udžbenik iz hrvatskog za drugi razred

1

Jadranka Žderić

GOVORIMO, ČITAMO, PIŠEMO HRVATSKI 2

jezik i čitanka iz hrvatskoga jezika za drugi razred osnovne škole

2

Jadranka ŽderićGOVORIMO, ČITAMO, PIŠEMO HRVATSKI 2jezik i čitanka iz hrvatskoga jezika za drugi razred

Sretna knjiga,Zagreb, Vlaška ulica 102

Za izdavačaurednica Jadranka Žderić, prof.

RecenzenticeDr. sc. Vlatka Štanger VeličkiOlieta Horvat Kardoš, prof.

LekturaJasenka Ružić, prof.

IlustracijeGordana VučilovskiDubravka KolanovićMarsela Hajdinjak KrečTomislav Zlatić

Likovno-grafički oblikovalaKarmena Šipek

3

Jadranka Žderić

GOVORIMO, ČITAMO, PIŠEMO HRVATSKI 2

jezik i čitanka iz hrvatskoga jezika za drugi razred osnovne škole

4

Moj dom, moja školica, moje nadraže ulice..............................................................................7Gustav Krklec: Radosni početak………....................................................................……………..8Grigor Vitez: Neposlušne stvari….....................................................................................……10Rečenice….................................................................................................……………………….11Božidar Prosenjak: Neću biti Luca…..................................................................................…….12Zvonimir Golob: Čemu služim ja?...............................................................................................13Zlatko Bastašić: Prvi dan u školi – uopće ne boli!.......................................................................14Imenice……………………………………………………........................................................…….15Želimir Hercigonja: Moja učiteljica Dubravka B……..........................................................……..16Obavijest........................................................……………....................................……………….18Izvješćivanje o prošlome događaju/Izvješćivanje o obavljenome zadatku....................................19Palma Katalinić: O mami…………………………………..............................................………….20Palma Katalinić: O tati………………………………….................................................………….21Stvaralačko pisanje – sastavak………………………..................................................…………..22Pisanje riječce li...........................................................................................................................23Grigor Vitez: Vjeveričino najslađe selo…………………......................................................……..24Veliko slovo u imenima gradova……………………....................................................…………..25Slavka Škobić: U gradu…………………...............................................................................…..26Veliko slovo u imenima ulica i trgova………………….......................................................……..27Žuta jesen, šarene stvari..., pssst, počinje film.....................................................................29Anto Gardaš: Magleno jutro………….....................................................................................…30Sunčana Škrinjarić: Kiša………….....................................................................................…….31Sunčana Škrinjarić: Šetnje……………...................................................................................…31Grigor Vitez: Vijuš i Šuško…......................................................................................………….32Grigor Vitez: Djed sa crvenom bradom......................................................................…………..32Ratko Zvrko: Kad su laste odlazile….......................................................................……………33Šimo Ešić: Priča o samoglasnicima…................................................................………………..34Otvornici i zatvornici.............................................................................................………………35Stanislav Femenić: Tele………………….............................................................................……36Slogovi……………………………….........................................................................................…37Stjepan Jakševac: Pjesma cipela……………….................................................………………..38Rastavljanje riječi na kraju retka, spojnica…………................................................…………….39Vera Zemunić: Patuljci………………………….......................................................……………..40Vili i Mili……………………………………...................................................................…………..41Dragutin Horkić: Tužbalica……….............................................................……………………….42Silvija Šesto: Budilica……………................................................................……………………..44Silvija Šesto: RUŽIČASTA SANJARICA.............................................................……………….44Zvonimir Balog: Slon i mrav…………….......................................................…………………….46Jesne i niječne rečenice…………............................................................................……………47Mirjana Mrkela: Moj tata nema vremena……....................................................………………..48Larisa Mravunac: Narančasta priča Kako sam s didom hranio životinje…...............................49Mile Železnjak: Dobar dan………………..........................................................................……. 50Opisivanje likova…….............................................................................................................…..52Filmska priča..................................................................................................................………..54Red riječi u rečenici……...........................................................................................……………55Kako biti dobar iz inata, kako naći pomoć, kako poslati sretne misli... .............................57Božidar Prosenjak: Kako je Matija kupio sreću……................................................…………….58Mirna Grbec: Bit ću dobar iz inata…………………..............................................……………….59

SADRŽAJ

5

Sunčana Škrinjarić: Zima i mraz…………................................................………………………..60Niveska Juraga-Kovačev: Tužni snješko…………………..........................................................61Tamara Vrbanović: Vrabac……………………………...............................................…………….62Pripovijedanje prema poticaju……………………………...............................................…………..63Ivan Boždar: Sveta noć………………………..............................................……………………..66Veliko početno slovo u imenima blagdana………..................................…………………………68Čestitka i razglednica.................................................................................................................69Tin Kolumbić: Sveta noć………………...............................................……………………………70Grigor Vitez: Dimnjačar………………................................................……………………………72Josip Ivanković: Mjeseci – pereci……..............................................…………………………….73Jurg Schübiger: Kako naći pomoć…..............................................……………………………….74Ivica Jembrih: Bijeli, slijepi pas………...............................................…………………………….76Skupovi ije/je…………………………......................................................................………………77Čuda oko nas, čudnovati razgovori, čudesni svijet bajki.........................................................79Hans Christian Andersen: Palčica…................................................………….......……………..80Lidija Dujić: Putokaz…………………….....................................................…………………..….82Mladen Kušec: Najveći………………....................................................………………………….84Grigor Vitez: Pismo………………….....................................................………………………….85Danijel Načinović: Zubar iz Albadara…..................................................…………………………86Dobriša Cesarić: Što su sanjale životinje jedne lijepe mjesečne noći…...................……………88Neda Iveljić: Mišji Kolumbo…………………………….............................................................…89Carlo Coollodio: Pinokio……………………………..........................................................……….90Dubravko Horvatić: Filmska zvijezda…………..................................................………………….92Opisivanje predmeta......................................................................................…………………….93Charles Parault: Ljepotica i zvijer………………………..............................................…………..94Izražajno čitanje………………………………………......................................................………..96Karel Čapek: Poštarska bajka………………………..............................................……………..98Razgovor..............................................……………………….................................................100Telefonski razgovor..................................................................................................................101Stanislav Femenić: Praščići……………………………….....................................................102Čitav svijet u proljetnoj travi, oplovimo čitavi svijet, čitavi svijet na mom dlanu... ...............105Jadranka Čunčić – Bandov: Razgovor u travi……….......................................................……106Marela Mimica: Uskrsna pjesma………………..........................................................…………108Zlata Kolarić-Kišur: Moj zeko………………................................................................………109Anto Gardaš: Pjesme - Višnja u cvatu……....................................................…………………110Milan Taritaš: Gdje izvire potok………………......................................................……………112Nada Iveljić: Pipo……………………………...........................................................……………114Želimir Hercigonja: Mišić Janko…………........................................................…………………115Sonja Tomić: Graditelj……………….......................................................………………………116Zlatko Krilić: Jaja…………………………………….........................................................………117Drago Ivanišević: Da sam ptica…………………......................................................…………118August Harambašić: Moj zavičaj……………….......................................................……………119Stanislav Femenić: Bubamara………………….............................................................………120Tonči Petrasov Marović: Cvit i dite………...............................................................……………121Tin Kolumbić: Dijete se igra…………….............................................................………………121A. Milne: Medo Winnie zvani Pooh…...................................................................………………122Palma Katalinić: Moj grad s dvadeset i prvog kata………...............................................……124Šimo Ešić: Što rade djeca lučka?.............................................................................................125Vladimir Nazor: Halugica…………………….................................................................………126

6

Moj dom,moja školica, moje nadraže ulice...

7

8

Otkrij čudesni svijet

Evo nas na početku drugoga razreda. U drugome ćeš razredu saznati i otkriti mnoge zanimljivosti. Kako se osjećaš kao učenik/učenica drugoga razreda? Poslušaj pjesmu kojom je u davnim vremenima pjesnik opisivao početak škole.

Radosni početakStigao je smeđ i bujan mjesec rujan.

Sve je ispod plavog svoda puno ploda.

Svijaju se teške grane neobrane.

Vinograde sunce mori; grožđe zori.

Spremaju se na put ptice lastavice.

Raduje se škola bijela usred sela.

Sa svih strana stižu đaci – veseljaci.

A u školi čeka mladostrad i radost...

Gustav Krklec

Bogatimo rječnikbujan – pun života, snažanmori/moriti – pritišćezori/zriti – zrijesvoda/svod – oblik neba kakav se vidi okom

9

Izrazi doživljajPodsjeća li te po čemu ono što opisuje pjesnik s tvojim polaskom u školu? Što je drukčije?

Svuda oko nas – mediji Promotri fotografije raskošne jeseni.Što te čini radosnim/radosnom kad promatraš jesenske prizore?Promotri fotografiju djece pred školom. Usporedi prikazano sa svojim početkom školske godine.

Uroni u pjesmu• Gdje se nalazi pjesnikova škola? • A tvoja: u gradu, selu, na otoku, na planini ili negdje drugdje? • Što se u prirodi događa u vrijeme kada počinje škola? • Od čega se svijaju grane? • Što u tvojem zavičaju zori? • Kakvo je vrijeme? • Tko se sprema na put i odlazi? A tko ulazi u škole? • Koji retci pjevaju o osjećaju radosti u školama?

Igrokaz – je tekst koji se sastoji od razgovora između likova. Namijenjen je izvođenju u kazalištu.

10

Neposlušne stvari– Uh, ma što je s mojim čarapama?Jesi li ih gdje vidjela, mama?

Izrazi doživljajŠto je šaljivo u majčinim odgovorima dječaku?

Uroni u pjesmu• Tko razgovara u pjesmi?• Koji je majčin odgovor najsmješniji? • Je li moguće ono što ona odgovara sinu?• Što mu time želi poručiti? Svuda oko nas – mediji

Jedan čitač glumi mamu, a drugi dječaka. Treći glumi bez riječi ono što pjesma pokazuje.


Je li ti se kada dogodilo da ne možeš naći svoje stvari? Kakav te osjećaj tada obuzima?

– Da, vidjela sam jednu bijelu vranu,Gdje ih nazuva jutros na tavanu!

– Olovka mi je sinoć ovdje bila,A sad je nema. Gdje se samo skrila?

– Ah da, sjećam se:Mačak je svom pokojnom djeduPisao pismo,A gdje ju je metnuo –To vidjeli nismo!

– Šal sam ovdje negdje ostavio,Reci, mama, gdje bi on sad bio?

– Jutros prođoše dva šarena zeca,Kažu, treba im za put do Mjeseca!

Grigor Vitez

Olovka mi je sinoć ovdje bila.A sada je nema.

11

Rečenice

Jesi li ih gdje vidjela, mama?Gdje se samo skrila?

Izražajno pročitaj rečenice.

Otkrij hrvatski jezik

Što nam kazuju rečenice u prvome, što rečenice u drugome, a što rečenice u trećemu stupcu?

Kažu, treba im za put do Mjeseca!To vidjeli nismo!

Hej požuri se,stiže oluja. Vrati se u

mravinjak, otpuhnut će te vjetar!

Što si rekao?

Pri čitanju i govoru poštujemo rečenične znakove. Izjavnom se rečenicom potvrđuje, izjavljuje. Upitnom se rečenicom pita. Uskličnom se rečenicom naglašava poruka.

Stavi na kraj rečenice odgovarajući rečenični znak.

Jooj, slomio mi se vršak olovkeGdje je moja olovkaSložila sam olovke u pernicu

Pročitaj rečenice pazeći na izgovor izjavne, upitne i usklične rečenice.

Dobio sam šareni šal.Kakve je boje šal?Brrr, hladno je iako imam šal!

12


Voliš li ti svoje ime? Imaš li i nadimak? Poslušaj što muči djevojčicu Lucu.

Neću biti Luca

Luca baki kaže:«Neću biti Luca,hoću biti Maja!»

Baka Luci veli:«Nećeš biti Luca?Onda budi Maja!»

Luca mami reče:«Nisam više Luca,ja sam sada Maja.»

Mama tužno šmrcne:«Ja ne volim Maju,volim svoju Lucu!»

Luca mami šapne:«Nisam više Maja,sad sam opet Luca!»

Božidar Prosenjak

Izrazi doživljajŠto je smiješno u ovoj pjesmici? Jesi li i ti kada poželio/poželjela drukčije se zvati?

Uroni u pjesmu• Tko se složio s Lucinom odlukom? • Je li Lucinoj mami bila draga njezina odluka? • Zašto je Luca brzo ponovno odlučila zvati se Luca?

Bogatimo rječnikLuca baki kažeBaka Luci veliLuca mami rečeU ovim se stihovima pojavljuje jedna riječ koja isto znači, ali je drukčija.Koja?

Svuda oko nas – medijiNa kraju tvoje omiljene televizijske emisije piše tko je sudjelovao u njezinu pripremanju. Pročitaj nekoliko imena i prezimena ljudi.Na početku ove knjige pročitaj nekoliko imena i prezimena ljudi koji su također sudjelovali u njezinoj pripremi.

13


Što sve činiš tijekom dana? Kojim riječima označavaš vrijeme tijekom dana? A kojim riječima označavaš sve što radiš?

Čemu služim ja?

Čemu služim ja?Mislim, to se zna:

U osam doručak u krevet,na travi s loptom oko devet,

u deset i po džem od šljiva,do dvanaest se od mame skrivam,

u jedan ručak, zatim drijemam,do dva za igru volje nemam,

u dva pod mostom i na trguveć čekam Tanju ili Grgu,

u tri ću biti moreplovac,u četiri poštar ili lovac,

u pola pet je trbuh prazan,na kruhu maslac je namazan,

u pet u kino: Pajo Patak,pa opet igra, dan je kratak,

u sedam slutim neki nemir,očekuje me let u svemir.

Za stol ću oko osam sjestii jesti, jesti, jesti, jesti,

a oko devet u svoj krevet.

I tako redom sve do petka,pa zatim opet od početka.

Zvonimir Golob

Izrazi doživljajSviđa li ti se dječakov plan kako će provesti dan?

Uroni u pjesmu• Što čini i želi dječak?•Usporedi njegove želje sa svojima.

Svuda oko nas – medijiPročitaj ulomak iz Prava djece. Slažeš li se s njima?Ti si dijete i ti si važan/na, najvažniji/ja.Tvoje je prvo pravo, pravo na život.Ti imaš svoje ime, imaš mamu i tatu i imaš domovinu.Nitko ti ne smije oduzeti ni mamu ni tatu. Ako se oni i posvađaju, imaš pravo viđati ih oboje.Možeš reći što misliš i imaš pravo govoriti u svoje vlastito ime.Ići u školu je tvoje pravo. Bez škole život je siromašan. Izvadak iz Prava djece

14


Sjećaš li se svoga polaska u prvi razred? Sjeti se kako si se tada osjećao/osjećala.Kojim riječima možeš imenovati osjećaje? Uzbuđenje...

Prvi dan u školi – uopće ne boli! U obitelji naših dragih susjeda bio je to dan pun uzbuđenja. Pa kako i ne bi bio kada unuka, kći, nećaka, sestrična, starija sestra Željka prvi put kreće u školu. Tu su baka, djed, stric i tetka, mama i tata, bratić, mlađi brat, susjeda Fanika i naravno pas Piko. Svi su vidljivo uzbuđeni i uključeni u pripreme. A u do vrha punoj torbi smjestio se i medo, vjeran prijatelj još od ranog djetinjstva. No u takvim prilikama ne može bez nevolje, a one su počele kada se Željka trebala odjenuti za školu. To je izgledalo otprilike ovako:– Mama, koju haljinu da izaberem?– Pa obuci onu s prugicama!– Ali ta mi se ne sviđa, visi mi zadnji kraj.– Onda onu s cvjetićima – odgovara majka.– Ali, mama, ni ta mi se ne sviđa! – plačući će Željka.– Naravno, kada si je naopako obukla...Ništa bolje nije bilo kada su na red došle cipelice, o čarapama da i ne govorimo. Vrijeme za odlazak sve se više bližilo, a Željka nije spremna. Konačno je ipak cijela karavana krenula na put prema školi. Naprijed je išao djed, a iza njega kročili su majka i otac, pa stric i strina, mlađi brat s biciklom, baka s užinom i naravno Piko, koji je trčao od jednog člana do drugog prebrojavajući ih i komentirajući sve to svojim pasjim jezikom.Pred školu su se s raznih strana slijevale slične kolone. Škola je izgledala poput goleme životinje u čijem ždrijelu kroz velika vrata nestaju kolone malih, srednjih i velikih učenika. A onda se oglasilo školsko zvono i uslijedio je oproštaj. Na opće veselje i Piko je uletio u školu skupa sa Željkom.

Zlatko Bastašić

Izrazi doživljajPo čemu zaključuješ da je Željka ubuđena?

Uroni u priču• Prema čemu se vidjelo da je čitava obitelj silno uzbuđena?• Nabroji sve članove uže i šire obitelji koji su sudjelovali u pripremama za polazak u školu. U čemu je djevojčica bila neodlučna prije polaska? • Pročitaj naglas rečenicu o izgledu škole i završnom događaju.• S čime je pisac usporedio školu u trenutku kada u nju ulaze djeca?

Bogatimo rječnikkaravana – povorka ljudikolone – kretanje ljudi jedan za drugim

Svuda oko nas – mediji

Pokušaj pokretima tijela prikazati oblačenje.Poredajte članove Željkine pratnje. Preuzmite ulogu djeda i drugih članova te pratnje.

15

Čija su imena u prvom, a čija u drugom stupcu?Koja je razlika između riječi u prvom i u drugom stupcu?

sestramedoškolapas

ŽeljkaFanikaPiko

U kojem se stupcu nalaze nazivi predmeta koji su Željki potrebni za školu, a u kojem su imena članova obitelji koji su je pratili?baka

strictetkamamatata

haljinatorbaužinacipelicečarape

Imenice

Imenice su riječi kojima imenujemo sve što nas okružuje.

OŠ Mravko MravićOŠ Marka Travićaselo Mravincigrad Mravogradgrupa Tehno-mrav


OŠ Mravko Mravić

Mravinci

grupaTehnomrav

A ja idemna koncert.

A ja moram u grad.

U kojem se stupcu nalaze imenice, a u kojemu ne?

susjeda spremnabiciklom uzbuđeni prijatelj govorimovrata alitetka kadaužinom sunevolje odgovara

Pronađi u priči još poneku imenicu.

Pročitaj kamo moraju poći likovi prikazani na crtežu.

Moram ići u školu.

16


U učionici vas čeka učiteljica ili učitelj. Poslušaj priču u kojoj jedna djevojčica piše o svojoj učiteljici.

Moja učiteljica Dubravka B.

Moja učiteljica je Dubravka B., vama na znanje. Ha, muči vas ovo B., je li?! Htjeli biste znati njezino prezime? Aaaa..., ne bi išlo! B, točka i gotovo. Nećete to saznati od mene.Gospođa Dubravka poučava učenike u našoj školi... Ah, nesmotrenosti, gotovo sam se zaletjela i rekla o kojoj je školi riječ. Zamislite da kažem sve podatke, a vi lijepo dodate i ukradete mi voljenu učiteljicu. Da, ukradete! Zar mislite da se učiteljica ne može ukrasti?! To mislite? Lopovi danas kradu sve i svašta pa, ako treba, i učiteljice. Ništa danas više nije sigurno. Mama kaže da se ne brinem jer nije dosad ni čula ni pročitala da je neka učiteljica bila ukradena. Ali jednom uvijek mora biti prvi put, zar ne?! A lopovi su sve domišljatiji: surfaju po internetu i znaju mnogo toga. Zamislite, samo, da saznaju da negdje, tamo u dalekoj Nigdjezemskoj, hitno trebaju učiteljicu jer ih nemaju dovoljno. Ha, zamislite! I što bi se dogodilo? Ukrali bi gospođu Dubravku i prodali je u Nigdjezemsku, za dobre novce. A nema tog novca kojim se može platiti moja učiteljica. Nema i točka! A zamislite da joj se ondje i svidi, jer su tamošnja djeca bistrija i poslušnija od nas, pa odluči živjeti u toj čudnoj zemlji. Zamislite, koji bi to bio problem!Dominika ni to ne zabrinjava: kaže da nigdje nema bistrije djece od nas. Nigdje i točka! Možda samo poslušnije. Možda. Bog, pozdrav od Ide iz 2.d razreda!

Želimir Hercigonja

Bogatimo rječnikinternet – je svjetska mreža računala kojom se ostvaruje komunikacijasurfaju/surfati – pregledavanje sadržaja na internetu

Izrazi doživljajKakva je Idina ljubav prema njezinoj učiteljici?

U časopisu za djecu mogu se naći raznovrsni tekstovi. U njima objavljuju radove književnici za djecu, novinari, stručnjaci i - djeca. Ondje se mogu pročitati zanimljivosti o životu djece, odraslih, prirodi užega i širega zavičaja ili čitavoga svijeta.

17

Uroni u priču• Zašto Ida ne želi reći prezime svoje učiteljice? • Čega se ona boji? • Po čemu vidite da je silno uplašena? • Što misliš, odakle Idi tako teške misli i strahovi? • Brine li se njezin brat Dominik poput Ide? • Što bi ti savjetovao/savjetovala djevojčici Idi? • Pročitaj izražajno usklične rečenice koje izgovara Ida.

Svuda oko nas – medijiPročitaj zanimljivosti iz časopisa za djecu.

18

Obavijest


Pročitaj o čemu pišu ova dva napisa na školskoj oglasnoj ploči.

Obavijest

Dragi učenici!Obavještavamo vas da će u

našoj školi Kazalište Kvak

odigrati predstavu Dvije

papige za učenike drugoga

razreda. Predstava će se

održati u knjižnici u 12 sati.

Obavijest

U subotu 15. 6. u dvorištu naše škole bit će spremnik za papirnati otpad. Pozivaju se svi učenici i njihove obitelji da donesu papirnati otpad iz svojih domova.

Svake godine učenici jedne škole sudjeluju u akciji u kojoj mijenjaju predmete koje skupljaju. Uz pomoć navedenih pojedinosti napiši obavijest o događaju.

vrijeme održavanja događaja - subota u 10 satimjesto - školsko dvorišteaktivnost - mijenjanje predmeta

Obavijest – pismena ili usmena – poručuje nam pojedinosti o budućem događaju.Sadrži vrijeme i mjesto događaja te sudionike.

19

U OŠ Tina Ujevića, učenici 2. i 3. razreda održali su lutkarsku predstavu. Gdje? Tko? Što?Novac od ulaznica utrošit će za izlet na kraju školske godine. Što? Zašto? Kada?

Odgovara na neka od ovih pitanja:Što se dogodilo?Kada se dogodilo?Gdje se dogodilo?Kome se dogodilo?Zašto se dogodilo?

Vijest nas sažeto obavješćuje o nekom događaju.

Sastavi vijest o događaju u mravljoj školi. Pomoći će ti pitanja.

