Udruga Eko Kvarner Primorska 10 Njivice...– VELIKO PROPUŠTANJE IZ JEDNOG SPREMNIKA POŽAR/EKSPLOZIJA.....51 Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni

Stručno mišljenje o gradnji

plutajućeg terminala za

ukapljeni prirodni plin na lokaciji

Omišalj

Udruga Eko Kvarner

Primorska 10

Njivice

Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni

prirodni plin na lokaciji Omišalj

Eko Kvarner

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2. Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

2 od 77

Naručitelj: Udruga EKO Kvarner, Primorska 10, 51 512 Njivice

PREDMET:



Oznaka

dokumenta: RN/2017/0133

Izrađivač:

DLS d.o.o. Rijeka

Voditelj izrade: Igor Meixner dipl.ing.kem.tehn.

Suradnici: Zoran Poljanec mag.educ.biol.

Anita Kulušić mag.geol.

Zrinka Valetić dipl.ing.biol.

Nikolina Bakšić Dipl.ing.geol.

Mišo Kucelj mag.ing.geol.

Daniel Bukvić mag.ing.aedif.

Matea Vrljičak mag.ing.aedif.

Datum izrade: prosinac, 2017.

M.P.

Odgovorna osoba



Eko Kvarner

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

3 od 77

Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Udruge Eko Kvarner

te je zabranjeno kopiranje, umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim

zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti odgovorne osobe Udruge

Eko Kvarner



Eko Kvarner


4 od 77

S A D R Ž A J

POPIS SLIKA ....................................................................................................................... 6

POPIS TABLICA ................................................................................................................... 7

1 UVOD .............................................................................................................................. 8

2 PODACI O ZAHVATU ....................................................................................................10

2.1 RAZVOJ PROJEKTA IZGRADNJE TERMINALA ZA LNG ........................................................10

2.2 PODACI O LOKACIJI .......................................................................................................12

2.2.1 PROMETNA POVEZANOST ............................................................................................13

2.2.2 OKRUŽENJE LOKACIJE .................................................................................................13

2.3 OPIS PLANIRANOG ZAHVATA ..........................................................................................15

2.4 OPIS TEHNOLOŠKOG POSTUPKA .....................................................................................21

2.4.1 PREDVIĐENI REŽIMI RADA SUSTAVA UPLINJAVANJA NA FSRU JEDINICI ............................21

2.4.2 UTJECAJ ELEKTROKLORINACIJE NA MORSKU VODU ........................................................25

3 PODACI O VRSTAMA, KOLIČINAMA I SKLADIŠTENJU, ODNOSNO POHRANI

OPASNIH TVARI .................................................................................................................35

3.1 OSNOVNE OPASNOSTI I FENOMENI VEZANI UZ OPASNE TVARI NA LOKACIJI ........................37

4 PROJEKTNA OSNOVA ZA EKSTREMNA OPTEREĆENJA ZBOG PRIRODNIH

POJAVA ..............................................................................................................................38

4.1 POTRESI .......................................................................................................................38

4.2 JAKI I OLUJNI VJETAR ....................................................................................................39

4.3 POPLAVE I USPORI .........................................................................................................40

4.4 SUŠE I EKSTREMNE TEMPERATURE .................................................................................41

5 PREGLED MOGUĆIH NEGATIVNIH UTJECAJA PLANIRANIH INFRASTRUKTURNIH

OBJEKATA ZA FAZU 1 ......................................................................................................41

5.1 TEMELJNI PODACI ZA PROCJENU RIZIKA ..........................................................................41

5.2 ANALIZA MOGUĆIH INCIDENTNIH SITUACIJA U SKLOPU PLANIRANOG TERMINALA ...............44

5.3 SCENARIJI MOGUĆIH IZNENADNIH DOGAĐAJA ..................................................................45

5.3.1 SCENARIJ 1.1.: VELIKO PROPUŠTANJE IZ LNG BODA I PRIHVATNOG TERMINALA FSRU -

POŽAR/EKSPLOZIJA („WORST CASE SCENARIO“) ........................................................................47

5.3.2 SCENARIJ 1.2. – VELIKO PROPUŠTANJE IZ JEDNOG SPREMNIKA POŽAR/EKSPLOZIJA .........51



Eko Kvarner


5 od 77

5.3.3 SCENARIJ 2.1. PROPUŠTANJE NA CJEVOVODU PLINSKA FAZA .........................................57

5.3.4 SCENARIJ 2.2. PROPUŠTANJE NA CJEVOVODU TEKUĆA FAZA ..........................................60

5.3.5 SCENARIJ 3.1. LOM „RUKE“ ZA ISKRCAJ LNG-A .............................................................63

5.3.6 SCENARIJ 2. - PROPUŠTANJE NA INSTALACIJI ZA ISKRCAJ LNG-A, POŽAR/EKSPLOZIJA .....66

6 POPIS PRIMJEDBI NA CJELOKUPNI PROJEKT .........................................................70

7 ZAKLJUČAK - MOGUĆI NEGATIVNI UTJECAJI PLANIRANIH INFRASTRUKTURNIH

OBJEKATA NA OKRUŽENJE .............................................................................................75

8 LITERATURA I ZAKONSKI OKVIR ...............................................................................76



Eko Kvarner


6 od 77

Popis slika

slika 1: okruženje lokacije 14

slika 2: planirani plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin- lng 15

slika 3: plutajuća prihvatna skladišta ukapljenog prirodnog plina (jedna od mogućih

konfiguracija, višekomorni spremnik) 16

slika 4 lokacija gdje se planira produbljivanje dna i nasipavanje 24

slika 5 prikaz reakcija 26

slika 6 prikaz raspona koncentracije 27

slika 7: iznosi vršnih ubrzanja tla za povratna razdoblja 95 i 475 godina za predmetno

područje terminala 39

slika 8. godišnja ruža vjetra za most krk u razdoblju 1996.-2009. 43

slika 9: zone ugroženosti uslijed eksplozije svih spremnika na fsru brodu (istjecanje na dnu)

49

slika 10: zone ugroženosti kod ispuštanja lng-a iz svih spremnika i stvaranja požara 50

slika 11: zone ugroženosti uslijed eksplozije jednog spremnika na fsru brodu (istjecanje na

vrhu) 52

slika 12: zone ugroženosti uslijed eksplozije jednog spremnika na fsru brodu (istjecanje iznad

razine vodene linije) 54

slika 13: zone ugroženosti kod ispuštanja lng-a sa vrha spremnika i stvaranje požara 55

slika 14: zone ugroženosti kod ispuštanja lng-a u razini vodene linije i stvaranje požara 56

slika 15: zone ugroženosti kod ispuštanja na cjevovodu i stvaranje eksplozije 59

slika 16: zone ugroženosti kod ispuštanja na cjevovodu i stvaranja požara 59

slika 17: zone ugroženosti kod ispuštanja na cjevovodu i stvaranje eksplozije 61

slika 18: zone ugroženosti kod ispuštanja na cjevovodu i stvaranja požara 63

slika 19: zone ugroženosti uslijed eksplozije naslale lomom instalacije za iskrcaj 64

slika 20: zone ugroženosti uslijed požara naslale lomom instalacije za iskrcaj 65

slika 21: zone ugroženosti uslijed eksplozije naslale propuštanjem na instalaciji za iskrcaj 67

slika 22: zone ugroženosti uslijed požara naslale propuštanjem na instalaciji za iskrcaj 68

slika 23: zone prilikom eksplozije svih spremnika lng-a uz puhanje vjetra iz nw smjera 76



Eko Kvarner


7 od 77

Popis tablica

Tablica 1. Gauss – Krügerove koordinate i nadmorska visina 12

Tablica 2 Prikaz studija 31

Tablica 3 Prikaz studija 33

Tablica 4: Fizikalno-kemijska, toksikološka i ekološka svojstva 35

Tablica 5. Razvrstavanje opasnih tvari koje se skladište na FSRU 36

Tablica 6: Odnos vršnog ubrzanja tla i stupnja ugroženosti od potresa prema MSK ljestvici.39

Tablica 7: Broj dana s jakim i olujnim vjetrom 39

Tablica 8: Opis instalacije i osnovni podaci o mogućim izvorima opasnosti na području

terminala 42

Tablica 9: Broj potencijalno ugroženih osoba na području planiranih infrastrukturnih objekata

i u okruženju 43

Tablica 10: Mogući uzroci izvanrednog događaja 44

Tablica 11: Mogući iznenadni događaji na lokaciji planiranih infrastrukturnih objekata (požar i

eksplozija) 46

Tablica 12. Fizikalno kemijske značajke ispuštenog medija 47

Tablica 13 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požar/eksplozije 47

Tablica 14 Zone utjecaja uslijed eksplozije prema definiranim graničnim koncentracijama 48

Tablica 15 Podaci o izvoru opasnosti 49

Tablica 16. Zone utjecaja uslijed požara prema definiranim graničnim koncentracijama 50

Tablica 17 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požar/eksplozije 51


Tablica 19. Zone utjecaja uslijed eksplozije prema definiranim graničnim koncentracijama 52

Tablica 20. Zone utjecaja uslijed eksplozije prema definiranim graničnim koncentracijama 53


Tablica 22. Zone utjecaja uslijed požara prema definiranim graničnim koncentracijama 55


Tablica 24 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požara/eksplozije: 57










Eko Kvarner


8 od 77

1 Uvod

Predmet Stručnog mišljenja izgradnja je plutajućeg terminala za ukapljeni

prirodni plin na lokaciji Omišalj, Krk u Primorsko-goranskoj županiji.

Stvaranje uvjeta za realizaciju i izgradnju LNG terminala za ukapljeni prirodni plin

(eng. (liquefied natural gas) na otoku Krku stalan je cilj svih dosadašnjih Vlada

Republike Hrvatske definiran Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske

još iz 2009. godine.

Prema Europskoj strategiji energetske sigurnosti iz 2014. godine, projekt je

uvršten na listu ključnih projekata s posebnim naglaskom na doprinos u područjima

sigurnosti opskrbe te diversifikacije opskrbnih pravaca prema europskim potrošačima

prirodnog plina. Radi njegove lakše realizacije, projekt ima pravo na korištenje

financijske pomoći iz programa za povezivanje Europe.

LNG terminal Krk prihvaćen je u kategoriju projekta od zajedničkog interesa

Europske unije (PCI – Projects of Common Interest) i uvršten na listu projekata

desetogodišnjeg plana razvoja (TYNDP – Ten Year Network Development Plan)

objavljenog od tijela ENTSO-G (European Network of Transmission System

Operators for Gas).

U srpnju 2015. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o

proglašenju projekta LNG terminal (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni

prirodni plin na otoku Krku) strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske

(NN 78/15), KLASA 022-03/15-04/76, URBROJ: 50301-05/18-15-3, od 16.7.2015.

godine.

Nakon ove odluke ishođena je Lokacijska dozvola za zahvat Prihvatni terminal

za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku na području Općine Omišalj, u Primorsko -

goranskoj županiji (klasa: UP/I-350-05/14-01/000081, urbroj: 531-06-15-0015,

29.07.2015.), koja je postala pravomoćna 10.09.2015. godine.

Primarna svrha LNG terminala je:

- diversifikacija opskrbe prirodnim plinom,



Eko Kvarner


9 od 77

- veća sigurnost opskrbe prirodnim plinom,

- uvođenje ekološki prihvatljivijeg izvora energije u regiju,

- smanjenje CO2 u regiji te

- olakšavanje ekonomskog razvoja.

Na sjednici u lipnju 2016. godine, Vlada RH je donijela zaključak o uvođenju

koncepcije fazne realizacije terminala za ukapljeni prirodni plin. Usvojenom

koncepcijom, terminal za ukapljeni prirodni plin realizirao bi se u dvije faze, od kojih

prva podrazumijeva puštanje u pogon plutajućeg terminala, a druga izgradnju i

puštanje u pogon kopnenog terminala. Za puštanje u pogon plutajućeg terminala za

ukapljeni prirodni plin potrebno je izgraditi pristan s pripadajućom opremom i

građevinama te položiti priključni plinovod.

Cilj ovog Stručnog mišljenja je dati opservacije na Procjenu utjecaja na okoliš

izrađenu za plutajući terminal od strane ovlaštenika tvrtke Ekonerg d.o.o. 2017.

godine.



Eko Kvarner


10 od 77

2 PODACI O ZAHVATU

2.1 Razvoj projekta izgradnje terminala za LNG

Razvoj projekta izgradnje terminala za LNG u Republici Hrvatskoj započeo je

ranih devedesetih godina. Nakon nekoliko godina projekt je zaustavljen zbog

ekonomske krize u Europi, kao i zbog ratnih zbivanja u Hrvatskoj, a oživljen je

ponovo 2006. godine zbog redukcija u isporuci plina iz Rusije prema Ukrajini, a

posredno i ostalim europskim zemljama. Nakon preliminarne javne rasprave o

projektu terminala za LNG, Vlada Republike Hrvatske zatražila je analizu

potencijalnih lokacija za terminal na području Riječkog zaljeva i Kvarnera, te da se na

osnovi analize predloži najpovoljnija lokacija.

