40
UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,, E D U K A ” www.eduka.co.rs Štampani materijal za rešavanje testa znanja RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE Pripremili: Niš, jun 2015. godine

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG

OKRUGA ,, E D U K A ”

www.eduka.co.rs

Štampani materijal za rešavanje testa znanja

RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

Pripremili:

Mr. sci. dr Danijela Cvetković

vms Vesna Jocić

Niš, jun 2015. godine

Page 2: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

CILJEVI TESTA ZNANJA

Izradom testa znanja ,, Rak dojke – istine i zablude” zdravstvenim radnicima ukazaće se na brojne zablude, ali i istine koje se odnose na ovu temu, a sa kojima se naše žene, kako obolele, tako i zdrave, sreću u svakodnevnom životu.

Zdravstveni radnici, kao direktni pružaoci usluga svim ženama, u cilju sprovođenja preventivnog rada kod zdravih žena, i adekvatnog lečenja kod već obolelih žena, prvi trebaju razbiti predrasude i suočiti se sa činjenicama kada je reč o raku dojke.

Savlađivanjem testa, zdravstveni radnici mogu lakše da sprovode mere prevencije, i da kontrolišu već nastalu bolest.

Želimo vam uspešno rešavanje testa!

S’ poštovanjemMr. sci. dr Danijela Cvetković

Vms Vesna Jocić

SADRŽAJ

1 | S t r a n a

Page 3: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

SUMORNA STATISTIKA PRE SVEGA..................................................................................3

1. DOJKA...................................................................................................................................4

2. BOLESTI DOJKE..................................................................................................................6

2.1. NETUMORSKE BOLESTI DOJKE:..............................................................................6

2.2. TUMORSKE BOLESTI DOJKE:....................................................................................7

3. RAK DOJKE..........................................................................................................................9

3.1. EPIDEMIOLOGIJA.........................................................................................................9

3.2. FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK RAKA DOJKE.................................................10

3.2.1.FAKTORI RIZIKA KOJE NE MOŽEMO PROMENITI........................................10

3.2.2. FAKTORI RIZIKA POVEZANI SA NAČINOM ŽIVOTA..................................14

3.2.3. FAKTORI RIZIKA KOJI NE UTIČU DIREKTNO ALI SU U FAZI

ISPITIVANJA...................................................................................................................16

3.3. KLINIČKA SLIKA........................................................................................................18

ISTINE..................................................................................................................................19

3.4. DIJAGNOZA RAKA DOJKE.......................................................................................20

3.5. LEČENJE.......................................................................................................................23

NACIONALNI DAN BORBE PROTIV RAKA DOJKE........................................................26

LITERATURA.........................................................................................................................27

SUMORNA STATISTIKA PRE SVEGA

Evropa

2 | S t r a n a

Page 4: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

Rak dojke je najčešći rak među ženama u Evropi. On čini 26.5% svih novih slučajeva raka i

17.5% smrtnih slučajeva među ženama u Evropi. U današnjoj EU, oko 270,000 novih

slučajeva se otkrije svake godine, dok 96,000 žena umre od raka dojke. Statistika je u porastu

i ne pokazuje znake usporavanja.

U EU svaka 2.5 minuta se dijagnostikuje nova žena sa rakom dojke, a svakih 7.5 minuta

umire jedna žena od ove dijagnoze.

Srbija

Među 186 zemalja, Srbija je na 11. mestu po smrtnosti od ove bolesti i 36 po učestalosti.

Stopa smrtnosti u odnosu na prethodne dve decenije porasla je čak četiri puta.

Rak dojke je najčešća maligna bolest u Srbiji i jedan od glavnih uzroka prevremene smrti žena

u Srbiji. Od 100 pacijentkinja kod kojih je otkriven rak, 29 ima rak dojke, a više od dve

trećine od toga su, na žalost, slučajevi otkriveni tek u uznapredovalom stadijumu.

Svake godine u Srbiji se registruje 4.000 novoobolelih žena od raka dojke, a godišnje umre

1.600, što je oko 18% smrtnosti od raka.

Rak dojke je treći veliki uzrok smrti žena starosti od 45 do 64 godine, a statistike predviđaju

da će u budućnosti svaka 12. žena u Srbiji oboleti od te vrste raka.

Niš

Rak dojke je najrasprostranjenije maligno oboljenje i kod žena u Nišu, kao i u celoj zemlji.

U 2014. godinu skriningom i redovnim pregledima niškog Doma zdravlja rak dojke je

otkriven kod 83 žene.

Inače, prošle godine se niškom Domu zdravlja na poziv za preventivni pregled na rak dojke

odazvalo čak 94 odsto žena.

3 | S t r a n a

Page 5: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

1. DOJKADojke ili mlečne žlezde su najveće parne kožne žlezde čija je osnovna uloga lučenje mleka

koje omogućava ishranu odojčeta. Osetljive su na hormonalne uticaje, pa su zbog toga i

sklone patološkim promenama.

Dojka se sastoji iz kože, potkožnog tkiva i tkiva dojke u užem smislu koji se sastoji iz 15 do

20 delova žlezdanog tkiva (lobulusi) kružno raspoređenih oko bradavice. Iz svakog ovog

segmenta žlezdanog tkiva izlazi po jedan mlečni kanaliċ koji se međusobno spajaju, a u

bradavici se otvara do 10 glavnih mlečnih kanala. Između manjih delova mlečne žlezde nalazi

se masno i vezivno tkivo, živci, limfni i krvni sudovi. Krvni sudovi (arterijski i venski)

granaju se iz veċih krvnih sudova grudnog koša i služe da ishrane tkivo dojke. S druge strane,

kroz limfne sudove dojke teče limfa (bledo-žuċkasta tečnost koja se stvara pri normalnom

metabolizmu) do venskih krvnih sudova i na taj način vraċa u krvotok. Na tom putu nalaze se

regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj smešten u pazušnoj jami sa iste strane, u

koje se ulivaju limfni sudovi iz dojke. Limfni sudovi takođe prenose limfu do limfnih čvorova

koji se nalaze duž ivice grudne kosti i u predelo iznad ključne kosti. Razvoj dojke počinje u

pubertetu, potpuni razvoj doživljava u trudnoći a zatim prelazi u fazu tzv. "senilne

involucije".