Mravi su posadili cvijeće.Neki su bojili klupice ispred škole.Postavili su kamenčiće na stazice.

VijestSusjedna je škola kupila nekoliko kanarinaca. Već je nazivaju raspjevanom školom.

Izvješćivanje o prošlome događaju/Izvješćivanje o obavljenome zadatku


Tina priča o događaju o kojemu je čitala u novinama.

Prošloga se tjedna uzagrebačkom Zoološkomvrtu razbolio slon Tili.

Od čega je obolio?Je li ozbiljno bolestan?

Hoće li dugobolovati?

Pročitaj.

20


Kada kažeš riječ mama, što osjećaš? Kada kažeš riječ tata, što osjećaš?

O mami– Pričat ću vam o mami – rekoh ja.Moja se mama svake večeri kao neka ptica njiše na trapezu pod samim krovom cirkusa.Ona se njiše, svi joj se dive i svima zastaje dah.I ja je gledam, i ja joj se divim, i meni svaki put zastaje dah.Kad, baš kao ptica u letu, skoči s jednog trapeza na drugi, ja joj se još više divim, ali mi još više zastane dah i htio bih viknuti:– Mama! –ali ne mogu, jer u grlu nema glasa.Kad mama siđe s trapeza, uvijek se grlimo i to su naši najčvršći zagrljaji.

Postoji li neka druga riječ tebi jako važna?

21

Izrazi doživljajŠto dječak osjeća prema roditeljima?

Uroni u priču• Koje rečenice govore o dječakovoj zabrinutosti za majku?• Zašto je dječak ponosan na svoga oca?• Kojim se zanimanjima bave tvoji roditelji? • Što o tome možeš reći?

Bogatimo rječniktrapez – sprava koja se sastoji od prečke obješene o dva konopcamudar – promišljen, pametan

Svuda oko nas – medijiŠto prikazuje slika? Kojim bi bojama ti prikazala majčin ili lik tebi drage osobe?

O tati– Pričat ću vam o tati – rekoh ja.Moj otac je tako dobar i tako mudar da ga slušaju i lavovi.

Palma Katalinić

G. Klimt, Majka i dijete

Sastavi nekoliko rečenica o onome što prikazuje fotografija.

22

Stvaralačko pisanje – sastavakPrema rečenicama koje izriču mravi u obitelji Mravić sastavi priču.

Mimi: Evoo, djede, toplog čaja.

Mama: Opet niste pospremili igračke!

Baka: Zar ne vidiš da ti je na stolu?

Djed: Baš ti hvala. Martin: Nisam stigao.Tata: Kamo mi je nestalo nalivpero?

Što se dogodilo u mravljem domu?Ispričaj pa sastavi rečenice prema onomu što je tko rekao.

Mama se ljuti na Martina jer nije pospremio igračke. Tata traži svoje nalivpero.Baka ga je našla na stolu.Mimi nudi djedu topli čaj.Djed joj ljubazno zahvaljuje.

O onome što se događa, što vidimo i osjećamo možemo pismeno sastaviti rečenice.


Pisanje riječce li

Promotri crtež. Čemu se mravi čude?

Kako se piše riječ li u rečenicama što ih izgovaraju likovi iz nacrtanoga prizora?

23

Pronađi u pitanjima riječcu li. Odgovori na ova pitanja. Nastat će sastavak o tebi.

Riječ li piše se odvojeno od ostalih riječi.


Dječji leksikonVoziš li dobro bicikl?

Voliš li plesati?

Znaš li plivati?Smiješ li se često?

Koja ti je igračka najdraža?

Koga najviše voliš?

Znaš li svirati neki instrument?

Koja je tvoja omiljena grupa?

Koliko li mrava!Koliko li cvijeća!Smiješnih li bića!

Koliko li je mrava došlo!Vodite li računa da se ne gurate?

24


Ti možeš stvarati nove riječi. Koje nove riječi možeš stvoriti od riječi orah, smokva, bor? Tim riječima imenuj mjesto (selo ili grad).

Vjeverica vjeverala,Šest je sela preverala,Tek u sedmom večerala.

Skočila je u HrastovacIz Hrastovca u BukovacIz Bukovca u LipovacIz Lipovca

Izrazi doživljajJesi li se nasmijala/nasmijao vjeveričinoj potrazi za večerom? Što je smiješno?

Uroni u pjesmu• Kojim riječima pjesnik opisuje kretanje vjeverice? • Od koje je riječi stvorena riječ vjeverala?• Što vjeverica traži? Kroz koja je sela prolazila?• Koje joj je selo bilo najslađe i zašto?

Svuda oko nas – medijiZamisli da si brza vjeverica. Pokušaj pokretima prikazati njihovo kretanje.

u BrezovacIz Brezovca uLjeskovacU Ljeskovcu pet lješnjaka nađeOd svih sela to joj je najslađe.

Grigor Vitez

Vjeveričino najslađe selo

25

Promatraj putokaze s nazivima mjesta u našoj domovini. Pronađi što više gradova i sela.

Moje Dugo Selo dugo je i veselo.

Moj Zelengrad nije zelen, ali je mlad.

Moj Slavonski Brod ima brod, nad sobom plavi svod.

Slavonski Brod

PožegaHrastovac

Modrino Selo Zelengrad

Lipovac Vukovar

Kakvim su početnim slovima napisana imena mjesta?Brestovac Split DubrovnikVukovar Zadar Vrbovac

Imena mjesta pišu se velikim početnim slovima.

Kakvim se početnim slovom piše prva riječ u imenu, a kakvim druga?

Slavonski Brod Babina Greda Donji LipovacHrvatska Kostajnica Modrino Selo Kaštel Žegarski

Ako se ime mjesta sastoji od dvije riječi, obje se pišu velikim početnim slovom.

Jesu li sve adrese točno napisane?

Imena mjesta mogu imati više riječi.

Goli Vrh Netretički Sveti Petar u ŠumiSveti Filip Jakov Biograd na MoruLičko Petrovo Selo Sveti Martin pod Okićem

Riječi kao što su na, u, pod i sl. u nazivu mjesta od više riječi pišu se malim slovom. Sve ostale riječi pišu se velikim slovom.

Veliko slovo u imenima gradova


Ovo je lako. Početno je slovo uvijek veliko.

26


U kući, na ulici u prirodi osjećamo različite mirise. Zamisli cvjetnu livadu i mirise koji se šire.

U graduNa putu do Trga bana Jelačića mama i trogodišnji Dalibor stignu do Narodnog kazališta. Tu ih dočekaše gredice pune prelijepa cvijeća.– Kakvo krasno cvijeće! – oduševi se mama. – Kako opojan

miris!- Da pomirišem – reče Dalibor, pusti maminu ruku, pohita do prve gredice, čučne, zabi nosić u busenčić crvenih cvjetića i, uvlačeći miris u sebe, ushićeno izusti: - Mmhaaa...Prođoše mimo kazališta i dođoše do Masarykove ulice. Po njoj su jurili automobili jedan za drugim. Posljednji je imao neispravnu ispušnu cijev i iz nje je kuljao gust, crnkasti dim.- Kakav auto – frkne mama zastavši. – Kakav užasan smrad!- Da posmrdim – kaza Dalibor i pobrza do ruba pločnika vukući za sobom mamu i, udahnuvši u sebe zagađeni zrak, razočarano otpuhne: – Bljak!

Slavka Škobić

Izrazi doživljajKoje si mirise osjetila/osjetio u priči?

Uroni u priču• Koji je miris na putu kojim se kretao Dalibor s mamom bio ugodan? • Kojom ga je riječju mama imenovala? • Kojim je riječima Dalibor iskazao svoje oduševljenje?• A razočarenje smradom? • Kako se zovu trg i ulica kojima su prolazili?• Kakvim su početnim slovima napisani nazivi?

Bogatimo rječnikopojan – svojstvo mirisa koji opaja, omamljujeushićeno – radosno, oduševljeno, razdraganoizusti – izreče

Svuda oko nas – medijiNa što te potiče vijest?Vijest iz OŠ SlatinaOd same odluke o osamostaljenju škole 1997., počinje se oplemenjivati i uređivati unutrašnjost školskog prostora te osmišljavati izgled školskog vrta. Intenzivno se radi na nabavci sadnica, priprema se tlo te postavlja stazica od oblutaka. Od blatne površine pred predivnom školskom zgradom, uspjeli smo napraviti pravu malu zelenu oazu, koju su stručnjaci proglasili najljepšim školskim vrtom osnovnih škola primorsko-dalmatinskog pojasa u 2001. Osim vrta, njegujemo bilje u svim prostorima škole, tako da je svaki njezin kutak ozelenjen. � Fijolica

27

Veliko slovo u imenima ulica i trgovaKojim će sve ulicama i trgovina proći mravi da bi stigli do Zelenog trga?

Napiši nazive ulica i trgova kojima prolaziš na putu do svoje škole.

Cvjetni trg Trg kralja TomislavaZeleni trg Trg baruna Trenka

Početno slovo u nazivima trgova uvijek je veliko. Ostale se riječi, osim vlastitih imena, pišu malim slovom.

U telefonskom imeniku pronađi što više ulica koje su dobile ime po nekoj poznatoj osobi, naselju ili pojmu iz svijeta prirode.

MARKO, Ulica vrba 1TONKO, Ulica jasena 4LIVIJA, Zagrebačka ulica 55VITOMIR, Avenija Marina Držića 9

MIRKO, Krapinska ulica 25SANJA, Ulica Stjepana Radića 8IVAN, Ulica grada Vukovara 15MAJA, Ulica platana 2

prirodaUlica vrbaUlica jasenaCvjetna cesta

mjestaZagrebačka ulicaKrapinska ulicaUlica grada Vukovara

ljudiAvenija Marina DržićaUlica Ivane Brlić-MažuranićUlica Stjepana Radića

Kako se piše početno slovo prve riječi u nazivu ulice? Kako se pišu ostale riječi?

Početno slovo u nazivima ulica uvijek je veliko. Ostale se riječi, osim vlastitih imena, pišu malim slovom.

To je isto kao i u nazivima ulica.


Trebamo stići od Cvjetnog trga do Zelenog trga.

Ondje hrane golubove. Bit će mrvica. Požurimo se.

Stigli smo od Trga baruna Trenka. Idemo prema Trgu kralja Tomislava.

Ovdje se trg piše malim slovom! A ovdje velikim!

28

29

Žuta jesen,šarene stvari...pssst, počinje film

30


Svaku će kratku pjesmu pročitati jedan čitač. Ostali učenici trebaju zatvoriti oči i slušati prijatelje koji čitaju. Zamišljaj sliku za vrijeme slušanja.

PjesmeMagleno jutroLjutiti vjetarIstrgnuo papirnatog zmajaIz dječakove ruke. Kako je sladak miris toploga kruha iz krušne peći!Nikako da uočimšto li to vrapčićkljucka pred sobom. Do tvoga povratka čuvat ću ti gnijezdo, lastavice.Suncokretiotežali; glave oboreneprema zemlji. Stazu na njivi pretrčao poljski miš... pa još jedan...

Anto Gardaš

Izrazi doživljajKoja je pjesma na tebe ostavila najsnažniji dojam? Pokušaj objasniti čime.

Uroni u pjesme• U kojim se pjesmama pojavljuju i djeca? • Što rade?• Koja pjesma pjeva o brzim pokretima likova? • Tko se brzo kreće?• Koja pjesma pjeva o jednom stanju u kojem se nalazi lik?• Koja pjesma opisuje i miris? Kakav je taj miris?• Koja pjesma izražava radoznalost likova, a koja brižnost?• Pjesnik riječima predstavlja ono što želi. Ti možeš zrečeno zamisliti.• Koja ti je od ovih slika najzanimljivija? pretrčavanje miševaoborene glave suncokreta dječak čuva lastavičje gnijezdo promatranje vrapčića u kljuckanju

Svuda oko nas – medijiKoju pjesničku sliku možeš predočiti pokretom?

Bogatimo rječnikoboriti – spustiti glavu, pokunjitiotežali (otežati) – koji su postali teški

Pjesnička slika – Zamišljena slika koju pjesnik iznese u pjesmi naziva se pjesnička slika.

31


Ako danas pada kiša ili vjetar razbacuje lišće, zastani i osluhni.Koji su zvukovi tihi, uspavljujući, pomalo tužni? A koji veseli?Glasovima i riječima iskaži što čuješ.

ŠetnjeGumeni čovječuljci šetali su noćas ulicamai igrali nogomet s kestenima.Ljudi ih nisu spazilijer previše žure ulicomi ne zagledaju pločnike.To čine samo djeca.

KišaKesten pred mojom kućomskinuo je lišće.Žaba prošetala drumoms novim kišobranomKiša mi prozor perejutros, već zorom ranom.

Sunčana Škrinjarić

Izrazi doživljajKoje neobične prizore možeš prepoznati u ovim pjesmama?

Bogatimo rječnikdrumom (drum) – cesta, put

Uroni u pjesmu• Tko je uspio zapaziti kestene na ulicama?• Zašto odrasli često ne zastanu da bi vidjeli zanimljive prizore?• Podcrtaj retke u pjesmi Kiša koji su stvarni, a zatim one koji nisu stvarni.• Pročitaj naglas stihove o kestenu. Opiši kesten bez lišća.• U pjesmu je ušetala žaba. Pročitaj stihove o žabinoj šetnji. Kako se ponaša?• Što radi kiša? Koja riječ označava da kiša jako pada?

Svuda oko nas – medijiZamisli da si novinar/novinarka i s ulice izvještavaš o nečemu neobičnom što se događa u jesen.Primjerice, ježići išetali iz parkova na ulice...Što misliš da treba učiniti? Oprezno, bodljikavi su.

32


U zagonetkama su riječi zagonetne. Pokušajte u skupinama pronaći njihove odgonetke. Pokušaj zamisliti ono što se opisuje u njima.

Vijuš i ŠuškoBijesan Vijuš ide,Sve sa Šuška skide.

Djed sa crvenom bradom

Svatko ga znade:Crvene je brade,A zuba žuta,Na sebi nosi Devet kaputa.

Grigor Vitez

Izrazi doživljajJesi li zamislio/zamislila opisane likove iz zagonetki?

Uroni u zagonetke• Tko bi mogao biti Šuško?• A Vijuš?• Što to Vijuš skida sa Šuška?• Što je crvena brada?• A žuti zubi?• A toliki kaputi?• Koliko je redaka u prvoj, a koliko u drugoj zagonetki?• Koji ti je redak u zagonetkama ponajviše pomogao da pronađeš odgonetku?

Svuda oko nas – medijiU časopisima za djecu često nailazimo na rebuse.Oni su zagonetka prikazana uz pomoć crteža, slova, pravopisnih znakova...Odgonetni ovu.

Stih je redak u pjesmi..

kabanica

33


Promotri jesenski prizor koji vidiš promatrajući okoliš kroz prozor.

Kad su laste odlazileKad su laste odlazilepotočiću dah je stao,jorgovan je suzom žutomza lastama zaplakao.

Nad šumom se magle vile,na cesti je vjetar meo;zec od tuge cijelog dananije ništa, ništa jeo.

Gavranu se od žalosti(il’ od zime) treslo krilo...Kad su laste odlazilesve je, sve je tužno bilo.

Ratko Zvrko

Izrazi doživljajKakav te osjećaj obuzeo dok si slušao/slušala pjesmu?

Uroni u pjesmu• U prvom dijelu pjesme pjesnik se obraća onima koji tuguju kao da su: ljudska bića, životinje, biljke?• Zamisli da si vjetar iz drugoga dijela pjesme. • Oponašaj vjetar koji mete cestu.• Po čemu se vidjelo da su životinje tužne u trećem dijelu pjesme?

Strofa je cjelina koja se sastoji od jednog ili više stihova.

Bogatimo rječnikjorgovan – vrsta grmolikoga cvijeća

Svuda oko nas – medijiPokušaj slušajući čitača kako čita ovu pjesmu otplesati tužan ples i pokretima prikazati tugaljiv ugođaj pjesme.

34

Priča o samoglasnicimaTini Tin, Zu-Zu, Boni, Sova i Čvak dobri su prijatelji. Igraju se i uče zajedno, vole se i pomažu. I u ovaj zamak ušli su riješeni da savladaju sve prepreke i otkriju sve njegove tajne. Ali, hoćeš! Već na prvom koraku dočekao ih je čarobnjak i poslao na njih svoj začarani vjetar. I, gle, što se dogodilo! Dobri prijatelji su odjednom postali svađalice. Počeli su se gurkati i

smišljati razne pakosti. Tini Tin je ugrabio slovo a: – Ovo je moje! – rekao je.Zu-Zu je zgrabila slovo e, Boni je dograbila slovo i, Sova je uzela slovo o, ono joj se najviše svidjelo jer liči na njene oči, a Čvak je bio najsporiji i njemu je ostalo slovo u: – Ne dam ga nikome – rekao je, zgrabio ga i pobjegao na najvišu granu. I da onda vidiš čuda! Svi su počeli govoriti nekim čudnim jezikom, nitko nikoga više nije razumio. Tako je, na primjer, njihov prijašnji, lijepi prijateljski pozdrav «dobar dan, kako ste», Tini Tin izgovarao ovako: DABAR DAN, KAKA STA,

Zu-Zu ovako: DEBER DEN, KEKE STE,Boni ovako: DIBIR DIN, KIKI STI,Sova ovako: DOBOR DON, KOKO STO, a Čvak ovako: DUBUR DUN, KUKU STU! Stvari su postajale sve ozbiljnije. Tako je Tini Tin upao u bunar želja, jer nije razumio Boni koja mu je vikala: – PIZI, TINI TIN, TI TI JE BINIR! Lijepo mu je govorila: «Pazi, Tini Tin, tu ti je bunar!» Ali on

to nije razumio, išao, išao, nije pazio i upao u bunar. Jedva ga je Sova izvukla. Siroti Čvak može još gore nastradati. On upravo ide prema jednoj velikoj rupi u stijeni, a Sova mu viče iz svega glasa: – ČVOK, NO OLOZO O TO POĆONO, TO ŽOVO STROŠNO MODVJOD!Ako ne odgonetnete šta Sova opominje Čvaka, jadni Čvak će nastradati, a ako odgonetnete, skinut ćete čaroliju s naših junaka i moći ćete zajedno s njima u nove avanture. Dakle, na posao – odgonetka je:ČV_K, N_ _L_ Z_ _ T_ P_Ć_N_, T_ Ž_V_ STR_ŠN_ M_DVJ_D!

Šimo Ešić

Izrazi doživljajKoje je rješenje odgonetke? Bravo, spasio/spasila si Cvaka.

Uroni u svijet priče• Zašto su prijatelji počeli smišljati pakosti jedni drugima? • Na koji način su međusobne smicalice postale vidljive?• Kada su krađe glasova postale opasne za njihov život?• Što nam glasovi i slova omogućavaju?

Bogatimo rječnikprijašnji – nešto što se nalazi ili se dogodilo prije čega


Pokušaj izgovoriti riječ dobar izostavljajući glasove o i a. Hoće li riječ biti razumljiva? Poslušajte priču u kojoj su likovi na čudan način počeli izgovorati riječi.

Svuda oko nas – medijiŠto poručuje ovaj plakat? Izrazi svoje tumačenje riječima.Bi li njegova poruka bila razumljiva kada ne bi bilo slova koja su označena crvenom bojom?

njegova poruka bila

(Rješenje: Čvak, ne ulazi u tu pećinu, tu živi strašni medvjed!)

35

Otvornici i zatvorniciKoja su slova na napisana pogrješnim mjestima?

Dabar dan! Kaka sta?

Deber den! Keke ste?

Dibir din! Kiki sti?

Dubur dun! Kuku stu?

Dobar dan! Kako ste?

Mravi su se poigrali i umjesto cijele riječi izgovorili samo neke glasove. Umetni slova koja nedostaju pa ćeš otkriti što su rekli. Potom te riječi napiši. Koja si glasova umetnula/umetnuo?

Pogodi što sam rekla! D B R J T R !

Dobro jutro, shvatio sam! GDJ T J T RB ?

Joj, zaboravio sam je kod kuće.

D( )BR( ) J( )TR( )

Pročitaj riječi koje izgovara mrav. Koja slova nedostaju?

Otvornici su glasovi koji mogu samostalno stajati. To su a, e, i, o, u.Katkad mogu dobiti značenje i tada nisu samo glas, već su i riječ. Bez otvornika riječi nisu potpune. Sva ostala slova su zatvornici.

Riječi bez pojedinih slova (ili na pogrješnim mjestima) otežavaju i onemogućavaju razumijevanje.


Televizija je medij koji se koristi za prenošenje poruka, informacija, učenje i zabavu.

36


Pjesnik će nam pomoći da uz pomoć jedne riječi uskočimo u mnoštvo drugih.Odgonetni koja je to riječ.

TeleČudna zgoda,Čudan prizor:

Budalasto Tele nekoSkočilo u Televizor!

Nije znaloZa bonton,Skočilo u Telefon!

NačiniloTriput – hop!Skočilo u Teleskop!

Tog bi dosta!

Ali nije,Triput nije!

Bunio se televizor:– Ja ne želimBitiVizor!

Žalio se telefon:– Ja ne želimBitiFon!

Govorio teleskop– neću bitisamoskop!

Što će tele,Jadno tele...?

Svi ga želeI ne žele...

Na kraju mu se iz repaIstrglo Slovo E...!

I zar je to sve?

– Ne!Tada su od njega načiniliHotel,Motel,I na kraju ispaoKoktel!

Stanislav Femenić

Bogatimo rječnikmotel – hotel na prometnicihotel – ugostiteljski objekt namijenjen odmorukoktel – vrsta pića

Izrazi doživljajŠto je šaljivo u ovoj pjesmi?

Uroni u priču• U kojim se sve riječima pjesme nalazi i riječ tele? • Koje mu se slovo istrgnulo?• Kojim se zatim riječima priključilo?• Koji se kućanski uređaji spominju u pjesmi?

Svuda oko nas – medijiNacrtaj televizor. I njegov ekran.A sada unutar ekrana nacrtaj prizor svoje omiljene televizijske emisije. Za ostvarivanje tih ciljeva snima se televizijski program. Djeci su namijenjene emisije za djecu.

37


Pokušajte se prisjetiti što više riječi koje imaju dva otvornika. Napišite ih u bilježnicu. Zatim svatko neka izgovori riječi koje je zapisao. Izgovara ih tako da ih rastavi na dva dijela i izgovor svakog dijela poprati pljeskanjem ruku ili udarcem lopte o pod ili zid.

Slogovi

te-lelop-tatra-vavra-tabon-ton

te-le-fonno-go-mette-le-skopte-le-vi-zor

Lupkajte rukama i izgovarajte ove riječi: Pročitaj riječi tako da zastaneš kod svake crtice.te-le-fon te-le-vi-zoro-lov-ka sun-co-branki-šo-bran pa-pu-če

Riječi se mogu rastaviti u manje cjeline – slogove.

