Upload
hoangdang
View
226
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG
OKRUGA ,, E D U K A ”
www.eduka.co.rs
Štampani materijal za rešavanje testa znanja
RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
Pripremili:
Mr. sci. dr Danijela Cvetković
vms Vesna Jocić
Niš, jun 2015. godine
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
CILJEVI TESTA ZNANJA
Izradom testa znanja ,, Rak dojke – istine i zablude” zdravstvenim radnicima ukazaće se na brojne zablude, ali i istine koje se odnose na ovu temu, a sa kojima se naše žene, kako obolele, tako i zdrave, sreću u svakodnevnom životu.
Zdravstveni radnici, kao direktni pružaoci usluga svim ženama, u cilju sprovođenja preventivnog rada kod zdravih žena, i adekvatnog lečenja kod već obolelih žena, prvi trebaju razbiti predrasude i suočiti se sa činjenicama kada je reč o raku dojke.
Savlađivanjem testa, zdravstveni radnici mogu lakše da sprovode mere prevencije, i da kontrolišu već nastalu bolest.
Želimo vam uspešno rešavanje testa!
S’ poštovanjemMr. sci. dr Danijela Cvetković
Vms Vesna Jocić
SADRŽAJ
1 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
SUMORNA STATISTIKA PRE SVEGA..................................................................................3
1. DOJKA...................................................................................................................................4
2. BOLESTI DOJKE..................................................................................................................6
2.1. NETUMORSKE BOLESTI DOJKE:..............................................................................6
2.2. TUMORSKE BOLESTI DOJKE:....................................................................................7
3. RAK DOJKE..........................................................................................................................9
3.1. EPIDEMIOLOGIJA.........................................................................................................9
3.2. FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK RAKA DOJKE.................................................10
3.2.1.FAKTORI RIZIKA KOJE NE MOŽEMO PROMENITI........................................10
3.2.2. FAKTORI RIZIKA POVEZANI SA NAČINOM ŽIVOTA..................................14
3.2.3. FAKTORI RIZIKA KOJI NE UTIČU DIREKTNO ALI SU U FAZI
ISPITIVANJA...................................................................................................................16
3.3. KLINIČKA SLIKA........................................................................................................18
ISTINE..................................................................................................................................19
3.4. DIJAGNOZA RAKA DOJKE.......................................................................................20
3.5. LEČENJE.......................................................................................................................23
NACIONALNI DAN BORBE PROTIV RAKA DOJKE........................................................26
LITERATURA.........................................................................................................................27
SUMORNA STATISTIKA PRE SVEGA
Evropa
2 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
Rak dojke je najčešći rak među ženama u Evropi. On čini 26.5% svih novih slučajeva raka i
17.5% smrtnih slučajeva među ženama u Evropi. U današnjoj EU, oko 270,000 novih
slučajeva se otkrije svake godine, dok 96,000 žena umre od raka dojke. Statistika je u porastu
i ne pokazuje znake usporavanja.
U EU svaka 2.5 minuta se dijagnostikuje nova žena sa rakom dojke, a svakih 7.5 minuta
umire jedna žena od ove dijagnoze.
Srbija
Među 186 zemalja, Srbija je na 11. mestu po smrtnosti od ove bolesti i 36 po učestalosti.
Stopa smrtnosti u odnosu na prethodne dve decenije porasla je čak četiri puta.
Rak dojke je najčešća maligna bolest u Srbiji i jedan od glavnih uzroka prevremene smrti žena
u Srbiji. Od 100 pacijentkinja kod kojih je otkriven rak, 29 ima rak dojke, a više od dve
trećine od toga su, na žalost, slučajevi otkriveni tek u uznapredovalom stadijumu.
Svake godine u Srbiji se registruje 4.000 novoobolelih žena od raka dojke, a godišnje umre
1.600, što je oko 18% smrtnosti od raka.
Rak dojke je treći veliki uzrok smrti žena starosti od 45 do 64 godine, a statistike predviđaju
da će u budućnosti svaka 12. žena u Srbiji oboleti od te vrste raka.
Niš
Rak dojke je najrasprostranjenije maligno oboljenje i kod žena u Nišu, kao i u celoj zemlji.
U 2014. godinu skriningom i redovnim pregledima niškog Doma zdravlja rak dojke je
otkriven kod 83 žene.
Inače, prošle godine se niškom Domu zdravlja na poziv za preventivni pregled na rak dojke
odazvalo čak 94 odsto žena.
3 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
1. DOJKADojke ili mlečne žlezde su najveće parne kožne žlezde čija je osnovna uloga lučenje mleka
koje omogućava ishranu odojčeta. Osetljive su na hormonalne uticaje, pa su zbog toga i
sklone patološkim promenama.
Dojka se sastoji iz kože, potkožnog tkiva i tkiva dojke u užem smislu koji se sastoji iz 15 do
20 delova žlezdanog tkiva (lobulusi) kružno raspoređenih oko bradavice. Iz svakog ovog
segmenta žlezdanog tkiva izlazi po jedan mlečni kanaliċ koji se međusobno spajaju, a u
bradavici se otvara do 10 glavnih mlečnih kanala. Između manjih delova mlečne žlezde nalazi
se masno i vezivno tkivo, živci, limfni i krvni sudovi. Krvni sudovi (arterijski i venski)
granaju se iz veċih krvnih sudova grudnog koša i služe da ishrane tkivo dojke. S druge strane,
kroz limfne sudove dojke teče limfa (bledo-žuċkasta tečnost koja se stvara pri normalnom
metabolizmu) do venskih krvnih sudova i na taj način vraċa u krvotok. Na tom putu nalaze se
regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj smešten u pazušnoj jami sa iste strane, u
koje se ulivaju limfni sudovi iz dojke. Limfni sudovi takođe prenose limfu do limfnih čvorova
koji se nalaze duž ivice grudne kosti i u predelo iznad ključne kosti. Razvoj dojke počinje u
pubertetu, potpuni razvoj doživljava u trudnoći a zatim prelazi u fazu tzv. "senilne
involucije".
