of 82 /82
Učenje na daljinu Šain, Sanja Master's thesis / Diplomski rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Pula / Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:222893 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-25 Repository / Repozitorij: Digital Repository Juraj Dobrila University of Pula

Učenje na daljinu - UNIPU

  • Author
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Učenje na daljinu - UNIPU

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Pula / Sveuilište Jurja Dobrile u Puli
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:222893
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
«Dr. Mijo Mirkovi»
Sveuilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za ekonomiju i turizam
«Dr. Mijo Mirkovi»
Mentor: prof.dr.sc. Marija Bušeli
ekonomije/poslovne ekonomije ovime izjavljujem da je ovaj Diplomski rad rezultat iskljuivo
mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraivanjima te da se oslanja na objavljenu
literaturu kao što to pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da niti jedan dio
Diplomskog rada nije napisan na nedozvoljen nain, odnosno da je prepisan iz kojega
necitiranog rada, te da ikoji dio rada krši bilo ija autorska prava. Izjavljujem, takoer, da
nijedan dio rada nije iskorišten za koji drugi rad pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj,
znanstvenoj ili radnoj ustanovi.
Ja, Sanja Šain dajem odobrenje Sveuilištu Jurja Dobrile
u Puli, kao nositelju prava iskorištavanja, da moj diplomski rad pod nazivom
_________________________________Uenje na daljinu_________________________
koristi na nain da gore navedeno autorsko djelo, kao cjeloviti tekst trajno objavi u javnoj
internetskoj bazi Sveuilišne knjinice Sveuilišta Jurja Dobrile u Puli te kopira u javnu
internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveuilišne knjinice (stavljanje na
raspolaganje javnosti), sve u skladu s Zakonom o autorskom pravu i drugim srodnim pravima
i dobrom akademskom praksom, a radi promicanja otvorenoga, slobodnoga pristupa
znanstvenim informacijama.
Za korištenje autorskog djela na gore navedeni nain ne potraujem naknadu.
U Puli, 22.05.2017 (datum)
2.1 Definicija uenja na daljinu ........................................................................................ 3
2.2 Klasifikacija uenja na daljinu ................................................................................... 9
2.3 Vrste ukljuenosti uenja na daljinu ........................................................................ 11
2.4 Naela uenja na daljinu .......................................................................................... 15
3 POVIJESNI RAZVOJ UENJA NA DALJINU ............................................................. 16
3.1 Uenje na daljinu 1840. — 1983. ............................................................................ 16
3.2 Doba multimedije (1984.-1993.) .............................................................................. 18
3.3 Prvi val e-uenja (1994.-1999.) ................................................................................ 19
3.4 Drugi val e-uenja (2000.-2005.) ............................................................................. 19
3.5 Sadašnjost ( od 2005 na dalje) .................................................................................. 19
4 VRSTE UENJA NA DALJINU .................................................................................... 20
4.1 Dopisni teajevi ........................................................................................................ 20
4.3 Telekonferencije i videokonferencije ....................................................................... 21
4.4 Korištenje raunala ................................................................................................... 22
5 SPECIFINOSTI UENJA NA DALJINU .................................................................... 23
5.1. Prednosti uenja na daljinu ...................................................................................... 23
5.2 Nedostaci uenja na daljinu ...................................................................................... 25
6 PEDAGOŠKI ASPEKTI UENJA NA DALJINU ......................................................... 26
6.1 Stilovi uenja na daljinu ........................................................................................... 28
6.2 Ciljevi uenja na daljinu ........................................................................................... 29
6.3 Vrste procjene znanja ............................................................................................... 32
7 TEHNOLOŠKI ASPEKTI UENJA NA DALJINU ...................................................... 36
7.1 Sustavi udaljenog uenja .......................................................................................... 39
7.1.1 Odabir platforme .............................................................................................. 41
8.1 Model upravljanja procesom .................................................................................... 50
8.2 Identifikacija karakteristika polaznika udaljenog uenja ......................................... 51
9 RAZVOJ UDALJENOG UENJA ................................................................................. 56
9.1 Razvoj u Hrvatskoj ........................................................................................... ........56
9.2 Razvoj u svijetu ..................................................................................................... ...61
9.3 Budunost razvoja uenja na daljinu ..................................................................... ...64
10 ZAKLJUAK ......................................................................................................... .........66
1 UVOD
U ovom diplomskom radu u sklopu kolegija “Ekonomija rada i ljudski potencijali”
prikazan je cjeloukupni sustav uenja na daljinu.
U prvom uvodnom poglavlju definiran je cilj rada, prikazane su metode i struktura
rada. Drugo poglavlje obuhvaa pojam uenja na daljinu, te su navedene i analizirane njene
zadae, klasifikacija, vrste ukljuenosti i naela. Glavna znaajka uenja na daljinu
podrazumijeva izvoenje obrazovnog procesa uz pomo informacijsko-komunikacijske
tehnologije. Kako se ljudi meusobno razlikuju tako se razlikuje i nain usvajanja njihova
znanja. Upravo iz tog razloga uenje na daljinu treba biti prilagoeno pojedincima, njihovim
sposobnostima i potrebama.
Povijesni razvitak uenja na daljinu detaljno je opisan u treem poglavlju, a osobita
pozornost posveena je podjeli u 5 osnovnih faza od samih poetaka uenja na daljinu, preko
doba multimedije, zatim ukljuuje fazu od prvog vala udaljenog uenja do drugog vala, pa sve
do sadašnjosti kad je prisutan sve bri i napredniji tehnološki razvoj.
U etvrtom poglavlju detaljno su opisane vrste uenja na daljinu koje obuhvaaju
dopisne teajeve, teajeve preko radio ili TV programa, telekonferencija ili video
konferencija, korištenje raunala, te Interneta i World Wide Web-a.
Peto poglavlje naglašava specifinosti udaljenog uenja, te analizira prednosti
ovakvog oblika uenja koje postaje sve popularnija opcija za današnje moderno društvo.
Usprkos brojnim prednostima koje prua, u istom poglavlju razraeni su nedostaci uenja na
daljinu.
Kad je rije o implementaciji sustava za udaljeno uenje potrebnu panju treba
posvetiti i pedagoškim aspektima uenja koji su analizirani u šestom poglavlju.
2
U današnje vrijeme ubrzanog tempa ivota u veini podruja pa tako i u podruju
obrazovanja sveprisutna je tehnologija. Tehnološki napredak u obrazovanju prua polazniku
lakšu i bru dostupnost informacija i znanja, mogunost uenja na daljinu a nastavniku lakše
plasiranje materijala za uenje. Tehnološki aspekti zajedno sa sustavima, odabira platforme i
alata u obrazovnom okruenju detaljnije su obraeni u sedmom poglavlju.
Osmo poglavlje razrauje model upravljanja procesom udaljenog uenja, opisane su
mogue karakteristike polaznika i scenarij takvog oblika uenja.
Deveto poglavlje prua nam pregled razvoja, nain na koji se Hrvatska nosi sa procesom
uenja na daljinu, te openito u svijetu jer ovakav oblik uenja sve više poprima trendove
suvremenog naina obrazovanja u sve veem broju svjetskih obrazovnih institucija. U istom
poglavlju navedene su i detaljno opisane smjernice za budunost. Naglašena je vanost
stjecanja i razvoja vještina koje su potrebne za ivot i rad u suvremenom, globalnom okruenju
koje od današnjeg modernog ovjeka zahtijevaju brzo prilagoavanje, kontinuirano obrazovanje
te sjecanje novih znanja i vještina.
U desetom, zadnjem poglavlju dan je kompletan zakljuak na temu ovog diplomskog rada.
Cilj ovog istraivanja je objasniti kako se odvijao proces uenja na daljinu te prikazati
njegova dostignua U radu je pored povijesne, komparativne te statistike metode korištena i
metoda analize.
komunikacijske tehnologije koja je od izuzetnog znaaja u svim aspektima ljudskih ivota,
posebnu vanost zauzima obrazovanje, kako za društvo tako i za pojedinca. Pojava raunala i
razvoj interneta imali su najveu ulogu kad je rije o uenju na daljinu jer se na taj nain
omoguilo pristupanje potrebnim materijalima za uenje, te se usprkos tome što se student i
profesor nalaze na udaljenim lokacijama mogla ostvariti njihova meusobna komunikacija.
2.1 Definicija uenja na daljinu
Obrazovanje se mora prilagoditi u skladu s gospodarskim i tehnološkim razvojem koji
sve više zahtijeva proces elektronikog uenja te isto tako mora dati nune informacije i
razvijati vještine i kompetencije uz najveu fleksibilnost i najnie troškove.
Najvanije trendove vezane uz aspekt uenja istaknuo je Siemens još 2004. godine.
• "Za ivotnoga vijeka velik broj ljudi mijenjat e podruja rada i uenja.
• Neformalno uenje postaje sve vanije (zahvaljujui razliitim strukovnim zajednicama,
socijalnim mreama).
• Uenje je kontinuirani proces koji traje cijeli ivot. Uenje i aktivnosti vezane za posao više
nisu razdvojene.
• Tehnologija utjee na naš mozak i mijenja ga. Razni alati kojima se koristimo definiraju i
oblikuju naše razmišljanje, a tehnologija prua potporu procesu uenja.
• Organizacije i pojedinci su uei organizmi. Pozornost je usmjerena na teorije koje
pokušavaju objasniti vezu izmeu pojedinca i organizacije.
• Znati- kako i znati- što nadopunjuje se sa znati – gdje. Veoma vano postaje znanje o tome
na kojim mjestima pronai potrebne informacije." 1
1 Siemens, G.: Connectivism: A learning theory for the digital age, 2004. Dostupno na
http://www.elearnspace.org/Articles/connectivism.htm
4
U strunoj literaturi nalazimo sve vei broj termina koji se vrlo esto upotrebljavaju
kao sinonimi: uenje na daljinu, obrazovanje na daljinu, e-obrazovanje ili e-uenje.
SLIKA 1 : SINONIMI UENJA NA DALJINU
Izvor: https://mreze.wikispaces.com/learning
Dok neki smatraju da se radi o istoznanicama drugi ih doivljavaju kao suprotne
pojmove smatrajui kako obrazovanje na daljinu predstavlja širi pojam od uenja na daljinu
jer pod obrazovanjem smatraju nastavu i uenje koji se odvijaju na razliitim lokacijama. 2
S obzirom da se profesor i studenti ne nalaze na istim lokacijama, stjecanje znanja, kao
i njihova meusobna interakcija, vrše se uz pomo raunala.3
SLIKA 2. UDALJENO UENJE
5
Za elektronsko obrazovanje moemo rei da podrazumijeva svaki studijski program
koji u cilju realizacije nastave / uenja koristi informacijsku-komunikacijsku tehnologiju4,
dok obrazovanje na daljinu predstavlja ui pojam, jer je uglavnom ogranien na fakultete i
škole. Neki istiu da postoji razlika i izmeu pojmova uenje na daljinu i elektronsko uenje,
koja prije svega proistie iz injenice da je prvo nastalo i mnogo prije razvitka informacijsko-
komunikacijskih tehnologija, dok e-uenje koristi iskljuivo elektronske medije.5
Iako i same rijei, uenje na daljinu, govore o emu se radi, navesti u neke definicije,
kako bi se pribliilo i bolje shvatilo samo poimanje ovog rada. Definicija uenja na daljinu od
strane Amerike asocijacije za uenje na daljinu, glasi:
"Dostizanje znanja i vještina kroz dostavljene informacije i uputstva, primjenom razliitih
tehnologija i ostalih formi uenja na daljinu.". 6
Od strane CARNetovog Referalnog centra za metodiku i komunikaciju e-obrazovanja
(2006) moemo išitati kako uenje definira kao aktivnost pojedinca koja rezultira stjecanjem
odreenih znanja, vještina i navika.7 Dobro znamo kako uenjem dolazimo do stjecanja
odreenih stavova, vještina i vrijednosti. Sam proces uenja je vrlo sloen, obuhvaa grane
psihologije i pedagogije te ga pokušavaju objasniti raznovrsnim teorijama uenja.