Koliko samoglasnika ima u svakom slogu?

Imenuj predmete koje će pomesti mravica. Napiši ih. Koliko slogova imaju te riječi? Na koliko se slogova mogu rastaviti riječi koje izgovara mravica?

kist – list gljiva – šljivabombon – balonlula – frula

Jednosložne riječikistlist

Dvosložne riječiglji-valu-la

Višesložne riječikri-je-sni-cele-pti-ri-ce

Koliko slogova ima svaka navedena riječ?

ča-ša tra-va ki-šo-branSlogova ima onoliko, koliko ima otvornika.

vatrometnogometkrokodildrvored

Stalno moram čistiti oko mravinjaka.

Promatram krijesnice, zvjezdice, leptirice.

38

Pjesma cipelaIdu muške – Tupa tup!A vojničke – trupa trup!posve nove – škrip škripženske lake – Šik šik šikpa djedove – Hlapa hlupi bakine – lapa šluppoderane – huup upa dječačke – tipi tuppotkovane – cvink cvank raskvašene – zvink zvankjoš neke – klip klapi poneke – cip cap cap!stalno tako – jedan dva – slušam pjesmu cipela!

Stjepan Jakševac


Prošećimo se razredom (ili dvorištem u cipelama). Kako bi riječima dočarao zvuk cipela u hodu, trčanju? Poslušaj pjesmu koja je puna takvih riječi.

Izrazi doživljajKoji ti se dio pjesme najviše sviđa?

Uroni u pjesmu• Čiji ti se zvuk cipela pri koračanju najviše sviđa?• Pokušaj objasniti zašto pojedine cipele baš tako zvuče kada se u njima hoda.

Bogatimo rječnikpotkovane – cipele sa željeznim potkovicama

Svuda oko nas – medijiNa velikom listu papira (ili novinskom papiru) svaki učenik neka flomasteromnacrta jedan par cipela u kretanju. Nakon toga uz svoje cipela napiši kakav si korak prikazao/prikazala (lak, težak, otmjen, brz...).

39

Rastavljanje riječi na kraju retka, spojnicaDjeca i djed govore stihove pjesmice u ritmu lupkanja cipela.

Kakve su riječi u prvom, a kakve u drugom stupcu prema broju slogova? Mogu li se riječi iz oba stupca rastaviti na slogove?

Jednosložne se riječi ne mogu rastaviti na slogove.

tuptruphlupšlup

zubzu-baruzubo-bolja

Koje riječi nisu stale u jedan redak? Na kojem se mjestu u retku rastavlja svaka takva riječ?

Kada na kraju retka u nj ne stane cijela riječ, riječ se rastavlja na slogove tako da se iza zadnjeg sloga u retku piše crtica koju zovemo spojnica (-).

gljiva, list, latice, tenisic-a, mrvica, č-ačkalica, sje-menka, travči-ca, stabljika, vla-t

Ispravno rastavljene riječi

tenisi-cača-čkalica

Trupa trup!

tu-patru-pahlu-pašlu-pa

Koje su jednosložne, a koje dvosložne riječi?pjesma djed baka štap


Imam groznu zubo-bolju.

Boli me zub. Otišao sam zu-baru.

Što si to sve nagurao u mravinjak? Odmah izbaci pogrješno rastavljene riječi!

Tupa tup!Hlapa, hlup!

40

PatuljciPoslije kišešumica svakapuna je malih patuljaka.


Zamisli da si se smanjio/smanjila na veličinu malih patuljaka.Sada kada si u njihovu svijetu, poslušaj pjesmicu o njihovu životu tijekom četiri godišnja doba.

U proljećeTraži ih pod travom,tamo se skrivajuu modroj kapici i odijelcu plavom.

Uroni u pjesmu• Kada je puna šuma patuljaka? • A kada ih su rijetki? • Gdje se skrivaju u proljeće? • Gdje borave zimi?•Koja ti je pjesnička slika najprivlačnija?

Ljeti,u krilu hrastove sjene,gdje se jagode rumene,kaputići njihovi žarko se crvene.

S jeseni– sve je rjeđepronaći njihove kapice smeđe.

Zimi, u snu,duboko u lišću,jedan uz drugog se stišću,a za to vrijemešumska vilaodore proljetne, modre im šila.

Bogatimo rječnikSpoji riječi istog ili sličnog značenja.odora plavomodro jarkožarko crvenerumene odijelo

Izrazimo doživljajŠto misliš, koje je godišnje doba najzanimljivije u svijetu patuljaka?

Vera Zemunić

41

Strip - je niz sadržajno povezanih prizora. Priča treba biti ispričana čitatelju (gledatelju) putem slika, statičnih ili pomičnih. Strip dolazi od američkog naziva Comic Strip što doslovno znači komična traka.

Svuda oko nas – medijiNacrtaj patuljke u nizu slika – stripu. Jedan prizor u proljeće, jedan ljeti, jedan u jesen i posljednji zimi. Možeš ga prvo nacrtati olovkom jer ga je tako lakše popraviti. Nakon toga crtaj tušem, kistom, flomasterom ili opet olovkom.Kvadrate ili pravokutnike postavi tako da oko svakoga bude prostora jer je strip tako čitljiviji i jasniji. Raspoloženja likova dočaraj izrazom lica i pokretima tijela. Oblačići u kojima se nalazi tekst koji likovi izgovaraju neizostavni je dio stripa. Onaj sa strjelicom prema liku je znak da lik govori, a onaj sa kružićima od lika do oblačića je znak da lik misli. Oblačići se uvijek čitaju s lijeva na desno i od gore prema dolje.

42

TužbalicaMoj brat, selski puž,iz puž – jarka,živi daleko boljenego ja, gradski pužiz parka.On živi na selui stalno ima kožubijelu,a ja,stalno sam crn,crn od tabana do roga,crn od smoga!

Dragutin Horkić

Izrazi doživljajSuosjećaš li sa seoskim ili gradskim pužem?

Uroni u pjesmu• Zašto se gradski puž žali na svoj život?• Po čemu se vidi da mu šteti onečišćeni zrak?• Što misliš, prijeti li još neka opasnost puževima iz gradskih parkova?• Što bi rekao/rekla za sebe: jesi li gradsko ili seosko dijete?

Bogatimo rječnikjarak – otvoreni kanal za odvođenje vode


Na što se ti obično tužiš, žališ? Kada tvoji rođaci ili prijatelji dođu u jesen, na što se žale?

43

Pronađi stihove kojima se iskazuje želja: da ne onečišćujemo prirodu, da uživamo u njezinim mirisima, da se veselimo životu, da živimo u skladu s prirodom.crtaj na svome plakatu svoje mjesto kakvo želiš da je u budućnosti.

Svuda oko nas – medijiPročitaj neke od ovih plakata na kojima su djeca napisala u kakvom gradu i okružju žele živjeti.

Jasna Popović

44

BudilicaSanjala sam da šećem sa svojom prijateljicom Ivom i da svako malo na putu pronalazimo budilice. Nakon nekog vremena torbe su nam bile pune svakojakih budilica: malih, malo većih, okruglih, četvrtastih, šarenih, jednobojnih. Iva je rekla da će njezina mama misliti da je ona ukrala te budilice, jer je jednom ukrala krušku iz samoposluživanja, pa me zamolila neka ih sve ponesem svojoj kući. Jedva sam ih strpala u torbu i džepove. Ostale, na koje smo nailazile kasnije, nismo više uzimale. Kad sam došla kući i naumila tati i mami pokazati budilice, njih više nije bilo. Torba mi je bila prazna, a roditelji su me ismijali rekavši da izmišljam i sanjam. Mama je još dodala da je to od pretjeranog uživanja čokolade.

Šifra: Skupljačica budilica


Prisjeti se nakoga svoga neobična sna. Snovi su puni neobičnosti. Pokušat ćemo ući u san jedne djevojčice.

Izrazi doživljajŠto je neobično u ovome snu?

Uroni u priču• Gdje su se gomilale budilice? • Kakvih je sve budilica bilo? • Kakva je oblika tvoja budilica? • Kakav je njezin zvuk? • Što je Iva pomislila da će reći mama odakle joj tolike budilice? • Koji ti je dio opisanoga sna bio neugodan? Pročitaj. • Kako je sanjarica protumačila san? A kakvo je tvoje viđenje Ivina sna? • Što bi preporučila djevojčici?

Bogatimo rječniksamoposluživanje – trgovina u kojoj se kupac sam poslužujegomilati – skupljati mnoštvo čegasvakojakih – svakakvihnerijetko – nije rijedak slučaj

RUŽIČASTA SANJARICA

Da si slučajno sanjala da te budi budilica, zasigurno bi nešto bitno zaboravila. Ovako, tvoj san upućuje da ćeš morati učiniti neke stvari koje ti baš i nisu po volji. Čini mi se da se to ponajviše odnosi na spremanje tvoje sobe. Imam osjećaj da voliš gomilati stvari, a kad dođe vrijeme ne znaš ih staviti na njihovo mjesto. Zato nerijetko ne možeš pronaći neku stvar koju tražiš, nego je nađeš kad je već kasno. Preporučujem ti da se usredotočiš na red i očistiš sobu. Tako ćeš pronaći i svoju davno izgubljenu i zaboravljenu budilicu.

Silvija Šesto

45

Svuda oko nas – medijiČest san mnoge djece je da lete poput Petra Pana. Pokušaj maštati o tome ili o onome što si ti sanjao/sanjala. Napiši sastavak.

Kad bi ljudi letjeli

Kad bi ljudi letjeli ne bi trebali ceste, a kuće bi mogle biti na visokim stijenama. Postojali bi ljudi selice i ljudi stanarice. Brali bi voće odozgo. Svatko bi uletio kroz prozor u svoju sobu. Letjeli bi sa svojim pticama kao kućnim ljubimcima. Igrali bi nogomet na oblacima. Kad bi padala kiša odletjeli bi iznad oblaka i uživali u toplom suncu.Nebo puno letećih ljudi izgledalo bi kao veliki mravinjak.

Učenik, Igor Šipek

46

Slon i mravSlon i mrav su se igrali skrivača. Najprije se sakrio slon a mrav ga je tražio.– Vidim te – zavrišti mrav. – Priznaj da si se sakrio iza tratinčice.– Jesam – tužno prizna slon. – Što ti znaš tražiti, mrave, joj to je pravo čudo. A mogu li se, mrave, još sakriti? Kladim se o moje klempave uši da me nećeš više tako lako pronaći.– Možeš, slone, i kladim se o tvoje klempave uši da ću naći. Jesi li se sakrio?– Jesam, mrave.– Mogu li te tražiti, slone?– Možeš, mrave.– Vidim te – zaurla mrav. – Priznaj da si se sakrio iza bubamare.– Em ti tvoga, lako si me našao kad se bubamara pomaknula. Mogu li se, mrave, još jednom sakriti? Kladim se o moje klempave uši da me nećeš pronaći.– Može – pristane mrav.Ovoga puta slon se odlučio mudrije sakriti. Mislio je da će biti najbolje ako zažmiri.– Ako ja ne vidim njega dok zažmirim, neće niti on mene – poraduje se slon i zaklopi oči.– Mogu li ići, slone?– Možeš, mrave.– Već te vidim – usklikne mrav.– Reci onda gdje sam.– Baš si ti pravi slon, ako misliš da ne znam. Sakrio si se iza očnih kapaka.– Jesam – prizna slon. – Joj što ti znaš tražiti, mrave.– Sad je na meni red – reče mrav i sakrije se odjednom tri puta.– Jesi li se sakrio, mrave?– Jesam.– Mogu li ići?– Možeš, slone.Slon je tražio i nije našao mrava. Još i danas vuče surlu po zemlji ne bi li mu ušao u trag. A da je slon oprao uši, čuo bi da mu se mrav sakrio u uho.– Hej, mrave, neću se više igrati – reče slon. – Ti si se tri puta sakrio odjednom, a to ne važi.– Važi, važi! – oglasi se mrav. – Tri puta me moraš tražiti odjednom.– Da, mrave, vidiš to se nisam ni sjetio.I samo što je ponovo krenuo u traženje, slon naiđe na kolonu od četiri mrava.– Joj, mrave – poraduje se slon – vidim te četiri puta.– Ne vidiš me četiri puta – razjasni mrav – nego vidiš četiri mrava.– Joj meni sad više ništa nije jasno – uzdahne slon i zaustavi svojih toliko i toliko tona slona. Ali nije se zaustavio tri puta odjednom, nego se jedva jedvice zaustavio jednom od tri pokušaja.

Zvonimir Balog

Uroni u priču• Gdje se sve slon skrivao?• Je li se slon mogao uspješno sakriti mravu? Pojasni.• Tko je u ovoj igri domišljatiji? • Pronađi rečenice koje potvrđuju da se slon zbunio u igri skrivača s mravom? Iako je slon uvidio da je mrav bolji u skrivanju, je li mu zamjerio?• Pronađi pitanja u kojima se nalazi upitna riječ li. • Potcrtaj ih.

Bogatimo rječnikklempave – kojemu uši nisu dovoljno priljubljene uz glavu

Svuda oko nas – medijiNacrtaj slona koji se sakrio iza tratinčice.Nacrtaj slona koji se sakrio iza bubamare. Nacrtaj slona koji se sakrio iza očnih kapaka.


Izrazi doživljajŠto ti je najsmješnije u priči?

Slon i mrav se razlikuju po veličini. Jedan je golem, a drugi majušan. Mogu li se ipak zajedno igrati, otkrit će nam priča.

Ja jesam dobar. Ti si hrabar.

On nije vrijedan.Nikako nemoj zakasniti.

Koje su rečenice iz priče jesne, a koje niječne?To je pravo čudo.I nije našao mrava.

Ne vidiš me četiri puta.Baš si pravi slon.

Riječca ne u niječnim izjavnim rečenicama piše se odvojeno od ostalih riječi.

47

Jesne i niječne rečenicePročitaj rečenice. Koja rečenica nešto potvrđuje, a koja niječe?

Hoću se igrati.Imam surlu.Vidim te.

Ne ću se igrati.Nemam surlu.Ne vidim te.

Ne gazi mrave!

Ne ruši mravinjake!

Ne hvataj leptire!

Ne bacaj puževe!

Ne gazi travu.

Pročitajte u parovima kratke razgovore.

Jesam.

Zašto ne bi pisalo i ovo!

Jesne rečenice potvrđuju ono što se njima izriče.Niječne rečenice niječu ono što se njima izriče.

U nijekanju se riječca ni piše zajedno s riječima (nisam, nisi, nije, nikad, nikako, nikud...) ili odvojeno (ni od koga, ni s kim...).

Pročitaj poruke koje mrav smatra važnima. Jesu li to jesne ili niječne rečenice?


Ti si jako do-bar mrav jer se brineš za druge.

Ti si jako hrabar mrav jer braniš druge.

Ti si savršen mrav.Jesam.

Nisam.

48

Moj tata nema vremenaMoj se tata u zadnje vrijme stalno žali da nema vremena. Kad god ga zamolim da mi ispriča nešto smiješno, njemu ponestane vremena. On ne bi imao ništa protiv da me povede u park kad bi imao dovoljno vremena. Danas sam se pojavio na vratima njegove sobe i zamolio ga da mi nešto objasni, a on je pogledao na sat i rekao: “Oprosti, ali sada nemam dovoljno vremena.” Odlučio sam stvar uzeti u svoje ruke.Na tatiu radnom stolu blistao je prekrasan ručni sat. Nikada mi nije dao da se njime poigram. Kad je tata nakratko izašao, utrčao sam u sobu i uzeo sat sa stola. Morao sam provjeriti što se dogodilo s njegovim vremenom. Sve je bilo na mjestu.Kazaljke su se i dalje jednako pomicale, na prvi pogled sve je bilo u redu. Morao sam vidjeti što to unutra nije valjalo. Pokušao sam otklopiti sat, ali nije išlo. Morao sam upotrijebiti silu. Samo sam malo lupio po stolu, a vrijeme se razletjelo na sve strane. Ako i vi imate sličnih problema, možete slobodno doći k meni. Kad pokupim sve tatino vrijeme ispod kreveta, stola i stolaca, imat ću ga punu ladicu, a to je za početak sasvim dovoljno da vam posudim ono što vam je najvažnije.

Mirjana Mrkela


Je li čuo/čula da netko kaže: Nemam dovoljno vremena! Tko to obično kaže?

Izrazimo doživljajŠto je tata stalno ponavljao?

Uronimo u priču• Koliko mu vremena nedostaje? • Je li dječak namjerno razbio očev sat?• Što je bila njegova želja? • Može li se vrijeme izvući iz samoga sata?• Imaš li sličnih problema?

Svuda oko nas – mediji Napiši i ti nekoliko stihova o svome tati. PRAVI TATAPravi tata sa mnom zadaću radi,Pravi tata sa mnom razne igre pravi.Kad padnem, uvijek me digne,Kad pobijedim, uvijek mi namigne.Kad sam tužna, odmah postanem sretna,Kad sam nespretna, postanem spretna.Pravi tata priča sa mnom o mojim problemima,I uvijek mi dolazi s novim rješenjima.Sva je ovo bila šala, mala,Jer pravi je tata onaj koji me voli,I nikad ne bude da me ne voli!

Učenica, Ana Orlić

49

Narančasta priča Kako sam s didom hranio životinje... Dida je uzeo džepnu svjetiljku (uzeo sam i ja svoju, manju), obukao jaknu (i ja sam svoju), obuo šlape za dvorište (i ja sam), i pošli smo van. Baka nam je iz kuhinje doviknula da se ne zadržimo predugo.– Dida? – pitao sam ga čim smo izašli.– Molim, Matija.– Hoćemo danas opet ići gledati konje?– Ako baš želiš...– A kad?– Poslijepodne.– U koliko sati?– U pet.– A možemo u tri?– Ne možemo.– Zašto?– Jer konji tada spavaju.– Kako spavaju?– Odmaraju se poslije ručka, kao i ti.– Dida?– Molim, Matija.– Kakav je to konj od godinu dana?– Mlado ždrijebe. Zove se još i «ome»... ili «omica», ako je ženka.– Znao sam to. A kakav je konj od tri godine?

– Vrlo mlad konj.– A od četiri?– Isto.– A od četiri?– Isto.– A od sedam?– Pravi mladi vranac.– A od deset godina?– To je zreo konj.– A od dvanaest godina? Malo je stariji?– Da.– A od petnaest godina?– To je stariji konj.– A od devetnaest?– Oh, to je već starac.– Dida, a kakav je to konj od šest godina?– A onaj koji ima dvije godine?– To je dosta mlad konj...– Dida?– Molim.– Kakav je to konj od pet godina?– Ne znam, Matija!

Ulomak iz zbirke priča Zapitkivalice (kad sam bio mali) Larise Mravunac

Izrazi doživljajZašto dječak zapitkuje djeda?

Uroni u priču• Čemu se dječak veselio? • Što ga je naročito zanimalo? • Koju je osobinu iskazao djed odgovarajući svome unuku? • Je li znao odgovore baš na sva pitanja? • Među mnoštvom dječakovih pitanja pronađi jedno dječakovo pitanje koje je tebi najzanimljivije. • Čitaj priču po ulogama.

Bogatimo rječnikvranac – konj crne dlake

Svuda oko nas - medijiPogledaj sliku Konj Antuna Maslea. U kojemu se položaju nalazi konj?Po pokretima kista što možeš zaključiti, koje je kretanje konja slikar prikazao?


Prisjeti se pitanja koja si postavio/postavila nekoj starijoj osobi.

50

Dobar danVeć sam ispružila ruku k prekidaču svjetiljke, kad me Iva iznenada upita:– Kamo odlaze dani kad se smrači? Gdje spavaju?– Gdje spavaju?! U svojim krevetićma. Kasno je. Bilo bi bolje da i ti već spavaš.– Ne znaš?! – iznenadila se.– Ne znam. Ta tko bi znao odgovor na sva tvoja pitanja?! Ali raspitat ću se.S police sam uzimala knjigu po knjigu, ali ni u jednoj nisam našla odgovor. Možda je trebalo reći da nestaju iza planine, ili da spavaju u šumi, kao vjeverice. A možda imaju gnijezda na brijestu.– Nisi u pravu! – čula sam iza sebe, ali nikog nisam vidjela.– Tko se to javlja? I to ovako kasno – pitala sam.– Dobar Dan.– Nije dan. Rekla bih da je odavno noć.– Nisam ti zaželio dobar dan, predstavio sam se. Raspitivala si se o meni.Zacijelo to ima veze s Ivinim pitanjem, mislila sam. Nepoznati je potvrdio:– Ako bolje pogledaš, sve će ti biti jasno.Sobom su plovili mali ružičasti oblačići, trčkarali znatiželjni zečevi. Slova su se hvatala za ruke i cupkala po sagu.Tek sad mi ništa nije bilo jasno. Očekivala sam razrokog patuljka, ili mudru sovu, bilo koga tko bi mi objasnio što se dešava. Sobom su i dalje poskakivali pjenušavi potočići, a želje se kotrljale kao i šareni bomboni na stolu.– Da ti pomognem? Iskrao sam se na trenutak ispod jastuka na kojem Iva spava.Začudila sam se, a moga kasnog posjetioca je to nasmijalo.– Došao sam da vidiš kako izgleda sretan dan, za razliku od tvojih dana.– Mojih dana? Zar nemamo svi iste dane?– Ti si doista neznalica. Ništa ne znaš o danima.To je bilo točno. Mislim da sam pocrvenjela zbog toga. Sad mi je postalo jasnije. To je, zacijelo, jedan od onih radosnih dana kakvih se i ja sjećam. Željela sam ga zadržati. Još nisam uspjela ništa reći, a on mi je već odgovorio:– Odlazim u sjećanje. Tamo svi mi odlazimo i čekamo da nas se netko sjeti. Ja ću se možda i vratiti, ako Iva to poželi.Iz sobe su polako nestajali ružičasti oblaci. Radoznali zečevi pokupili su bombone i odskakutali. Razmišljala sam o onome što sam upravo doživjela, dozvajući iz sjećanja one davne sretne dane. Budem li istrajno mislila o njima, znala sam da će mi se opet vratiti i unijeti radost u moj život.

Iz zbirke priča Sretne priče Mile Železnjak


Kako se pozdravljamo svakoga jutra? A svakoga dana odgonetnimo kamo odlaze dani.

51

Izrazi doživljajKakvi dani su najbolji dani?

Uroni u priču• Što je zanimalo Ivu? Koji su joj odgovori ponuđeni? • Kada je Iva zaspala, što se neobično dogodilo? • Kakav se dan iskrao ispod njezina jastuka? • Pronađi ulomak u kojem se napeto iščekuje da se netko pojavi. • Kakav je bio dan koji se pokazao? • Pokušaj se prisjetiti sretnoga dana i jednoga koji bi najradije zaboravio/zaboravila.• Koje dane treba pažljivo čuvati u sjećanju?

