18
Uvod Definicija računara koja govori da je računar mašina za obradu podataka, koja prima informacije, obrađuje ih kao rezutat daje neke druge informacije otvara pitanje kako, i na koji način to funkcioniše. Računar kao mašina radi na principu ulaza, obrade i izlaza. Cjeli taj proces možemo prikazati kao ULAZ – CENTRALNU JEDINICU – IZLAZ, gdje se ULAZ sastoji od elemenata koji u sistem dopremaju podatke i informacije, CENTRALNA JEDINICA vrši obradu podataka i transformiše ih u odgovarajuće izlazne veličine ili podatke, dok se IZLAZ sastoji od elemenata koji mogu da određene podatke prezentuju u odgovarajućem obliku različitim korisnicima. Iz gore navedenog proizilazi da postoje ulazne i izlazne jedinice koje su od posebne važnosti za rad jednog računara.

ulazno izlazne jedinice

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Seminarski iz informatike

Citation preview

UvodDefinicija raunara koja govori da je raunar mainaza obradu podataka, kojaprima informacije, obrauje ih kao rezutat daje neke druge informacije otvarapitanje kako, i na koji nain to funkcionie. Raunar kao maina radi na principuulaza, obrade i izlaza. Cjeli taj procesmoemoprikazati kao!"#$%C&'(R#"'!)&D*'*C!%*$"#$, gdje se !"#$ sastoji od elemenata koji u sistem dopremaju podatke iinformacije, C&'(R#"'# )&D*'*C# vri obradu podataka i transformie ih uodgovaraju+e izlazne veliine ili podatke,dok se *$"#$ sastoji od elemenatakoji mogu da odreene podatke prezentuju u odgovaraju+em obliku razliitimkorisnicima.*zgorenavedenogproizilazi dapostojeulaznei izlaznejedinicekojesuodposebne vanosti za rad jednog raunara. Ulazne jedinice!lazni ureaji ili ulaznejediniceraunarasusvi oni ureaji koji omogu+ujuunos podataka ili programa iz okoline u raunar, odnosno to je svaka napravakoja moe neku fiziku veliinu pretvoriti u skup digitaliziranih signala koji +ese prenijeti do centralne jedinice raunara komunikacijskim linijama, smjestiti umemoriju te obraditi odgovaraju+im softverom.'eke od osnovnih, naje+e koritenih ulaznih jedinica su slede+e,Mi (mouse)-snovna namjena mia jeste pomicanje pokazivaa .kursora/ na zaslonumonitora i zadavanje naredbi klikom na tipke mia.Mi za raunar0inaje+esadri dvijeili vietipki pomo+ukojihsevri odabirrazliitihfunkcija , na nain to se pomicanjem po podlozi bira taan poloaj i klikom naodreenu tipku aktivira odreena naredba.! zavisnosti od oblika s raunarom se moe povezati putem,1 kabla ili1 beinim putem, pomo+u infracrvene svjetlosti ili radio1valova, a napajajuse putem baterija.!potrebom mia izbjegnuti su mnogi sloeni postupci i pam+enje nerazumljivihnaredbi. 2obziromdajeovjekvizuelnobi+e, mnogolakezanjegajestemiem izabrati iz ponuenih kataloga odreenu sliicu da bi aktivirao odreenukomandu, nego da je preko tastature upisuje.!z razvoj raunara ide paralelno i razvoj i pronalasci novih ulaznih jedinica patako i kad su u pitanju mievi, postoje slede+e vrste,1 mehaniki mi .vie nije u upotrebi/31 optomehaniki mi.radi pomo+ugumene kuglice i optoprekidaa i jouvijek se koristi/31 optiki mi.za razliku od prethodnih nema kuglicu ve+ pomak oitavapomo+u minijaturne ugraene kamere koja snima podlogu, te kao takvi sudanas najpopularniji i najvie se koriste u upotrebi/31 laserski mi .laser koristi kao izvor svjetla, najnoviji oblik mia na trituza kojeg je karakteristina velika rezolucija/.Tastatura (keyboard)(astaturajezasadanezamjenjivi najrasprostranjeniji ulazni ureaj zaunospodataka u raunar.(astatura slui za runo unoenje slova, brojeva i specijalnih znakova ucentralnu jedinicu. -na moe biti samostalna, to je naje+e, ili u sastavu nekogureaja.! zavisnosti od zadataka koje treba obaviti pomo+u tastature, koristi se,1 numerika tastatura sa samo deset brojeva31 slovna tastatura .vrlo rijetko sama/31 alfanumerika tastatura sa integrisanim slovnim i numerikim znakovima.2vaka tipka je mehaniki vezane za pripadne sklopke. 2klop na temeljuprimljenihnapona.aovi oviseopritisnutoj tipki/stvaraprikladneelektrineimpulse i prosljeuje ih u raunar.!zavisnostiodrasporedutipki.slova/mogubiti45&R($ili45&R(6.!7osni i 8ercegovini u upotrebi je 45&R($,dok je u svijetu najrasprostranjenija45&R(6 tastatura.Trackball (pomina kuglica)'aziva se jo kuglica za traganje, ustvari je izokrenuti mi koji ostaje na istommjestunavaemradnomstolu. 9uglicaseokre+eprstimailidlanominatajnain pomiete pokaziva po ekranu.