Kako bi poboljšali kvalitetu uenja koristi se suvremena informacijsko- komunikacijska
tehnologija, te velik dio autora to definira kao e-uenje.
"E-uenje se moe definirati kao potpora uenju primjenom mrene tehnologije, a
posebice web tehnologije "8(Boer i Collis, 2002.). Autori ukuši i Jadri (2012) prema
(Horton i Horton, 2003) daju vrlo slinu definiciju pa "e-uenje definiraju kao upotrebu
4 Gradska opština Vraar, projekat „eŠkola“ (2009) Elektronsko uenje - prirunik za nastavnike, Beograd, http://www.eucenje.rs/admin/images/up/e/f/3/c1_upload5_A5%20prirucnik,%20eSkola, %20elektronsko%20ucenje.pdf 5 Microsoft Partners in Learning, http://www.pil-vb.net/kursevi/elektronsko-ucenje-instrukcioni- dizajn/lekcijaprva/ elektronsko-ucenje-i-ucenje-na-daljinu/ 6 Amerika asocijacija za uenje na daljinu (The United States Distance Learning Association) USDLA Distance Learning Definition, http://www.usdla. org/, 2007. 7 Referalni centar za metodiku i komunikaciju e-obrazovanja, 2006. Dostupno na http:// www.online- baze.hr/referalni/obrazovni/mkod 8 ukuši, M.; Jadri,M.; E-uenje: koncept i primjena; Školska knjiga d.d., Zagreb, 2012,str..13
6
elektronikih medija (interneta, DVD-a, CD-ROM-a, videokaseta, televizije...) za
poduavanje i uenje na daljinu pruajui pojedincima mogunost uenja bilo gdje i bilo
kada." 11
U strunoj literaturi prema Anii i Barlovac (2010) e- uenje definiraju u dvije grupe:
1. tehnike definicije koje stavljaju naglasak na tehnologiju. Takva definicija glasila bi: „“E-
uenje je bilo koji oblik uenja, poduavanja ili obrazovanja koji je potpomognut upotrebom
raunalnih tehnologija, a posebno raunalnih mrea temeljenih na Internet tehnologijama.” 12
2. Pedagoške definicije koje imaju fokus na obrazovanju, uenju i poduavanju, i onda ta
definicija glasi: „“E-uenje je interaktivan ili dvosmjeran proces izmeu nastavnika i uenika,
uz pomo elektronskih medija, pri emu je naglasak na procesu uenja, dok su mediji samo
pomono sredstvo koje upotpunjuje taj proces.” 13
Jedna od najpoznatije definicije e-uenja u visokoškolskom obrazovanju u Velikoj
Britaniji dolazio od Turveya (2009) : "E-uenje je fleksibilno uenje kao i uenje na daljinu, a
moemo ga promatrati i kao primjenu ICT-a za osiguravanje komunikacije i podrške meu
pojedincima i skupinama, a sve radi pruanja bolje podrške polaznicima i boljeg upravljanja
uenjem."14
E-uenje se smatra kao glavni pokreta promjena. Prema Rosenbergu, 2001., autori
ukuši i Jadri (2012) navode kako "u kontekstu ekonomije znanja, u sklopu obrazovanih
institucija, ali i podruju cjeloivotnog obrazovanja te treninga i internog obrazovanja
9 Isto,str.13. 10 Isto, 11 Isto. 12 Anii,O., Barlovac,B.,Uenje na daljinu-e-obrazovanje, Tehnika i in formatika u obrazovanju,3. internacionalna konferencija, Tehniki fakultet aak, Struni rad, 2010 13 Isto 14ukuši, M.; Jadri,M.; E-uenje: koncept i primjena; Školska knjiga d.d., Zagreb, 2012,str..13
7
zaposlenika, e-uenje treba i moe brzo, ciljano i fleksibilno, uz relativno niske troškove
radnicima znanja pruiti potrebno znanje te razvijati njihove vještine i kompetencije"15.
Isto tako, uenje na daljinu moemo definirati kao izvršavanje uenja ili provoenja
obrazovnog programa elektronskim putem, naješe preko Interneta. Suvremenim
korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije ukljuuje korištenje nastavnog
materijala i vjebi na Internetu, CD ili DVD mediju, testiranje na Internetu , meusobnu
interakciju nastavnika i uenika putem Interneta, razmjenjivanje iskustva i prezentacija meu
sudionicima putem foruma ili elektronske pošte. Prakticiranje uenja na daljinu poboljšava i
unaprjeuje cjelokupni obrazovni proces, te predstavlja jedan od modernijih naina
obrazovanja.
Izvor: https://www.learndash.com/5-major-players-in-distance-learning/
Kako moderno društvo ima neprestanu potrebu za usavršavanjem svojih znanja i
vještina uz nesmetano obavljanje svojih uobiajenih obveza, uenje putem interneta dalo je
studentima novu mogunost izbora, te umjesto tradicionalne nastave i obveznih predavanja,
obrazovanje na ovaj nain ne ovisi ni o vremenu niti o prostoru.
15 ukuši, M.; Jadri,M.; E-uenje: koncept i primjena; Školska knjiga d.d., Zagreb, 2012,str..15-16.
8
Sve vei trend uenja na daljinu nije posljedica samo razvoja tehnologije, ve i
promjena društvene i ekonomske prirode suvremenog društva. Ubrzani tempo ivota,
društveni i ekonomski imbenici ne ostavljaju previše slobodnog vremena studentima kako bi
se mogli posvetiti samo uenju, ve se paralelnim djelovanjem uenja i rada prilagoava
uvjetima modernog društva. Koncept cjeloivotnog uenja postaje temeljnim uvjetom
suvremenog obrazovanja i poslovanja.
Korištenje raunala i Interneta dio su svakodnevnice svih nas, pa tako i studenata od
poetka, tijekom, pa do kraja njihova školovanja. Dakle, prisutni su tijekom cijelog
obrazovnog procesa, bilo da se radi o tradicionalnom uenju ili uenju preko Interneta.
Razvojem novih tehnologija, tijekom procesa uenja i stjecanja znanja, omoguuje nam
korištenje da osim teksta i slika, moemo koristiti i druge multimedijalne elemente kao što su
zvuk, grafika, video,animacija i slino.
Od svega navedenoga moemo zakljuiti kako postoji velik broj i razliite definicije
uenja na daljinu od strane razliitih autora, a ono što ih sve povezuje je da definiranje e-
uenja kao uenja uz pomo elektronskih medija, korištenjem raunala i Interneta. Dakle,
moemo rei da se e-uenje moe definirati na razliite naine ovisno o podrujima zanimanja
i interesa odreenih sudionika.
2.2 Klasifikacija uenja na daljinu
S obzirom na razliite aspekte promatranja razlikujemo nekoliko naina na koje moe biti
provedena klasifikacija uenja na daljinu:
Gledajui s aspekta prostorno-vremenskog ogranienja polaznika i nastavnika
klasifikacija obuhvaa sinkrono i asinkrono e-uenje.
Sinkrono omoguuje interakciju uenika i nastavnika koji u isto vrijeme moraju biti
spojeni na mreu, odnosno ukljuuje komunikaciju u stvarnom vremenu s time da su
geografski dislocirani Proces uenja razlikuje se samo po mjestu odravanja. Alati za
komunikaciju sinkronim putem su chat, virtualne uionice, elektronike ploe, audio i video
konferencije, poruke.
- mogunost evidentiranja i praenja nastave
- razvijanje timskog rada
- mogunost globalnog povezivanja
- jednostavan nain komuniciranja i prilagodba teaja odreenom polazniku.
Kad je rije o asinkronom uenju odnosno „ne u isto vrijeme“, radi se o tome da
uenici sami diktiraju svoj tempo uenja i ne ukljuuje prisutnost nastavnika Uenici nisu u
isto vrijeme online, te su im dostupne informacije kad god im zatrebaju. Omoguuje
polaznicima gledanje video predavanja i ostvarivanje interakcije putem foruma za rasprave
koji pruaju mogunost javne rasprave, postavljanja pitanja, slanja odgovora i razmjenjivanja
mišljenja, razno raznih blogova, wiki, elektronike pošte ( koja je ujedno i najjednostavniji
oblik ove vrste interakcije) i oglasne ploe. Prednosti ovakvog pristupa su:
- pravovremena dostupnost informacija
- uenici odreuju vrijeme i tempo koje im odgovara za uenje
10
- jedinstvenost sadraja
Sve je više prisutna kombinacija sinkronog i asinkronog uenja na daljinu s time da
polaznici teaja dobiju odgovarajue materijale za samostalni rad ali moraju sudjelovati u
virtualnom razredu.
Kad je rije o stupnju ukljuenosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija u
proces uenja klasifikacija obuhvaa nekoliko oblika uenja na daljinu:
SLIKA 4. OBLICI UENJA NA DALJINU
Izvor: http://ec.europa.eu/epale/is/node/33338
klasino predavanje - podrazumijeva oblik predavanja u uionici gdje se svi polaznici
nalaze u isto vrijeme na istom mjestu
predavanje odrano uz pomo informacijsko-komunikacijskih tehnologija - u svrhu
poboljšanja prethodno spomenutog klasinog predavanja
hibridno ili mješovito predavanje - kombiniranje predavanja koje se odvija u uionici
sa primijenjenim tehnologijama
online predavanje - predavanje koje je u potpunosti organizirano online uz pomo
informacijsko-komunikacijskih tehnologija, od samog upisa do trenutka stjecanja
diplome.
11
2.3 Vrste ukljuenosti uenja na daljinu
Kako uenje na daljinu predstavlja vrlo široki i kompleksni pojam tako postoji i
njihova razliita kategorizacija. Za razliku od ostalih autora, Delrio i Fischer, uenje na
daljinu dijele prema vrsti obrazovanja i kontekstu u kojem se zbiva. Uenje na daljinu ne
klasificiraju na klasian nain prema funkciji ve ih dijele prema slijedeim vrstama:
Ukljuenost je razliito povezana, prema svrsi sustava e-uenja, prema podruju u kojem se
primjenjuju i transverzalnim nainom. 16
1. Implementacija uenja na daljinu u školama
Znaajka ovog teritorija je primjenjivost informacijsko-komunikacijske tehnologije u
osnovnim i srednjim školama. S obzirom kako je rije o niim razredima, uenici su esto
voeni nastavnikom i stupanj njihove motivacije za individualni rad je relativno nizak.
Proces uenje moe se izvoditi u sobi za predavanje ili s udaljene lokacije.U nastavku
donosimo nekoliko primjera vezanih za primjenjivost uenja na daljinu u osnovnim školama:
gotovi programski paketi (Sunica, Uilica, Matematika i sl.), web stranice (flash),
prezentacije, uenje kroz igru (arobna soba…), e-mail, forum, blog...
2. Uenje na daljinu na visokoobrazovnim institucijama
Ovaj teritorij obiljeava primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije na
fakultetima, sveuilištima, istraivakim centrima koji u potpunosti imaju pristup Internetu. S
obzirom na mnogobrojne promjene u svim podrujima pa tako i u visokom obrazovanju
vano je osigurati kvalitetu koja se oduvijek smatra dijelom tradicije svake visokoobrazovne
institucije. Potrebno je podignuti kvalitetu na odgovarajuu razinu studijskih programa,
unapreenja nastavnog procesa, poveanja konkurentnosti visokoobrazovnih institucija,
omoguiti uenicima i nastavnicima lakše snalaenje kroz cjelokupni proces uenja na
daljinu.