Svuda oko nas – medijiMedvjedići su omiljene igračke mnogih djevojčica i dječaka širom svijeta. Toliko su popularni da im djeca pridaju mnoštvo osobina. Promotri ovu izložbu starinskih medvjedića i otkrij kakvi su. Svakako opiši i svoga iako se možda s njime više ne igraš.

Bogatimo rječnikbrijest – vrsta drvetacupkala/cupkati – ravnomjerno poskakivati u mjestu ne podižući od tla prste, nego samo pete

Volim vježbati u prugastom trikou.

Volim čipkaste haljinice.Odjenuo sam svečano

odjelo s mašnom i kapicom.

Volim juriti na biciklu.

Razlikujem se bojom krzna.

52

Opisivanje likova

Okrenite se u razredu jedni prema drugima. Jedan igrač neka nasumce dobaci lopticu drugome. Taj igrač mora izreći najmanje tri rečenice koje kazuju što neki od učenika voli i koje su mu najuočljivije osobine.

Maja voli ple-sati.Mršava je.Često veže kosu u repiće.Skuplja sličice pjevača.Lijepo čita i zaljubila se u Tina.

Ivan voli računala.Voli se družiti s Markom.Voli se smijati i pričati viceve.Debeljuškast je.

Koje riječi opisuju izgled, a koje osobine?Izgledvoli čitati druželjubivveseo debeljuškast

Osobinerado pleše i pjeva mršava lijepo čita zaljubljena

Kad opisujemo ljude, možemo opisati njihov izgled i njihove osobine.

Koja mama opisuje osobine svoga djeteta, a koja izgled?


Tiki je miran kao prava bubica. Voli grickati sve do čega stigne. Rijetko plače.

Miki je sličan svom djedu. Ima krupne oči i često se smije.

53

Opiši izgled dječaka prateći redoslijed opisivanja – plan. osmijehkosaočinoszubi

Usporedi svoj opis s napisanim opisima. S kojima se tvoj opis više slaže?

Dječak se stidljivo smiješi.Kroz rumene usne vire bijeli zubići.Ima plavu kratku kosu i plave oči.Nos mu je pravilna oblika.

Dječak se smije na sav glas.Kroz rumene usne vire bijeli zubići.Ima crnu kosu i plave oči.Nos mu je prćast i posut pjegama.

Pročitaj kojim riječima mravi opisuju djecu.

Opiši prijatelja/prijateljicu pored koga/koje sjediš.

Čudni likovi!Pomalo su nalik na naš svijet bubica i zvjerčica.

Marica je krhka i nježna kao leptirica. Martinova frizura strši.Sliči ježevim bodljama.Tibor je ljutit poput bumbara.

54

Slastičar nosi tortu.Zakoračio je lijevom nogom.Zakoračio je lijevom nogom.Ponovno desnom.Pa lijevom.Spotaknuo se o kamenčić na putu....

U crtanom se filmu kreću nacrtani likovi. Crtani film stvara se tako da se pojedinačno snima niz crteža u kojima se prikazuju faze nekog pokreta. Snima se kvadrat po kvadrat, odnosno crtež po crtež, a svaki crtež je dio budućega cjelovitog pokreta.

U filmskoj priči prati se određeni slijed događaja. Oni su predstavljeni uz pomoć filmskih likova.

•Tko je glavni, a tko sporedni lik u prikazanoj filmskoj priči?


Filmska pričaZa svaki crtež izreci jednu rečenicu. Pokušaj što točnije opisati što je prikazano na pojedinom crtežu.

Kopiraj pa izreži sličice i složi ih jednu na drugu po redu tako da je sličica br. 1 na vrhu, a br. 16 na dnu. Složene sličice pričvrsti spajalicom na sredini s lijeve strane. Jednom rukom primi sličice, a drugom ih brzo listaj. Činit će ti se da gledaš crtani film.

Film je djelo u kojem se pokretnim slikama i zvukom prikazuje zapis izvanjskoga svijeta. Ono što se snima može biti raznoliko:crtež, lutke, ljudi u nekom prostoru, gluma ljudi...

vatromet

knjiga

crteži

košarica

grožđe

bučanpletena

lijepa

tamnomodre

zanimljiva

pršti

ukusno

sočno

bobice

knjigučitam

lijepu i zanimljivu

osvjetljava

Dobio sam novi bicikl.

55

Red riječi u rečenici

Čitam lijepu i zanimljivu knjigu.

Sastavi sam/sama nekoliko rečenica.

Vatromet je bučan.Pršti na sve strane.Osvjetljava nebo.

Rečenice nam kazuju nešto o nekome ili nečemu.

djevojčicajabukamrav

jestibacitiodgristipojesti

Poveži riječi iz pojedine skupine u rečenice.

Dobila sam knjigu.Zanimljiva je.Ima lijepe crteže.

U košarici je grožđe.Jako je ukusno i sočno.Bobice su mu tamnomodre.

Pročitajte što piše u oblačićima. Jesi li to barem djelomično razumio/razumjela? Pravilno poredaj riječi i dobit ćeš rečenicu.

sam dobiobicikl novi

i početku bilou padova je

sada vožnji praviu sam majstor


Iz dviju skupina odaberi riječi od kojih možeš složiti rečenice. Zatim nacrtaj ono što rečenice kazuju. Nastat će mala priča i strip.

56

Kako biti dobar iz inata,kako naći pomoć,kako poslati sretne misli...

57

58

Kako je Matija kupio srećuMali je Matija strašno žalostan. Ništa ga ne veseli. Sve mu je nekako glupo i dosadno. Želio bi biti veseliji, no čini mu se da se uzalud trudi. Pokušao je popraviti ocjene, ali žar učenja kratko ga je držao. Počeo je svirati gitaru, no već nakon nekoliko sati prestao

je vježbati. Učinilo mu se da bi bilo mnogo lakše i mudrije trenirati nogomet. Nogometaši dobro

zarađuju. Ali trener ga nije odmah uvrstio u prvu momčad pa je izgubio strpljenje i odjednom otkrio da je zapravo rođen za

slikara. Međutim, učiteljica je njegove crteže nazvala packarijama i to ga je strašno uvrijedilo. Sad je ljut i na mamu jer mu je dala premalo novca za sve što je želio.– Nesretan, ja sam strašno nesretan! – govorio je sam sebi u bradu. Dok se vukao prema trgovini kao lijena mačka i razmišljao što bi si

kupio, pridružio mu se prijatelj iz razreda.– Jakove, molim te reci mi koliko ti džeparca dobivaš od mame? – upita ga

Matija.– Kako to misliš? – upita ga Jakov. – Nikad nisam imao džeparac. Moja mama je

sretna kad nam uspije zaraditi za kruh.Matija se odjednom postidi, a u glavi mu sine čudna misao. Pogleda dječaka pokraj sebe, odmjeri ga dugim i ozbiljnim pogledom pa reče:– Hoćeš li da ti ja danas dadem svoj džeparac?Toga dana Matija je prvi put izašao iz trgovine vesela koraka. Nosio je sreću u srcu.

Božidar Prosenjak


Što je za tebe sreća? Pročitat ćemo priču o dječaku koji je otkrio što je sreća.

Izrazi doživljajŠto je Matiju učinilo sretnim?

Uroni u priču• Na početku priče Matija je nesretan iz raznih razloga. Navedi neke. • Jesu li njegovi problemi doista veliki i teški? • Što je dječaka razveselilo?

Bogatimo rječnikdžeparac – novac za sitne svakodnevne potrebe

Svuda oko nas – medijiPročitaj u novinama jednu lošu vijest, a zatim brzo jednu vedru. Je li tvoja tuga veća ili manja od te tuge o kojoj si čitao/čitala?

59

Bit ću dobar iz inataBaš se danas neću tući!Danas ću baš dobar biti!Iz škole ćuravno kućibaš na vrijeme se vratiti!

I špinat ću sav pojesti.Pokazat ću mami, tatiuredanda mogu biti.Baš se neću zaprljati!

Pa nek’ vide kako mogu,pa nek’ znaju da sam “pravi”i da i ja“nešto imam u čupavoj svojoj glavi”.

Sad me ljube,sad me hvale,a ne znaju mama, tata:

Sve što hoću, to i mogu!Sad sam dobar – iz inata.

Mirna Grbec


Jesi li se odlučio/odlučila nastojati bolje se ponašati u nekim prigodama?

Izrazimo doživljajZašto je dječak odlučio biti dobar?

Uronimo u pjesmu• Je li inat dobar pokretač njegova ponašanja?• U čemu bi on postao sve bolji i bolji?• Je li dječak odlučio činiti ono što inače rado radi ili ono s čime inače ima problema?• Pročitaj stihove koji na kraju imaju uskličnik. • Pročitaj ih naglas.

Bogatimo rječnikinat – namjerno postupanje protiv volje koga drugoga zbog ponosa

Svuda oko nas – medijiOdaberi svoju omiljenu radijsku emisiju za djecu.Neka ti ona dan učini ljepšim i zanimljivijim. Pričaj o tome što si čuo/čula.

60

Zima i mrazU bijelom ogrtačusa žezlom od snijegaogrnuta čipkom ledenih zvjezdicapošla je na jutarnju šetnjuvladarica Zima.

Čudesni svijet riječi

Zamisli da je zima živa. U koji bi je lik pretvorio/pretvorila? Poslušaj što je spisateljica napisala o zimi.

Izrazimo doživljajPoklapa li se tvoja Zima sa Zimom predstavljenom u pjesmi?

Svuda oko nas – medijiOponašaj držanje tijela vladarice zime.

Uronimo u pjesmu• Kako izgleda vladarica Zima?• Odjeća joj je: neuredna urešena smiješna šarena• Njezino je držanje: otmjeno pognuto ispravno kruto• Kako spisateljica dovodi u vezu zimu i sjever s toplinom i jugom?

Pošla je polakobijela kao ruža ili cvijet ljiljanabijela kao visibabaili neka biljka koja živina dalekom jugui koja se boji Zimei njene braće – mrazova.

Sunčana Škrinjarić

Bogatimo rječnikčipka – fini komad ukrasnetkanine s očicama žezlo – štap ili palica kao simbol kraljevske vlastiogrtač – dio odjeće koji pokriva tijelo do ispod koljena

61

Tužni snješkoU pustoši snježnobijeloj,Uspravan ko div,Uzdignuo bijelo čeloSretan što je živ.

Ovila ga gusta noć,Rezati se može,Studen, zima, drhtavica,Ušli ispod kože.

Osvanuo novi danPlače snješko naš:– zašto uvijek nakon zimedođe sunce baš?

Niveska Juraga-Kovačev


Koji osjećaj u tebi budi pogled na snježni, hladni krajolik?

Izrazi doživljajVeseli li snješka sunčan dan?

Uroni u pjesmu• Kada se snješko osjeća dobro? na suncu u pustoši pustinjskoj u pustoši snježnobijeloj• Zašto pjesnikinja kaže da je noć – gusta?• Koje riječi govore da je zima jako hladna: uzdignuo bijelo čelo, studen, zima, drhtavica?

Bogatimo rječnikuzdignuo – podignuopustoš – pust, prazan, nenaseljen kraj

Svuda oko nas – medijiOpiši snježni prizor.

61

62

VrabacZapuhao je hladan studeni vjetar. – Brr što je hladno – zacvrkuće vrabac u opustjeloj krošnji tužne breze. Više nema listova da se mogu sakriti. –Vjetar je i dalje puhao, nemilosrdno savijajući grane. Vrabac se stisnuo uz deblo. Proveo je još jednu hladnu, nemirnu noć.Kako sam gladan – prostenje slabašno, pogladivši prazan trbuščić. Poleti prema livadi. No golubi su

pojeli i zadnju bačenu mrvicu kruha.Vrabac pogleda prema zgradama. U stanovima su se počela paliti svijetla. Na oknu jednog prozora ugleda nasmiješeno lice djevojčice. Otvorila je prozor i na dasku je sasula komadiće kruha. – Dođi maleni – nježno ga pozove. Zatvori prozor i nestane u sobi. Vrabac uplašeno doleti. Glad je bila jača od straha. No na prozoru nije bilo nikoga. Drugog jutra dočekale su ga nove mrvice kruha. Dok je jeo, na prozoru ugleda sjajne, vesele oči. Tog jutra na prozoru dječje sobe započelo je prijateljstvo jedne djevojčice i gladne smrznute ptičice.

Tamara Vrbanović


Promotraj zimu kroz prozor svoga doma. Tko sve može stradati zbog hladnoće?

Izrazimo doživljajJe li ovo priča sa sretnim svršetkom?

Uronimo u priču• Što je nagnalo vrapca da svlada svoj strah prema ljudima? • Od koga je dobio mrvice hrane?• Po čemu možeš zaključiti da će se to prijateljstvo nastaviti?

Pripovijedanje prema poticaju

63

Svuda oko nas – mediji Pročitaj i promotri fotostrip pa prepričaj prikazane doživljaje.

Pas ti je super!

Želiš li ga uzeti u ruke?

Imaš li ti psa?

Na žalost nemam, a silno bih ga željela.

Zašto ne zamoliš mamu i tatu da ti ga kupe?

Jesam već tisuću puta, ali kažu da sa psima ima

previše posla.

Trebaš ga redovito hraniti, izvoditi u šetnju i povremeno kupati i četkati. To baš i nije strašno.

Znam, ali...

Kasniš pola sata! Gdje si bila?

Oprosti! Bila sam kod Svena. Ima prekrasnog psića i malo sam se poigrala s njim.

Vau!

Aaaa! Tata ju je jutros donio. Ako odabereš ime i obećaš da ćeš se o njemu brinuti - tvoja je.


Pripovijedanje prema poticaju

64

Najradije idem s djedom planinariti.Obujemo planinarske cipele, uzmemo svježu vodu i sendviče. Kad se popnemo na neku planinu, možemo vidjeti daleko.Sjednemo i polako jedemo.

Što najviše voliš raditi s članovima svoje obitelji? Donesi fotografije i nacrtaj.Zatim neka svatko u najmanje tri rečenice ispriča što radi.Na kraju izaberite najboljeg pripovjedača.

Što prikazuje slika, a što fotografija?

Na crtežu, slici, fotografiji možemo zapaziti tko se ili što na njoj nalazi, što radi, u kojem je položaju, kako izgleda. Možemo opisati i osjećaj koji slika u nama budi.


Tihana i ja smo najbolje prijateljice. Dosad smo uvijek svuda išle zajedno. Jedino ne idemo zajedno u isti razred. Ona ide u c, a ja u a. No dogodilo se nešto što me je rastužilo. Ivana se odselila u drugo naselje. Ispisat će se iz naše škole. Više se nećemo moći zajedno igrati jer bih do nje morala ići autobusom. Možemo pripovijedati o onome što nam se dogodilo (događaj) i kako smo se pritom osjećali (doživljaj).

O čemu pripovijeda djevojčica?

65

Promotri niz sličica i opiši što se na njima prikazuje.

Promotri strip pa dopuni rečenice.

U _____ mrav izlazi iz _____. Iz _____ iznosi krušku. Kada? Čega? Čega?

Šulja se mravljim _____. Daje ju _____. Jež je nosi na _____. Čim? Komu? Čemu?

Kako su mravi uspjeli otjerati ježa? Promotri strip pa ispričaj.

Ovo je glavni osumnjičenik za krađu voća.

66

Sveta noćIz visina,iz daljinai dubina,sve što živi,sve što raste,sve što buja,očekuje Božjeg Sina,aleluja!


Za Badnju se noć često kaže da je sveta. U toj noći vladaju čudesan mir i radost.

Bogatimo rječnikaleluja – «hvalite Boga», pripjev u katoličkoj misitrepti/treptati – svjetlucanje svijeće

I u našem skromnom domutrepti svijeća,bor svjetluca.

Nek noćasna svaka vrata,bez nemira i olujasreća kuca,aleluja!

Ivan Boždar

67

Izrazi doživljajKoja riječ najbolje opisuje ugođaj pjesme:iščekivanjenestrpljenjemir?

Uroni u pjesmu• Koji stihovi govore o želji za susretom s Božjim Sinom?• Tko sve očekuje Božjega Sina?• Na koji se način dočekuje Božić u opisanom domu?• Koja riječ opisuje da gore svijeće? • Što pjesnik svima želi?• Koja se riječ ponavlja na kraju svake strofe?

Svuda oko nas – medijiPogledaj sliku Poklonstvo pastira Jacopa Bassana.Na što slikar usmjerava tvoju pozornost? Kojim je tonovima prikazana Marija s Isusom u rukama? Kakav te osjećaj obuzima dok promatranja slike?

68

Jedan učenik ima zavezane oči. U ruci drži ključić. Kreće se zavezanih očiju i ispruženih ruku. Kada dođe do nekog od ostalih učenika, predaje mu ključić izgovarajući pritom stihove pjesmice. Taj učenik ključić zanjiše i izgovori svoju božićnu želju.

U kojem su stupcu napisana imena blagdana?Kakvim se početnim slovom pišu?

Koje riječi značavaju blagdan, a koje cijelu godinu?

Nova godina nova 2007. godina

Imena blagdana i praznika mogu se sastojati od više riječi. Kako se piše prva, a kako ostale riječi?Dan državnosti Dan neovisnostiNova godina Dan domovinske zahvalnostiUskrs Prvi svibanj – međunarodni praznik radaBajram Tijelovo

U imenima blagdana i praznika prva se riječ piše velikim, a ostale malim početnim slovom.


Želim da se tata za Božić vrati kući s plovidbe.

Zanjihan je ključić srećeNa božićnom drvcu.Dječja ruka k njemu krećeS ljubavi u srcu.

Na Božić se želim pomiriti sa svojom sestrom.

Želim da za Novu godinu baka Marica dođe k nama.

Želim da moj novogodišnji dar bude – pas.

Veliko početno slovo u imenima blagdana

Prepiši adresu i dopuni je Tina živi u Rijeci.

69

Čestitka i razglednicaČime počinje čestitka?Čime završava?

Draga Lana!Želim ti sretan i raspjevan rođendan.

Tvoja Dada

Draga teta Ivana!Čestit Božić,sretnu Novu godinu,puno zdravlja i veseljaželi vam Toni.

Čestitku obično stavljamo u omotnicu.Na poleđini omotnice pišemo adresu onoga kome čestitku šaljemo.Na licu omotnice pišemo svoju adresu.

Donesite razglednice koje ste dobili od svojih prijatelja, rođaka.Pročitajte ih naglas prijateljima u razredu. Tko je po vašem mišljenju napisao najzanimljiviju razglednicu?

Draga moja unučice,odmaram se ovdje utoplicama, ali sam ti ipakisplela lijepu vesticu.Uskoro se vidimo.Puno te voli tvoja baka.

Bok, Saša!Javljam ti se s Raba.Ovdje je lijepo vrijeme, ali nije baš toplo.Zato svaki dan idem na pecanje. Išli smo i na ribolov s ribarima.Pozdrav, Martin.

Dragi naši,kupamo se svaki dan,šećemo se uz more imislimo na vas.Da ste barem ovdje.Teta Marta.

Adresa:Tina ZdunićIvana Zajca 5

Kamo da je pošaljem?Nema ime grada nitipoštanskog broja.


Razglednicom se šalju poruke s putovanja, iz mjesta u kojima boravimo.Na razglednicu treba napisati točnu adresu osobe kojoj je upućena.

70

Sveta noć

Cvjetovi i stabla, zemlja i kamen, ratari i pastiri zamoliše te večeri sunce da im prije odlaska na počinak ostavi bar malo svjetlosti. Sva stvorenja i stvari u raju osjećali su da će se u noći dogoditi nešto čudesno i zato su željeli biti još ljepši i raskošniji, a svjetlost je najljepši ures. Sunce usliša njihove želje i prije zalaza ostavi svima obilje svjetlosti.Pala je noć, a na zemlji svaka stvar i sva stvorenja zrače tajanstvenim svjetlom. Na nebu zvijezde raskošno svijetle, u polju blistaju cvjetovi. Pastiri uz vatru sjede i šute. Ne mogu se načuditi i nadiviti čudesnoj ljepoti noći i najradije bi zapjevali, ali milije im je slušati, jer oko njih sve pjeva. Tko je te noći slušao srcem, mogao je čuti pjesmu kamena i zemlje, cvijeća i stabala, vode i vjetra. Pjevale su i zvijezde zajedno s nebeskim anđelima.Nad Betlehemom cvale su zvijezde te se činilo da će se svakoga trenutka otvoriti nebeska vrata i na njima se pojaviti zbor anđela s trubljama.Nebo se približilo zemlji, ali i zemlja je krenula u susret nebu. Mir i ljubav nosi na svaki dom, ulazi u svako ljudsko srce. Do štalice u blizini Betlehema vodi zvjezdana staza. Po njoj pastiri idu u susret radosnoj vijesti. Vodi ih zvijezda.Kad su pastiri došli u štalicu, nađoše se u čudu. Na slami u jaslama leži Djetešce, Sin Božji. Praznih ruku oni stoje pred kraljem neba i zemlje. Padoše ničice pred njim i darovaše mu jedino blago koje su imali – svoju ljubav. Djetešce se razveseli njihovu daru i pastiri bijahu sretni. U tom trenutku Božja ih milost preplavi.Vraćajući se svojim kućama, govorili su među sobom: “Došli smo Gospodinu praznih ruku, a vraćamo se puni darova.” Žurili su k svojima, jer su željeli s njima podijeliti radost susreta s Bogom. Od sada će svim ljudima dobre volje darivati milost koju su primili od Gospodina i živjeti u miru i ljubavi.

Tin Kolumbić


Bliži se noć radosnog božićnog iščekivanja. Tada se prije mnogo ljeta svijetom proširila radosna vijest. Nabroji nekoliko riječi kojima se može isreći ljepota radosne vijesti. Otkrij u priči ljepotu te noći.

71

Izrazi doživljajKoji ti je prizor dio teksta najljepši?Kakav je ugođaj priče?smiren radostan dostojanstven

tužan sretan

Uroni u priču• Pronađi ulomak u kojem se opisuje susret zemlje i neba.• Pronađi ulomak koji opisuje čudesno lijepo i svjetlo nebo u noći kada se rodio Isus.• Pronađi ulomak koji kazuje što su dobili od Isusa i opisuje njihovu radost.• Pronađi i potcrtaj tebi najljepšu rečenicu.• Došli smo Gospodinu praznih ruku, a vraćamo se puni darova.• Koji su dar dobili pastiri?• Pronađi još neke riječi koje pobliže opisuju druge. radosna vijest zvjezdana staza nebeski anđeli

Bogatimo rječnikures – ukras usliša – ispunitrubljama – trubamaničice – pasti pred nekoga te tako iskazati poštovanje

Svuda oko nas – medijiPročitaj razgovor sa časnom sestrom SamuelomSve što je lijepo pripada BoguSestra Samuela godinama širi radost oko sebe izrađujući različite predmete od prirodnih materijala. Iz njezinih vrijednih ruku niklo je mnoštvo jaslica, božićnih ukrasa, vrtova punih raznovrsna bilja...Zvrk: Odakle Vam prirodnine od kojih stvarate svoje predmete?Samuela: Volim prirodu. Iz djetinjstva pamtim sliku žitnoga polja s makovima. Volim i dalmatinski ka-men, more koje izbacuje zanimljive sitnice. Također, otpad koji drugi često bace, ja skupljam. Stara kora drveća, suho lišće, grančice vinove loze, slama, kamenje, sasušeno cvijeće...Zvrk: Odakle Vam ideje za stvaranje? Samuela: Valja promatrati svijet oko sebe, otkrivati ljepotu u njemu. Ono što osjećam u dubini duše, to i radim. Ljubav prema stvaranju i oblikovanju rukama baštinila sam iz djetinjstva. Tada nije bilo gotovih igračaka pa je moja prva lutka bila napravljena od krpica. Od kukuruznih stabljika radili smo lađice i u jesen ih puštali niz potok. Stvaralo se od onoga čega je bilo... Iz časopisa Zvrk

72

DimnjačarDa sam dimnjačar, smio bih biti crnKao najcrnji kotao sa ognjišta,Smio bih nagaravljen hodati ulicomI nitko mi ne bi ništa.