Navedena analiza provedena je u studiji "Izbor lokacije terminala ukapljenog

prirodnog plina na području Kvarnera i Riječkog zaljeva" (Ekonerg, 2008.). U

navedenoj studiji je uz pomoć multikriterijalne analize, analizirano 9 lokacija, te je

lokacija industrijske zone DINA Petrokemije odabrana kao optimalna. Studiju su

potom razmatrala povjerenstva pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva i

Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te je provedena i

javna rasprava. Konačno, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 30. rujna

2008. godine odlučila na osnovi rezultata navedene studije i preporuka Povjerenstva

za ocjenu studije izbora lokacije terminala za LNG odabrati lokaciju u industrijskoj

zoni DINA Petrokemije za izgradnju uvoznog terminala za ukapljeni prirodni plin.

Valja napomenuti da je u trenutku donošenja ovakve odluke DINA Petrokemija još

uvijek bila u punom pogonu, dakle, sva oprema je bila u funkciji, uključivo i pristane.

Nakon ove odluke nositelj zahvata, tvrtka Adria LNG pokrenula je postupak procjene

utjecaja zahvata na okoliš te je u ožujku 2010.godine ishodila Rješenje o

prihvatljivosti zahvata za okoliš i za ekološku mrežu (Klasa: UP/I 351-03/09-02/69,

UrbrOJ.: 531-14-09-10-12).

Nakon toga, Vlada Republike Hrvatske je na 27. sjednici održanoj 8.6.2016. godine

donijela zaključak o ubrzavanju aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje prihvatnog

LNG terminala provedbom kroz fazni razvoj, te ubrzavanjem implementacije prve



Eko Kvarner


11 od 77

faze projekta kao plutajućeg terminala za prihvat, skladištenje i uplinjavanje LNG-a

na otoku Krku, a kao nositelj realizacije cijelog projekta određena je tvrtka LNG

Hrvatska d.o.o. koja je i do tada obavljala pripremne aktivnosti za navedeni projekt.

Za ovu prvu fazu projekta LNG terminala na otoku Krku doneseno je 26. lipnja 2017.

godine Mišljenje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta da je projekt LNG

terminal strateški projekt u svim fazama njegove realizacije (KLASA: 404-01/14-

01/26, URBROJ: 526-03-01-02- 02/1-17-20).

Kako je već navedeno, ovim pristupom omogućen je fazni način gradnje LNG

terminala, na način da se prvo sagradi plutajući (sa ciljem brže implementacije), a u

slijedećem desetogodišnjem razdoblju i kopneni, s time da će rad biti isključiv, tj.

neće biti prisutan rad i plutajućeg i kopnenog terminala.

Shodno tome, tvrtka LNG Hrvatska d.o.o. razvila je projekt prihvatnog terminala za

ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku (u nastavku: LNG terminal) sa slijedećim

djelatnostima:

1. prihvat posebnih brodova za prijevoz LNG-a,

2. njegovo pretakanje u spremnike terminala,

3. skladištenje,

4. uplinjavanje LNG-a

5. isporuka prirodnog plina u plinovodnu mrežu.

U razvoj projekta LNG terminala krenulo se razvojnim aktivnostima izgradnje

kopnenog terminala za koju je ishođeno Rješenje prema kojem je namjeravani

zahvat – uvozni terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, prihvatljiv za okoliš

uz primjenu zakonom propisanih i rješenjem utvrđenih mjera zaštite okoliša i

provedbe programa praćenja stanja okoliša (Klasa: UP/I 351-03/13-02/105, Urbroj:

517-06-2-1-2-14-15, 24.04.2014.). Također, Ishođena je i Lokacijska dozvola za

zahvat Prihvatni terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku na području

Općine Omišalj, u Primorsko - goranskoj županiji (Klasa: UP/I-350- 05/14-01/000081,

Urbroj: 531-06-15-0015, 29.07.2015.), koja je postala pravomoćna 10.09.2015.

Pravomoćnom lokacijskom dozvolom predviđena je izgradnja kopnenog terminala

koji uključuje prihvat ukapljenog prirodnog plina, skladištenje te, uplinjavanje i



Eko Kvarner


12 od 77

isporuku prirodnog plina u distribucijsku mrežu.

2.2 Podaci o lokaciji

Lokacija zahvata nalazi se na području Primorsko-goranske županije, u Općini

Omišalj, u katastarskoj općini Omišalj.

Područje zahvata nalazi se na administrativnom području jedinicu lokalne

samouprave (Općina Omišalj) na čijem se području nalaze dva naselja: Omišalj i

Njivice. Omišalj je općinsko središte, dok Njivice spadaju u kategoriju naselja Općine

Omišalj. Lokacija planiranog LNG terminala udaljena je od građevinskog područja

Omišlja 1.100 m, a od građevinskog područja Njivica 2 840 m. Otok Krk prometno je

povezan s kopnom državnom cestom D102 preko Krčkog mosta. Također, na Krku

se nalazi Zračna luka Rijeka, koja je međunarodnog karaktera.

U sljedećoj tablici nalazi se prikaz Gauss-Krügerovih koordinata i nadmorske visine

planiranog plutajućeg LNG terminala.

Tablica 1. Gauss – Krügerove koordinate i nadmorska visina

OBJEKT X Y Nadmorska

visina

Plutajući LNG terminal 5006313.59 5463465.76 0

Za puštanje u pogon plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin potrebno je

izgraditi pristan s pripadajućom opremom i građevinama te položiti priključni plinovod.

Priobalne građevine i konstrukcije će se smjestiti na k.č. 14026/1 k.o. Omišalj te na

dijelu k.č. 14010 k.o. Omišalj. K.č. 14010 nalazi se pod režimom pomorskog dobra.

FSRU brod bit će privezati uz planirani pristan te će se na njega privezivati LNG

brodovi.

Pristan će biti izgrađen u smjeru NE-SW (od azimuta 45° do 225°). Takva orijentacija

pristana pogodna je iz sigurnosnih razloga s obzirom na smjer najjačeg vjetra – bure.



Eko Kvarner


13 od 77

2.2.1 Prometna povezanost

Pristup terminalu ostvarit će se sa postojeće javne ceste k.č. 7797 k.o. Omišalj

(prema staroj izmjeri k.č. 10261/15 k.o. Omišalj).

2.2.2 Okruženje lokacije

Planirani terminal graniči s postojećim postrojenjima DINA Petrokemije. Sjeverno od

lokacije planiranog terminala smješten je prihvatno - otpremni terminal Jadranskog

naftovoda. Terminal je ukupne površine 1.338.181 m2. Na terminalu se trenutno

nalazi 15 spremnika za naftu ukupnog skladišnog kapaciteta 1.000.000 m3 i 6

spremnika za naftne derivate (loživo ulje, dizel gorivo, bezolovni benzin, motorni

benzin i mlazno gorivo) ukupnog skladišnog kapaciteta 60.000 m3 te skladišni prostor

za biogorivo skladišnog kapaciteta 240 m3. Na terminalu se nalazi i autopunilište za

derivate te prateći uređaji i sustavi za prihvat i otpremu nafte i derivata. Uz prihvatno -

otpremni terminal izgrađena je i tankerska luka s dvama privezima s mogućnošću

prihvata i najvećih tankera koji prevoze sirovu naftu i derivate. Privezi za tankere

smješteni su na poluotoku Tenka Punta u Omišaljskom zaljevu.

Postrojenja DINA petrokemije koja se nalaze neposredno uz planiranu lokaciju

zahvata zauzimaju prostor od 156,5 ha. DINA petrokemija obuhvaća postrojenje za

proizvodnju polietilena niske gustoće LDPE proizvodnog kapaciteta 90.000 tona

godišnje, postrojenje za proizvodnju vinilklorid monomera i etilen diklorida VCM/EDC

proizvodnog kapaciteta 200.000 tona godišnje te servisna i pomoćna postrojenja,

potrebnu energetiku i koncesiju na luku. Danas u DINA petrokemiji nema

proizvodnje, a tvrtka Dina Petrokemija d.d. u stečaju je u kolovozu 2016. godine

prestala postojati kao poslovni subjekt te je izbrisana iz sudskog registra Trgovačkog

suda. Na lokaciji DINA petrokemije nema zaposlenika, a sigurnost Petrokemije

nadziru 2 vanjska djelatnika čuvarske službe. Na lokaciji također nema energenata

(struja, voda, para i dr.).

Na lokaciji Dina petrokemije do danas nisu ispražnjeni svi spremnici niti cjevovodi te

se na lokaciji još uvijek nalazi nepoznata količina opasnih tvari.

Na sljedećoj slici prikazano je okruženje lokacije planiranog terminala.



Eko Kvarner


14 od 77

Slika 1: Okruženje lokacije

Planirana lokacija

LNG terminala

Janaf d.d.

Terminal Omišalj

Omišalj

DINA Petrokemija d.d.



Eko Kvarner


15 od 77

2.3 Opis planiranog zahvata

Na sljedećoj slici prikazan je planirani putujući terminal za ukapljeni prirodni plin –

LNG terminal.

Slika 2: Planirani plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin- LNG

Uz izgradnju pristana te priključnog plinovoda u prvoj fazi projekta, potrebno je

nabaviti plutajući prihvatni LNG terminal - FSRU (engl. Floating Storage

Regasification Unit).

Plutajuća prihvatna skladišta ukapljenog prirodnog plina sa sustavom za

uplinjavanje- engl. FSRU su brodovi trajno usidreni na nekoj lokaciji kao plutajuća

skladišta sa sustavom za uplinjavanje (Rong-Tai, Moffat, Nichol 2008.)

Brod s ukapljenim prirodnim plinom dolazi do plutajućeg prihvatnog LNG terminala i

istakačkim rukama ili fleksibilnim crijevom prekrcava ukapljeni prirodni plin na

plutajući prihvatni terminal FSRU.

Svaki terminal za uplinjavanje ima četiri osnovne funkcije:

prihvat brodova za transport LNG-a

pretakanje i skladištenje LNG-a

uplinjavanje LNG-a

isporuka ugovorenih količina plina u plinsku mrežu

Osnovni elementi terminala za uplinjavanje su:

pomorski objekti uključujući sustav za iskrcaj



Eko Kvarner


16 od 77

spremnici ukapljenog prirodnog plina

elementi sustava za uplinjavanje

pomoćna oprema i druga prateća infrastruktura

Osnovni dijelovi plutajućeg prihvatnog terminala sa sustavom za uplinjavanje:

spremnici za ukapljeni prirodni plin

postrojenje za uplinjavanje

prostorije za posadu s upravljačko-kontrolnom jedinicom i prateći sustavi

Slika 3: Plutajuća prihvatna skladišta ukapljenog prirodnog plina (jedna od

mogućih konfiguracija, višekomorni spremnik)

Osnovne karakteristike plutajućeg prihvatnog terminala sa sustavom za uplinjavanje:

kapacitet spremnika od 125 000 m3 do 263 000 m3

kapacitet uplinjenog plina 8,2 x 106 m3/dan do 24 x 106 m3/dan

dužina od 280 m do 400 m

širina od 45 m do 70 m

dubina mora više od 20 m



Eko Kvarner


17 od 77

Sustav za uplinjavanje plutajućeg terminala:

maksimalni kapacitet 11 x 106 m3/dan do 24 x 10 6 m3/dan

pri tlaku 85 x 105 Pa

pri temperaturi od 0 do 20 °C

Bočni prihvat na prihvatne terminale sastoji se od:

primarnih i sekundarnih bokobrana

plastičnih konopa, koje su povezani sa čeličnom sidrenom linijom broda preko

specijalnih sidrenih okova

okretne vodilice za vođenje sidrenih linija

hidrauličke kuke za brzo oslobađanje s integriranim vitlima za dizanje sidara

Osnovni dijelovi gata su:

delfini za privezivanje i bokobrani

centralna platforma s priključkom na brod za transport LNG-a sa sustavom za

uplinjavanje

betonski temelji

Glavne funkcionalne jedinice kopnenog terminala su pristan duljine oko 400 m za

prihvat LNG brodova kapaciteta 75.000 m3 do 265.000 m3, uređaji za pretakanje

LNG-a s brodova s cjevovodom do spremnika LNG-a, dva spremnika LNG-a,

procesna oprema (pumpe, kompresori, isparivači) i priključni plinovod koji preko

mjerne stanice prirodni plin transportira u distribucijsku mrežu. Pet pretakačkih ruku

bile bi opremljene sigurnosnom opremom od kojih će se četiri koristiti za prihvat

LNG-a s broda, dok će se jedna koristiti za povrat otparka u brodski spremnik tijekom

pretakanja.