Slika 1. Građa dojke

4 | S t r a n a

Page 6: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

ZABLUDE

Rak dojke nalazi se samo u određenim strukturama dojke.

Postoji puno tipova raka dojke i svaki je sastavljen od različitih tipova nenormalnih

ćelija.

Svaki rak dojke je načinjen od istog tipa nenormalnih ćelija.

Žene sa većim dojkama imaju veći rizik za nastanak raka dojke.

ISTINE

Većina malignih tumora dojke nalazi se u kanalićima dojke koje povezuju žlezdano tkivo

koje produkuje mleko, sa bradavicom.

Veličina dojki nije u relaciji sa rizikom, ali je nekad teži pregled većih dojki, jer ima više

tkiva koje maskiraju zadebljanja u dojci.

5 | S t r a n a

Page 7: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

2. BOLESTI DOJKE

Sve bolesti dojke se mogu podeliti u dve grupe:

- Netumorske

- Tumorske

2.1. NETUMORSKE BOLESTI DOJKE:

- Poremećaj razvoja u koji spadaju: amastija (manjak dojke), mikromastija (male

dojke), makromastija (velike dojke), polimastija (prekobrojne dojke), atelija

(nedostatak bradavice), politelija (višak bradavica), mikrotelija (sitne uvučene

bradavice).

- Poremećaj funkcije: galaktoreja (izlučivanje mleka van doba dojenja), secernirajuća

dojka, krvareća dojka, mastodinija (bolna dojka), produženo dojenje, preobilne

količine mleka, neizdašnost dojki i spontano oticanje mleka.

- Regresivne promene: atrofija ("smežurane" dojke), distrofija (pretvaranje tkiva dojke

u mast, sluz ili stvaranje kalcifikata) i steatonekroza (u izumrlo masno tkivo se uvlači

krečnjacka formacija koja ce manifestuje palpatorno kao tvrd, ponekad i bolan, čvor u

dojci).

- Upalne promene: thelitis (upala bradavice), areolitis (upala areole), intertrigo (ekcem

sub-mamarnog sulkusa), mastitis (upala mlečne žlezde, najčešće u prve dve nedelje

nakon porođaja), apsces (lokalizovana gnojna upala), karbunkul (gnojna infekcija kože

i potkožnog tkiva dojke sa brojnim gnojnim čepovima) i retko tuberkuloza, sifilis i

aktinomikoza.

- Displazije. Najčešća i najvažnija je fibrocistična bolest dojke. To je najčešći povod

javljanja lekaru radi pregleda dojke a navodi se kao predispozicija za rak dojke. U

pitanju je bujanje vezivnog tkiva (fibroza) ili ćelija mlečne žlezde (epitelijalne

hiperplazije), zatim može biti stvaranje cističnih formacija ili kombinacija sve tri

promene. Kao glavni uzrok nastanak promena je uticaj hormona (estrogen,

progesteron, prolaktin).

6 | S t r a n a

Page 8: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

2.2. TUMORSKE BOLESTI DOJKE:

- Dobroćudni tumori. Najčešći je fibroadenom (obično kod mladih žena), papilom

(bujanje u mlečnom kanalu koje dovodi do krvarenja koja su prisutna u čak polovine

slučajeva krvarećih iscedaka iz bradavice). Tu spadaju i fibrom, hemangiom,

neurinom, phyloides tumori

- Zloćudni tumori. Dele se u dve grupe: tumore epitelnog porekla koji se nazivaju

karcinomi i čine najveću grupu i tumore vezivnog tkiva ili sarkome. Takođe se mogu

podeliti prema invazivnosti na invazivne i neinvazivne, kao i prema mestu nastanka na

duktalne i lobularne.

Slika 2. Tumor dojke

7 | S t r a n a

Page 9: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

ZABLUDE

Većina kvržica u grudima je opasna.

U reproduktivnom dobu kod žena se često javlja mastopatija, koju one odmah

povezuju s rakom dojke. Ove displazne promene u tkivu predstavljaju dobroćudne

tumore koji, veruje se, prerastaju u maligni karcinom. To, u najmanju ruku, nije

tačno.

Žene s fibrocističnim promenama u dojkama imaju veći rizik od pojave raka dojke.

ISTINE

Oko 80 odsto kvržica u ženskim grudima uzrokuje benigne promene, ciste i druga

stanja. Međutim, lekari podstiču žene da im se jave ako uoče bilo kakvu promenu jer je

uočavanje raka dojke u ranoj fazi presudno za lečenje.