Slika 1. Građa dojke
4 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
ZABLUDE
Rak dojke nalazi se samo u određenim strukturama dojke.
Postoji puno tipova raka dojke i svaki je sastavljen od različitih tipova nenormalnih
ćelija.
Svaki rak dojke je načinjen od istog tipa nenormalnih ćelija.
Žene sa većim dojkama imaju veći rizik za nastanak raka dojke.
ISTINE
Većina malignih tumora dojke nalazi se u kanalićima dojke koje povezuju žlezdano tkivo
koje produkuje mleko, sa bradavicom.
Veličina dojki nije u relaciji sa rizikom, ali je nekad teži pregled većih dojki, jer ima više
tkiva koje maskiraju zadebljanja u dojci.
5 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
2. BOLESTI DOJKE
Sve bolesti dojke se mogu podeliti u dve grupe:
- Netumorske
- Tumorske
2.1. NETUMORSKE BOLESTI DOJKE:
- Poremećaj razvoja u koji spadaju: amastija (manjak dojke), mikromastija (male
dojke), makromastija (velike dojke), polimastija (prekobrojne dojke), atelija
(nedostatak bradavice), politelija (višak bradavica), mikrotelija (sitne uvučene
bradavice).
- Poremećaj funkcije: galaktoreja (izlučivanje mleka van doba dojenja), secernirajuća
dojka, krvareća dojka, mastodinija (bolna dojka), produženo dojenje, preobilne
količine mleka, neizdašnost dojki i spontano oticanje mleka.
- Regresivne promene: atrofija ("smežurane" dojke), distrofija (pretvaranje tkiva dojke
u mast, sluz ili stvaranje kalcifikata) i steatonekroza (u izumrlo masno tkivo se uvlači
krečnjacka formacija koja ce manifestuje palpatorno kao tvrd, ponekad i bolan, čvor u
dojci).
- Upalne promene: thelitis (upala bradavice), areolitis (upala areole), intertrigo (ekcem
sub-mamarnog sulkusa), mastitis (upala mlečne žlezde, najčešće u prve dve nedelje
nakon porođaja), apsces (lokalizovana gnojna upala), karbunkul (gnojna infekcija kože
i potkožnog tkiva dojke sa brojnim gnojnim čepovima) i retko tuberkuloza, sifilis i
aktinomikoza.
- Displazije. Najčešća i najvažnija je fibrocistična bolest dojke. To je najčešći povod
javljanja lekaru radi pregleda dojke a navodi se kao predispozicija za rak dojke. U
pitanju je bujanje vezivnog tkiva (fibroza) ili ćelija mlečne žlezde (epitelijalne
hiperplazije), zatim može biti stvaranje cističnih formacija ili kombinacija sve tri
promene. Kao glavni uzrok nastanak promena je uticaj hormona (estrogen,
progesteron, prolaktin).
6 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
2.2. TUMORSKE BOLESTI DOJKE:
- Dobroćudni tumori. Najčešći je fibroadenom (obično kod mladih žena), papilom
(bujanje u mlečnom kanalu koje dovodi do krvarenja koja su prisutna u čak polovine
slučajeva krvarećih iscedaka iz bradavice). Tu spadaju i fibrom, hemangiom,
neurinom, phyloides tumori
- Zloćudni tumori. Dele se u dve grupe: tumore epitelnog porekla koji se nazivaju
karcinomi i čine najveću grupu i tumore vezivnog tkiva ili sarkome. Takođe se mogu
podeliti prema invazivnosti na invazivne i neinvazivne, kao i prema mestu nastanka na
duktalne i lobularne.
Slika 2. Tumor dojke
7 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
ZABLUDE
Većina kvržica u grudima je opasna.
U reproduktivnom dobu kod žena se često javlja mastopatija, koju one odmah
povezuju s rakom dojke. Ove displazne promene u tkivu predstavljaju dobroćudne
tumore koji, veruje se, prerastaju u maligni karcinom. To, u najmanju ruku, nije
tačno.
Žene s fibrocističnim promenama u dojkama imaju veći rizik od pojave raka dojke.
ISTINE
Oko 80 odsto kvržica u ženskim grudima uzrokuje benigne promene, ciste i druga
stanja. Međutim, lekari podstiču žene da im se jave ako uoče bilo kakvu promenu jer je
uočavanje raka dojke u ranoj fazi presudno za lečenje.