Na kopnenom terminalu predviđena je izgradnja dva potpuno zatvorena spremnika,

svaki promjera 80 m i visine 55 m, ukupnog kapaciteta 360.000 m3 LNG-a. Planirana

je i ugradnja 5 SCV isparivača s uronjenim plamenikom – SCV isparivači (4 radna +

1 rezervni). SCV isparivači služe prevođenju LNG-a u plinovito stanje pogodno za

transport plinovodnom mrežom.

LNG teče cijevima od nehrđajućeg čelika uronjenima u vodenu kupku koja se grije



Eko Kvarner


18 od 77

neposrednim kontaktom s vrućim ispušnim plinovima uronjenih plamenika. Kao

gorivo za zagrijavanje vode koristi se prirodni plin. Ukupna potrošnja plinskog goriva

potrebnog za pogon isparivača iznosi oko 1,5 od predviđene ukupne isporučene

godišnje količine prirodnog plina u plinsku distribucijsku mrežu (koja za predviđeni

kopneni terminal iznosi do 6 mlrd m3).

U svrhu otpreme prirodnog plina s terminala na tržište, izgradit će se priključni

plinovod od LNG terminala do MRS Omišalj DN 1000/100 bar. Početna točka

priključnog plinovoda nalazi se na ogradi LNG terminala, a završna na ogradi MRS

Omišalj.

Obuhvat zahvata na moru tijekom gradnje obuhvaćao bi površinu na kojoj će se

izvoditi radovi na moru (izgradnja pristana i produbljenje pličine ispred pristana). Na

dan je situacijski prikaz lokacije kopnenog terminala uključujući obuhvat zahvata na

moru tijekom gradnje terminala.

Ovakav način gradnje i odabir tehnologije dobio je kako je navedeno, sve potrebne

suglasnosti, jer je procjenjeno da je utjecaj na okoliš moguć, ali je u granicama

prihvatljivog.

Po odluci Vlade Republike Hrvatske u srpnju 2015. godine, da se radi o strateškom

investicijskom projektu, uslijedila je razrada projekta koja je predvidjela faznu gradnju

terminala s obzirom na potrebe ubrzavanja procesa izgradnje terminala i

osiguravanja novog dobavnog pravca prirodnog plina za jugoistočnu Europu:

1) prva faza podrazumijeva izgradnju plutajućeg terminala,

2) druga faza podrazumijeva izgradnju kopnenog terminala,

čime se de facto poništava prethodna odluka da se gradi samo kopneni terminal.

Kao glavni razlog zaokreta u odabiru sustava LNG terminal naveden je čimbenik

vrijeme, jer je puno brže izgraditi plutajući terminal nego kopneni.

Navedena činjenica stoji, ali moraju se zadovoljiti i svi potrebni uvjeti da bi plutajući

LNG terminal zaživio, a primarno kada je u pitanju tehnologija, je nabavka prihvatnog

odnosno FSRU broda.



Eko Kvarner


19 od 77

Svjetska iskustva govore da je u najboljem slučaju za izgradnju FSRU brod potrebno

minimalno dvije godine, što se nikako ne uklapa u terminski plan puštanja u pogon

plutajućeg terminala.

Prema javno dostupnim podacima tvrtka LNG Hrvatska d.o.o. pokrenula je postupak

nabave FSRU broda, međutim nije jasno da li međunarodni tender predviđa isključivo

nabavku novog FSRU broda ili pak postoji opcija kupnje nekog od postojećih FSRU

brodova ili pak preinaka nekog od LNG Carriera.

Način ugovaranja kojeg je odabrala tvrtka LNG Hrvatska d.o.o.će zasigurno

negativno utjecati na cijenu gradnje pristana i kompletnog priključnog plinovoda.

Razlog ovoj tvrdnji leži u dokumentu FIDIC – Conditions of Contract for EPC-Turkney

Projects, gdje egzaktno stoji da se ne preporuča korištenje FIDIC Žute knjige kod

ugovaranja, projektiranja i izgradnje objekata, a koji po opisu radova ali i terminskom

planu odgovaraju onima iz tendera koji je raspisala tvrtka LNG Hrvatska d.o.o.

Odgovor zbog čega je takvo što neprihvatljivo s aspekta kupca leži u činjenici da

ukoliko se ugovori ugovaraju sukladno FIDIC Žutoj knjizi, tada ponuđači moraju

ponuditi bitno višu cijenu (rokovi i način izvedbe), što svakako može financijski

ugroziti sami projekt.

Projektom je predviđeno da će prva faza (plutajući terminal) biti u pogonu do trenutka

završetka izgradnje i puštanja u rad druge faze (kopneni terminal).

Kako je rečeno, rad faza je isključiv, odnosno, po završetku rada plutajućeg

terminala, pušta se u funkciju kopneni terminal.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 8.6.2016. godine koja je donijela zaključak o

ubrzavanju aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje prihvatnog LNG terminala

provedbom kroz fazni razvoj te ubrzavanjem implementacije prve faze projekta kao

plutajućeg terminala. U lipnju 2017. godine doneseno je i mišljenje da je projekt

strateški u svim fazama njegove realizacije.

Sukladno tome, nositelj zahvata odlučio je da će se pravomoćna Lokacijska dozvola

ishođena za kopneni terminal zadržati u svom izvornom obliku te će biti dopunjena

prvom fazom projekta – plutajućim terminalom tipa FSRU (eng. Floating Storage

Regasification Unit). U tom smislu je razradom projekta planirana izmjena zahvata

prihvatnog terminala uvođenjem faze plutajućeg FSRU terminala.



Eko Kvarner


20 od 77

Temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske te temeljem preuzetih obveza iz

Ugovora o sufinanciranju projekta od strane EU, 1. faza – plutajući FSRU terminal

radit će 10 godina, nakon čega će se prijeći na drugu fazu – kopneni terminal.

Neprijeporna činjenica je da u ovom trenutku, nije poznat podatak kada će se početi

izgradnja kopnenog terminala kao druge faze, iako je upravo ta faza poslužila kao

podloga jer samo je ta faza i taj odabrani tehnološki model dobio suglasnost u vidu

potrebnih dozvola.

Iako je projekt definiran kao strateški, te iako je kopneni terminal dobio potrebne

suglasnosti, postoji opravdana mogućnost da tehnologija bude promijenjena, samim

činom proteka vremena, jer deset godina u razvoju tehnologije ove vrste je značajan

period i za očekivati je i da će se standardi promijeniti, ali svakako i najbolje

raspoložive tehnologije.

S obzirom da je za fazu kopnenog terminala za LNG terminal na otoku Krku već

proveden postupak procjene i donijeto rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš uz

provedbu propisanih mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša, te nakon toga za

predmetnu fazu ishođena Lokacijska dozvola, nositelj zahvata LNG Hrvatska d.o.o.

je ishodio od Uprave društva Plinacro d.o.o. suglasnost da kao nositelj razvoja

projekta prihvatnog terminala za LNG na otoku Krku podnese zahtjev za procjenu

utjecaja na okoliš za Izmjenu zahvata prihvatnog terminala za LNG na otoku Krku, te

da po provedenom postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš bude nositelj

Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš uz primjenu zakonom propisanih i

rješenjem /utvrđenih mjera zaštite okoliša i provedbe programa praćenja stanja

(Klasa: PL-17/3097, Ur.broj: U/IP1-17-2, od 30. kolovoza 2017.).

Sama izmjena zahvata prihvatnog terminal uvođenjem prve faze (Plutajući FSRU

terminal), u odnosu na sada već jasno, drugu fazu odnosno kopneni terminal, sastoji

se od slijedećih bitnih cjelina:

1. FSRU Broda

2. Priključnog plinovoda koji nije obuhvaćen postojećom Lokacijskom dozvolom

za kopneni terminal



Eko Kvarner


21 od 77

Dok su zajedničke cjeline za prvu i drugu fazu LNG terminala slijedeće:

1. Izgradnja pristana

2. Produbljenje postojećih plićina ispred samog pristana

3. Izgradnja većeg dijela priključnog plinovoda

4. Sustav prometa LNG brodova i njegovog utjecaja.

2.4 Opis tehnološkog postupka

2.4.1 Predviđeni režimi rada sustava uplinjavanja na FSRU jedinici

Da bi se dobila potrebna toplina uplinjavanja, predviđena su dva sustava za

uplinjavanje, odnosno tri režima rada isparivača:

otvoreni krug

zatvoreni krug i

kombinirani krug.

Režim rada u otvorenom krugu koristi isključivo toplinu iz okoliša u ovom slučaju

mora, za uplinjavanje ukapljenog plina i to na način da se preko brodskih pumpi

zahvaća morska voda i provodi kroz izmjenjivače topline.

Tehničko rješenje definira da se morska voda ovim procesom hladni maksimalno 7

°C, te nazad ispušta u more.

Matematičkim modelom je prikazan podatak da će na udaljenosti od 20 metara od

ovog točkastog izvora ispuštanja najveća razlika u temperaturi biti manja od 1 °C.

Čak i da se uzme u obzir ovaj zaključak, kao znanstveno utemeljen, postavlja se vrlo

jasno pitanje, a što se dešava prilikom “akumulacije” negativne temperature (uz

uvažavanje činjenice izmjene morske mase), jer ovdje je riječ o stalnom procesu koji

nema mogućnost “regeneriranja” temperatura i povratak na početno stanje, tim više

što se radi o mikrocjelini koja je prilično izložena u pojedinim godišnjim dobima,

izmjeni cjelokupne morske mase. Osim toga, nameće se vrlo jasno pitanje u smislu

ne samo utjecaja pothlađivanja mora, već i kemijskih komponenti koje će izlaziti iz

navedenog točkastog izvora. Poznato je da hladna voda zbog svoje veće gustoće

pada na dno, i de facto sa sobom vuče sve negativne primjese u obliku različitih



Eko Kvarner


22 od 77

kemijskih spojeva na dno, gdje se u biti i dešava najveći kvantum života u moru.

Zatvoreni krug uplinjavanja koristi isključivo toplinu dobivenu u brodskim kotlovima

za uplinjavanje ukapljenog plina. Predviđeno je da isparivači terminala rade u

zatvorenom krugu samo u situacijama kad zbog niske temperature morske vode nije

moguće uplinjavanje u otvorenom ili kombiniranom krugu.

Rad isparivača u zatvorenom krugu, obzirom na uvjete na lokaciji terminala, nije

predviđen.

Poseban režim rada je uplinjavanje u kombiniranom krugu koji je kombinacija

otvorenog i zatvorenog kruga uplinjavanja. Predviđeno je da isparivači terminala rade

u kombiniranom režimu rada u periodima kada zbog niske temperature morske vode

nije moguć isključivo otvoreni krug.

Pri procesu uplinjavanja, protok morske vode odgovara maksimalnim kapacitetima

pumpi morske vode, dakle 5.94 m3/s, pri čemu je specifični toplinski kapacitet morske

vode 4,003 kJ/kgK, a gustoća 1025 kg/m3.

Postavljanjem teze da bi s obzirom na specifičnost lokacije Omišalj, po okoliš bilo

puno oportunije i kvalitetnije rješenje uplinjavanja korištenjem morske vode nego

uplinjavanje korištenjem plinskog goriva i posljedično emisije dimnih plinova koje bi

se pri tom procesu emitirale, dolazi do posljedičnog partikulativnog promišljanja: što

predstavlja manju štetu, umjesto:što predstavlja bolje ukupno rješenje.

Dakle evidentno je da i jedan i drugi model imaju štetan učinak, ali se postavlja

pitanje koji je učinak štetno manji.

Navođenjem teze da je uplinjavanje morem manji ekološki problem, derogira se

problem pothlađivanja mora i paralelno s time i utjecaj ispuštenih kemijskih tvari, na

uštrb ispuštenih dimnih plinova ukoliko bi se radilo korištenjem plinskog goriva za

uparivanje.

S obzirom na recipijente, svakako je puno veći negativni utjecaj pothlađivanje mora i

sve što uz to posljedično ide.



Eko Kvarner


23 od 77

Pregledom morskog dna utvrđene su tri plićine čije dno je pliće od 15.4 metara u

odnosu na hidrografsku nulu. 15.4 metara je definirana kao sigurna dubina za

manevriranje i remorkera i brodova u dolazu odnosno odlasku.

Navedene plićine nalaze se na cca 500 metara od obale, i koje bi se s obzirom na

sastav (karbonatne stijenske mase, breča i vapnenac), bilo potrebno strojnim

iskopom izravnati, a suvišak iskopanog materijala prebaciti na obližnje pozicije gdje

su dubine veće. Prema proračunu radi se o 11 000 m3.

