Uenikove sposobnosti i osobine kao odrednice procesa uenja

  • View
    60

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Učenikove sposobnosti i osobine kao odrednice procesa učenja. Edukacijska psihologija 1 Đeni Zuliani 2011/12. O čemu ćemo govoriti?. Tjelesni razvoj Kognitivni razvoj Razvoj govora Razvoj moralnog rasuđivanja Individualne razlike u kognitivnim osobinama Socijalni i emocionalni razvoj - PowerPoint PPT Presentation

Text of Uenikove sposobnosti i osobine kao odrednice procesa uenja

  • Uenikove sposobnosti i osobine kao odrednice procesa uenjaEdukacijska psihologija 1eni Zuliani2011/12.

  • O emu emo govoriti?Tjelesni razvojKognitivni razvojRazvoj govoraRazvoj moralnog rasuivanjaIndividualne razlike u kognitivnim osobinamaSocijalni i emocionalni razvojIndividualne razlike u nekim osobinama linosti

  • Tjelesni razvoj

    PREDKOLSKA DOB Promjene u tjelesnom izgledu i motorikim vjetinama poveana miina kontrola (cefalo-kaudalna; proksimo-distalna) razvoj fine motorike

    SREDNJE DJETINJSTVO

    Tjelesni rast se usporava do 10.god.

    Bol miia

    Vjeba

    ADOLESCENCIJA- Nagle promjene na tijelu (reprodukcija) pojam o sebi vezan za tijelo spolne razlike meu djecom utjeu na popularnost, nesigurnost/ samopouzdanje, srameljivost, povlaenje

  • Tjelesni razvoj i posljedice na kolu

  • Kognitivni razvoj: Piagetova teorija

    Razvoj se razvija po stupnjevima: nove organizacije spoznajaAktivni odnos djeteta prema okoliniRazumjevanje i osmiljavanje vanjskog svijeta2 procesa: a). maturacija organizma i ivanog sustava;b). Aktivnost i djelovanje na vanjski svijet konstruktivizam: misaoni svijet izgrauje se na temelju iskustva

    sheme:opi potencijal za izvedbu nekog ponaanja (vanjski postupci, miljenja)

    Mehanizmi za prilagodbu shema na okolinu:ASIMILACIJAAKOMODACIJAEKVILIBRACIJA (uspostava ravnotee; poticajna snaga intelektualnog razvoja)

  • Piagetova teorija razvojni stupnjevi

  • Piagetova teorija u razreduPoznati i uvaiti razinu djetetovog kognitivnog razvoja, predznanje, govorne kompetencije, psihomotoriku razvijenostAktivno ukljuivanje u nastavni proces, istraivanje, interakcija s okolinomUvaiti individualne razlike Praenje individualnog napretkaDo osmog razreda neka djeca ne primjenjuju formalno miljenjeIzazvati kognitivnu neravnoteu---poveava motivaciju, proces akomodacije i kognitivni razvojRazumjeti zakonitosti djejeg spoznajnog razvoja

  • Kognitivni razvoj: VigotskiPretpostavke:1. misaoni razvoj ovisi o svladavanju sustava znakova zajednikog ljudima u odreenoj kulturi (kulturni i povijesni kontekst)

    2. Uenje simbolikog sustava odvija se postupnim slijedom koji je jednak u sve djece

  • Kognitivni razvoj: VigotskiUenje prethodi razvoju:

    uenje sustava simbola omoguuje djetetu rekonstrukciju pojava iz njegovog okruenja pomae mu misliti, komunicirati i rjeavati probleme

  • Kognitivni razvoj: Vigotski1.Prepoznavanje povezivanje odreenih glasova sa znaenjem, 2.Razvoj misaonih struktura i pokuaj upravljanja okolinom3.Samostalna upotreba simbola pri prosuivanju, zakljuivanju, rjeavanju problema ---sustav simbola je internaliziran --- unutranji govor (u poetku glasan, kasnije privatni)

  • Kognitivni razvoj: VigotskiKognitivni razvoj se potie suradnjom djeteta i okoline

    Od izvana kontroliranih ponaanja do ponaanja kojima dijete samostalno upravlja iznutra

