Ugovori o Prijevozu Tereta

UGOVORI O PRIJEVOZU TERETA

Seminarski rad

SADRŽAJ

Stranica

1. UVOD...................................................................................................................1

2. OPĆENITO O UGOVORIMA O PRIJEVOZU TERETA………………3

2.1 Naknade prijevoza…………………………………………………………………4

2.2 CMR ili međunarodni tovarni list………………………………………………...7

3.POJAM I PODJELATERETA…………………………………………………….9

3.1 Obujam prijevoza tereta……………………………………………………………10

3.2 Slaganje, zaštita i čuvanje tereta………………………………………………….11

4. VRSTE TERETA PRIJEVOZA PREMA ORGANIZACIJI……………13

5. MEĐUNARODNI PRIJEVOZTERETA……………………………………….14

ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………16

LITERATURA……………………………………………………………………..........17

1.UVOD

Prijevoz tereta datira od najranijih vremena: od prenošenja tereta na leđima robova,

na leđima stoke, tegljenja, voženja splavima, čamcima, kolima. Prijevoz tereta u

cestovnom prometu novijeg je datuma odnosno počinje pronalaskom Otto motora,

što je preduvjet naglijem razvoju suvremenih prijevoznih sredstava i izgradnjom

modernih prometnica. Teret treba premjestiti s jednog mjesta na drugo, a prema

udaljenosti može biti na male i velike udaljenosti. Na male udaljenosti naziva se

unutarnjim prijevozom i pri tom se radi o sredstvima prijenosa a na velike udaljenosti

naziva se vanjskim prijevozom i pri tom se koriste sredstva prijevoza. Pojam

prijevoza tereta obuhvaća dva osnovna elementa prijevoznog procesa: organizaciju

prijevoza i tehniku prijevoza. Ulogu prijevoza tereta možemo promatrati s raznih

gledišta kao:

utjecaj na razvoj privrede - razmještaj proizvođačkih i potrošačkih centara

prometne potrebe i mogućnosti zadovoljavanja

odnos cestovnog prometa prema drugim granama prometa

međusobni promet roba

povećanje obrambene sposobnosti zemlje

Potreba da se teret preveze predstavlja zahtjev, zbroj zahtjeva naziva se opseg

prijevoza koji

može biti:

a) statički - ukupna količina tereta koju treba prevesti izražena u tonama.

b) dinamički - to je statički opseg pomnožen sa kilometrima koje prijevozna

sredstva moraju prevaliti, iskazuje se u kilometrima.

1

2. OPĆENITO O UGOVORIMA O PRIJEVOZU TERETA1

Ugovorom o prijevozu obvezuje se prijevoznik da preveze na određeno mjesto neku

osobu ili neku stvar, a putnik odnosno pošiljalac se obvezuje da mu za to isplati

određenu naknadu. Prijevoznikom, prema zakonu o obveznim odnosima, smatra se

kako osoba koja se bavi prijevozom kao svojim redovnim poslovanjem, tako i svaka

druga osoba koja se ugovorom obveže izvršiti prijevoz uz naknadu.

Prijevoznik koji obavlja prijevoz na određenoj liniji (linijski prijevoz) dužan je redovno i

uredno održavati objavljenu liniju. On je dužan primiti na prijevoz svaku osobu i

svaku stvar koji udovoljavaju uvjetima određenim u objavljenim općim uvjetima. Ako

redovna prijevozna sredstva prijevoznika nisu dovoljna za izvršenje svih zahtijevanih

prijevoza, prvenstvo imaju osobe ili stvari za koje je to posebnim propisima

predviđeno, a daljnje se prvenstvo određuje prema redu zahtjeva, s tim da se između

istovremenih zahtjeva prvenstvo određuje prema većoj dužini prijevoza.

Pošiljalac odnosno putnik može odustati od ugovora prije nego što počne njegovo

izvršenje, ali je dužan naknaditi štetu koju bi prijevoznik pretrpio uslijed toga. Kad

prijevoznik s počinjanjem prijevoza kasni toliko da druga strana više nema interesa

za ugovoreni prijevoz, ili kad prijevoznik neće ili ne može izvršiti ugovoreni prijevoz,

druga strana može odustati od ugovora i tražiti da se vrati plaćena naknada za

prijevoz.