Sam čin koji se opisuje nije sporan, ali je svakako sporan utjecaj na okoliš, na

prirodna staništa i tijekom samog kopanja, ali i tijekom protoka vremena uslijed

slijeganja materijala. Osim toga, ovdje se ne radi o «sraslom» materijalu, već o

naknadno postavljenom, a pri tome se nije uzela u obzir činjenica da jugo koji na

navedenoj lokaciji stvara izuzetno velike valove, može prouzročiti i lokacijsku

dilataciju navedenog materijala.

Niže je dat prikaz lokacije gdje se planira produbljivanje dna i nasipavanje.



Eko Kvarner


24 od 77

Slika 4 Lokacija gdje se planira produbljivanje dna i nasipavanje



Eko Kvarner


25 od 77

2.4.2 Utjecaj elektroklorinacije na morsku vodu

Na navedenom FSRU brodu planirana je instalacija sustava elektroklorinacije koji iz

morske vode proizvodi hipoklorit koji će se koristiti sa ciljem sprječavanja stvaranja

obraštaja.

Kloriranje morske vode je proces koji se koristio za potrebe zaštite rashaldnih

sustava i vanjskih stijenki izmjenjivača, prvenstveno od stvaranja obraštaja i to

biološkog tipa (makroobraštaj, što uključuje organizme poput školjki i mikroobraštaj,

što uključuje bakterije i gljivice koje proizvode sluz). U slučaju da se ne provodi

tretman zaštite moguće je očekivati ulazak većeg broja obraštajnih organizama u

rashaldni sustav i na taj način kolonizirati ili betonske ili metalne površine. Rast

navedenih organizama može biti masivan i na taj način smanjiti protok rashladne

vode, teblokirati rad kondenzatora i izmjenjivača topline, i posredno uzrokovati

koroziju i sveukupno smanjiti efikasnost prijenosa topline.

Međutim, ovakav način obrade rashladnih voda je i vrlo opasan i u akvatoriju poput

lokacije gdje se predviđa smještaj FSRU broda i izrazito štetan.

U Studiji se navodi da će se provoditi nisko razinsko kloriranje, sa oubičajenom

koncentracijom klornog oksidanta (hipoklorita) od 0.5 do 1.5 mg/l (izraženo kao Cl2), i

sa rezultirajućom ostatnom koncentracijom oksidanta klora od 0.1 do 0.2 klora.

Prilično je nejasno zašto se uzima ovako široki spektar, dakle i do tri puta veća

koncentracija.

Prilikom postupka kloriranja morske vode nastaju izrazito toksični nusprodukti, a što

je u studiji samo detektirano kao činjenica, ali nedovoljno obrađeno.

Dvije grupe kiselina koje će se zasigurno detektirati i pojaviti prilikom postupka

kloriranja su huminske i fulvinske kiseline.



Eko Kvarner


26 od 77

Slika 5 Prikaz reakcija

Isto tako, prilikom kloriranja, zbog činjenice da morska voda sadrži oko 80 mg/l

bromida, doći će do reakcije sa hipokloritom pri čemu kemizmom nastaju

hipobromitne kiseline. Isto tako, ukoliko u morskoj vodi postoji povećana

koncentracija amonijaka, realno je za očekivati i da će doći do kemijskih reakcija koje

će dovesti do stvaranja kloroamina i bromoamina.

Glavni okolišni problem kloriranja je stvaranje brojnih postojanih spojeva koji nastaju

u kompleksnim reakcijama između klora (broma) i mineralnih i organskih sastojaka

prirodnih voda koji se nazivaju nusprodukti klororanja (engl. chlorinated byproducts,

CBP) koji se mogu podijeliti u nekoliko kategorija:

1) Organohalogeni spojevi (OX) = organoklorirani + organobromirani spojevi =

ukupni organohalogeni spojevi (TOX)

2) Purgeable Organohalogens (PO ) hlapljivi organohalogeni spojevi čiji većinski



Eko Kvarner


27 od 77

dio čine trihalometani (THM)

3) Adsorbirajući organohalogeni spojevi (AOX)

4) Ekstraktibilni organohalogeni spojevi (EOX)

Nizom studija koje su provedene utvrđene su koncentracije nusprodukata i njihovi

utjecaji na životne zajednice:

Slika 6 Prikaz raspona koncentracije

Evidentno je da su su bromoform i dibromacetonitril (DBAN) nađeni u efluentima

rashladne vode u koncentracijama značajno višim od granice detekcije.



Eko Kvarner


28 od 77

Smanjenje koncentracija bromoforma na bližim i srednjim udaljenostima posljedica

je miješanja rashladne vode s vodom prijamnika dok na većim udaljenostima

smanjenje koncentracije ovog haloforma ovisi o atmosferskoj izmjeni tvari zbog

njegova isparavanja. S druge strane koncentracije ostatnog oksidanta (klor) padaju

ne samo zbog mehanizma miješanja nego i zbog njegova trošenja u kemijskim

reakcijama.

Važno je napomenuti da u hrvatskom zakonodavstvu iz područja zaštite voda ne

postoji standard kakvoće mora za ukupni rezidualni klor.

Jedino postoji standard za salmonidne i ciprinidne vode koji iznosi 5 μg/l.

Međutim, okolišni standard za rezidualni klor definirala je Britanska agencija za

zaštitu okoliša koji za morsku (slanu) vodu iznosi 10 μg/l kao maksimalna dozvoljena

koncentracija, dok je USEPA još 1986. postavila kriterij za sadržaj u morskoj vodi

ostatnog klora (odnosno klorom proizvedenih oksidanata – ukupni rezidualni

oksidanti) od 7,5 μg/l (četverodnevni prosjek) odnosno 13 μg/l kao jednosatni

prosjek. Kriterij je postavljen na rubu zona miješanja.

Ukoliko ovaj podatak usporedimo sa podatkom o planiranom ispuštanju oksidanta,

odnosno, ostanom vrijednosti klora, dobivamo omjere rezidualnog klora koji se

ispušta i dozvoljenog sukladno USEPA smjernicama između 13 i 27 puta. Dakle

upravo toliko je koncentracija rezidualnog klora veća nego što je dozvoljena.

Naravno, većina ovih podataka je uzeta sa izuetno velikom rezervom, od kojih valja

nabrojati samo najvažnije:

1. Klorinacija sa 0.5 do 1.5 mg/l (izraženo kao Cl2) nije dostatna da bi se

ispunila svrha uklanjanja obraštaja, pa čak ni u uvjetima stalnog korištenja.

2. Klorinacija će se morati odvijati diskontinuirano, jer tehnološki nema smisla

stalno imati aktivan sustav klorinacije, iz same činjenice da se neće stalno

uplinjavati LNG.

3. U tom slučaju klorinacija se mora zbog diskontinuiranog procesa provoditi sa

značajno višim koncentracijama, pogotovo u početnom stadiju klorinacije.

Takve koncentracije je vrlo teško odrediti, ali svakako valja uzeti u obzir

vrijednost aktivnog klora koji je potreban da se uklone alge iz samog

izmjenjivača topline. Prisutne alge u Jadranskom moru, počinju ugibati pri



Eko Kvarner


29 od 77

koncentracijama od 10-50 mg/l (izraženo kao Cl2). Ukoliko će se pak

koncentracija provoditi u ovim uvjetima onda je izrazito nerealno očekivati da

će izlazna vrijednost ostatnog klora biti od 0.1 do 0.2 klora.

4. Ukoliko se napravi linearna analiza u najkonzervativnijem smislu, moguće je

pretpostaviti da je izazna koncentracija klora oko 2 mg/l (izraženo kao Cl2, a

što predstavlja koncentraciju i više od sto puta nego što je dozvoljena

sukladno USEPA standardima.

Valja napomenuti samo radi usporedbe, da je dozvoljena koncentracija klora u pitkoj

vodi 0.5 mg/l izraženo kao Cl2, ali za postupak dezinfekcije, a ne za uklanjanje algi.

U studiji se također navodi da je:

Prema rezultatima modeliranja ispuštanja klora, njegova koncentracija će biti iznad

britanskog standarda (10 μg/l) do udaljenosti od 400-tinjak m od broda uz

konzervativnu pretpostavku smanjenja koncentracija samo uslijed razrijeđenja, što

nije realno, budući da se klor troši u kontaktu s organskim tvarima u vodi. Odnosno

za očekivati je kako će koncentracija rezidualnog klora pasti na manje od 10 μg/l na

udaljenosti 200-300 m od ispusta.

Takav rezultat odnosno takvo modeliranje je izrazito teško odnosno skoro nemoguće

napraviti ukoliko ulazni podaci modela variraju 3 puta, i gdje se koristi potpuno

stehiometrijski izbalansiran sustav potroška klora.

Osim toga, svakako nije obrađen kumulativni utjecaj, odnosno trajni utjecaj

permanentne upotrebe hipoklorita, jer predstavljeni model je u biti stacionarni model,

koji ne koristi vremensku varijablu promatranja.

Prilikom izrade cijele studije autor se višekratno vezao na sličan terminal u Litvi, koji

je u pogonu manje od godine dana, i gdje još uvijek nije moguće sagledati

kumulativni utjecaj kroz duži period, a niti jednom se nije vezao za sličan terminal u

Italiji, na lokaciji Porto Viro, gdje je vremensko razdoblje promatranja puno

reprezentativnije.

Nedavno su provedene studije o akutnoj toksičnosti natrijevog hipoklorita vodenih

beskralježnjaka i algi kako bi se nadogradili raspoloživi set podataka, u okviru dosjea

za supstance podvrgnuti REACH i Pravilniku o biocidnim proizvodima (BPR).



Eko Kvarner


30 od 77

Relevantne studije koje sadrže navedene rezultate sažete su u donjoj tablici.



Eko Kvarner


31 od 77

Tablica 2 Prikaz studija

God. Autor Detalji testiranja Testni organizam Rezultati (aktivni klor)

2013 Liedtke Slatka voda

Pseudokirchneriella subcapitata

(Algae)

ErC50 = 0.0499 mg (nominalno)/L

ErC50 = 0.0365 mg (inicijalno

mjerenje)/L

1984 Watkins Slatka voda Myriophyllum spicatum (freshwater vascular

plant) ErC50 = 0.1 mg/L

2009

Gallagher

kratkoročno, slatka voda

Daphnia magna EC50-48h = 0.141 mg/L

2011

Gallagher

kratkoročno, Slatka voda

Ceriodaphnia dubia

EC50-48h = 0.035 mg/L

1978 Roberts kratkoročno, slana voda

beskičmenjaci

Crassostrea virginica

(kamenice)

LC50 = 0.026 mg/L

1978 Heath kratkoročno,Slatka voda ribe LC50 = 0.06 mg/L



Eko Kvarner


32 od 77

1978 Thatcher kratkoročno, slana voda ribe LC50 = 0.032 mg/L



Eko Kvarner


33 od 77

Gore navedeni podaci pokazuju da alge, beskralježnjaci i ribe su jednako osjetljive

na toksični učinci natrijeva hipoklorita i to nam omogućuje da se zaključiti da akutna

toksičnost natrijevog hipoklorita na morski i slatkovodne vrste je u rasponu od: 0,01 <

L (E) C50 ≤ 0,1 mg/L. S obzirom na klasifikaciju pravila definirana u Prilogu I Tablica

4.1.3 Uredbe (EZ) br. 1272/2008 (CLP), u vezi sa množenjem faktora za visoko

toksičnih komponenti smjese, to znači da "M-faktoru" 10 treba biti klasificiran kao

akutne toksičnosti. Prema tablici 4.1.1 od Uredbe (EZ) br. 1272/2008, čista rješenja

(odnosno razrjeđenja u vode) ili smjesa morati podijeliti ovisno o koncentraciji

aktivnog klora. Za smjese, akutni M-faktor = 10 mora se koristiti osim ako test za

kompletnu smjesu ili slične mješavine su dostupni u na formulatora.

Što se tiče toksičnosti, druga adaptacija za napredak CLP Uredbe (Uredba (EZ) br.

286/2011) 10 Ožujak 2011 uvodi daljnje promjene kriterija razvrstavanja za vodene

toksičnosti. To znači da za tvari i za smjese vodene toksičnosti podataka se uzimaju

u obzir za dugoročne razvrstavanje opasnosti. Ključne studije za kronične vodene

toksičnosti za natrijev hipoklorit prikazane su u sljedećoj tablici.