Istina je da pojava dobroćudnih tumora, najčešće fibroadenoma, diskretno povećava

rizik od raka dojke. Fibrocistične promene u žlezdanom tkivu dojki smatraju se bolešću

samo kada izazivaju bolove i druge tegobe, ali i one neznatno povećavaju rizik od

karcinoma. Uglavnom su povezane s menstrualnim ciklusima i oscilacijom nivoa

hormona, koja je potpuno uobičajena. S druge strane, teška, proliferativna displazija,

koja se ispoljava kao asimetrično zadebljanje tkiva dojke u odnosu na simetričnu tačku

suprotne dojke, nosi povišen rizik. Najvažnije je otići na pregled kod iskusnog kliničara

koji može da razlikuje dobroćudne od rizičnih, posebno zloćudih promena, i da proceni

da je operacija neophodna. Većina lekara će, kada je reč o teškoj asimetričnoj

proliferativnoj displaziji, predložiti njeno odstranjivanje uz odgovarajući estetski

pristup. Inače, neophodno je da se dojka rekonstruiše kako bi žena nastavila normalno

da živi, bez ožiljaka.

8 | S t r a n a

Page 10: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

3. RAK DOJKE

Rak dojke je najčešća maligna bolest žena kako u razvijenom svetu, tako i kod nas. Svake

godine u svetu oko milion žena oboli od ove bolesti, o kojoj se još ne zna dovoljno, pa njeno

otkrivanje i lečenje otežavaju brojne predrasude.

Rak dojke nastaje kada neke ćelije u dojci počnu da rastu i da se razmonožavaju bez kontrole i

mogu da se prošire po celom organizmu. Ova bolest se najčešće otkriva napipavanjem

pojavom izrasline (tumora) ili zadebljanja u dojci. Rak dojke se danas može uspešno lečiti.

Čak 10 odsto žena u Srbiji na prvom pregledu ima četvrti, krajnji stadijum bolesti, kada ne

postoje nikakve šanse za izlečenje. Upravo iz tog razloga prevenciji, a naročito skriningu,

treba posvetiti posebnu pažnju, kako bi se bolest otkrivala u početnoj fazi jer je tada rak

izlečiv sto odsto. Da bi naše žene shvatile o kakvoj je bolesti reč, trebalo bi razbiti brojne

predrasude. Razbijanjem predrasuda i zabluda i upoznavanjem sa činjenicama ove bolesti,

lakše se mogu prepoznati novi slučajevi i kontrolisati već nastala bolest.

3.1. EPIDEMIOLOGIJA

Rak dojke je najčešći maligni tumor kod žena u razvijenim zemljama, ali i kod nas, i najčešći

je uzrok smrti žena u dobi 45-55 godina. Svake godine se u svetu registruje oko milion novih

slučajeva, a njegova učestalost je u porastu. Istovremeno, smrtnost od ove bolesti se smanjuje

i manja je od 25% u razvijenim zemljama zahvaljujući ranoj detekciji i savremenom lečenju.

Preživljavanje je nešto niže u mlađih žena, onih ispod 40 godina. Rak dojke je redak kod

muškaraca, 100 puta je ređi nego kod žena.

Grafikon 1. Zastupljenost raka dojke kod žena u odnosu na druga maligna oboljenja u Srbiji

9 | S t r a n a

Page 11: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

3.2. FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK RAKA DOJKE

Faktor rizika je bilo koji faktor koji povećava šansu za oboljenje kao sto je karcinom. Različiti

karcinomi imaju i različite faktore: često izlaganje suncu povećava šansu za nastanak

malignog melanoma, pušenje za rak pluća itd. Međutim, faktori rizika nam ne daju odgovore

na sva pitanja. Prisustvo vise faktora rizika ne govori zasigurno da će se i sama bolest javiti.

Većina žena koje imaju jedan ili više faktora rizika nikad ne obole od karcinoma, dok kod

čak 70% žena rizik za nastanak karcinoma je nepoznat. Čak i ako žena oboli od karcinoma

dojke, ne može se sa sigurnošću utvrditi da li je baš taj određeni faktor rizika kriv za nastanak

karcinoma.

Postoje razliciti faktori rizika. Neke od njih, kao sto su godine i pol, ne možemo promeniti, ali

ipak postoji veliki broj onih koje možemo i promeniti i na koje možemo uticati.

3.2.1.FAKTORI RIZIKA KOJE NE MOŽEMO PROMENITI

1. POL

Samo zato što je neko žena, predstavlja rizik sam po sebi. Kao glavni razlog navodi se stalni

uticaj polnih hormona na ćelije dojke. I muškarci mogu razviti karcinom dojke, ali je ta šansa

čak 100 puta manja.

ZABLUDE

Samo žene mogu oboleti od raka dojke.

ISTINE

I muškarci mogu oboleti od raka dojke.

10 | S t r a n a

Page 12: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

2. GODINE

Jedan rak dojke na osam žena je pronađen kod žena ispod 45 godina, a čak dva do tri raka

dojke kod žena preko 55 godina.

ZABLUDE

Svaka osma žena oboli od raka dojke, a rizik je isti za sve.

ISTINE

Rizik se povećava s godinama. Dok u tridesetim šansa da žena oboli iznosi 1 na 233, u

dobi od 85 godina iznosi 1 na 8.

3. GENETIKA

Smatra se da je 5-10% karcinoma dojke nastalo mutacijom na nekom od gena nasleđenim od

roditelja. Npr. promene na BRCA1, BRCA2, ATM, p53, PTEN.

Porodična istorija na karcinom dojke - Žene čije najbliže rođake imaju (ili su imale) rak

dojke, imaju najveći rizik za pojavu iste bolesti. Ako je majka, sestra ili ćerka obolela od raka

dojke, rizik da osoba dobije rak je duplo veći. Ako je u pitanju baka ili tetka, taj broj je za čak

petinu manji. Međutim od ukupnog broja obolelih žena, samo 20%-30% žena je sa

pozitivnom porodičnom anamnezom na rak.

Lična istorija na karcinom - Žena koja je imala rak na jednom mestu dojke, ima 3-4 puta veće

šanse da razvije opet rak na istoj dojci. Taj rak se ne smatra recidivom već promenom de

novo.