Nosio bih na pletenim žicama četke,Jednu manju i jednu veću,Na kojima svaka čekinjaDonosi sreću.

Obilazio bih kuće kao pod crnom maskom,Samo bi mi se smijali bijeli zubi i dva oka,Peo bih se iznad krovova kućaI gledao grad s visoka.

A kad bih sreo neko dijete koje je tužnoI koje nesreća danomice lupa,Dopustio bih mu da iz moje četkeJednu čekinju iščupa.

Grigor Vitez


Zamisli da si dimnjačar. Što bi ti bilo zanimljivo?

Izrazimo doživljajŠto je smiješno, a što tužno u pjesmi?

Uronimo u pjesmu• Zašto dimnjačar smije biti crn? • Što mu se jedino bijeli? • Što je još privlačno u dimnjačarskom poslu?• Iako se vjeruje da dimnjačar donosi sreću, ponekad su djeca nesretna.• Što bi dimnjačar iz pjesme tada učinio?• Kako se ti rješavaš tuge ako si ponekad nesretan/ nesretna?

Bogatimo rječnikognjište – mjesto u kući na kojem se održava vatračekinja – oštra dlaka životinja

Svuda oko nas – medijiDimnjačar crn kao gar, sreću donosi na darŠto radi dimnjačar?Prvo, svaki dimnjačar čisti dimnjake samo u «svojim ulicama». To znači da ljudi iz tih ulica i iz tih kuća imaju svojega dimnjačara, a on ima njih i njihove peći. S njima se dogovara kada će doći očistiti peći i dimnjake.

A je li Vas strah od penjanja po krovovima? Nije. Tamo gdje je krovište jako strmo i oštećeno, čistimo drugačije. S prvih dostupnih vrata dimnjaka, prije krova čistimo dimnjake. Kad smo već na krovu, vidimo grad s visine, pozdravljaju nas golubovi ili se mačka malo naljuti što je ometamo. Ponekad nam smetaju antene ako su preblizu dimnjacima. Dimnjačar voli svoj posao jer svakom domu daruje više topline i čuva kuću od požara. kada se dimnjaci ne bi čistili, dim bi se vraćao kroz peć u kuću i to bi nam svima smetalo, zar ne?

Iz časopisa Zvrk

73

Bogatimo rječnikognjište – mjesto u kući na kojem se održava vatračekinja – oštra dlaka životinja

Mjeseci – pereciSiječanj drvosječastuden ne osjeća.

Veljača tkaljapo snijegu se valja.

Ožujak se, kaže,s proljećem slaže.

Travanj u travirođendan slavi.

Svibanj svija svibei ostale šibe.

Lipanj lipom cvjetana početku ljeta.


U kojemu si mjesecu rođen/rođena? Na što te podsjeća ime mjeseca?Upoznajmo njihove osobitosti što bolje.

Srpanj se znojiotkad postoji.

Kolovoz još gazipo sunčanoj stazi.

Rujan dojurio,jesen požurio.

Listopad pada,kiši se nada.

Studeni od jučekroz maglu se vuče.

Prosinac na putuu zimskom kaputu.

Josip Ivanković

Izrazi doživljajKoji ti je mjesec najdraži? Pojasni.

Uroni u pjesmu• Zašto siječanj drvosječa ne osjeća studen?• Odakle travnju ime?• Koji je mjesec na početku ljeta?• U kojem je mjesecu magla?• Pjesnik uspoređuje mjesece s: vodom, živim bićima? • Pronađi u pojednim stihovima primjere za to.

Bogatimo rječniksvibe – grmolika biljkastuden – hladnoća

Svuda oko nas – medijiPročitaj u dnevnim novinama, na televiziji, poslušaj na radiju koji je danas dan i mjesec.

74

Kako naći pomoćJednoj djevojčici nužno je trebala pomoć, jer je nije imala i jer je bila još mala. Ali kako da je nađe, a krasti se ne smije? Mala bi je djevojčica čak i ukrala, samo da je znala gdje. I tako jednog dana ode u šumu divljem vuku. Reče mu: “Dragi divlji vuče, treba mi pomoć jer sam još mala.”“Zašto ti treba pomoć, mala djevojčica?” pitao je divlji vuk.“Pomoć ti uvijek može trebati”, rekla je mala djevjojčica, “recimo, kad šuma gori.”“Na to nikada nisam pomislio”, rekao je divlji vuk. “Nažalost je ni ja nemam, ali snažni bik izgleda mi kao netko tko bi je mogao imati.”Odu dakle skupa snažnom biku. Pa mu reče divlji vuk: “Dragi snažni biku, mala djevojčica treba pomoć. Imaš li je?” A snažni bik upita: “Zašto maloj djevojčici treba takvo što?”“To uvijek može trebati”, odgovorio je divlji vuk, “Recimo, kad šuma gori.”A mala djevojčica doda: “I kad rijeka poplavi obalu.”“Imate pravo, divlji vuče i djevojčice mala”, rekao je snažni bik. “Doduše, ni ja nemam pomoć, ali rado ću vam pomoći u traženju. Ako pomoć postoji, sigurno ćemo je naći kod velike žene.”Odu dakle svi troje velikoj ženi koja je stanovala na brdu. “Draga velika ženo”, reče joj snažni vuk, “mala djevojčica traži pomoć. Imaš li je?”“Treba li maloj djevojčici pomoć jer je još mala, snažni biku” upitala je velika žena.“Da, zato joj treba”, rekao je snažni bik. “Ali, i uopće, recimo, kad šuma gori i kad rijeka poplavi obalu.” A mala djevojčica dopuni: “I kad umre netko tko mi je drag.”“To je točno, snažni biku, divlji vuče i mala djevojčice”, rekla je velika žena, “pomoć treba. Ali, ni ja je nemam, baš nimalo.”U taj se čas na brijeg, na kojem stajahu, spusti nevrijeme. Sijevalo je oštro i grmjelo glasno. “Kad bi munja sada zapalila šumu, divlji vuče, snažni biku i velika ženo”, rekla je mala djevojčica, “ili kad bi padalo sve dok rijeka ne bi poplavila obalu”, dodala je, “ili kada bi u vatri ili u vodi poginuo netko tko nam je drag”, još je rekla, “što bismo učinili?”Mala djevojčica, divlji vuk, snažni bik i velika žena bojali su se. “Upomoć!” vikali su. A zatim su stali jedno uz drugoga, dok je kiša šumeći padala s neba. I ostali su tako sve dok nevrijeme nije prošlo.Mnogo, mnogo poslije ponovno sine sunce. Divlji se vuk stresao, velika žena stala je plesati, a mala djevojčica skinula je mokru odjeću i objesila je snažnom biku o rogove kako bi se osušila. Još su neko vrijeme ostali skupa na brijegu, mala djevojčica, divlji vuk, snažni bik i velika žena. Sve četvero sušilo se na sunčevoj toplini. Prije nego što su se rastali, upitao je snažni bik: “Kad ćemo se ponovno sresti?!“I gdje?”, pitao je divlji vuk.“Za mjesec dana, u isto vrijeme, ovdje, na ovome mjestu”, predložila je velika žena. A mala je djevojčica rekla: “Za mjesec dana ili za tjedan dana, ako nekome od nas već tada zatreba pomoć.”

Jurg SchübigerS njemačkog preveo Dubravko Torjanac


Jesli li kada trebao/trebala hitno pomoć? Pričaj gdje i kako si je tražio/tražila.

75

Izrazi doživljajTrebaju li svi ponekad pomoć? Koji je lik prvi tražio pomoć?

Uroni u priču• Što je tražila djevojčica? • Koga je sve pitala za pomoć?• Koje je sve situacije ona smatrala opasnima?• Na koji način su pomogli jedno drugome kada im je pomoć stvarno zatrebala?• Koja bi poslovica najbolje izrazila poruku priče? Na muci se poznaju junaci. Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača. Ne čini drugome ono što ne bi želio da se tebi učini.• Pročitajte priču po ulogama.

Svuda oko nas – medijiProfesor Baltazar je lik iz omiljenoga crtanoga filma. On svima rado pomaže. Pritom upotrebljava svoj čudnovati stroj. Promotri stroj profesora Baltazara. Od čega se sastoji? Za koje bi probleme tražio/tražila njegovu hitnu pomoć?

Bogatimo rječniknevrijeme - općenito ružno vrijeme

Internetska stranica 76

Bijeli, slijepi pasBijeli pas zalutao u snijegu.– O, kako je lijep!– Jest, ali je slijep!I jedna djevojčicakoricu mu pruži:– O, kako si lijep!Pesek, zakaj si slijep!On je to čuo,krenuo je za njomdo njezinih vrata.– O, imaš peseka,bijelog kao snijeg!I peseka je tata podragal oko vrata.– Tata, on je slijep!– Srce moje,on je lijep!– Hvala, tata...

Ivica Jembrih


Što osjećaš kada ugledaš životinje lutalice?

Izrazi doživljajIma li ova pjesma sretan kraj? Zašto?

Uroni u pjesmu• Koji stihovi svjedoče da je i djevojčičin tata prihvatio psa?• Djevojčica je zalutalom psu dala koricu kruha i tako iskazala: suosjećanje, milost, strah, sablažnjivost?

Bogatimo rječnikPronađi i potcrtaj riječi pisane kajkavkim narječjem.Kako se one kažu štokavski ili na narječju kraja u kojem živiš?pesek – psićpodragal – podragaozakaj – zašto

Svuda oko nas – medijiUključi se u akcije koje pomažu zbrinjavanju pasa lutalica, čuvanju životinja.

77

Skupovi ije/jeJedan učenik započinje igru. Zadaje npr.: “Pijetle! Pjetliću! Zakukuriči!” Ostali učenici oponašaju pijetlovo kukurikanje. Tko je u tome bio najbolji, odrjeđuje učenik koji je zadao zadatak. Pobjednik nastavlja igru zadajući novi zadatak. Zadatci mogu biti različiti (npr. za pjetlića: poleti, šepuri se, svađaj se...).

Pijetle! Pjetliću! Zakukuriči!

A sada vi!Korijene! Korjenčiću! Rasti!Mijehu! Mješčiću! Puši!Dijete! Djetešce! Smij se!Rijeko! Rječice! Šumi!Zvijezdo! Zvjezdice! Sjaji!

Pravilno pročitaj riječi. Pritom pazi na izgovor skupova ije, je.

Jedne jesenske večeri poveo me da promatramo sjajni . je

pronašao s četiri lista. Sjećam se još da je ubrzo naš zasuo .

No, ja sam sačuvao da me sjeća na dane kada sam bio . Ona je moj .

mjesec dijetedjetetlina brijegdjed snijegdjetinjstvo lijek


pijetao pjetlićmijeh mješčićkorijen korjenčićdijete djetešcerijeka rječica

Pročitaj što djed mrav govori unucima. Sličice zamijeni prikladnom riječi iz dviju skupina. Pritom tekst najprije pomno pročitaj u sebi, zatim naglas.

78

Čuda oko nas,čudnovati razgovori,čudesni svijet bajki...

79

80

PalčicaProđu tako ljeto i jesen, ali onda dođe zima, duga, hladna zima. Sve su ptice, što su joj dotad tako lijepo pjevale, odletjele svojim putem, s drveća lišće opalo, uvenulo cvijeće, a onaj veliki list kiselice pod kojim je Palčica boravila sav se skvrčio – ostala samo požutjela, uvela stabljika. Djevojčica se smrzavala, odjeća joj se raspala, a ona tako nježna i sićušna, jadna mala Palčica, umrijet će od studeni. Počeo je padati snijeg, a svaka snježna pahuljica što bi na Palčicu pala, bila bi kao da na nas netko stane bacati lopatu punu snijega; jer mi smo veliki, a ona jedva palac visoka. Onda se ogrnula suhim listom, ali je list nije ugrijao – sva se tresla od studeni.Na samom kraju šume, kamo je sada stigla, prostirala se velika njiva; žito je na njivi bilo davno požeto, ostalo je samo golo, suho strnje što strši iz smrznute zemlje. Dršćući od studeni hodala je

tim strništem – to za nju bijaše čitava šuma. Idući tako stigne na vrata poljskomu mišu; bijaše

to jedna mala rupa ispod strnja. Tu se mišica toplo i ugodno smjestila:

imala je sobu punu žita, lijepu kuhinju i spremnicu. Uboga

Palčica stane pred vrata, kao i druga kakva djevojčica što

prosi, te zamoli komadić ječmena zrna, jer već dva dana nije ništa okusila.– Mala sirotice! – reče poljska mišica, starica dobra srca. – Uđi u moju sobu, pa ćeš sa mnom jesti.Budući da se mišici

Palčica svidjela, ona joj se smilova: – Možeš

kod mene zimovati, ako ti je milo, samo mi moraš

pospremati ovu sobu i pričati


U bajci Palčica pripovijeda se o životu malene djevojčice Palčice.Upoznajmo dio te bajke o njoj. Zamisli da se nađeš zimi na ledu. Prikaži tu situaciju glumom.

81

Izrazi doživljajKoji te osjećaj obuzeo, na početku, a koji na

kraju ulomka?

Uroni u priču• Koje je godišnje doba bilo jako teško za Palčicu? • Pronađi rečenice koje opisuju kako joj je štetila i svaka snježna pahuljica. • Koga je zamolila za pomoć? • Je li joj mišica pružila utočište? • Pročitaj naglas rečenice kojima se obratila Palčici. • Koji su bili njezini uvjeti da može kod nje prezimiti?• Koji su likovi u priči nastvarni?• Koji su događaji nestvarni?

Bogatimo rječnikskvrčio/skvrčiti se – savio grčevito/grčevito se savitistrnište – njiva poslije kosidbe žitaricaspremnica – prostorija u kući za čuvanje raznih predmeta ili hrane

Svuda oko nas – medijiPromotri prizor iz crtanoga filma Palčica. Usporedi Palčicu iz filma i ilustraciju Palčice u tvojoj čitanci.

Bajka je priča o čudesnim događajima i likovima.

mi priče, jer ih vrlo volim.Palčica je činila ono što je dobra, stara mišica zahtijevala, te je živjela da ne može bolje.– Uskoro će nam i gosti doći – reče stara mišica. – Susjed me posjećuje svaki dan u tjednu; živi bolje od mene, ima prostrane dvore, oblači se u krasno crno baršunasto krzno! Da ti se udati za nj, blago bi ti bilo, imala bi što ti srce želi. Samo, on ne vidi. Moraš mu pričati najljepše priče što ih znaš!No Palčicu nije bilo briga za sve to, nije joj bilo do susjeda, jer taj susjed bijaše krt. Dođe krt u pohode, došeta se u svome crnom baršunastom krznu.

Ulomak iz priče Palčica Hansa Christiana Andersena

82


Znaš li svoju točnu adresu? Zamisli situaciju u kojoj je neobično važno znati svoju adresu napamet. Pročitaj priču u sebi.

PutokazMoj prijatelj Lujo voli pomagati ljudima pa ga često zovem samaritancem. Dokazao je to neku večer dok sam sa šestogodišnjom Suzanom čekala ispred kazališta njezine roditelje, koji su zaboravili svoje dijete, vjerovali ili ne, kao kišobran u tramvaju.Umjesto da čekamo, Lujo je predložio da Suzanu jednostavno odvezemo kući. Naravno, ako Suzana zna gdje stanuje.A ona nam je to objasnila ovako:– Mariborska 16! Znaš gdje je ona slastičarnica?... E, onda samo prijeđeš prugu i peta ulica lijevo.Večer je bila prohladna. Krenuli smo i lako pronašli slastičarnicu, ali pruge nije bilo nigdje.– Mislim da ćemo morati zaokrenuti – rekla je Suzana. – Ja ovdje nikada nisam bila!Lujo je strpljiva osoba, no ipak je zaustavio automobil i na prvom kiosku pokušao pronaći Suzaninu ulicu na planu grada.– Moramo se vratiti na glavnu cestu – objasnio je – a zatim skrenuti u treću ulicu lijevo.– Ne, nego u petu ulicu – pobunila se Suzana, ali je već u sljedećem trenutku dodala: - Ovuda prolazim

83

Izrazi doživljajBi li se ti ponašao/ponašala kao Suzana?

Uroni u priču• Što se dogodilo Suzani? Što misliš o postupku Suzaninih roditelja?• Tko joj je priskočio u pomoć? No, što je Luju ometalo u pružanju pomoći?• Je li Suzana točno znala put do kuće? • Uz pomoć čega su pronašli njezinu ulicu?• Što misliš, gdje su bili roditelji s obzirom na to da je u kući bio mrak?• Kojim se redoslijedom što dogodilo? Suzana je zaspala u automobilu. Suzanini roditelji nisu na vrijeme došli ispred kazališta. Djevojčica je izrekla svoju adresu. Davala je upute za put do kuće. Lujo je na planu grada otkrio gdje se nalazi Suzanina kuća. Slušajući Suzanine upute nisu stizali do njezinoga doma.

Bogatimo rječniksamaritancem/samaritanac – milosrdan čovjek koji dobrovoljno pruža pomoć

Svuda oko nas – medijiZamisli da se netko ili nešto izgubio. Treba sastaviti oglas i staviti ga na vidljivo mjesto ne bi li netko tko zna nešto o izgubljenom zna gdje se može javiti.

kad idem na ritmiku! A je li, ide li se ovuda zubaru?Nismo znali kojem zubaru Suzana ide, no to i nije bilo važno jer smo upravo ulazili u Mariborsku ulicu.Suzanina kuća bila je u potpunu mraku. Izašla je i došla do ograde, a potom se vratila u automobil: – Mislim da mi nitko nije kod kuće – rekla je zijevajući i legla na stražnje sjedište. – A već sam trebala spavati. Ujutro idem u školu.

Lidija Dujić

Redoslijed događaja u priči – U svakoj priči iznosi se slijed događaja u kojemu čitatelji otkrivaju međusobnu povezanost.

84

NajvećiVeliki suI kitoviI slonoviI prekooceanski brod.Veliki suI mostoviI piramideI nebeski svod.Al najveći ipak,Neka vas ne čudi,Najveći su uvijekLjudi.

Mladen Kušec


Koji te se čovjekov izum, građevina... posebno doima?

Izrazimo doživljajSlažeš li se s pjesnikom?

Uronimo u pjesmu• Što je nabrojano kao veliko? Navedi još neke primjere.• Zašto pjesnik smatra da su najveći ljudi? • Navedi jedan primjer u kojem ljudskost zadivljuje? • Jesi li ti doživio/doživjela nečiju iznimnu dobrotu, plemenitost, hrabrost, požrtvovnost? • Pričaj o tome.

Bogatimo rječnikprekooceanski – prekomorskipiramide – stare građevine u obliku piramide

Svuda oko nas – medijiUzmi neke dječje novine (može i za odrasle) i pročitaj barem pet dobrih vijesti koje pokazuju kako su ljudi – veliki.

85

PismoDragi, dragi, veseli dječače Majumbu,Iz kraja, gdje je vječno ljeto,Iz lijepa sela Tumbulumbu,Naselje dvadeset peto,Gdje je kraj palminih stabalaKoliba tvoja malaU kojoj ti spavaš na mirisnoj slami,Napiši pismo mojoj mami,Kako se ne moraš svako jutro umivati,Kako se ne moraš obuvati ni izuvati,Kako se ne moraš oblačiti ni svlačiti,Kako trčiš bos, a ipak živ i zdravI veseo i nestaneš sav,Kako jedeš datula i bananaGotovo svakog danaI drugo južno voćeKad god ti se hoće.Napiši, dragi Majumbu, toplo te molim ja,Neka te stvari i moja mama zna.

Grigor Vitez


Jesi li kada razmišljao/razmišljala o životu djece u nekoj dalekoj zemlji?Pročitaju sebi pismo dječaku koji živi u dalekoj južnoj zemlji.

Izrazi doživljajNa čemu zavidi dječak iz pjesme dječaku u dalekoj zemlji?

Uroni u svijet pjesme• Koji stihovi opisuju selo u kojem živi dječak Majumbu?• Što autora pisma oduševljava u životu dječaka u dalekoj zemlji? • A tebe? • Zašto mu je važno da mama dozna pojedinosti iz njegova života?• Zašto Majumbu neke stvari ne treba raditi, a autor pisma ipak mora?

Svuda oko nas - medijiPročitaj u časopisima za djecu kako žive djeca u dalekim zemljama.

85

86

Zubar iz AlbadaraStolari, bačvari, vozači, mornari, marljivi i lijeni, svi su u Albadaru voljeli svoj posao. Svi, osim zubara Hermenegilda. On je svoj zubarski posao jednostavno mrzio! Mrzovoljan bi ustajao iz postelje i gunđajući odlazio na posao, naježen već pri pomisli da će, eto, iznova morati zuriti u tuđa usta, slušati dernjavu nemirne djece i vaditi neoprane zube.Jednoga je on dana sve te nevolje lijepo skinuo s leđa i bacio ih u najdonju ladicu zaborava.Sjeo je na bicikl i otputio se iz Albadara u dolinu, gdje su – na rijeci Cintiliji – bradati pustolovi, ispirući šljunak, tražili zlato. I Hermenegildo je želio iskušati sreću. – Pronaći ću grumen zlata – sokolio se – i njime kupiti sve što zaželim... Neću više morati vaditi zube!Danima je do koljena u vodi, pržeći se na suncu, uvijek mrzovoljan i narogušen, tražio zlato: no, sreće nije bilo.Ali, gle što se potom zbilo!Jednoga ponedjeljka ili utorka, Hermenegildov se pogled zaustavi na sivim obrisima u daljini. A bijaše, naime, bivši zubar čuo da se zlato i u brdima, u napuštenim kamenolomima, nalazi... – Tko će ga znati – mislio je, brišući znoj sa čela – možda me na onome brdašcu čeka komad sreće? Hitro je uzjašio bicikl i krenuo.Što se više bližio svomu cilju, više mu se činilo da se brdašce – sada već brdo – pomiče. Trljao je oči, gutao slinu i ...Jao, kakva li iznenađenja! Ne bijaše ono brdašce niti brdo, nego ogroman stari zmaj, posljednji zmaj na svijetu, o kojem je zubar Hermenegildo u prašnjavim knjigama čitao!- Sunce i oblaci, što li ću sada? – poviknu čovjek iz Albadara. – Što će biti ako me zmaj napadne, a oružja nisam ponio...?No, zmaj se jedva micao, rušeći kamenje pred sobom, i tužno gledao dvonogoga gosta. S vremena na vrijeme, iz zmajeva bi grla bolni uzdah proparao zrakom.- Možda je gladan! – dosjeti se Hermenegildo i smjesta iz svoje torbe dobaci krišku kruha i komad slanine pred zmajeva usta.Zmaj je još tužnije zajauknuo.- Što li mu je? – čudio se zubar, satima motreći i proučavajući golemu životinju, sve dok mu ne sinu pomisao:- Pa, možda... možda zmaja bole zubi!?Nije bilo, druge nego pomoći jadnomu stvoru.Vratio se Hermenegildo kolibi pokraj rijeke Cintilije, gdje su pustolovi, tražeći zlato, pjevali tužne pjesme


Znaš li nekoga tko jako voli zanimanje kojim se bavi? A obrnuto?