Sažetak podataka toksičnosti za natrijev hipoklorit

Tablica 3 Prikaz studija

God. Autor

Testni detalji

Test organizmi Rezultat (aktivni

klor)

2013 Liedtke slatka voda

Algae

(Pseudokirchneriella

subcapitata)

ErC10 = 0,0299

mg (nominalno)/L,

NOECr = 0,0171

mg (nominalno)/L

ErC10 = 0,0199 mg (initial

measured)/L, NOECr =

0,0054 mg (initial

measured)/L

1990 Cairns long-term, slatka NOEC (7 d) =



Eko Kvarner


34 od 77

voda Algae (periphyton) 0,0021 mg/L

1978 Liden dugoročno,

morske vode Kamenica

NOEC (7 d) =

0,007 mg/L

1983 Goodman dugoročno,

morske vode Riba

NOEC (28 d) =

0,04 mg/L

Gore navedeni rezultati pokazuju NOEC vrijednosti između 0,002 i 0,04 mg/L, kao

aktivnog klora. Prema tablici 4.1.0 (b)(ii) CLP Uredbe, kao brzo razgradiva tvar,

klasifikacija kao kronične kategorije 1 (H410, toksična za vodeni život s dugotrajnog

djelovanja) primjenjuje se na natrij hipoklorit. Nadalje, Tablica 4.1.3, u vezi sa

množenjem faktora za visoko toksičnih komponenti smjese, M-faktor" 1 mora biti

dodijeljen natrijevu hipoklorit što se

komponenta).



Eko Kvarner


35 od 77

3 Podaci o vrstama, količinama i skladištenju, odnosno pohrani

opasnih tvari

U ovom poglavlju dan je popis opasnih tvari koje se planiraju skladištiti na području

planiranog plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin, njihove maksimalne

količine i način skladištenja.

U sljedećoj tablici prikazana su fizikalno-kemijska, toksikološka i ekološka svojstva

ukapljenog prirodnog plina koji se planira skladištiti na terminalu.

Tablica 4: Fizikalno-kemijska, toksikološka i ekološka svojstva

PRIRODNI PLIN – METAN (ukapljeni)

Fizikalna i kemijska

svojstva

Agregatno stanje: Tekućina

Boja: Bezbojna, bistra

Miris: Slab

Vrelište: -164 °C kod 1 bar

Gustoća na 15 °C: 0,68 kg/m3

Granice eksplozivnosti u zraku: 5 -15% vol.

Talište/područje taljenja: -182,5°C

Temperatura samozapaljenja: 540 – 595°C

Toksikološke informacije Drugi klasični učinci: (npr. besvjesno stanje,

posebno otrovni metaboliti, itd.): Visoka

koncentracija ili duže vrijeme izloženosti može

izazvati nesvjesticu i isušivanje kože.

Neprolazni učinci akutnog ili kroničnog izlaganja:

Omamljenost, glavobolja, vrtoglavica, nesvjestica

Ekološke informacije U kontaktu s okolišem dolazi do gotovo trenutnog

smrzavanja svega što je u direktnom doticaju. Zbog

vrlo brzog hlapljenja nije vjerojatno onečišćenje tla i

vode.

Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za

ukapljeni prirodni plin na lokaciji Omišalj

Eko Kvarner


36 od 77

Tablica 5. Razvrstavanje opasnih tvari koje se skladište na FSRU

NAZIV

PROIZVODA

EC /CAS

BROJ

KEMIJSKI

NAZIV IZGLED OZNAKE UPOZORENJA

SASTOJCI KOJI PRIDONOSE OPASNOSTI

PROIZVODA

Naziv tvari CAS broj %

Razvrstavanje

prema

(EZ)1272/2008

(CLP)

Prirodni

plin

200-812-7/

74-82-8 metan

tekućina

bezbojna,

bistra

slab miris

H220 Vrlo lako

zapaljivi plin

Metan 74-82-8 >85

Zapaljiv plin plin.

1;H220

Stlačeni plin

Etan 74-84-0 <7

Zapaljiv plin plin.

1;H220

Stlačeni plin

Propan 74-98-6 <6

Zapaljiv plin plin.

1;H220

Stlačeni plin



Eko Kvarner


37 od 77

3.1 Osnovne opasnosti i fenomeni vezani uz opasne tvari na lokaciji

Ukapljeni prirodni plin (liquefied natural gas – LNG) je prirodni plin rashlađen na vrlo

niske temperature tako da poprima tekuće agregatno stanje. Kada se prirodni plin

rashladi na -162 °C (-260 °F) postaje bistra tekućina bez boje, okusa i mirisa.

Netoksičan je i ne korodira, sa zrakom stvara zapaljivu i eksplozivnu smjesu. Budući

da LNG zauzima samo 1/600 dio volumena prirodnog plina u plinovitom stanju, to

stanje je pogodno za transport u tankerima po cijelom svijetu. Terminal za ukapljeni

prirodni plin je postrojenje za punjenje odnosno pražnjenje tankera koji prevoze

navedeni energent. Tankeri moraju imati dvostruku oplatu i specijalno su dizajnirani

da podnose niske temperature LNG-a.

LNG se skladišti u izoliranim spremnicima konstruiranim specijalno za spremanje

LNG-a. Ti spremnici moraju održavati nisku temperaturu tekućine i minimizirati

količinu isparenog plina. Ovo isparivanje je obavezno jer bi u protivnom došlo do

povećanja tlaka i temperature u spremniku. Temperatura unutar spremnika će ostati

nepromijenjena ako se tlak regulira ispuštanjem plinske pare. Ispušteni plin se može

skupljati i koristiti kao gorivo u pogonu za pretovar i spremanje LNG-a. Tankeri koji

prevoze LNG mogu taj ispušteni plin koristiti kao gorivo.

Rizici vezani uz LNG potječu od njegovih triju karakteristika: lako miješanje sa

zrakom, zapaljivost i izuzetno niske temperature. Izuzetno hladan LNG može nanijeti

direktne štetne posljedice i prouzročiti ozljede i oštećenja. Oblak pare koji nastaje

prilikom prolijevanja može nošen vjetrom dospjeti u naseljena područja, a ako je

koncentracija plina u pari između 5 i 15 % pare su vrlo lako zapaljive. Vatra nastala

na taj način daje izuzetno visoke temperature. Povoljni učinak isparivanja LNG-a je

da se pare dižu u atmosferu (stvorene plinske pare lakše su od zraka).



Eko Kvarner


38 od 77

4 Projektna osnova za ekstremna opterećenja zbog prirodnih

pojava

Prirodne pojave koje se analiziraju pri određivanju projektne osnove za industrijske i

infrastrukturne objekte su potresi, poplave, meteorološke pojave i parametri u

području niskih vjerojatnosti (suše, ekstremne temperature, ekstremne oborine, olujni

vjetar i sl.). Vanjska ekstremna opterećenja izravno ili neizravno utječu na projekt

planiranih industrijskih objekata. Neka od njih su do izvjesne razine uključena u

standardni projekt pojedinih projektanata i proizvođača opreme, ali u nekim

slučajevima nije moguće izbjeći odstupanja od standardne izvedbe. Stoga je analiza

vanjskih događaja i njima pridruženih opterećenja bitna ne samo za projektiranje

planiranih infrastrukturnih objekata nego i prilikom postupka dobivanja potrebnih

dozvola i suglasnosti.

4.1 Potresi

Geofizički odjel Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu u ožujku 2012.

izradio je kartu potresa u Hrvatskoj koja se bazira na poredbenom ubrzanju tla tipa A,

kao čimbeniku koji bitno utječe na razinu razornog djelovanja potresa. Poredbena

karta je izrađena za razdoblje unatrag 95 i 475 godina, a ubrzanje tla izraženo je

veličinama od 0,040 do 0,380 g, pri čemu je 1g 9,81 m/s2.



Eko Kvarner


39 od 77

Slika 7: Iznosi vršnih ubrzanja tla za povratna razdoblja 95 i 475 godina za

predmetno područje terminala

Tablica 6: Odnos vršnog ubrzanja tla i stupnja ugroženosti od potresa prema MSK

ljestvici.

Područje intenziteta potresa u

stupnjevima ljestvice MKS-64

Proračunsko

ubrzanje

6 0,05 g

7 0,1 g

8 0,2 g

9 0,3 g

Na području planiranog terminala ubrzanje iznosi 0,12 g za razdoblje unutar 95

godina, odnosno 0,217 za razdoblje unatrag 475 godina.

Sukladno tome lokacija planiranog LNG terminala nalazi se u području 8° intenziteta

potresa MKS-64 ljestvice.

4.2 Jaki i olujni vjetar

Za prikaz godišnjeg hoda broja dana s jakim i olujnim vjetrom na području Općine

Omišalj analizirani su podaci s meteorološke postaje Rijeka 1981 – 2000.

Tablica 7: Broj dana s jakim i olujnim vjetrom

MJESEC

I

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S JAKIM VJETROM

SRED 4.7 4.1 5.0 3.6 2.5 2.0 2.2 2.1 2.3 3.8 4.7 4.5 41.2

STD 3.2 3.5 3.3 3.5 2.2 2.1 2.9 2.4 2.6 3.0 3.6 2.0 22.6

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 10

MAKS 11 12 11 14 8 7 10 9 8 10 12 8 92

BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM

SRED 2.0 1.3 1.6 1.0 0.5 0.5 0.7 0.8 0.6 1.3 1.9 1.7 13.6



Eko Kvarner


40 od 77

STD 2.0 1.8 1.6 1.1 0.8 0.8 1.1 1.8 1.1 1.6 2.0 1.5 10.0

MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1

MAKS 7 6 6 3 2 3 3 7 4 5 6 4 33

MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s)

MAKS 39.1 26.9 41.5 40.0 25.6 25.0 26.5 28.5 24.8 40.8 42.0 30.2 42.0

NNE N NE NE NE NE N NE NE NNE S NE S

Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske

Dominantan vjetar tijekom godine je iz N-NE smjera koji je poznat kao lokalni vjetar

bura. Vjetar iz smjerova N, NNE i NE predstavlja oko 40% situacija. Brzine vjetrova iz

ovih smjerova uglavnom su veće od 3 m/s (bura). Vjetrovi s mora (jugo i maestral)

zastupljeni su u oko 12% vremena. Brzine vjetrova iz tog smjera uglavnom su

između 2 i 2.5 m/s. Ekstremne brzine vjetra na ovom području zabilježene su

uglavnom u situacijama s burom. Iako se jak vjetar javlja relativno rijetko, jaka bura

može neprekidno trajati i nekoliko dana. Većina godišnjih maksimalnih udara vjetra

bila je iz N–NE-NNE smjerova (10 puta), a zatim iz S smjerova. U 20-godišnjem

razdoblju na ovom području su u osam godina godišnji maksimalni udari vjetra bili

veći od 30 m/s (od čega tri puta i veći od 40 m/s) za vrijeme bure osim jednom za

vrijeme juga.

4.3 Poplave i uspori

Obzirom na geografski položaj i regulaciju postojećih vodnih površina, poplave kao

prirodne katastrofe nisu moguće na području Općine Omišalj. Poplavljivanja

(naplavljivanja) manjih razmjera moguća su samo zbog oborinskog nevremena ili

plimnog vala (visoke vode) u rijetkim slučajevima.

Nastajanje olujnih uspora (plimnih valova), koji izazivaju plavljenje pojedinih obalnih

područja u sjevernom Jadranu, rezultat je dugotrajnog (višednevnog) puhanja juga

duž cijelog ili većeg dijela Jadrana. Olujno dugotrajno jugo je posljedica stabilne

sinoptičke situacije s genovskom ciklonom stacioniranom nad Tirenskim morem i

sjevernim Jadranom te područjem visokog tlaka koje se proteže ka istoku

Mediterana. Pri takvim situacijama jugo puše nad cijelim Jadranom, a osim zbog

vjetra, podizanje razine mora u sjevernom Jadranu izravna je posljedica

barometarskog odziva mora na djelovanje tlaka zraka.



Eko Kvarner


41 od 77

Osim pozitivnih uspora koji uzrokuju poplavljivanje obalnih područja, u Jadranu se

javljaju i negativni uspori kod puhanja dugotrajne olujne bure koja potiskuje vodene

mase prema talijanskoj obali Jadrana. Pri tome, zbog njezine nehomogene prostorne

razdiobe, sniženje razine mora uz istočnu obalu Jadrana nije uniformno. Utjecaj tlaka

zraka u odnosu na vjetar je ovdje značajan te u ekstremnim situacijama može sniziti

razinu mora i preko 30 cm. Iako je ova pojava znatno manje opasna od visoke vode,

ipak može izazvati štete na plovilima u luci i na dijelovima gdje su male dubine.

4.4 Suše i ekstremne temperature

Srednja godišnja temperatura na području Općine Omišalj iznosi 13,9 °C. Najviše

temperature bilježe se u srpnju i kolovozu i to do 31 °C, a najniže u prosincu od 3,5

do -1,30 °C. Ljeta su topla i imaju blagu sredozemnu klimu, s prosječnom

temperaturom od oko 23 °C. Na godinu ima prosječno 256 sunčanih dana.