11 | S t r a n a

Page 13: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

ZABLUDE

Iako većina žena veruje da će sigurno dobiti rak dojke ako je makar jedna žena iz

njene familije, bilo da je reč o majci, baki ili sestri, imala ovu opaku bolest, to nije

tačno.

ISTINE

Genetski faktor je uzrok raka dojke samo kod pet do deset odsto žena, dok u čak 75

odsto slučajeva razlog nastanka ovog oboljenja ostaje nepoznat. Geni odgovorni za

nastanak raka dojke zovu se BRCA 1 i BRCA2, a potomci nosilaca gena imaju 50

odsto šanse da ga naslede. Srećom, ne obolevaju svi nosioci ovoggena, ali svakako

treba znati da se nasledni rak dojke dobija pre 50. godine i najčešće je obostran. Osim

redovnih pregleda i zdravih stilova života, pojedinim ženama koje imaju genetsku

predispoziciju za rak dojke preporučuje se preventivno odstranjivanje grudi.

4. RASA I POREKLO

Karcinom dojki je češći u žena bele rase nego kod žena crne rase ali je smrtnost ipak veća kod

crnkinja jer su njihovi karcinomi agresivniji. Takođe, zemlje sa najvećim rizikom su Severna

Amerika i Severna Evropa, srednjeg rizika su Južna Evropa i Južna Amerika i niskog rizika su

Afrika i Azija. U našoj zemlji najviše je zastupljen u Nišavskom i Rasinskom okrugu kao i u

Beogradu, a najmanje u Pčinjskom, Jablaničkom i Pirotskom okrugu.

ZABLUDE

Kod žena koje nisu bele rase, rak dojke se ne javlja.

ISTINE

12 | S t r a n a

Page 14: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

Rak dojke je češći kod žena bele rase.5. GUŠĆE TKIVO DOJKI

Žene kod kojih je mamografijom utvrđeno gušće tkivo dojke kasnije na tom mestu u

najvećem broju slučajeva razvijaju rak.

ZABLUDE

Žene koje nemaju gusto tkivo dojki, nemaju rizik za nastanak raka dojki.

ISTINE

Žene koje imaju gušće tkivo dojki, imaju veće šanse za nastanak raka dojke.

6. POJEDINA STANJA DOJKI

Benigna stanja dojke se dele u tri grupe:

Neproliferativne lezije - To su stanja dojke koja vrlo malo utiču na dalji razvoj karcinoma i

nisu povezena sa rastućim promenama u dojci: fibrocistična bolest; srednje teška hiperplazija;

adenoza (nesklerozirajuća); jednostavan fibroadenom; masna nekroza, mastitis, jednostavan

papilom itd.

Proliferativne lezije bez atipije - U ovim stanjima postoji ekscesivan rast ćelija u duktualnim

lobusima dojke povećavaju rizik za nastanak karcinoma sa jedan ipo do dva puta. To su:

duktalna hiperplazija; složen fibroadenom; sklerozirajuća adenoza; papilomatoza; radijalni

ožiljak.

Proliferativne lezije sa atipijom - U ovim stanjima postoji ekscesivan rast ćelija dojke ali sa

deformacijom ćelija tj.atipijom. Ovde je šansa za razvoj karcinoma 4-5 puta veća. Tu spadaju

atipična duktalna hiperplazija (ADH) i atipična lobarna hiperplazija (ALH).

Menstrualni period - Žene koje su imale više menstrualnih ciklusa za života zbog rane

menstruacije (pre 12-e godine) ili žene koje su kasnije ušle u menopauzu (posle 55-e), imaju

veći rizik zbog duže delovanja estrogena i progesterona.

13 | S t r a n a

Page 15: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

Često izlaganje zračenju (radijaciona terapija) - Smatra se da žene koje su u mladosti ili kao

deca bile izlozene čestoj radijaciji kao terapiji) imaju veću šansu da razviju karcinom dojke.

3.2.2. FAKTORI RIZIKA POVEZANI SA NAČINOM ŽIVOTA

1. ŽENE KOJE NEMAJU DECE ILI KOJE SU KASNIJE

ZABLUDE

Svaka žena koja nema decu, ili je kasno rodila razviće rak dojke.

ISTINE

Studijama je ustanovljena povezanost između žena koje nemaju decu ili nisu rađala sa učestalijim rizikom za nastanak raka dojke.

2. UPOTREBA KONTRACEPTIVNIH PILULA

ZABLUDE

Pilule izazivaju rak dojke.

ISTINE

U vreme kada su uvedene kontraceptivne pilule, doza hormona je dostizala 150

mikrograma, a danas ne prelazi 15–20 mikrograma. Ove doze hormona zasigurno ne

izazivaju rak dojke, ali ih ipak ne treba upotrebljavati godinama. Tek u menopauzi

upotreba kontraceptiva, kada se hormoni koriste da bi se produžila mladost, povećava

rizik od raka dojke. U svakom slučaju, sredstva za kontracepciju treba uzimati samo

po preporuci ginekologa, a ako žena ima neki od poznatih faktora rizika za ovu bolest,

14 | S t r a n a

Page 16: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

trebalo bi da se konsultuje i sa onkologom.

3. NEDOJENJE

ZABLUDE

Dojenje štiti od raka dojke.

ISTINE

Istraživanja pokazuju da je dojenje jedan od zaštitnih faktora koji mogu da smanje

rizik od nastanka raka dojke.

4. POVREDA DOJKE

ZABLUDE

Povreda uzrokuje rak dojke.

ISTINE

Povreda ne uzrokuje rak. Ipak žena nekad oktrije rak, kada posle povrede pregleda dojke.