Istina je da pojava dobroćudnih tumora, najčešće fibroadenoma, diskretno povećava
rizik od raka dojke. Fibrocistične promene u žlezdanom tkivu dojki smatraju se bolešću
samo kada izazivaju bolove i druge tegobe, ali i one neznatno povećavaju rizik od
karcinoma. Uglavnom su povezane s menstrualnim ciklusima i oscilacijom nivoa
hormona, koja je potpuno uobičajena. S druge strane, teška, proliferativna displazija,
koja se ispoljava kao asimetrično zadebljanje tkiva dojke u odnosu na simetričnu tačku
suprotne dojke, nosi povišen rizik. Najvažnije je otići na pregled kod iskusnog kliničara
koji može da razlikuje dobroćudne od rizičnih, posebno zloćudih promena, i da proceni
da je operacija neophodna. Većina lekara će, kada je reč o teškoj asimetričnoj
proliferativnoj displaziji, predložiti njeno odstranjivanje uz odgovarajući estetski
pristup. Inače, neophodno je da se dojka rekonstruiše kako bi žena nastavila normalno
da živi, bez ožiljaka.
8 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
3. RAK DOJKE
Rak dojke je najčešća maligna bolest žena kako u razvijenom svetu, tako i kod nas. Svake
godine u svetu oko milion žena oboli od ove bolesti, o kojoj se još ne zna dovoljno, pa njeno
otkrivanje i lečenje otežavaju brojne predrasude.
Rak dojke nastaje kada neke ćelije u dojci počnu da rastu i da se razmonožavaju bez kontrole i
mogu da se prošire po celom organizmu. Ova bolest se najčešće otkriva napipavanjem
pojavom izrasline (tumora) ili zadebljanja u dojci. Rak dojke se danas može uspešno lečiti.
Čak 10 odsto žena u Srbiji na prvom pregledu ima četvrti, krajnji stadijum bolesti, kada ne
postoje nikakve šanse za izlečenje. Upravo iz tog razloga prevenciji, a naročito skriningu,
treba posvetiti posebnu pažnju, kako bi se bolest otkrivala u početnoj fazi jer je tada rak
izlečiv sto odsto. Da bi naše žene shvatile o kakvoj je bolesti reč, trebalo bi razbiti brojne
predrasude. Razbijanjem predrasuda i zabluda i upoznavanjem sa činjenicama ove bolesti,
lakše se mogu prepoznati novi slučajevi i kontrolisati već nastala bolest.
3.1. EPIDEMIOLOGIJA
Rak dojke je najčešći maligni tumor kod žena u razvijenim zemljama, ali i kod nas, i najčešći
je uzrok smrti žena u dobi 45-55 godina. Svake godine se u svetu registruje oko milion novih
slučajeva, a njegova učestalost je u porastu. Istovremeno, smrtnost od ove bolesti se smanjuje
i manja je od 25% u razvijenim zemljama zahvaljujući ranoj detekciji i savremenom lečenju.
Preživljavanje je nešto niže u mlađih žena, onih ispod 40 godina. Rak dojke je redak kod
muškaraca, 100 puta je ređi nego kod žena.
Grafikon 1. Zastupljenost raka dojke kod žena u odnosu na druga maligna oboljenja u Srbiji
9 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
3.2. FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK RAKA DOJKE
Faktor rizika je bilo koji faktor koji povećava šansu za oboljenje kao sto je karcinom. Različiti
karcinomi imaju i različite faktore: često izlaganje suncu povećava šansu za nastanak
malignog melanoma, pušenje za rak pluća itd. Međutim, faktori rizika nam ne daju odgovore
na sva pitanja. Prisustvo vise faktora rizika ne govori zasigurno da će se i sama bolest javiti.
Većina žena koje imaju jedan ili više faktora rizika nikad ne obole od karcinoma, dok kod
čak 70% žena rizik za nastanak karcinoma je nepoznat. Čak i ako žena oboli od karcinoma
dojke, ne može se sa sigurnošću utvrditi da li je baš taj određeni faktor rizika kriv za nastanak
karcinoma.
Postoje razliciti faktori rizika. Neke od njih, kao sto su godine i pol, ne možemo promeniti, ali
ipak postoji veliki broj onih koje možemo i promeniti i na koje možemo uticati.
3.2.1.FAKTORI RIZIKA KOJE NE MOŽEMO PROMENITI
1. POL
Samo zato što je neko žena, predstavlja rizik sam po sebi. Kao glavni razlog navodi se stalni
uticaj polnih hormona na ćelije dojke. I muškarci mogu razviti karcinom dojke, ali je ta šansa
čak 100 puta manja.
ZABLUDE
Samo žene mogu oboleti od raka dojke.
ISTINE
I muškarci mogu oboleti od raka dojke.
10 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
2. GODINE
Jedan rak dojke na osam žena je pronađen kod žena ispod 45 godina, a čak dva do tri raka
dojke kod žena preko 55 godina.
ZABLUDE
Svaka osma žena oboli od raka dojke, a rizik je isti za sve.
ISTINE
Rizik se povećava s godinama. Dok u tridesetim šansa da žena oboli iznosi 1 na 233, u
dobi od 85 godina iznosi 1 na 8.
3. GENETIKA
Smatra se da je 5-10% karcinoma dojke nastalo mutacijom na nekom od gena nasleđenim od
roditelja. Npr. promene na BRCA1, BRCA2, ATM, p53, PTEN.
Porodična istorija na karcinom dojke - Žene čije najbliže rođake imaju (ili su imale) rak
dojke, imaju najveći rizik za pojavu iste bolesti. Ako je majka, sestra ili ćerka obolela od raka
dojke, rizik da osoba dobije rak je duplo veći. Ako je u pitanju baka ili tetka, taj broj je za čak
petinu manji. Međutim od ukupnog broja obolelih žena, samo 20%-30% žena je sa
pozitivnom porodičnom anamnezom na rak.
Lična istorija na karcinom - Žena koja je imala rak na jednom mestu dojke, ima 3-4 puta veće
šanse da razvije opet rak na istoj dojci. Taj rak se ne smatra recidivom već promenom de
novo.
11 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
ZABLUDE
Iako većina žena veruje da će sigurno dobiti rak dojke ako je makar jedna žena iz
njene familije, bilo da je reč o majci, baki ili sestri, imala ovu opaku bolest, to nije
tačno.
ISTINE
Genetski faktor je uzrok raka dojke samo kod pet do deset odsto žena, dok u čak 75
odsto slučajeva razlog nastanka ovog oboljenja ostaje nepoznat. Geni odgovorni za
nastanak raka dojke zovu se BRCA 1 i BRCA2, a potomci nosilaca gena imaju 50
odsto šanse da ga naslede. Srećom, ne obolevaju svi nosioci ovoggena, ali svakako
treba znati da se nasledni rak dojke dobija pre 50. godine i najčešće je obostran. Osim
redovnih pregleda i zdravih stilova života, pojedinim ženama koje imaju genetsku
predispoziciju za rak dojke preporučuje se preventivno odstranjivanje grudi.
4. RASA I POREKLO
Karcinom dojki je češći u žena bele rase nego kod žena crne rase ali je smrtnost ipak veća kod
crnkinja jer su njihovi karcinomi agresivniji. Takođe, zemlje sa najvećim rizikom su Severna
Amerika i Severna Evropa, srednjeg rizika su Južna Evropa i Južna Amerika i niskog rizika su
Afrika i Azija. U našoj zemlji najviše je zastupljen u Nišavskom i Rasinskom okrugu kao i u
Beogradu, a najmanje u Pčinjskom, Jablaničkom i Pirotskom okrugu.
ZABLUDE
Kod žena koje nisu bele rase, rak dojke se ne javlja.
ISTINE
12 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
Rak dojke je češći kod žena bele rase.5. GUŠĆE TKIVO DOJKI
Žene kod kojih je mamografijom utvrđeno gušće tkivo dojke kasnije na tom mestu u
najvećem broju slučajeva razvijaju rak.
ZABLUDE
Žene koje nemaju gusto tkivo dojki, nemaju rizik za nastanak raka dojki.
ISTINE
Žene koje imaju gušće tkivo dojki, imaju veće šanse za nastanak raka dojke.
6. POJEDINA STANJA DOJKI
Benigna stanja dojke se dele u tri grupe:
Neproliferativne lezije - To su stanja dojke koja vrlo malo utiču na dalji razvoj karcinoma i
nisu povezena sa rastućim promenama u dojci: fibrocistična bolest; srednje teška hiperplazija;
adenoza (nesklerozirajuća); jednostavan fibroadenom; masna nekroza, mastitis, jednostavan
papilom itd.
Proliferativne lezije bez atipije - U ovim stanjima postoji ekscesivan rast ćelija u duktualnim
lobusima dojke povećavaju rizik za nastanak karcinoma sa jedan ipo do dva puta. To su:
duktalna hiperplazija; složen fibroadenom; sklerozirajuća adenoza; papilomatoza; radijalni
ožiljak.
Proliferativne lezije sa atipijom - U ovim stanjima postoji ekscesivan rast ćelija dojke ali sa
deformacijom ćelija tj.atipijom. Ovde je šansa za razvoj karcinoma 4-5 puta veća. Tu spadaju
atipična duktalna hiperplazija (ADH) i atipična lobarna hiperplazija (ALH).
Menstrualni period - Žene koje su imale više menstrualnih ciklusa za života zbog rane
menstruacije (pre 12-e godine) ili žene koje su kasnije ušle u menopauzu (posle 55-e), imaju
veći rizik zbog duže delovanja estrogena i progesterona.
13 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
Često izlaganje zračenju (radijaciona terapija) - Smatra se da žene koje su u mladosti ili kao
deca bile izlozene čestoj radijaciji kao terapiji) imaju veću šansu da razviju karcinom dojke.
3.2.2. FAKTORI RIZIKA POVEZANI SA NAČINOM ŽIVOTA
1. ŽENE KOJE NEMAJU DECE ILI KOJE SU KASNIJE
ZABLUDE
Svaka žena koja nema decu, ili je kasno rodila razviće rak dojke.
ISTINE
Studijama je ustanovljena povezanost između žena koje nemaju decu ili nisu rađala sa učestalijim rizikom za nastanak raka dojke.
2. UPOTREBA KONTRACEPTIVNIH PILULA
ZABLUDE
Pilule izazivaju rak dojke.
ISTINE
U vreme kada su uvedene kontraceptivne pilule, doza hormona je dostizala 150
mikrograma, a danas ne prelazi 15–20 mikrograma. Ove doze hormona zasigurno ne
izazivaju rak dojke, ali ih ipak ne treba upotrebljavati godinama. Tek u menopauzi
upotreba kontraceptiva, kada se hormoni koriste da bi se produžila mladost, povećava
rizik od raka dojke. U svakom slučaju, sredstva za kontracepciju treba uzimati samo
po preporuci ginekologa, a ako žena ima neki od poznatih faktora rizika za ovu bolest,
14 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
trebalo bi da se konsultuje i sa onkologom.
3. NEDOJENJE
ZABLUDE
Dojenje štiti od raka dojke.
ISTINE
Istraživanja pokazuju da je dojenje jedan od zaštitnih faktora koji mogu da smanje
rizik od nastanka raka dojke.
4. POVREDA DOJKE
ZABLUDE
Povreda uzrokuje rak dojke.
ISTINE
Povreda ne uzrokuje rak. Ipak žena nekad oktrije rak, kada posle povrede pregleda dojke.
5. GOJAZNOST
ZABLUDE
Žene sa viškom kilograma imaju isti rizik da dobiju rak dojke kao i sve druge.
ISTINE
Prekomerna kilaža povećava rizik, pogotovo ako ste prošli menopauzu i ako ste se
15 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
ugojili u kasnijem periodu života.
3.2.3. FAKTORI RIZIKA KOJI NE UTIČU DIREKTNO ALI SU U FAZI ISPITIVANJA
1. ANTIPERSPIRANTI
ZABLUDE
Redovnim korišćenjem antipersiranata, doći će do nastanka raka dojke.
ISTINE
Neka istraživanja pokazala su povezanost između redovitog korištenja antiperspiranta i raka dojke. Rizik je još veći, ako se antiperspirant koristi odmah nakon brijanja.
2. GRUDNJACI
ZABLUDE
Brushalteri sa žičanom potporom povećavaju rizik od raka dojke.
ISTINE
Za tvrdnje da grudnjaci sa žicom mogu da pritiskaju limfni sistem grudi i uzrokuju nagomilavanje toksina i tako dovedu do raka nema naučnih osnova.
3. ABORTUS
ISTINE
16 | S t r a n a
ZABLUDE
Abortus povećava rizik za nastanak raka dojke.
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
Zbog verovanja da abortus remeti hormonalni ciklus u trudnoći, postoje brojne studije
koje traže vezu između abortusa i raka dojke.
3. IMPLATANTI U DOJKAMA
ZABLUDE
Žene koje su ugradile implatante, direktno su ugrožene za nastanak raka dojke.
ISTINE
Žene koje imaju implante u grudima, ugrožene su jer je kod njih teže otkriti rak dojke, pa se bolest kod njih dijagnostifikuje tek u poodmaklim fazama, kažu istraživači.
4. PUŠENJE
ZABLUDE
Pušenje se ne dovodi ni u kakvu vezu sa nastankom raka dojke.
ISTINE
Rizik nastanka raka dojke je povišen kod žena koje su počele pušiti pre 16. godine života.
17 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
S
Slika 3. Implatanti u grudima Slika 4. Upotreba antiperspiranata
3.3. KLINIČKA SLIKA
U ranoj fazi karcinom dojke obično ne daje nikakve simptome jer je sasvim malen, a tada je i
najpogodniji za lečenje. Stoga je veoma važno da sama žena bude svesna svojih grudi, i da
sledi preporuke vodiča kako bi tumor otkrila u ranoj fazi, pre nego oseti simptome.
Tumor koji žena kasnije napipa obično kao mali čvor, spočetka nije bolan, a kasnije se
javljaju povremeni ili stalni bolovi u dojci. Kada se tumor dovoljno razvije može da infiltrira
kožu, potom torakalni zid, uvlači bradavicu, deformiše dojku, egzulcerira, a nekada je prvi
znak sukrvičav iscedak na bradavici, ili pojava promena poput ekcema na bradavici. Kada
karcinom metastazira u druge organe, javljaju se simptomi tih organa, poput bolova u
kostima, kašlja i otežanog disanja, ikterus i sl.
18 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
Slika 5. Simptomi raka dojke
ZABLUDE
Rak dojke je uvek bezbolan.
Većina zadbljanja u dojci je rak.
Veličina čvorića ukazuje na njegovu prirodu.
Kvržice koje upućuju na rak uvek se mogu napipati.
Kancerogena kvržica je tvrđa nego benigna kvržica.
Ne morate se brinuti ako je kvržica malena.
Kvržica će proći sama od sebe.
19 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
ISTINE
Većina ranih karcinoma ne boli.
Nekad su udruženi sa neuobičajnim osećajima u dojci u vidu pečenja ili bolnosti.
Većina čvorića koje žene napipaju u dojkama (čak 8 od 10) nisu rak. To su najčešće ciste,
fibroadenomi ili ciste koje se pojavljuju tokom menstrualnog ciklusa. Bitno je da žena
poznaje svoje telo i primeti njegove promene jer joj to može spasiti život.
Ponekad manji čvorić može značiti jako agresivnu bolest.
Ponekad mamogram može pokazati ćelije raka, a da osoba i lekar nisu napipali nikakve
kvržice. U stvari, ova je situacija znatno česta u praksi.
Kada je u pitanju rak, žene pretpostave kako kvržice moraju biti tvrde i ne mogu se
pomerati, ali u stvarnosti kancerogena kvržica takođe može biti mekana i mobilna.
3.4. DIJAGNOZA RAKA DOJKE
Dijagnostika malignih tumora dojke započinje uzimanjem istorije bolesti, uključujući i
porodičnu anamnezu. Klinički pregled je nezamenjljiv, inspekcijom se mogu videti promene
na koži, uvlačenje kože, bradavice, deformiteti oblika, infiltracija i egzulceracija.
Mamografija: Mamografija je “zlatni standard” dijagnostike karcinoma dojke i najvažnija
metoda skrininga. Mamografija je radiološka metoda snimanja dojki koja koristi minimalne
doze zračenja i omogućava da vidimo unutrašnju strukturu dojke.
Današnje moderne tehnike snimanja koriste aparate sa minimalnim dozama zračenja i visoko
osetljive filmove. Mamografija sa visokom tačnošću (od 80-90%) otkriva karcinom dojke kod
žena koje nemaju simptoma, a tačnost je veća kod postmenopauzalnih nego
premenopauzalnih žena. Mamografijom se mogu otkriti tumori manji od 1 cm koji se obično
20 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
ne pipaju, a takođe, ako nema izolovanog tumorskog čvora, mikrokalcifikati kao indirektni
znak tumora.
Veoma malo karcinoma može biti promašeno (nedijagnostikovano) mamografijom i to u
slučajevima kada se radi o dojkama sa dobro razvijenim žlezdanim tkivom, tzv. denznim
dojkama, brzo rastućem tumoru ili se jadnostavno ne prepoznaju mali, rani znaci
abnormalnosti. Takođe u oko 5-10% slučajeva ne može se sa sigurnošću utvrditi na je nalaz
normalan, pa se zahtijevaju dodatni pregledi: mamografija sa uvećanjem, ultrazvuk (UZ),
nekada magnetna rezonanca (MRI) ako je ima, te aspiraciona biopsija sa tankom iglom.
Ultrazvuk (UZ): Ovo je dodatna (komplementarna) metoda dijagnostike koja koristi
ultrazvučne talase, bez jonizirajućeg zračenja, potpuno je bezopasna, pa se može
neograničeno koristiti i kod trudnica. Upotrebljava se u traženju tumora u denznim dojkama tj
kod mlađih premenopauzalnih žena, žena sa fibrocističnom mastopatijom i žena koje uzimaju
hormonalnu terapiju. Pomoću ultrazvuka lako se razlikuju solidne promene (poput benignih
tumora fibroadenoma) od cističnih (koje sadrže tečnost i najčešće su dobroćudne). Takođe,
UZ se koristi za precizno usmeravanje igle za uzimanje ćelijaskog uzorka za citološku
analizu.
Magnetna rezonanca (Magnetic Resonance Imaging-MRI): Koristi se za dijagnostiku
mlađih žena sa povećanim rizikom za karcinom, u kod nejasnih promena koje se ne mogu
razrešiti dijagnostikom, kod praćenja nakon rekonstrukcije dojke implantatima,
dijagnostikovanja lokalnog recidiva nakon poštednog zahvata i zračenja.
Citološki pregled sumnjivih promena: Kada se na temelju prethonih pregleda postavi
ozbiljna sumnja na karcinom, potrebno je uzeti uzorak ćelija lezije finom atraumatskom
iglom (fine neadle aspiration-FNA) za citološki pregled i postavljanje citološke dijagnoze.
Ovako, pre lečenja postavljena dijagnoza karcinoma, omogućava da se terapija planira na
vreme, odabere najbolji način lečenja (na primer vrsta operacije) u dogovoru pacijentkinjom
sa timom specijalista koji će je lečiti. Onkološka sestra će pomoći pacijentkijni da bez straha i
nedoumice razume plan lečenja i uspostavi pravilnu komunikaciju sa lekarom.
Ukoliko se pre hirurškog zahvata planira provesti hemoterapija ili radioterapija u svrhu
smanjenja tumora, potrebno je učiniti core biopsiju kojom se uzima cilindar tkiva za
histološku analizu.
21 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
Slika 6. Samopregled dojke Slika 7. Ultrazvuk dojke
Slika 8. Mamografija Slika 9. Magnetna rezonanca
Slika 10. Biopsija dojke
ZABLUDE
Snimanje mamografom izazvaće i kod sasvim zdrave žene rak dojke? Naravno da neće,
ali to ne znači da na ovaj pregled treba ići bez razloga i ozbiljne indikacije.
Mamografija nas izlaže prevelikom zračenju i povećava rizik od obolevanja.
Ako je mamografski nalaz negativan, nema razloga za brigu.
Ako ste napipali čvorić u dojci dovoljno je uraditi samo mamografiju.
Ako ste napipali čvorić ubrzo nakon mamografije u redu je da sačekate sledeću.
Nepotrebna biopsija može da uzrokuje širenje raka.
ISTINE
22 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
Savremeni mamografi zrače znatno manje od starih aparata koji su bili u upotrebi pre
nekoliko decenija. Danas se mahom koriste digitalizovani aparati, ali i konvencionalni,
koji nisu izvor visokog nivoa zračenja. Inače, ovaj pregled služi za otkrivanje zloćudnih
tumora koji nisu opipljivi. Devojkama i mladim ženama mamografija apsolutno nije
potrebna jer im neće dati pravu informaciju o zdravlju dojke. Zato se ženama mlađim od
45 godina preporučuju samo ultrazvučni pregledi, a mamografija samo u izuzetnim
slučajevima.
Iako je zračenje prisutno, tako je malo da je rizik izuzetno nizak. Posebno ako se uporedi
s koristima ranog uočavanja tumora i mogućnošću stoprocentnog oporavka. Žene starije
od 40 godina trebalo bi da idu na mamografiju jednom godišnje.
Ako primetite čvorić ubrzo nakon mamografije čiji su rezultati bili normalni obavezno se
javite lekaru. Mamograf nekada može propustiti neke vrste raka ako imate gusto tkivo
dojke ili je rak na nezgodnom mestu.
Uprkos važnosti mamografije, oko 10 do 20 posto slučajeva raka ipak se previdi. Zbog
toga su važni i samopregled i klinički pregled od strane lekara.
Ponekad je pored mamografije potrebno uraditi još pregleda da bi sa sigurnošću postavili
dijagnozu. To su ultrazvuk dojke, magnetna rezonanca ili pak kontrolna mamografija.
Nekad postoji potreba za biopsijom tj. uzimanjem malog uzroka tkiva koji se proverava
pod mikroskopom.
3.5. LEČENJE
Terapija raka dojke je kompleksna i multidisciplinarna. Osnovni modaliteti lečenja su:
hirurški, radioterapijski, hemoterapijski i hormonalni.
Hirurško lečenje: Ako se radi poštedni zahvat, nakon operacije se provodi zračenje ostatka
dojke. Kod hirurškog lečenja invazivnog karcinoma dojke, hirurški zahvat je prva metoda
terapije operabilnog karcinoma dojke (stadijum I i II). Danas se najčešće primenjuje
radikalna mastektomija sa uklanjanjem cele dojke i aksilarnih limfonoda. Sve se češće kod
malih tumora provodi poštedni zahvat sa ostranjenjem određenog broja regionalnih
limfonoda. Nakon ovakvog zahvata obavezna je radioterapija. Nakon radikalne mastektomije,
takođe se kod nekih pacijentica provodi lokoregionalno zračenje. Lokalno uznapredovali
karcinom dojke, iako nediseminiran, ne operiše se primarno, nego se najpre tretira
23 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
kemoterapijom (neoadjuvantna kemoterapija), a kada se dovoljno smanji, provodi se hirurško
lečenje.
Hemoterapija karcinoma dojke: Uzrok smrti od karcinoma dojke su njegove metastaze u
udaljene organe: pluća, jetra, mozak, kosti i drugi. Takođe je poznato da kod nekih
pacijentikinja tumor metastazira veoma rano, čak pre nego što se dijagnostikuje. Ako se
nakon operacije dokažu metastaze u aksilarnim limfonodima, postoji verovatnoća prisustva
udaljenih mikrometastaza koje se ne mogu dokazati dijagnostičkim metodama. Stoga se kod
tih pacijentkinja nakon hirurškog lečenja provodi adjuvantna hemoterapija sa ciljem da uništi
mikrometastaze i tako poboljša ukupno preživljenje. Hemoterapija se takođe provodi kod
metastatskog karcinoma dojke i to kod kožnih metastaza i infiltracije, plućnih i pleuralnih
metastaza sa izlivom, jetrenih i drugih. Hemoterapija kod metastatske bolesti je palijativan
tretman.
Hormonalna terapija karcinoma dojke: Hormonalna terapija se provodi isključivo kod
tumora koji poseduju hormonake receptore ( ER, PgR). Oko dve trećine karcinoma dojke su
hormonski zavisni.
Bisfosfonati: Bisfosfonati (BPs) se kod karcinoma dojke koriste kao palijativna terapija kod
pojave koštanih metastaza. Oni se nakupljaju na mestima pojačane akstivnosti osteoklasta
(kod razaranja kosti) i tamo ihibiraju aktivnost osteoklasta. Tako smanjuju mogućnost
komplikacija koštanih metastaza.
ZABLUDE
Ako je za vreme operacije tumor izložen vazduhu, proširiće se.
Nakon odstranjivanja nije moguće dobiti rak dojke.
Uklanjanje cele dojke daje obolelima veću šansu za preživljavanje nego samo
delimično uklanjanje i zračenje.
Ženama koje imaju bogatu porodičnu anamnezu ne bi trebalo da se radi poštedna
operacija dojke koja čuva većinu tkiva.
Ako se jednom odstrane limfni čvorovi iz pazuha, ruke će uvek oticati.
24 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
Zračna terapija gori i uništava kožu u predelu dojke.
Žene koje su zračene ne treba da imaju blizak fizički kontakt s familijom i prijateljima
jer mogu da ih ozrače.
Žena koja je lečena od raka dojke treba da izbegava trudnoću.
Hemioterapija se daje samo ženama kod kojih se rak dojke raširio.
Rak dojke je neizlečiv.
ISTINE
Hirurški zahvat ne uzrokuje rak dojke niti podstiče njegovo širenje, tako barem
potvrđuju postojeća naučna istraživanja. Prilikom operacije lekar može da ustanovi da
se rak proširio više nego što je mislio.
Neke žene ipak dobiju rak dojke i posle hirurškog odstranjivanja. Ponekad je to na
samom ožiljku, ili može doći do širenja prvobitnog raka. I one žene koje još nisu
obolele, a grudi uklone preventivno (time smanjuju rizik za 90 posto), ipak mogu da
dobiju rak dojke. Izgledi za preživljavanje su podjednaki u oba slučaja. Ipak, zbog
nekih genetskih predispozicija ili posebno velikog tumora uklanjanje cele dojke je
25 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
nužno.
Procenat preživljavanja je isti za pacijentkinje koje su imale poštednu operaciju na
dojci kao i kod žena koje su imale totalnu ili modifikovanu radikalnu mastektomiju.
Pozitivna porodična anamneza nije kontraindikacija za poštednu operaciju. Odluka o
tome zavmamoisi od stadijuma bolesti i telesne građe. Da bi se uradila poštedna
operacija, dojka mora biti dovoljno velika da se izvadi tumor i deo tkiva oko tumora.
Neke žene imaju otok na ruci na strani gde im je rađena operacija. Ukoliko je
operacija bila manje radikalna i žena se posle operacije pridržava uputstva lekara o
radu sa rukom, otoci će biti ređi.
Iks – zraci koji se koriste za zračenje dojke mogu prouzrokovati privremeno crvenilo
kože slično opekotinama od sunca. To se može smiriti mazanjem hidratantnih krema.
Iks – zraci koji se koriste za tretman dojke ne zadržavaju se u telu, tako da žena koja
je bila na zračenju ne treba da izbegava druge ljude.
Žene koje su izlečene i koje više nisu na tretmanu ne moraju da izbegavaju trudnoću.
Uspešna trudnoća može da se desi čak i kod žena kod kojih se jedan režanj za
rekonstrukciju dojke uzima sa trbuha.
Hemioterapija se daje i ženama sa rakom dojke u ranoj fazi. To obično povećava
šanse za preživljavanje i smanjuje mogućnost ponovnog javljanja bolesti.
Hemioterapija se daje i pre operacije da bi se smanjila veličina tumora.
Nekada je dijagnoza karcinom dojke bila sinonim za smrtnu presudu jer nije postojala
nikakva šansa za izlečenje. Danas, kada bolest može da se otkrije u početnom
stadijumu, rak nije neizlečiv.
NACIONALNI DAN BORBE PROTIV RAKA DOJKE
U cilju podizanja svesti javnosti, informisanja žena i edukacije o značaju prevencije i ranog
otkrivanja raka dojke, u Srbiji se od ove godine 20. marta zvanično obeležava Nacionalni
dan borbe protiv raka dojke.
26 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
Ovaj datum uvršten je u Kalendar javnog zdravlja Republike Srbije, uz podršku Ministarstva
zdravlja Republike Srbije, Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije i Instituta za javno
zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.
Povodom prvog obeležavanja Nacionalnog dana borbe protiv raka dojke, organizovan je niz
događaja kojima je skrenuta pažnja javnosti i žene podstaknute da odlaze na redovne lekarske
preglede, jednom godišnje. Ukoliko se otkrije na vreme, rak dojke se uspešno može izlečiti.
Nacionalni dan borbe protiv raka dojke će se obeležavati svake godine, a datum 20. mart je
odabran kao prvi dan proleća, što simbolizuje buđenje prirode i stvaranje novog života. Srbija
na ovaj način postaje bogatija za još jedan dan posvećen prevenciji bolesti i očuvanju javnog
zdravlja.
Mart mesec je predložen i zbog simbolike koju nosi obeležavanje 8. marta, Dana žena, kada
se uobičajeno posvećuje više pažnje ženama, što je prilika da se govori o pravu žena na
zdravlje i unapređenje kvaliteta života.
U Srbiji do ove godine nije postojao Nacionalni dan borbe protiv raka dojke. Mart je mesec
posvećen borbi protiv karcinoma generalno, dok je oktobar mesec u kome se već godinama
obeležava Svetski dan borbe protiv raka dojke.
27 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
LITERATURA
1. Karelović D, Pilot projekat-Rak dojke-CARNET PROJECT Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2000, URL: http://www.kbsplit.hr/rakdojke
2. Guyton Hall: Textbook of Medical Physiology, 11th Edition, S 1038-1041
3. American Cancer Society. Detailed Guide: Breast Cancer. 2009.
4. URL: www.cancer.org/docroot/CRI/CRI_2_3x.asp?dt=5. Accessed September 22, 2009.
5. Centers for Disease Control and Prevention. National Breast and Cervical Cancer Early Detection Program. URL: www.cdc.gov/cancer/nbccedp/about.htm. Accessed September 22, 2009.
6. Regionalni zdravstveni centar ˝Dr Milenko Marin˝Loznica-Svetski dan borbe protiv raka 2009
7. URL: http://www.zcloznica.co.rs
8. Evans DG, Moran A, Hartley R, Dawson J, Bulman B, Knox F, Howell A, Lalloo F: Long-term outcomes of breast cancer in women aged 30 years or younger, based on family history, pathology and BRCA1/BRCA2/TP53 status Br J Cancer. 2010 Mar 30;102(7):1091-8. Epub 2010 Mar 16.
9. Smith RA, Caleffi M, Albert US, Chen TH, Duffy SW, Franceschi D, Nyström L: Breast Cancer in Limited-Resource Countries: Early Detection and Access to Care , The Breast Journal, Volume 12, January 2006, Issue Supplements, pS16–S26
10. Department of Social and Preventive Medicine, University of Queensland, Brisbane, Australia. Int J Cancer. 2002 Jul 20;100(3):375-8.
11. Rančić M, Fizicka aktivnost kao prevencija i rehabilitacija malignih bolesti,Medinicinski fakultet Univerziteta u Nisu,2009(URL: www.stetoskop.info
12. Kwan ML, Kushi LH, Weltzien E, Castillo A, Caan BJ., Alcohol Consumption and Breast Cancer Prognosis and Survival in the LACE Study: a Prospective Cohort Study of Breast Cancer Survivors, San Antonio Breast Cancer Symposium;; San Antonio, Texas. Dec. 8-12, 2009.
13. URL: http://www.sabcs.org/
28 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
14. Ewertz M, Jensen M-B, Gunnarsdottir K, Cold S, Effect of Obesity on Prognosis after Early Breast Cancer, San Antonio Breast Cancer Symposium;; San Antonio, Texas Dec. 8-12, 2009
15. URL: http://www.sabcs.org/
16. sr.wikipedia.org/wiki/Rak_dojke
17. www.onk.ns.ac.rs
18. www.stetoskop.info
19. www.centarzdravlja.rs
ŽELIMO VAM USPEŠNO
REŠAVANJE TESTA!
29 | S t r a n a
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE
30 | S t r a n a