Temperatura mora je također povoljna, u rasponu od 9 °C zimi do 26 °C ljeti.

Tijekom godine najviše bezoborinskih dana u prosjeku imaju srpanj i kolovoz (oko 23

dana), zatim siječanj, veljača i ožujak (22 dana mjesečno) dok ih je najmanje u

travnju (oko 17 dana). Vrijednost standardne devijacije najveća je u listopadu (5,7

dana), tj. srednji mjesečni broj dana bez oborine u tim mjesecima se od godine do

godine nešto više razlikuje nego u drugim mjesecima u kojima standardna devijacija

iznosi 3 do 4 dana.

5 Pregled mogućih negativnih utjecaja planiranih infrastrukturnih

objekata za Fazu 1

5.1 Temeljni podaci za procjenu rizika

Kvantificiranje rizika unutar lokacije na kojoj će se nalaziti terminal i u neposrednom

okruženju temelji se na podacima o:

vrsti izvora opasnosti

broju osoba koje u nekom trenutku mogu boraviti unutar ugroženog područja

ruži vjetrova

klasi vremenske stabilnosti

konfiguraciji tla



Eko Kvarner


42 od 77

Niže su navedeni podaci za najznačajnije potencijalne izvore opasnosti a koji su

poslužili kao osnova za procjenu rizika i izračun zona utjecaja te mogućih posljedica

pretpostavljenih nesreća.

Opis i osnovni podaci o izvorima opasnosti i opasnim tvarima

Tablica 8: Opis instalacije i osnovni podaci o mogućim izvorima opasnosti na

području terminala

IZVOR OPASNOSTI OSNOVNI PODACI

Istakačke ruke

Pokreću se i kontroliraju hidrauličkim i/ili električnim

pogonom.

15 – 16 000 m3/h, -161°C

Broj i dimenzija istakačkih ruku za prijenos tekuće

faze:

2 x 16''

Skladišni tankovi

Skladišni tankovi su membranski ili samonosivi

(najčešće sferični) sa dvostrukim oplatama

Kapacitet skladišta: 170 000m3 - 263 000 m3

Temperatura skladištenja -161oC

Sustav uplinjavanja

Kapacitet uplinjavanja iznosi 10 milijuna standardnih

m3 na dan s mogućnošću povećanja na 15 milijuna

standardnih m3 na dan

Sustav distribucije

plina Cjevovod ø1000 mm, tlak 100 bara



Eko Kvarner


43 od 77

Tablica 9: Broj potencijalno ugroženih osoba na području planiranih infrastrukturnih

objekata i u okruženju

RASPORED BROJA UGROŽENIH OSOBA U OKRUŽENJU

Naselje br. stanovnika + br.

turista

Omišalj 4385 (1 868 + 2 517)

Njivice 7307 (1 115 + 6192)

Raspored broja ugroženih osoba u okruženju br. zaposlenika

Janaf x

Dina -

Ruža vjetrova

Slika 8. Godišnja ruža vjetra za Most Krk u razdoblju 1996.-2009.

Vjetrovi koji najčešće pušu su bura i jugo. Bura je sjeverni vjetar kojemu su naročito

izloženi istaknutiji vrhovi i glavice. Izrazito burno područje javlja se uz obalu, tako da

u zimskim mjesecima u Bakarskom zaljevu ponekad puše i orkanska bura. Jugo je

južni vjetar koji pak donosi jake i obilne oborine koje razvodnjuju tlo, pa uslijed jakih

južnih vjetrova može doći i do vjetroizvala.



Eko Kvarner


44 od 77

Atmosferski uvjeti (za najgori mogući slučaj)

Klasa stabilnosti: F

Brzina vjetra: 1,5 m/s

Temperatura: 25 0C

Vlažnost: 50%

Atmosferski uvjeti (za alternativni slučaj)

Klasa stabilnosti: D

Brzina vjetra: 3 m/s

Temperatura: 25 0C

Vlažnost: 50%

Napomena: Navedeni atmosferski uvjeti preuzeti su iz priloga Općih smjernica za

programe upravljanja rizicima (40-CFR-68) Agencije za zaštitu okoliša SAD-a (EPA -

Environmental Protection Agency). Koriste se kod analize najgoreg mogućeg slučaja

za otrovne plinove i zapaljive tekućine.

5.2 Analiza mogućih incidentnih situacija u sklopu planiranog terminala

Uzrokom opasnosti smatra se događaj, poremećaj u procesu ili pak propust

djelatnika, a uslijed kojih se može osloboditi opasna tvar ili tvari iz koje mogu

uzrokovati opasnost te može doći do povezivanja u uzročno – posljedični lanac

događaja koji, iako svaki sam za sebe ne predstavljaju dovoljan uzrok ugrožavanja,

uslijed pretpostavljenog povezivanja događaja predstavljaju realnu opasnost. Na

osnovu analize postojećeg stanja utvrđeni su mogući uzroci izvanrednog događaja

prikazani sljedećom tablicom.

Tablica 10: Mogući uzroci izvanrednog događaja

SKUPINA

UZROKA MOGUĆI UZROCI UNUTAR SKUPINE

LJUDSKI FAKTOR

Nepridržavanje uputa i nepažnja prilikom rukovanja

opasnim tvarima.

Nepridržavanje mjera sigurnosti prilikom održavanja



Eko Kvarner


45 od 77

SKUPINA

UZROKA MOGUĆI UZROCI UNUTAR SKUPINE

postrojenja.

Rukovanje instalacijama i uređajima na tehnički nedopušten

način.

POREMEĆAJI

TEHNOLOŠKOG

PROCESA

Procesni ili drugi poremećaj prateće opreme spremnika

(električna oprema, sigurnosni ventili, odušci, cjevovodi, i

sl.)

Propuštanje spremnika.

Kvarovi većeg opsega na postrojenju i kvarovi opreme za

pretovar.

Naglo ispuštanje para LNG-a radi stratifikacije (uslojavanja)

u spremnicima

NAMJERNO

RAZARANJE

Organizirani kriminal, terorizam, sabotaže, psihički

nestabilne osobe.

PRIRODNE

NEPOGODE

JAČEG

INTENZITETA

Požar.

Potres.

Olujno i orkansko nevrijeme.

5.3 Scenariji mogućih iznenadnih događaja

Najgori mogući slučaj definira se kao ispuštanje najveće količine opasne tvari iz

jednog spremnika ili procesa i koje rezultira najvećom udaljenošću od mjesta

ispuštanja do granice opasnosti za danu opasnu tvar. Zone ugroženosti računaju se

za najgori mogući slučaj (tzv. „worst-case scenario“) koji se može dogoditi na lokaciji

planiranih infrastrukturnih objekta.

Proračuni zona ugroženosti u slučaju izvanrednog događaja s ukapljenim prirodnim

plinom napravljeni su pomoću programa:

ALOHA 5.4.4. (Areal Locations of Harzardous Atmosphere) – program

prikazuje ispuštanje opasnih tvari u atmosferu i izračunava zone ugroženosti u

različitim scenarijima.



Eko Kvarner


46 od 77

U skladu sa rizičnim djelatnostima i objektima prepoznatim u tablici 7., niže dan je

popis mogućih incidentnih situacija na pojedinim od pretpostavljenih lokacija.

Tablica 11: Mogući iznenadni događaji na lokaciji planiranih infrastrukturnih objekata

(požar i eksplozija)

1. SKLADIŠNI TANKOVI - SPREMNICI

1.1. VELIKO PROPUŠTANJE IZ LNG broda i prihvatnog terminala FSRU –

ISPUŠTANJE CJELOKUPNE KOLIČINE LNG-a (najgori mogući slučaj)

1.2. VELIKO PROPUŠTANJE IZ JEDNOG SPREMNIKA

1.3. MANJE PROPUŠTANJE IZ 1 SPREMNIKA

3. SUSTAV UPLINJAVANJA

3.1. PROPUŠTANJE NA CJEVOVODU - TEKUĆA FAZA

3.2. PROPUŠTANJE NA CJEVOVODU - PLINSKA FAZA

3. PRETAKAČKE RUKE (između FSRU i obale)

1.1. LOM „RUKE“ ZA ISKRCAJ LNG-a

1.2. PROPUŠTANJE NA INSTALACIJI ZA ISKRCAJ LNG-a

1.3. MANJE PROPUŠTANJE NA INSTALACIJI ZA ISKRCAJ LNG-a

4. SUSTAV DISTRIBUCIJE PLINA

4.1. LOM CJEVOVODA ZA DISRIBUCIJU PLINA

4.2. PROPUŠTANJE NA CJEVOVODU ZA DISTRIBUCIJU PLINA

Za sljedeće potencijalne incidente izvršena je i detaljnija analiza u cilju utvrđivanja

mogućih posljedica:

Skladišni tankovi: 1.1. i 1.2.

Sustav uplinjavanja: 2.1. i 2.2.

Pretakačke ruke: 3.1 i 3.2.



Eko Kvarner


47 od 77

Fizikalno – kemijske značajke opasnih tvari

Tablica 12. Fizikalno kemijske značajke ispuštenog medija

Naziv tvari Metan (ukapljeni plin)

Boja, oblik i miris tekućina, bezbojna, bistra, miris

slab

vrelište/područje vrenja: -164°C kod 1 bar

granice eksplozivnost (vol. %) 5 -15

gustoća na 15 °C 0,68 kg/m3

talište/područje taljenja -182,5°C

temperatura samozapaljenja 540 – 595°C

5.3.1 Scenarij 1.1.: veliko propuštanje iz LNG boda i prihvatnog terminala FSRU -

požar/eksplozija („worst case scenario“)

Pretpostavljen je slučaj ispuštanja cjelokupne količine ukapljenog prirodnog plina iz

LNG broda prilikom iskrcaja na plutajući prihvatni LNG terminal – FSRU te nastanak

zapaljivo - eksplozivne smjese zraka i metana. Ukupni kapacitet iznosi 263 000 m3.

Promatrat će se pucanje zajedničkog cjevovoda svih spremnika prilikom

nasukavanja, havarije i sl., tj. propuštanje sa dna spremnika.

Tablica 13 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požar/eksplozije

ATMOSFERSKI PODACI

Vjetar: 1.5mm m/s sa sjeveroistoka (na visini od 3 metra)

Tip podloge: otvorena površina Naoblaka: djelomično

Temperatura

zraka: 25°C Klasa stabilnosti: F

Relativna

vlažnost: 50%

Eksplozija

Razmatrana je eksplozija cjelokupne količine LNG-a. Scenarijem se promatra

propuštanj sa dna spremnika.



Eko Kvarner


48 od 77

Tablica 14 Zone utjecaja uslijed eksplozije prema definiranim graničnim

koncentracijama

PODACI O IZVORU OPASNOSTI

Istjecanje medija sa dna spremnika

Volumen

spremnika: 263 000 m3 Sadržaj spremnika: tekućina

Temperatura

medija u

spremniku:

-161° C Masa tvari u

spremniku: 98 000 t

Trajanje

istjecanja 60 min Stopa istjecanja: 404 000 kg/min

Ukupna

ispuštena

količina

23 089 020 kg Otvor (oštećenje) 100 cm (na dnu

spremnika)

ZONA UGROŽENOSTI

Crvena: LOC nije dosegnut m (300 mbar) –zona visoke smrtnosti

(granica domino efekta)

Narančasta: 3.9 km (140 mbar) – moguća smrtnosti

Žuta: 4.6 km (70 mbar) – pucanje stakala

Zelena 5.9 km (30 mbar) zona privremenih posljedica (nema

značajnih posljedice po život i zdravlje ljudi)



Eko Kvarner


49 od 77

Slika 9: Zone ugroženosti uslijed eksplozije svih spremnika na FSRU brodu (istjecanje

na dnu)

Požar

Pretpostavlja se pucanje zajedničkog cjevovoda svih spremnika prilikom

nasukavanja, havarije i sl. Uz pretpostavljeno oštećenje promjera 20 cm, pri čemu

sadržaj izlazi u okoliš, zagrijava se okolnim prostorom (more, tlo, zrak i sl.) te uz

vjetar od 1,5 m/s i vanjsku temperaturu stvara zonu maksimalne visine plamena 735

m.

