TVORBA RIJEČI je dio gramatike koji proučava tvorbenu strukturu postojećih riječi i ustrojava pravila za tvorbu novih riječi.

Polazna riječ u tvorbenom procesu naziva se osnovna riječ, a riječ koja nastaje naziva se tvorenica. Osnovna riječ uvijek motivira tvorenicu, a tvorenica je motivirana osnovnom riječju. Motivirane riječi su tvorbene riječi, a one riječi koje se ne mogu izrazno ni sadržajno dovesti u tvorbenu vezu ni sa jednom riječju zovu se nemotivirane.

TVORBENA VEZA je veza između osnovne riječi i tvorenice, koja postoji samo ako postoji izrazna(glasovna) i sadržajna(značenjska) podudarnost.TVORBENI UZORAK proučava nizove tvorbeno istoznačnih riječi, odnosno riječi nastalih na isti način. Riječi istog tvorbenog uzorka moraju imati isto tvorbeno sredstvo. Tvorbeni uzorak čine osnovna riječ i tvorenica ako je između njih vidljiva izrazna i sadržajna veza.SEMANTIČKA ANALIZA/PREOBLIČAVANJE podrazumijeva pretvaranje izraza i sadržaja u niz riječi od kojih je bar jedna motivirala riječ koja se analizira. Semantički uzorak se sastoji od tvorenice i opisa tvorbenog značenja.

Dva osnovna tvorbena načina su: IZVOĐENJE i SLAGANJEIZVOĐENJE je tvorbeni način u kojem je tvorenica u vezi sa jednom riječju.SLAGANJE je tvorbeni način u kojem je tvorenica u vezi sa dvije ili više riječi. Prema vrsti tvorbenih nastavaka, tvorba može biti: prefiksalna, sufiksalna, prefiksalno-sufiksalna, složeno-nesufiksalna, složeno-sufiksalna, srastanje, tvorba složenih skraćenica i preobrazba.TVORBENA OSNOVA je dio tvorenice u kojem se čuva izrazna i sadržajna veza s polaznom riječju.TVORBENA PORODICA je skup riječi koje imaju zajednički niz glasova i značenjsku vezu.KORIJEN je niz glasova koji je zajednički svim članovima, odnosno svim riječima jedne tvorbene porodice.VEZANI LEKSIČKI MORFEM je posebna tvorbena osnova koja dolazi samo u složenici(u njenom prvom ili drugom dijelu). Po mjestu u tvorenici vezani leksički morfemi slični su prefiksima, odnosno sufiksima pa se prema tome nazivaju prefiksoidi, a drugi sufiksoidi. Prefiksoidi konkretizuju značenje riječi, a sufiksoidi su temeljne riječi tvorenice. TVORBENA ANALIZA je rastavljanje tvorenice na tvorbene dijelove. Ona kazuje kako je riječ nastala, pri čemu se ne upoznaju samo tvorbeni dijelovi nego i tvorbeni načini po kojima su riječi tvorene. TVORBENI ŠAV je granica između tvorbenih jedinica.

Osnovna razlika između prefiksa i sufiksa leži u tome što prefiks modificira značenje riječi a sufiks mijenja leksičko značenje riječi.

RAZLIKA IZMEĐU OBLIČNOG NASTAVKA I TVORBENOG NASTAVKA(SUFIKSA): Oblični nastavak mijenja oblik iste riječi, odnosno jednu istu riječ stavlja u odnos prema drugim riječima(npr. cest-a, cest-e, cest-i ...), a tvorbenim nastavakom(sufiksom) se dobivaju nove riječi(npr. cesta—cestar, cestica, cestarina...). Osim toga oblični nastavak sudjeluje u ostvarenju tvorbenog nastavka, tj. sufiksa.

PREFIKSALNA TVORBA je tvorbeni način u kojem se tvorbeno značenje riječi izražava pomoću prefiksa. Prefiks se nalazi na početku riječi, modificira leksičko značenje riječi.Tvorbeno sredstvo je prefiks.Npr. čovječan—nečovječan, lud—sulud, mirno—nemirno ...

Napomena : prisustvo prefiksa ne označava nužno i prefiksalnu tvorbu, jer prefiksalna tvorba nije određena samo prisutnošću prefiksa nego i tvorbenom vezomNpr. nečist- onaj koji nije čist PREFIKSALNA TVORBA nečistoća-osobina onog što je nečisto SUFIKSALNA

SUFIKSALNA TVORBA je tvorbeni način u kojem se tvorbeno značenje izražava tvorbenim nastavkom, odnosno sufiksom. Sufiks se nalazi nalazi na kraju riječi, nikad ne dolazi kao osnova niti u samostalnoj upotrebi i prema tome ima značenje samo u vezi sa osnovom i on mijenja leksičko značenje riječi. Tvorbeno sredstvo je sufiks. Npr. književni-onaj koji pripada književnosti drvosječa-onaj koji siječe drva

PREFIKSALNO-SUFIKSALNA je tvorbeni način u kojem istovremeno sudjeluju dva tvorbena načina: prefiksalna i sufiksalna tvorba.Tvorbeno sredstvo su prefiks i sufiks. Npr. na-prst-ak do-život-an do-koljen-ica

Napomena: prefiksi prijedložnog porijekla (npr. bez-, za-, izvan-) sudjeluju samo u prefiksalno-sufiksalnoj tvorbi, po čemu možemo lako prepoznati da je o toj tvorbi riječ. Npr. zagorje, bezgrešan, bezvodan, izvanbračni.

