456.00 1 0 1 0

478 Metalografički kombinat, Rijeka 87,944,800.00 1 0 1 0

479 Metalplastika, Makarska 18,518,800.00 1 0 1 0

480 MGP, Čakovec 4,176,000.00 0 1 1 0

481 Mika Babić, Slavonski Brod 9,628,000.00 0 1 0 1

105

482 MIO, Osijek 104,640,000.00 0 1 1 0

483 Mirna - trgovina, Rovinj 2,409,240.00 0 1 0 0

484 Mirna, Rovinj 67,215,516.00 0 1 1 0

485 Mladost, Slavonski Brod 396,000.00 0 1 0 1

486 Mladost, Zagreb 36,283,628.00 1 0 1 0

487 Mlinar, Križevci 74,562,000.00 0 1 0 1

488 Mlini, Mlini 3,779,372.00 0 1 1 0

489 Mlin-pekara, Vinkovci 11,983,408.00 0 1 0 1

490 Mljekara Slavija, Staro Petrovo Selo 6,239,200.00 0 1 1 0

491 Mljekara, Split 24,280,656.00 0 1 1 0

492 Modea, Garešnica 30,098,032.00 1 0 0 1

493 Modest, Rijeka 3,990,340.00 0 1 1 0

494 Modra Špilja, Komiža 31,388,000.00 0 1 1 0

495 Monter-Split, Split 38,947,228.00 0 1 0 1

496 Monting - energetika, Zagreb 22,810,544.00 1 0 0 1

497 Monting - Vental, Bedekovčina 8,427,040.00 0 1 0 1

498 Montkemija - Tehnički plinovi, Zaprešić 135,603,260.00 0 1 0 1

499 Montkemija, Zaprešić 18,997,600.00 0 1 1 0

500 Mornar, Makarska 22,926,732.00 0 1 0 1

501 Moslavačko vinogorje, Voloder 28,195,396.00 1 0 1 0

502 Moslavka Kutina, Kutina 76,692,800.00 0 1 0 1

503 Mrežnica, Duga Resa 43,472,000.00 1 0 1 0

504 Mundus Holding, Varaždin 51,946,220.00 1 0 1 0

505 Munja, Zagreb 90,589,820.00 1 0 1 0

506 Muzička naklada, Zagreb 13,692,624.00 0 1 1 0

507 Nada Dimić, Zagreb 47,446,668.00 0 1 0 1

508 Nada, Okučani 7,247,568.00 0 1 1 0

509 Nama, Osijek 26,206,828.00 1 0 1 0

510 NAMA, Zagreb 921,688,292.00 1 0 1 0

511 Napredak, Imotski 52,096,000.00 1 0 0 1

106

512 Naprijed, Zlatar Bistrica 26,628,000.00 1 0 1 0

513 Naša moda - konfekcija Zagreb, Zagreb 3,714,000.00 0 1 1 0

514 Našice, Našička Breznica 5,182,616.00 0 1 1 0

515 Neimar, Beli Manastir 4,585,588.00 0 1 0 0

516 Nektar, Nova Gradiška 92,529,308.00 0 1 0 1

517 Neon, Vrsar 93,728,296.00 0 1 0 1

518 Neptun, Komiža 24,662,328.00 1 0 0 1

519 Neretva, Opuzen 72,632,340.00 1 0 0 1

520 Nigma, Nova Kapela 3,157,200.00 0 1 1 0

521 Nikola Tesla, Zagreb 532,656,376.00 1 0 1 0

522 NIŠP, Varaždin 3,552,000.00 1 0 1 0

523 Novogradnja, Daruvar 9,102,000.00 1 0 1 0

524 Novogradnja, Slavonski Brod 12,081,452.00 1 0 1 0

525 Novogradnja, Zagreb 94,005,720.00 0 1 0 1

526 Obnova, Split 18,988,000.00 0 1 0 1

527 Okipor, Zagreb 23,206,642.00 1 0 0 1

528 Omial, Omiš 72,700,000.00 0 1 0 1

529 Opće trgovačko poduzeće, Daruvar 23,384,816.00 0 1 0 1

530 Opeka, Osijek 63,658,764.00 0 1 0 1

531 Opruga, Varaždinske Toplice 11,560,000.00 1 0 1 0

532 Opskrba, Vinkovci 13,210,804.00 0 1 0 1

533 Oriolik, Oriovac 44,778,800.00 0 1 0 1

534 Oro - sport, Oroslavje 884,132.00 1 0 0 0

535 Oroplet, Pleternica 9,808,000.00 1 0 1 0

536 Oroteks, Oroslavje 1 0 1 0

537 Ortopedija Zagreb, Zagreb 4,851,200.00 0 1 0 1

538 Osijek-Koteks, Osijek 60,314,388.00 0 1 1 0

539 Osječka ljevaonica željeza i tvornica strojeva, Osijek

37,191,600.00 1

0 0 1

540 OTP, Karlovac 61,427,404.00 1 0 1 0

107

541 Otpad, Pula 4,870,036.00 0 1 0 1

542 Otpad, Split 19,842,632.00 0 1 1 0

543 Oxicolor, Sisak 4,082,272.00 0 1 0 1

544 Pamučna industrija Duga Resa, Duga Resa 76,004,400.00 0 1 0 1

545 Pamučna predionica Glina, Glina 68,274,640.00 0 0 0 1

546 Panex, Čakovec 61,284,856.00 0 1 0 1

547 Papuk - drvna industrija, Pakrac 30,356,436.00 0 1 0 1