Tablica 15 Podaci o izvoru opasnosti

PODACI O IZVORU OPASNOSTI - istjecanje medija iz spremnika

Volumen spremnika: 263 000 m3 Sadržaj

spremnika: tekućina



Eko Kvarner


50 od 77

Temperatura medija u

spremniku: -161° C

Masa tvari u

spremniku: 98 000 t

Trajanje izgaranja 60 min Stopa istjecanja: 408 000 kg/min

Količina koja je

sudjelovala u

izgaranju

23 089 020 kg Otvor (oštećenje) 100 cm (na dnu

spremnika)

Slika 10: Zone ugroženosti kod ispuštanja LNG-a iz svih spremnika i stvaranja požara

Tablica 16. Zone utjecaja uslijed požara prema definiranim graničnim koncentracijama

ZONA UGROŽENOSTI

Crvena: 10 m (12,5 kW/m2) –zona visoke smrtnosti (granica

domino efekta)

Narančasta: 292 m (7,0 kW/m2) – zona smrtnosti

Žuta: 465 m (5,0 kW/m2) – zona trajnih posljedica (osjet boli

unutar 60 s)

Zelena 733 m (3,0 kW/m2) zona privremenih posljedica (nema



Eko Kvarner


51 od 77


5.3.2 Scenarij 1.2. – veliko propuštanje iz jednog spremnika požar/eksplozija

Pretpostavljen je slučaj ispuštanja ukapljenog prirodnog plina iz jednog spremnika

plutajućeg prihvatnog LNG terminala – FSRU te nastanak zapaljivo - eksplozivne

smjese zraka i metana. Kapaciteta spremnika iznosi 50 000 m3. Promatrat će se

ispuštanje s vrha spremnika te ispuštanje s polovine spremnika (iznad razine vodene

linije).

Tablica 17 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja

požar/eksplozije

ATMOSFERSKI PODACI

Vjetar: 1.5mm m/s, sjever (na visini od 3 metra)


Temperatura


Relativna

vlažnost: 50%

Eksplozija



Istjecanje medija sa vrha spremnika

Volumen

spremnika: 50 000 m3 Sadržaj spremnika: tekućina

Temperatura

medija u

spremniku:

-161° C Masa tvari u

spremniku: 20 700 t



Eko Kvarner


52 od 77

Trajanje


Ukupna

ispuštena

količina

135 887 kg Otvor (oštećenje) 20 cm (na vrhu

spremnika)

Tablica 19. Zone utjecaja uslijed eksplozije prema definiranim graničnim

koncentracijama

ZONA UGROŽENOSTI



Narančasta: 343 m (140 mbar) – moguća smrtnosti

Žuta: 377 m (70 mbar) – pucanje stakala

Zelena 477 m (30 mbar) zona privremenih posljedica (nema


Slika 11: Zone ugroženosti uslijed eksplozije jednog spremnika na FSRU brodu

(istjecanje na vrhu)



Eko Kvarner


53 od 77

Eksplozija na polovini spremnika


Istjecanje medija iznad razine vodene linije

Trajanje


Ukupna

ispuštena

količina

483 210 kg Otvor (oštećenje) 20 cm (na polovini

spremnika)

Tablica 20. Zone utjecaja uslijed eksplozije prema definiranim graničnim

koncentracijama

ZONA UGROŽENOSTI









Eko Kvarner


54 od 77

Slika 12: Zone ugroženosti uslijed eksplozije jednog spremnika na FSRU brodu

(istjecanje iznad razine vodene linije)

Požar

Uz pretpostavljeno oštećenje promjera 20 cm, sadržaj izlazi u okoliš, zagrijava se

okolnim prostorom (more, tlo, zrak i sl.) te uz vjetar od 1,5 m/s i vanjsku temperaturu

stvara zonu maksimalne visine plamena 96 m uz otvor na vrhu spremnika te

maksimalne visine plamena 124 m uz otvor pri razini vodene linije.


PODACI O IZVORU OPASNOSTI - istjecanje medija sa vrha spremnika

Volumen spremnika: 50 000 m3 Sadržaj spremnika: tekućina

Temperatura medija u

spremniku: -161° C

Masa tvari u

spremniku: 20 700 t

Trajanje izgaranja 60 min Stopa istjecanja: 2 270 kg/min



Eko Kvarner


55 od 77

Količina koja je

sudjelovala u

izgaranju

135 887 kg Otvor (oštećenje) 20 cm (na vrhu

spremnika)

Slika 13: Zone ugroženosti kod ispuštanja LNG-a sa vrha spremnika i stvaranje požara

Tablica 22. Zone utjecaja uslijed požara prema definiranim graničnim koncentracijama

ZONA UGROŽENOSTI


domino efekta)



unutar 60 s)



Požar na polovini spremnika



Eko Kvarner


56 od 77



- Istjecanje medija iznad razine vodene linije

Trajanje

izgaranja 60 min Stopa istjecanja: 8 170 kg/min

Količina koja

je sudjelovala

u izgaranju

483 210 kg Otvor (oštećenje) 20 cm (na polovini

spremnika)

Slika 14: Zone ugroženosti kod ispuštanja LNG-a u razini vodene linije i stvaranje

požara



Eko Kvarner


57 od 77

Legenda:

ZONA UGROŽENOSTI


domino efekta)



unutar 60 s)



5.3.3 Scenarij 2.1. propuštanje na cjevovodu plinska faza

Zagrijani plin (metan) na 0°C i stavljen pod tlak od 85 bara transportira se kroz

cjevovod. Oslobođeni plin pod velikim tlakom izlazi u okoliš tvoreći eksplozivno-

zapaljivu zonu.

Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požara/eksplozije:

Tablica 24 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požara/eksplozije:

ATMOSFERSKI PODACI

Vjetar: 1.5 m/s, sjever (na visini od 3 metra)


Temperatura


Relativna

vlažnost: 50%

Eksplozija



Eko Kvarner


58 od 77



Ispuštanje zapaljivog plina iz cijevi

Stopa

istjecanja: 17.5 kg/s Tlak u cijevi: 85 atm

Temperatura

u cijevi: 0°C Trajanje istjecanja: 1 min

Ukupna

ispuštena

količina:

1 048 kg



Eko Kvarner


59 od 77

Slika 15: Zone ugroženosti kod ispuštanja na cjevovodu i stvaranje eksplozije

Legenda:

ZONA UGROŽENOSTI







Požar

Zagrijani plin (metan) na 0°C i stavljen pod tlak od 85 bara transportira se kroz

cjevovod. Oslobođeni plin pod velikim tlakom izlazi u okoliš tvoreći eksplozivno-

zapaljivu zonu.

Slika 16: Zone ugroženosti kod ispuštanja na cjevovodu i stvaranja požara



Eko Kvarner


60 od 77

Legenda:

ZONA UGROŽENOSTI

Crvena: 456 m (50000 ppm = LEL)1

Narančasta: 552 m (30000 ppm = 60% LEL = Flame Pockets)

Žuta: 1.1 km (5000 ppm = 10% LEL)

5.3.4 Scenarij 2.2. propuštanje na cjevovodu tekuća faza

Iz spremnika se pumpama pod tlakom od 85 bara odvodi LNG prema izmjenjivačima

(uparivačima) gdje se uparava u plinovitu fazu pod istim tlakom.

Razmatrat će se slučaj propuštanja na jednom uparivaču u količini od 1000 kg/min u

trajanju 5 min.

Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požara/eksplozije:


ATMOSFERSKI PODACI



Temperatura


Relativna

vlažnost: 50%

Eksplozija

1 LEL – lower explosive limit– donja granica eksplozivnosti



Eko Kvarner


61 od 77



Ispuštanje pothlađene tekućine iz cijevi

Stopa

istjecanja: 1 000 kg/min

Količina koja je

sudjelovala u

izgaranju:

5 000 kg

Temperatura

u tekućine: -161.5 °C

Slika 17: Zone ugroženosti kod ispuštanja na cjevovodu i stvaranje eksplozije



Eko Kvarner


62 od 77

Legenda

ZONA UGROŽENOSTI







Požar

Iz spremnika se pumpama pod tlakom od 85 bara odvodi LNG prema izmjenjivačima

(uparivačima) gdje se uparava u plinovitu fazu pod istim tlakom.

Razmatrat će se slučaj propuštanja na jednom uparivaču u količini od 1000 kg/min u

trajanju 5 min. Maksimalna visina plamena iznosi 24 metara.



Eko Kvarner


63 od 77

Slika 18: Zone ugroženosti kod ispuštanja na cjevovodu i stvaranja požara

Legenda

ZONA UGROŽENOSTI


domino efekta)



unutar 60 s)



5.3.5 Scenarij 3.1. lom „ruke“ za iskrcaj LNG-a

Promjer istakačke ruke za prijenos tekuće faze iznosi 16'' odnosno Ø 40 cm.

Promatrat će se lom istakačke ruke te izlijevanje pothlađenog tekućeg sadržaja uz

tlak od 10 bara. U slučaju incidenta na toj poziciji može se pretpostaviti da bi u okoliš

izlazio ukapljeni plin koji bi se zagrijavanjem širio i stvarao zapaljivo - eksplozivnu

smjesu sa zrakom.


ATMOSFERSKI PODACI



Temperatura


Relativna

vlažnost: 50%



Eko Kvarner


64 od 77

Eksplozija



Kontinuirano ispuštanje ukapljenog plina

Promjer cijevi: 40 cm Dužina cijevi: 100 m

Tlak u cijevi: 10 atm

Slika 19: Zone ugroženosti uslijed eksplozije naslale lomom instalacije za iskrcaj

Legenda:

ZONA UGROŽENOSTI







Eko Kvarner


65 od 77



Požar

U slučaju incidenta na toj poziciji može se pretpostaviti da bi u okoliš izlazio ukapljeni

plin koji bi se zagrijavanjem širio i stvarao zapaljivo-eksplozivnu smjesu sa zrakom.

Maksimalna visina plamena iznosila bi 49 m.

Slika 20: Zone ugroženosti uslijed požara naslale lomom instalacije za iskrcaj

Legenda:

ZONA UGROŽENOSTI


domino efekta)



unutar 60 s)



Eko Kvarner


66 od 77



5.3.6 Scenarij 2. - propuštanje na instalaciji za iskrcaj LNG-a, požar/eksplozija

Promjer istakačke ruke za prijenos tekuće faze iznosi 16'' odnosno Ø 40 cm.

Promatrat će se propuštanje na instalaciji za iskrcaj LNG-a kroz rupu promjera 10 cm

te izlijevanje pothlađenog tekućeg sadržaja uz tlak od 10 bara. U slučaju incidenta na

toj poziciji može se pretpostaviti da bi u okoliš izlazio ukapljeni plin koji bi se

zagrijavanjem širio i stvarao zapaljivo - eksplozivnu smjesu sa zrakom.


ATMOSFERSKI PODACI



Temperatura


Relativna

vlažnost: 50%

Eksplozija



Kontinuirano ispuštanje ukapljenog plina

Promjer cijevi: 10 cm Dužina cijevi: 100 m

Tlak u cijevi: 10 atm



Eko Kvarner


67 od 77

Slika 21: Zone ugroženosti uslijed eksplozije naslale propuštanjem na instalaciji za

iskrcaj

Legenda:

ZONA UGROŽENOSTI









Eko Kvarner


68 od 77

Požar

U slučaju incidenta na toj poziciji može se pretpostaviti da bi u okoliš izlazio ukapljeni

plin koji bi se zagrijavanjem širio i stvarao zapaljivo-eksplozivnu smjesu sa zrakom.

Maksimalna visina plamena iznosila bi 11 m.

Slika 22: Zone ugroženosti uslijed požara naslale propuštanjem na instalaciji za

iskrcaj

Legenda:

ZONA UGROŽENOSTI


domino efekta)



unutar 60 s)



Eko Kvarner


69 od 77





Eko Kvarner


70 od 77

6 Popis primjedbi na cjelokupni projekt

Prilikom evaluacije cjelokupnog projekta načinjeno je niz propusta, koji su dalje

u tekstu navedeni i detaljnije objašnjeni.

U postupku odabira lokacije za smještaj plutajućeg LNG terminal propušten je vrlo

važan korak , a to je odabir same lokacije na osnovu kompletne komparativne

analize koja je sačinjena za kopneni terminal,

Provodi se zamjena teza jer se cijelo vrijeme navodi da je lokacija “terminala”

određena odlukom Vlade Republike Hrvatske još iz 2008. godine, te da je toj odluci

prethodila studija u obliku Izbora lokacije terminala ukapljenog prirodnog plina na

području Kvarnera i Riječkog zaljeva, izrađenoj od tvrtke Ekonerg d.o.o. sa analizom

devet potencijalnih lokacija, i temeljem čega je kao optimalna lokacija odabrana baš

lokacija industrijske zone DINA Petrokemije, te je stoga na ovoj navedenoj lokaciji

predviđen predmetni zahvat.

Nesporno je da je navedenom studijom odabrana lokacija za kopneni terminal, iako

je terminološki studija imala naziv generalnog karaktera, dakle “terminal za ukapljeni

prirodni plin”, ali tada nije bilo niti govora i plutajućem terminalu. Iz tog razloga, cijelo

pozivanje na navedenu studiju i definiranje iste kao početnog postulata koji “odabire

najbolju lokaciju” nije korektna, jer se radi o zamjeni teza, koristeći općeniti oblik

nazivlja.