Pošiljalac je dužan obavijestiti prijevoznika o vrsti pošiljke i o njezinu sadržaju i

količini, i saopćiti mu kuda pošiljka treba da bude prevezena, ime i adresu primaoca

pošiljke, svoje ime i svoju adresu te sve drugo što je potrebno da bi prijevoznik

mogao ispuniti svoje obveze bez odgađanja i smetnji. Kad se u pošiljci nalaze

dragocjenosti, vrijednosni papiri ili druge skupocjene stvari, pošiljalac je dužan

1 Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.(str. 20)

2

obavijestiti o tome prijevoznika u času njihove predaje na prijevoz i saopćiti mu

njihovu vrijednost. Kad je riječ o prijevozu opasne stvari ili stvari za koju su potrebni

posebni uvjeti prijevoza, pošiljalac je dužan o tome obavijestiti prijevoznika na

vrijeme tako da bi on mogao poduzeti odgovarajuće posebne mjere. Ako pošiljalac

ne dade prijevozniku podatke naprijed navedene ili mu ih dade pogrešno, odgovara

za štetu koja bi uslijed toga nastala

Prijevoznik je dužan izvršiti prijevoz ugovorenim putem. Ako nije ugovoreno kojim

putem treba da se izvrši prijevoz, prijevoznik je dužan izvršiti ga onim putem koji

najviše odgovara interesima pošiljaoca.

2.1 Naknade prijevoza2

Ako je visina naknade za prijevoz određena tarifom ili kojim drugim objavljenim

obaveznim aktom, ne može se ugovoriti veća naknada. Ako iznos naknade za

prijevoz nije određen tarifom ili kojim drugim objavljenim obaveznim aktom, a ni

ugovorom, prijevoznik ima pravo na uobičajenu naknadu za tu vrstu prijevoza. U

ostalom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o naknadi opisane pod

ugovorom o djelu. Pošiljalac je dužan isplatiti prijevozniku naknadu za prijevoz i

troškove u vezi s prijevozom. Ako u tovarnom listu nije navedeno da pošiljalac plaća

naknadu za prijevoz i ostale troškove u vezi s prijevozom, pretpostavlja se da je

pošiljalac uputio prijevoznika da ih naplati od primaoca.

Ako je prijevoz prekinut iz nekog uzroka za koji odgovara prijevoznik, on ima pravo

na razmjeran dio naknade za izvršeni prijevoz, ali je dužan naknaditi štetu koja bi

nastala za drugu stranu prekidom prijevoza. Ako je prijevoz prekinut iz nekog uzroka

za koji ne odgovara nijedna od zainteresiranih osoba, prijevoznik ima pravo na

razliku između ugovorene naknade za prijevoz i troškova prijevoza od mjesta gdje je

2 Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.(str 25)

3

prijevoz prekinut do odredišnog mjesta. Prijevoznik nema pravo ni na dio naknade

ako u toku prijevoza pošiljka propadne uslijed više sile.

Preuzimanjem pošiljke i tovarnog lista, ako je izdan, primalac se obvezuje isplatiti

prijevozniku naknadu za prijevoz, ako nije što drugo određeno u ugovoru o prijevozu

ili u tovarnom listu, te mu isplatiti svote kojima je pošiljka opterećena. Ako primalac

smatra da nije dužan isplatiti prijevozniku onoliko koliko ovaj zahtijeva, on može vršiti

prava iz ugovora samo ako kod suda položi sporni iznos. U slučaju potpunog gubitka

pošiljke prijevoznik je, pored naknade štete, dužan pošiljaocu vratiti naknadu za

prijevoz ako je ona plaćena.

Radi osiguranja naplate naknade za prijevoz i nužnih troškova što ih je učinio u vezi s

prijevozom, prijevoznik ima pravo zaloga na stvarima koje su mu predane radi

prijevoza i u vezi s prijevozom, dok ih. drži ili dok ima u rukama ispravu s pomoću

koje može raspolagati njima. Kad je u izvršenju prijevoza sudjelovalo više

prijevoznika jedan za drugim, njihova potraživanja u vezi s izvršenjem prijevoza

osigurana su također ovim zalogom, i posljednji prijevoznik je dužan, ako tovarni list

ne sadrži što drugo, naplatiti sva potraživanja po tovarnom listu. Potraživanja

prijašnjeg prijevoznika i njegovo pravo zaloga prelaze po samom pravu na kasnijeg

prijevoznika koji mu je isplatio ta potraživanja. To isto vrijedi i ako prijevoznik isplati

otpremnikova potraživanja.

Pošiljalac je dužan zapakirati stvari na propisani ili uobičajeni način kako ne bi došlo

do nastanka kakve štete ili ugrožavanja sigurnosti ljudi ili dobara. Prijevoznik je

dužan upozoriti pošiljaoca na nedostatke pakiranja koji se mogu opaziti, inače

odgovara za oštećenje pošiljke koje bi se dogodilo zbog tih nedostataka. Ali

prijevoznik ne odgovara za oštećenje pošiljke ako je pošiljalac, iako mu je skrenuta

pažnja na nedostatke pakiranja, zahtijevao da prijevoznik primi pošiljku na prijevoz s

tim nedostacima. Prijevoznik je dužan odbiti pošiljku ako su nedostaci u njezinu

pakiranju takvi da može biti ugrožena sigurnost osoba ili dobara ili uzrokovana kakva

šteta. Za štetu koju zbog nedostatka u pakiranju pretrpe treće osobe dok se stvar

nalazi kod prijevoznika odgovara prijevoznik, a on ima pravo zahtijevati naknadu od

pošiljaoca.

4

Pošiljalac može raspolagati pošiljkom i mijenjati naloge sadržane u ugovoru te može

naložiti prijevozniku da obustavi daljnji prijevoz pošiljke, da mu pošiljku vrati, da je

preda drugom primaocu ili da je uputi u neko drugo mjesto. Pravo pošiljaoca da

mijenja usluge prestaje nakon prispijeća pošiljke u odredišno mjesto kad prijevoznik

preda primaocu tovarni list, ili kad prijevoznik pozove primaoca da preuzme pošiljku,

ili kad primalac sam zatraži njezinu predaju. Ako je izdan tovarni list po naredbi

odnosno na donosioca, prava pošiljaoca iz prethodnog stava pripadaju isključivo

imaocu tovarnog lista. Ovlaštena osoba koja se posluži pravom da daje nove naloge

prijevozniku dužna je naknaditi mu troškove i štetu što ih je imao zbog toga te mu na

njegov zahtjev, dati jamstvo da će mu troškovi i šteta biti naknađeni.

Ako je prijevoznik predao pošiljku primaocu, a nije naplatio od njega svotu kojom je

bila opterećena, dužan je isplatiti tu svotu pošiljaocu, ali ima pravo tražiti naknadu od

primaoca. Prijevoznik koji povjeri nekom drugom prijevozniku potpuno ili djelomično

izvršenje prijevoza pošiljke što ju je primio na prijevoz ostaje i na dalje odgovoran za

njezin prijevoz od njezina primitka do predaje, ali ima pravo na naknadu od

prijevoznika kojem je pošiljku povjerio. Ako drugi prijevoznik preuzme od prvog

prijevoznika s pošiljkom i tovarni list, on postaje ugovorna strana u ugovoru o

prijevozu, s pravima i dužnostima solidarnog dužnika i solidarnog vjerovnika, čiji su

udjeli razmjerni njegovu udjelu u prijevozu. Isto vrijedi i kad se za izvršenje prijevoza

neke pošiljke obveže jednim istim ugovorom više prijevoznika koji će sudjelovati u

prijevozu jedan za drugim.

Svaki od više prijevoznika ima pravo zahtijevati da se utvrdi stanje pošiljke u času

kada mu se predaje radi izvršenja njegova dijela prijevoza. Solidarni prijevoznici

5

sudjeluju u snošenju štete razmjerno njihovim udjelima u prijevozu, izuzev onog koji

dokaže da šteta nije nastala dok je on. prevozio pošiljku. Prigovori učinjeni kasnijem

prijevozniku djeluju i prema svim prijašnjim.

2.2 CMR ili međunarodni tovarni list

CMR – „Convention relative au Contrat du Transport International de Marchandises

par Route“, u prijevodu, „Konvencija o ugovoru o međunarodnom prometu robe

cestom“ (CMR je standardni naziv).

CMR ili međunarodni tovarni list dokazuje da je roba napustila skladište dobavljača,

bila preuzeta od strane prijevoznika i isporučena kupcu. Cilj ovog sporazuma je bio

standardizirati postupke, prava i odgovornosti sudionika u prijevoznom procesu.

Prema tom prijevozu utvrđeno je :

1. Da je roba na cijelom prijevoznom putu pod carinskim nadzorom.

2. Carinski pregledi vrše se na izlaznoj, prolaznoj i ulaznoj carini.

3. Prijevoz se obavlja uz obavezno korištenje CMR teretnog lista.

4. Pošiljatelj tereta dužan je organizirati ili izvršiti utovar tereta ako drugačije nije

ugovoreno.

5. Primatelj tereta dužan je organizirati ili izvršiti istovar.

6

6. Prijevoznik tereta dužan je izvršiti prijevoz u skladu sa dogovorenim

vremenom, relacijom i tarifom ili ako to nije tada ugovoreno u skladu sa

postupcima „dobrog gospodara“.

7. Prijevoz plaća pošiljatelj, ako se drugačije ne ugovori.

8. U slučaju spora između stranaka u prijevozu, može se dogovoriti nadležnost

suda, a ako se ne dogovori, nadležan je sud koji određuje IRU organizacija

(međunarodna udruga cestovnih prijevoznika).

Slika 1: Međunarodni tovarni list (CMR)3

3 Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.

7

3. POJAM I PODJELA TERETA4

Pod pojmom tereta podrazumijevaju se sva proizvodna dobra bazične ili

prerađivačke industrije, poljoprivrede, šumarstva koja imaju potrebu za prijevozom.

1. Tereti s obzirom na stupanj iskorištenja korisne nosivosti:

tereti normalne težine

laki ( kabasti ) tereti

teški tereti

2. Tereti prema vrijednosti

manje vrijedni

srednje vrijedni

skupi ili visokovrijedni

specijalni

3. Tereti s obzirom na pakiranje

s ambalažom

bez ambalaže

4. Tereti s obzirom na uvjete prijevoza

svakodnevni

specifični

opasni

5. Tereti s obzirom na dimenzije

gabaritni

negabaritni

dugi

6. Tereti prema količini i jednovrsnosti

u rasutom ( rinfuza ) stanju

nepakirani tereti koji se slobodno bacaju

u tekućem stanju

7. Tereti prema težini i veličini pošiljke

4 Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.(str 35(

8

paketi ( do 20 kg )

komadne pošiljke

kolske pošiljke

3.1 Obujam prijevoza tereta5

Pod prijevozom podrazumijevamo količinu tereta koja prevozi u toku određenog

vremenskog perioda. Količina otpremljenog, primljenog ili tereta koji čeka na prijevoz

zove se obujam tereta. Obujam možemo promatrati sa statičkog ili dinamičkog

stanovišta. Statički obujam prijevoza je količina tereta koja čeka na prijevoz, a

iskazana je u tonama, dok dinamički obujam prijevoza je ona količina tereta koja je u

prijevoznom procesu, a iskazuje se u neto tona kilometrima.

Na obujam prijevoza utječe:

količina tereta

potreba tereta za prijevozom

zahtjev centara za otpremom tereta

zahtjev potrošačkih centara za dopremom

udaljenost pošiljatelja i primatelja

Udvojeni prijevoz tereta je prijevoz iste količine tereta koji se do krajnjeg potrošača

prevozi u fazama. Razvrstavanje tereta po vrsti određuju strukturu prijevoza.

Strujanje teretnog prijevoza je prijevoz cjelokupne količine tereta u određenom

pravcu. Strujanje može biti u jednom ili u oba pravca. Pravac kojim se prevozi veća

količina tereta naziva se glavni pravac prijevoza.

Prijevozni tokovi se dijele na:

1. jednosmjerne - vozilo odlazi puno, vraća se prazno

2. dvosmjerne - vozilo odlazi puno, vraća se puno

3. kružne - vozilo u jednom pravcu ide puno, obavlja istovar, ide na drugi utovar

prazno, vrši utovar i u polazište dolazi puno


9

3.2 Slaganje, zaštita i čuvanje tereta6

Prilikom utovara vozač mora voditi brigu o ravnomjerno raspoređenom teretu na

vozilu te da se ne prekorači dopušteni osovinski pritisak i nosivost vozila. Teret mora

biti tako složen i po potrebi pričvršćen da se spriječi njegovo pomicanje.

Slaganje tereta ima mnogostruko značenje:

da se što bolje iskoristi zapremina i nosivost vozila

da teret ne prelazi gabarit vozila

da se osigura stabilnost vozila

da se poveća produktivnost utovarno-istovarne mehanizacije

Prije utovara treba napraviti plan slaganja tereta „CARGO PLAN“. Teret se slaže od

prednjeg dijela vozila prema zadnjem da se osovine ravnomjerno opterećuju. Teži se

teret uvijek slaže dolje prema prednjem dijelu vozila, dok se rasuti tereti tovare se

samo do visine stranice. Nakon završenog utovara posada motornog vozila dužna je

teret na vozilu dobro povezati, učvrstiti i osigurati a stranice tovarnog sanduka dobro

zatvoriti, povezati lancima, ceradu dobro zategnuti i povezati. Po potrebi postavljaju

se i posebni svjetlosni signali, znakovi i ploče za obilježavanje tereta.

Odgovornost za čuvanje tereta u toku prijevoza pada na članove posade motornog

vozila.

Pod čuvanjem se smatra kvalitativno i kvantitativno očuvanje tereta i predaju

primatelju u istom stanju u kojem je bio predan na prijevoz. U prijevoznom procesu

teret se štiti na više načina: obilježavanjem raznim oznakama, pričvršćivanjem i

vezivanjem tereta, korištenjem cerada i mreža.

6 Wikipedia10

Obavijest o prispijeću tereta vozač je dužan dostaviti na adresu koju označi

pošiljatelj.

Pravovremenim obavještavanjem primatelj je u mogućnosti da organizira način

istovara kako bi se obavio u što kraćem roku. Vozači su dužni nadgledati istovar. Ako

primatelj iz bilo kojeg razloga odbije primiti teret vozač je dužan o tome obavijestiti

odgovornu osobu u svojoj organizaciji, a ako se utvrdi oštećenje ili gubitak tereta

vozač je dužan zatražiti da se to utvrdi zapisnički, jedan primjerak zapisnika uzima sa

sobom.

Nakon izvršenog istovara, primopredaje tereta bez primjedbi vozač je dužan zatražiti

primatelja potpisivanje prijevozne dokumentacije i to: putni list, tovarni list,

prijevoznicu.

4. VRSTE TERETA PRIJEVOZA PREMA ORGANIZACIJI7


11

Linijski prijevoz je prijevoz koji se odvija na unaprijed utvrđenoj liniji po utvrđenom

redu vožnje i tarifi.

Može biti:

stalan ( preko cijele godine )

sezonski ( tokom nekog vremenskog perioda )

povremeni ( prema slučajnim i pojedinačnim zahtjevima )

Svaki od ovih načina organizacije linijskog prijevoza može biti: direktan i relacijski.

Osnovni uvjeti za organizaciju linijskog prijevoza su:

postojanje objekata za sakupljanje i razvrstavanje tereta kao što su skladišta,

auto - teretni kolodvori i javna skladišta

postojanje minimalne količine tereta

stalna potražnja za prijevozom

SLOBODNI ILI PRIGODNI PRIJEVOZ je prijevoz koji se obavlja od prigode do

prigode odnosno prema ukazanoj potrebi, a naplaćuje se prema međusobnoj

pogodbi. Uvjeti prijevoza određuju se sporazumno između prijevoznika i korisnika za

svaki pojedini slučaj

Može se podijeliti na:

lokalni ( gradski i prigradski )

međumjesni

međunarodni prijevoz tereta

Slobodni prijevoz mogu obavljati prijevozničke organizacije kao i individualni

prijevoznici. Cijena prijevoza određuje se prema trenutnoj tržišnoj vrijednosti

prijevoza.

5. MEĐUNARODNI PRIJEVOZ TERETA8

8 Štrumberger, N., Tehnologija materijala u prometu roba, Fakultet prometnih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1997.

12

Cestovni promet u međunarodnom prijevozu zauzima posebno mjesto, zbog brzine,

prijevoza od vrata do vrata, elastičnosti prilagođavanja nastalima situacijama,

smanjenja troškova ambalažiranja. Svaki prijelaz granice zahtijeva određeno vrijeme

zadržavanja radi pregleda carinskih formalnosti, a to utječe na brzinu prijevoza. Da bi

se olakšao prijelaz državne granice potpisana je međunarodna konvencija TIR

(1959.god.). Konvencija iz 1959. godine je revidirana 1975. a stupila je na snagu 20.

ožujka 1978. Godine. TIR – transport internacional par la route (međunarodni

cestovni prijelaz).