548 Papuk - trgovina, Pakrac 1,843,132.00 0 1 0 1

549 Papuk, Našice 19,815,780.00 0 1 1 0

550 Partizan, Poznanovec 51,154,472.00 0 1 1 0

551 Pastor - TVA d.o.o., Zagreb 13,463,972.00 1 0 1 0

552 Pazinka, Pazin 145,941,764.00 0 1 0 1

553 Petrokemija, Kutina 1,078,420,525.00 1 0 1 0

554 Petrol commerce, Zagreb 20,949,336.00 0 1 0 1

555 PGM Ragusa, Dubrovnik 27,098,324.00 0 1 0 1

556 PIK Đakovo, Đakovo 624,325,200.00 1 0 1 0

557 PIK Vrbovec - Mesna industrija, Vrbovec 217,676,000.00 0 1 1 0

558 PIK Vrbovec - Promet i usluge, Vrbovec 35,490,624.00 0 1 1 0

559 Pionir, Požega 7,525,200.00 0 1 0 0

560 Pionir, Županja 84,841,600.00 0 1 0 1

561 Pionirka, Imotski 70,286,800.00 0 1 0 1

562 PIPP Čazma, Čazma 37,660,800.00 1 0 1 0

563 Plamen, Slavonski Brod 3,281,072.00 0 1 0 1

564 Pliva, Zagreb 3,194,400,000.00 0 1 0 1

565 Plobest, Ploče 37,986,472.00 0 1 1 0

566 Plodine, Zadar 92,529,308.00 0 1 1 0

567 Plošnjak, Trogir 7,400,000.00 1 0 1 0

568 Pluto, Zagreb 34,976,000.00 0 1 0 1

569 Podravina, Donji Miholjac 16,184,000.00 1 0 1 0

570 Poduzeće za ceste Split, Split 9,702,000.00 1 0 0 1

108

571 Polet, Ludbreg 16,603,704.00 0 1 0 1

572 Polikem, Zadar 146,130,460.00 1 0 0 0

573 Polimeri, Zagreb 440,181,792.00 0 1 1 0

574 Poliplast, Šibenik 27,568,508.00 1 0 1 0

575 Poljoopskrba, Zagreb 105,452,464.00 1 0 1 0

576 Poljoprivreda Gradina, Gradina 31,123,108.00 0 1 0 1

577 Poljoprivreda Lipik, Lipik 13,120,664.00 0 1 1 0

578 Poljoprivreda-Blato, Blato 7,856,000.00 0 1 1 0

579 Poljoprivredna proizvodnja Cerna, Cerna 7,362,816.00 0 1 0 1

580 Poljoprivredna zadruga Gundinci, Gundinci 0 0 0 0

581 Poljoprivredna zadruga Lovas, Lovas 0 0 0 0

582 Poljoprivredna zadruga Popovac, Popovac 0 0 0 0

583 Poljoprivredna zadruga Staro Petrovo Selo, Staro Petrovo Selo

0 0 0 0

584 Poljoprivredni kombinat Đuro Salaj, Valpovo 175,309,632.00 1 0 1 0

585 Poljoprivredno poduzeće Retkovci, Retkovci 11,016,436.00 0 1 1 0

586 Poljoprivredno poduzeće Zdenčina, Jastrebarsko

39,396,160.00 0

1 1 0

587 Poljoprivredno prehrambeni kombinat Orahovica, Orahovica

111,449,004.00 0 1 0 1

588 Poljoprivredno prehrambeni kombinat, Nova Gradiška

58,813,752.00 0

1 0 1

589 Poljopromet Virovitica, Virovitica 36,864,360.00 0 1 1 0

590 Pomgrad poduzeće za inženjering, Split 121,706,700.00 1 0 1 0

591 Ponos, Zagreb 4,173,816.00 0 1 0 1

592 Posavina, Županja 28,990,400.00 0 1 0 1

593 Pounje, Hrvatska Kostajnica 26,667,000.00 0 1 0 1

594 Požeška dolina, Požega 44,860,940.00 1 0 1 0

595 Precizna mehanika, Zagreb 11,113,871.72 1 0 0 1

596 Prehrambeni kombinat Sloboda, Ogulin 21,536,888.00 1 0 0 1

109

597 Prehrambeno industrijski kombinat, Rijeka 93,384,000.00 0 1 1 0

598 Prehrana, Split 51,979,956.00 1 0 1 0

599 Preplam, Zagreb 42,252,388.00 0 1 1 0

600 Prerada drveta, Darda 0 1 1 0

601 Prerada prehrambeni kombinat, Split 147,608,000.00 1 0 1 0

602 Prigorka Stanogradnja, Sesvete 5,918,956.00 0 1 1 0

603 Primorje, Makarska 81,377,200.00 0 1 0 1

604 Primorje, Senj 16,357,380.00 1 0 0 1

605 Proces kuponske privatizacije

606 Prodaja dionica i udjela iz portfelja fondova mirovinskog i invalidskog osiguranja

607 Prodaja dionica i udjela iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju

608 Prodex, Zagreb 39,506,692.00 0 1 1 0

609 Progres, Beli Manastir 5,553,000.00 0 1 0 1

610 Progres, Jastrebarsko 36,317,104.00 0 1 1 0