Kao važan čimbenik navedene teze spominje se i jedan od elementarnih kriterija, a

to je da je za odabir lokacije potrebna površina kopnenog dijela minimlano 20 ha, što

svakako ne upućuje na potrebe plutajućeg LNG terminala, koji u biti zahtjeva 0.5 ha.

Iz svega navedenog jasno je da ovaj kriterij i navedena studija ne mogu biti podloga

za tvrdnju da je lokacija Omišalj optimalna lokacija za smještaj plutajućeg LNG

terminal.

Izvori za navedene tvrdnje su:

- Kronologija aktivnosti vezanih uz pozicioniranje LNG terminala na otoku Krku -

prostoru Općine Omišalj, JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ,

https://zavod.pgz.hr/Home.aspx?PageID=70 ;

https://zavod.pgz.hr/Home.aspx?PageID=70



Eko Kvarner


71 od 77

- U Odluci Vlade Republike Hrvatske o proglašenju projekta LNG terminala

strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske (NN 78/15), KLASA 022-

03/15-04/76, URBROJ: 50301-05/18-15-3, od 16.7.2015. godine. u točki VI. se u

opisu zahvata potpuno jasno navodi da se plin s brodova pretače u spremnike a ne u

brod:

„VI. LNG terminal je energetski infrastrukturni objekt čija je osnovna namjena

prihvat brodova za prijevoz ukapljenoga prirodnog plina, pretakanje ukapljenog

prirodnog plina s brodova u spremnike, zatim privremeno skladištenje ukapljenog

prirodnog plina u spremnicima, te uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina u plinovito

agregatno stanje i konačno isporuka prirodnog plina otpremnim plinovodom u

magistralnu plinovodnu mrežu za potrošače u Republici Hrvatskoj i drugim europskim

zemljama.

Nadalje, proglašavanje izgradnje plutajućeg LNG terminala «samo» izmjenom

zahvata prihvatnog LNG terminala za prihvat, skladištenje i uplinjavanje LNG-a je

netočno jer sugerira da se radi samo o određenim minornim izmjenama i fazama već

prihvaćenog tehničkog rješenja kopnenog terminala.

Naime, u tehnološkom smislu, studija se poziva na Zaključak o ubrzavanju procesa

izgradnje plutajućeg terminala za skladištenje LNG-a na lokaciji omišalj, koji je Vlada

Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 8.6.2016. godine a pri tome nigdje

nije navedeno ili izrijekom definirano da na bazi čega je terminal dobio prefiks

«plutajući», te time sugerirajući tvrdnju koja u biti nema osnov, a to je da fazni razvoj

projekta nije isto što i fazna gradnja projekta.

Potpuno je jasno da se ovdje ne radi o faznoj gradnji prihvaćenog kopnenog

terminala, već o potpuno novom tehničko-tehnološkom postupku, jer plutajući LNG

terminal nije dio kopnenog terminala već samosvojna tehnološka jedinica.

Iz svega navedenog jasno je da se temeljen zakonskih odredbi plutajući LNG

terminal ne može klasificirati kao njegova prva faza već kao posebni projekt.

U prilog tome ide i izvadak iz Zakona o prostornom uređenju NN 153/13 i 65/17,

Članak 3. točka 2.

2. fazno građenje je građenje građevine po njezinim dijelovima određenim

lokacijskom dozvolom, a za koje se dijelove izdaju posebne građevinske dozvole



Eko Kvarner


72 od 77

Osim toga, smještaj plutajućeg LNG terminala na ovoj lokaciji nije planiran ni

Prostornim planom Primorsko-goranske županije, niti Prostornim planom uređenja

Općine Omišalj. I upravo je to razlog da se zahvat plutajućeg LNG terminala,

neutemeljeno nastoji proglasiti izmjenom i prvom fazom kopnenog LNG-a, temeljem

čega bi, kao legitimni postupak slijedilo izdavanje izmjene i dopune već izdane

lokacijske dozvole za kopneni LNG.

Tvrdnja u Studiji o usklađenosti zahvata plutajućeg LNG-a s dokumentima

prostornog uređenja nije utemeljena. Prostornim planovima je planiran Prihvatni

terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku kakav je određen Lokacijskom

dozvolom za zahvat "Prihvatni terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku" na

području Općine Omišalj, u Primorsko - goranskoj županiji (Klasa: UP/I-350-05/14-

01/000081, Urbroj: 531-06-15-0015, 29.07.2015.), ali ne i plutajući terminal za

prihvat, skladištenje i uplinjavanje LNG-a.

U Potvrdi Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Uprave za dozvole

državnog značaja da je Izmjena zahvata prihvatnog terminala za LNG na otoku Krku

uvođenjem faze plutajućeg terminala za prihvat, skladištenje i uplinjavanje LNG-a, na

području Općine Omišalj u Primorsko-goranskoj županiji usklađena s prostornim

planovima, koja je Prilog 1 Studije, eksplicite se navodi da su činjenice o

usklađenosti utvrđene na osnovu kartografskih prikaza ovih planova. Činjenica je da

u grafičkom dijelu jesu ucrtani simboli s oznakom LNG i industrijske luke.

Međutim, u provedbi plana tekstualni i grafički dio čine cjelinu, a tekstualnim dijelom

PPŽ se planira: izgradnja terminala u proizvodnoj zoni Omišalj, što znači na kopnu

gdje je proizvodna zona i određena, uz mogućnost formiranja luke planirane za

prekrcaj ukapljenoga prirodnog plina. Prekrcaj nikako ne znači skladištenje na moru,

a još manje znači uplinjavanje. Faze izgradnje terminala se planiraju isključivo

vezano na kapacitet a ne na vrstu terminala.

Prema tekstualnom dijelu PPUO pripadajući obalni pojas građevinskog područja

gospodarske namjene, proizvodne - pretežito industrijske, namijenjen je izgradnji

luka i građevina lučke infrastrukture i suprastrukture svih planiranih sadržaja

terminala za prekrcaj ukapljenog plina i rafinerije (obale, privezi, pristani, lukobrani i

sl. s dozvoljenim širokim opsegom primjene tehničkotehnoloških rješenja izgradnje i

korištenja) s pripadajućim lučkim područjem (funkcionalnim morskim akvatorijem i



Eko Kvarner


73 od 77

kopnenim područjem) za izgradnju građevina lučke podgradnje i nadgradnje

sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih ili planiranih kapaciteta. PPUO-

om se lučko područje planira isključivo za obavljanje lučkih djelatnosti.

Iz svega gore navedenog, jasno je da smještaj plutajućeg LNG terminala, odnosno

plutajućeg skladišta plina na moru na lokaciji Omišalj nije planiran ni Prostornim

planom Primorsko-goranske županije (PPŽ) niti Prostornim planom uređenja Općine

Omišalj PPUO).

Također, nije osnovana bezuvjetna tvrdnja u Studiji da izrada UPU-a za smještaj

plutajućeg LNG terminala nije potrebna. Točno je da prema Zakonu, za strateške

investicije UPU nije obvezan.

U ovom i svakom drugom slučaju kad se UPU koji je propisan ne donosi, uvjeti

provedbe namjeravanog zahvata u prostoru trebaju biti utvrđeni nekim od prostornih

planova više razine.

Važećim PPUO Omišalj na području DINA Petrokemije je planirana industrijska zona

a na moru ispred nje tri industrijske luke. Plan za to područje propisuje obveznu

izradu UPU-a. Ne bez razloga, naime u ovom slučaju nije moguće na osnovu

PPUO-a utvrditi lokacijske uvjete kao osnovu za izdavanje lokacijske ili građevinske

dozvole.

Lučko područje je razgraničeno na kopneni i morski dio ali nije razgraničeno između

te 3 luke, pa temeljem PPUO nije moguće utvrditi granice pojedine luke, ni na moru

niti na kopnu.

Niti jedan plan više razine ne sadrži potrebne uvjete provedbe namjeravanog zahvata

u prostoru, planske mjere i uvjete kojima bi bio određen smještaj zahvata plutajućeg

LNG terminala u prostoru.

Šta se u ovakvim okolnostima dešava s lučkim područjem spomenutih triju luka?

Plutajući terminal se jednostavno smješta preko akvatorija triju planiranih luka, a da

se druge dvije luke i ne spominju, ni njihovo područje, ni funkcija, pa naravno ni

utjecaj plutajućeg LNG-a na te luke.

Koja je posljedica takvog postupanja, zauzimanjem akvatorija isključivo za plutajući

terminal?



Eko Kvarner


74 od 77

Kompletan kopneni prostor industrijske zone DINA Petrokemija, velikog potencijala, u

cijelosti komunalno opremljen, površine 170 ha ostaje bez adekvatnog lučkog

područja.

Isto tako, kako bi se osigurali planski preduvjeti da prostor industrijske zone DINA

Petrokemija i njoj pripadajućih triju planiranih industrijskih luka, na ukupnoj planiranoj

površini kopna i mora bude uporabiv i funkcionalan, nužno je prostor detaljnije

planirati, razgraničiti područja za planirane namjene i za iste propisati uvjete

provedbe namjeravanog zahvata u prostoru. Jedino je na taj način moguće osigurati

preduvjete za međusobno usklađen razmještaj i funkcioniranje planiranih djelatnosti

unutar industrijske zone DINA Petrokemija i pripadajućih planiranih industrijskih luka.

Za građevinsko područje industrijske zone DINA Petrokemija i lučko područje njoj

pripadajućih triju industrijskih luka, potrebno je osigurati plansku osnovu za smještaj

planiranih sadržaja i definiranje uvjeta provedbe zahvata u prostoru, odnosno

potrebno je donijeti UPU ili u tom smislu dopuniti jedan od prostornih planova više

razine.



Eko Kvarner


75 od 77

7 Zaključak - Mogući negativni utjecaji planiranih infrastrukturnih

objekata na okruženje

Kompjuterskim analizama i scenarijima dobivenim proračunima prikazanim u ovom

dokumentu, utvrđeno je da ne postoji interakcija planiranog terminala s JANAF-om,

dakle nema domino efekta između spremnika na terminalu LNG-a i zatvorenih

JANAF-ovih spremnika. Zbog udaljenosti JANAF-a i sustava zaštite koji se provode

ne postoji opasnost od oštećenja istog uslijed eventualne eksplozije na LNG

terminalu. Ne postoje kemizmi koji bi mogli imati negativne forme između ova dva

terminala.

Prema dobivenim scenarijima prilikom požara i eksplozije na planiranom plutajućem

LNG terminalu, postrojenja DINA petrokemije ne nalaze se unutar zona domino

efekta koji za požar iznosi 12,5 kW/m2 a za eksploziju 4 psi.

Postrojenje DINA petrokemije nalazilo bi se unutar zone od 2 psi ukoliko bi se izradio

scenarij eksplozije spremnika LNG-a sa smjerom vjetra NW koji uz smjerove NNE i

SE prevladava na sjevernom djelu otoka Krka. Prikaz zona prikazan je slikom 20.



Eko Kvarner


76 od 77

Slika 23: Zone prilikom eksplozije svih spremnika LNG-a uz puhanje vjetra iz NW

smjera

Ovim bi scenarijem bilo zahvaćeno postrojenje za proizvodnju vinilklorid monomera

VCM-a koje nije u funkciji.

8 Literatura i zakonski okvir

Zakonski okvir

- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15)

- Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14,

31/17, 45/17)

- Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15) Zakon o kemikalijama (NN 18/13)

- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10)

- Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te

tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u prostorima

ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06, 106/07)

Literatura



Eko Kvarner


77 od 77

- Guidance on the preparation of a safety report to meet the requirements of

directive 96/82/EC AS AMENDED BY DIRECTIVE 2003/105/EC (SEVSEO II)

- Provedba prioritetnih aktivnosti u cilju primjene direktive o kontroli opasnih

nesreća (SEVESO direktiva) u republici hrvatskoj - metodologija, Centar za

čistiju proizvodnju, 2009.

- Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim

velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama, AEA, BEČ, 1993.,

IAEA-TECDOC-727

- Reference Manual Bevi Risk Assessments, 2009

- Purple Book- Guidelines for quantitative risk assessment – First edition

1999/2005

- Red book - Methods for determining and processing probabilities - Second

edition 1997/2005

Software

- ALOHA 5.4.4. (Areal Locations of Harzardous Atmosphere) – program

prikazuje ispuštanje opasnih tvari u atmosferu i izračunava zone ugroženosti u

različitim scenarijima.

- SLAB view (Emergency Release Dense Gas Model odobrenog od strane

Američke agencije za zaštitu okoliša (United States Environmental Protection

Agency – US EPA).

Documents

Udruga Eko Kvarner Primorska 10 Njivice...– VELIKO PROPUŠTANJE IZ JEDNOG SPREMNIKA POŽAR/EKSPLOZIJA.....51 Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni