Upload
others
View
9
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Stručno mišljenje o gradnji
plutajućeg terminala za
ukapljeni prirodni plin na lokaciji
Omišalj
Udruga Eko Kvarner
Primorska 10
Njivice
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2. Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
2 od 77
Naručitelj: Udruga EKO Kvarner, Primorska 10, 51 512 Njivice
PREDMET:
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Oznaka
dokumenta: RN/2017/0133
Izrađivač:
DLS d.o.o. Rijeka
Voditelj izrade: Igor Meixner dipl.ing.kem.tehn.
Suradnici: Zoran Poljanec mag.educ.biol.
Anita Kulušić mag.geol.
Zrinka Valetić dipl.ing.biol.
Nikolina Bakšić Dipl.ing.geol.
Mišo Kucelj mag.ing.geol.
Daniel Bukvić mag.ing.aedif.
Matea Vrljičak mag.ing.aedif.
Datum izrade: prosinac, 2017.
M.P.
Odgovorna osoba
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
3 od 77
Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Udruge Eko Kvarner
te je zabranjeno kopiranje, umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim
zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti odgovorne osobe Udruge
Eko Kvarner
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
4 od 77
S A D R Ž A J
POPIS SLIKA ....................................................................................................................... 6
POPIS TABLICA ................................................................................................................... 7
1 UVOD .............................................................................................................................. 8
2 PODACI O ZAHVATU ....................................................................................................10
2.1 RAZVOJ PROJEKTA IZGRADNJE TERMINALA ZA LNG ........................................................10
2.2 PODACI O LOKACIJI .......................................................................................................12
2.2.1 PROMETNA POVEZANOST ............................................................................................13
2.2.2 OKRUŽENJE LOKACIJE .................................................................................................13
2.3 OPIS PLANIRANOG ZAHVATA ..........................................................................................15
2.4 OPIS TEHNOLOŠKOG POSTUPKA .....................................................................................21
2.4.1 PREDVIĐENI REŽIMI RADA SUSTAVA UPLINJAVANJA NA FSRU JEDINICI ............................21
2.4.2 UTJECAJ ELEKTROKLORINACIJE NA MORSKU VODU ........................................................25
3 PODACI O VRSTAMA, KOLIČINAMA I SKLADIŠTENJU, ODNOSNO POHRANI
OPASNIH TVARI .................................................................................................................35
3.1 OSNOVNE OPASNOSTI I FENOMENI VEZANI UZ OPASNE TVARI NA LOKACIJI ........................37
4 PROJEKTNA OSNOVA ZA EKSTREMNA OPTEREĆENJA ZBOG PRIRODNIH
POJAVA ..............................................................................................................................38
4.1 POTRESI .......................................................................................................................38
4.2 JAKI I OLUJNI VJETAR ....................................................................................................39
4.3 POPLAVE I USPORI .........................................................................................................40
4.4 SUŠE I EKSTREMNE TEMPERATURE .................................................................................41
5 PREGLED MOGUĆIH NEGATIVNIH UTJECAJA PLANIRANIH INFRASTRUKTURNIH
OBJEKATA ZA FAZU 1 ......................................................................................................41
5.1 TEMELJNI PODACI ZA PROCJENU RIZIKA ..........................................................................41
5.2 ANALIZA MOGUĆIH INCIDENTNIH SITUACIJA U SKLOPU PLANIRANOG TERMINALA ...............44
5.3 SCENARIJI MOGUĆIH IZNENADNIH DOGAĐAJA ..................................................................45
5.3.1 SCENARIJ 1.1.: VELIKO PROPUŠTANJE IZ LNG BODA I PRIHVATNOG TERMINALA FSRU -
POŽAR/EKSPLOZIJA („WORST CASE SCENARIO“) ........................................................................47
5.3.2 SCENARIJ 1.2. – VELIKO PROPUŠTANJE IZ JEDNOG SPREMNIKA POŽAR/EKSPLOZIJA .........51
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
5 od 77
5.3.3 SCENARIJ 2.1. PROPUŠTANJE NA CJEVOVODU PLINSKA FAZA .........................................57
5.3.4 SCENARIJ 2.2. PROPUŠTANJE NA CJEVOVODU TEKUĆA FAZA ..........................................60
5.3.5 SCENARIJ 3.1. LOM „RUKE“ ZA ISKRCAJ LNG-A .............................................................63
5.3.6 SCENARIJ 2. - PROPUŠTANJE NA INSTALACIJI ZA ISKRCAJ LNG-A, POŽAR/EKSPLOZIJA .....66
6 POPIS PRIMJEDBI NA CJELOKUPNI PROJEKT .........................................................70
7 ZAKLJUČAK - MOGUĆI NEGATIVNI UTJECAJI PLANIRANIH INFRASTRUKTURNIH
OBJEKATA NA OKRUŽENJE .............................................................................................75
8 LITERATURA I ZAKONSKI OKVIR ...............................................................................76
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
6 od 77
Popis slika
slika 1: okruženje lokacije 14
slika 2: planirani plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin- lng 15
slika 3: plutajuća prihvatna skladišta ukapljenog prirodnog plina (jedna od mogućih
konfiguracija, višekomorni spremnik) 16
slika 4 lokacija gdje se planira produbljivanje dna i nasipavanje 24
slika 5 prikaz reakcija 26
slika 6 prikaz raspona koncentracije 27
slika 7: iznosi vršnih ubrzanja tla za povratna razdoblja 95 i 475 godina za predmetno
područje terminala 39
slika 8. godišnja ruža vjetra za most krk u razdoblju 1996.-2009. 43
slika 9: zone ugroženosti uslijed eksplozije svih spremnika na fsru brodu (istjecanje na dnu)
49
slika 10: zone ugroženosti kod ispuštanja lng-a iz svih spremnika i stvaranja požara 50
slika 11: zone ugroženosti uslijed eksplozije jednog spremnika na fsru brodu (istjecanje na
vrhu) 52
slika 12: zone ugroženosti uslijed eksplozije jednog spremnika na fsru brodu (istjecanje iznad
razine vodene linije) 54
slika 13: zone ugroženosti kod ispuštanja lng-a sa vrha spremnika i stvaranje požara 55
slika 14: zone ugroženosti kod ispuštanja lng-a u razini vodene linije i stvaranje požara 56
slika 15: zone ugroženosti kod ispuštanja na cjevovodu i stvaranje eksplozije 59
slika 16: zone ugroženosti kod ispuštanja na cjevovodu i stvaranja požara 59
slika 17: zone ugroženosti kod ispuštanja na cjevovodu i stvaranje eksplozije 61
slika 18: zone ugroženosti kod ispuštanja na cjevovodu i stvaranja požara 63
slika 19: zone ugroženosti uslijed eksplozije naslale lomom instalacije za iskrcaj 64
slika 20: zone ugroženosti uslijed požara naslale lomom instalacije za iskrcaj 65
slika 21: zone ugroženosti uslijed eksplozije naslale propuštanjem na instalaciji za iskrcaj 67
slika 22: zone ugroženosti uslijed požara naslale propuštanjem na instalaciji za iskrcaj 68
slika 23: zone prilikom eksplozije svih spremnika lng-a uz puhanje vjetra iz nw smjera 76
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
7 od 77
Popis tablica
Tablica 1. Gauss – Krügerove koordinate i nadmorska visina 12
Tablica 2 Prikaz studija 31
Tablica 3 Prikaz studija 33
Tablica 4: Fizikalno-kemijska, toksikološka i ekološka svojstva 35
Tablica 5. Razvrstavanje opasnih tvari koje se skladište na FSRU 36
Tablica 6: Odnos vršnog ubrzanja tla i stupnja ugroženosti od potresa prema MSK ljestvici.39
Tablica 7: Broj dana s jakim i olujnim vjetrom 39
Tablica 8: Opis instalacije i osnovni podaci o mogućim izvorima opasnosti na području
terminala 42
Tablica 9: Broj potencijalno ugroženih osoba na području planiranih infrastrukturnih objekata
i u okruženju 43
Tablica 10: Mogući uzroci izvanrednog događaja 44
Tablica 11: Mogući iznenadni događaji na lokaciji planiranih infrastrukturnih objekata (požar i
eksplozija) 46
Tablica 12. Fizikalno kemijske značajke ispuštenog medija 47
Tablica 13 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požar/eksplozije 47
Tablica 14 Zone utjecaja uslijed eksplozije prema definiranim graničnim koncentracijama 48
Tablica 15 Podaci o izvoru opasnosti 49
Tablica 16. Zone utjecaja uslijed požara prema definiranim graničnim koncentracijama 50
Tablica 17 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požar/eksplozije 51
Tablica 18 Podaci o izvoru opasnosti 51
Tablica 19. Zone utjecaja uslijed eksplozije prema definiranim graničnim koncentracijama 52
Tablica 20. Zone utjecaja uslijed eksplozije prema definiranim graničnim koncentracijama 53
Tablica 21 Podaci o izvoru opasnosti 54
Tablica 22. Zone utjecaja uslijed požara prema definiranim graničnim koncentracijama 55
Tablica 23 Podaci o izvoru opasnosti 56
Tablica 24 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požara/eksplozije: 57
Tablica 25 Podaci o izvoru opasnosti 58
Tablica 26 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požara/eksplozije: 60
Tablica 27 Podaci o izvoru opasnosti 61
Tablica 28 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požara/eksplozije: 63
Tablica 29 Podaci o izvoru opasnosti 64
Tablica 30 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požara/eksplozije: 66
Tablica 31 Podaci o izvoru opasnosti 66
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
8 od 77
1 Uvod
Predmet Stručnog mišljenja izgradnja je plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj, Krk u Primorsko-goranskoj županiji.
Stvaranje uvjeta za realizaciju i izgradnju LNG terminala za ukapljeni prirodni plin
(eng. (liquefied natural gas) na otoku Krku stalan je cilj svih dosadašnjih Vlada
Republike Hrvatske definiran Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske
još iz 2009. godine.
Prema Europskoj strategiji energetske sigurnosti iz 2014. godine, projekt je
uvršten na listu ključnih projekata s posebnim naglaskom na doprinos u područjima
sigurnosti opskrbe te diversifikacije opskrbnih pravaca prema europskim potrošačima
prirodnog plina. Radi njegove lakše realizacije, projekt ima pravo na korištenje
financijske pomoći iz programa za povezivanje Europe.
LNG terminal Krk prihvaćen je u kategoriju projekta od zajedničkog interesa
Europske unije (PCI – Projects of Common Interest) i uvršten na listu projekata
desetogodišnjeg plana razvoja (TYNDP – Ten Year Network Development Plan)
objavljenog od tijela ENTSO-G (European Network of Transmission System
Operators for Gas).
U srpnju 2015. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o
proglašenju projekta LNG terminal (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni
prirodni plin na otoku Krku) strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske
(NN 78/15), KLASA 022-03/15-04/76, URBROJ: 50301-05/18-15-3, od 16.7.2015.
godine.
Nakon ove odluke ishođena je Lokacijska dozvola za zahvat Prihvatni terminal
za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku na području Općine Omišalj, u Primorsko -
goranskoj županiji (klasa: UP/I-350-05/14-01/000081, urbroj: 531-06-15-0015,
29.07.2015.), koja je postala pravomoćna 10.09.2015. godine.
Primarna svrha LNG terminala je:
- diversifikacija opskrbe prirodnim plinom,
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
9 od 77
- veća sigurnost opskrbe prirodnim plinom,
- uvođenje ekološki prihvatljivijeg izvora energije u regiju,
- smanjenje CO2 u regiji te
- olakšavanje ekonomskog razvoja.
Na sjednici u lipnju 2016. godine, Vlada RH je donijela zaključak o uvođenju
koncepcije fazne realizacije terminala za ukapljeni prirodni plin. Usvojenom
koncepcijom, terminal za ukapljeni prirodni plin realizirao bi se u dvije faze, od kojih
prva podrazumijeva puštanje u pogon plutajućeg terminala, a druga izgradnju i
puštanje u pogon kopnenog terminala. Za puštanje u pogon plutajućeg terminala za
ukapljeni prirodni plin potrebno je izgraditi pristan s pripadajućom opremom i
građevinama te položiti priključni plinovod.
Cilj ovog Stručnog mišljenja je dati opservacije na Procjenu utjecaja na okoliš
izrađenu za plutajući terminal od strane ovlaštenika tvrtke Ekonerg d.o.o. 2017.
godine.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
10 od 77
2 PODACI O ZAHVATU
2.1 Razvoj projekta izgradnje terminala za LNG
Razvoj projekta izgradnje terminala za LNG u Republici Hrvatskoj započeo je
ranih devedesetih godina. Nakon nekoliko godina projekt je zaustavljen zbog
ekonomske krize u Europi, kao i zbog ratnih zbivanja u Hrvatskoj, a oživljen je
ponovo 2006. godine zbog redukcija u isporuci plina iz Rusije prema Ukrajini, a
posredno i ostalim europskim zemljama. Nakon preliminarne javne rasprave o
projektu terminala za LNG, Vlada Republike Hrvatske zatražila je analizu
potencijalnih lokacija za terminal na području Riječkog zaljeva i Kvarnera, te da se na
osnovi analize predloži najpovoljnija lokacija.
Navedena analiza provedena je u studiji "Izbor lokacije terminala ukapljenog
prirodnog plina na području Kvarnera i Riječkog zaljeva" (Ekonerg, 2008.). U
navedenoj studiji je uz pomoć multikriterijalne analize, analizirano 9 lokacija, te je
lokacija industrijske zone DINA Petrokemije odabrana kao optimalna. Studiju su
potom razmatrala povjerenstva pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva i
Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te je provedena i
javna rasprava. Konačno, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 30. rujna
2008. godine odlučila na osnovi rezultata navedene studije i preporuka Povjerenstva
za ocjenu studije izbora lokacije terminala za LNG odabrati lokaciju u industrijskoj
zoni DINA Petrokemije za izgradnju uvoznog terminala za ukapljeni prirodni plin.
Valja napomenuti da je u trenutku donošenja ovakve odluke DINA Petrokemija još
uvijek bila u punom pogonu, dakle, sva oprema je bila u funkciji, uključivo i pristane.
Nakon ove odluke nositelj zahvata, tvrtka Adria LNG pokrenula je postupak procjene
utjecaja zahvata na okoliš te je u ožujku 2010.godine ishodila Rješenje o
prihvatljivosti zahvata za okoliš i za ekološku mrežu (Klasa: UP/I 351-03/09-02/69,
UrbrOJ.: 531-14-09-10-12).
Nakon toga, Vlada Republike Hrvatske je na 27. sjednici održanoj 8.6.2016. godine
donijela zaključak o ubrzavanju aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje prihvatnog
LNG terminala provedbom kroz fazni razvoj, te ubrzavanjem implementacije prve
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
11 od 77
faze projekta kao plutajućeg terminala za prihvat, skladištenje i uplinjavanje LNG-a
na otoku Krku, a kao nositelj realizacije cijelog projekta određena je tvrtka LNG
Hrvatska d.o.o. koja je i do tada obavljala pripremne aktivnosti za navedeni projekt.
Za ovu prvu fazu projekta LNG terminala na otoku Krku doneseno je 26. lipnja 2017.
godine Mišljenje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta da je projekt LNG
terminal strateški projekt u svim fazama njegove realizacije (KLASA: 404-01/14-
01/26, URBROJ: 526-03-01-02- 02/1-17-20).
Kako je već navedeno, ovim pristupom omogućen je fazni način gradnje LNG
terminala, na način da se prvo sagradi plutajući (sa ciljem brže implementacije), a u
slijedećem desetogodišnjem razdoblju i kopneni, s time da će rad biti isključiv, tj.
neće biti prisutan rad i plutajućeg i kopnenog terminala.
Shodno tome, tvrtka LNG Hrvatska d.o.o. razvila je projekt prihvatnog terminala za
ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku (u nastavku: LNG terminal) sa slijedećim
djelatnostima:
1. prihvat posebnih brodova za prijevoz LNG-a,
2. njegovo pretakanje u spremnike terminala,
3. skladištenje,
4. uplinjavanje LNG-a
5. isporuka prirodnog plina u plinovodnu mrežu.
U razvoj projekta LNG terminala krenulo se razvojnim aktivnostima izgradnje
kopnenog terminala za koju je ishođeno Rješenje prema kojem je namjeravani
zahvat – uvozni terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, prihvatljiv za okoliš
uz primjenu zakonom propisanih i rješenjem utvrđenih mjera zaštite okoliša i
provedbe programa praćenja stanja okoliša (Klasa: UP/I 351-03/13-02/105, Urbroj:
517-06-2-1-2-14-15, 24.04.2014.). Također, Ishođena je i Lokacijska dozvola za
zahvat Prihvatni terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku na području
Općine Omišalj, u Primorsko - goranskoj županiji (Klasa: UP/I-350- 05/14-01/000081,
Urbroj: 531-06-15-0015, 29.07.2015.), koja je postala pravomoćna 10.09.2015.
Pravomoćnom lokacijskom dozvolom predviđena je izgradnja kopnenog terminala
koji uključuje prihvat ukapljenog prirodnog plina, skladištenje te, uplinjavanje i
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
12 od 77
isporuku prirodnog plina u distribucijsku mrežu.
2.2 Podaci o lokaciji
Lokacija zahvata nalazi se na području Primorsko-goranske županije, u Općini
Omišalj, u katastarskoj općini Omišalj.
Područje zahvata nalazi se na administrativnom području jedinicu lokalne
samouprave (Općina Omišalj) na čijem se području nalaze dva naselja: Omišalj i
Njivice. Omišalj je općinsko središte, dok Njivice spadaju u kategoriju naselja Općine
Omišalj. Lokacija planiranog LNG terminala udaljena je od građevinskog područja
Omišlja 1.100 m, a od građevinskog područja Njivica 2 840 m. Otok Krk prometno je
povezan s kopnom državnom cestom D102 preko Krčkog mosta. Također, na Krku
se nalazi Zračna luka Rijeka, koja je međunarodnog karaktera.
U sljedećoj tablici nalazi se prikaz Gauss-Krügerovih koordinata i nadmorske visine
planiranog plutajućeg LNG terminala.
Tablica 1. Gauss – Krügerove koordinate i nadmorska visina
OBJEKT X Y Nadmorska
visina
Plutajući LNG terminal 5006313.59 5463465.76 0
Za puštanje u pogon plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin potrebno je
izgraditi pristan s pripadajućom opremom i građevinama te položiti priključni plinovod.
Priobalne građevine i konstrukcije će se smjestiti na k.č. 14026/1 k.o. Omišalj te na
dijelu k.č. 14010 k.o. Omišalj. K.č. 14010 nalazi se pod režimom pomorskog dobra.
FSRU brod bit će privezati uz planirani pristan te će se na njega privezivati LNG
brodovi.
Pristan će biti izgrađen u smjeru NE-SW (od azimuta 45° do 225°). Takva orijentacija
pristana pogodna je iz sigurnosnih razloga s obzirom na smjer najjačeg vjetra – bure.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
13 od 77
2.2.1 Prometna povezanost
Pristup terminalu ostvarit će se sa postojeće javne ceste k.č. 7797 k.o. Omišalj
(prema staroj izmjeri k.č. 10261/15 k.o. Omišalj).
2.2.2 Okruženje lokacije
Planirani terminal graniči s postojećim postrojenjima DINA Petrokemije. Sjeverno od
lokacije planiranog terminala smješten je prihvatno - otpremni terminal Jadranskog
naftovoda. Terminal je ukupne površine 1.338.181 m2. Na terminalu se trenutno
nalazi 15 spremnika za naftu ukupnog skladišnog kapaciteta 1.000.000 m3 i 6
spremnika za naftne derivate (loživo ulje, dizel gorivo, bezolovni benzin, motorni
benzin i mlazno gorivo) ukupnog skladišnog kapaciteta 60.000 m3 te skladišni prostor
za biogorivo skladišnog kapaciteta 240 m3. Na terminalu se nalazi i autopunilište za
derivate te prateći uređaji i sustavi za prihvat i otpremu nafte i derivata. Uz prihvatno -
otpremni terminal izgrađena je i tankerska luka s dvama privezima s mogućnošću
prihvata i najvećih tankera koji prevoze sirovu naftu i derivate. Privezi za tankere
smješteni su na poluotoku Tenka Punta u Omišaljskom zaljevu.
Postrojenja DINA petrokemije koja se nalaze neposredno uz planiranu lokaciju
zahvata zauzimaju prostor od 156,5 ha. DINA petrokemija obuhvaća postrojenje za
proizvodnju polietilena niske gustoće LDPE proizvodnog kapaciteta 90.000 tona
godišnje, postrojenje za proizvodnju vinilklorid monomera i etilen diklorida VCM/EDC
proizvodnog kapaciteta 200.000 tona godišnje te servisna i pomoćna postrojenja,
potrebnu energetiku i koncesiju na luku. Danas u DINA petrokemiji nema
proizvodnje, a tvrtka Dina Petrokemija d.d. u stečaju je u kolovozu 2016. godine
prestala postojati kao poslovni subjekt te je izbrisana iz sudskog registra Trgovačkog
suda. Na lokaciji DINA petrokemije nema zaposlenika, a sigurnost Petrokemije
nadziru 2 vanjska djelatnika čuvarske službe. Na lokaciji također nema energenata
(struja, voda, para i dr.).
Na lokaciji Dina petrokemije do danas nisu ispražnjeni svi spremnici niti cjevovodi te
se na lokaciji još uvijek nalazi nepoznata količina opasnih tvari.
Na sljedećoj slici prikazano je okruženje lokacije planiranog terminala.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
14 od 77
Slika 1: Okruženje lokacije
Planirana lokacija
LNG terminala
Janaf d.d.
Terminal Omišalj
Omišalj
DINA Petrokemija d.d.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
15 od 77
2.3 Opis planiranog zahvata
Na sljedećoj slici prikazan je planirani putujući terminal za ukapljeni prirodni plin –
LNG terminal.
Slika 2: Planirani plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin- LNG
Uz izgradnju pristana te priključnog plinovoda u prvoj fazi projekta, potrebno je
nabaviti plutajući prihvatni LNG terminal - FSRU (engl. Floating Storage
Regasification Unit).
Plutajuća prihvatna skladišta ukapljenog prirodnog plina sa sustavom za
uplinjavanje- engl. FSRU su brodovi trajno usidreni na nekoj lokaciji kao plutajuća
skladišta sa sustavom za uplinjavanje (Rong-Tai, Moffat, Nichol 2008.)
Brod s ukapljenim prirodnim plinom dolazi do plutajućeg prihvatnog LNG terminala i
istakačkim rukama ili fleksibilnim crijevom prekrcava ukapljeni prirodni plin na
plutajući prihvatni terminal FSRU.
Svaki terminal za uplinjavanje ima četiri osnovne funkcije:
prihvat brodova za transport LNG-a
pretakanje i skladištenje LNG-a
uplinjavanje LNG-a
isporuka ugovorenih količina plina u plinsku mrežu
Osnovni elementi terminala za uplinjavanje su:
pomorski objekti uključujući sustav za iskrcaj
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
16 od 77
spremnici ukapljenog prirodnog plina
elementi sustava za uplinjavanje
pomoćna oprema i druga prateća infrastruktura
Osnovni dijelovi plutajućeg prihvatnog terminala sa sustavom za uplinjavanje:
spremnici za ukapljeni prirodni plin
postrojenje za uplinjavanje
prostorije za posadu s upravljačko-kontrolnom jedinicom i prateći sustavi
Slika 3: Plutajuća prihvatna skladišta ukapljenog prirodnog plina (jedna od
mogućih konfiguracija, višekomorni spremnik)
Osnovne karakteristike plutajućeg prihvatnog terminala sa sustavom za uplinjavanje:
kapacitet spremnika od 125 000 m3 do 263 000 m3
kapacitet uplinjenog plina 8,2 x 106 m3/dan do 24 x 106 m3/dan
dužina od 280 m do 400 m
širina od 45 m do 70 m
dubina mora više od 20 m
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
17 od 77
Sustav za uplinjavanje plutajućeg terminala:
maksimalni kapacitet 11 x 106 m3/dan do 24 x 10 6 m3/dan
pri tlaku 85 x 105 Pa
pri temperaturi od 0 do 20 °C
Bočni prihvat na prihvatne terminale sastoji se od:
primarnih i sekundarnih bokobrana
plastičnih konopa, koje su povezani sa čeličnom sidrenom linijom broda preko
specijalnih sidrenih okova
okretne vodilice za vođenje sidrenih linija
hidrauličke kuke za brzo oslobađanje s integriranim vitlima za dizanje sidara
Osnovni dijelovi gata su:
delfini za privezivanje i bokobrani
centralna platforma s priključkom na brod za transport LNG-a sa sustavom za
uplinjavanje
betonski temelji
Glavne funkcionalne jedinice kopnenog terminala su pristan duljine oko 400 m za
prihvat LNG brodova kapaciteta 75.000 m3 do 265.000 m3, uređaji za pretakanje
LNG-a s brodova s cjevovodom do spremnika LNG-a, dva spremnika LNG-a,
procesna oprema (pumpe, kompresori, isparivači) i priključni plinovod koji preko
mjerne stanice prirodni plin transportira u distribucijsku mrežu. Pet pretakačkih ruku
bile bi opremljene sigurnosnom opremom od kojih će se četiri koristiti za prihvat
LNG-a s broda, dok će se jedna koristiti za povrat otparka u brodski spremnik tijekom
pretakanja.
Na kopnenom terminalu predviđena je izgradnja dva potpuno zatvorena spremnika,
svaki promjera 80 m i visine 55 m, ukupnog kapaciteta 360.000 m3 LNG-a. Planirana
je i ugradnja 5 SCV isparivača s uronjenim plamenikom – SCV isparivači (4 radna +
1 rezervni). SCV isparivači služe prevođenju LNG-a u plinovito stanje pogodno za
transport plinovodnom mrežom.
LNG teče cijevima od nehrđajućeg čelika uronjenima u vodenu kupku koja se grije
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
18 od 77
neposrednim kontaktom s vrućim ispušnim plinovima uronjenih plamenika. Kao
gorivo za zagrijavanje vode koristi se prirodni plin. Ukupna potrošnja plinskog goriva
potrebnog za pogon isparivača iznosi oko 1,5 od predviđene ukupne isporučene
godišnje količine prirodnog plina u plinsku distribucijsku mrežu (koja za predviđeni
kopneni terminal iznosi do 6 mlrd m3).