87


Znaš li nekoga tko jako voli zanimanje kojim se bavi? A obrnuto?

– vratio se i ostao nekoliko dana. Zatim se opet uputio prema onome sivom brdašcu, prema zmaju, vukući na kolicima: čekić, kliješta, veliku čašu vode, ogromnu četkicu... i pastu za zube, i – od bijela mramora načinjene – umjetne zube.Stigavši k zmaju, zubar iz Albadara je odmah primijetio kako se životinja zadovoljno smješka. Zacijelo je zmaj znao da će mu dobri čovjek pomoći.Hermenegildo se odmah dao na posao. Objesio je svjetiljku oko vrata, zasukao rukave, uzeo čekić i kliješta i odvažno ušao u zmajeva usta, velika poput kakve pećine.Majstor kakav je bio, odmah je pronašao jedan jedini stari zub. Iščupao ga je kao od šale i otkotrljao iz tamnih dubina. Stari zmaj je pociknuo od radosti!Gle sad čuda! Izvađeni zub bio je od čistoga zlata! Sjajio se na suncu da ga gledati nisi mogao...– Blago meni! Prizvao sam sreću! – stade vikati Hermenegildo, poskakujući sav ozaren oko velika komada zlata.Uozbiljivši se naglo, zmaju je namjestio umjetni zub.Gurajući zatim zlatan zub pred sobom, otputio se kući. Naravno, ne više u kolibu pokraj rijeke Cintilije, nego na zaprežnim kolima nekoga dobrog trgovca, vijugavom stazom što vodi prema Albadaru. Odlazeći, iz daljine je Hermenegildo vidio kako se tamo daleko smije veliki zmaj, a svijetli mu se novi zub!Onoga je dana zubar iz Albadara zavolio svoj posao.Više od pola zlatnog zuba prodao je i novac podijelio siromašnim ljudima u gradu i neznanim lutalicama. Ostatak je zadržao za sebe, a ljudima je zube povazdan vadio besplatno.I meni je ljetos – evo, pogledajte! – izvadio dva zuba.

Danijel Načinović

Izrazimo doživljajIma li ova bajka sretan kraj?

Uronimo u priču• Jesu li stanovnici Albadara voljeli svoj posao? • A zubar Hermenegildo?• Što je krenuo tražiti? Kome je odlučio pomoći? Što je promijenilo njegov odnos prema zubarskom poslu? • Kako je zahvalnost izrazio zmaj, a kako Hermenegildo?• Koji lik u priči potiče različite događaje?• Koje likove susreće pritom?

Bogatimo rječnikpustolovi – oni koje vole pustolovine (neobične događaje, avanture)motreći - promatrajućisokoliti se - hrabriti segrumen - komad čega krutogstvoru/stvor - živo biće

Svuda oko nas – medijiOva je bajka pogodna za uprizorenje. Dakle, možete je prikazati u vašem razrednom kazalištu.

Glavni likovi - zubar Hermenegildo, zmajSporedni likovi - pustolovi

Pozornica je mjesto na kojem se odigrava predstava. Može biti u zatvorenom i otvorenom prostoru.

Kazalište je mjesto gdje se održavaju predstave.Predstava je događaj u kojoj skupina ljudi glumi drugoj skupini, odnosno publici.Glumci su osobe koje predstavljaju neki lik iz teksta (glume).

Koji bi ti lik rado odglumio/odglumila?

88

Što su sanjale životinjejedne lijepe mjesečne noćiVrabac je te noći snivo,Da je mačku zadirkivo.Miš je sanjo da je sila,Lija da je svima mila.Zec je svu noć lovce ganjo,Đogo se bez sedla sanjo.A kunić je – tko mu krati? – Opet sanjo o salati.Puž se u snu utrkivo.Prasac nije ništa snivo.


Znaš li da doista mnoge životinje mogu sanjati?

Izrazi doživljajČiji ti je san najjasniji?

Uroni u pjesmu• Može li se ostvariti na javi ono što su životinje sanjale?• Kojoj se životinji može ostvariti san, a kojima ne?• Tko je najdublje spavao?

Bogatimo rječniksnivo/snivati – snivaozadirkivo/zadirkivati – zadirkivaoPronađi još riječi koje su u pjesmi napisane u skraćenom obliku.

Dobriša Cesarić

Svuda oko nas – medijiJeste li znali da:papiga voli spavati viseći naglavačkekoala može spavati i do 15 sati dnevno,sova spava danju, abudna je noću jer u to vrijeme lovi?

89

Mišji KolumboKad je Kolumbo Ameriku otkrio,na njegovu brodujedan je mali miš plovio.

S mornarima je gladovao, strepio.Želudac mu se za leđa prilijepio.Mnogo je propatio.

Ali zato, čim se kući vratio,bio je glavni,mišić nadasve slavni.

Darovali su mu sira veliki kontingent,jer je otkrionovi kontinent.

U sve je mišje enciklopedije uvedenkao hrabri moreplovac.Čak su ga i pokazivali za novac.

Mišji Kolumbo zvali su ga svi.Poslije je još bio na plovidbe tri,zatim su mu dosadile lađe.

Živjeti u rupi činilo mu se slađe.Iako je s Kolumbom Ameriku otkrio,ipak je on samo običan reponja bio.

Neda Iveljić


Kristofor Kolumbo otkrio je na svojem brodu prije mnogo godina kontinent – Ameriku. Put je bio dugotrajan i naporan. Zamisli da si maleni mišić na slavnome brodu. Što bi ti se svidjelo, a što ne?

Izrazi doživljajŠto je simpatično u ovoj pjesmi?

Uroni u pjesmu• Kako je mišiću bilo na brodu? • Što je morao trpjeti? • Kada se vratio kući, čime je bio nagrađen? • Što je mišiću ipak bilo najslađe, draže i od slave?

Bogatimo rječnikkontinent – kopno, jedan od glavnih dijelova Zemlje okružen moremkontigent – količina robe

Svuda oko nas – medijiOpiši radosni trenutak otkrivanja Amerike.

89

90

Pinokio PINOKIO SE, OSLOBOĐEN, UPUTI PREMA VILINOJ KUĆI. PUTEM NAIĐE NA GROZNU ZMIJU...

- Toliko mi se nesreća dogodilo...! Sve ih zaslužujem! Jer sam tvrdoglav i svadljiv lutak... i sve želim raditi po svom, a da ne poslušam ne koji me vole i koji su tisuću puta razumniji od mene!... Ali, odsada pa nadalje želim promijeniti život i postati dobro i poslušno dijete... Ionako sam dosada naučio da se neposlušnoj djeci uvijek nešto dogodi i nemaju sreće s nijedne strane. Hoće li me moj otac čekati?... Hoću li ga naći u Vilinoj kući? Prošlo je puno vremena, siroti čovjek, što me nije vidio, a i ja čeznem da ga pomilujem i izljubim! A Vila, hoće li mi oprostiti onu ružnu stvar koju sam učinio?... A od nje sam toliko naučio i toliko ljubavi primio; i to što sam živ danas dugujem njoj! Postoji li dijete koje je nezahvalnije i bezosjećajnije od mene?...Dok je tako govorio, odjednom se užasnut zaustavi i napravi četiri koraka unatrag. Što je to vidio?... Vidio je golemu zmiju, protegnutu preko puta; imala je zelenu kožu, vatrene oči i točkast rep koji se pušio kao dimnjak. Nemoguće je uopće i zamisliti lutkov strah: on se udaljavajući pola kilometra, sjedne na hrpicu kamenja, čekajući da zmija ode jedanput zauvijek svojim poslom i oslobodi mu put. Čekao je sat vremena; dva sata; tri sata; ali zmija je bila još uvijek tamo i čak se izdaleka vidjelo crvenilo njezinih vatrenih očiju. Tada Pinokio smogne hrabrosti i približi joj se te slatkim, laskavim i ugodnim glasom reče:- Oprostite, gospođo Zmijo, možete li mi ugoditi i pomaknuti se malo u stranu, tek toliko da prođem?Bilo je kao da je govorio zidu. Nitko se ne makne. Tada ponovi još jedanput istim glasom:- Trebate znati, gospođo, da idem kući gdje je moj otac koji me čeka i kojeg nisam dugo vidio!... Biste li mogli, dakle, nastaviti svoje putovanje?Čekao je odgovor na svoje pitanje, ali odgovor nije došao; dapače, zmija, koja se do tada činila živahna i puna života, postane nepokretna i gotovo ukočena. Oči joj se zatvore, a rep prestane dimiti.- Da nije umrla? - upita se Pinokio, napravivši pokret rukama od zadovoljstva. Ne gubeći vrijeme, počne se penjati preko nje da prijeđe na drugu stranu. Ali nije ni nogu do kraja dignuo kada se zmija najedanput uspravi kao odapeta opruga, a lutak padne na zemlju. I padne tako da se glavom zabio u blato, a noge ispružio u zrak. Kada vidje tog lutka koji se nevjerojatnom brzinom koprcao glavom nadolje, zmija se počne toliko smijati, i smijala se, smijala, smijala...

Ulomak iz priče Pinokio Carla Coollodija


Jesi li kada razmišljao/razmišljala koji bi osobinu volio/voljela kod sebe? Navedi barem jednu osobinu.

91

Izrazi doživljajKako te se doima život jednoga lutka?

Uroni u priču• Zašto se Pinokio odlučio popraviti? • Koje osobine zamjera samome sebi?• Tvrdoglavost, svadljivost... • Prema kome se nije ponio dobro? • Koja se nova nevolja našla na njegovu putu? • Kako je najprije pokušao maknuti je s puta? • Što je potom je zmiju silno nasmijalo? • Je li to smijanje potrajalo? • Što misliš o njezinom odnosu prema Pinokiu?• koja bi poslovica najviše odgovarala njezinu ponašanju: Tko se zadnji smije, najslađe se smije. Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju upada. Tko rano rani dvije sreće grabi.

Bogatimo rječniksmogne/smoći – smoći snage za štocrvenilo – rumeniloopruga – gibak komad metala koji se vraća u početni položajkoprcao/koprcati se – osloboditi se, iskočiti iz čega

Svuda oko nas – medijiPročitaj ulomak iz časopisa za djecu. Prvo poglavlje neobičnih doživljaja lutka Pinokija objavljeno je u dječjim novinama 1881. godine i odmah postiglo velik uspjeh. Godine 1883. objavljena je knjiga o Pinokiju koju poznaju sva djeca svijeta. Priča je postala tema brojnih slikovnica, predstava i animiranih filmova, anajpoznatiji animirani film snimio je 1940. godineWalt Disney.

92

Filmska zvijezdaNa rukave ću prikvačiti kvačice,na glavu ću staviti zavjesu staru,a s nekoliko broševa što leže u ormaruprikopčat ću šareni stolnjak na hlačice.

U kosu ću uplesti dvije-tri slamkekoje su pale iz ptičjeg gnijezda.Mislim da me nitko neće prepoznatijer izgledat ću – kao filmska zvijezda!

Iz zbirke Stanari u slonu Dubravka Horvatića


Jesi li ikada maštao/maštala o tome kako postati filmska zvijezda? Pričaj o tome.

Izrazi doživljajJe li tvoj san o zvijezdi nalik ovome u pjesmi?

Uroni u pjesmu• Što će djevojčica sve učiniti kako bi nalikovala filmskoj zvijezdi?• Koju osobinu djevojčica iskazuje dok se uređuje: maštovitost, domišljatost, radoznalost?• Svi odgovori mogu biti točni. Koji ti se čini najviše točan? Objasni ga.

Bogatimo rječnikbroševi – ženski nakit koji se iglom pričvršćuje na odjeću

Svuda oko nas – medijiPromotri fotografije s glumicom koja je bila filmska zvijezda već kao djevojčica.Opiši njezin izgled.

93

Opisivanje predmeta

hrapavlomljivo

slatko

brježuljkastotvrdo

trulo

ravno

čvrsto

neugodno

glatko

kiselo

toplo

ugodnohladno

meko jako


U neprozirnu vreću stavi jedan predmet. Osim igrača koji pogađa, svi ostali znaju koji je to predmet. On pak mora zavući ruku u vreću i ne gledajući, pogoditi što je to. Dok pogađa, učenik opisuje predmet. Ako je opis približno točan, ostali govore “toplo”, a ako nije, govore “hladno”.

U kojem stupcu riječi kazuju kakav je predmet na opip, a u kojem kakav je po mirisu?

toplo truloravno slatkastolomljivo ugodno

Predmeti koji nas okružuju imaju neka svojstva (miris, oblik, mekoću, tvrdoću). Ta svojstva i naš doživljaj možemo opisati.

Kojim bismo riječima mogli opisati predmet na fotografiji?

94

Ljepotica i zvijerNa te riječi Ljepotica ustane, položi prsten na stol i vrati se u postelju. Tek što je legla usne; kad se probudila, radosno opazi da je u palači Zvijeri. Obuče se vrlo veličanstveno da bi joj se svidjela i nasmrt se dosađivala cijeli dan čekajući devet sati uveče; ali sat je uzalud zvonio. Zvijer se nije pojavljivala. Ljepotica se tada uplaši da je skrivila njezinu smrt. Protrčala je cijelu palaču glasno vičući; bila je očajna. Kad je već sve pretražila, sjeti se sna i potrča u vrt prema rukavcu gdje ju je vidjela spavajući. Našla je jadnu Zvijer ispruženu, bez svijesti i mislila je da je mrtva. Bacila se na tijelo bez osjećaja užasa zbog njezina izgleda i kad je osjetila da srce još kuca, uzela je vode iz rukavca i polila joj glavu. Zvijer otvori oči i reče Ljepotici:- Zaboravili ste svoje obećanje. Bol što sam vas izgubio, naveo me na odluku da umrem od gladi; umirem sretan, jer sam vas evo još jednom vidio.- Ne, draga Zvijeri, nećete umrijeti – reče Ljepotica – živjet ćete da postanete moj muž; od ovog trenutka dajem vam svoju ruku i kunem se da ću biti samo vaša. Jao, mislila sam da za vas osjećam samo prijateljstvo, ali bol koju osjećam pokazuje mi da ne bih mogla živjeti da vas ne vidim.Tek što je Ljepotica izgovorila te riječi, cijeli se dvor obasja sjajem; vatrometi, glazba, sve je najavljivalo svečanost. Ali sve te ljepote nisu osvajale njezin pogled; okrenula se prema svojoj dragoj Zvijeri koja je bila u opasnosti i za koju se bojala. Kojeg li iznenađenja! Zvijer je nestala, a pred svojim nogama vidjela je kraljevića, ljepšeg nego Ljubav i on joj je zahvaljivao što je prekinula njegovu začarnost. Premda je kraljević zasluživao svu njezinu pažnju, nije se mogla savladati pa zapita gdje je Zvijer.- Vidite je pred svojim nogama – reče joj kraljević. – Zla me vila osudila da ostanem pod onim oblikom sve dok jedna lijepa djevojka ne pristane da se za mene uda, a zabranila mi je da pokažem išta od svoje pameti. Tako ste jedino vi na svijetu bili dovoljno dobri da vas gane dobrota moje naravi i nudeći vam svoju krunu ja se još uvijek ne rješavam obaveza prema vama.Ljepotica ugodno iznenađena, pruži ruku lijepom kraljeviću da ga digne. Zajedno su pošli u dvor i Ljepotica je gotovo umrla od sreće kad je u velikoj dvorani ugledala oca i cijelu svoju obitelj što ih je lijepa

gospođa koju je vidjela u snu prenijela u dvor.- Ljepotice – reče ta gospođa koja je bila velika vila – primite nagradu za svoj pravilan izbor: više ste cijenili vrlinu nego ljepotu i pamet, zaslužujete da nađete sva ta svojstva sjedinjena u jednoj osobi. Postat ćete velika kraljica: nadam se da prijestolje neće uništiti vaše vrline. A vi, gospođice – reče Vila dvjema sestrama – poznam vaše srce i svu zlobu koju krije, postanite kipovi, ali sačuvajte razum pod kamenom koji će vas


Ljepotica i zvijer jedna je od poznatih bajki. Poslušajte ulomak iz nje.

9595

Izrazi doživljajSviđa li ti se kraj bajke?

Uroni u priču•Što se umalo dogodilo na početku ulomka? •Zašto je zvijer skoro umrla? •Zašto je osjećala tugu? •Što se na kraju pokazalo? •Kada je Ljepotica izrazila svoju ljubav, što se dogodilo? •Koji su se još čudesni događaji zbili?•Je li ti se kada dogodilo da o nekome sudiš prema njegovu izgledu, a ne prema njegovim osobinama?

Bogatimo rječnikpalači/palača – velika, raskošno uređena zgrada velikarukavcu/rukavac – ogranak rijeke ili potoka kojise odvaja od glavnoga tokaveličanstveno – uzvišeno, izaziva divljenjeusne/usnuti – zaspe/zaspati

Svuda oko nas – medijiPromotri prizor iz filma i slikovnice. Usporedi ih.

obuhvaćati. Stajat ćete na vratima palače svoje sestre i ne namećem vam drugu kaznu nego da budete svjedoci njezine sreće. Nećete se moći vratiti u svoje prijašnje stanje sve do trenutka kada ćete priznati svoje pogreške; ali bojim se da ćete zauvijek ostati kipovi.U tom času vila zamahnu štapićem i prenese sve koji su bili u toj dvorani u kraljevićevu kraljevinu. Podanici su ga radosno primili i on se oženi Ljepoticom koja je s njim živjela vrlo dugo i u sreći koja je bila savršena jer je bila građena na vrlini.

Ulomak iz bajke Ljepotica i zvijer Charlesa Paraulta

96

Ja sam kraljica.

Upitnik je pravopisni znak kojim se označuje upitnost.Uskličnik je pravopisni znak kojim se označuje uskličnost (radost, čuđenje, šaljivost, strah, upozorenje itd.).

Odglumi što rečenice kazuju, osobito ono što nalažu jače otisnute riječi.

Uredno slažem majice.Žurno stavljam stvari u torbu.Jedva sam je zatvorio.Uh, baš je teška!


Zamisli da glumiš neki lik. Izgovori istu rečenicu na različite načine!

Izražajno čitanje

Ja sam kraljica?

Ja sam kraljica!

tužno

plašljivo

ponosno

A sada vi!Idem u trgovinu!poletnoljutitoplačljivopomirljivonestrpljivo

Pročitaj naglas svaku rečenicu poštujući rečenične znakove. MRAV TRČI PO SURLI?

MRAV TRČI PO SURLI?

MRAV TRČI PO SURLI!

97

Prepiši pjesmicu i slovo c zamijeni slovima č ili ć. Macak u proljeceZašto sam sretan?Zato što su procvjetali cvjetici,Zato što su razlistali listici,Zato što se zažutio livadski maslacak,Zato što se zamirisao proljetni tracak,Zato što sam ja pravi macak!

Jadranka Žderić

Pročitaj ulomak iz pjesme G. Viteza Paun.Od riječi potok, zec i patuljak napravi riječ kakve je od riječi glas oblikovao pjesnik.Pokušaj ih izgovoriti. Ja pjevam divno! Pjevam prekrasno!Slavuj je za mene tek mali ptičićA glas njegov je njegov bijedni glasičić,Kažem vam – sitan glasičičić.

Mačak zimi

Pored vrča leži mačakMačak – jedan podugačakZimski vjetar šalje zračak:Probudi se, crni mačak.Frkne, šmrkne jedan frrr – frčak.Dok mu sunca tračakNe dirne brčak Ne budi se mačakNastavi svoj zimski hrrr – hrčak!

Žive vrve

Žive mrve u travi vrve,Manje od zrna kave,Crne mrve bijele mrvePrenose preko glave.

Enes Kišević

Poslenik

Od zore do mrakaDobar krtPrekopa cijeli vrt.Marljivo radi kaoKrticaPa nije čudoDa ga navečerOd rada boli trtica.

Dragutin Horkić

98

Poštarska bajkaNašemu gospodinu Kolbabi, po zvanju poštaru i listonoši, nekako je dosadio njegov poštarski zanat: koliko se samo jedan listonoša nahoda, natrči, najuri, naleti, nagazi i nabježi, a iz dana u dan mora prijeći

dvadeset i devet tisuća sedamsto trideset i pet koraka, u što ulazi osam tisuća dvjesto i četrdeset

devet stuba gore i dolje, onda ta pisma koja raznosi, to su ionako sami obrasci, računi i druge gluposti koje nikomu ne

donose ni trunka veselja; pa taj poštanski ured, to je tako neveselo i dosadno mjesto na kojem se nikada ne događaju nikakve bajke. Tako je i još kojekako mrmljao gospodin Kolbaba, žaleći se na svoje poštarsko zvanje.Jednom je tako, sve od žalosti, sjeo u pošti kod peći i zaspao, ne primijetivši da je već šest sati; a kad je odbila šesta ura i svi drugi oštari otišli i zatvorili poštu, gospodin Kolbaba ostao je unutra zaključan i mirno spavao.Moglo je biti oko pola noći kada ga je probudio nekakav štropot, kao kad miševi tapkaju po podu. Aha, pomislio je gospodin Kolbaba, ima ovdje miševa; trebalo bi im postaviti stupicu. Gleda on tako okolo i traži miševe, kad ono – nisu to nikakvi miševi, nego poštanski patuljci. To su vam majušni i brkati čovječuljci, otprilike kao omanji primjerak vijandotske kokoši, ili kao vjeverica ili zec, tako nekako; a na glavama imaju kape kao pravi poštari i nose pelerine kao pravi

listonoše.Prokletstvo, rekao je gospodin Kolbaba u sebi, ali inače nije ni prozborio, ni beknuo, ni pisnuo, da ih ne uplaši. Vidi, vidi, jedan je poštanski patuljak slagao pisma koja će gospodin Kolbaba raznositi sljedećeg jutra, drugi je razvrstavao poštu, treći je vagao pakete i na njih lijepio ceduljice, četvrti se ljutio što kutija nije vezana po propisu, peti je sjedio na šalteru i prebrojavao novac, kao što rade poštanski službenici. “Mogao sam i misliti”,


Iako su pošte stvarne ustanove, u bajkama se i ondje mogu događati neobičnosti.