  • Kognitivni razvoj: VigotskiPodruje priblinog razvoja- samostalni rad djeteta otkriva njegovu sposobnost- rad s odraslom osobom otkriva potencijalnu razinu sposobnosti

    Steeno znanje je ishodite novog uenjaSTUPANJ POULJIVOSTIAKTIVNA ULOGA UITELJA

  • Kako podignuti misaone skeleKognitivno modeliranjePotkrepljenjePovratne informacijeIzravno pouavanje o tome to treba uinitiPitanja koje pomau ueniku da prepozna uzrok pogreke i razvije strategiju ispravljanjaKognitivno strukturiranje: objanjavanje naela i generalizacije (organizacija znanja)Koritenje unutranjeg govora pri rjeavanju problema

  • Teorija Vigotskog u razreduredefinira nain provjere znanja: provjerava se gornja granica p.p.r.- p.p.r. Se utvruje u individualnom radu- zadaci sa razliitim razinama sloenosti- pripremiti potpitanja ili upute na temelju djetetovih trenutnih mogunosti- biljeiti kada i u kojoj mjeri te upute pomau pri rjeavanju zadatkaKada niti uz pomo ne moe rijeiti zadatak dijete je doseglo gornju granicu p.p.r.

  • Razvoj govoraSTRUKTURALNI ASPEKTIzgovor: izvedba glasova (fonema; 30)

    Gramatika FUNKCIONALNI ASPEKTSemantika: znaenje rijei ili sklopova rijei (iri kontekst)Pragmatika: uinci konteksta na znaenje, nepisana pravila o tome to rei u razliitim kontekstima

    MORFEMIRez; pro-rez;Pro-rez-atiSINTAKSAS-P-O

  • Kako uimo govor

  • Kako uimo govorBihevioristiko tumenjeOdrasli kao model; Potkrepljenje uspjeno izgovorenih rijeiNativistiko tumenje (Chomsky)Genetika osnova; svojstvo ljudskog mozga; Govor se javlja bez sustavne poduke ili potkrepljenjaEs. logike pogreke: konj-konjevi; oni moeju;Djeca rijetko brkaju redoslijed rijei u reeniciPredispozicija + socijalne povratne veze = dobro jezino funkcioniranje

  • Govor i miljenje

  • Uenje i linostLinost:Jedinstvena i relativno trajna organizacija ovjekovih kognitivnih i konativnih osobina koja svim njegovim oblicima ponaanja i djelovanja daje zasebno i prepoznatljivo obiljejeDispozicija + utjecaji iz okoline + aktivitet kolski utjecaji uenje

  • Konativne osobineTemperamentKarakterMoralno rasuivanjeProsocijalno ponaanjeSamopoimanjeMotivacija

  • TemperamentKonstitucijski uvjetovan tipian nain ovjekovog emotivnog reagiranjaHipokrat-Galenova klasifikacija:KolerikSangvinikFlegmatikMelankolikPavlovljeva klasifikacija:NeobuzdanivahanMiran i slabS obzirom na tjelesni sokNa temelju izmjenjivanja i uspostavljanja dva procesa:Podraivanje (stimulacija)Koenje (inhibicija)

  • Temperament Jungova tipologijaEkstravertiranost

    Otvorenost ponaanjaSpremnost na akcijuLako uspostavlja kontakte, KomunikativnostRealistino ponaanje, ne pretjerano osjetljiva na kritikuInteres je na vanjskoj okolini Introvertiranost

    Promiljenost, povuenost, okrenutost prema sebiSuzdrljivost na izraavanje emocija, osjetljivost na kritikuObuzeta vlastitim mislima i doivljajima

  • Temperament -Rotova podjelaAktivnosti1. Samopouzdanost nesigurnost2. ivost-tromost3. Promiljenost impulzivnost4. Suzdranost nesuzdranost5. Objektivan odnos - preosjetljivostII. Emotivno ponaanjeVedrina potitenostEmotivna zrelost e.nezrelostEmotivna stabilnost e. nestabilnostTrajnija raspoloenja naglo mijenjanje raspoloenjaUravnoteenost - egocentrinost III. Ponaanje prema drugima:Sigurnost plaljivostSamostalnost oslanjanje na drugeSocijalna inicijativa pasivnostPrijateljski odnos neprijateljski odnosTolerantnost - kritizerstvo I jo: Osobni tempo sugestibilnost Steeni tj. naueni oblici klasinim ili instrumentalnim uvjetovanjem ili navikavanjem

  • Temperament - EysenckEkstraverzija introverzijaNeuroticizam emotivna stabilnost

    Neurotini ekstravertEmotivno stabilan ekstravertNeurotini introvertEmotivno stabilni introvert

    3. Psihoticizam

  • Temperament djece Thomas i Chess Teko dijeteProsjeno dijeteUsporeno dijeteBurne i negativne reakcije na nove situacije Teko prilagoavanjeNeregularnost u navikamaBrzo prilagodbaPozitivne emotivne ekspresije i raspoloenja, regularnost navika Postupno se emotivno zagrijava Oklijevajui pristup novim situacijama, ali bez snanih emotivnih reakcijaBez prisile, nova iskustva prihvaa na pozitivan nain

  • Temperament se formira izmeu 6 i 12 godine konzistencija u interakciji organizam okolinaPotrebno razumijevanje od strane odraslihPovezanost izmeu neadaptabilnog temperamenta (usporeni tip) i niskog kolskog postignuaAli ne i inteligencijeoekivanja nastavnikaVoditi rauna o djetetovim dostignuimaUvaavanje razlika u temperamentu

  • KarakterTipine osobine neke osobeVoljno-motivacijske osobine (upornost, odlunost, dosljednost)Etiko-moralna naela ponaanja (potenje, sebinost, nesebinost, skromnost, savjesnost) pridravanje-nepridravanje drutvenih normiGuilford: potreba za slobodom, p. za oslanjanjem na samoga sebe, p. za konformiranjemKonzistentnost (ustrajnost, postojanost)

  • Razvoj moralnog rasuivanja:Piagetova teorijaMoralna dilemaJednom davno bila su dva mala djeaka, Augustus i Julijan. Augustus je jednog dana primijetio kako je oeva tintarnica prazna i odluio je pomoi ocu da je napuni. No otvarajui bocu, prolio je tintu i napravio mrlju na stolnjaku. Julian se igrao tintarnicom svog oca i napravio malu mrlju na stolnjaku. Koji je od dva djeaka bio zloestiji i zato?

  • Razvoj moralnog rasuivanja:Kolbergova teorijaMoralna dilema

    Jednoj eni prijeti smrt od raka. Moe je spasiti lijek koji je nedavno izumio jedan farmaceut u njezinom gradu. Farmaceut naplauje taj lijek 2000$ to je deset puta vie od trokova izrade lijeka. Mu bolesne ene, Hainz, obiao je sve poznanike kako bi prikupio novce ali je uspio prikupiti samo polovicu potrebnog iznosa. Hainz je rekao farmaceutu da e njegova ena umrijeti i zamolio ga da mu proda lijek jeftinije ili da mu omogui da ostatak plati naknadno. No faramceut je rekao Ne. Sav oajan Hainz je provalio u apoteku i ukrao lijek za svoju enu.

    Je li to trebao napraviti? Da/ne, obrazloiti

  • Razvoj moralnog rasuivanja:Kolbergova teorija

  • Prosocijalno ponaanjeDarivanje u karitativne svrheSuradnja s drugima i pomo osobama u nevoljiSuosjeanje, dijeljenje, rtvovanje, spaavanje i sl.Pozitivne posljedice za druge

    Moralna uvjerenjaempatija

  • P.p. - u svezi sa razvojem kognicija, soc. prespektive, moralnog rasuivanja i motivacijeNa najniim stupnjevima moralnog razvoja djeca pomau zbog konkretne, definirane nagrade ili kao odgovor na zahtjev, prijetnju ili zapovijed autoritetaNa treem stupnju djeca samovoljno zapoinju pruati pomo drugima. Ali zbog nagradaetvrti stupanj normativna motivacijaPeti stupanj norma reciprocitetaesti stupanj altruistina motivacija

  • Socijalni i emocionalni razvojPredkolska dob (do 6 god)irenje socijalne mree Igra s vrnjacima za uenje suradnje i rjeavanje konflikata, i prevladavanje i egocentrizma (shvaanje da drugi imaju razliita ra