5. GOJAZNOST

ZABLUDE

Žene sa viškom kilograma imaju isti rizik da dobiju rak dojke kao i sve druge.

ISTINE

Prekomerna kilaža povećava rizik, pogotovo ako ste prošli menopauzu i ako ste se

15 | S t r a n a

Page 17: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

ugojili u kasnijem periodu života.

3.2.3. FAKTORI RIZIKA KOJI NE UTIČU DIREKTNO ALI SU U FAZI ISPITIVANJA

1. ANTIPERSPIRANTI

ZABLUDE

Redovnim korišćenjem antipersiranata, doći će do nastanka raka dojke.

ISTINE

Neka istraživanja pokazala su povezanost između redovitog korištenja antiperspiranta i raka dojke. Rizik je još veći, ako se antiperspirant koristi odmah nakon brijanja.

2. GRUDNJACI

ZABLUDE

Brushalteri sa žičanom potporom povećavaju rizik od raka dojke.

ISTINE

Za tvrdnje da grudnjaci sa žicom mogu da pritiskaju limfni sistem grudi i uzrokuju nagomilavanje toksina i tako dovedu do raka nema naučnih osnova.

3. ABORTUS

ISTINE

16 | S t r a n a

ZABLUDE

Abortus povećava rizik za nastanak raka dojke.

Page 18: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

Zbog verovanja da abortus remeti hormonalni ciklus u trudnoći, postoje brojne studije

koje traže vezu između abortusa i raka dojke.

3. IMPLATANTI U DOJKAMA

ZABLUDE

Žene koje su ugradile implatante, direktno su ugrožene za nastanak raka dojke.

ISTINE

Žene koje imaju implante u grudima, ugrožene su jer je kod njih teže otkriti rak dojke, pa se bolest kod njih dijagnostifikuje tek u poodmaklim fazama, kažu istraživači.

4. PUŠENJE

ZABLUDE

Pušenje se ne dovodi ni u kakvu vezu sa nastankom raka dojke.

ISTINE

Rizik nastanka raka dojke je povišen kod žena koje su počele pušiti pre 16. godine života.

17 | S t r a n a

Page 19: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

S

Slika 3. Implatanti u grudima Slika 4. Upotreba antiperspiranata

3.3. KLINIČKA SLIKA

U ranoj fazi karcinom dojke obično ne daje nikakve simptome jer je sasvim malen, a tada je i

najpogodniji za lečenje.  Stoga je veoma važno da sama žena bude svesna  svojih grudi, i da

sledi preporuke vodiča kako bi tumor otkrila u ranoj fazi, pre nego oseti simptome.

Tumor koji žena kasnije napipa obično kao mali čvor, spočetka nije bolan, a kasnije se

javljaju povremeni ili stalni bolovi u dojci. Kada se tumor dovoljno razvije može da infiltrira

kožu, potom torakalni zid, uvlači bradavicu, deformiše dojku, egzulcerira, a nekada je prvi

znak sukrvičav iscedak na bradavici, ili pojava promena poput ekcema na bradavici. Kada

karcinom metastazira u druge organe, javljaju se simptomi tih organa, poput bolova u

kostima, kašlja i otežanog disanja, ikterus i sl.

18 | S t r a n a

Page 20: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

Slika 5. Simptomi raka dojke

ZABLUDE

Rak dojke je uvek bezbolan.

Većina zadbljanja u dojci je rak.

Veličina čvorića ukazuje na njegovu prirodu.

Kvržice koje upućuju na rak uvek se mogu napipati.

Kancerogena kvržica je tvrđa nego benigna kvržica.

Ne morate se brinuti ako je kvržica malena.

Kvržica će proći sama od sebe.

19 | S t r a n a

Page 21: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

ISTINE

Većina ranih karcinoma ne boli.

Nekad su udruženi sa neuobičajnim osećajima u dojci u vidu pečenja ili bolnosti.

Većina čvorića koje žene napipaju u dojkama (čak 8 od 10) nisu rak. To su najčešće ciste,

fibroadenomi ili ciste koje se pojavljuju tokom menstrualnog ciklusa. Bitno je da žena

poznaje svoje telo i primeti njegove promene jer joj to može spasiti život.

Ponekad manji čvorić može značiti jako agresivnu bolest.

Ponekad mamogram može pokazati ćelije raka, a da osoba i lekar nisu napipali nikakve

kvržice. U stvari, ova je situacija znatno česta u praksi.

Kada je u pitanju rak, žene pretpostave kako kvržice moraju biti tvrde i ne mogu se

pomerati, ali u stvarnosti kancerogena kvržica takođe može biti mekana i mobilna.

3.4. DIJAGNOZA RAKA DOJKE

Dijagnostika malignih tumora dojke započinje uzimanjem istorije bolesti, uključujući i

porodičnu anamnezu. Klinički pregled je nezamenjljiv, inspekcijom se mogu videti promene

na koži, uvlačenje kože, bradavice, deformiteti oblika, infiltracija i egzulceracija.

Mamografija: Mamografija je “zlatni standard” dijagnostike karcinoma dojke i najvažnija

metoda skrininga. Mamografija  je radiološka metoda snimanja dojki koja koristi minimalne

doze zračenja i omogućava da vidimo unutrašnju strukturu dojke.

Današnje moderne tehnike snimanja koriste aparate sa minimalnim dozama zračenja i visoko

osetljive filmove. Mamografija sa visokom tačnošću (od 80-90%) otkriva karcinom dojke kod

žena koje nemaju simptoma, a tačnost je veća kod postmenopauzalnih nego

premenopauzalnih žena.  Mamografijom se mogu otkriti tumori manji od 1 cm koji se obično

20 | S t r a n a

Page 22: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

ne pipaju, a takođe, ako  nema izolovanog tumorskog čvora, mikrokalcifikati kao indirektni

znak  tumora.