611 Progres-Valalta, Rovinj 84,240,000.00 0 1 0 1

612 Projektbiro, Slavonski Brod 3,234,400.00 0 1 0 1

613 Promet, Makarska 19,663,732.00 1 0 1 0

614 Prosvjeta, Osijek 7,601,100.00 0 1 0 1

615 Prvi maj, Laslovo - 0 1 0 1

616 Prvomajska, Raša 128,119,600.00 0 1 0 1

617 Psunj, Nova Gradiška 27,640,144.00 0 1 1 0

618 Puljanka, Pula 114,114,400.00 0 1 1 0

619 Puris, Pazin 190,568,000.00 0 1 0 1

620 Putnik, Ludbreg 3,440,012.00 0 1 1 0

621 Rabac, Rabac 403,758,504.00 1 0 1 0

622 Radež, Blato 26,076,000.00 0 1 1 0

623 Radin, Ravna Gora 83,200,000.00 1 0 0 1

624 Radio Karlovac, Karlovac 1,939,300.00 0 1 1 0

110

625 Radlovac, Orahovica 14,542,800.00 0 1 0 1

626 Radnik, Novska 16,159,708.00 0 1 1 0

627 Rapid, Koprivnica 27,147,200.00 0 1 0 1

628 Rapid, Virovitica 28,352,000.00 0 1 1 0

629 Rapid, Zagreb 75,441,232.00 0 1 0 1

630 Rastovac, Tisno 14,264,872.00 0 1 0 1

631 Raša, Labin 4,152,400.00 0 1 1 0

632 Ratarstvo, Bjelovar 6,564,000.00 1 0 1 0

633 Razvitak, Ilok 8,401,800.00 0 0 0 0

634 Razvitak, Ludbreg 37,755,060.00 1 0 1 0

635 Razvitak, Metković 47,165,796.00 1 0 1 0

636 Razvitak, Našice 16,400,000.00 0 1 0 1

637 Recol export, Zagreb 714,020.00 0 1 1 0

638 Regeneracija, Zabok 96,868,000.00 1 0 0 1

639 Rekord, Osijek 3,372,872.00 0 1 0 1

640 Revija, Šibenik 10,864,364.00 0 1 0 1

641 Riba, Rijeka 23,824,800.00 0 1 0 1

642 Ribnjačarstvo Poljana, Ribnjaci Poljana 15,382,588.00 0 1 1 0

643 Ribnjačarstvo Sišćani, Čazma 19,515,056.00 0 1 1 0

644 Ribnjačarstvo Zagreb, Jastrebarsko 11,650,236.00 1 0 0 1

645 Ribomaterijal, Zagreb 19,960,000.00 0 0 0 1

646 Riječka industrija odjeće, Rijeka 54,257,600.00 1 0 1 0

647 Rijeka Auto, Rijeka 21,948,000.00 1 0 1 0

648 Rijekaceste, Rijeka 50,808,896.00 0 1 1 0

649 Rikard Benčić, Rijeka 338,584,000.00 0 1 0 1

650 Riviera, Poreč 940,904,000.00 1 0 1 0

651 RIZ - Tvornica odašiljača, Zagreb 54,360,848.00 1 0 0 1

652 Robni magazin, Zagreb 56,923,108.00 0 1 0 1

653 Robno transportni centar Brod, Slavonski Brod

1,650,734.00 0

1 0 0

111

654 RTV Jaska, Jastrebarsko 357,448.00 0 1 0 1

655 Rudar, Zagreb 18,597,932.00 0 1 0 1

656 Sabljaci, Ogulin 0 1 0 1

657 Salona Graditelj, Solin 26,977,600.00 0 1 0 1

658 Salonacoop, Solin 147,477,200.00 1 0 1 0

659 Salonit, Vranjic 90,635,088.00 0 1 1 0

660 Samoborski magazin, Samobor 48,769,892.00 1 0 1 0

661 Saponia, Osijek 262,394,400.00 1 0 1 0

662 Sardina, Postira 39,896,800.00 0 1 1 0

663 SAS, Zadar 375,764,000.00 0 1 0 1

664 Seget Jadran, Seget Donji 13,088,000.00 1 0 1 0

665 Selk, Kutina 4,541,360.00 0 1 1 0

666 Servistransport, Zagreb 30,826,764.00 0 1 0 1

667 Silikem, Vojnić 11,648,349.00 0 1 0 1

668 Siscia, Sisak 39,140,000.00 0 1 0 1

669 Sjeme Slavonija, Vinkovci 8,989,872.00 0 1 1 0

670 Sladis, Rijeka 14,586,000.00 0 1 1 0

671 Slanica, Murter 30,740,472.00 0 1 1 0

672 Slatine, Ivankovo 50,885,708.00 0 1 1 0

673 Slavija, Kutina 48,301,560.00 0 1 1 0

674 Slavija-promet s p.o., Zagreb 246,348,000.00 0 0 1 0

675 Slavonija hotel, Vinkovci 11,737,276.00 0 1 1 0

676 Slavonija, Industrija modne konfekcije, Osijek

38,982,764.00 1

0 0 1

677 Slavonija, Pakrac 1,178,000.00 0 1 0 1

678 Slavonija, Slavonski Brod 38,000,000.00 1 0 1 0

679 Slavonija, Županja 85,852,000.00 0 1 1 0

680 Slavonijahrast, Orahovica 22,360,156.00 0 1 1 0

681 Slavonijaradinost, Nova Gradiška 10,819,420.00 0 1 1 0