Režim TIR sadrži četiri osnovna zahtijeva:

teret se mora prevoziti u vozilima ili kontejnerima koji osiguravaju sve

garancije u pogledu sigurnosti

teret mora pratiti međunarodni karnet koji služi kao kontrolni dokument

otpremnoj, tranzitnoj i uputnoj zemlji

rad carinskih organa otpremne zemlje mora biti priznat od strane zemalja i

uputne zemlje

sve novčane pristojbe za vrijeme prijevoza moraju biti priznate garancijom

Kada treba obaviti međunarodni prijevoz tereta može se postupiti na sljedeći način:

da se teret prevozi prema sporazumu TIR

sa spiskom robe

pod pratnjom

sa carinskom popratnicom

U tom slučaju carinjenje robe obavlja se na polaznoj carini najbližoj mjestu utovara i

carini opredjeljenja.

Isprave za međunarodni prijevoz:

za osoblje

za vozilo

za teret ili robu

Da bi se mogao izvršiti prijevoz na osnovi konvencije TIR potrebno je imati popratnu

13

dokumentaciju:

karnet TIR

međunarodni tovarni list

ostala dokumentacija

Carinski organi provjeravaju pouzdanost podataka unesenih u karnet, provjeravaju

vozilo i kontejner i stvaraju carinske plombe čiji se brojevi upisuju u karnet TIR.

Karnet TIR sadrži niz listića u duplikatu koji služe carinskim organima za kontrolu

kretanja vozila. Konvencijom TIR predviđeni su uvjeti koje mora ispunjavati vozilo ili

kontejner a što je utvrđeno posebnim pravilnikom koji je dodan kao prilog. Svaka

zemlja ima svoju dozvolu koja se izdaje na graničnom prijelazu. Pojedine države

bilateralnim ugovorima svake godine određuju broj dozvola na bazi reciprociteta. TIR

karnet se izdaje u zemlji polaska ili u zemlji u kojoj je nositelj karneta namješten ili

živi. TIR karnet štampan je na francuskom, prva stranica ovitka na engleskom,

moraju se dodati listovi s prijevodima. TIR karnet vrijedi do zaključenja prijevoznog

TIR procesa. Za skup vozila ili više kontejnera na jednom vozilu izdaje se jedan

karnet. Polazne carinarnice moraju se nalaziti u istoj zemlji, carinarnica odredišta

može se nalaziti u najviše dvije zemlje, ukupan broj polaznih i odredišnih carinarnica

ne smije biti više od četiri. Ako transport obuhvaća samo jednu polaznu i jednu

odredišnu carinarnicu TIR karnet mora sadržavati najmanje dva lista za zemlju

polaska, tri za odredišnu zemlju, zatim po dva lista za svaku tranzitnu zemlju.

ZAKLJUČAK

Svi tereti nisu jednako podobni za prevoženje što ovisi o prirodnim i ekonomskim

svojstvima tereta

Prirodna svojstva ( fizička, kemijska, biološka ) utječu na ponašanje tereta za vrijeme

prijevoza ( da bi se lakopokvarljivi teret mogao prevoziti na veće udaljenosti potrebno

je primjeniti posebnu tehniku konzerviranja i pakiranja )14

Ekonomska svojstva govore o odnosu cijena prijevoza i vrijednosti robe ( teret male

vrijednosti ne isplati se prevoziti na velike udaljenosti jer bi cijena prijevoza mogla biti

veća od vrijednosti robe )

Manipulacijska podobnost je osobina tereta koja se očituje kod utovara, pretovara,

istovara,skladištenja što se zajednički naziva manipulacijski radovi

Manipulacijska podobnost očituje se:

u pokretljivosti tereta

obujmu manipulacijskih operacija

osjetljivosti tereta

nužnosti primjene ambalaže

primjene pretovarne mehanizacije

na manipulacijsku podobnost utječe i veličina, oblik, dimenzija i težina

tereta

LITERATURA

Knjige/časopisi

15

1. Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu,

Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.

2. Štrumberger, N., Tehnologija materijala u prometu roba, Fakultet

prometnih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1997.

Internetske stranice

Wikipedia

16

Documents

Ugovori o Prijevozu Tereta