Veoma malo karcinoma može biti promašeno (nedijagnostikovano) mamografijom i to u

slučajevima kada se radi o dojkama sa dobro razvijenim žlezdanim tkivom, tzv. denznim

dojkama, brzo rastućem tumoru ili se jadnostavno ne prepoznaju mali, rani znaci

abnormalnosti. Takođe u oko 5-10% slučajeva ne može se sa sigurnošću utvrditi na je nalaz

normalan, pa se zahtijevaju dodatni pregledi: mamografija sa uvećanjem, ultrazvuk (UZ),

nekada magnetna rezonanca (MRI) ako je ima, te aspiraciona biopsija sa tankom iglom.

Ultrazvuk (UZ): Ovo je dodatna (komplementarna) metoda dijagnostike koja koristi

ultrazvučne talase, bez jonizirajućeg zračenja, potpuno je bezopasna, pa se može

neograničeno koristiti i kod trudnica. Upotrebljava se u traženju tumora u denznim dojkama tj

kod mlađih premenopauzalnih žena, žena sa fibrocističnom mastopatijom i žena koje uzimaju

hormonalnu terapiju. Pomoću ultrazvuka lako se razlikuju solidne promene (poput benignih

tumora fibroadenoma) od cističnih (koje sadrže tečnost i najčešće su dobroćudne). Takođe,

UZ se koristi za precizno usmeravanje igle za uzimanje ćelijaskog uzorka za citološku

analizu.

Magnetna rezonanca (Magnetic Resonance Imaging-MRI): Koristi se za dijagnostiku

mlađih žena sa povećanim rizikom za karcinom, u kod nejasnih promena koje se ne mogu

razrešiti dijagnostikom, kod praćenja nakon rekonstrukcije dojke implantatima,

dijagnostikovanja lokalnog recidiva nakon poštednog zahvata i zračenja.

Citološki pregled sumnjivih promena: Kada se na temelju prethonih pregleda postavi

ozbiljna sumnja na  karcinom, potrebno je uzeti uzorak ćelija lezije finom atraumatskom

iglom (fine neadle aspiration-FNA) za citološki pregled i postavljanje citološke dijagnoze.

Ovako, pre lečenja postavljena dijagnoza karcinoma, omogućava da se terapija planira na

vreme, odabere najbolji način lečenja (na primer vrsta operacije) u dogovoru pacijentkinjom

sa timom specijalista koji će je lečiti. Onkološka sestra će pomoći pacijentkijni da bez straha i

nedoumice razume plan lečenja i uspostavi pravilnu komunikaciju sa lekarom.

Ukoliko se pre hirurškog zahvata planira provesti hemoterapija ili radioterapija u svrhu

smanjenja tumora, potrebno je učiniti core biopsiju kojom se uzima cilindar tkiva za

histološku analizu.

21 | S t r a n a

Page 23: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

Slika 6. Samopregled dojke Slika 7. Ultrazvuk dojke

Slika 8. Mamografija Slika 9. Magnetna rezonanca

Slika 10. Biopsija dojke

ZABLUDE

Snimanje mamografom izazvaće i kod sasvim zdrave žene rak dojke? Naravno da neće,

ali to ne znači da na ovaj pregled treba ići bez razloga i ozbiljne indikacije.

Mamografija nas izlaže prevelikom zračenju i povećava rizik od obolevanja.

Ako je mamografski nalaz negativan, nema razloga za brigu.

Ako ste napipali čvorić u dojci dovoljno je uraditi samo mamografiju.

Ako ste napipali čvorić ubrzo nakon mamografije u redu je da sačekate sledeću.

Nepotrebna biopsija može da uzrokuje širenje raka.

ISTINE

22 | S t r a n a

Page 24: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

Savremeni mamografi zrače znatno manje od starih aparata koji su bili u upotrebi pre

nekoliko decenija. Danas se mahom koriste digitalizovani aparati, ali i konvencionalni,

koji nisu izvor visokog nivoa zračenja. Inače, ovaj pregled služi za otkrivanje zloćudnih

tumora koji nisu opipljivi. Devojkama i mladim ženama mamografija apsolutno nije

potrebna jer im neće dati pravu informaciju o zdravlju dojke. Zato se ženama mlađim od

45 godina preporučuju samo ultrazvučni pregledi, a mamografija samo u izuzetnim

slučajevima.

Iako je zračenje prisutno, tako je malo da je rizik izuzetno nizak. Posebno ako se uporedi

s koristima ranog uočavanja tumora i mogućnošću stoprocentnog oporavka. Žene starije

od 40 godina trebalo bi da idu na mamografiju jednom godišnje.

Ako primetite čvorić ubrzo nakon mamografije čiji su rezultati bili normalni obavezno se

javite lekaru. Mamograf nekada može propustiti neke vrste raka ako imate gusto tkivo

dojke ili je rak na nezgodnom mestu.

Uprkos važnosti mamografije, oko 10 do 20 posto slučajeva raka ipak se previdi. Zbog

toga su važni i samopregled i klinički pregled od strane lekara.

Ponekad je pored mamografije potrebno uraditi još pregleda da bi sa sigurnošću postavili

dijagnozu. To su ultrazvuk dojke, magnetna rezonanca ili pak kontrolna mamografija.

Nekad postoji potreba za biopsijom tj. uzimanjem malog uzroka tkiva koji se proverava

pod mikroskopom.