3. Uenje na daljinu radi doškolovanja
Svrha ovakvog uenja je ta da polaznici upisuju podruje zanimanja za koje su
zainteresirani kako bi završili viši stupanj obrazovanja od onog kojeg trenutno imaju. U veini
sluajeva se radi o srednjoškolskom obrazovanju. Stjecanje novih znanja doškolovanjem
rješenje je za opstanak na trištu rada i zadovoljavanje društvenih potreba.
4. Uenje na daljinu sa radnog mjesta
Znaajnost ovog teritorija je edukacija uz pomo informacijskih tehnologija koja prua
mogunost edukacije veeg broja zaposlenika u isto vrijeme na razliitim lokacijama, kao i
edukaciju u vrijeme prilagoeno radnim obavezama bez dnevnih izbivanja s radnog mjesta.
Prema istraivanju provedenog od strane Moj posao. hr tijekom lipnja 2014. godine, u
nastavku su dani stanje i trendovi e-uenja u poduzeima u Hrvatskoj. U procesu istraivanja
sudjelovale su 73 poslovne organizacije neovisno o djelatnosti.
SLIKA 5. AKTIVNOSTI E-UENJA PREMA PODRUJIMA
Izvor: http://eucenje.efst.hr/rezultati-ankete-e-ucenje-u-poslovnim-okruzenjima
5. Informacijsko - komunikacijska tehnologija za virtualnu mobilnost polaznika
Kao što i sam naziv govori kad je rije je o virtualnoj mobilnosti uenja na daljinu,
ukljuuje korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija “razmjene na daljinu” s
mladima u drugim zemljama kao dio obrazovnog projekata, osobito u kontekstu škola. Na
temelju projekta organiziranih od strane Europske komisije aktivan je od sredine 1990-ih
godina.
6. Razvijeno obrazovanje na daljinu
Ova se ukljuenost nastavlja na prethodno spomenutu. Polaznik udaljenog uenja i
predava su geografsko dislocirani. Polazniku se prua mogunost biranja izmeu razliitih
studijskih programa. Iako se smatra da su troškovi za ovakav nain uenja nii od
tradicionalnih , troškovi školarina su relativno visoke za Hrvatske standarde.Uzmimo za
primjer školarinu za online MBA studije koji se kreu otprilike od 5000 pa sve do 70.000
eura.
Kad je rije o ovoj ukljuenosti, ona predstavlja korištenje informacijsko-
komunikacijske tehnologije za pripremanje i organiziranje nastavnih materijala, praenje
uspjeha polaznika, neprekidno usavršavanje nastavnika i trenera.
8. Individualni razvoj s pomou e-uenja
Ova ukljuenost obuhvaa napredak u individualnom smislu, polaznik mora sam
procjenjivati potrebu za uenjem,
9. Virtualne mree profesionalaca
Strunjaci u svojem podruju raspravljaju, te meusobno razmjenjuju mišljenja i ideje
o pitanjima vezano za strunu tematiku odreenih grana putem virtualnih mrea.
14
Ova ukljuenost obuhvaa suradnju i komunikaciju izmeu organizacija u svrhu
inovacija i tenje za uspjehom.
11. Zajednice za e-uenje
Zajednice za e-uenje organizirane su od strane pojedinca ili grupa u namjeri da se sretnu i
meusobno podijele uenje o specifinoj temi. Nastaju kao rezultat edukacijskog procesa,
kad se proces uenja odvija virtualno.
12. Zajednice iji rad rezultira e-uenjem
Odreene virtualne zajednice nemaju za glavni cilj uenje: Takve se zajednice se
temelje na zajednikim interesima ili vrijednostima (geografska blizina, demografska slinost,
zajedniki hobiji…) te neformalno uenje ima oblik sudjelovanja u sobama za avrljanje
(chat), itanju blogova itd.17
17 ukuši, M.; Jadri,M.; E-uenje: koncept i primjena; Školska knjiga d.d., Zagreb, 2012.str.25.
15
Europska komisija na svojem portalu Elearningeuropa.info, o e-uenju naglašava da:
zasniva se na pouzdanim tehnologijama, ali je u osnovi usmjereno na pedagogiju
društveni je proces koji bi trebao omoguiti interakciju i suradnju meu ljudima
podrazumijeva i organizacijske promjene i trening nastavnika.
Na istom internetskom portalu nalazimo tri cilja e-uenja koja se široko mogu promatrati i
kao naela:
pomoi pojedincima da ostvare svoj puni potencijal i vode sretan i produktivan ivot
reducirati nejednakosti i nepodudaranje izmeu pojedinaca i skupina
osigurati poklapanje potreba poslovnog svijeta s dostupnim znanjima,
kompetencijama i vještinama na trištu.
Autori ukuši i Jadri (2012) navode kako se od strane Palloffa i Pratta (1999) naela e-
uenja spominju u slijedeim tvrdnjama:
"razdvajanje nastavnika i polaznika tijekom veeg dijela poduavanja
uporabu obrazovnih medija za ponovno ujedinjavanje nastavnika i polaznika te za
izvoenje nastavnog sadraja predmeta ili programa
pruanja dvosmjerne komunikacije izmeu nastavnika ili obrazovne ustanove te
polaznika
odvajanje nastavnika i polaznika u prostoru i vremenu
kontrolu procesa uenja koja je vea na strani polaznika nego na strani nastavnika."18
18 ukuši, M.; Jadri,M.; E-uenje: koncept i primjena; Školska knjiga d.d., Zagreb, 2012.str.22.
16
"Klasini aspekti obrazovanja zapoinju s Platonom. On je isticao kako obrazovanje
mora biti temelj svega, te kako vladari mogu biti samo najobrazovaniji ljudi kako bi mogli
upravljati ne samo društvom i ujedno ga razvijati, ve i vlastitim ivotom. Platon tvrdi da
"graane treba obrazovati za njihove društvene uloge: odreenu klasu treba obrazovati u
znanjima i vještinama mudrog vodstva, dok one kojima je sudbina odreena da drugi njima
vladaju treba odgajati pomou mita i obiaja". 19
Glavna prekretnica u razvitku suvremenog obrazovanja dogodila se 1762. godine kada
je Rousseau objavio knjigu Emil, ili o odgoju. On se zalae za suvremeni pristup odgoju koji
bi potaknuo razvoj osobnosti uenika.
Jandri i Boras navode prema (Rousseau,2007) kako je "Najplemenitiji posao u
obrazovanju stvaranje osobe koja razmišlja, te mi elimo obrazovati mlado dijete tako da ga
prisilimo razmišljati! Ovo je poetak na kraju; stvaranje instrumenta od rezultata. Kada bi
djeca znala kako razmišljati, ne bi trebala obrazovanje"20.
Uenje na daljinu kroz povijest moemo podijeliti u 5 osnovnih faza.
3.1 Uenje na daljinu 1840. — 1983.
Ovo razdoblje obuhvaa obrazovanje u obliku treninga voeno predavaem. Prvi slubeni
oblik uenja na daljinu zapoinje 1728. godine objavom oglasa u asopisu Boston Gazette od
strane Caleba Phillipsa da nudi obrazovanje na daljinu iz stenografije.
19 Jandri, P.; Boras, D.; Kritiko e-obrazovanje, Borba za mo i znaenje u umreenom društvu; Tehniko
veleuilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveuilišta u Zagrebu, FF Press, Zagreb, 2012.,str.43. 20 Isto, str.44.
17
Izvor: https://www.linkedin.com/pulse/breakthrough-technology-future-learning-jason-
pfaff
Isaac Pitman, 1840. godine, engleski uitelj koji je svojim studentima slao isjeke iz
Biblije kako bi ih oni prepisali a nakon što bi oni uradili zadatak slali bi mu poštom kako bi ih
ocijenio,osnovao je Fonografsko dopisno društvo i doveo uenje na daljinu u Europu.
SLIKA 7. ISAAC PITMAN - OSNIVA FONOGRAFSKOG DOPISNOG DRUŠTVA
Izvor: http://kdfrases.com/frase/126847
Meunarodnim studentima pored tradicionalnog uenja dostupni su i teajevi na
daljinu još od 1858. godine kada su osnovani Meunarodni programi Sveuilišta u Londonu.
Moe se rei da su poeci ideje o uenju na daljinu zapoeli na temelju toga jer se
poelo razmišljati o ulozi ene koja uz sve svoje obveze , kao kuanica, ena i majka, nije
imala slobodnog vremena za školovanje i pohaanje nastave izvan svojeg doma, pa je jedini
nain da se zadovolje potrebe ena za školovanjem bio izvediv na taj nain.
18
Meu prvim enama koja je završila teaj dopisnog obrazovanja valja istaknuti Anna
Ellot Ticknor koja je 1873. godine kako bi potaknula ene na obrazovanje osnovala Društvo
za poticanje studija kod kue koje je prvenstveno bilo namijenjeno kuanicama. S vremenom
imala je svoje sljedbenike koji su stvorili pokret «Studiranje kod kue» diljem SAD-a.
Meu prvima koji je dobio dozvolu od svojeg Sveuilišta da pouava studente
dopisnim putem je William Rainey Harper, ameriki akademik koji je pouavao hebrejski.
Bilo je to 1881.godine.
Na samom kraju 19.stoljea, 1892. godine u školskom katalogu na Wisconsin-
Madison sveuilištu prvi put upotrijebljen je termin uenje na daljinu. 1921. godine prvi puta
zapoinje prijenos kolegija putem radija na Pennsylvania State Collegeu a tridesetak godina
kasnije, tonije 1953. godine The University of Houston poeli su se prenositi kolegiji putem
televizije. To je predstavljalo zaetak telekonferencija. Kao posljedica toga, 1982.godine
osnovana je prva nacionalna studentska konferencijska mrea.
3.2 Doba multimedije (1984. - 1993.)
Doba multimedije prvenstveno zapoinje pojavom CD-ROM-a, Windows-a, Macintosh-a i
Power Point-a. Power Point je nastao oko 1990. godine a i dan danas jedan je od
najomiljenijih oblika prezentacije e-uenja. Veoma bitno je naglasiti kako su se materijali za
uenje stvarali u obliku multimedijalnog CD-a i po prvi put se onda poelo provoditi uenje
na daljinu pomou raunala.
 
3.3 Prvi val e-uenja (1994. - 1999.)
Ovo se razdoblje smatra prvim pravim valom e-uenja koji traje do 1999. U tom periodu,
tonije 1998. godine uveden je naziv e-learning od strane Jay Crossa. Godinu dana prije,
1997. pojavljuju se prvi alati za online uenje. Prvi val e-uenja karakteriziran je pojavom
World Wide Weba (www). obuhvaa pojavu elektronike pošte, internetskih preglednika,
HTML-a, audio i video ureaja, JAVU i slino. Ovo razdoblje karakterizira izvoenje uenja
na daljinu pomou e- maila te privatne raunalne mree ili Intranet-a.
3.4 Drugi val e-uenja (2000. - 2005.)
Drugi val e-uenja nastao je u doba JAVE ili IP mrene aplikacije. Kao posljedica toga
javlja se veliko „strujanje“ informacija putem medija i njihova velika dostupnost te napredak
u izgradnji Web stranica. Jedan od najpoznatijih sustava za udaljeno uenje Moodle =
Modular Object-Orientated Dynamic Learning Environment (modularno objektno-
orijentirano dinamino okruenje za uenje) uspostavljen je 2001. godine pod vodstvom
Martina Dougiamasa.
3.5 Sadašnjost (od 2005. na dalje)
Ovo razdoblje obuhvaa poveani interes za uenje na daljinu. Ovom obliku uenja
doprinosi sve vei i napredniji razvoj tehnologija, koja olakšava pristup nastavnim
materijalima i poboljšava meusobnu komunikaciju nastavnika i polaznika uenja na daljinu.
20
4 VRSTE UENJA NA DALJINU
Uenjem na daljinu obuhvaeni su razliiti naini putem kojih je mogue ostvariti
komunikaciju izmeu polaznika takvog oblika uenja i samog predavaa. U veini sluajeva
imamo jedan primarni, kad je rije o dostavljanju materijala za uenje i sekundarne kojim se
obavlja komunikacija izmeu sudionika: polaznika i predavaa i polaznika meusobno.
Razlikujemo nekoliko skupina pomou kojih je mogue ostvariti realizaciju uenja na
daljinu, a to su:
Telekonferencije ili video konferencije
Internet i www
4.1 Dopisni teajevi
Ovaj oblik uenja ve se godinama koristi. Kod nas u Hrvatskoj, oblik dopisnog
obrazovanja, postoji još od 1954. godine putem Birotehnike. Putem dopisnih teajeva uenici
mogu dobiti potrebne materijale za uenje koji se šalju preko pošte. Nakon usvajanja
kompletnog gradiva, na isti nain, poštom, uenici izvršavaju svoje obveze i zadae
dostavljaju nastavniku. O uspješnosti svladavanja kompletnog gradiva, uenici poštom
primaju obavijest o svojoj ocijeni od strane voditelja teaja Poetak dopisnih teajeva
ukljuivao je sadraj za uenje u tiskanom tekstualnom obliku, da bi se s vremenom i
napretkom tehnologije poeli koristiti audio i videokasete, CD-ROM-ovi i e-mail.
4.2 Teajevi preko radijskih ili tv programa
Ova vrsta teaja ukljuuje radijske ili televizijske obrazovne emisije. Predavanja bi se
prenosila uivo ili bi se unaprijed snimale emisije preko radijskih ili televizijskih programa.
Preko televizije uenik bi imao puno više mogunosti da usvoji gradivo jer su ukljueni i zvuk
i slika, vizualno bi lakše zapamtio bitne informacije i poslije steeno znanje primijenio u
21
budunosti, dok je radijskim putem baziran samo na zvuni prijenos informacija. Da bi
uenici koji pohaaju ovakve teajeve dobili diplomu moraju izvršiti svoje obveze i o svojem
uspjehu dobivaju informaciju jesu li ili ne poloili gradivo. Meutim, ovakav nain
prenošenja znanja imao je svoje nedostatke. Obrazovne emisije bile su ograniene vremenom
trajanja pa su se izlagale informacije koje su urednici emisija smatrali bitnima a polaznici su
prihvaali ono što im je prezentirano bez dodatne mogunosti proširivanja znanja ukoliko ga
nešto dodatno zanima.
Izvor: https://www.slideshare.net/vesna.janko/primjeri-ucenja-na-daljinu-2012
Poseban oblik predavanja predstavljaju telekonferencije. U uionici se postavljaju
kamere kako bi uenik imao potpuni pristup predavanju, te iako se ne nalazi u blizini ima
mogunost ukljuivanja u nastavu i izraavanja svojeg mišljenja. Kod ovakvog oblika uenja
na daljinu glavni nedostatak predstavlja to što obrazovni centri nemaju dostatnu tehnologiju a
s druge strane prednost je ta da uenik putem ekrana ima doivljaj stvarne prisutnosti u
razredu.
Jedan od najpoznatijih oblika telekonferencije je videokonferencija. Ona predstavlja
komunikaciju uivo, putem zvuka i slike u pokretu. Kako bi se mogao primjenjivati ovakav
oblik uenja potreban je monitor ili projektor, platno,kamera i mikrofon. Prednost je ta da
22
predava moe odravati predavanje sa drugog kontinenta i educirati svoje uenike, a uenici
mogu proširivati svoje znanje dodatnom razmjenom materijala i diskusijom sa udaljenih
lokacija.
Najadekvatniji nain uenja na daljinu dogodio se pojavom raunala. Prednosti
korištenja raunala pri uenju omoguava dostupnost u bilo koje doba dana ili noi,
beskonano ponavljanja lekcija, uenje iz razliitih izvora (raunalni programi, multimedijski
sadraji, interaktivni DVD-ovi, edukativne igre) na razliite naine što dovodi do boljeg
razumijevanja i pamenja gradiva. Današnja generacija djece odrasla je uz raunalo te ga rado
koriste za uenje.
4.5 Internet i www
Za ovakav oblik uenja potrebno je raunalo i internetski prikljuak, koje je danas
prisutno u svakom kuanstvu. U današnje vrijeme Internet prua uenicima usluge
predavanja, dostupnost literature, komunikaciju sa predavaem koja bi bez Interneta bila
gotovo nemogua. Uenicima je omoguen pristup internetskim stranicama s edukativnim
programima i sadrajima za usvajanje znanja. Najpopularniji nain kojim se uspostavlja
meusobna komunikacija izmeu nastavnika i uenika, kao i izmeu samih uenika su: e-
mail, chat, razni forumi, poštanske liste, novinske grupe. Pojavom World Wide Web
(WWW) uenje na daljinu dobilo je posve novu dimenziju. WWW omoguava vrlo
jednostavnu distribuciju obrazovnih materijala do uenika i za cjeloukupni obrazovni proces
prostorna udaljenost ne igra nikakvu ulogu. Najimpresivniji alati koji su povezani putem
mree kako bi se razmijenile informacije na Internetu predstavljaju web-preglednici (browser)
i pretraivai. To je univerzalan i za korisnika prihvatljiv nain dolaska do informacija,
olakšana je mogunost uporabe, po user-friendly principu, a u optimalno dizajniranom
interfaceu (prostoru) uz Internet browser (preglednik), desktop browser i desktop interface -
sve u jednome.21
5 SPECIFINOSTI UENJA NA DALJINU
S obzirom na to kako se nalazimo u vremenu velikog napretka digitalne tehnologije,
samim time upravo tehnologija postaje bitna stavka naše svakodnevnice, posebice kad je rije
u podruju obrazovanja. Polaznik uenja na daljinu sam bira vrijeme i mjesto uenja, ali i
odreuje tempo kojim e usvojiti gradivo i stei odgovarajua znanja. Ali isto tako, uz
mnogobrojne prednosti uenja na daljinu krije i neke zamke. Da bi se postigla uspješnost pri
ovakvom procesu uenja nuna je samodiscipliniranost i izrazito jaka volja za uenjem. U
nastavku e biti rijei o prednostima i nedostacima ovakvog oblika uenja.
5.1. Prednosti uenja na daljinu
Svakodnevno se nalazimo u situaciji kad je potrebno proširivati svoje vidike, stjecati nova
znanja i iskustva, no zbog manjka vremena klasini oblik obrazovanja sve više zamjenjujemo oblikom
uenja na daljinu.
U nastavku donosimo nekoliko prednosti uenja na daljinu koje ukuši i Jadri
(2012) navode prema Cheongu (2002)
"E-uenje uklanja geografska ogranienja- polaznici (i nastavnici) teaja e-uenja ne
moraju putovati do uionice da bi fiziki pohaali predavanja. Potrebno se samo
prijaviti na sustav e-uenja kako bi se pristupilo materijalima za uenje. Polaznici
programa e-uenja mogu studirati u udobnosti svojih domova ili na bilo kojemu
drugome mjestu gdje je dostupna internetska veza.
E-uenje uklanja vremenska ogranienja- u usporedbi s tradicionalnim (licem u lice)
uenjem, e-uenje omoguuje polaznicima i nastavnicima da sami organiziraju svoj
raspored, odnosno vrijeme uenja i poduavanja dok god vrijedi pretpostavka da je
internet dostupan 24 sata na dan, sedam dana u tjednu.
Okruje e-uenja omoguuje jednostavan pristup svim dostupnim referencama na
internetu.
nacionalnosti."22
22 ukuši, M.; Jadri,M.; E-uenje: koncept i primjena; Školska knjiga d.d., Zagreb, 2012.str.15
24
Kvalitetno obrazovanje.je vaan preduvjet današnjeg modernog društva. No meutim,
ne moe si svatko priuštiti troškove plaanja studija. Kad je rije o uenju na daljinu, moemo
zakljuiti da su troškovi znatno manji nego kod tradicionalnog naina uenja. Budui da se
sam proces odvija preko interneta, nema dodatnog troška za hranu, pie, a kako su polaznik i
predava geografski dislocirani nema ni troškova prijevoza. Uveliku uštedu imamo i na
materijalima potrebnim za uenje budui da se sva potrebna literatura moe pronai na
Internetu.
Uenje na daljinu prua nam osjeaj vee slobode budui da sami sebi diktiramo
tempo uenja i usvajanja gradiva. Nismo primorani biti fiziki prisutni na predavanju ve
moemo birati vrijeme kad nemamo drugih obveza za usvajanje dodatnog znanja. Nismo
vezani za jedan prostor, ve imamo potpunu slobodu pristupa sa razliitih lokacija, bitno da
imamo dvije osnovne stavke kompjuter i prikljuak za internet. Ovakav oblik uenja
omoguava polaznicima neogranienost u vremenu i prostoru, bolju organiziranost u procesu
svladavanja gradiva, laku i brzu dostupnost podataka.
25
5.2 Nedostaci uenja na daljinu
S obzirom na prethodno navedene prednosti uenja na daljinu moramo istaknuti i neke
nedostatke koje se javljaju pri ovakvom primijenjenom obliku uenja. Kako bi se mogao
koristiti ovakvim nainom usvajanja znanja polaznik mora imati neke osnove raunalne
pismenosti jer se u protivnom nee moi snalaziti u tom cjelokupnom procesu. Kako je
polaznik otuen od drugih i ne susree se fiziki sa ostalim kolegama moe nastupiti manjak
motivacije. U tom sluaju potreban je visoki stupanj discipliniranosti i aktivnosti polaznika.
Polaznik sam odluuje o vremenu uenja i tu je jako bitna odgovornost jer bi se moglo
dogoditi odgaanje izvršavanja svojih obveza što je mogue da rezultira odustajanjem od
pohaanja teaja.
Siozos i Palaigeorgiou (2008) navode glavne probleme e-uenja, a to su:
"niske stope prolaznosti u teajevima e-uenja
visoke stope odustajanja od teajeva e-uenja
niska razina motivacije za e-uenje i sl."23
23 Bekavac, I., Storytelling kao pristup e-uenju, Metodološki aspekti, odrednice poslovnog e- uenja, 2016, dostupno na http://eucenje.efst.hr/storytelling-kao-zanimljiviji-pristup-e-ucenju/
26
Prema (Wolf,2009) autori ukuši i Jadri (2012) istiu kako "obrazovanje prouava
nain na koji ljudi ue te istrauje kako na uenje utjee komunikacija, dizajn teaja i
nastavnog plana, ocjenjivanje i motivacija."24 Za uspješnost procesa uenja na daljinu
nastavnik ne moe samo tako postaviti nastavni materijal i sastaviti test na Internetu ve
mora koristiti odgovarajue pedagoške metode u nainu njihovog prezentiranja.. Kako bi se
postiglo što kvalitetnije obrazovanje nuno je raspolagati odreenim pedagoškim odlukama, a
najbolji nain ostvarenja kompletnog uenja na daljinu je kombinacija s pedagoških i
tehnoloških aspekta..