Međutim, prefiks izvan- može biti sinonim prefiksu ne-, pa je tada riječ o prefiksalnoj a ne prefiksalno-sufiksalnoj tvorbi , npr. izvanjezični (nejezični)

Prefiksalno-sufiksalna tvorenica nije svaka riječ koja ima prefiks i sufiks. Pažnju treba obratiti na to šta je poslužilo kao polazna riječ: prijedložni izraz ili prefiksalna tvorenica. Tako su npr.imenice neravnopravnost i bezosjećajnost sufiksalne tvorenice a ne prefiksalno-sufiksalne, jer su polazne riječi pridjevi neravnopravan odnosno bezosjećajan (prefiksalne složenice).

SLOŽENO-NESUFIKSALNA TVORBA je tvorbeni način u kojem djeluje čisto slaganje, dvije „gotove“ riječi se spajaju u jednu, novu.Tvorbeno sredstvo je čisto slaganje.Npr. kišobran, ribolov, samopouzdanje, brodogradnja,

SLOŽENO-SUFIKSALNA TVORBA je tvorbeni način u kojem istovremeno djeluju dva tvorbena načina: slaganje i sufiksalna tvorba.

Tvorbeno sredstvo je slaganje i sufiks.Srednjovjekovni, književnotorijski, lakoaltletičar, plavook,

SRASTANJE je takav tvorbeni način pri kojem najmanje dvije osnovne riječi srastaju u tvorenicu.Osnovna karakteristika sraslica je istovjetnost sa dijelovima riječi od kojih su nastale .Tvorbeno sredstvo je istovjetni skup riječi.Npr. dangubiti, zlopamtiti, svijetlocrven, visokokvalificirani,

PREOBRAZBA ili KONVERZIJA je tvorbeni način u kojem nove riječi nastaju prijelazom riječi iz jedne vrste u drugu vrstu riječi.Tvorbeno sredstvo je dobivanje novih gramatičkih obilježja.

Udala se mlada.(pridjev)--- Mlada(imenica) je lijepa. POIMENIČENJE/ SUPSTANTIVIZACIJA

Tkanina je uvezena.(gl.pridjev trpni)---Uvezena(pridjev) tkanina je lijepa. POPRIDJEVLJENE/ADJEKTIVIZACIJA

Krenuli smo na(prilog) dugo(pridjev) putovanje.---Nadugo smo razgovarali. POPRILOŽENJE/ADVERBIJALIZACIJA

Prolazimo starim krajem.(imenica)---Krajem(prijedlog) ljeta idemo na more. POPREDLOŽENJE/PREPOZICIONALIZACIJA

Gdje (prilog) ćemo ići?---Ići ćemo gdje(veznik) nam bude volja. POVEZNIČENJE/KONJUKCIONALIZACIJA

SLOŽENE SKRAĆENICE su skraćenice nastale skraćivanjem zvaničnih naziva institucija i sl.Tvorbeni uzorci kod skraćivanja složenih skraćenica su: glasovni(HTZ), slovni i mješoviti.

MJEŠOVITE TVORENICE su tvorenice koje nastaju kada se na stranu osnovu veže domaći prefiks(ne-moralan) i sufiks(armir-ač) i kada se na domaću osnovi veže strani prefiks(anti-tijelo) i sufiks(snag-ator).

ANALOŠKA TVORBA je tvorbeni način u kojem tvorenica nastaje analogijom prema istovrsnoj tvorenici, npr.kazalištarije prema koještarije; žabodrom prema hipodrom i sl.

Osnovna razlika između tvorbenog i analoškog uzorka je u tome što se tvorbeni uzorak uspostavlja a analoški je uvijek prisutan.

TVORBENO ZNAČENJE je obavijest o značenju koje se dobiva na leksičkoj i tvorbenoj razini. Samo tvorenice imaju tvorbeno značenje i ono je preinačeno leksičko značenje osnovne riječi.

MOCIJSKA TVORBA zove se tvorba imenica jednog roda od imenica drugog roda sa razlikom u značenju. Među takvim imenicama postoji mocijski odnos, one su jedna drugoj mocijski parnjak, čineći tako mocijski par.

Vrste osnova: palatalizirana, jotirana, skraćena, proširena, obezvučena...