U svrhu otpreme prirodnog plina s terminala na tržište, izgradit će se priključni
plinovod od LNG terminala do MRS Omišalj DN 1000/100 bar. Početna točka
priključnog plinovoda nalazi se na ogradi LNG terminala, a završna na ogradi MRS
Omišalj.
Obuhvat zahvata na moru tijekom gradnje obuhvaćao bi površinu na kojoj će se
izvoditi radovi na moru (izgradnja pristana i produbljenje pličine ispred pristana). Na
dan je situacijski prikaz lokacije kopnenog terminala uključujući obuhvat zahvata na
moru tijekom gradnje terminala.
Ovakav način gradnje i odabir tehnologije dobio je kako je navedeno, sve potrebne
suglasnosti, jer je procjenjeno da je utjecaj na okoliš moguć, ali je u granicama
prihvatljivog.
Po odluci Vlade Republike Hrvatske u srpnju 2015. godine, da se radi o strateškom
investicijskom projektu, uslijedila je razrada projekta koja je predvidjela faznu gradnju
terminala s obzirom na potrebe ubrzavanja procesa izgradnje terminala i
osiguravanja novog dobavnog pravca prirodnog plina za jugoistočnu Europu:
1) prva faza podrazumijeva izgradnju plutajućeg terminala,
2) druga faza podrazumijeva izgradnju kopnenog terminala,
čime se de facto poništava prethodna odluka da se gradi samo kopneni terminal.
Kao glavni razlog zaokreta u odabiru sustava LNG terminal naveden je čimbenik
vrijeme, jer je puno brže izgraditi plutajući terminal nego kopneni.
Navedena činjenica stoji, ali moraju se zadovoljiti i svi potrebni uvjeti da bi plutajući
LNG terminal zaživio, a primarno kada je u pitanju tehnologija, je nabavka prihvatnog
odnosno FSRU broda.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
19 od 77
Svjetska iskustva govore da je u najboljem slučaju za izgradnju FSRU brod potrebno
minimalno dvije godine, što se nikako ne uklapa u terminski plan puštanja u pogon
plutajućeg terminala.
Prema javno dostupnim podacima tvrtka LNG Hrvatska d.o.o. pokrenula je postupak
nabave FSRU broda, međutim nije jasno da li međunarodni tender predviđa isključivo
nabavku novog FSRU broda ili pak postoji opcija kupnje nekog od postojećih FSRU
brodova ili pak preinaka nekog od LNG Carriera.
Način ugovaranja kojeg je odabrala tvrtka LNG Hrvatska d.o.o.će zasigurno
negativno utjecati na cijenu gradnje pristana i kompletnog priključnog plinovoda.
Razlog ovoj tvrdnji leži u dokumentu FIDIC – Conditions of Contract for EPC-Turkney
Projects, gdje egzaktno stoji da se ne preporuča korištenje FIDIC Žute knjige kod
ugovaranja, projektiranja i izgradnje objekata, a koji po opisu radova ali i terminskom
planu odgovaraju onima iz tendera koji je raspisala tvrtka LNG Hrvatska d.o.o.
Odgovor zbog čega je takvo što neprihvatljivo s aspekta kupca leži u činjenici da
ukoliko se ugovori ugovaraju sukladno FIDIC Žutoj knjizi, tada ponuđači moraju
ponuditi bitno višu cijenu (rokovi i način izvedbe), što svakako može financijski
ugroziti sami projekt.
Projektom je predviđeno da će prva faza (plutajući terminal) biti u pogonu do trenutka
završetka izgradnje i puštanja u rad druge faze (kopneni terminal).
Kako je rečeno, rad faza je isključiv, odnosno, po završetku rada plutajućeg
terminala, pušta se u funkciju kopneni terminal.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 8.6.2016. godine koja je donijela zaključak o
ubrzavanju aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje prihvatnog LNG terminala
provedbom kroz fazni razvoj te ubrzavanjem implementacije prve faze projekta kao
plutajućeg terminala. U lipnju 2017. godine doneseno je i mišljenje da je projekt
strateški u svim fazama njegove realizacije.
Sukladno tome, nositelj zahvata odlučio je da će se pravomoćna Lokacijska dozvola
ishođena za kopneni terminal zadržati u svom izvornom obliku te će biti dopunjena
prvom fazom projekta – plutajućim terminalom tipa FSRU (eng. Floating Storage
Regasification Unit). U tom smislu je razradom projekta planirana izmjena zahvata
prihvatnog terminala uvođenjem faze plutajućeg FSRU terminala.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
20 od 77
Temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske te temeljem preuzetih obveza iz
Ugovora o sufinanciranju projekta od strane EU, 1. faza – plutajući FSRU terminal
radit će 10 godina, nakon čega će se prijeći na drugu fazu – kopneni terminal.
Neprijeporna činjenica je da u ovom trenutku, nije poznat podatak kada će se početi
izgradnja kopnenog terminala kao druge faze, iako je upravo ta faza poslužila kao
podloga jer samo je ta faza i taj odabrani tehnološki model dobio suglasnost u vidu
potrebnih dozvola.
Iako je projekt definiran kao strateški, te iako je kopneni terminal dobio potrebne
suglasnosti, postoji opravdana mogućnost da tehnologija bude promijenjena, samim
činom proteka vremena, jer deset godina u razvoju tehnologije ove vrste je značajan
period i za očekivati je i da će se standardi promijeniti, ali svakako i najbolje
raspoložive tehnologije.
S obzirom da je za fazu kopnenog terminala za LNG terminal na otoku Krku već
proveden postupak procjene i donijeto rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš uz
provedbu propisanih mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša, te nakon toga za
predmetnu fazu ishođena Lokacijska dozvola, nositelj zahvata LNG Hrvatska d.o.o.
je ishodio od Uprave društva Plinacro d.o.o. suglasnost da kao nositelj razvoja
projekta prihvatnog terminala za LNG na otoku Krku podnese zahtjev za procjenu
utjecaja na okoliš za Izmjenu zahvata prihvatnog terminala za LNG na otoku Krku, te
da po provedenom postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš bude nositelj
Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš uz primjenu zakonom propisanih i
rješenjem /utvrđenih mjera zaštite okoliša i provedbe programa praćenja stanja
(Klasa: PL-17/3097, Ur.broj: U/IP1-17-2, od 30. kolovoza 2017.).
Sama izmjena zahvata prihvatnog terminal uvođenjem prve faze (Plutajući FSRU
terminal), u odnosu na sada već jasno, drugu fazu odnosno kopneni terminal, sastoji
se od slijedećih bitnih cjelina:
1. FSRU Broda
2. Priključnog plinovoda koji nije obuhvaćen postojećom Lokacijskom dozvolom
za kopneni terminal
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
21 od 77
Dok su zajedničke cjeline za prvu i drugu fazu LNG terminala slijedeće:
1. Izgradnja pristana
2. Produbljenje postojećih plićina ispred samog pristana
3. Izgradnja većeg dijela priključnog plinovoda
4. Sustav prometa LNG brodova i njegovog utjecaja.
2.4 Opis tehnološkog postupka
2.4.1 Predviđeni režimi rada sustava uplinjavanja na FSRU jedinici
Da bi se dobila potrebna toplina uplinjavanja, predviđena su dva sustava za
uplinjavanje, odnosno tri režima rada isparivača:
otvoreni krug
zatvoreni krug i
kombinirani krug.
Režim rada u otvorenom krugu koristi isključivo toplinu iz okoliša u ovom slučaju
mora, za uplinjavanje ukapljenog plina i to na način da se preko brodskih pumpi
zahvaća morska voda i provodi kroz izmjenjivače topline.
Tehničko rješenje definira da se morska voda ovim procesom hladni maksimalno 7
°C, te nazad ispušta u more.
Matematičkim modelom je prikazan podatak da će na udaljenosti od 20 metara od
ovog točkastog izvora ispuštanja najveća razlika u temperaturi biti manja od 1 °C.
Čak i da se uzme u obzir ovaj zaključak, kao znanstveno utemeljen, postavlja se vrlo
jasno pitanje, a što se dešava prilikom “akumulacije” negativne temperature (uz
uvažavanje činjenice izmjene morske mase), jer ovdje je riječ o stalnom procesu koji
nema mogućnost “regeneriranja” temperatura i povratak na početno stanje, tim više
što se radi o mikrocjelini koja je prilično izložena u pojedinim godišnjim dobima,
izmjeni cjelokupne morske mase. Osim toga, nameće se vrlo jasno pitanje u smislu
ne samo utjecaja pothlađivanja mora, već i kemijskih komponenti koje će izlaziti iz
navedenog točkastog izvora. Poznato je da hladna voda zbog svoje veće gustoće
pada na dno, i de facto sa sobom vuče sve negativne primjese u obliku različitih
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
22 od 77
kemijskih spojeva na dno, gdje se u biti i dešava najveći kvantum života u moru.
Zatvoreni krug uplinjavanja koristi isključivo toplinu dobivenu u brodskim kotlovima
za uplinjavanje ukapljenog plina. Predviđeno je da isparivači terminala rade u
zatvorenom krugu samo u situacijama kad zbog niske temperature morske vode nije
moguće uplinjavanje u otvorenom ili kombiniranom krugu.
Rad isparivača u zatvorenom krugu, obzirom na uvjete na lokaciji terminala, nije
predviđen.
Poseban režim rada je uplinjavanje u kombiniranom krugu koji je kombinacija
otvorenog i zatvorenog kruga uplinjavanja. Predviđeno je da isparivači terminala rade
u kombiniranom režimu rada u periodima kada zbog niske temperature morske vode
nije moguć isključivo otvoreni krug.
Pri procesu uplinjavanja, protok morske vode odgovara maksimalnim kapacitetima
pumpi morske vode, dakle 5.94 m3/s, pri čemu je specifični toplinski kapacitet morske
vode 4,003 kJ/kgK, a gustoća 1025 kg/m3.
Postavljanjem teze da bi s obzirom na specifičnost lokacije Omišalj, po okoliš bilo
puno oportunije i kvalitetnije rješenje uplinjavanja korištenjem morske vode nego
uplinjavanje korištenjem plinskog goriva i posljedično emisije dimnih plinova koje bi
se pri tom procesu emitirale, dolazi do posljedičnog partikulativnog promišljanja: što
predstavlja manju štetu, umjesto:što predstavlja bolje ukupno rješenje.
Dakle evidentno je da i jedan i drugi model imaju štetan učinak, ali se postavlja
pitanje koji je učinak štetno manji.
Navođenjem teze da je uplinjavanje morem manji ekološki problem, derogira se
problem pothlađivanja mora i paralelno s time i utjecaj ispuštenih kemijskih tvari, na
uštrb ispuštenih dimnih plinova ukoliko bi se radilo korištenjem plinskog goriva za
uparivanje.
S obzirom na recipijente, svakako je puno veći negativni utjecaj pothlađivanje mora i
sve što uz to posljedično ide.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
23 od 77
Pregledom morskog dna utvrđene su tri plićine čije dno je pliće od 15.4 metara u
odnosu na hidrografsku nulu. 15.4 metara je definirana kao sigurna dubina za
manevriranje i remorkera i brodova u dolazu odnosno odlasku.
Navedene plićine nalaze se na cca 500 metara od obale, i koje bi se s obzirom na
sastav (karbonatne stijenske mase, breča i vapnenac), bilo potrebno strojnim
iskopom izravnati, a suvišak iskopanog materijala prebaciti na obližnje pozicije gdje
su dubine veće. Prema proračunu radi se o 11 000 m3.
Sam čin koji se opisuje nije sporan, ali je svakako sporan utjecaj na okoliš, na
prirodna staništa i tijekom samog kopanja, ali i tijekom protoka vremena uslijed
slijeganja materijala. Osim toga, ovdje se ne radi o «sraslom» materijalu, već o
naknadno postavljenom, a pri tome se nije uzela u obzir činjenica da jugo koji na
navedenoj lokaciji stvara izuzetno velike valove, može prouzročiti i lokacijsku
dilataciju navedenog materijala.
Niže je dat prikaz lokacije gdje se planira produbljivanje dna i nasipavanje.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
24 od 77
Slika 4 Lokacija gdje se planira produbljivanje dna i nasipavanje
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
25 od 77
2.4.2 Utjecaj elektroklorinacije na morsku vodu
Na navedenom FSRU brodu planirana je instalacija sustava elektroklorinacije koji iz
morske vode proizvodi hipoklorit koji će se koristiti sa ciljem sprječavanja stvaranja
obraštaja.
Kloriranje morske vode je proces koji se koristio za potrebe zaštite rashaldnih
sustava i vanjskih stijenki izmjenjivača, prvenstveno od stvaranja obraštaja i to
biološkog tipa (makroobraštaj, što uključuje organizme poput školjki i mikroobraštaj,
što uključuje bakterije i gljivice koje proizvode sluz). U slučaju da se ne provodi
tretman zaštite moguće je očekivati ulazak većeg broja obraštajnih organizama u
rashaldni sustav i na taj način kolonizirati ili betonske ili metalne površine. Rast
navedenih organizama može biti masivan i na taj način smanjiti protok rashladne
vode, teblokirati rad kondenzatora i izmjenjivača topline, i posredno uzrokovati
koroziju i sveukupno smanjiti efikasnost prijenosa topline.