PEDAGOGIJA
E-UENJE
Izvor: prema Mentis, 2008
24 ukuši, Maja; Jadri, Mario. 2012. E-uenje: koncept i primjena. Školska knjiga. Zagreb. Str. 44
27
Prva razina u tablici 1. prema Mentis (2008) prikazuje razvoj obrazovnih teorija i
modela koji utjeu na e-uenje od tradicionalnih i više homogenih pristupa na lijevoj strani
kontinuuma prema otvorenijim i raznolikijim pristupima na desnoj strani. U terminima
obrazovnih teorija i modela razvoj je poeo od biheviorizma preko kognitivizma i
konstruktivizma do konektivizma (Siemens,2008). Smatra se da je prijelaz od homogenog
prema raznolikom pedagoškom pristupu povezano sa razdvajanjem formalnog i neformalnog
uenja.
Naješe teorije vezane uz uenje na daljinu su biheviorizam, kognitivizam,
konstruktivizam. Sadraj moe biti ponuen od strane nastavnika ili moe biti istraen od
strane uenika. Nastavnik u ulozi instruktora, potpore i posrednika usklauje se sa ulogom
polaznika u istom obrazovnom procesu. Pasivni polaznik koji je do sad samo preuzimao
potrebne podatke sada postaje aktivan te se mijenja prema samo usmjeravajuem polazniku
koristei se raznoraznim tehnologijama modernog doba. Kod procesa e-uenja dolazi do
preuzimanja informacija od strane predavaa, dok je uenje unutar zajednice usmjereno
studentu i personaliziranih okruja za uenje ostvarenih korištenjem alata za socijalno
umreavanje. Kako bi cjeloukupan proces obrazovanja bio uspješan potrebno je da polaznik
bude izrazito motiviran i aktivno ukljuen u uenje.
28
6.1 Stilovi uenja na daljinu
Kako su ljudi razliiti i razlikuju se od pojedinca do pojedinca tako svatko ima svoj
stil uenja. Dostupna literatura mora biti individualizirana i prilagoena potrebama polaznika.
Stil uenja je za pojedinca specifian nain uenja,odnosno obrade podataka koje dobiva o
vanjskom svijetu (udina-Obradovi i Brajkovi, 2010).
Prema stilu uenja i breg stjecanja znanja razlikujemo tri tipa uenika :
vizualni - najuinkovitije ih stimulira multisenzorski pristup, tj. korištenje pokreta,
boja, slika i zvukova
auditivni-preferiraju informacije primati zvukom
uenja a dva najistaknutija su:
pristupi uenju utemeljeni na tipologiji linosti prema McCarthyju: analitiki i
zdravorazumski tip koji obrauje podatke s pomou apstrakcije, odnosno usmjeravaju
se na bitno, dok se zdravorazumski tip usredotouje na praktinu primjenu znanja,
zatim dinamiki tip koji obrauje podatke konkretno te kreativni tip koji voli uiti
slušanjem i razmjenom iskustva.
pristupi uenju prema vrsti motivacije: usmjerenost na ovladavanje zadatkom što
posljedin o vodi razumijevanju materijala i stjecanju novih znanja, usmjerenost na
izvedbu pri emu se uenici trude ostaviti što bolju sliku o sebi pa se ui za ocjenu i
usmjerenost na izbjegavanje neuspjeha, odnosno skrivanje neznanja koje vodi
odgaanju i pesimizmu.
Prema istraivanju studenata u SAD-u (McCormick,1999) navodi da je više od 69%
studenata vizualni tip uenika, za razliku od nekad prevladavajueg auditivnog tipa, jaki su
argumenti za korištenje multimedije, odnosno tehnologije u procesu uenja.
29
Ameriki psiholog Benjamin Samuel Bloom predloio je 1956. godine
najprihvaeniju klasifikaciju znanja. Ta taksonomija zamišljena kao vodi kako bi se lakše
snašli kod oblikovanja ciljeva kako bi se uspješno planiralo i procijenilo ishod uenja.
ukuši i Jadri (2012) prema (Orlich i sur., 2004) istiu da "kao i ostale taksonomije i
Bloomova je hijerarhijska, što znai da uenje na višim razinama ovisi o dosegnutim
preduvjetima znanja i vještinama na niim razinama."25
Bloomova konvencija o podjeli ciljeva obrazovnog procesa prihvaena je od strane
amerikog psihologijskog društva. Oblici uenja prema Bloomu dijele se u 3
kategorije: kognitivnu (znanje), afektivnu (stavovi ) i psihomotoriku (vještine). U sklopu
kognitivne kategorije
najsloenijoj razini imamo: injenino znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza,
procjena.
Još jedan CarNetov referalni centar samoprocjena i procjena znanja u e-obrazovanju a
koji se bavi tematikom e-uenja, definira šest razina uenja (prema Bloomu).
1. "injenino znanje
Usvajanje injeninog znanja je najnii obrazovni cilj. Znanje se definira kao sjeanje
na prije nauene sadraje. Odnosi se na temeljna znanja koja student mora stei da bi shvatio
smisao predmeta koji ui. To se prisjeanje moe odnositi na široki raspon sadraja: od
usvajanja terminologije, preko prisjeanja na specifine injenice, pa sve do sjeanja na
sloene teorije. Sve što treba postii na toj razini znanja jest prisjetiti se odreene informacije,
koje ne mora nuno znaiti i razumijevanje. Primjerice, student treba memorirati, definirati,
opisati, oznaiti, nabrojati, prepoznati.
25 ukuši, Maja; Jadri, Mario. 2012. E-uenje: koncept i primjena. Školska knjiga. Zagreb. Str. 56
30
injenica, saimanjem, objašnjavanjem ili predvianjem uinaka ili posljedica. Ovaj je
obrazovni cilj viši od prethodnog jednostavnog prisjeanja na informacije i predstavlja
najnii stupanj razumijevanja. Primjerice, za tu razinu znanja student treba znati interpretirati
slike, karte, tablice i grafikone, verbalne zadatke prevesti u formule, na temelju injenica
predvidjeti posljedice, navesti primjer, interpretirati, parafrazirati.
3. Primjena
Primjena se odnosi na sposobnost uporabe nauenih pravila, zakona, metoda ili teorija
u novim, konkretnim situacijama. Primjerice, na toj spoznajnoj razini student treba znati
riješiti matematiki problem, konstruirati grafikon ili krivulju, demonstrirati ispravnu uporabu
neke metode ili postupka.
Na analitikoj razini znanja student mora biti sposoban nauene sadraje razdvojiti na
sastavne dijelove i razumjeti organizacijsku strukturu. Pri tome student mora znati odrediti
sastavne dijelove i odnose meu njima kao i organizacijske principe. Ovaj je obrazovni cilj
viši od razine razumijevanja i razine primjene jer je za tu razinu znanja potrebno zdrueno
razumijevanje sadraja i organizacijske strukture materijala. Primjerice, na toj razini student
mora usporeivati, suprotstavljati, prepoznati neizreene pretpostavke, razlikovati injenice
od zakljuaka, razlikovati uzrok od posljedice, odrediti relevantnost podataka, analizirati
organizacijsku strukturu djela (umjetnikog, muzikog, literarnog).
31
ovom sluaju istie kreativno ponašanje s naglaskom na formuliranje novih obrazaca ili
struktura. Primjeri obrazovnih ciljeva sintetike razine znanja jesu: sposobnost kombinacije,
postavljanja hipoteze, planiranja, reorganizacije, pisanja dobro organiziranog rad, odrati
dobro organizirani govor (predavanje), kreativno napisati priu (pjesmu, glazbu), predloiti
plan pokusa.
6. Procjena
govora, istraivakog izvještaja, projekta). Prosudbe se moraju temeljiti na tono definiranim
kriterijima. Obrazovni ciljevi ovog podruja su najviši u spoznajnoj hijerarhiji jer sadre
elemente svih prethodnih razina uz dodatak sposobnosti prosudbe vrijednosti utemeljene na
tono definiranim kriterijima. Primjeri obrazovnih ciljeva ove razine znanja jesu: prosuditi
primjerenost zakljuaka iz prikazanih podataka, prosuditi vrijednost nekog djela
(umjetnikog, muzikog, literarnog) uporabom vanjskih standarda odlinosti, prosuditi
loginu postojanost pisanog materijala ili predavanja."26
26 Referalni centar CarNet, samoprocjena i procjena znanja u e-obrazovanju, 2006 dostupno na http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/bloom
32
Procjena znanja predstavlja proces ispitivanja , bilo pismenim ili usmenim putem, u
svrhu mjerenja postignua polaznika, odnosno kako bi se utvrdilo u kojoj su mjeri uenici
svladali nastavnu cjelinu. Nain na koji e se vršiti provjera ovisi o prethodno postavljenim
nastavnim ciljevima koji su morali biti definirani na poetku samog kolegija.
Sastavni dio svakog obrazovnog procesa je ispitivanje na temelju kojeg se donese
finalna ocjena. Ocjenjivanje se vrši na temelju polaznikova zalaganja i ispunjenja svojih
zadataka tijekom trajanja obrazovnog programa kako bi se utvrdila njegova uspješnost.
Uspješnost se isto tako moe procijeniti uz pomo alata za praenje aktivnosti uenika a
rezultat se oituje na temelju aktivnosti uenika u diskusijama, obavljenim zadacima,
testovima te broju posjeta stranici obrazovnog programa. Online testovi predstavljaju
atraktivniji nain polaganja testova nego li u klasinom papirnom obliku, te su isto tako
pogodniji za nastavnike koji ih lakše ocjenjuju i provjeravaju njihovu ispravnost.
PISMENA PROVJERA ZNANJA
Pismene se provjere znanja vrše u papirnatom ili elektronikom obliku. One su sve
više ovisne o uporabi kompjuterske tehnologije. Provjera znanja u procesu uenja na daljinu
moe se vršiti na nekoliko naina:
- ispunjavaju se online testovi koji se kasnije ocjenjuju
- ispunjavaju se online testovi u cilju samoprocjene znanja kako bi polaznik dobio uvid u
svoje steeno znanje
Provjere znanja pismenim putem dijele se u nekoliko skupina:
1) ispit predstavlja završnu procjenu znanja zbog utvrivanja razine postignua uenika
2) kviz obuhvaa samoprocjenu znanja koja ueniku daje povratnu informaciju o tome
koliko je zaista usvojio gradivo
33
3) anketa predstavlja dijagnostiku procjenu znanja, vještina i stavova koja ukljuuje cijelu
grupu uenika i na temelju tih rezultata da se naslutiti slau li se uenici s propisanim
nastavnim ciljevima i je li to po njima prikladan nain prenošenja znanja.
4) test nam slui kako bi nastavnik i sam uenik dobili povratnu informaciju o uspješnosti i
stjecanju potrebnih znanja i vještina .
Kako se uenje na daljinu uvelike razlikuje od tradicionalnog naina uenja potrebno
je i posjedovanje odreenih osobina kao što su motiviranost, discipliniranost, dobra
organizacija, poznavanje rada na raunalu i dobro sluenje internetom, upornost kod
rješavanja zadataka i neovisnost.
VRSTE PISMENIH PITANJA
Provjerom znanja pismenim putem mogue je oblikovati pitanja razliitih vrsta i
oblika.