682 Slavonijatrans, Slavonski Brod 22,640,816.00 1 0 0 0

112

683 Slavonka, Našice 12,876,368.00 0 1 1 0

684 Slavonka, Osijek 22,686,000.00 1 0 0 1

685 Sloboda, Velika Gorica 66,744,256.00 0 1 1 0

686 Slobodna Dalmacija - Novine, Split 21,423,764.00 1 0 1 0

687 Slobodna plovidba, Šibenik 226,498,000.00 0 1 0 1

688 Sloga - maloprodaja d.o.o., Đurđevac 35,778,592.00 0 1 1 0

689 Sloga, Koprivnica 39,252,072.00 0 1 0 1

690 Sloga, Novi Marof 0 0 0 0

691 Sloga, Požega 29,160,000.00 0 1 0 1

692 Sloga, Zagreb 7,506,148.00 0 1 1 0

693 Slovo, grafičko poduzeće, Beli Manastir 0 0 1 0

694 Sljeme, Sesvete 241,280,672.00 1 0 1 0

695 Sljeme, Vrbovsko 15,458,544.00 0 1 1 0

696 Sljemepoljoprivreda, Jastrebarsko 24,482,400.00 0 1 0 1

697 Sljemetrans, Zagreb - Sesvete 13,367,828.00 0 1 1 0

698 Solana Ston, Ston 5,836,580.00 0 1 0 1

699 Spačva, Vinkovci 104,465,528.00 0 1 1 0

700 Spin Valis, Požega 26,980,588.00 0 1 0 1

701 Splendid, Zagreb 30,567,956.00 0 1 0 1

702 Srđ, Dubrovnik 13,450,984.00 1 0 1 0

703 Staklenici, Kaštel Štafilić 78,076,344.00 1 0 1 0

704 Staklo, Zagreb 38,433,960.00 0 1 1 0

705 Stan, Požega 1,624,000.00 0 1 1 0

706 Stjepan Sekulić, Nova Gradiška 1 0 1 0

707 Stočar, Samobor 18,139,040.00 1 0 1 0

708 Strahinjčica, Krapina 26,974,400.00 0 1 0 1

709 Strmac, Nova Gradiška 8,181,172.00 0 1 1 0

710 Strojar, Bistra 10,088,364.00 0 1 0 1

711 Strug, Novska 5,136,655.00 0 1 1 0

712 Sumratin-Zagreb, Dubrovnik 12,979,760.00 0 1 1 0

113

713 Sunčani Hvar, Hvar 307,804,000.00 0 1 0 1

714 Sutjeska, Beli Manastir 13,542,076.00 0 1 0 1

715 Suvremena žena, Zagreb 18,066,024.00 0 1 1 0

716 Sveučilišna tiskara d.o.o., Split 19,244,000.00 1 0 1 0

717 Svilana, Osijek 40,573,200.00 0 1 0 1

718 Svinjogojski rasplodni centar, Andrijaševci 18,158,980.00 0 1 0 1

719 Svjetlo, Zagreb 7,137,492.00 0 1 1 0

720 Svpetrvs hoteli, Supetar 108,133,156.00 1 0 1 0

721 Šavrić, Zagreb 128,598,312.00 0 1 1 0

722 Šibenka, Šibenik 90,268,264.00 0 1 1 0

723 Šimecki, Zagreb 31,744,872.00 0 1 1 0

724 Školska knjiga, Zagreb 40,409,492.00 0 1 0 1

725 Taksi-remont, Zagreb 22,747,956.00 0 1 0 1

726 Tang, Nova Gradiška 91,099,198.00 1 0 0 1

727 Tankerska plovidba, Zadar 501,108,000.00 0 1 1 0

728 Tehničar-kopirni centar, Split 1,274,768.00 0 1 1 0

729 Tehnika, Zagreb 203,176,000.00 0 1 0 1

730 Tehnokolor, Zagreb 19,422,228.00 0 1 0 1

731 Tehnomehanika, Marija Bistrica 26,700,292.00 1 0 1 0

732 Tehnomont holding, Pula 111,086,692.00 0 1 1 0

733 Tekop, Pula 9,858,618.08 0 1 1 0

734 Tekstilna industrija Zadar, Zadar 149,594,400.00 1 0 0 1

735 Telefonvod, Zagreb 4,364,656.00 0 1 0 1

736 Tempo, Zagreb 361,313,844.00 1 0 0 1

737 Termomehanika, Sesvete 26,152,000.00 0 1 0 1

738 Termoplin, Varaždin 20,005,052.00 1 0 0 1

739 TEŽ, Zagreb 109,049,064.40 1 0 1 0

740 Tigar, Slavonski Brod 534,692.00 0 1 0 1

741 Tiha, Šilo 21,945,456.00 0 1 1 0

742 Tila, Labin 17,380,800.00 0 1 0 1

114

743 Tipografija, Đakovo 2,651,500.00 0 1 0 1

744 Tisak, Zagreb 165,762,000.00 1 0 0 1

745 Tiskara Orbis, Zagreb 1,466,000.00 0 1 0 1

746 Tiskara Pula, Pula 3,980,932.00 0 1 1 0

747 Titovo brodogradilište, Kraljevica 218,991,664.00 0 1 0 1

748 TLM Tvornica lakih metala, Šibenik 469,658,544.00 0 1 0 1

749 Tlos, Zagreb 32,533,164.00 1 0 1 0

750 Torpedo, Rijeka 162,044,116.00 1 0 0 1

751 TP Bagat, Zadar 11,121,560.00 0 1 0 1