Međutim, ovakav način obrade rashladnih voda je i vrlo opasan i u akvatoriju poput
lokacije gdje se predviđa smještaj FSRU broda i izrazito štetan.
U Studiji se navodi da će se provoditi nisko razinsko kloriranje, sa oubičajenom
koncentracijom klornog oksidanta (hipoklorita) od 0.5 do 1.5 mg/l (izraženo kao Cl2), i
sa rezultirajućom ostatnom koncentracijom oksidanta klora od 0.1 do 0.2 klora.
Prilično je nejasno zašto se uzima ovako široki spektar, dakle i do tri puta veća
koncentracija.
Prilikom postupka kloriranja morske vode nastaju izrazito toksični nusprodukti, a što
je u studiji samo detektirano kao činjenica, ali nedovoljno obrađeno.
Dvije grupe kiselina koje će se zasigurno detektirati i pojaviti prilikom postupka
kloriranja su huminske i fulvinske kiseline.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
26 od 77
Slika 5 Prikaz reakcija
Isto tako, prilikom kloriranja, zbog činjenice da morska voda sadrži oko 80 mg/l
bromida, doći će do reakcije sa hipokloritom pri čemu kemizmom nastaju
hipobromitne kiseline. Isto tako, ukoliko u morskoj vodi postoji povećana
koncentracija amonijaka, realno je za očekivati i da će doći do kemijskih reakcija koje
će dovesti do stvaranja kloroamina i bromoamina.
Glavni okolišni problem kloriranja je stvaranje brojnih postojanih spojeva koji nastaju
u kompleksnim reakcijama između klora (broma) i mineralnih i organskih sastojaka
prirodnih voda koji se nazivaju nusprodukti klororanja (engl. chlorinated byproducts,
CBP) koji se mogu podijeliti u nekoliko kategorija:
1) Organohalogeni spojevi (OX) = organoklorirani + organobromirani spojevi =
ukupni organohalogeni spojevi (TOX)
2) Purgeable Organohalogens (PO ) hlapljivi organohalogeni spojevi čiji većinski
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
27 od 77
dio čine trihalometani (THM)
3) Adsorbirajući organohalogeni spojevi (AOX)
4) Ekstraktibilni organohalogeni spojevi (EOX)
Nizom studija koje su provedene utvrđene su koncentracije nusprodukata i njihovi
utjecaji na životne zajednice:
Slika 6 Prikaz raspona koncentracije
Evidentno je da su su bromoform i dibromacetonitril (DBAN) nađeni u efluentima
rashladne vode u koncentracijama značajno višim od granice detekcije.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
28 od 77
Smanjenje koncentracija bromoforma na bližim i srednjim udaljenostima posljedica
je miješanja rashladne vode s vodom prijamnika dok na većim udaljenostima
smanjenje koncentracije ovog haloforma ovisi o atmosferskoj izmjeni tvari zbog
njegova isparavanja. S druge strane koncentracije ostatnog oksidanta (klor) padaju
ne samo zbog mehanizma miješanja nego i zbog njegova trošenja u kemijskim
reakcijama.
Važno je napomenuti da u hrvatskom zakonodavstvu iz područja zaštite voda ne
postoji standard kakvoće mora za ukupni rezidualni klor.
Jedino postoji standard za salmonidne i ciprinidne vode koji iznosi 5 μg/l.
Međutim, okolišni standard za rezidualni klor definirala je Britanska agencija za
zaštitu okoliša koji za morsku (slanu) vodu iznosi 10 μg/l kao maksimalna dozvoljena
koncentracija, dok je USEPA još 1986. postavila kriterij za sadržaj u morskoj vodi
ostatnog klora (odnosno klorom proizvedenih oksidanata – ukupni rezidualni
oksidanti) od 7,5 μg/l (četverodnevni prosjek) odnosno 13 μg/l kao jednosatni
prosjek. Kriterij je postavljen na rubu zona miješanja.
Ukoliko ovaj podatak usporedimo sa podatkom o planiranom ispuštanju oksidanta,
odnosno, ostanom vrijednosti klora, dobivamo omjere rezidualnog klora koji se
ispušta i dozvoljenog sukladno USEPA smjernicama između 13 i 27 puta. Dakle
upravo toliko je koncentracija rezidualnog klora veća nego što je dozvoljena.
Naravno, većina ovih podataka je uzeta sa izuetno velikom rezervom, od kojih valja
nabrojati samo najvažnije:
1. Klorinacija sa 0.5 do 1.5 mg/l (izraženo kao Cl2) nije dostatna da bi se
ispunila svrha uklanjanja obraštaja, pa čak ni u uvjetima stalnog korištenja.
2. Klorinacija će se morati odvijati diskontinuirano, jer tehnološki nema smisla
stalno imati aktivan sustav klorinacije, iz same činjenice da se neće stalno
uplinjavati LNG.
3. U tom slučaju klorinacija se mora zbog diskontinuiranog procesa provoditi sa
značajno višim koncentracijama, pogotovo u početnom stadiju klorinacije.
Takve koncentracije je vrlo teško odrediti, ali svakako valja uzeti u obzir
vrijednost aktivnog klora koji je potreban da se uklone alge iz samog
izmjenjivača topline. Prisutne alge u Jadranskom moru, počinju ugibati pri
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
29 od 77
koncentracijama od 10-50 mg/l (izraženo kao Cl2). Ukoliko će se pak
koncentracija provoditi u ovim uvjetima onda je izrazito nerealno očekivati da
će izlazna vrijednost ostatnog klora biti od 0.1 do 0.2 klora.
4. Ukoliko se napravi linearna analiza u najkonzervativnijem smislu, moguće je
pretpostaviti da je izazna koncentracija klora oko 2 mg/l (izraženo kao Cl2, a
što predstavlja koncentraciju i više od sto puta nego što je dozvoljena
sukladno USEPA standardima.
Valja napomenuti samo radi usporedbe, da je dozvoljena koncentracija klora u pitkoj
vodi 0.5 mg/l izraženo kao Cl2, ali za postupak dezinfekcije, a ne za uklanjanje algi.
U studiji se također navodi da je:
Prema rezultatima modeliranja ispuštanja klora, njegova koncentracija će biti iznad
britanskog standarda (10 μg/l) do udaljenosti od 400-tinjak m od broda uz
konzervativnu pretpostavku smanjenja koncentracija samo uslijed razrijeđenja, što
nije realno, budući da se klor troši u kontaktu s organskim tvarima u vodi. Odnosno
za očekivati je kako će koncentracija rezidualnog klora pasti na manje od 10 μg/l na
udaljenosti 200-300 m od ispusta.
Takav rezultat odnosno takvo modeliranje je izrazito teško odnosno skoro nemoguće
napraviti ukoliko ulazni podaci modela variraju 3 puta, i gdje se koristi potpuno
stehiometrijski izbalansiran sustav potroška klora.
Osim toga, svakako nije obrađen kumulativni utjecaj, odnosno trajni utjecaj
permanentne upotrebe hipoklorita, jer predstavljeni model je u biti stacionarni model,
koji ne koristi vremensku varijablu promatranja.
Prilikom izrade cijele studije autor se višekratno vezao na sličan terminal u Litvi, koji
je u pogonu manje od godine dana, i gdje još uvijek nije moguće sagledati
kumulativni utjecaj kroz duži period, a niti jednom se nije vezao za sličan terminal u
Italiji, na lokaciji Porto Viro, gdje je vremensko razdoblje promatranja puno
reprezentativnije.
Nedavno su provedene studije o akutnoj toksičnosti natrijevog hipoklorita vodenih
beskralježnjaka i algi kako bi se nadogradili raspoloživi set podataka, u okviru dosjea
za supstance podvrgnuti REACH i Pravilniku o biocidnim proizvodima (BPR).
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
30 od 77
Relevantne studije koje sadrže navedene rezultate sažete su u donjoj tablici.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
31 od 77
Tablica 2 Prikaz studija
God. Autor Detalji testiranja Testni organizam Rezultati (aktivni klor)
2013 Liedtke Slatka voda
Pseudokirchneriella subcapitata
(Algae)
ErC50 = 0.0499 mg (nominalno)/L
ErC50 = 0.0365 mg (inicijalno
mjerenje)/L
1984 Watkins Slatka voda Myriophyllum spicatum (freshwater vascular
plant) ErC50 = 0.1 mg/L
2009
Gallagher
kratkoročno, slatka voda
Daphnia magna EC50-48h = 0.141 mg/L
2011
Gallagher
kratkoročno, Slatka voda
Ceriodaphnia dubia
EC50-48h = 0.035 mg/L
1978 Roberts kratkoročno, slana voda
beskičmenjaci
Crassostrea virginica
(kamenice)
LC50 = 0.026 mg/L
1978 Heath kratkoročno,Slatka voda ribe LC50 = 0.06 mg/L
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
32 od 77
1978 Thatcher kratkoročno, slana voda ribe LC50 = 0.032 mg/L
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
33 od 77
Gore navedeni podaci pokazuju da alge, beskralježnjaci i ribe su jednako osjetljive
na toksični učinci natrijeva hipoklorita i to nam omogućuje da se zaključiti da akutna
toksičnost natrijevog hipoklorita na morski i slatkovodne vrste je u rasponu od: 0,01 <
L (E) C50 ≤ 0,1 mg/L. S obzirom na klasifikaciju pravila definirana u Prilogu I Tablica
4.1.3 Uredbe (EZ) br. 1272/2008 (CLP), u vezi sa množenjem faktora za visoko
toksičnih komponenti smjese, to znači da "M-faktoru" 10 treba biti klasificiran kao
akutne toksičnosti. Prema tablici 4.1.1 od Uredbe (EZ) br. 1272/2008, čista rješenja
(odnosno razrjeđenja u vode) ili smjesa morati podijeliti ovisno o koncentraciji
aktivnog klora. Za smjese, akutni M-faktor = 10 mora se koristiti osim ako test za
kompletnu smjesu ili slične mješavine su dostupni u na formulatora.
Što se tiče toksičnosti, druga adaptacija za napredak CLP Uredbe (Uredba (EZ) br.
286/2011) 10 Ožujak 2011 uvodi daljnje promjene kriterija razvrstavanja za vodene
toksičnosti. To znači da za tvari i za smjese vodene toksičnosti podataka se uzimaju
u obzir za dugoročne razvrstavanje opasnosti. Ključne studije za kronične vodene
toksičnosti za natrijev hipoklorit prikazane su u sljedećoj tablici.
Sažetak podataka toksičnosti za natrijev hipoklorit
Tablica 3 Prikaz studija
God. Autor
Testni detalji
Test organizmi Rezultat (aktivni
klor)
2013 Liedtke slatka voda
Algae
(Pseudokirchneriella
subcapitata)
ErC10 = 0,0299
mg (nominalno)/L,
NOECr = 0,0171
mg (nominalno)/L
ErC10 = 0,0199 mg (initial
measured)/L, NOECr =
0,0054 mg (initial
measured)/L
1990 Cairns long-term, slatka NOEC (7 d) =
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
34 od 77
voda Algae (periphyton) 0,0021 mg/L
1978 Liden dugoročno,
morske vode Kamenica
NOEC (7 d) =
0,007 mg/L
1983 Goodman dugoročno,
morske vode Riba
NOEC (28 d) =
0,04 mg/L
Gore navedeni rezultati pokazuju NOEC vrijednosti između 0,002 i 0,04 mg/L, kao
aktivnog klora. Prema tablici 4.1.0 (b)(ii) CLP Uredbe, kao brzo razgradiva tvar,
klasifikacija kao kronične kategorije 1 (H410, toksična za vodeni život s dugotrajnog
djelovanja) primjenjuje se na natrij hipoklorit. Nadalje, Tablica 4.1.3, u vezi sa
množenjem faktora za visoko toksičnih komponenti smjese, M-faktor" 1 mora biti
dodijeljen natrijevu hipoklorit što se
komponenta).
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
35 od 77
3 Podaci o vrstama, količinama i skladištenju, odnosno pohrani
opasnih tvari
U ovom poglavlju dan je popis opasnih tvari koje se planiraju skladištiti na području
planiranog plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin, njihove maksimalne
količine i način skladištenja.
U sljedećoj tablici prikazana su fizikalno-kemijska, toksikološka i ekološka svojstva
ukapljenog prirodnog plina koji se planira skladištiti na terminalu.
Tablica 4: Fizikalno-kemijska, toksikološka i ekološka svojstva
PRIRODNI PLIN – METAN (ukapljeni)
Fizikalna i kemijska
svojstva
Agregatno stanje: Tekućina
Boja: Bezbojna, bistra
Miris: Slab
Vrelište: -164 °C kod 1 bar
Gustoća na 15 °C: 0,68 kg/m3
Granice eksplozivnosti u zraku: 5 -15% vol.
Talište/područje taljenja: -182,5°C
Temperatura samozapaljenja: 540 – 595°C
Toksikološke informacije Drugi klasični učinci: (npr. besvjesno stanje,
posebno otrovni metaboliti, itd.): Visoka
koncentracija ili duže vrijeme izloženosti može
izazvati nesvjesticu i isušivanje kože.
Neprolazni učinci akutnog ili kroničnog izlaganja:
Omamljenost, glavobolja, vrtoglavica, nesvjestica
Ekološke informacije U kontaktu s okolišem dolazi do gotovo trenutnog
smrzavanja svega što je u direktnom doticaju. Zbog
vrlo brzog hlapljenja nije vjerojatno onečišćenje tla i
vode.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za
ukapljeni prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
36 od 77
Tablica 5. Razvrstavanje opasnih tvari koje se skladište na FSRU
NAZIV
PROIZVODA
EC /CAS
BROJ
KEMIJSKI
NAZIV IZGLED OZNAKE UPOZORENJA
SASTOJCI KOJI PRIDONOSE OPASNOSTI
PROIZVODA
Naziv tvari CAS broj %
Razvrstavanje
prema
(EZ)1272/2008
(CLP)
Prirodni
plin
200-812-7/
74-82-8 metan
tekućina
bezbojna,
bistra
slab miris
H220 Vrlo lako
zapaljivi plin
Metan 74-82-8 >85
Zapaljiv plin plin.
1;H220
Stlačeni plin
Etan 74-84-0 <7
Zapaljiv plin plin.
1;H220
Stlačeni plin
Propan 74-98-6 <6
Zapaljiv plin plin.
1;H220
Stlačeni plin
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2. Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
37 od 77
3.1 Osnovne opasnosti i fenomeni vezani uz opasne tvari na lokaciji
Ukapljeni prirodni plin (liquefied natural gas – LNG) je prirodni plin rashlađen na vrlo
niske temperature tako da poprima tekuće agregatno stanje. Kada se prirodni plin
rashladi na -162 °C (-260 °F) postaje bistra tekućina bez boje, okusa i mirisa.
Netoksičan je i ne korodira, sa zrakom stvara zapaljivu i eksplozivnu smjesu. Budući
da LNG zauzima samo 1/600 dio volumena prirodnog plina u plinovitom stanju, to
stanje je pogodno za transport u tankerima po cijelom svijetu. Terminal za ukapljeni
prirodni plin je postrojenje za punjenje odnosno pražnjenje tankera koji prevoze
navedeni energent. Tankeri moraju imati dvostruku oplatu i specijalno su dizajnirani
da podnose niske temperature LNG-a.
LNG se skladišti u izoliranim spremnicima konstruiranim specijalno za spremanje
LNG-a. Ti spremnici moraju održavati nisku temperaturu tekućine i minimizirati
količinu isparenog plina. Ovo isparivanje je obavezno jer bi u protivnom došlo do
povećanja tlaka i temperature u spremniku. Temperatura unutar spremnika će ostati
nepromijenjena ako se tlak regulira ispuštanjem plinske pare. Ispušteni plin se može
skupljati i koristiti kao gorivo u pogonu za pretovar i spremanje LNG-a. Tankeri koji
prevoze LNG mogu taj ispušteni plin koristiti kao gorivo.
Rizici vezani uz LNG potječu od njegovih triju karakteristika: lako miješanje sa
zrakom, zapaljivost i izuzetno niske temperature. Izuzetno hladan LNG može nanijeti
direktne štetne posljedice i prouzročiti ozljede i oštećenja. Oblak pare koji nastaje
prilikom prolijevanja može nošen vjetrom dospjeti u naseljena područja, a ako je
koncentracija plina u pari između 5 i 15 % pare su vrlo lako zapaljive. Vatra nastala
na taj način daje izuzetno visoke temperature. Povoljni učinak isparivanja LNG-a je
da se pare dižu u atmosferu (stvorene plinske pare lakše su od zraka).
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
38 od 77
4 Projektna osnova za ekstremna opterećenja zbog prirodnih
pojava
Prirodne pojave koje se analiziraju pri određivanju projektne osnove za industrijske i
infrastrukturne objekte su potresi, poplave, meteorološke pojave i parametri u
području niskih vjerojatnosti (suše, ekstremne temperature, ekstremne oborine, olujni
vjetar i sl.). Vanjska ekstremna opterećenja izravno ili neizravno utječu na projekt
planiranih industrijskih objekata. Neka od njih su do izvjesne razine uključena u
standardni projekt pojedinih projektanata i proizvođača opreme, ali u nekim
slučajevima nije moguće izbjeći odstupanja od standardne izvedbe. Stoga je analiza
vanjskih događaja i njima pridruženih opterećenja bitna ne samo za projektiranje
planiranih infrastrukturnih objekata nego i prilikom postupka dobivanja potrebnih
dozvola i suglasnosti.
4.1 Potresi
Geofizički odjel Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu u ožujku 2012.
izradio je kartu potresa u Hrvatskoj koja se bazira na poredbenom ubrzanju tla tipa A,
kao čimbeniku koji bitno utječe na razinu razornog djelovanja potresa. Poredbena
karta je izrađena za razdoblje unatrag 95 i 475 godina, a ubrzanje tla izraženo je
veličinama od 0,040 do 0,380 g, pri čemu je 1g 9,81 m/s2.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
39 od 77
Slika 7: Iznosi vršnih ubrzanja tla za povratna razdoblja 95 i 475 godina za
predmetno područje terminala
Tablica 6: Odnos vršnog ubrzanja tla i stupnja ugroženosti od potresa prema MSK
ljestvici.
Područje intenziteta potresa u
stupnjevima ljestvice MKS-64
Proračunsko
ubrzanje
6 0,05 g
7 0,1 g
8 0,2 g
9 0,3 g
Na području planiranog terminala ubrzanje iznosi 0,12 g za razdoblje unutar 95
godina, odnosno 0,217 za razdoblje unatrag 475 godina.
Sukladno tome lokacija planiranog LNG terminala nalazi se u području 8° intenziteta
potresa MKS-64 ljestvice.
4.2 Jaki i olujni vjetar
Za prikaz godišnjeg hoda broja dana s jakim i olujnim vjetrom na području Općine
Omišalj analizirani su podaci s meteorološke postaje Rijeka 1981 – 2000.
Tablica 7: Broj dana s jakim i olujnim vjetrom
MJESEC
I
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD
BROJ DANA S JAKIM VJETROM
SRED 4.7 4.1 5.0 3.6 2.5 2.0 2.2 2.1 2.3 3.8 4.7 4.5 41.2
STD 3.2 3.5 3.3 3.5 2.2 2.1 2.9 2.4 2.6 3.0 3.6 2.0 22.6
MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 10
MAKS 11 12 11 14 8 7 10 9 8 10 12 8 92
BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM
SRED 2.0 1.3 1.6 1.0 0.5 0.5 0.7 0.8 0.6 1.3 1.9 1.7 13.6
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
40 od 77
STD 2.0 1.8 1.6 1.1 0.8 0.8 1.1 1.8 1.1 1.6 2.0 1.5 10.0
MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1
MAKS 7 6 6 3 2 3 3 7 4 5 6 4 33
MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s)
MAKS 39.1 26.9 41.5 40.0 25.6 25.0 26.5 28.5 24.8 40.8 42.0 30.2 42.0
NNE N NE NE NE NE N NE NE NNE S NE S
Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
Dominantan vjetar tijekom godine je iz N-NE smjera koji je poznat kao lokalni vjetar
bura. Vjetar iz smjerova N, NNE i NE predstavlja oko 40% situacija. Brzine vjetrova iz
ovih smjerova uglavnom su veće od 3 m/s (bura). Vjetrovi s mora (jugo i maestral)
zastupljeni su u oko 12% vremena. Brzine vjetrova iz tog smjera uglavnom su
između 2 i 2.5 m/s. Ekstremne brzine vjetra na ovom području zabilježene su
uglavnom u situacijama s burom. Iako se jak vjetar javlja relativno rijetko, jaka bura
može neprekidno trajati i nekoliko dana. Većina godišnjih maksimalnih udara vjetra
bila je iz N–NE-NNE smjerova (10 puta), a zatim iz S smjerova. U 20-godišnjem
razdoblju na ovom području su u osam godina godišnji maksimalni udari vjetra bili
veći od 30 m/s (od čega tri puta i veći od 40 m/s) za vrijeme bure osim jednom za
vrijeme juga.
4.3 Poplave i uspori
Obzirom na geografski položaj i regulaciju postojećih vodnih površina, poplave kao
prirodne katastrofe nisu moguće na području Općine Omišalj. Poplavljivanja
(naplavljivanja) manjih razmjera moguća su samo zbog oborinskog nevremena ili
plimnog vala (visoke vode) u rijetkim slučajevima.
Nastajanje olujnih uspora (plimnih valova), koji izazivaju plavljenje pojedinih obalnih
područja u sjevernom Jadranu, rezultat je dugotrajnog (višednevnog) puhanja juga
duž cijelog ili većeg dijela Jadrana. Olujno dugotrajno jugo je posljedica stabilne
sinoptičke situacije s genovskom ciklonom stacioniranom nad Tirenskim morem i
sjevernim Jadranom te područjem visokog tlaka koje se proteže ka istoku
Mediterana. Pri takvim situacijama jugo puše nad cijelim Jadranom, a osim zbog
vjetra, podizanje razine mora u sjevernom Jadranu izravna je posljedica
barometarskog odziva mora na djelovanje tlaka zraka.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
41 od 77
Osim pozitivnih uspora koji uzrokuju poplavljivanje obalnih područja, u Jadranu se
javljaju i negativni uspori kod puhanja dugotrajne olujne bure koja potiskuje vodene
mase prema talijanskoj obali Jadrana. Pri tome, zbog njezine nehomogene prostorne
razdiobe, sniženje razine mora uz istočnu obalu Jadrana nije uniformno. Utjecaj tlaka
zraka u odnosu na vjetar je ovdje značajan te u ekstremnim situacijama može sniziti
razinu mora i preko 30 cm. Iako je ova pojava znatno manje opasna od visoke vode,
ipak može izazvati štete na plovilima u luci i na dijelovima gdje su male dubine.
4.4 Suše i ekstremne temperature
Srednja godišnja temperatura na području Općine Omišalj iznosi 13,9 °C. Najviše
temperature bilježe se u srpnju i kolovozu i to do 31 °C, a najniže u prosincu od 3,5
do -1,30 °C. Ljeta su topla i imaju blagu sredozemnu klimu, s prosječnom
temperaturom od oko 23 °C. Na godinu ima prosječno 256 sunčanih dana.
Temperatura mora je također povoljna, u rasponu od 9 °C zimi do 26 °C ljeti.
Tijekom godine najviše bezoborinskih dana u prosjeku imaju srpanj i kolovoz (oko 23
dana), zatim siječanj, veljača i ožujak (22 dana mjesečno) dok ih je najmanje u
travnju (oko 17 dana). Vrijednost standardne devijacije najveća je u listopadu (5,7
dana), tj. srednji mjesečni broj dana bez oborine u tim mjesecima se od godine do
godine nešto više razlikuje nego u drugim mjesecima u kojima standardna devijacija
iznosi 3 do 4 dana.
5 Pregled mogućih negativnih utjecaja planiranih infrastrukturnih
objekata za Fazu 1
5.1 Temeljni podaci za procjenu rizika
Kvantificiranje rizika unutar lokacije na kojoj će se nalaziti terminal i u neposrednom
okruženju temelji se na podacima o:
vrsti izvora opasnosti
broju osoba koje u nekom trenutku mogu boraviti unutar ugroženog područja
ruži vjetrova
klasi vremenske stabilnosti
konfiguraciji tla
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
42 od 77
Niže su navedeni podaci za najznačajnije potencijalne izvore opasnosti a koji su
poslužili kao osnova za procjenu rizika i izračun zona utjecaja te mogućih posljedica
pretpostavljenih nesreća.
Opis i osnovni podaci o izvorima opasnosti i opasnim tvarima
Tablica 8: Opis instalacije i osnovni podaci o mogućim izvorima opasnosti na
području terminala
IZVOR OPASNOSTI OSNOVNI PODACI
Istakačke ruke
Pokreću se i kontroliraju hidrauličkim i/ili električnim
pogonom.
15 – 16 000 m3/h, -161°C
Broj i dimenzija istakačkih ruku za prijenos tekuće
faze:
2 x 16''
Skladišni tankovi
Skladišni tankovi su membranski ili samonosivi
(najčešće sferični) sa dvostrukim oplatama
Kapacitet skladišta: 170 000m3 - 263 000 m3
Temperatura skladištenja -161oC
Sustav uplinjavanja
Kapacitet uplinjavanja iznosi 10 milijuna standardnih
m3 na dan s mogućnošću povećanja na 15 milijuna
standardnih m3 na dan
Sustav distribucije
plina Cjevovod ø1000 mm, tlak 100 bara
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
43 od 77
Tablica 9: Broj potencijalno ugroženih osoba na području planiranih infrastrukturnih
objekata i u okruženju
RASPORED BROJA UGROŽENIH OSOBA U OKRUŽENJU
Naselje br. stanovnika + br.
turista
Omišalj 4385 (1 868 + 2 517)
Njivice 7307 (1 115 + 6192)
Raspored broja ugroženih osoba u okruženju br. zaposlenika
Janaf x
Dina -
Ruža vjetrova
Slika 8. Godišnja ruža vjetra za Most Krk u razdoblju 1996.-2009.