Izvor: https://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/pitanja.html
response) (treba izabrati ponueni odgovor)
Pitanja bez odabira (engl. constructed- response)
(treba upisati odgovor) Vrsta Kratki opis Vrsta Kratki opis
Pitanja višestrukog izbora
toan Esej
tono
uz pitanje nema ponuenih odgovora ve postoji prazan prostor u
koji student upisuje odgovor
Tono / Netono
pitanje je tvrdnja koju treba procijeniti je li tona ili nije (postoje
samo 2 odabira)
Unos brojanog odgovora
prostor
u 2 kolone
Upisivanje izbrisanih rijei
34
Kod pitanja sa odabirom odgovora imamo mogunost biranja izmeu više odgovora u
sluaju da je samo jedan toan. Prednosti kod takve vrste pitanja su preciznost i jednostavnost
ocjenjivanja pogotovo u sluaju kompjuterskog naina bodovanja. Nastavnicima omoguuje
bru i jednostavniju obradu testova, tako da ne mora trošiti vrijeme na klasian nain
ispravljanja i ocjenjivanja. No, uz sve te prednosti nalazimo i neke nedostatke kod takvog
naina testiranja. Vrlo esto ne predstavljaju stvarno mjerilo znanja budui da se neki
odgovori mogu sluajno pogoditi ili jednostavno ili iskljuiti one odgovore koji se ne
smatraju adekvatnima. S druge strane nastavnicima predstavlja sloen i kompleksan proces
jer osmišljavanje takvih pitanja zahtijeva puno više vremena.
Kad je rije o pitanju sa odabirom odgovora, ali u sluaju više moguih tonih
odgovora mogli bi rei da ima više mana u svrhu testiranja znanja nego vrlina budui da se
mogu lakše pogoditi toni odgovori, dok su prednosti jednostavnost sastavljanja i brzina
obrade testa.
Vrsta pismenih pitanja tono /netono predstavlja tvrdnju za koju se procjenjuje je li
tona ili nije. Uenik se mora odluiti izmeu ponuenih odgovora i dati rješenje na pitanje je
li ispravno ili nije. esto ovaj tip pitanja nije prikladan za utvrivanje viših razina znanja jer
je mogunost pogaanja odgovora 50%. Nain postavljanja pitanja od strane nastavnika treba
biti kombiniran drugaijim rijeima u odnosu na napisano u knjizi kako bi se izbjeglo uenje
napamet od strane uenika.
U posljednju vrstu pitanja sa odabirom spada sparivanje pojmova što oznaava
povezivanje pojmova koja su obino smještena u dvije kolone. Ovaj tip dovodi do utvrivanja
injeninog znanja, ali i viših kognitivnih razina znanja.
Pitanja bez odabira odgovora obuhvaaju esej, upisivanje tekstualnog odgovora,
brojanog odgovora te izbrisanih rijei. U sluaju eseja imamo dugi esej, kojim se utvruje
kreativnost uenika i kratki esej koji površno mjeri razinu znanja obraenog gradiva. Ueniku
daje mogunost izraavanja vlastitog mišljenja na odabranu temu vezano uz nastavnu cjelinu
te se pomou takvog ispitivanja procjenjuje viša razina kognitivnog znanja. Ono što valja
35
istaknuti je da predstavlja dui vremenski period za ocjenjivanje, te se javlja pitanje
pouzdanosti samog ocjenjivanja.
Upisivanje tekstualnog odgovora odnosi se na praznu liniju na kojoj uenik mora
nadopuniti traeni odgovor. Za razliku od prethodno napisanih pitanja gdje se davala
mogunost ponuenih odgovora u ovom sluaju od uenika se trai znanje jer ne postoji
biranje i mogunost pogaanja.
U sluaju upisivanja izbrisanih rijei rije je o reenici u kojoj rijei nedostaju i uenik
ih treba upotpuniti. Trai se viša razina znanja, te se takvi on-line testovi tee sastavljaju i
obrauju jer se moraju uzeti u obzir razliite varijante tonih odgovora.
BODOVANJE TESTA
Nain na koji se ocjenjuju on-line testovi je praktiki izjednaen s klasinim nainom
bodovanja tonih odgovora. Za svaki ponueni toan odgovor dobije se odgovarajui broj
bodova ali postoji i mogunost oduzimanja bodova u sluaju netonog odgovora.
Automatskom obradom testa rezultati testiranja vidljivi su odmah.
36
7 TEHNOLOŠKI ASPEKTI UENJA NA DALJINU
Obrazovni proces postao je jedan od najbre rastuih sektora u svijetu zahvaljujui
korištenju novih tehnologija, iji razvoj prati eksponencijalni rast. Razlikujemo dva perioda u
kojima je tehnologija odigrala kljunu ulogu u vidu uenja na daljinu. Prvi period ukljuuje
razdoblje do 1980-ih godina, gdje su se za unaprjeenje obrazovnog procesa koristili pisai
strojevi, poštanske usluge i radio i televizija. Prava revolucija u obrazovnom procesu uenja
na daljinu dogodila se pojavom raunala, zatim kasnije World Wide Web-a i raznoraznih
internet pretraivaa i pojavom ostalih oblika tehnologije, bez kojih uenje na daljinu
današnjeg modernog društva ne bi postojalo.
Dakle, radi se o cijelom sklopu tehnoloških procesa koji se neprestano razvijaju i nanovo
nadopunjavaju i svi zajedno omoguuju zadovoljenje edukacijskih potreba društva.
Tehnološke dimenzije e-uenja prema Mentisu (2008.) u nastavku su prikazane kroz
etiri razine: tehnologija , razvoj raunala i softvera, mogunosti sustava poslovnog e-uenja
prijelaz s tradicionalnog e-uenja na korištenje sustava upravljanja sadrajem
TABLICA 3 . TEHNOLOŠKE DIMENZIJE E UENJA
Tradicionalno Nadolazee
DIZAJN/MOGUNOSTI
E-UENJE
Izvor: prema Mentis, 2008 u ukuši i Jadri, (2012)
37
Na prvoj razini prikazana je dimenzija tehnologija. Njen se razvoj kretao od klasinih
tiskanih knjiga, preko radia, televizije, kompjutera do beinih mrea koji u kombinaciji s
pametnim mobitelima, tabletima omoguavaju pristup edukacijskim sadrajima gdje god bili.
Razvoj raunala i softvera pripada drugoj dimenziji. Razvoj se kretao od korištenja
neumreenih “offline” raunala preko povezivanja (umreavanja) takvih raunala kroz web
1.0, obogaivanja te umreenosti webom 2.0, sve do korištenja socijalnih mrea na gdje je
omoguen pristup razliitim obrazovnim materijalima.
Trea dimenzija prikazuje dizajn ili mogunosti sustava e-uenja. Proces uenja
poetno se temeljio na ispitivanju i uvjebavanju, zatim postoji mogunost razno raznih
online interakcija, da bi danas bilo uobiajeno društveno umreavanje, ostvarivo kroz
suautorstvo i mreni rad.
I zadnja, etvrta dimenzija prikazuje prijelaz s tradicionalnog e-uenja, kojega
karakterizira neumreenost i ogranienost preuzimanja materijala postavljenog od strane
nastavnika/edukatora, na korištenje sustava upravljanja sadrajem (Content Management
System – CMS) koji daje mogunost postavljanja kompletnih teajeva kojima zaposlenici,
umreeni u sustav, mogu pristupiti kada i gdje im odgovara. U krajnjoj liniji prihvaa se ve
spomenuto društveno umreavanje i web 2.0, koje ukljuuje polaznika teaja u kreiranje
materijala, a ne iskljuivo nastavnika.
U današnje vrijeme kad se zbivaju stalne tehnološke promjene pitamo se kakav treba
biti cjelokupni obrazovni sustav i kakva znanja trebamo posjedovati. Visoko razvijena
tehnologija donosi potpuno novi spektar edukacije . Novi informacijsko znanstveni sustav
prua znanje koje cijeloga ivota omoguuje uenje i stvaranje u okviru znanstveno –
istraivakog naina rada. Zato moemo rei kako se investicije u svijetu i strategije razvoja
društva usmjeravaju tamo gdje je znanje i gdje se stvara znanje. Promatrajui kroz povijesni
razvoj naine ljudskog komuniciranja i usprkos brojnim mogunostima u današnje vrijeme,
osnovna sredstva koja su se nekad koristila kao što su olovka, papir i knjige i dalje su meu
zastupljenijima od sve te silne tehnologije.
38
Tijekom 20. stoljea došlo je do velikih promjena na podruju tehnologije. Razvoj
visoke tehnologije doveo je do ubrzanog razvoja obrazovanja. Konstantni razvoj
informacijsko komunikacijske a samim time i telekomunikacijske tehnologije dovelo je do
razvoja suvremenih sustava za uenje na daljinu.
Kad je rije o tehnologiji, zahtjeve dijelimo na tri kategorije , a to su: (Horton i
Horton, 2003):
zahtjevi od strane pruatelja usluge
zahtjevi od strane polaznika
Proizvoa sadraja kreira sadraj uenja na daljinu koristei se razliitim metodama
izrade istih. Pruatelj usluge osigurava dostupnost nastavnog materijala kroz sustav uenja na
daljinu. Polaznici putem sustava uenja na daljinu pristupaju obrazovnim sadrajima.
SLIKA 10: TRI KATEGORIJE TEHNOLOŠKIH ZAHTJEVA PREMA TIPU SUDIONIKA
PROCESA
Izvor: prema Horton i Horton, (2003) u ukuši i Jadri, (2012)
Kako bi se ostvario pristup sudjelovanja u ovom obrazovnom procesu nuno je
ispunjavati slijedee uvjete:
alati za pristup sadrajima: (web preglednik i ostali)
sustavi e-uenja i posluitelji: web-posluitelj, media posluitelj, sustav za upravljanje e-
uenjem, sustav za upravljanje sadrajem i uenjem
alati za kreiranje sadraja e-uenja: alat za izradu teajeva, alat za testiranje i procjenu
znanja, ureiva medija itd.
7.1 Sustavi udaljenog uenja
"U kontekstu tehnološke osnovice platformi e-uenja naješe se spominju etiri tipa
sustava: sustavi za upravljanje uenjem(Learning Management System,akronim LMS),
sustavi za upravljanje sadrajem (Content Management System,akronim CMS), sustavi za
upravljanje sadrajem i uenjem (Learning Content Management System, akronim LCMS) i
sustavi za izradbu sadraja uenja (Learning Content Authoring System, akronim LCAS).
"27(ukuši i Jadri, 2012)
LMS (Learning Management System) je softverski sustav za upravljanje procesom e-
uenja koji se sastoji od modula koji meusobno povezuju sve oblike e-uenja (Garaa,
2008). Sustav za upravljanje uenjem je web aplikacija koja se sastoji od niza alata koji daju
mogunost centralizacije i automatizacije više razliitih aspekata uenja sa funkcijama poput:
registracije polaznika
preuzimanje modula i alata potrebnih za e-uenje
praenje i pohranjivanje napretka polaznika
ocjenjivanje polaznika
kreiranje izvještaja potrebnih za upravljanje (Morrison, 2003 u ukuši i Jadri, 2012)
27 ukuši, Maja; Jadri, Mario. 2012. E-uenje: koncept i primjena. Školska knjiga. Zagreb. Str. 78
40
mnogobrojnim imbenicima, a to su:
jednostavnost korištenja
broj modula
podrška mobilnom uenju
pospremanjem, upotrebom i ponovnom upotrebom sadraja za uenje. Sadraj je strukturiran
u formi granula znanja koje nazivamo objektima uenja (Stankov, 2005). LCMS je
nadograena struktura LMS sustava kojemu je dodan sustav za poslovanje sadrajem
(eng. Content Management System – CMS) ili ponovno upotrebljivi objekti uenja
(eng. Reusable Learning Objects – RLO).