752 TPK - Kotlogradnja, Zagreb 66,892,924.00 0 1 1 0

753 Transadria, Rijeka 57,509,308.00 1 0 0 1

754 Transport, Čakovec 15,998,508.00 0 1 1 0

755 Transport, Novi Marof 2,380,000.00 1 0 0 1

756 Transport, Solin 12,652,000.00 1 0 1 0

757 Transport, Vinkovci 5,999,256.00 0 1 0 1

758 Trgocentar, Čakovec 75,221,964.00 1 0 1 0

759 Trgocentar, Virovitica 45,124,000.00 0 1 0 1

760 Trgocentar, Zabok 21,776,380.00 0 1 0 1

761 Trgoprogres, Zagreb 1,572,800.00 0 1 0 1

762 Trgopromet, Đakovo 29,671,360.00 0 1 1 0

763 Trgopromet, Novi Marof 20,724,000.00 1 0 1 0

764 Trgostil, Donja Stubica 35,812,688.00 1 0 1 0

765 Trgovačka organizacija Brod, Slavonski Brod 60,386,608.00 0 1 1 0

766 Trgovačko poduzeće Japetić, Jastrebarsko 18,730,312.00 0 1 0 1

767 Trgovačko poduzeće Križevci, Križevci 23,571,668.00 1 0 0 1

768 Trgovačko poduzeće Opatija, Opatija 69,035,652.00 0 1 1 0

769 Trgovina Krk, Malinska 32,589,956.00 0 1 0 1

770 Trgovina, Križ 44,990,836.00 0 1 1 0

771 Trgovina, Slavonski Brod 803,112.00 0 1 1 0

772 Trgovina, Vrgorac 10,884,400.00 0 1 1 0

115

773 Trgovinski magazin, Garešnica 7,960,760.00 0 1 0 1

774 Trikop, Blato 11,184,924.00 0 1 0 1

775 Trokut, Novska 37,375,928.00 0 1 0 1

776 Trudbenik, Sveti Ivan Zelina 46,551,344.00 0 1 1 0

777 Turist, Novalja 33,831,320.00 0 1 1 0

778 Turisthotel, Zadar 368,749,140.00 0 1 0 1

779 TVIK, Knin 103,442,112.00 0 1 0 0

780 Tvornica automobilskih dijelova i opreme, Beli Manastir

26,106,858.00 0 1 0 0

781 Tvornica cementa Našice, Našice 164,051,804.00 0 1 0 1

782 Tvornica cementa Umag, Umag 102,507,708.00 0 1 1 0

783 Tvornica duhana Rovinj, Rovinj 54,847,428.00 0 1 0 1

784 Tvornica duhana Zadar, Zadar 18,318,692.00 1 0 1 0

785 Tvornica duhana Zagreb, Zagreb 208,837,524.00 1 0 1 0

786 Tvornica elektroda i ferolegura, Šibenik 479,488,588.00 0 1 0 1

787 Tvornica elektronskih uređaja, Vela Luka 4,448,368.00 0 1 0 1

788 Tvornica igračaka, Krapina 6,992,688.00 0 1 1 0

789 Tvornica olovnih i aluminijskih proizvoda, Kerestinec

82,644,000.00 1 0 0 1

790 Tvornica papira Rijeka, Rijeka 115,911,288.00 0 1 0 1

791 Tvornica plinskih turbina, Karlovac 28,013,340.00 0 1 0 1

792 Tvornica računskih strojeva, Zagreb 13,427,892.00 0 1 0 1

793 Tvornica stakla Straža, Hum na Sutli 277,720,000.00 0 1 0 1

794 Tvornica šećera Virovitica, Virovitica 298,961,816.00 0 1 0 1

795 Tvornica traktora Bjelovar, Bjelovar 43,901,600.00 1 0 0 1

796 Uljanik, Pula 894,501,200.00 0 1 0 1

797 Uljara, Makarska 13,984,000.00 0 1 1 0

798 Una, Tvornica obuće Kostajnica, Kostajnica 7,555,956.00 1 0 0 1

799 Unija-Sabirač, Šibenik 2,180,000.00 1 0 1 0

800 Unikonzum, Zagreb 273,408,076.00 1 0 1 0

116

801 Union, Čakovec 27,284,292.00 0 1 0 1

802 Unires, Slavonski Brod 6,190,328.00 0 0 1 0

803 UNIT-V, Varaždinske Toplice 17,522,544.00 1 0 0 1

804 Univerzal, Bjelovar 38,836,000.00 0 1 0 1

805 Univerzal, Varaždin 7,200,000.00 0 1 0 1

806 UP Lotrščak, Zagreb 24,530,400.00 1 0 0 1

807 Usluge d.o.o., Zagreb 37,909,112.00 0 1 1 0

808 Uslužni centar, Srebreno 4,212,440.00 0 1 0 1

809 UTP Brist, Brist 4,319,200.00 0 1 1 0

810 UTP Ragusa, Dubrovnik 25,688,000.00 1 0 1 0

811 Valjaonica čelika, Kumrovec 17,432,900.00 0 1 1 0

812 Varteks Holding, Varaždin 642,742,908.00 1 0 0 1

813 Vatrostalna Sisak, Sisak 3,320,000.00 1 0 1 0

814 Vatrotehna, Zagreb 13,215,272.00 1 0 0 1

815 Večernji list, Zagreb 112,000,000.00 0 1 0 1

816 Velebit, Karlovac 71,037,960.00 0 1 0 1

817 Velebit, Senj 40,460,000.00 0 1 1 0

818 Velepromet, Otočac 3,481,432.00 1 0 0 1

819 Velepromet, Slavonski Brod 19,916,000.00 0 1 1 0

820 Velepromet, Vukovar 37,468,808.00 0 1 0 0

821 Vemos, Lučko 19,606,632.00 0 1 1 0

822 Venator, Slavonski Brod 1,791,200.00 0 1 1 0

823 Veterinarska stanica Čakovec, Čakovec 16,897,344.00 1 0 0 1

824 Veterinarska stanica Donji Miholjac, Donji Miholjac

11,150,324.00 0

1 0 1

825 Veterinarska stanica Nova Gradiška, Nova Gradiška

1,163,200.00 0

1 0 1

826 Veterinarska stanica Požega, Požega 1,435,600.00 0 1 0 1

827 Veterinarska stanica Sisak, Sisak 3,091,008.00 1 0 0 1

828 Veterinarska stanica Šibenik, Šibenik 1,217,600.00 1 0 1 0

117

829 Veterinarska stanica, Donja Stubica 809,224.00 0 1 0 1

830 Veterinarska stanica, Gospić 628,500.00 0 1 0 1

831 Veterinarska stanica, Karlovac 1,263,520.00 0 1 1 0

832 Veterinarska stanica, Otočac 179,492.00 0 1 0 1

833 Veterinarska stanica, Pakrac 244,896.00 0 1 0 1

834 Veterinarska stanica, Prelog 5,051,200.00 1 0 0 1

835 Vetrinarska stanica, Slavonski Brod 103,279,056.00 1 0 1 0

836 Viadukt, Zagreb 186,519,808.00 1 0 1 0

837 Viagro, Slatina 72,003,728.00 0 0 1 0

838 Vig, Zagreb 20,921,312.00 0 1 0 1

839 Villa Dubrovnik, Dubrovnik 20,484,800.00 1 0 0 1

840 Vindija, Varaždin 53,776,656.00 1 0 1 0

841 Vinilplastika, Zadar 17,168,000.00 0 1 1 0

842 Vinogorje, Nova Gradiška 17,450,400.00 0 1 0 1

843 Vinogradar, Vis 16,500,992.00 1 0 0 1

844 Vinoplod-vinarija, Šibenik 25,067,780.00 0 1 0 1

845 Virovitičanka, Virovitica 16,509,412.00 0 1 1 0

846 Viržinija, Virovitica 109,148,000.00 0 1 0 1

847 VIS Konfekcija, Varaždin 36,988,000.00 1 0 1 0

848 VIS Tkanine, Varaždin 68,732,000.00 0 1 1 0

849 Visma, Zagreb 2,512,000.00 0 1 0 1

850 Visočica, Gospić 12,100,000.00 0 1 1 0

851 Vjesnik, Zagreb 14,032,000.00 1 0 0 1

852 Voćarsko-vinogradarska stanica, Zagreb 5,071,472.00 0 1 1 0

853 Vodičanka, Vodice 111,924,000.00 0 1 0 1

854 Vodogradnja, Varaždin 17,194,424.00 0 1 1 0

855 Vodoprivreda, Sisak 13,852,515.00 0 1 1 0

856 Vrana, Biograd na moru 60,364,724.00 0 1 0 1

857 VSF, Donji Miholjac 60,674,760.00 1 0 1 0

858 Vučedol, Vukovar 1,705,600.00 0 1 0 0

118

859 Vulkan-Dibo, Rijeka 29,324,000.00 0 1 0 1

860 Vulkanlijev, Rijeka 17,354,400.00 0 1 0 1

861 VUPIK, Vukovar 596,624,000.00 0 1 0 0

862 Zadar film, Zadar 4,326,800.00 0 1 0 1

863 Zadarska tiskara, Zadar 8,708,712.00 1 0 1 0

864 Zadranka, Zadar 81,355,292.00 0 1 0 1

865 Zagorje UTP, Zabok 8,509,492.00 1 0 1 0

866 Zagorjetrans, Veliko Trgovišće 21,456,804.00 1 0 1 0

867 Zagorka, Novi Marof 2,943,708.00 0 1 0 1

868 Zagreb, Donji Miholjac 7,552,000.00 1 0 1 0

869 Zagrebačka industrija svile, Zagreb 796,032.00 1 0 1 0

870 Zagrebačka pivovara, Zagreb 160,976,884.00 0 1 0 1

871 Zagrebačke pekarne Klara, Zagreb 113,504,000.00 1 0 0 1

872 Zagrebački plavi, Zagreb 19,000,800.00 1 0 1 0

873 Zagrebačko elektrotehničko poduzeće, Zagreb

30,223,708.00 1

0 1 0

874 Zagrebkart, Zagreb 7,321,240.00 1 0 1 0

875 Zagreb-Montaža, Zagreb 25,168,000.00 0 1 0 1

876 Zagrebplast, Zagreb 28,308,648.00 0 1 0 1

877 Zagrebtours, Zagreb 7,171,396.00 1 0 1 0

878 Zagrepčanka, Zagreb 114,892,596.00 1 0 1 0

879 ZAK, Šibenik 846,328.00 0 1 0 1

880 Zamjena dionica i davanje dionica na upravljanje

0

0 0 0

881 Zaprešić, Zaprešić 26,588,836.00 1 0 0 1

882 Zavod za ekonomiku i organizaciju poslovanja, Varaždin

62,988.00 1 0 0 1

883 Zavod za školsku opremu, Zagreb 6,896,800.00 1 0 1 0

884 Zavod za zavarivanje i metalne konstrukcije, Zagreb

4,933,892.00 0

1 1 0

885 Zdenka, Veliki Zdenci 128,644,000.00 0 1 1 0

119

886 Zdravstveno rekreacioni centar Lipik, Lipik 91,550,060.00 0 1 0 1

887 Zelinka, Zelina 21,060,568.00 0 1 1 0

888 Zlata, Nova Gradiška 8,659,200.00 0 1 0 1

889 Zlatni rat, Bol 218,330,400.00 0 1 0 1

890 Zora Industrija konfekcije, Županja 3,849,592.00 1 0 0 1

891 Zora, Zagreb 3,755,280.00 0 1 0 1

892 Zrće, Novalja 12,187,600.00 0 1 0 1

893 Zvečevo, Požega 121,123,200.00 1 0 1 0

894 Zvijezda, Ogulin 25,943,272.00 0 1 1 0

895 Zvijezda, Vinkovci 14,828,072.00 0 1 1 0

896 Žeče, Karlovac 42,488,208.00 0 1 0 1

897 Željezara Sisak - Kozara, Novska 15,070,472.00 0 1 0 1

898 Željezara Sisak, Sisak 1,730,320,000.00 0 1 0 1

899 Željezara Split, Kaštel Sućurac 226,432,000.00 1 0 0 1

900 Žitar, Donji Miholjac 56,618,052.00 0 1 0 1

901 Žitokombinat, Zagreb - 1. maj, Sisak 44,575,600.00 1 0 1 0

902 Žitoproizvod, Karlovac 43,215,600.00 0 1 1 0

903 Župa, Srebreno 9,048,000.00 0 1 1 0

120

Skupna analiza izvješća

SKUPNA ANALIZA



UKN=903 Izraženo mišljenje

Nije %

863 40 95.57% 4.42% 872 31 96.57% 3.43%

N=863 Nepravilnosti U skladu % N=872 Nepravilnosti U skladu %

322 541 37.31 62.69 431 441 49.43 50.57


Ukupna neto vrijednost aktive: HRK 77,907,275,904.60 100.00%

Minimum: HRK 62,988.00 0.000081% -0.113814%

Maximum: HRK 3,546,756,000.00 4.55% 4.44%

Prosjek: HRK 88,732,660.48 0.11%

121

Mala poduzeća

MALA PODUZEĆA - Aktiva =< 32.500.000

ukN=487 55.47%

N=487 Izraženo mišljenje Nije % N=487 Izraženo mišljenje Nije %

473 14 97.13 2.87 474 14 97.33 2.87%


150 323 31.71 68.29 229 245 48.31% 51.69%


Neto vrijednost malih poduzeća HRK 6,101,249,894.00 7.83%

Minimum: HRK 62,988.00 0.001032% -0.204729%

Maximum: HRK 32,106,800.00 0.53% 0.32%

Prosjek: HRK 12,554,012.13 0.21%

122

Srednja poduzeća

SREDNJA PODUZEĆA - Aktiva 32.500.000 - 130.000.000

ukN=275 31.32%


266 9 96.73 3.27 273 2 99.27 0.73

N=266 Nepravilnosti U skladu % N=273 Nepravilnosti

U skladu %

108 158 40.60 59.40 145 128 53.11 46.89

Udio Odstupanje od

prosjeka

Neto vrijednost srednjih poduzeća HRK 17,938,403,800.56 100.00%

Minimum: HRK 32,533,164.00 0.181360% -0.182276%

Maximum: HRK 129,689,600.00 0.72% 0.36%

Prosjek: HRK 65,230,559.27 0.36%

123

Velika poduzeća

VELIKA PODUZEĆA - Aktiva > 130.000.000

ukN=116 13.21%


112 4 96.55% 3.45% 113 3 97.41% 2.59%


59 53 52.68% 47.32% 48 65 42.48% 57.52%


Neto vrijednost srednjih poduzeća HRK 53,867,622,210.00 100.00%

Minimum: HRK 131,609,921.00 0.244321% -0.617748%

Maximum: HRK 3,546,756,000.00 6.58% 5.72%

Prosjek: HRK 464,376,053.53 0.86%

124

PRILOG 2.: ANALIZA POMOĆU BENFORDOVA ZAKONA

Broj 1

ukN=267 30.41%

Udio: Odstupanje od prosjeka

Ukupna vrijednost imovine poduzeća: 23,698,587,796.84HRK 30.42%

157,432.00HRK 0.0006643% -0.3738675%

1,730,320,000.00HRK 7.30% 6.93%

88,758,755.79HRK 0.37%

N=267 Izraženo mišljenje Nije N=267 Izraženo mišljenje Nije

259 8 97.00% 3.00% 261 6 97.75% 2.25%

N=259 Nepravilnosti U skladu N=261 Nepravilnosti U skladu

97 162 37.45% 62.55% 134 127 51.34% 48.66%

%

% %

Privatizacija

Broj 1

Minimum:

Maksimum:

Prosječna vrijednost:

%

Pretvorba

97,00%

3,00%



Nije

97.75%

2.25%


Izraženo mišljenje Nije

51,34%48,66%

Rezultati provedene revizije privatizacije

Nepravilnosti

U skladu

37.45%

62.55%

Rezultati provedene revizije pretvorbe

Nepravilnosti

U skladu

125

Broj 2

ukN=142 16.06%



244,896.00HRK 0.0022293% -0.7019961%

2,971,383,636.00HRK 27.05% 26.34%

77,362,762.22HRK 0.70%


138 4 97.18% 2.82% 137 5 96.48% 3.52%


53 85 38.41% 61.59% 55 82 40.15% 59.85%

% %

% %

Broj 2

Minimum:

Maksimum:



97,18%

2,82%



Nije

131, 98.50%

1.50%



Nije

55, 40.15%

82, 59.85%

Rezultati provedenog postupka revizije privatizacije

Nepravilnosti U skladu

38,41%

61,59%

Rezultati provedenog postupka revizije pretvorbe

Nepravilnosti

U skladu

126

Broj 3

ukN=133 15.15%



344,912.00HRK 0.0023552% -0.7495245%

3,546,756,000.00HRK 24.22% 23.47%

110,110,287.49HRK 0.75%


132 1 99.25% 0.75% 131 2 98.50% 1.50%


50 82 37.88% 62.12% 65 66 49.62% 50.38%

% %

% %

Broj 3

Minimum:

Maksimum:



99.25%

0.75%



Nije

98,50%

1.50%



Nije

37.88%

62.12%


Nepravilnosti

U skladu49.62%50.38%


Nepravilnosti

U skladu

127

Broj 4

ukN=71 8.09%



469,780.00HRK 0.0096743% -1.3987764%

479,488,588.00HRK 9.87% 8.47%

68,393,830.93HRK 1.41%


69 2 97.18% 2.82% 70 1 98.59% 1.41%


17 52 24.64% 75.36% 42 28 60.00% 40.00%

% %

% %

Broj 4

Minimum:

Maksimum:



97.18%

2.82%



Nije

98.59%

1.41%

Izraženo mišljenje o postupku privatzacije


Nije

24.64%

75.36%


Nepravilnosti

U skladu60.00%

40.00%


Nepravilnosti

U skladu

128

Broj 5

ukN=72 8.20%



534,692.00HRK 0.0095930% -1.3792959%

596,624,000.00HRK 10.70% 9.32%

77,413,646.11HRK 1.39%


70 2 97.22% 2.78% 71 1 98.61% 1.39%


29 41 41.43% 58.57% 34 37 47.89% 52.11%

% %

% %

Broj 5

Minimum:

Maksimum:



97.22%

2.78%



Nije

98.61%

1.39%



Nije

41.43%

58.57%


Nepravilnosti

U skladu47.89%

52.11%


Nepravilnosti

U skladu

129

Broj 6

ukN=64 7.29%



62,988.00HRK 0.0011601% -1.5613399%

665,372,000.00HRK 12.25% 10.69%

84,839,558.68HRK 1.56%


58 6 90.63% 9.38% 64 0 100.00% 0.00%


22 36 37.93% 62.07% 31 33 48.44% 51.56%

Broj 6

% %

% %

Minimum:

Maksimum:



90.63%

9.38%



Nije100.00%

0.00%



Nije

48.44%51.56%


Nepravilnosti

U skladu

37.93%

62.07%


Nepravilnosti

U skladu

130

Broj 7

ukN=46 5.24%



707,796.00HRK 0.0239915% -2.1499215%

748,573,036.00HRK 25.37% 23.20%

64,134,613.91HRK 2.17%


43 3 93.48% 6.52% 45 1 97.83% 2.17%


16 27 37.21% 62.79% 18 27 40.00% 60.00%

% %

% %

Broj 7

Minimum:

Maksimum:



93.48%

6.52%



Nije

97.83%

2.17%



Nije

37.21%

62.79%


Nepravilnosti

U skladu

40.00%

60.00%

Rezultati provedene revizije privatizacije

Nepravilnosti

U skladu

131

Broj 8

ukN=43 4.90%



803,112.00HRK 0.0192199% -2.3063615%

894,501,200.00HRK 21.41% 19.08%

97,175,663.32HRK 2.33%


42 1 97.67% 2.33% 41 2 95.35% 4.65%


14 28 33.33% 66.67% 21 20 51.22% 48.78%

% %

% %

Broj 8

Minimum:

Maksimum:



97.67%

2.33%



Nije

95,35%

4,65%



Nije

33.33%

66.67%


Nepravilnosti

U skladu51.22%48.78%


Nepravilnosti

U skladu

132

Broj 9

ukN=39 4.44%

Udio: Odstupanje


921,304.00HRK 0.0164804% -2.5476221%

994,050,640.00HRK 17.78% 15.22%

143,340,656.46HRK 2.56%


39 0 100.00% 0.00% 39 0 100.00% 0.00%


19 20 48.72% 51.28% 22 17 56.41% 43.59%

% %

% %

Broj 9

Minimum:

Maksimum:



100,00%

0,00%



Nije

48.72%51.28%


Nepravilnosti

U skladu

100,00%

0,00%



Nije

56,41%

43,59%


Nepravilnosti

U skladu

Documents

ULOGA DRŽAVNE REVIZIJE U KONTROLI POSTUPAKA I REZULTATA · sveuČiliŠte josipa jurja strossmayera u osijeku ekonomski fakultet u osijeku diplomski studij osijek nikola drmić stjepan