99

Dragi Zvrku!Jako volim čitati vaš časopis. Razveselili ste me tablicom množenja i Abecedom iz našeg dvorišta. Kada mi Zvrk dođe u ruke, odmah pročitam sve stripiće i riješim sve rješavalice... Dobro, ne baš sve. I moj te brat Domagoj čita je si suuuper. Najbolja od svih priča bila je Vuk koji je želio pojesti Djeda Mraza.

Voli te, Matea K.

Bogatimo rječnikured – poslovna prostorijavrvi/vrvjeti – ispuniti prostor uz neko komešanje i kretanjebrzojav – telegram (pismovna poruka koja se hitno odašilje)zvanje – zanimanjeVijandotka (engl. Wyandotte) = vrsta kokoši

Izrazi doživljajŠto je neobično u ovoj bajci?

Uroni u priču•Zašto je poštaru i listonoši Kolbabi dosadio njegov posao?•Pronađi riječi koje izriču što sve jedan poštar mora raditi tijekom dana.•Koga je ugledao jedne noći u pošti? Opiši izgled patuljak.•Što su patuljci sve radili?

Svuda oko nas – medijiU časopisima za djecu možeš se obratiti želiš li naći prijatelja, ako ti je dosadno. Možeš neko svoje zanimljivo iskustvo podijeliti s drugima. Pritom je važno napisati točnu adresu.

mumljao je taj patuljak, “taj se poštanski čovjek opet preračunao za jedan novčić; moram mu to ispraviti.” Šesti vragolan sjedio je za telegrafom i otkucavao brzojav, nešto kao: tak-tak tak tak taktaktak tak.No gospodin Kolbaba razumio je što javlja. Na običnom jeziku bilo je to: “Halo, ministarstvo pošta? Ovdje poštanski vražićak broj sto trideset i jedan. Javljam da je sve u redu, stop. Kolega vilenjak Brljobrk kašlje, prijavljuje bolovanje, nije došao na posao, stop. Pozdrav, stop.”

Karel Čapek

100

RazgovorDogovorite se o čemu želite razgovarati. Sjedeći u krugu, razgovarajte u paru ili u grupama od 3 do 4 učenika. Neka svatko nešto kaže o odabranoj temi, ali možete i izreći svoje mišljenje o onome što je netko drugi rekao.Ne smijemo, a htjeli bismo

Razgovarajte o sljedećim temama:

Razgovorom razmijenjujemo misli i osjećaje. Kada naizmjenično govore dva ili više govornika, kažemo da razgovaraju. Oni sudjeluju u razgovoru pa ih nazivamo – sugovornicima. Sugovornici govore ono što žele, ali i slušaju što drugi govore.U kojoj ustanovi razgovaraju prikazani likovi? Kakav je njihov razgovor s obzirom na duljinu?

Razgovor može biti kratak ili dug, ovisno o tome s kim i o čemu razgovaramo. U trgovini, pošti, knjižnici... obično razgovaramo kratko.

U razgovoru se mogu postavljati pitanja i davati odgovori. Razgovorom se mogu iznositi vlastita mišljenja.

Ja ne smijem glasno govoriti dok tata spava.Često to zaboravim.

Ja volim šljapkati po lokvama. Mama to odmah otkrije po vlažnim cipelama.

A ja ne smijem govoriti kad starija sestra uči.

I mene smeta kad netko viče, a ja pišem zadaću.

Ponekad me sram...

Jako mi je smiješno...

Najradije jedem...

Dobar dan, izvoli. Dobar dan.

Želim poslati pismo u Mravograd. Trebam jednu marku i omotnicu.

Želi li mrav opširan odgovor od bake Mravke? Je li pristojno prekinuo razgovor?


Oprosti, bako Mravko, žurim, ne mogu razgovarati. Kasnije ćeš mi sve ispričati.

Gdje si bila, bako Mravko?

Bila sam na livadici. Razgovarala sam sa susjedom Nelicom, častila me mrva punom zdjelicom. Njezin se zaručio sin – onaj koji nije baš fin. Srela sam još i susjeda puža, Pužimirkina drugoga muža.

101

Telefonski razgovorZamisli da telefonski moraš razgovarati s nekom službenom osobom (poštar, zubarica, vatrogasac, policajac itd.). Pokušaj što bolje odglumiti razgovor.

TELEFONSKI POZIVHALO, DOBAR DAN. Ja sam Vjeran Horvat. Iz stana do moga izbija dim. Što trebam raditi?

TELEFONSKI ODGOVORHalo, Vjerane. Što prije izađi. Ako ne možeš, pričekaj u stanu. Doći ćemo za pet minuta. Gdje stanuješ?

Pozovi telefonom prijatelja na rođendan. Saznaj u koliko sati u dječjem kazalištu igra neka predstava. Nazovi informacije i pitaj koji je telefonski broj tvoga prijatelja.

Telefonski razgovor treba biti kratak i jasan.

Dobar dan. Ovdje Mravoslav. Molim, jeste li dobili crvene ruže?


Što je izazvalo nesporazum?Dopuni razgovor rečenicama koje nedostaju.

Hej, hej, jesi li bio na utakmici?

Molim? Koga trebate? Hmmm... Dobar dan. Ja sam Igor, trebam Davida. Mislio sam da je on.

Telefonski razgovor počinje predstavljanjem.Završavamo ga pozdravom.Preoblikuj razgovor tako da prodavačica ljubazno razgovara

s Mravoslavom. Kako je pristojno, a kako nije, razgovarati telefonom?

Kada telefoniramo, trebamo biti ljubazni i strpljivi.Nismo. Nemojte više zvati. Pozvat ćemo Vas čim ih dobijemo. Hvala lijepa. Do slušanja.

102

Praščići– Tko je ovaj musavi praščić? – upitala je glasno rokćući, kada joj se Musko približavao.– To sam ja! To sam ja! – kmečao je Musko sav sretan.– Odlazi od mene! Ti nisi moj praščić! Ne vidim ti ni oči, ni njuškicu, ni onu bijelu prugu na leđima!– Ja sam to, ja sam to, majčice!– A koji si ti, da te ne mogu prepoznati?– Ja sam Musko, deseti po redu!Pogledala Gica svog musavog praščića. Onjušila ga – i veselo zaroktala.– Oh, ti si to! Pa tko bi te prepoznao, nesretni sine?!I toga je dana Musko pobijedio i dobio prvu nagradu na takmičenju – bio je najzamazaniji praščić. A bio je blatan od glave – do repića! Za vrijeme svečanog ručka, sjedio je na počasnom mjestu, za stolom. Svi su se iskreno veselili Muskovoj pobjedi, jer je bio najmanji. Najzadovoljnije je roktala mama Gica. Da ste ih samo vidjeli! Nekome prljava njuškica, nekome šapa – a nekome podbradak. Kakav je bio Musko to smo već čuli.– Pa ti si prljaviji nego ja! – reče mama Gica i veselo mljacne jezikom od zadovoljstva...Musko je bio tako gladan, da je najglasnije mljackao i prvi obliznuo tanjur. Onda je zadrečao, kao da ga iz sve snage netko poteže za uho. To je na prasećem jeziku značilo:– Molim još!

Dobio je još i svi koji su zakmečali, dobili su još. Jeli su tako glasno, da se čulo do guravoga duda, kako zadovoljno mljackaju jezicima i kako se oblizuju.

Poslije jela, nitko nije obrisao usta, koja su se svima – od prvog, do posljednjeg – mastila i sjajila kao ogledalca.

– Baš nas briga! Tko će se još s tim zadržavati – govorili su praščići, a mama Gica se nije zbog toga uzbuđivala... Stolnjak, koji je bio

na stolu, za vrijeme ručka – bio je prepun mrlja i otisaka prstiju. Izgledao je kao da je na njemu neki đak ostavio tragove svog

slikarskog neznanja.– Oh, kako im je lijepo! – uzdahnuo je Slavko Prljavko, čim je

pročitao ovu priču.– Baš im zavidim! – reče i ode na pranje, na koje ga je i danas

natjerala mama.Stanislav Femenić


Zamisli da si praščić; što bi mogao/mogla, a kao dječak/djevojčica ne smiješ.

Bogatimo rječnikdud – vrsta stabla sa slatkim plodompočasnom (počasni) – kojim se iskazuje čast, priznanje

103

Izrazi doživljajŠto je neobično u priči?

Uroni u priču• Zašto mama na početku priče nije mogla prepoznati svojega praščića? • Smeta li njegova nečistoća njegovoj mami? • Na što je mama ponosna? • Kojim se riječima opisuje zadovoljstvo mame Gice svojim sinčićem?• Kojim se se pak tvojim osobinama ponosi tvoja mama?

Svuda oko nas – medijiPročitaj razgovor s djevojčicom koja živi na selu sa svojom obitelji.Katarina ima 9 godina. Živi u Odranskom Obrežu. Ispričala nam je kako je živjeti na selu, koje sve životinje ima i što posebno voli.NA SELU JE VESELOTko je sve u tvojoj obitelji?Mama Ksenija, tata Tihomir, sestre Matea i Barbara, baka Klara, djed Stjepan i teta Marija. Sestre i ja smo djedove i bakine maze. Mama se nekad ljuti, ali tata je najstroži.Što ti se najviše sviđa u tvojoj obitelji?Najviše volim kad se za ručak svi okupimo oko stola. Onda je baš veselo. Tako je svaki dan, a ne samo kad je rođendan.Zašto voliš živjeti na selu?Zato što imamo puno životinja, polje traktor i veliko dvorište. Imamo bikove, krave, svinje, purane i mačke. Kako putuješ do škole?Autobusom. Kad imam školu, ustajem najkasnije u sedam sati i žurim na autobus.

Iz časopisa Zvrk

104

Čitav svijet u proljetnoj travi,oplovimo čitavi svijet,čitavi svijet na mom dlanu...

105

106

Razgovor u traviLutke: puž, mišPuž (dolazi do kućice miša pjevajući, a onda uzdiše): O, o, o, ...Miš (proviruje kroz prozor): Tko to uzdiše svakog dana kraj mog mišjeg stana?Puž: Oprosti, nisam znao da sam i danas ovdje stao. Nešto kao da me vuče u blizinu tvoje kuće.Miš: A, tako znači! A što te to najviše privlači?Puž: Obuzima me sreća gledajući tvoju kućicu između cvijeća. Pogledaj moju, suviše je stara i nema baš nikakvog čara.Miš: To tebe ne bi trebalo smetati. Sjeti se da si ti jedini koji s kućom možeš šetati.Puž: Istina, to je tako, ali kako da me ne smeta kad kraj moje kućice nema ni jednog cvijeta.Miš: Da, to je stvarno šteta. Dođi k meni, dat ću ti sjemenku suncokreta.(Puž pjevajući ulazi u kućicu miša.)

Jadranka Čunčić - Bandov


Zamisli razgovor životinjica u travi.

Izrazi doživljajŠto je najprivlačnije u razgovoru puža i miša?

Uroni u igrokaz• Za čime je čeznuo miš? • Što mu se sviđalo u mišjoj kućici?• Koje je dobro obilježje puževe kućice?• Je li mu miš pomogao?

Bogatimo rječnikNapiši riječi koje prikazuju nešto umanjeno iz igrokaza.kuća - kućica pužmišsjemenka

107

Svuda oko nas – medijiRazgovarali smo s lutkaricom Vlastom Pokrivkom o njezinu svijetu lutaka.Što je najljepše u tome svijetu?Lutkarica Vlasta: Između lutkara i njegove lutke događaju se tihe igre bez kraja. Oni se dodiruju rukama, glasom, njihove se duše isprepliću.Kojih sve vrsta lutaka ima?Lutkarica Vlasta: Od najstarijih vremena scenske lutke dijele se na dvije osnovne skupine. Prvu čine marionete, koje se pokreću koncima odozgo. Drugu čine ručne lutke, koje se pokreću odozdo i javljaju se u najrazličitijik oblicima kao ginjol, javanke, lutka na štapu, mimička lutka, plošna, lutka sjene itd. Kakve vi lutke izrađujete?Lutkarica Vlasta: Scenske lutke izrađujem od različitih materijala i različitih uporabnih prdmeta kao što su metlice, četke, čarape, rukavice, košarice i sl. Ipak, osušena tikva najdraži mi je materijal. Ona iznenađuje raznom veličinom, oblikom i bojom.

108

Uskrsna pjesmaTravanj je travnatmjesec mlad,Uskrs mu je uresblagdan radostan.

Travanj ušeta,Priroda zapjeva:- Uskrsna nedjelja,u meni je prava.

U vazu spustiVrbine pupove,Janje po livadiNa igranje zove.

Travanj se kiti,Oblakuje i vedruje,kao ja i tiUskrsu se raduje.

Travnatu odjećuna sebe stavlja,svečanim zvonimaUskrs pozdravlja.

Opijen je mirisomzlaćane sirnice,zatravljen Duhombijele golubice.

Marela Mimica


Bogatimo rječnikures - ukras zlaćane – koji je bojom i sjajem poput zlatazatravljen (zatraviti) – opčaran, opčinjen

Izrazi doživljajKoji stihovi bude najveću radost?

Uroni u pjesmu• U kojim se sve strofama pjeva o travnju kao mjesecu u kojem raste trava? • U kojim se strofama opisuje proljetno veselje uz pomoć zvukova? • U kojim se strofama opisuje radost Uskrsa?• Čime se travanj može kititi? Čime oblakuje, vedruje?

Svuda oko nas – medijiRecept za uskrsni ponedjeljakUmjesto zla i pakosti jedan kilogram radosti.Umjesto kave sa šećerom jedan poljubac s čokoladnim preljevom.Dvije kriške dobrote zaliti sa čašom ljepote.Umjesto plača i tuge pojedite kolač neka radost svuda bude! Učenica, Marija Biskup

109

Moj zekoU mojega zekanaŠapica je mekana.Uho mu je dugačko,srce mu je junačko.Moj zekane brkati,znaš li brke frkati?A tvoj repić kusasti,zar ti neće narasti?Ma bio i kusorep,ti si meni ipak lijep.

Zlata Kolarić-Kišur


Koja ti je životinja iznimno lijepa izgleda? Koja te osobina životinje privlači?

Izrazi doživljajKoji osjećaj u tebi budi ova pjesma?

Uroni u pjesmu• Što je sve na zečiću dražesno? • Je li njegovo srce doista junačko? • Sviđa li se pjesnikinji baš sve na zečiću? • Po kojim to stihovima možeš zaključiti?

Bogatimo rječnik

kusorep – kratkorep

Svuda oko nas – medijiPromotri pojedine dijelove tijela zečića pa ih opiši. Navedi koje osjećaje izaziva pogled na njega. Napiši preporuku svima koji sretnu zečića ili ga imaju za kućnoga ljubimca kako se brinuti za njega, iskazati mu ljubav.

109

110

Pjesme - Višnja u cvatuPod rascvalom trešnjomodbačen stari štednjakizjeda hrđa.


Proljeće nas razveseljava svojom toplinom, bojama...Koji proljetni prizor oduševljava tebe?

Parkiran auto –crno mu ulje kapljena tratinčice.

Hej, vi, vrapčići!Nemojte se svađatinasred ulice!

Anto Gardaš

111

Izrazi doživljajKoja ti se proljetna sličica najviše sviđa?

Uroni u pjesme• Koje dvije sličice opisuju ljudsku nebrigu o prirodi?• Upozorava li pjesnik vrapčiće strogo ili...?• Koja pjesmica opisuje glasanje životinje? • Zašto je kozica zameketala?• Koja trava ne vene? • Što pjesnik želi poručiti o važnosti djece?

Bogatimo rječnikhrđa - prevlaka koja nastaje na željezu uslijed vremenskih utjecaja

Svuda oko nas – medijiProljetna radost se može izraziti na mnogo različitih načina. Promotri izložbu slika s proljetnim motivima. Odaberi tebi najljepšu. Promotri je i napiši pet riječi koje ti prve padnu na pamet.

Serijal slika Ivana Rabuzina s temom proljeće

112

Gdje izvire potokDvije sestrice Goga i Nina stale kraj vodoskoka i promatraju njegove šiknule mlazove.- Gdje je taj potok? – upita Zrinka.- Potok je negdje ispod vode – odgovara Goranka.- A gdje je to ispod vode?Iako je imala pet godina, na pitanje mlađe sestre Goga nije znala odgovoriti. I one odluče upitati prvog šetača gdje je to ispod vode.- Ispod vode? – začudi se prolaznik. Ha, ispod vode!?Ispod vode vam je na livadi, a livada je iza grada – u polju.- A gdje je polje? – začude se djevojčice.- Polje je tamo gdje nema grada, gdje ima puno slobodne zemlje i trave.- A kako se tamo ide?- Ide se tramvajem i pješice.Goga i Zrinka nisu ponijele novaca i uputiše se pješice.Lutale su dugo, dugo i bilo im je jako vruće jer je lipanjsko sunce pržilo


Djeca znaju pitati mnoštvo važnih pitanja. Jedno od njih je i ovo: Gdje izvire potok? Pokušajte dati odgovor.

113

Izrazi doživljajJesu li djevojčice otkrile gdje izvire potok?

Uroni u priču• Što su Goga i Nina promatrale kada im je palo na pamet to pitanje?• Kamo ih je sve vodio trag vode? • Nakon što su prošle livadu, polje, gdje su ugledale potočić? • Pronađi rečenice koje svjedoče o njihovoj sreći što su našle potok.

Bogatimo rječnikvodoskok – mlaz vode koji prska uvisvrbik – mjesto obraslo vrbombućne/bućnuti – pasti ili skočiti u vodupodbradak – dio tkiva pod donjom vilicom na licu

Svuda oko nas – medijiOdakle dolazi čista voda? Postoje ograničene zalihe čiste vode, a mi je počinjemo iskorištavati brže no što se ona možeobnoviti. Jednom kada voda postane zagađena, vrlo ju je teško očistiti. Više od polovice pitke vode dolazi iz podzemnih izvora. Bilo je potrebo tisuću godina da se ova voda akumulira, a mi je trošimo na neizmjerno brz način. Potoci, rijeke i jezera sadrže veliku količinu čiste, pitke vode. Ove se količine smanjuju jer se mnogo vode koristi za navodnjavanje i zalijevanje usjeva. Neke od zaliha bivaju nepovratno uništene zagađenjem otpadom, kemikalijama i otpadnim vodama iz industrije i naseljenih mjesta.

nesmiljeno.Onda su bile sve manje kuće, pa sve rjeđe i na kraju je ispred djevojčica planula velika travnata površina s mnogo cvijeća, leptira i pčelica. Mališanke su nestašno pravile stazice u gustoj travi koja im je šuštala oko nogu. Trčeći, nedaleko od vrbika začuju nekakav zvuk poput onoga kraj vodoskoka. I povikaše sretne:- Tu je “ispod vode”!Bistri je potok vrludao i krivudao kao da želi pobjeći bijelom leptiru što je iznad njega lepršao.Goga i Nina sjedoše u meku travu i ispružiše bose noge u vodu. Ispred njih nešto bućne i malko ih poprska. Žaba zelenjača izviri zatim pri kraju druge obale i zanjiše svoj podbradak kao da se čudi društvu.- Tu izvire naš vodoskok! – zaključi Goga.- Znam. Žabe se u gradu boje tramvaja.I sestrice se slože, a potom još radosnije zabućkaju potočić nogama.

Milan Taritaš

Internetska stranica eko udruga

114

PipoPipo je mače. Maleni tigrasti mačić. Djeca su ga donijela u dvorište i ostavila. Igrala se njime, natezala ga i ostavila. Kad su ih mame pozvale na večeru, dječaci i djevojčice razbježali su se kućama. Pipo je ostao sam pored oleandra u dvorištu. Popeo se na oleandar. Učinio je to na svoju sreću jer ga je zapazila baka iz prizemlja. Naslonila se na prozor da pogleda je li vedro.- Vedro je – ustanovi baka.- Mijao – potvrdi Pipo.- Ima i zvijezda, mnogo zvijezda – obradova se baka, a onda primijeti dvije zvijezde različite od drugih.- To su moje oči – saopći Pipo, ali baka nije razumjela mačji jezik. Čula je neko nejasno mijaukanje, samo joj se činilo nevjerojatnim da mijauče slatki ružičasti oleandar.Ode baka po naočale da osmotri one dvije neobične zvijezde. Gleda, gleda i napokon ugleda mače.- Pa to je Pipo! – poviče baka. – Ostavila su te tvoja draga djeca. Poslije podne nisu dopustili ni da se primaknem k tebi. – Dođi – zovne ga ona, i Pipo se useli kod bake.Spavao je u staroj košarici za kruh, valjao se po starom otiraču za noge, jeo s bakom njene mliječne obroke. Baka je bila dobra. Pipo je bio dobar. Ulomak iz zbirke priča Konjić sa zlatnim sedlom Nade Iveljić


Odaberi jednu od priča u kojima se bake brinu za kućne ljubimce. Možeš, naravno, pročitati obje.

Izrazi doživljajKako ti se svidio mačić Pipo?

Uroni u priču• Jesu li djeca dobro postupila ostavivši malenoga mačića samog?• Na što su baki bile nalik Pipove oči?• Po čemu možeš zaključiti da se Pipu svidio život kod bake?

Bogatimo rječnikoleandar – ukrasno bilje primorskoga podneblja

115

Mišić JankoMoja baka Margareta ima kućnoga ljubimca. A taj je zbilja poseban. Nije ni papigica, ni pas, ni mačka, a ni zlatna ribica. Ne zove se Piki, Riki, Kiki, Miki, već Janko. Neobično, zar ne?!A Janko je kućni mišić, simpatični sivkasti glodavac koji je na prečac osvojio srce moje bake. Toliko je sićušan da bi bez problema stao u lončić iz kojega jutrom pijem kavu. Janko strašno voli sir, ali nije osobito izbirljiv. Jede sve što mu dođe pod oštre zubiće, pa i stari kruh ako treba. Baka ga je zavoljela jer živi posve sama. Tepa mu: Janko Popišanko, a on se na to ni najmanje ne ljuti. A zašto bi se i ljutio kad se uneredi gdje stigne? Uostalom, zna on da je baka dobrodušna. Ne boji se on nje, nema za to razloga. Gdjekad baka sjedi u naslonjaču i plete džemper, a Janko gricka sir tik do njezinih nogu. A sir mu je na pod stavila baka kako bi joj mišić činio društvo. Kad pojede sir, podigne svoje sićušne tamne očice prema baki i oglasi se cijukanjem. Traži još sira.- Što je? – pita ga baka. – Baš sam te razmazila!Tada se pridiže i s kuhinjskoga mu stola donosi i pruža još komadić sira. Baka živi u staroj i trošnoj kući na zagrebačkoj Trešnjevci. A svaka vam takva stara kuća ima pokojeg mišića ili nekoliko njih. Moja je mama, bakina kći, htjela da baka stanuje s nama u velikome stanu na Zelengaju. Ali, baka neće ni čuti za to. Voli ona tu kuću u kojoj je provela sretne dane djetinjstva u Gorjanskoj ulici. Njoj je najljepše tu gdje je provela mladost. U velikome se nepoznatom stanu ne bi snašla. I kako da napusti sve te drage susjede s kojima godinama prijateljuje! Neka, bolje je njoj ovako. Tu ima mir i osamu i svoje uspomene od kojih živi sretna i zadovoljna. Da doseli k nama, samo bi nam smetala, kaže. Mama se ne slaže s njom, ali bakina je riječ njoj svetinja.Gric, gric, gricka Janko svoj sir i ne brine brigu za hranu. Ta ima on baku Margaretu koja se savjesno brine o njemu, zar ne?

Želimir Hercigonja

Izrazi doživljajJe li ti se svidio neobičan kućni ljubimac?

Uroni u priču• Što Janko posebno voli? • Po čemu vidiš da baka voli svojega ljubimca? • Bi li i ti htio/htjela imati kakva neobičnog kućnog ljubimca?

Bogatimo rječnikprečac – kraći put, prečica sićušne – sitne, majušnedobrodušne – dobronamjerne, dobroćudnePronađi što više riječi koje u ovoj priči označavaju nešto umanjeno:mišić, lončić, očice,

Svuda oko nas – medijiPročitaj iz časopisa zanimljivosti o kućnim ljubimcima.Mačka i pas kod veterinaraPročitaj savjete iz časopisa za djecu kako se valja brinuti za oboljele kućne ljubimce pri posjetu veterinaru.PRIPREME ZA POSJET VETERINARUPrije odlaska veterinaru ne uznemiravaj svojega ljubimca. Mazi ga ili odvedi u kraću šetnju. Psa obvezno vodi na uzici. Ako to ne učiniš, može ti pobjeći neposredno tik prije ulaska u ambulantu. Mačku nosi u košarici, a ne na rukama jer bi te od straha mogla ogrepsti.MIJAU, VAU – STRAH NAS JEOd straha tvoj ljubimac postaje agresivan. Govori mu tiho, polagano i nemoj ga prekoravati.KAKO MAČKI ILI PSU DATI LIJEKKatkad se trebamo poslužiti lukavstvom. Tabletu umotaj u komadić mesa ili maslaca, a ako ni to ne uspije, zdrobi je i pomiješaj s vodom te ju svojem kućnom ljubimcu plastičnom štrcaljkom unesi izravno u usta.

116

Graditelj“Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!”(Mt 25,40)

Neki vrlo poznati graditelj dođe pred vrata raja.– Kamo bi ti? – upita ga anđeo vratar.– Pa u raj – odgovori graditelj.– Dobro, ali vrata su zabrtvljena tezuljom. Za sve dobro što si učinio na Zemlji dobivaš po uteg. Što bolje djelo, to teži uteg. I kad ih stavim na tezulju, ako prevagnu, diže se onaj dio što brtvi vrata i ona se otvaraju. Tada možeš ući u raj.– Nema problema – nasmije se graditelj. – Imam dobrih djela koliko ti drago.–Dobro – otpovrne anđeo. – Reci!– Izgradio sam katedralu, najljepšu u mojoj zemlji – ponosno reče graditelj.Anđeo uze uteg i stavi ga na tezulju, ali ona se ni za dlaku ne pomače.– I dvije sam krasne kapelice izgradio – reče graditelj.Anđeo stavi još jedan uteg, ali ništa. Kao da je perce stavio. Graditelj problijedi i brzo nadoda:– Tri kuće i dva mosta, pet-šest cesta, četiri vjeronaučne dvorane i jednu crkvu.Anđeo nekoliko utega. Ali, tezulja ni makac.– Pomogao sam nekom susjedu u podizanju krova.Anđeo nabaci još jedan uteg i tezulja se prvi put pomakne. Ali, malo. Premalo. Vrata raja i dalje bijahu zabrtvljena.– Požuri – reče anđeo. – Evo već dolaze drugi koji bi u raj. Reci ako imaš još štogod. Ako pak ne, pusti njih da pokušaju ući.Graditelj se užasne. Niz lice i leđa cijedio mu se znoj. U mislima je grozničavo prebirao nije li negdje nešto zaboravio. I sjeti se jedne nevažne sitnice. Ali, možda je ipak dobro i to spomenuti. Ako ni zbog čega, a ono da dobije na vremenu. I vikne:– Neki je siromah bio gladan i ja mu dao svoj ručak. A njega je to tako dirnulo da mu je od ganuća suza kanula iz oka.Anđeo se maši u neku posudu te izvuče suzu i stavi je na tezulju. Istog trena tezulja uz tresak prevagne na suprotnu stranu i rajska se vrata širom otvoriše. Graditelj se toliko zbunio da se nije mogao maknuti.A s one strane praga stajao onaj siromah ogrnut skupocjenim plaštem.– Dobro došao, prijatelju! Silno sam čeznuo za našim susretom – rekao je i pružio raskriljene ruke prema graditelju.

(Napisano prema kazivanju Anđe Tomić)Sonja Tomić


Pročitajmo izreku iz Biblije. Kako bi je pojasnio/pojasnila? Priča će nam pojasniti njezino značenje.

Izrazi doživljajPojašnjava li priča izreku?

Uroni u priču• Tko je jednom došao pred vrata raja? • Koja je dobra djela počeo nabrajati kako bi ga pustili u raj? • Koje mu je dobro djelo otvorilo vrata raja? • Zašto baš to djelo? • Zašto je ta suza prolivena nad čovjekom koji je bio gladan imala toliku snagu? Zbog iskrenosti, zbog količine?

Bogatimo rječnikMt – Izvadak iz Evanđelja po Matejuuteg – predemet koji svojom određenom i poznatom težinom omogućuje mjerenje na vagitezuljom/tezulja - vagom/vagazabrtvljena/zabrtviti – zatvoriti/zatvorena

Svuda oko nas – medijiOdaberi po tebi najvažniju rečenicu iz priče. Napiši je na plakatu ilustrirajući njezin sadržaj.

117

Jaja JOJA (pjeva):Jaja služeza kuhanjeza u tavuza na okoza kajganuza doručakpa za ručaki večeruza bjelanceza žumanceza kolačei gotovo.


U jajetu se nalazi život, često se može čuti. Što to znači? Otkrij kako život izlazi iz jajeta.

Ako jaja dugo ležeu njima senešto zbivanešto živoiza ljuskese skrivanešto dišenešto kljucanešto kucanešto će... izići!A što to?Zna se: pi-pi?Pi-pilići!

Zlatko Krilić

Izrazi doživljajKada si slušao/slušala pjesmu, na što te podsjetio njezin ritam?

Uroni u pjesmu• Za što sve služe jaja? • Što se događa kada jaja dugo leže?• Koje se riječi ponavljaju u pjesmi? • Koje riječi bude dojam radosnog iščekivanja da će se izleći pile?

Bogatimo rječnikkajganu/kajgana – vrsta jela od jajažumance – dio jajeta žute boje

Svuda oko nas – medijiOpiši piliće.

118

Da sam pticaDa sam ptica,

ko što nisam ptica,letio bih oko materina lica,

zeleni bih vijenac ispod stropa spleo,na prozor bih žute ruže razapeo,

poletio bih tada do daleka trešnjika,u njemu bih ubro trešnje dvije

(najeo se prije)donio bih majci,da mi se nasmije.

Drago Ivanišević


Promatrajte ptice u letu. Što sve čine ptice u zraku?

Izrazimo doživljajBi li i ti volio/voljela biti ptica? Zašto?

Uronimo u pjesmu• Što bi dječak kao ptica rado činio?• Čime bi razveselio majku?

Bogatimo rječniktrešnjika/trešnjik – voćnjak u kojemu rastu višnjeKako se zove voćnjak u kojemu rastu višnje, šljive, jabuke?

Svuda oko nas – medijiPromotri slike koje prikazuju majku i dijete. Napiši nekoliko riječi koje ti prve padnu na pamet. Od njih sastavi rečenice.

119

Moj zavičajPreko dola, preko gora,sve do sinjeg tamo moraproteže se krasan kraj,moj hrvatski zavičaj.

U njemu je moje milje,moje milje i bosilje,divan vrt je, lug i gajmoj hrvatski zavičaj.

U njemu je sve mi blago,sve što mom je srcu drago,za mene je zemski rajmoj hrvatski zavičaj.


Svaki zavičaj krije mnoge ljepte. Zatvori oči i prisjeti se najljepšega dijela svojega zavičaja. U pjesmi Moj zavičaj otkrit ćemo čemu se sve prije mnogo godina divio pjesnik razmišljajući o hrvatskom zavičaju.

Izrazi doživljajKoji osjećaj prožima tvorca ovih stihova?

Uroni u pjesmu• Preko kakvih se sve krajolika proteže hrvatski zavičaj?• Što se sve u njemu nalazi? • Koji stihovi najljepše opisuju pjesnikovo oduševljenje svojim zavičajem?

Bogatimo rječnikzemski - zemaljski lug, gaj – šumica, šumarakzavičaj – određeni kraj domovinemilje – milina, ugodabosilje – vrsta biljke/bosiljak

Svuda oko nas – medijiPromotri naslovnicu stare pjesmarice s pjesmama o domovini. Pokušaj je opisati što više detalja.

Modro mu se nebo smije,sunašce ga žarko grije,zlatom zlati blag mu sjajmoj hrvatski zavičaj.

Ja ga zato žarko volim,te se za njeg Bogu molim:Blagoslovi, Bože, daj,moj hrvatski zavičaj!

August Harambašić

120

Bubamara Jedne noći bubamara jako tužna bila

netko joj je sakrio točkice sa krila.

Plakala je u samoćina mirisnom cvijetu

Nitko od njeNije bio tužniji na svijetu

Ujutro jedošlo sunce

Presretna je bilaStavilo joj

Ono opetTočkice na krila.

Stanislav Femenić


Uroni u pjesmu• Zašto se bubamara rastužila u noći?• Kako je izrazila svoju tugu?• Kada se opet razveselila? • Zašto?

Svuda oko nas – medijiPročitaj zanimljivosti o životu bubamare iz dječjih časopisa.Kako izgleda bubamara? Ona je žuta, narančasta ili crvena s crnim točkama. Ima dva para krila: jedan je par čvrst i štiti drugi par nježnih prozirnih krila. Kako nastaju bubamare? Nakon parenja polažu jaja iz kojih izađe ličinka koja je vrlo proždrljiva. Ličinka se pričvrsti, prestane jesti i zakukulji. Iz kukuljice kasnije izađe mala žuta bubamara bez točkica. Kasnije se pojave crvena boja i točkice. Čime se hrane bubamare? Ličinke su proždrljive i hrane se ušima. I odrasle se bubamare hrane biljnim ušima (dnevno mogu pojesti 30 - 40 biljnih ušiju). Tko je bubamarin neprijatelj? Ptice, ali samo neke. Ostalimaje bubamarina krv vrlo neugodnog mirisa i okusa. ZANIMLJIVOST Ljudi kažu da točkice označavaju koliko je stara bubamara, no to nije točno.

121

Cvit i diteCvite!

Ča od tebejoš lipšemiriše?

– Dite!

Tonči Petrasov Marović

Izrazi doživljajKoja ti se pjesma više sviđa?Zašto?

Uroni u pjesmu• U kojoj pjesmi se opisuje krajolik, a u kojoj miris? • Koji je miris, po mišljenju pjesnika ljepši od mirisa cvijeta?

Bogatimo rječnikdite – dijeteča – štolipše – ljepše

Svuda oko nas – medijiZamisli da možeš poslati poruku čitavome svijetu: Što bi napisao/napisala?

Dijete se igraUz moreigra se dijete.

Brodove od papirašalje u daleki svijet.

Visoko na nebu galeb.

U modrini cvijet.

Tin Kolumbić


Osjećate li proljetnu radost? Čemu se sve može radovati u proljeće?Pročitajte u paru jedni drugima pjesmice.

122

Medo Winnie zvani PoohJednoga je dana izašao u šetnju i našao se tako na nekoj čistini usred šume; u sredini čistine bio je golem hrast, a s vrha stabla širilo se glasno brzikanje i zujanje.Medo Winnie zvani Pooh sjeo je u podnožje stabla, smjestio glavu među šape pa počeo razmišljati.Najprije je rekao sebi:– Ovo zujanje nešto znači. Ne može nešto ovako samo od sebe zujati i zujati, a da to nešto pritom i ne znači. Ako se čuje zujanje, to onda netko zuji, a jedini je razlog zujanju, koliko ja znam, ako se negdje u blizini nalaze pčele.Potom je utonuo u još jedno duboko razmišljanje pa rekao:– A pčele, koliko ja znam, postoje jedino zato da bi pravile med.Zatim je ustao pa rekao:– A one prave med jedino zato da bih se ja njime mogao sladiti. – I tako se počeo penjati na stablo.Penjao sei uspinjaoiteškose pentrao,idoksetakos mukomveraousebije pjesmicuspjevao.Pjesmicu ovu:

Zar nije ovo istina čudesnaKako samo medo voli med?!Bzz, bzz, družbo zujava,Zbog čega to medo med obožava?

Onda se popeo malo više... i još samo malo, malo više. Do tada je već smislio drugu pjesmicu.

Baš neobično:zamislite da se pčele pretvore u rojeve medvjedića,Svoja bi gnijezda smještale ravno – u podnožje drveća.I kad bi tako bilo (da medvjedi mogu postati pčelice),


123

Ne bi se uopće morali penjati uz tolike stepenice.

Do tada ga je umor već potpuno shrvao pa je stoga zapjevao pjesmu tužbalicu. Već se gotovo primakao svome cilju, i samo je trebao stati na onu granu...Krrrc!– Oh, u pomoć – vikao je Pooh dok je padao na granu tri metra ispod sebe.– Da barem nisam... – govorio je dok je letio još šest metara niže na iduću granu.– Znate, htio sam – objašnjavao je dok se preokretao naglavce pa tresnuo na drugu granu deset metara niže – htio sam zapravo...– No, ovo je bilo uistinu... – priznao je dok je proklizavao kroz sljedećih šest grana.– Sve je to valjda zato – zaključio je dok se opraštao od posljednje grane, zavrtio se tri puta oko sebe i napokon dražesno sletio na grm borovice – sve je to zato što tako ludo volim med. Oh, u pomoć!Ispuzao je iz grma, povadio oštre iglice iz njuškice i ponovno se dao u razmišljanje. Prvi na koga je pomislio bio je Christopher Robin.

A. A. Milne

Izrazi doživljajJesu li ti simpatične nevolje na koje nailazi medo Winnie zvani Pooh?

Uroni u priču• Je li medo prvo začuo ili ugledao pčele? • Kako se zove njihovo glasanje? • Što je medo zaključio - zašto jedino postoje pčele? • Postoje li pčele doista zato da udovolje medvjediću? • Na što te podsjećaju riječi koje izgovara dok se uspinje? • O čemu mašta medvjedić da se ne bi morao visoko penjati? • Koja mu se nezgoda na kraju dogodila?

Bogatimo rječnikčistine – slobodan, oku otvoren prostorpentrao/pentrati – s mukom se penjativerao/verati se – penjati se hvatajući se rukama ili upirući nogama

Svuda oko nas – medijiMedo Winie zvani Pooh vrlo je popularan film. Razlikuje li se filmski lik od medvjedića kakvoga si zamišljao/zamišljala za vrijeme čitanja priče? Ako da, po čemu?

nailazi medo Winnie zvani Pooh?

124

Moj grad s dvadeset i prvog kataTo je duga, duga obala. Na obali je šetalište i luka, park i tržnica. I mnogo, mnogo kuća.Postoji još nekoliko ulica kojima se grad penje u brda.I to je sve.Pitao sam jednom tatu:– Ti mnogo putuješ, putuješ po čitavom svijetu, pa mi kaži: jesu li svi gradovi uz more takvi?– Kakvi?– Duga, duga obala, a na obali i šetalište, i luka, park i tržnica. I još samo nekoliko ulica kojima grad kao da se penje u brda. I to je sve.– Uglavnom su takvi.– Zašto?– Gradovi su kao ljudi. Vole sunce, more i duge, duge plaže.

Kad sam kod kuće, često sam na prozoru. Kad sam na prozoru rijetko gledam grad. Gledam luku i more. I brodove...Stižu brodovi, a s njima jata galebova...Kad uplovi u luku veliki, veliki brod, a prati ga veliko jato nalik na golemi krilati oblak, ja znam: to dolazi brod na kojemu plovi i moj otac.– I ja znam: sad je na redu priča.

Palma Katalinić


Jeste li kada promatrali svoje mjesto ili neki njegov dio s obližnjega brda ili s visoke zgrade? Upoznat ćemo se s opisom jednoga mjesta koje se nalazi uz more.

Izrazi doživljajŠto te zadivljuje u tome pogledu?

Uroni u priču• Što sve dječak vidi s dvadeset i prvoga kata? • Što dječak želi doznatio drugim gradovima koje je na putu upoznavao njegov otac? S čime je u priči uspoređen grad? • Zašto?• S čime je uspoređeno jato ptica koje prati brod?• Zašto dječak zna da dolazak broda na kojem plovi i njegov otac znači priču?• Očekuješ li ti koga kada gledaš kroz prozor?

Svuda oko nas – medijiPonedjeljkom na Hrvatskom radiju u 20 sati možeš poslušati emisiju za hrvatske pomorce koji plove dalekim morima. Poslušaj neki prilog o njihovu životu pa pričaj o onome što si čuo/čula.

125

Što rade djeca lučka?– Što rade djeca lučka,kada se snijegomzabijeli Učka?

– Djeca iz luke trljaju rukei snijeg moleda siđe dolje.

– Što rade djeca lučkakada se buromogrne Učka?

– Bura se ne šali, ljutito reže,pa djeca zatou kuću bježe.

– Što rade djeca lučkakada se kišom umije Učka?

– Isto što i vii ništa više:pootvarajubranokiše.


Djeca u našoj domovini žive u zavičajima koji se međusobno razlikuju po prirodnim obilježjima. Po kojim se prirodnim, vremenskim osobitostima ističe tvoj zavičaj? Čut ćete pjesmu o djeci koja žive u vrlo raznolikim krajevima.

Svuda oko nas - medijiPROGNOZA VREMENA ILI NEVREMENA našeg sina optičara Vedrana Oblaka zvanog Kapljica Situacija: Sveprisutna gomilanja dokaza protiv jeseni i dalje, ali i bliže, širit će se, tako da će se na kraju i proširiti uokolo , ali i okolo. Prognoza: Vrijeme će biti i dalje, ali i bliže. Na brdima hladnije i smjenjivat će se s gadnije. Na Jadranu valovito, ali i valovitije, ovisno o veličini i količini valova. Prema otvorenom moru (otvoreno od 8 – 20 sati) kretat će se niža temperatura, koja će se i na otvorenom prema noći snižavati, a ponegdje jako sniziti, ali se u tom istom vremenu cijene neće sniziti, osim u reklamama. Upozorenje: Nakon sunca dolazi kiša Zato nikada nemoj reći: ‘Ko ju šiša!’ Aj bok, uvijek svoja Tonkica Palonkica frrr

Iz radijske emisije Tonkica, Palonkica frrr! Mladena Kušeca

– Što rade djeca lučkakada se suncemnasmije Učka?

– Tad djeca sretnatrče po rivii zovu i nas:„Dođite i vi!“

Šimo Ešić

Izrazi doživljajSviđa li ti se život djece ispod Učke?

Uroni u pjesmu• Što rade djeca kada na Učki padne snijeg? • A kada puše bura? • A kada zasja sunce?• Po čemu vidimo da djeca lučka prate što se zbiva na Učkoj?

Bogatimo rječnikrivi/riva - popločana obala

126

HalugicaMjesec je plovio po nebu, velik, okrugao. Najednom poče da tamni. Crni su oblaci jurili sa sjevera, gutali zvijezde i širili se iznad šume. Mjesec potamni, potone u tmušu.Puhnu vjetar, od koga se prenu, uznemiri i zašumori cijela šuma, i glasno otegnuto tuljenje začu se negdje daleko.– Vukovi! – reče Jablanko.– Zar oni što kolju djecu?Dječak ustane i povede je u šumu. Promatrao je stabla, dok se ne zaustavi pred jednim. Uspe se gore i vješto pomogne i Halugici. U gustoj krošnji Jablanko nađe granje, sred kojega se stisnuše jedno uz drugo kao u gnijezdu.Vjetar jače puhnu; lupnu o krošnje i otkine svu silu lišća, prosu ga na zemlju, zavitla ga u zrak, odnese ga daleko.Puče munja, i vjetar zaurla niz lugove svoju divlju jesenju pjesmu. Šuma se drmala, bibala i propinjala. Na mahove čulo se daleko tuljenje. Zagrmi u oblaku grmljavinom velikom, i zatutnji po gajevima kao da je zarikala stogrla jeka u dubokim guštarama. Kiša složi; pljusak nagne, težak, snažan, i sve u njemu kao da netko zviždi i huče, urla i stenje.U krošnji stabla stislo se ovo dvoje djece kao dvije golišave ptice u zapuštenu gnijezdu i sluša glas kasne jeseni.– Zima mi je – veli djevojčica, dršćući od studeni i straha. On je stiska na prsa, grije joj rukom bose nožice:– Samo se ne plaši, ti Halugice mala!

Ulomak iz priče Halugica Vladimira Nazora


Zatvori oči. Prisjeti se nečega što te naglo uplašilo. Napiši na komadić papira.

127

Izrazimo doživljajKakav je ugođaj pročitanoga dijela priče:napet - radostansmiren

Bogatimo rječniktmušu (tmuša) - tama guštarama (guštara) – gusto grmljebibala (bibati) - gibala

Uronimo u priču• Pročitaj opis neba u 1. ulomku. • Kako se nebo mijenjalo?• Koji je zvuk djecu uplašio? • Zašto je dječak poveo djevojčicu na drvo?• Koja je nova opasnost zaprijetila? • Koje rečenice opisuju zvukove šume za vrijeme oluje? • Što je od ovoga točno: jak vjetar grmljavina povjetarac pljusak• Koje riječi opisuju dječakovu brigu o djevojčici Halugici?• Bi li i ti mogao/mogla tako postupiti?• Jablanko je bio: snalažljiv, bojažljiv, tugaljiv?

Svuda oko nas – medijiTko se bolje snalazi u šumi?Halugica je djevojčica s mora.U kojem se okružju ti osjećaš najbolje?

Documents

udžbenik iz hrvatskog za drugi razred