Dok LMS sustavi rukuju procesima u okruenju uenja, LCMS sustavi rukuju
procesima kreiranja i isporuivanja sadraja uenja, odnosno sjedinjuju administrativnu i
poslovodnu dimenziju tradicionalnih LMS-ova s mogunostima CMS sustava u stvaranju
nastavnog sadraja i njegove individualizacije. Pojam CMS dolazi iz podruja web izdavaštva
jer CMS sustavi omoguuju kreiranje i administriranje razliitih sadraja (lanaka, reportaa,
slika itd.). (ukuši i Jadri, 2012)
28 Pappas, 2013, dostupno na: https://elearningindustry.com/learning-management-systems-comparisonchecklist- of-features
7.1.1 Odabir platforme e-uenja
Da bi se postigla efikasnost u procesu uenja na daljinu potrebna je ukljuenost
ljudskih i materijalnih resursa i njihova meusobna interakcija. Ta se efikasnost najbolje
postie upotrebom platformi koje uvelike olakšavaju proces uenja na daljinu. U današnje
vrijeme, ovisno o podruju, postoje mnogobrojne aktivnosti uenja, te je dostupan veliki broj
komercijalnih ili besplatnih platformi koje se koriste pri udaljenom uenju. Ona platforma
koja najbolje udovoljava polaznikovim potrebama mogue je samostalno odrediti, a dijeli se
na slijedee skupine:
Radna okolina studenta - pristup materijalima , korisniko suelje, pomo, privatni prostor i
postavke, asinkrona komunikacija: forumi, asinkrona
komunikacija: e-mail, kalendar, sinkrona komunikacija:
askanje, videokonferencijsko askanje, pedagoški alat
Radna okolina autora materijala - stvaranje materijala, odabir izgleda suelja, izrada
teaja, provjera i samoprovjera znanja, kalendar
Radna okolina predavaa i pedagoški alati - openito, informiranje studenata, rad s
grupama studenata, analiza teaja, analiza
sudjelovanja studenta, forumi,
videokonferencijsko askanje, provjera
Zahtjevi za hrvatsko trište - dijakritiki znakovi, podrška
Tehniki preduvjeti- klijentska platforma, serverska platforma
Openita svojstva- openito, support
7.2 Alati u obrazovnom okruenju
Kako se uenje na daljinu odnosi na uenje putem suvremenih tehnologija veliku
ulogu u omoguavanju breg, jednostavnijeg i fleksibilnijeg uenja imaju upravo alati vezani
za uenje na daljinu. Oni ne predstavljaju zamjenu za klasine knjige ve dopunu koja prua
novu mogunost za usvajanje znanja. Pomou njih dolazimo do realizacije ciljeva kao što su
kvalitetna razina obrazovanja, te ujedno i nii troškovi školovanja.
Postoji nekoliko razliitih definicija alata koji se koriste za udaljeno uenje. Oni
predstavljaju drugi naziv za instrukcijski softver, te mogu biti u obliku CD-ROMa, web
stranice, diskete, instrukcijskog videozapisa ili programa za uenje. Alati za e-obrazovanje se
esto koriste za obrazovanje ljudi u korištenju raunalnih poslovnih aplikacija, a oznaava
pomoni materijal u teajevima korištenja raunala.29
Oni se isto tako mogu definirati kao skup medija, ilustracija, vrpca i raunalnih
programa potrebnih za davanje instrukcijskog modula.
Alati za udaljeno uenje namijenjeni su svima onima koji se ele njima sluiti, od
nastavnika koji pomou njih lakše distribuiraju materijal za uenje i uenika koji
jednostavnije pristupaju tim materijalima sa bilo kojeg mjesta u bilo koje vrijeme.
Alati za uenje na daljinu mogu se svrstati u nekoliko kategorizacija:
1. Alati za kreiranje slika, audio i video materijala (Picaso, YouTube...)
2. Alati za komunikaciju (Skype, chat, e-mail, forumi...)
3. Razni web Pretraivai, itai i player (Google Reader, iGoogle..)
4. Blogovi i wiki alati (WordPress, Weebly)
5. Alati za kreiranje dokumenata i tabela i prezentacije (PDFCreator, OpenOffice....)
6. Nastavni alati koji omoguuju upravljane procesom uenja (Hotpotatoes, Udutu....)
7. Javne društvene mree (Facebook, Linkedln, Twiter...)
29 NetLingo Classification: Online Jargon, Copyright . 1995-2003 NetLingo Inc. All rights reserved.
43
Moemo istaknuti neke od oblika alata koji se koriste pri udaljenom uenju, a to su:
Blackboard predstavlja jedan od najstarijih alata za uenje na daljinu. Nastao je 1997.
godine osnivanjem kompanije Blackboard. Sastoji se od etiri modula koji ukljuuju
sustav uenja koji omoguuje online teaj i sadraj, modula za stvaranje online
zajednice, CMS za upravljanje sadrajem te sustava za praenje i analizu ocjena. Ve u prvih
pet godina rada imala je preko 400 strunjaka zaduenih za razvoj softvera, hardverskih
komponenti, kreiranje nastavnog sadraja, Prema posljednjim istraivanjima više od 1500
edukacijskih ustanova visokog obrazovanja u svijetu ima licencu za korištenje njihovih
softverskih proizvoda i usluga.
SLIKA 11. LOGO BLACKBOARD-a
CYW7YPIMcAHu9Jz70mFKleDZlkRtL1wQLpFAU8IOzP8L0BfA/
WebCT (Web Course Tools) je softverski alat koji se koristi za udaljeno uenje ili
moe sluiti i kao dopunjavanje klasinog naina obrazovanja. Ovaj je alat razvijen 1995.
godine na Sveuilištu British Columbia pod vodstvom Murray W. Goldberga i njegovih
kolega. Ideja za njegovim nastankom zapoela je kako bi se nastavnicima tog Sveuilišta
omoguilo lakše postavljanje nastavnog sadraja na Internetu. S vremenom WebCT se razvio
u još veoj mjeri i dostupan je na više jezika, te se koristi u velikom broju obrazovnih
institucija preko 80 zemalja. Za pristup WebCT-u potrebno je korisniko ime i lozinka kako
za nastavnika tako i za polaznika udaljenog uenja. Ovaj alat omoguuje:
44
obogaivanje klasinog teaja multimedijalnim elementima kao što su zvuk, slika
Internet...)
pristup ispitu u bilo koje vrijeme te ocjenjivanje putem testova i zadataka on-line
prua mogunost samoprocjene znanja za polaznike
kreiranje indeksa i rjenika vanijih pojmova koji se pojavljuju u gradivu
integriranje postojeih internet resursa u teaj
komunikaciju polaznika teaja meusobno ali i sa predavaem putem foruma ili chata.
SLIKA 12. POETNA STRANICA WEBCT-a
Izvor: http://slideplayer.com/slide/5052537/
AHyCo (Adaptive Hypermedia Courseware) predstavlja prilagodljiv hipermedijski
alat za uenje na daljinu. Temelji se na World Wide Webu. Ima ugraen model korisnika za
pohranu osobina polaznika. Nudi mogunost prilagodbe dijela sustava na temelju informacija
u modelu polaznika. AHyCo omoguuje interakciju izmeu polaznika meusobno te izmeu
polaznika i nastavnika.
45
Moodle je besplatni sustav otvorenog koda koji slui za odravanje nastave na daljinu
ali i kao dopuna klasinom nainu obrazovanja.
SLIKA 13. MOODLE
Sama rije Moodle je akronim za:
Modular – modularno (sastoji se iz manjih cjelina ili modula koji se mogu lako
mijenjati, brisati ili dodavati
Dynamic – dinamiko (promjenjivo i fleksibilno),
Learning – obrazovno (namijenjeno uenju)
Environment - okruenje (kompletan i zaokruen sistem skupa funkcionalnosti).
Prvu verziju razvio je Mehmet Akif Guzey 2002. godine. Glavna znaajka je
omoguivanje najboljih alata za promociju i upravljanje uenjem. Njegova primjenjivost je
izrazito velika i obuhvaa razliite verzije sustava koje se koriste u 211 zemalja na 65
razliitih jezika. Broj ukupnih korisnika prelazi 70 milijuna, od ega je preko milijun
nastavnika. Ovaj sustav omoguuje predavau izradu i integraciju svih vrsta digitalnih
materijala (tekstualnih datoteka, mrenih stranica, videozapisa), provjeru znanja pomou
testova, HotPotateos kvizova i sl.. Izrazito veliku primjenu ima i u odravanju online kolegija
na hrvatskim sveuilištima.
46
Claroline je besplatni online sistem za upravljanje uenjem. Nastao je 2001. godine u
Belgiji na Katolikom sveuilištu u Louvainu. Polaznicima omoguuje jednostavnost pri
korištenju bez nekih dodatnih tehnikih vještina. Temelji se na fleksibilnom edukacijskom
modelu gdje informacije postaju znanje posredstvom aktivnosti i produkcija uenika, u
sustavu koji potie motivaciju i interakciju (claroline.net, 2013). Ovaj alat omoguuje
stvaranje obrazovnih materijala i aktivnosti, te izvoenja nastave. Prema posljednjim
istraivanjima koristi se preko 100 drava diljem svijeta a preveden je na 35 jezika.
SLIKA 14. SUSTAV ZA UPRAVLJANJE UENJEM CLAROLINE
Izvor: http://eucenje.efst.hr/tag/claroline/
Nacionalni portal za uenje na daljinu „Nikola Tesla“
Predstavlja alat koji omoguava uenje i izvoenje nastave uz pomo raunala
koristei digitalne obrazovne materijale. Kako bi imali uvid u sadraj potrebni su nam
korisniko ime i lozinka. Sadraj je prikaz uz pomo multimedije: animiranih primjera, audio-
vizualne simulacije pokusa te interaktivnih elemenata koji omoguava lakše usvajanje
gradiva.
Na portalu „Nikola Tesla“ dostupno je etiri grupe obrazovnih sadraja:
Otvoreni teajevi koji ukljuuju ECDL teajeve, uvod u e-uenje, alate za primjenu u
nastavi, korištenje Interneta, teajeve o alatu Moodle, teajeve programiranja, Web
dizajn, AMORES projekt
e-uenje, alate za primjenu u nastavi, korištenje Interneta, Web dizajn, multimediju,
primjenu interaktivne ploe u nastavi
ECDL e-teajevi gdje spadaju osnove komunikacija, obrada teksta, proraunske
tablice, prezentacije, korištenje baze podataka, planiranje projekata.
Wikipedia predstavlja online enciklopediju. Zamišljena je u smislu da se sve znanje
svijeta skupi na jednom mjestu, a nastala je 2. sijenja 2001. godine na temelju razgovora
izmeu dva prijatelja. Kreirana je od strane njenih korisnika a veu ulogu u njenom
ureivanju imaju administratori.
48
Za njeno vodstvo zaduena je Wikimedia fondacija. Sadraj wikipedije je potpuno otvoren
što znai da je dostupan svima i u bilo koje vrijeme. Sve je eše korištena u svrhu uenja
na daljinu.
Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/English_Wikipedia
Atutor dizajniran je kao potpora sustavu za obrazovanje. Nastao je 2002. godine s
ciljem da osobama s invaliditetom omogui lakši pristup obrazovnim sadrajima. Kao
program je veoma pristupaan jer sama naslovnica obiluje alatima i iznad svakog je slika za
lakše snalaenje. Slui nam za kreiranje, objavljivanje i upravljanje sadrajem namijenjenim
za uenje na daljinu. Omoguuje brzu instalaciju i auriranje te polazniku olakšava
snalaenje danim korisnikim uputama te lakše usvajanje znanja bogato priloenom
dokumentacijom. ATutor predstavlja i društvenu mreu na temelju koje polaznici i nastavnici
razvijaju kontakte, pridruuju se grupama i postavljaju vlastite profile, te omoguuje njihovu
meusobnu interakciju.
8 PROCES UENJA NA DALJINU
Sudionicima udaljenog uenja smatraju se one osobe koje kreiraju i dostavljaju
nastavni sadraj na Internet, uenici koji usvajaju nastavne sadraje i stjeu odreenu razinu
znanja te tehniko osoblje koje ukljuuje strunjake podrunog znanja i administrator.
Uspješne zajednice za uenje jesu one institucije ili organizacije koje definiraju kompetencije,
ciljeve uenja koje izraavaju što polaznici trebaju nauiti (uporabom stila uenja koji
preferiraju), kriterije za njihovu evaluaciju i standarde performansi polaznika i nastavnika
(Angelo, 1996).
potreba polaznika, identifikaciju potrebnih vještina za pristup obrazovnom programu te samu
organizaciju i prezentaciju kurikuluma ukljuujui obrazovne ciljeve, metode uenja, slijed
metoda i medija, metode procjene, vrijeme (trajanje) uenja i pristup. Conole i Oliver (1998)
istiu kako bi proces e-uenja trebao zapoeti slijedeim koracima:
pregledati trenutani teaj/program
jasno postaviti ciljeve i oekivane ishode teaja/programa
postaviti metode i aktivnosti (scenarij e-uenja) koje su potrebne za postizanje ciljeva i
rezultata uenja
definirati organizaciju i prezentaciju aktivnosti, identificirati najbolju metodu na
temelju prethodnog znanja i sposobnosti polaznika i s obzirom na prikladnost medija
za uenje i fleksibilnost slijeda, to jest scenarija
za svaku aktivnost definirati materijale za uenje, odrediti hoe li se materijal izraditi,
kupiti ili e se prilagoditi postojei materijal
odabrati prikladne metode procjene
povezati pojedinane scenarije uenja u jedinstvenu cjelinu/program
identificirati potrebne vještine i zahtjeve za pristup
postaviti zahtjeve vezane za resurse i infrastrukturu (npr. potrebu za dodatnim
treningom osoblja), ako je potrebno.
50
8.1 Model upravljanja procesom TABLICA 5: MODEL UPRAVLJANJA PROCESOM E-UENJA Faze Komponente
Planiranje • Analiza suvremenih trendova
znanja
uenja
• Identifikacija potrebnog treninga
relevantnih materijala
• Priprema platforme
uenja)
postavljanje ciljeva
51
uenja
Poboljšanje • Identificiranje dodatnih alata za korištenje u
sklopu scenarija
• Organizacijska poboljšanja
U svojoj knjizi ukuši (2012) pri formuliranju modela upravljanja procesom uenja
na daljinu izdvaja slijedee faze samog procesa:
priprema, odnosno planiranje procesa e-uenja- potrebno je utvrditi zahtjeve korisnika,
odabrati tehnike ocjenjivanja znanja, planirati scenarije e uenja itd.
organiziranje, odnosno implementacija aktivnosti e-uenja odnosi se na pripremu
platforme e-uenja te provedbu scenarija e-uenja.
kontroliranje procesa e-uenja-obuhvaa kontrolu performansi platforme, provoenje
scenarije e uenja te ciljanih ishoda e-uenja.
8.2 Identifikacija karakteristika polaznika udaljenog uenja
ukuši i Jadri (2012) prema (Jadri o sur., 2010a) navode kako "karakteristike
polaznika kao što u raunalne vještine, dosadašnja iskustva s tehnologijom, stav prema e-
uenju, sposobnost samostalnog uenja, nain na koji polaznici organiziraju svoje vrijeme i
52
utjecati na njihove rezultate prilikom e-uenja"30 . Te karakteristike dijelimo na :
"raunalnu pismenost kao preduvjet informacijskoj pismenosti
motivacija za e-uenje
Koncept informacijske pismenosti razvio se paralelno sa napretkom informacijske
i komunikacijske tehnologije u ranim 70-ima 20. st., a termin prvi put 1974. godine koristi
Paul Zurowski, u tom razdoblju elna osoba amerike informacijske industrije,
definirajui informacijsku pismenost kao uinkovito korištenje informacija u kontekstu
rješavanja problema (Bawden, 2001).
njezino prihvaanje u strunoj knjiniarskoj zajednici donosi Ameriko knjiniarsko
društvo (American Library Association: ALA) 1989.godine. Prema ALA-inom Izvješu
(Presidential Committee, 1989), informacijski pismene osobe definiraju se kao “one koje
su nauile kako uiti… jer znaju kako je znanje organizirano, kako pronai informacije i
kako ih koristiti na svima razumljiv nain… To su osobe pripremljene na uenje tijekom
cijelog ivota”. U istom se dokumentu dalje tvrdi da je potrebno “restrukturirati proces
uenja kako bi se studenti aktivno ukljuili u obrazovni proces i kako bi ih se potaknulo
da:
- pronau potrebnu informaciju
Informacijska pismenost potrebna je za što efikasnije i kvalitetnije obrazovanje. Ona
zahtijeva umreenost i pristup digitalnim izvorima uenja. Pettersson (2002) istie kako
"informacijski pismena osoba: raspoznaje potrebu za informacijom, formulira pitanja na
temelju potrebne informacije, identificira potencijalne izvore informacija, razvija uspješne
30 ukuši, Maja; Jadri, Mario. 2012. E-uenje: koncept i primjena. Školska knjiga. Zagreb. Str. 100 31 Isto 32 (American Library Association: ALA ,1989)
53
tehnologijom, koristi se informacijama za kritiko razmišljanje i rješavanje problema,
raspoznaje da je tona i potpuna informacija temelj za donošenje inteligentnih odluka itd"33
Raunalna pismenost od strane Gupte ( 2006) definirana je " kao sposobnost pojedinca
da se koristi raunalnim sustavom, što podrazumijeva upravljanje datotekama, otvaranje,
snimanje, kopiranje i ispis dokumenta, korištenje raunalnih aplikacija za rješavanje osobnih i
poslovnih zadataka, korištenje web preglednika i trailica, slanje e-pošte itd. "34
Oni polaznici koji posjeduju višu razinu pri korištenju raunala ostvaruju bolje
rezultate jer ne gube toliko vrijeme na poteškoe s kojima se susreu tijekom samog procesa
uenja putem interneta. Dok oni polaznici koji imaju ne tako zavidnu razinu korištenja
raunala esto prije odustaju od teaja udaljenog uenja budui da se ne mogu snai sa tom
silnom tehnologijom. .
Kako bi polaznici bili što uspješniji u procesu uenja na daljinu moraju poznavati bar
osnove vezane uz rad na raunalu, primjerice poznavanje postupka skidanja i preuzimanja
nastavnih sadraja, korištenje foruma i raznih alata za diskusiju, te moraju biti sposobni
primiti i poslati e-mail.
Ukoliko polaznici posjeduju odreenu razinu samoprocjene, te imaju sposobnost
samostalnog uenja, itanja i pisanja relativno brzo usvajaju vještine vezane uz rad na
raunalu i ostvaruju odline rezultate. Kako bi ostvarivali kontakte sa svojim kolegama i
razmjenjivali materijale i iskustva,polaznici se trebaju znati sluiti i raspolagati odreenim
stupnjem znanja pri pohaanju ovakvog uenja, na taj se nain moe smanjiti stopa
odustajanja jer se ne osjeaju izolirano.
Jedan od najvanije uloge pri ovakvom obliku uenja ima upravo motivacija. Ona je
kljuna za postizanje konanog cilja a to je uspješnost polaznika u procesu završavanja uen
ja na daljinu. Ukoliko se dogodi da ponestane motivacija postoji velika vjerojatnost da e
polaznik odustati od uenja i kompletnog obrazovnog procesa.
33 ukuši, Maja; Jadri, Mario. 2012. E-uenje: koncept i primjena. Školska knjiga. Zagreb. Str. 100-101. 34Isto, Str. 101.
54
Veliku vanost pri polaenju ovakvog oblika uenja, pored motivacije i
samodiscipline, ima i upravljanje vremenom. Mandernach i suradnici (2006) predlau ove
strategije upravljanja vremenom: svaki dan osloboditi vrijeme za uenje , odrediti vrijeme za
itanje, kreirati semestralni/ terminski plan za dovršenje velikih zadataka, disciplinirati se u
ostvarivanju plana uenja ako nisu postavljeni konkretni termini ( odreeno vrijeme sastanka
ili predaje zadatka).
Kljunu ulogu u definiranju naina uenja imaju upravo nastavnici koji bi trebali
osmisliti takve obrazovne sadraje kako bi što više motivirali polaznike i zainteresirali ih za
nastavnu cjelinu. Sadraji moraju biti kreativni. Oni moraju postii to da polaznici aktivno
sudjeluju u obrazovnom procesu, dozvoliti im da se kritiki osvrnu na tematiku i pruiti im
mogunost da iznesu svoje mišljenje. Jer upravo je to cilj takvog naina uenja a to je da
polaznik bude maksimalno ukljuen u cjeloukupni edukativni proces. Osim meusobne
suradnje i interakcije polaznika i nastavnika, nastavnik mora ocijeniti polaznika i donijeti
konaan rezultat o njegovom zalaganju. Kako bi se nastavnici poistovjetili sa ulogom
polaznika, prirunik mora biti dostupan i u online-verziji ili ak unutar sustava e-uenja.
U tablici je dan detaljan prikaz cjelokupnog procesa izvoenja nastave
TABLICA 6. PROCES IZVOENJA NASTAVE
Oblikovanje nastave - Vanost oblikovanja nastavnog sadraja
- Koji je vremenski period odravanja
nastave?
nastave (profesori/uenici)
ukljueno u ovaj proces? -Zašto uenici
trebaju ovo predavanje? - Što uenici trebaju
nauiti - Što uenici znaju. - Koje vrste
uenja e biti obuhvaene: znanje,vještine,
stavovi?
predmeta
55
oblikovanju nastave - Koji sadraj postoji u
knjigama - Koji sadraj treba oblikovati
prema nastavnom programu? - Koji su rokovi
za izvršavanje zadatka? testovi i kvizovi
Radno okruenje, nain pouavanja i
isporuka nastavnog sadraja - Koje e se strategije poduavanja koristiti?
(hoe li to biti klasian nain s profesorom i
uenicima u razredu, hoe li cijeli predmet
biti online ili e to biti kombinacija ve
navedena dva naina) - Hoe li isporuka
sadraja biti pomou CD/DVD-a ili e biti
laboratorijske vjebe na kojima e uenici
uiti
uenje - Vanost nastavnih strategija koje e
se koristiti - Organizacija aktivnosti,
trebaju razbiti monotonost sadraja -
uenicima - Korištenje zadataka za vjebanje
(online kvizovi)
Rasprave - Testovi
prepreke s kojima se moemo susresti kod
dostavljanja potrebnog materijala (Razlike u
vremenskoj zoni, slaba internet veza,
nemogunost nabave programa od strane
uenika)
56
9 RAZVOJ UDALJENOG UENJA
Iz dana u dan stvaraju se nove informacije, zahtijeva se sve vea razina znanja, te se uz
razvoj tehnologije stvaraju nove i razliite varijante udaljenog uenja. U nastavku donosim
pregled razvoja kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.
9.1 Razvoj u Hrvatskoj
Kako moderna tehnologija uzima sve vei zamah toga su postale svjesne i hrvatske