9ada je prostor na radnom stolu ogranien, kuglica za pretraivanje je izvrsnazamjena za mia. :rste pominih kuglica s obzirom na mehanizme djelovanja ivezusaraunaromistesukaokodmia. 'ovijeoptikekuglicesadrepetprogramskih tipki.etiri klasine tipke i kuglicu kao pokaziva/.Skener2kener je ureaj koji se koristi za prenos slike ili teksta u raunar. )avljaju se urazliitim oblicima ,1 runi31 automatski31 skenerske glave koje se montiraju na plotere.2lika ili tekst prenosi se preko skenera u raunar tako da se svjetlost izsvjetlosnogizvora usmjeri na sliku, a zatimreflektovanusvjetlost prihvataoptiki ureaji iji je zadatak da registruje intezitet i boju odgovaraju+eg piksela.2lika se u raunaru dobije u obliku rastera. ;ostoje posebni programi kojima seone mogu obraditi, pove+ati, smanjiti, izmjeniti i slino, te prevesti u numerikepodatke.7itne karakteristike kod skenera na koje treba obratiti panju jesu,. :olumen skenera.Touchpad (osjetljiva ploa)(ouchpadradi naprinciputoklize+i prstompoosjetljivoj podlozi korisnikpomie kursor na radnoj podlozi raunara. !mjesto pokretanja mia rukom popodlozi ili okretanja kugle na trackballu prstima, u ovom sluaju pomicanjemprstapopodlozi odreujemomjestopokazivaamianazaslonu. !reaj sesastoji odravne etvrtaste podloge, smjetene obinounutar samogku+itaprijenosnograunala. !zpodlogunalazesei dvijetipkes istomulogominainom rada kao i tipke na miu.Digitalna olovka (Stylus)Digitalna olovka, duguljasta, zailjena stvar, nalik olovci. :rsta ulaznog ureajakakavje, naprimer,mi. Digitalneolovkekoristitezacrtanjepospecijalnojpodlozi u koju su ugraeni senzori. -no to crtate prikazuje se na ekranu. -vastvar je mnogo skuplja od obinog mia za raunar, ali ona omogu+ava vii nivokontrole. DojstikDojstikili palicazaupravljanjeradi naprincipuslinommiu. 'aje+eseupotrebljava za igranje na raunaru. ;alica za upravljanje je pokazni ureaj kojise sastoji od ku+ita, palice koja izlazi uspravno iz ku+ita, te dodatnih tipki napalici. ;omaci paliceseprenoseraunarukaopodaci opromjeni koordinata.)ednostavnijepalicesadre?kontaktateprenosesamopodatakopoloaju.2loenije palice imaju = potenciometra i prenose sloenije podatke o poloaju ipomaku. eb kamera5eb1kamerajemalakamerapovezanasraunaromkojasemoekoristitizainternetskiprijenoszvukaislike. -mogu+ujekomunikacijusdrugimljudimakoji imaju@eb1kamere, pri emuomogu+avavideolinkdrugeosobetokomrazgovora.Raspon mogu+nosti @eb1kamere ovisi o programu u kojem je koji se koristi. 'aprimjer, zavideorazgovorepotrebanjeprogramkoji podravavideopoziveivideokonferencije, kao to je 5indo@s"ive 0essenger. Ugraena kamera Vanjska kamera;ostoje dvije vrste @eb kamere , ugraene i eksterne .vanjske kamere/.Digitalna kamera $a razliku od analogne kamere, digitalna sprema fotografije u digitalnomformatu. ;ostoji mogu+nost direktnog spajanja na raunar i na taj nain uitatispremljene fotografije. 9valitet fotografije se izraava u megapiAelima i to jebroj megapiAela ve+i, fotografija je kvalitetnijamali i zauzima ve+i diomemorije.Mikro!on0ikrofonmoe sluiti kaoulazna jedinicaza prepoznavanje govora .:oiceRecognition/ i ulazna jedinica za prenos govora. -mogu+ava prevoenjeljudskog glasa u digitalni oblik razumljiv raunaru. Raunar moe da uporeujememorisani uzorak govornikovog glasa sa izgovorenim naredbama i da izvravanaredbe.Izlazne jediniceDa bi podatke koji su obraeni na raunaru mogli dobiti u formi informacije,potrebno je imati adekvatnu prate+u izlaznu opremu. 'aje+e se informacije izraunara mogu dobiti u tampanom ili vizuelnom obliku. $a izlaz kod raunaranaje+e se koriste slede+i ureaji,1 monitori31 tampai31 zvunici3 slualice itd.Monitor0onitor jeureaj prekokojegsedobijajupodaci izraunaraprekoekrana.0onitori omogu+avaju dvije vrste izlaza i to u tekstualnom i grafikom obliku.(ekstualni oblikjetakavoblikkodkogainformacijeizraunaradobijemoupisanoj formi pomo+u slova, brojeva i drugih specijalnih znakova, dok grafikioblik izlaza je izlaz u formi grafikona prikazanog na ekranu.:rste monitora prema izgledu,1 jednobojni % monohromatski31 viebojni % kolor31 sa ravnim i zaobljenim ekranom.:rste monitora prema tehnologiji izrade,1 ekrani s katodnim cijevima .CR( monitori/31 ekrani s teku+im kristalima ."CD monitori/31 elektroluminiscentni ekrani31 plin1plazma ekrani.

LCD Monitor;rincip rada monitora je slian principu rada obinog televizora. $ato se negdjemoeuti damonitorenazivajui digitalni (:.slikeuboji mogu+ejedobitiistom tehnologijom kao kod televizora u boji, to je relativno jeftino.0onitor se prikljuujeza prikljuakna videokartici, koji predstavlja skupipova koji obrauju informacije za displej. ! zavisnosti od tipa raunara, videokarticamoebiti ukomponovanaumatinuplouili senalazi nakartici zaproirenje.9riteriji za izbor monitora,1 rezolucija % broj osvijetljenih taaka .piksela/ po jedinici povrine. :ietaaka % bolja rezolucija i kvalitetnija slika31 veliinaekrana%mjeri seduinadijagonaleekranauinima.