3.5. LEČENJE

Terapija raka dojke je kompleksna i multidisciplinarna. Osnovni modaliteti lečenja su:

hirurški, radioterapijski, hemoterapijski i hormonalni.

Hirurško lečenje:  Ako se radi poštedni zahvat, nakon operacije se provodi zračenje ostatka

dojke. Kod hirurškog lečenja invazivnog karcinoma dojke, hirurški zahvat je prva metoda

terapije operabilnog karcinoma dojke (stadijum I i II).  Danas se najčešće primenjuje 

radikalna mastektomija sa uklanjanjem cele dojke i  aksilarnih limfonoda. Sve se češće kod

malih tumora provodi poštedni zahvat sa ostranjenjem određenog broja regionalnih

limfonoda. Nakon ovakvog zahvata obavezna je radioterapija. Nakon radikalne mastektomije,

takođe se kod nekih pacijentica provodi lokoregionalno zračenje. Lokalno uznapredovali

karcinom dojke, iako nediseminiran, ne operiše se primarno, nego se najpre tretira

23 | S t r a n a

Page 25: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

kemoterapijom (neoadjuvantna kemoterapija),  a kada se dovoljno smanji, provodi se hirurško

lečenje.

Hemoterapija karcinoma dojke: Uzrok smrti od karcinoma dojke su njegove metastaze u

udaljene organe: pluća, jetra, mozak, kosti i drugi. Takođe je poznato da kod nekih

pacijentikinja tumor metastazira veoma rano, čak pre  nego što se dijagnostikuje.  Ako se

nakon operacije dokažu metastaze u aksilarnim limfonodima, postoji verovatnoća prisustva

udaljenih  mikrometastaza koje se ne mogu dokazati dijagnostičkim metodama. Stoga se kod

tih pacijentkinja nakon hirurškog lečenja provodi adjuvantna hemoterapija sa ciljem da uništi

mikrometastaze i tako poboljša ukupno preživljenje. Hemoterapija se takođe provodi kod

metastatskog karcinoma dojke i to kod kožnih metastaza i infiltracije,  plućnih i pleuralnih 

metastaza sa izlivom, jetrenih i drugih. Hemoterapija kod metastatske bolesti  je palijativan

tretman.

Hormonalna terapija karcinoma dojke: Hormonalna terapija se provodi isključivo kod

tumora koji poseduju hormonake receptore ( ER, PgR). Oko dve trećine karcinoma dojke su

hormonski zavisni.

Bisfosfonati: Bisfosfonati (BPs) se kod karcinoma dojke koriste kao palijativna terapija kod

pojave koštanih metastaza. Oni se nakupljaju na mestima pojačane akstivnosti osteoklasta

(kod razaranja kosti) i tamo ihibiraju aktivnost  osteoklasta. Tako smanjuju mogućnost

komplikacija koštanih metastaza.

ZABLUDE

Ako je za vreme operacije tumor izložen vazduhu, proširiće se.

Nakon odstranjivanja nije moguće dobiti rak dojke.

Uklanjanje cele dojke daje obolelima veću šansu za preživljavanje nego samo

delimično uklanjanje i zračenje.

Ženama koje imaju bogatu porodičnu anamnezu ne bi trebalo da se radi poštedna

operacija dojke koja čuva većinu tkiva.

Ako se jednom odstrane limfni čvorovi iz pazuha, ruke će uvek oticati.

24 | S t r a n a

Page 26: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

Zračna terapija gori i uništava kožu u predelu dojke.

Žene koje su zračene ne treba da imaju blizak fizički kontakt s familijom i prijateljima

jer mogu da ih ozrače.

Žena koja je lečena od raka dojke treba da izbegava trudnoću.

Hemioterapija se daje samo ženama kod kojih se rak dojke raširio.

Rak dojke je neizlečiv.

ISTINE

Hirurški zahvat ne uzrokuje rak dojke niti podstiče njegovo širenje, tako barem

potvrđuju postojeća naučna istraživanja. Prilikom operacije lekar može da ustanovi da

se rak proširio više nego što je mislio.

Neke žene ipak dobiju rak dojke i posle hirurškog odstranjivanja. Ponekad je to na

samom ožiljku, ili može doći do širenja prvobitnog raka. I one žene koje još nisu

obolele, a grudi uklone preventivno (time smanjuju rizik za 90 posto), ipak mogu da

dobiju rak dojke. Izgledi za preživljavanje su podjednaki u oba slučaja. Ipak, zbog

nekih genetskih predispozicija ili posebno velikog tumora uklanjanje cele dojke je

25 | S t r a n a

Page 27: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

nužno.

Procenat preživljavanja je isti za pacijentkinje koje su imale poštednu operaciju na

dojci kao i kod žena koje su imale totalnu ili modifikovanu radikalnu mastektomiju.

Pozitivna porodična anamneza nije kontraindikacija za poštednu operaciju. Odluka o

tome zavmamoisi od stadijuma bolesti i telesne građe. Da bi se uradila poštedna

operacija, dojka mora biti dovoljno velika da se izvadi tumor i deo tkiva oko tumora.

Neke žene imaju otok na ruci na strani gde im je rađena operacija. Ukoliko je

operacija bila manje radikalna i žena se posle operacije pridržava uputstva lekara o

radu sa rukom, otoci će biti ređi.

Iks – zraci koji se koriste za zračenje dojke mogu prouzrokovati privremeno crvenilo

kože slično opekotinama od sunca. To se može smiriti mazanjem hidratantnih krema.

Iks – zraci koji se koriste za tretman dojke ne zadržavaju se u telu, tako da žena koja

je bila na zračenju ne treba da izbegava druge ljude.

Žene koje su izlečene i koje više nisu na tretmanu ne moraju da izbegavaju trudnoću.