Vjetrovi koji najčešće pušu su bura i jugo. Bura je sjeverni vjetar kojemu su naročito
izloženi istaknutiji vrhovi i glavice. Izrazito burno područje javlja se uz obalu, tako da
u zimskim mjesecima u Bakarskom zaljevu ponekad puše i orkanska bura. Jugo je
južni vjetar koji pak donosi jake i obilne oborine koje razvodnjuju tlo, pa uslijed jakih
južnih vjetrova može doći i do vjetroizvala.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
44 od 77
Atmosferski uvjeti (za najgori mogući slučaj)
Klasa stabilnosti: F
Brzina vjetra: 1,5 m/s
Temperatura: 25 0C
Vlažnost: 50%
Atmosferski uvjeti (za alternativni slučaj)
Klasa stabilnosti: D
Brzina vjetra: 3 m/s
Temperatura: 25 0C
Vlažnost: 50%
Napomena: Navedeni atmosferski uvjeti preuzeti su iz priloga Općih smjernica za
programe upravljanja rizicima (40-CFR-68) Agencije za zaštitu okoliša SAD-a (EPA -
Environmental Protection Agency). Koriste se kod analize najgoreg mogućeg slučaja
za otrovne plinove i zapaljive tekućine.
5.2 Analiza mogućih incidentnih situacija u sklopu planiranog terminala
Uzrokom opasnosti smatra se događaj, poremećaj u procesu ili pak propust
djelatnika, a uslijed kojih se može osloboditi opasna tvar ili tvari iz koje mogu
uzrokovati opasnost te može doći do povezivanja u uzročno – posljedični lanac
događaja koji, iako svaki sam za sebe ne predstavljaju dovoljan uzrok ugrožavanja,
uslijed pretpostavljenog povezivanja događaja predstavljaju realnu opasnost. Na
osnovu analize postojećeg stanja utvrđeni su mogući uzroci izvanrednog događaja
prikazani sljedećom tablicom.
Tablica 10: Mogući uzroci izvanrednog događaja
SKUPINA
UZROKA MOGUĆI UZROCI UNUTAR SKUPINE
LJUDSKI FAKTOR
Nepridržavanje uputa i nepažnja prilikom rukovanja
opasnim tvarima.
Nepridržavanje mjera sigurnosti prilikom održavanja
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
45 od 77
SKUPINA
UZROKA MOGUĆI UZROCI UNUTAR SKUPINE
postrojenja.
Rukovanje instalacijama i uređajima na tehnički nedopušten
način.
POREMEĆAJI
TEHNOLOŠKOG
PROCESA
Procesni ili drugi poremećaj prateće opreme spremnika
(električna oprema, sigurnosni ventili, odušci, cjevovodi, i
sl.)
Propuštanje spremnika.
Kvarovi većeg opsega na postrojenju i kvarovi opreme za
pretovar.
Naglo ispuštanje para LNG-a radi stratifikacije (uslojavanja)
u spremnicima
NAMJERNO
RAZARANJE
Organizirani kriminal, terorizam, sabotaže, psihički
nestabilne osobe.
PRIRODNE
NEPOGODE
JAČEG
INTENZITETA
Požar.
Potres.
Olujno i orkansko nevrijeme.
5.3 Scenariji mogućih iznenadnih događaja
Najgori mogući slučaj definira se kao ispuštanje najveće količine opasne tvari iz
jednog spremnika ili procesa i koje rezultira najvećom udaljenošću od mjesta
ispuštanja do granice opasnosti za danu opasnu tvar. Zone ugroženosti računaju se
za najgori mogući slučaj (tzv. „worst-case scenario“) koji se može dogoditi na lokaciji
planiranih infrastrukturnih objekta.
Proračuni zona ugroženosti u slučaju izvanrednog događaja s ukapljenim prirodnim
plinom napravljeni su pomoću programa:
ALOHA 5.4.4. (Areal Locations of Harzardous Atmosphere) – program
prikazuje ispuštanje opasnih tvari u atmosferu i izračunava zone ugroženosti u
različitim scenarijima.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
46 od 77
U skladu sa rizičnim djelatnostima i objektima prepoznatim u tablici 7., niže dan je
popis mogućih incidentnih situacija na pojedinim od pretpostavljenih lokacija.
Tablica 11: Mogući iznenadni događaji na lokaciji planiranih infrastrukturnih objekata
(požar i eksplozija)
1. SKLADIŠNI TANKOVI - SPREMNICI
1.1. VELIKO PROPUŠTANJE IZ LNG broda i prihvatnog terminala FSRU –
ISPUŠTANJE CJELOKUPNE KOLIČINE LNG-a (najgori mogući slučaj)
1.2. VELIKO PROPUŠTANJE IZ JEDNOG SPREMNIKA
1.3. MANJE PROPUŠTANJE IZ 1 SPREMNIKA
3. SUSTAV UPLINJAVANJA
3.1. PROPUŠTANJE NA CJEVOVODU - TEKUĆA FAZA
3.2. PROPUŠTANJE NA CJEVOVODU - PLINSKA FAZA
3. PRETAKAČKE RUKE (između FSRU i obale)
1.1. LOM „RUKE“ ZA ISKRCAJ LNG-a
1.2. PROPUŠTANJE NA INSTALACIJI ZA ISKRCAJ LNG-a
1.3. MANJE PROPUŠTANJE NA INSTALACIJI ZA ISKRCAJ LNG-a
4. SUSTAV DISTRIBUCIJE PLINA
4.1. LOM CJEVOVODA ZA DISRIBUCIJU PLINA
4.2. PROPUŠTANJE NA CJEVOVODU ZA DISTRIBUCIJU PLINA
Za sljedeće potencijalne incidente izvršena je i detaljnija analiza u cilju utvrđivanja
mogućih posljedica:
Skladišni tankovi: 1.1. i 1.2.
Sustav uplinjavanja: 2.1. i 2.2.
Pretakačke ruke: 3.1 i 3.2.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
47 od 77
Fizikalno – kemijske značajke opasnih tvari
Tablica 12. Fizikalno kemijske značajke ispuštenog medija
Naziv tvari Metan (ukapljeni plin)
Boja, oblik i miris tekućina, bezbojna, bistra, miris
slab
vrelište/područje vrenja: -164°C kod 1 bar
granice eksplozivnost (vol. %) 5 -15
gustoća na 15 °C 0,68 kg/m3
talište/područje taljenja -182,5°C
temperatura samozapaljenja 540 – 595°C
5.3.1 Scenarij 1.1.: veliko propuštanje iz LNG boda i prihvatnog terminala FSRU -
požar/eksplozija („worst case scenario“)
Pretpostavljen je slučaj ispuštanja cjelokupne količine ukapljenog prirodnog plina iz
LNG broda prilikom iskrcaja na plutajući prihvatni LNG terminal – FSRU te nastanak
zapaljivo - eksplozivne smjese zraka i metana. Ukupni kapacitet iznosi 263 000 m3.
Promatrat će se pucanje zajedničkog cjevovoda svih spremnika prilikom
nasukavanja, havarije i sl., tj. propuštanje sa dna spremnika.
Tablica 13 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požar/eksplozije
ATMOSFERSKI PODACI
Vjetar: 1.5mm m/s sa sjeveroistoka (na visini od 3 metra)
Tip podloge: otvorena površina Naoblaka: djelomično
Temperatura
zraka: 25°C Klasa stabilnosti: F
Relativna
vlažnost: 50%
Eksplozija
Razmatrana je eksplozija cjelokupne količine LNG-a. Scenarijem se promatra
propuštanj sa dna spremnika.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
48 od 77
Tablica 14 Zone utjecaja uslijed eksplozije prema definiranim graničnim
koncentracijama
PODACI O IZVORU OPASNOSTI
Istjecanje medija sa dna spremnika
Volumen
spremnika: 263 000 m3 Sadržaj spremnika: tekućina
Temperatura
medija u
spremniku:
-161° C Masa tvari u
spremniku: 98 000 t
Trajanje
istjecanja 60 min Stopa istjecanja: 404 000 kg/min
Ukupna
ispuštena
količina
23 089 020 kg Otvor (oštećenje) 100 cm (na dnu
spremnika)
ZONA UGROŽENOSTI
Crvena: LOC nije dosegnut m (300 mbar) –zona visoke smrtnosti
(granica domino efekta)
Narančasta: 3.9 km (140 mbar) – moguća smrtnosti
Žuta: 4.6 km (70 mbar) – pucanje stakala
Zelena 5.9 km (30 mbar) zona privremenih posljedica (nema
značajnih posljedice po život i zdravlje ljudi)
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
49 od 77
Slika 9: Zone ugroženosti uslijed eksplozije svih spremnika na FSRU brodu (istjecanje
na dnu)
Požar
Pretpostavlja se pucanje zajedničkog cjevovoda svih spremnika prilikom
nasukavanja, havarije i sl. Uz pretpostavljeno oštećenje promjera 20 cm, pri čemu
sadržaj izlazi u okoliš, zagrijava se okolnim prostorom (more, tlo, zrak i sl.) te uz
vjetar od 1,5 m/s i vanjsku temperaturu stvara zonu maksimalne visine plamena 735
m.
Tablica 15 Podaci o izvoru opasnosti
PODACI O IZVORU OPASNOSTI - istjecanje medija iz spremnika
Volumen spremnika: 263 000 m3 Sadržaj
spremnika: tekućina
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
50 od 77
Temperatura medija u
spremniku: -161° C
Masa tvari u
spremniku: 98 000 t
Trajanje izgaranja 60 min Stopa istjecanja: 408 000 kg/min
Količina koja je
sudjelovala u
izgaranju
23 089 020 kg Otvor (oštećenje) 100 cm (na dnu
spremnika)
Slika 10: Zone ugroženosti kod ispuštanja LNG-a iz svih spremnika i stvaranja požara
Tablica 16. Zone utjecaja uslijed požara prema definiranim graničnim koncentracijama
ZONA UGROŽENOSTI
Crvena: 10 m (12,5 kW/m2) –zona visoke smrtnosti (granica
domino efekta)
Narančasta: 292 m (7,0 kW/m2) – zona smrtnosti
Žuta: 465 m (5,0 kW/m2) – zona trajnih posljedica (osjet boli
unutar 60 s)
Zelena 733 m (3,0 kW/m2) zona privremenih posljedica (nema
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
51 od 77
značajnih posljedice po život i zdravlje ljudi)
5.3.2 Scenarij 1.2. – veliko propuštanje iz jednog spremnika požar/eksplozija
Pretpostavljen je slučaj ispuštanja ukapljenog prirodnog plina iz jednog spremnika
plutajućeg prihvatnog LNG terminala – FSRU te nastanak zapaljivo - eksplozivne
smjese zraka i metana. Kapaciteta spremnika iznosi 50 000 m3. Promatrat će se
ispuštanje s vrha spremnika te ispuštanje s polovine spremnika (iznad razine vodene
linije).
Tablica 17 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja
požar/eksplozije
ATMOSFERSKI PODACI
Vjetar: 1.5mm m/s, sjever (na visini od 3 metra)
Tip podloge: otvorena površina Naoblaka: djelomično
Temperatura
zraka: 25°C Klasa stabilnosti: F
Relativna
vlažnost: 50%
Eksplozija
Tablica 18 Podaci o izvoru opasnosti
PODACI O IZVORU OPASNOSTI
Istjecanje medija sa vrha spremnika
Volumen
spremnika: 50 000 m3 Sadržaj spremnika: tekućina
Temperatura
medija u
spremniku:
-161° C Masa tvari u
spremniku: 20 700 t
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
52 od 77
Trajanje
istjecanja 60 min Stopa istjecanja: 2 270 kg/min
Ukupna
ispuštena
količina
135 887 kg Otvor (oštećenje) 20 cm (na vrhu
spremnika)
Tablica 19. Zone utjecaja uslijed eksplozije prema definiranim graničnim
koncentracijama
ZONA UGROŽENOSTI
Crvena: LOC nije dosegnut m (300 mbar) –zona visoke smrtnosti
(granica domino efekta)
Narančasta: 343 m (140 mbar) – moguća smrtnosti
Žuta: 377 m (70 mbar) – pucanje stakala
Zelena 477 m (30 mbar) zona privremenih posljedica (nema
značajnih posljedice po život i zdravlje ljudi)
Slika 11: Zone ugroženosti uslijed eksplozije jednog spremnika na FSRU brodu
(istjecanje na vrhu)
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
53 od 77
Eksplozija na polovini spremnika
PODACI O IZVORU OPASNOSTI
Istjecanje medija iznad razine vodene linije
Trajanje
istjecanja 60 min Stopa istjecanja: 8 170 kg/min
Ukupna
ispuštena
količina
483 210 kg Otvor (oštećenje) 20 cm (na polovini
spremnika)
Tablica 20. Zone utjecaja uslijed eksplozije prema definiranim graničnim
koncentracijama
ZONA UGROŽENOSTI
Crvena: LOC nije dosegnut m (300 mbar) –zona visoke smrtnosti
(granica domino efekta)
Narančasta: 605 m (140 mbar) – moguća smrtnosti
Žuta: 725 m (70 mbar) – pucanje stakala
Zelena 953 m (30 mbar) zona privremenih posljedica (nema
značajnih posljedice po život i zdravlje ljudi)
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
54 od 77
Slika 12: Zone ugroženosti uslijed eksplozije jednog spremnika na FSRU brodu
(istjecanje iznad razine vodene linije)
Požar
Uz pretpostavljeno oštećenje promjera 20 cm, sadržaj izlazi u okoliš, zagrijava se
okolnim prostorom (more, tlo, zrak i sl.) te uz vjetar od 1,5 m/s i vanjsku temperaturu
stvara zonu maksimalne visine plamena 96 m uz otvor na vrhu spremnika te
maksimalne visine plamena 124 m uz otvor pri razini vodene linije.
Tablica 21 Podaci o izvoru opasnosti
PODACI O IZVORU OPASNOSTI - istjecanje medija sa vrha spremnika
Volumen spremnika: 50 000 m3 Sadržaj spremnika: tekućina
Temperatura medija u
spremniku: -161° C
Masa tvari u
spremniku: 20 700 t
Trajanje izgaranja 60 min Stopa istjecanja: 2 270 kg/min
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
55 od 77
Količina koja je
sudjelovala u
izgaranju
135 887 kg Otvor (oštećenje) 20 cm (na vrhu
spremnika)
Slika 13: Zone ugroženosti kod ispuštanja LNG-a sa vrha spremnika i stvaranje požara
Tablica 22. Zone utjecaja uslijed požara prema definiranim graničnim koncentracijama
ZONA UGROŽENOSTI
Crvena: 10 m (12,5 kW/m2) –zona visoke smrtnosti (granica
domino efekta)
Narančasta: 10 m (7,0 kW/m2) – zona smrtnosti
Žuta: 17 m (5,0 kW/m2) – zona trajnih posljedica (osjet boli
unutar 60 s)
Zelena 46 m (3,0 kW/m2) zona privremenih posljedica (nema
značajnih posljedice po život i zdravlje ljudi)
Požar na polovini spremnika
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
56 od 77
Tablica 23 Podaci o izvoru opasnosti
PODACI O IZVORU OPASNOSTI
- Istjecanje medija iznad razine vodene linije
Trajanje
izgaranja 60 min Stopa istjecanja: 8 170 kg/min
Količina koja
je sudjelovala
u izgaranju
483 210 kg Otvor (oštećenje) 20 cm (na polovini
spremnika)
Slika 14: Zone ugroženosti kod ispuštanja LNG-a u razini vodene linije i stvaranje
požara
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
57 od 77
Legenda:
ZONA UGROŽENOSTI
Crvena: 10 m (12,5 kW/m2) –zona visoke smrtnosti (granica
domino efekta)
Narančasta: 36 m (7,0 kW/m2) – zona smrtnosti
Žuta: 66 m (5,0 kW/m2) – zona trajnih posljedica (osjet boli
unutar 60 s)
Zelena 112 m (3,0 kW/m2) zona privremenih posljedica (nema
značajnih posljedice po život i zdravlje ljudi)
5.3.3 Scenarij 2.1. propuštanje na cjevovodu plinska faza
Zagrijani plin (metan) na 0°C i stavljen pod tlak od 85 bara transportira se kroz
cjevovod. Oslobođeni plin pod velikim tlakom izlazi u okoliš tvoreći eksplozivno-
zapaljivu zonu.
Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požara/eksplozije:
Tablica 24 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požara/eksplozije:
ATMOSFERSKI PODACI
Vjetar: 1.5 m/s, sjever (na visini od 3 metra)
Tip podloge: otvorena površina Naoblaka: djelomično
Temperatura
zraka: 25°C Klasa stabilnosti: F
Relativna
vlažnost: 50%
Eksplozija
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
58 od 77
Tablica 25 Podaci o izvoru opasnosti
PODACI O IZVORU OPASNOSTI
Ispuštanje zapaljivog plina iz cijevi
Stopa
istjecanja: 17.5 kg/s Tlak u cijevi: 85 atm
Temperatura
u cijevi: 0°C Trajanje istjecanja: 1 min
Ukupna
ispuštena
količina:
1 048 kg
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
59 od 77
Slika 15: Zone ugroženosti kod ispuštanja na cjevovodu i stvaranje eksplozije
Legenda:
ZONA UGROŽENOSTI
Crvena: LOC nije dosegnut m (300 mbar) –zona visoke smrtnosti
(granica domino efekta)
Narančasta: 462 m (140 mbar) – moguća smrtnosti
Žuta: 470 m (70 mbar) – pucanje stakala
Zelena 490 m (30 mbar) zona privremenih posljedica (nema
značajnih posljedice po život i zdravlje ljudi)
Požar
Zagrijani plin (metan) na 0°C i stavljen pod tlak od 85 bara transportira se kroz
cjevovod. Oslobođeni plin pod velikim tlakom izlazi u okoliš tvoreći eksplozivno-
zapaljivu zonu.
Slika 16: Zone ugroženosti kod ispuštanja na cjevovodu i stvaranja požara
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
60 od 77
Legenda:
ZONA UGROŽENOSTI
Crvena: 456 m (50000 ppm = LEL)1
Narančasta: 552 m (30000 ppm = 60% LEL = Flame Pockets)
Žuta: 1.1 km (5000 ppm = 10% LEL)
5.3.4 Scenarij 2.2. propuštanje na cjevovodu tekuća faza
Iz spremnika se pumpama pod tlakom od 85 bara odvodi LNG prema izmjenjivačima
(uparivačima) gdje se uparava u plinovitu fazu pod istim tlakom.
Razmatrat će se slučaj propuštanja na jednom uparivaču u količini od 1000 kg/min u
trajanju 5 min.
Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požara/eksplozije:
Tablica 26 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požara/eksplozije:
ATMOSFERSKI PODACI
Vjetar: 1.5 m/s, sjever (na visini od 3 metra)
Tip podloge: otvorena površina Naoblaka: djelomično
Temperatura
zraka: 25°C Klasa stabilnosti: F
Relativna
vlažnost: 50%
Eksplozija
1 LEL – lower explosive limit– donja granica eksplozivnosti
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
61 od 77
Tablica 27 Podaci o izvoru opasnosti
PODACI O IZVORU OPASNOSTI
Ispuštanje pothlađene tekućine iz cijevi
Stopa
istjecanja: 1 000 kg/min
Količina koja je
sudjelovala u
izgaranju:
5 000 kg
Temperatura
u tekućine: -161.5 °C
Slika 17: Zone ugroženosti kod ispuštanja na cjevovodu i stvaranje eksplozije
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
62 od 77
Legenda
ZONA UGROŽENOSTI
Crvena: LOC nije dosegnut m (300 mbar) –zona visoke smrtnosti
(granica domino efekta)
Narančasta: 48 m (140 mbar) – moguća smrtnosti
Žuta: 72 m (70 mbar) – pucanje stakala
Zelena 118 m (30 mbar) zona privremenih posljedica (nema
značajnih posljedice po život i zdravlje ljudi)
Požar
Iz spremnika se pumpama pod tlakom od 85 bara odvodi LNG prema izmjenjivačima
(uparivačima) gdje se uparava u plinovitu fazu pod istim tlakom.
Razmatrat će se slučaj propuštanja na jednom uparivaču u količini od 1000 kg/min u
trajanju 5 min. Maksimalna visina plamena iznosi 24 metara.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
63 od 77
Slika 18: Zone ugroženosti kod ispuštanja na cjevovodu i stvaranja požara
Legenda
ZONA UGROŽENOSTI
Crvena: 26 m (12,5 kW/m2) –zona visoke smrtnosti (granica
domino efekta)
Narančasta: 36 m (7,0 kW/m2) – zona smrtnosti
Žuta: 43 m (5,0 kW/m2) – zona trajnih posljedica (osjet boli
unutar 60 s)
Zelena 65 m (3,0 kW/m2) zona privremenih posljedica (nema
značajnih posljedice po život i zdravlje ljudi)
5.3.5 Scenarij 3.1. lom „ruke“ za iskrcaj LNG-a
Promjer istakačke ruke za prijenos tekuće faze iznosi 16'' odnosno Ø 40 cm.
Promatrat će se lom istakačke ruke te izlijevanje pothlađenog tekućeg sadržaja uz
tlak od 10 bara. U slučaju incidenta na toj poziciji može se pretpostaviti da bi u okoliš
izlazio ukapljeni plin koji bi se zagrijavanjem širio i stvarao zapaljivo - eksplozivnu
smjesu sa zrakom.
Tablica 28 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požara/eksplozije:
ATMOSFERSKI PODACI
Vjetar: 1.5 m/s, sjever (na visini od 3 metra)
Tip podloge: otvorena površina Naoblaka: djelomično
Temperatura
zraka: 25°C Klasa stabilnosti: F
Relativna
vlažnost: 50%
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
64 od 77
Eksplozija
Tablica 29 Podaci o izvoru opasnosti
PODACI O IZVORU OPASNOSTI
Kontinuirano ispuštanje ukapljenog plina
Promjer cijevi: 40 cm Dužina cijevi: 100 m
Tlak u cijevi: 10 atm
Slika 19: Zone ugroženosti uslijed eksplozije naslale lomom instalacije za iskrcaj
Legenda:
ZONA UGROŽENOSTI
Crvena: LOC nije dosegnut m (300 mbar) –zona visoke smrtnosti
(granica domino efekta)
Narančasta: 111 m (140 mbar) – moguća smrtnosti
Žuta: 158 m (70 mbar) – pucanje stakala
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
65 od 77
Zelena 261 m (30 mbar) zona privremenih posljedica (nema
značajnih posljedice po život i zdravlje ljudi)
Požar
U slučaju incidenta na toj poziciji može se pretpostaviti da bi u okoliš izlazio ukapljeni
plin koji bi se zagrijavanjem širio i stvarao zapaljivo-eksplozivnu smjesu sa zrakom.
Maksimalna visina plamena iznosila bi 49 m.
Slika 20: Zone ugroženosti uslijed požara naslale lomom instalacije za iskrcaj
Legenda:
ZONA UGROŽENOSTI
Crvena: 65 m (12,5 kW/m2) –zona visoke smrtnosti (granica
domino efekta)
Narančasta: 91 m (7,0 kW/m2) – zona smrtnosti
Žuta: 108 m (5,0 kW/m2) – zona trajnih posljedica (osjet boli
unutar 60 s)
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
66 od 77
Zelena 140 m (3,0 kW/m2) zona privremenih posljedica (nema
značajnih posljedice po život i zdravlje ljudi)
5.3.6 Scenarij 2. - propuštanje na instalaciji za iskrcaj LNG-a, požar/eksplozija
Promjer istakačke ruke za prijenos tekuće faze iznosi 16'' odnosno Ø 40 cm.
Promatrat će se propuštanje na instalaciji za iskrcaj LNG-a kroz rupu promjera 10 cm
te izlijevanje pothlađenog tekućeg sadržaja uz tlak od 10 bara. U slučaju incidenta na
toj poziciji može se pretpostaviti da bi u okoliš izlazio ukapljeni plin koji bi se
zagrijavanjem širio i stvarao zapaljivo - eksplozivnu smjesu sa zrakom.
Tablica 30 Ulazni parametri izračuna dosega utjecaja požara/eksplozije:
ATMOSFERSKI PODACI
Vjetar: 1.5 m/s, sjever (na visini od 3 metra)
Tip podloge: otvorena površina Naoblaka: djelomično
Temperatura
zraka: 25°C Klasa stabilnosti: F
Relativna
vlažnost: 50%
Eksplozija
Tablica 31 Podaci o izvoru opasnosti
PODACI O IZVORU OPASNOSTI
Kontinuirano ispuštanje ukapljenog plina
Promjer cijevi: 10 cm Dužina cijevi: 100 m
Tlak u cijevi: 10 atm
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
67 od 77
Slika 21: Zone ugroženosti uslijed eksplozije naslale propuštanjem na instalaciji za
iskrcaj
Legenda:
ZONA UGROŽENOSTI
Crvena: LOC nije dosegnut m (300 mbar) –zona visoke smrtnosti
(granica domino efekta)
Narančasta: 40 m (140 mbar) – moguća smrtnosti
Žuta: 46 m (70 mbar) – pucanje stakala
Zelena 72 m (30 mbar) zona privremenih posljedica (nema
značajnih posljedice po život i zdravlje ljudi)
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
68 od 77
Požar
U slučaju incidenta na toj poziciji može se pretpostaviti da bi u okoliš izlazio ukapljeni
plin koji bi se zagrijavanjem širio i stvarao zapaljivo-eksplozivnu smjesu sa zrakom.
Maksimalna visina plamena iznosila bi 11 m.
Slika 22: Zone ugroženosti uslijed požara naslale propuštanjem na instalaciji za
iskrcaj
Legenda:
ZONA UGROŽENOSTI
Crvena: 14 m (12,5 kW/m2) –zona visoke smrtnosti (granica
domino efekta)
Narančasta: 20 m (7,0 kW/m2) – zona smrtnosti
Žuta: 24 m (5,0 kW/m2) – zona trajnih posljedica (osjet boli
unutar 60 s)
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
69 od 77
Zelena 31 m (3,0 kW/m2) zona privremenih posljedica (nema
značajnih posljedice po život i zdravlje ljudi)
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2. Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
70 od 77
6 Popis primjedbi na cjelokupni projekt
Prilikom evaluacije cjelokupnog projekta načinjeno je niz propusta, koji su dalje
u tekstu navedeni i detaljnije objašnjeni.
U postupku odabira lokacije za smještaj plutajućeg LNG terminal propušten je vrlo
važan korak , a to je odabir same lokacije na osnovu kompletne komparativne
analize koja je sačinjena za kopneni terminal,
Provodi se zamjena teza jer se cijelo vrijeme navodi da je lokacija “terminala”
određena odlukom Vlade Republike Hrvatske još iz 2008. godine, te da je toj odluci
prethodila studija u obliku Izbora lokacije terminala ukapljenog prirodnog plina na
području Kvarnera i Riječkog zaljeva, izrađenoj od tvrtke Ekonerg d.o.o. sa analizom
devet potencijalnih lokacija, i temeljem čega je kao optimalna lokacija odabrana baš
lokacija industrijske zone DINA Petrokemije, te je stoga na ovoj navedenoj lokaciji
predviđen predmetni zahvat.
Nesporno je da je navedenom studijom odabrana lokacija za kopneni terminal, iako
je terminološki studija imala naziv generalnog karaktera, dakle “terminal za ukapljeni
prirodni plin”, ali tada nije bilo niti govora i plutajućem terminalu. Iz tog razloga, cijelo
pozivanje na navedenu studiju i definiranje iste kao početnog postulata koji “odabire
najbolju lokaciju” nije korektna, jer se radi o zamjeni teza, koristeći općeniti oblik
nazivlja.
Kao važan čimbenik navedene teze spominje se i jedan od elementarnih kriterija, a
to je da je za odabir lokacije potrebna površina kopnenog dijela minimlano 20 ha, što
svakako ne upućuje na potrebe plutajućeg LNG terminala, koji u biti zahtjeva 0.5 ha.
Iz svega navedenog jasno je da ovaj kriterij i navedena studija ne mogu biti podloga
za tvrdnju da je lokacija Omišalj optimalna lokacija za smještaj plutajućeg LNG
terminal.
Izvori za navedene tvrdnje su:
- Kronologija aktivnosti vezanih uz pozicioniranje LNG terminala na otoku Krku -
prostoru Općine Omišalj, JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ,
https://zavod.pgz.hr/Home.aspx?PageID=70 ;
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
71 od 77
- U Odluci Vlade Republike Hrvatske o proglašenju projekta LNG terminala
strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske (NN 78/15), KLASA 022-
03/15-04/76, URBROJ: 50301-05/18-15-3, od 16.7.2015. godine. u točki VI. se u
opisu zahvata potpuno jasno navodi da se plin s brodova pretače u spremnike a ne u
brod:
„VI. LNG terminal je energetski infrastrukturni objekt čija je osnovna namjena
prihvat brodova za prijevoz ukapljenoga prirodnog plina, pretakanje ukapljenog
prirodnog plina s brodova u spremnike, zatim privremeno skladištenje ukapljenog
prirodnog plina u spremnicima, te uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina u plinovito
agregatno stanje i konačno isporuka prirodnog plina otpremnim plinovodom u
magistralnu plinovodnu mrežu za potrošače u Republici Hrvatskoj i drugim europskim
zemljama.
Nadalje, proglašavanje izgradnje plutajućeg LNG terminala «samo» izmjenom
zahvata prihvatnog LNG terminala za prihvat, skladištenje i uplinjavanje LNG-a je
netočno jer sugerira da se radi samo o određenim minornim izmjenama i fazama već
prihvaćenog tehničkog rješenja kopnenog terminala.
Naime, u tehnološkom smislu, studija se poziva na Zaključak o ubrzavanju procesa
izgradnje plutajućeg terminala za skladištenje LNG-a na lokaciji omišalj, koji je Vlada
Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 8.6.2016. godine a pri tome nigdje
nije navedeno ili izrijekom definirano da na bazi čega je terminal dobio prefiks
«plutajući», te time sugerirajući tvrdnju koja u biti nema osnov, a to je da fazni razvoj
projekta nije isto što i fazna gradnja projekta.
Potpuno je jasno da se ovdje ne radi o faznoj gradnji prihvaćenog kopnenog
terminala, već o potpuno novom tehničko-tehnološkom postupku, jer plutajući LNG
terminal nije dio kopnenog terminala već samosvojna tehnološka jedinica.
Iz svega navedenog jasno je da se temeljen zakonskih odredbi plutajući LNG
terminal ne može klasificirati kao njegova prva faza već kao posebni projekt.
U prilog tome ide i izvadak iz Zakona o prostornom uređenju NN 153/13 i 65/17,
Članak 3. točka 2.
2. fazno građenje je građenje građevine po njezinim dijelovima određenim
lokacijskom dozvolom, a za koje se dijelove izdaju posebne građevinske dozvole
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
72 od 77
Osim toga, smještaj plutajućeg LNG terminala na ovoj lokaciji nije planiran ni
Prostornim planom Primorsko-goranske županije, niti Prostornim planom uređenja
Općine Omišalj. I upravo je to razlog da se zahvat plutajućeg LNG terminala,
neutemeljeno nastoji proglasiti izmjenom i prvom fazom kopnenog LNG-a, temeljem
čega bi, kao legitimni postupak slijedilo izdavanje izmjene i dopune već izdane
lokacijske dozvole za kopneni LNG.
Tvrdnja u Studiji o usklađenosti zahvata plutajućeg LNG-a s dokumentima
prostornog uređenja nije utemeljena. Prostornim planovima je planiran Prihvatni
terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku kakav je određen Lokacijskom
dozvolom za zahvat "Prihvatni terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku" na
području Općine Omišalj, u Primorsko - goranskoj županiji (Klasa: UP/I-350-05/14-
01/000081, Urbroj: 531-06-15-0015, 29.07.2015.), ali ne i plutajući terminal za
prihvat, skladištenje i uplinjavanje LNG-a.
U Potvrdi Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Uprave za dozvole
državnog značaja da je Izmjena zahvata prihvatnog terminala za LNG na otoku Krku
uvođenjem faze plutajućeg terminala za prihvat, skladištenje i uplinjavanje LNG-a, na
području Općine Omišalj u Primorsko-goranskoj županiji usklađena s prostornim
planovima, koja je Prilog 1 Studije, eksplicite se navodi da su činjenice o
usklađenosti utvrđene na osnovu kartografskih prikaza ovih planova. Činjenica je da
u grafičkom dijelu jesu ucrtani simboli s oznakom LNG i industrijske luke.
Međutim, u provedbi plana tekstualni i grafički dio čine cjelinu, a tekstualnim dijelom
PPŽ se planira: izgradnja terminala u proizvodnoj zoni Omišalj, što znači na kopnu
gdje je proizvodna zona i određena, uz mogućnost formiranja luke planirane za
prekrcaj ukapljenoga prirodnog plina. Prekrcaj nikako ne znači skladištenje na moru,
a još manje znači uplinjavanje. Faze izgradnje terminala se planiraju isključivo
vezano na kapacitet a ne na vrstu terminala.
Prema tekstualnom dijelu PPUO pripadajući obalni pojas građevinskog područja
gospodarske namjene, proizvodne - pretežito industrijske, namijenjen je izgradnji
luka i građevina lučke infrastrukture i suprastrukture svih planiranih sadržaja
terminala za prekrcaj ukapljenog plina i rafinerije (obale, privezi, pristani, lukobrani i
sl. s dozvoljenim širokim opsegom primjene tehničkotehnoloških rješenja izgradnje i
korištenja) s pripadajućim lučkim područjem (funkcionalnim morskim akvatorijem i
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
73 od 77
kopnenim područjem) za izgradnju građevina lučke podgradnje i nadgradnje
sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih ili planiranih kapaciteta. PPUO-
om se lučko područje planira isključivo za obavljanje lučkih djelatnosti.
Iz svega gore navedenog, jasno je da smještaj plutajućeg LNG terminala, odnosno
plutajućeg skladišta plina na moru na lokaciji Omišalj nije planiran ni Prostornim
planom Primorsko-goranske županije (PPŽ) niti Prostornim planom uređenja Općine
Omišalj PPUO).
Također, nije osnovana bezuvjetna tvrdnja u Studiji da izrada UPU-a za smještaj
plutajućeg LNG terminala nije potrebna. Točno je da prema Zakonu, za strateške
investicije UPU nije obvezan.
U ovom i svakom drugom slučaju kad se UPU koji je propisan ne donosi, uvjeti
provedbe namjeravanog zahvata u prostoru trebaju biti utvrđeni nekim od prostornih
planova više razine.
Važećim PPUO Omišalj na području DINA Petrokemije je planirana industrijska zona
a na moru ispred nje tri industrijske luke. Plan za to područje propisuje obveznu
izradu UPU-a. Ne bez razloga, naime u ovom slučaju nije moguće na osnovu
PPUO-a utvrditi lokacijske uvjete kao osnovu za izdavanje lokacijske ili građevinske
dozvole.
Lučko područje je razgraničeno na kopneni i morski dio ali nije razgraničeno između
te 3 luke, pa temeljem PPUO nije moguće utvrditi granice pojedine luke, ni na moru
niti na kopnu.
Niti jedan plan više razine ne sadrži potrebne uvjete provedbe namjeravanog zahvata
u prostoru, planske mjere i uvjete kojima bi bio određen smještaj zahvata plutajućeg
LNG terminala u prostoru.
Šta se u ovakvim okolnostima dešava s lučkim područjem spomenutih triju luka?
Plutajući terminal se jednostavno smješta preko akvatorija triju planiranih luka, a da
se druge dvije luke i ne spominju, ni njihovo područje, ni funkcija, pa naravno ni
utjecaj plutajućeg LNG-a na te luke.
Koja je posljedica takvog postupanja, zauzimanjem akvatorija isključivo za plutajući
terminal?
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
74 od 77
Kompletan kopneni prostor industrijske zone DINA Petrokemija, velikog potencijala, u
cijelosti komunalno opremljen, površine 170 ha ostaje bez adekvatnog lučkog
područja.
Isto tako, kako bi se osigurali planski preduvjeti da prostor industrijske zone DINA
Petrokemija i njoj pripadajućih triju planiranih industrijskih luka, na ukupnoj planiranoj
površini kopna i mora bude uporabiv i funkcionalan, nužno je prostor detaljnije
planirati, razgraničiti područja za planirane namjene i za iste propisati uvjete
provedbe namjeravanog zahvata u prostoru. Jedino je na taj način moguće osigurati
preduvjete za međusobno usklađen razmještaj i funkcioniranje planiranih djelatnosti
unutar industrijske zone DINA Petrokemija i pripadajućih planiranih industrijskih luka.
Za građevinsko područje industrijske zone DINA Petrokemija i lučko područje njoj
pripadajućih triju industrijskih luka, potrebno je osigurati plansku osnovu za smještaj
planiranih sadržaja i definiranje uvjeta provedbe zahvata u prostoru, odnosno
potrebno je donijeti UPU ili u tom smislu dopuniti jedan od prostornih planova više
razine.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
75 od 77
7 Zaključak - Mogući negativni utjecaji planiranih infrastrukturnih
objekata na okruženje
Kompjuterskim analizama i scenarijima dobivenim proračunima prikazanim u ovom
dokumentu, utvrđeno je da ne postoji interakcija planiranog terminala s JANAF-om,
dakle nema domino efekta između spremnika na terminalu LNG-a i zatvorenih
JANAF-ovih spremnika. Zbog udaljenosti JANAF-a i sustava zaštite koji se provode
ne postoji opasnost od oštećenja istog uslijed eventualne eksplozije na LNG
terminalu. Ne postoje kemizmi koji bi mogli imati negativne forme između ova dva
terminala.
Prema dobivenim scenarijima prilikom požara i eksplozije na planiranom plutajućem
LNG terminalu, postrojenja DINA petrokemije ne nalaze se unutar zona domino
efekta koji za požar iznosi 12,5 kW/m2 a za eksploziju 4 psi.
Postrojenje DINA petrokemije nalazilo bi se unutar zone od 2 psi ukoliko bi se izradio
scenarij eksplozije spremnika LNG-a sa smjerom vjetra NW koji uz smjerove NNE i
SE prevladava na sjevernom djelu otoka Krka. Prikaz zona prikazan je slikom 20.
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
76 od 77
Slika 23: Zone prilikom eksplozije svih spremnika LNG-a uz puhanje vjetra iz NW
smjera
Ovim bi scenarijem bilo zahvaćeno postrojenje za proizvodnju vinilklorid monomera
VCM-a koje nije u funkciji.
8 Literatura i zakonski okvir
Zakonski okvir
- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15)
- Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14,
31/17, 45/17)
- Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15) Zakon o kemikalijama (NN 18/13)
- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10)
- Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te
tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u prostorima
ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06, 106/07)
Literatura
Stručno mišljenje o gradnji plutajućeg terminala za ukapljeni
prirodni plin na lokaciji Omišalj
Eko Kvarner
d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]
77 od 77
- Guidance on the preparation of a safety report to meet the requirements of
directive 96/82/EC AS AMENDED BY DIRECTIVE 2003/105/EC (SEVSEO II)
- Provedba prioritetnih aktivnosti u cilju primjene direktive o kontroli opasnih
nesreća (SEVESO direktiva) u republici hrvatskoj - metodologija, Centar za
čistiju proizvodnju, 2009.
- Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim
velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama, AEA, BEČ, 1993.,
IAEA-TECDOC-727
- Reference Manual Bevi Risk Assessments, 2009
- Purple Book- Guidelines for quantitative risk assessment – First edition
1999/2005
- Red book - Methods for determining and processing probabilities - Second
edition 1997/2005
Software
- ALOHA 5.4.4. (Areal Locations of Harzardous Atmosphere) – program
prikazuje ispuštanje opasnih tvari u atmosferu i izračunava zone ugroženosti u
različitim scenarijima.
- SLAB view (Emergency Release Dense Gas Model odobrenog od strane
Američke agencije za zaštitu okoliša (United States Environmental Protection
Agency – US EPA).