Uspešna trudnoća može da se desi čak i kod žena kod kojih se jedan režanj za

rekonstrukciju dojke uzima sa trbuha.

Hemioterapija se daje i ženama sa rakom dojke u ranoj fazi. To obično povećava

šanse za preživljavanje i smanjuje mogućnost ponovnog javljanja bolesti.

Hemioterapija se daje i pre operacije da bi se smanjila veličina tumora.

Nekada je dijagnoza karcinom dojke bila sinonim za smrtnu presudu jer nije postojala

nikakva šansa za izlečenje. Danas, kada bolest može da se otkrije u početnom

stadijumu, rak nije neizlečiv.

NACIONALNI DAN BORBE PROTIV RAKA DOJKE

U cilju podizanja svesti javnosti, informisanja žena i edukacije o značaju prevencije i ranog

otkrivanja raka dojke, u Srbiji se od ove godine 20. marta zvanično obeležava Nacionalni

dan borbe protiv raka dojke.

26 | S t r a n a

Page 28: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

Ovaj datum uvršten je u Kalendar javnog zdravlja Republike Srbije, uz podršku Ministarstva

zdravlja Republike Srbije, Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije i Instituta za javno

zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.

Povodom prvog obeležavanja Nacionalnog dana borbe protiv raka dojke, organizovan je niz

događaja kojima je skrenuta pažnja javnosti i žene podstaknute da odlaze na redovne lekarske

preglede, jednom godišnje. Ukoliko se otkrije na vreme, rak dojke se uspešno može izlečiti.

Nacionalni dan borbe protiv raka dojke će se obeležavati svake godine, a datum 20. mart je

odabran kao prvi dan proleća, što simbolizuje buđenje prirode i stvaranje novog života. Srbija

na ovaj način postaje bogatija za još jedan dan posvećen prevenciji bolesti i očuvanju javnog

zdravlja.

Mart mesec je predložen i zbog simbolike koju nosi obeležavanje 8. marta, Dana žena, kada

se uobičajeno posvećuje više pažnje ženama, što je prilika da se govori o pravu žena na

zdravlje i unapređenje kvaliteta života.

U Srbiji do ove godine nije postojao Nacionalni dan borbe protiv raka dojke. Mart je mesec

posvećen borbi protiv karcinoma generalno, dok je oktobar mesec u kome se već godinama

obeležava Svetski dan borbe protiv raka dojke.

27 | S t r a n a

Page 29: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

LITERATURA

1. Karelović D, Pilot projekat-Rak dojke-CARNET PROJECT Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2000, URL: http://www.kbsplit.hr/rakdojke

2. Guyton Hall: Textbook of Medical Physiology, 11th Edition, S 1038-1041

3. American Cancer Society. Detailed Guide: Breast Cancer. 2009.

4. URL: www.cancer.org/docroot/CRI/CRI_2_3x.asp?dt=5. Accessed September 22, 2009.

5. Centers for Disease Control and Prevention. National Breast and Cervical Cancer Early Detection Program. URL: www.cdc.gov/cancer/nbccedp/about.htm. Accessed September 22, 2009.

6. Regionalni zdravstveni centar ˝Dr Milenko Marin˝Loznica-Svetski dan borbe protiv raka 2009

7. URL: http://www.zcloznica.co.rs

8. Evans DG, Moran A, Hartley R, Dawson J, Bulman B, Knox F, Howell A, Lalloo F: Long-term outcomes of breast cancer in women aged 30 years or younger, based on family history, pathology and BRCA1/BRCA2/TP53 status Br J Cancer. 2010 Mar 30;102(7):1091-8. Epub 2010 Mar 16.

9. Smith RA, Caleffi M, Albert US, Chen TH, Duffy SW, Franceschi D, Nyström L: Breast Cancer in Limited-Resource Countries: Early Detection and Access to Care , The Breast Journal, Volume 12, January 2006, Issue Supplements, pS16–S26

10. Department of Social and Preventive Medicine, University of Queensland, Brisbane, Australia. Int J Cancer. 2002 Jul 20;100(3):375-8.

11. Rančić M, Fizicka aktivnost kao prevencija i rehabilitacija malignih bolesti,Medinicinski fakultet Univerziteta u Nisu,2009(URL: www.stetoskop.info

12. Kwan ML, Kushi LH, Weltzien E, Castillo A, Caan BJ., Alcohol Consumption and Breast Cancer Prognosis and Survival in the LACE Study: a Prospective Cohort Study of Breast Cancer Survivors, San Antonio Breast Cancer Symposium;; San Antonio, Texas. Dec. 8-12, 2009.

13. URL: http://www.sabcs.org/

28 | S t r a n a

Page 30: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

14. Ewertz M, Jensen M-B, Gunnarsdottir K, Cold S, Effect of Obesity on Prognosis after Early Breast Cancer, San Antonio Breast Cancer Symposium;; San Antonio, Texas Dec. 8-12, 2009

15. URL: http://www.sabcs.org/

16. sr.wikipedia.org/wiki/Rak_dojke

17. www.onk.ns.ac.rs

18. www.stetoskop.info

19. www.centarzdravlja.rs

ŽELIMO VAM USPEŠNO

REŠAVANJE TESTA!

29 | S t r a n a

Page 31: UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I …eduka.co.rs/wp-content/uploads/2015/10/Literatura-za... · Web viewNa tom putu nalaze se regionalni limfni čvorovi od kojih je najveċi broj

UDRUŽENJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA I SARADNIKA NIŠAVSKOG OKRUGA ,,EDUKA”RAK DOJKE – ISTINE I ZABLUDE

30 | S t r a n a