U V O D · Web viewPotrošnja dizela nije evidentirana. Za tekuće održavanje opreme koristi se mast za podmazivanje. Mijenjanje ulja i podmazivanje strojeva vrši se po uputama

U V O D

PAGE

84

Z A H T J E V

za izdavanje okolinske dozvole

„FEKRY“ d.o.o. FOČA-USTIKOLINA

Tuzla, oktobar 2017.godine

Z A H T J E V

za izdavanje okolinske dozvole


DIREKTOR:

Vensan Pušonjić, dipl.ing.el.

PREDMET:

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša („Službene novine FBiH“, br. 33/03 i 38/09) i Zakonom o upravljanju otpadom („Službene novine FBiH“, br. 33/03 i 72/09)

INVESTITOR:


IZVRŠILAC:

Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje d.o.o. Tuzla

BROJ IZVJEŠTAJA:

247c-II/17

NA ZADATKU RADILI:

………………………..........................……….......…........

(Merzad Dostović, dipl.ing.tehn.)

……………………….........................……….......….........

(Hatema Kasumović, dipl.ing.znr. i žo.)

SADRŽAJ

A.

OPĆI PRILOZI

-

Aktuelni izvod iz sudskog registra

-

Uvjerenje o registraciji/upisu u jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza

-

Uvjerenje o listi nositelja izrade Studija o uticaju na okoliš i Planova aktivnosti

B.

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE

str.

UVOD

1

1.

IME I ADRESA INVESTITORA

3

2.

OPIS POSTROJENJA

4

3.

LOKACIJA POSTROJENJA

6

3.1.

Mikrolokacija objekta

8

4.

STANJE LOKACIJE POSTROJENJA

10

4.1

Geološke karakteristike

10

4.2

Hidrološke i hidrogeološke karakteristike

11

4.3

Meteorološke i klimatološke karakteristike

12

4.4

Flora i fauna na širem području lokacije

13

4.5

Postojeća materijalna dobra uključujući kulturno historijsko i arheološko naslijeđe

15

4.6

Zrak

16

4.7

Infrastruktura

19

5.

OPIS AKTIVNOSTI POGONA

20

5.1

Tehnološki opis proizvodnje, sklaištenja i distribucije peleta

20

5.1.1

Opis proizvodnog postrojenja

20

5.1.2

Mljevenje

22

5.1.3

Sušenje

22

5.1.4

Peletiranje

22

5.1.5

Proizvodni program

22

5.1.6

Manipulacija i transport materijala

23

5.2

Lista sirovina i pomoćnih materijala

23

5.2.1

Sirovine

23

5.2.2

Pomoćne sirovine

24

5.3

Energenti koji se koriste u procesu proizvodnje peleta

25

5.4

Izvori i priroda predviđenih emisija iz postrojenja

25

5.4.1

Emisija u zrak

26

5.4.2

Emisija u podzemne i površinske vode

31

5.4.3

Emisija u tlo

32

5.4.4

Otpad

32

5.5

Oprema za smanjenje negativnog uticaja

34

5.6

Identifikacija i procjene značajnih uticaja na okolinu

35

5.7

Mjere i aktivnosti za sprječavanje ili smanjenje emisija iz postrojenja

37

5.8

Mjere za sprječavanje nastanka i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje

40

5.9

Mjere planirane za monitoring emisija

40

6.

PREDVIĐENA ALTERNATIVNA RJEŠENJA

43

7.

NETEHNIČKI REZIME

44

8.

PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM

45

8.1

Dokumentacija o nastalom otpadu

45

8.2

Mjere upravljanja otpadom

47

8.3

Odvajanje otpada

48

8.4

Odlaganje otpada na odlagalište

48

9.

IZVORI PODATAKA

49

10.

PRILOZI (1-16)

52

Prilog 1.

Kopija katastarskog plana

Prilog 2.

Zemljišnoknjižni izvadak

Prilog 3.

Zaključak o ispravci Rješenja

Prilog 4.

Izvod iz regulacionog plana

Prilog 5.

Opšti uslovi za izradu priključka na vodovodnu mrežu

Prilog 6.

Ugovor o kupoprodaji

Prilog 7.

Ugovor o otkupu piljevine, sječke i otpadnog drveta

Prilog 8.

Ugovor o kupoprodaji robe i usluga

Prilog 9.

Elektroenergetska saglasnost

Prilog 10.

Rezultati mjerenja, kotao I

Prilog 11.

Rezultati mjerenja, kotao II

Prilog 12.

Rezultati mjerenja nivoa okolinske buke, dan i noć

Prilog 13.

Prikaz mjernih mjesta nivoa okolinske buke

Prilog 14.

Prikaz mjernih mjesta suspendiranih čestica PM2,5 i PM10, ukupnog taložnog praha i na izlazu iz ciklona

Prilog 15.

Rješenje o vodnoj dozvoli

Prilog 16.

Ugovor o odvozu i deponovanju smeća

A. OPĆI PRILOZI

B. ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE

UVOD

Zaštita i unaprjeđenje čovjekovog životnog i radnog okoliša realna je društvena potreba, koja na temelju dosadašnjih rezultata i iskustava, treba podstaći procese i aktivnosti održivog razvoja u toj oblasti. Ovo tim prije što su od strane Ujedinjenih naroda usvojene deklaracije o globalnom održivom razvoju i okolinskoj sigurnosti (Samit o Zemlji, Rio de Janeiro, Brazil, 1992.godine-Agenda 21, Svjetski samit o održivom razvoju, Johanesburg, Južnoafrička Republika, 2002.godine-Rio+10), koje obavezuju sve subjekte na društveno odgovoran razvoj uz istovremenu zaštitu prirodne osnovice i okoliša za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

Iskorištavanjem prirodnih resursa, njihovom preradom i nastankom različitih otpadnih materija, čovjek sve više utiče na svoj okoliš, mijenja prirodno uspostavljeno stanje i tako dovodi do ekološke neravnoteže. Zbog toga je cilj svakog zahvata u prirodi, svake eksploatacije prirodnih resursa i njihove prerade da se prije svega sagledaju mogući štetni uticaji na okoliš kako bi se predvidjele potrebne mjere za sprečavanje štetnih uticaja. To podrazumjeva pronalaženje rješenja, zasnovanih na proučavanju ekosistema, koji imaju za cilj minimiziranje štetnih uticaja na okoliš.

Rješenja se jedino mogu naći u stručnom, pravilnom i sveobuhvatnom tretiranju zaštite radnog i životnog okoliša pri izradi predinvesticionih i investicionih programa kao i projektne dokumentacije, jer ono što je propušteno u pripremnoj fazi ne može se uspješno nadoknaditi u fazi eksploatacije čak ni uz povećane materijalne troškove. Posljedice onečišćenja traže veoma dug period saniranja, a najčešće i nije moguće ponovo uspostaviti narušenu prirodnu ravnotežu u ekosistemu.

Dakle, zaštita životnog i radnog okoliša je važan segment svakog tehnološkog procesa, a efikasnost te zaštite ovisi o pravilnom izboru radnih operacija, procesa i opreme, kao i montaže opreme u skladu sa glavnim projektom odnosno projektom montaže, a zatim od uslova lokacije i stručne osposobljenosti zaposlenog osoblja.

Iskorištavanjem prirodnih resursa, njihovom preradom i nastankom različitih otpadnih materija, čovjek sve više utiče na svoju okolinu, mijenja prirodno uspostavljeno stanje i tako dovodi do neravnoteže ekološkog sistema. Neracionalan odnos prema okolini doveo je tokom vremena, do slijedećeg:

· promjene klimatskih uslova (povišenjem koncentracije stakleničkih plinova, a posebno ugljik(IV)-oksida, CO2),

· deforestacija i deserticifikacija, odnosno smanjenje šumskih površina, povećanje erozije i degradacija obradivog zemljišta,

· pojava „ozonskih rupa“ u atmosferi (povišenjem koncentracije CFC i metana CH4),

· smanjenje biodiverziteta zbog izumiranja pojedinih vrsta,

· onečšćenje tla, podzemnih i površinskih voda i zraka,

· odlaganje sve veće količine teško razgradivog i opasnog otpada.

Cilj prilikom svakog zahvata u prirodi je, da se prije svega, sagledaju mogući štetni uticaji na okolinu kako bi se predvidjele potrebne mjere za njihovo sprječavanje ili, ako to nije moguće, ublažavanje. To podrazumjeva pronalaženje rješenja, zasnovanih na proučavanju ekosistema, koji imaju za cilj minimiziranje štetnih uticaja na okolinu. Efikasnost te zaštite ovisi o pravilnom izboru radnih operacija, procesa i opreme, kao i njezine montaže u skladu sa glavnim projektom odnosno projektu montaže, a zatim i od uslova lokacije i stručne osposobljenosti zaposlenog osoblja.

Osnovni postulati optimalne korelacije naučno-tehnološkog razvoja i zaštite okoline trebaju biti:

· razvoj i unapređenje kvalitete okoliša koje se mora zasnivati na uvođenju tehnologija sa što potpunijim iskorištenjem ulaznih tokova (tehnologije sa malo ili bez otpadnih tokova),

· strogo pridržavanje propisanih normi i nivoa dozvoljenog onečišćenja, učinkovit sistem kontrole i stimulativne sankcije prema zagađivačima,

· budući industrijski razvoj ne smije dovesti do ugrožavanja okoliša te je neophodna ekološka optimizacija postojećih postrojenja i rješavanje otpadnih tokova.

Ovaj Zahtjev obuhvata analizu uticaja procesa rada i lokacije „FEKRY“ d.o.o. Foča-Ustikolina, uzimajući pri tome u obzir sve elemente kao i uslove življenja i poboljšanja uslova radne i životne okoline.

Za izradu Zahtjeva izvršen je pregled:

· projektne dokumentacije,

· lokacije zahvata,

· podataka o fizičko-hemijskim osobinama korištenih materija, kao i

· zakonskih i podzakonskih propisa i stručne literature iz ove oblasti.

U daljem tekstu biti će detaljno razrađeni i analizirani svi preventivni uslovi za siguran rad i zaštitu okoline od onečišćenja.

1. IME I ADRESA INVESTITORA

1.

Naziv investitora

„FEKRY“ d.o.o. Foča-Ustikolina

2.

Pravni oblik

društvo sa ograničenom odgovornošću

3.

Vrsta zahtjeva

postojeće postrojenje

4.

Adresa investitora

Njuhe bb, 73250 Ustikolina

Bosna i Hercegovina

5.

Telefon/fax

e-mail

+ 387 38 51 86 66

[email protected]

6.

Službena kontakt osoba, GSM

Dževad Aletić

+ 387 61 72 07 60

7.

Identifikacijski broj

245049300007

8.

Broj i datum rješenja upisa u sudski registar

-

9.

Sud kod koga je izvršena registracija

-

10.

Šifra djelatnosti

20.510

11.

Kontakt osoba za izrađeni

Zahtjev za okolinsku dozvolu

Dževad Aletić

2.OPIS POSTROJENJA

Investitor „FEKRY“ d.o.o. Foča-Ustikolina, je na katastarskim česticama 1788, upisana u broj plana: 8, katastarske općine Njuhe, ukupna površina navedene katastarske čestice je oko 22.180 m2, što se vidi iz posjedovnog lista (Prilog 1), i zemljišnoknjižni izvadak broj: 1 (Prilog 2), izgradio postrojenje za primarnu preradu drveta i proizvodnju peleta. Lokacija navedenog postrojenja je u naselju Njuhe, općina Foča-Ustikolina, Bosansko-podrinjski kanton.

Primarna prerada drveta i proizvodnja peleta „FEKRY“ d.o.o. Foča-Ustikolina, a sve na osnovu Zaključka o ispravci Rješenja broj: UP-1304-26-366/10, od 19.08.2010.godine (Prilog 3), da ispunjava minimalne tehničko-tehnološke i druge uslove za rad i obavljanje navedenih djelatnosti prema Rješenju, a jedna od tih je:

· 20.510- proizvodnja ostalih proizvoda od drveta.

Za izgrađeni objekat Investitor posjeduje Izvod iz regulacionog plana, broj: 09-23-313-1/11, od 22.08.2011.godine (Prilog 4).

Na lokalitetu poslovnog objekta primarna prerada drveta i proizvodnja peleta „FEKRY“ d.o.o. Foča-Ustikolina, nalaze se sljedeće cjeline: prostor proizvodno-skladišni, proizvodna hala sa sušnicom i silosima, trafostanica, garderoba sa sanitarnim dijelom, radionica, prostor sladištenja rezervnih dijelova, kao i repromaterijala, te prostor gdje se skladišti sječka (sirovina) i dr.

Postrojenje za primarnu preradu drveta i proizvodnju goriva od biomase-pelet, instalirano je u dva proizvodna dijela, za smještaj sirovine otvoreno i zatvoreno skladište. U jednom dijelu vrši se priprema sirovine za peletiranje, odnosno priprema piljevine, koja podrazumijeva provođenje slijedeći faza obrade sirovine, odnosno instalirane su linije za:

· pripremu i sušenje sječke,

· linija mljevenja sječke i

· linija za pakovanje.

Za izgrađene i navedene objekte preduzeće posjeduje Rješenje Urbanistička saglasnost (nije stavljeno na uvid), Rješenje o upotrebnoj dozvoli (nije stavljeno na uvid), Rješenje o građevinskoj dozvoli (nije stavljeno na uvid), te Rješenje o naknadnom odobrenju za građenje (nije stavljeno na uvid), sva dokumenta su izdata od strane nadležnih organa.

Snabdijevanje vodom je osigurano iz vodovodnog sistema, preko mjerača protoka, a prema saglasnosti i uslovima za izradu priključka na vodovodnu mrežu isporučioca vode JKP „UŠĆE“d.o.o. Foča-Ustikolina (Prilog 5).

Sanitarno-fekalne otpadne vode iz predmetnog objekta se odvode u vodonepropusnu septičku jamu zatvorenog tipa, bez ispuštanja efluenta. Za čišćenje septičke jame potrebno je sačiniti Ugovor sa pravnim licem ovlaštenim za tu vrstu poslova.

Nezagađene površinko-oborinske vode se posebnim sistemom kanala sakupljaju i odvode u recipijent rijeku Drinu.

Tehnološke otpadne vode, ne nastaju u procesu proizvodnje.

3. LOKACIJA POSTROJENJA

Bosna i Hercegovina se nalazi na jugoistoku Europe, u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. Zemljište je brdsko-planinsko sa prosječnom nadmorskom visinom od oko 500 m.n.m.

Bosansko-podrinjski kanton zauzima prostor istočnog dijela Bosne i Hercegovine, i zahvata 504,6 km2 površine sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 47,0 stanovnika po km2. Položaj Bosansko-podrinjskog kantona u Bosni i Hercegovini i općine u kantonu, prikazan je na slici 3.1.

Slika 3.1 -Položaj Bosansko-podrinjskog kantona u Bosni i Hercegovini i općine u kantonu

Prostor općine Foča-Ustikolina se nalazi na 43° 35′ sjeverne geografske širine i 18° 47′ istočne geografske širine. Zauzima površinu od 169,4 km2, gdje živi 2.213 stanovnika, sa prosjekom 13,06 stanovnik/km2. Općina Foča-Ustikolina se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Prostor općine je u smislu osobina fizičko-geografske regionalizacije u području koje pripada Dinarskoj Bosni i Hercegovini, a to je Istočna Bosna ili Pobrđe i sredogorje srednje Bosne. Područje općine se nalazi se na 359 m.n.v.n, to je ušće rijeka Drine i Osanice, dok je najviša tačka na vrhu Kicelj sa 1.674 m.n.v. Od ukupne teritorije općine oko 20 % teritorije se nalazi na nadmorskoj visini manjoj od 500 m.n.v, a oko 20 % teritorije iste općine je na visini većoj od 1.200 m.n.v, što će reći da se većina i ostatak, odnosno oko 60 % teritorije nalazi između 500 i 1.200 metara nadmorske visine.

Administrativno sjedište je u naselju Ustikolina uz ušće rijeke Kolina, i prostire se sa lijeve i dijelom desne strane rijeke Drine. Graniči sa općinama: Pale-Prača, Goražde, Foča, Kalinovnik i Trnovo. Rijeke i potoci općine su: Drina, Kolina, Kosovska rijeka, Vrbički, Ligački i Ljaljički potok, protiču značajnim dijelom općine. Također, putnim komunikacijama općina je povezana sa svim stranama Evrope, BiH i kantona. Općina se razvila na području između obronaka Lelije, Treskavice, Jahorine i Hum.

Broj naseljenih mjesta su tri mjesne zajednice općine Foča-Ustikolina, gdje je prema zvaničnoj statistici broj od 26 naselja, dok se u općinskim podacima pominje broj od 55 naseljenih mjesta.

Područje općine koje se može kategorisati kao ruralni dio općine, zauzima oko 155,90 km2, a urbani dio je na površini od 5,36 km2. Općina Foča-Ustikolina u svom je sastavu ima 3 mjesne zajednice: Ustikolina, Cvilin i Jabuka. Samo se mjesna zajednica Ustikolina sastoji od ruralnog i urbanog dijela (preko 90 % je ruralno, a manje od 10 % je urbano), dok su druge dvije mjesne zajednice određuju kao 100 % ruralne. Najveća je mjesna zajednica Jabuka, koja se prostire na preko 50 % od ukupne teritorije općine Foča-Ustikolina.

Općina Foča-Ustikolina raspolaže značajnim prirodnim bogatstvima (resursima) kao što su: proizvodnja zdrave hrane, vodni potencijal, veliki turistički potencijal rijeke Drine i njenih pritoka, nalazišta gipsa, izvori mineralne i pitke vode, bogatstvo šuma i lovišta.

Na slici 3.2, je prikazana makrolokacija (šire područje) na kojoj se nalazi „FEKRY“ d.o.o. Foča-Ustikolina.

Slika 3.2 -Makrolokacija, šire područje „FEKRY“ d.o.o. Foča-Ustikolina

(satelitski snimak)

Teritorija općine obuhvata urbana i ruralna područja i to: Ustikolina, Cvilin i Jabuka.

3.1Mikrolokacija objekta

Primarna prerada drveta i proizvodnja peleta „FEKRY“ d.o.o. Foča-Ustikolina se nalazi u jugo-istočnom dijelu općine Foča-Ustikolina, sa desne strane magistralne saobraćajnice Ustiprača-Foča (M20) od koje je udaljen oko 100 m, i sa desne strane lokalne saobraćajnice za naselje Njuhe od koje je udaljen oko 10 m (slika 3.3), sa koje je i pristupni asvaltni put do lokacije iz predmeta obrade.

Slika 3.3 -Mikrolokacija „FEKRY“ d.o.o. Foča-Ustikolina (satelitski snimak)

Ovaj poslovni objekat se graniči sa lokalnim saobraćajnicama sa južne, zapadne i sjeverne strane, dok je sa istočne strane voćnjak i poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu.

Primarna prerada drveta i proizvodnja peleta „FEKRY“ d.o.o. Foča-Ustikolina nalazi se na parceli označenoj kao katastarska čestica 1788, katastarske općine Njuhe. Bolji pregled se može vidjeti i na slici 3.4, gdje su prikazane parcele i katastarske čestice na kojima se nalaze objekti primarne prerade drveta i proizvodnje peleta (www.katastar.ba/geoportal/preglednik/).

Slika 3.4 -Prikaz katastarskih čestica i granica područja „FEKRY“ d.o.o. Foča-Ustikolina (satelitski snimak, www.katastar.ba/geoportal/preglednik)

4.STANJE LOKACIJE POSTROJENJA

4.1Geološke karakteristike

Područje koje zauzima općina Foča-Ustikolina je u dolini rijeke Drine. Područjem uz desnu obalu Drine, je Cvilinsko polje, koje ima prosječnu nadmorsku visinu samo za od 6 do 8 metara iznad nivoa rijeke Drine, koja je na 378 m.n.v.

Naselje gdje je administrativno sjedište općine je Ustikolina, kao i naselja koja su locirana oko naselja, se nalaze do 420 metara nadmorske visine. Dok se ostatak općine u svojim padinskim dijelovima nalazi iznad ove visine, gdje su dva planinska vrha dominantna Stolac sa 1.520 m.n.v. i Kacelj sa svojih 1.674 m.n.v.

Područje općine Foča-Ustikolina je u Bosansko-podrinjskom kantonu, a u tom području se prostire i dio masiva planine Jahorine, kao i prostor sa morfološkim jedinicama kompleksne depresije između masiva Jahorine i Romanije. Dio koji je veći planinski, masiv Jahorine na zapadu razdvaja rijeka Drina od dijela manjeg planinskog masiva Ljubišnje na istoku.

Reljef na području naveden općine, dijelom je blago izražen, ili je sa izrazitim visokim istaknutim oblicima. Kroz cijelo područje su višebrojne potočne doline i jaruge koje su usječene u stijene paleozoika i donjeg trijasa. Bosansko-podrinjskim kantonom u izgrađivanju oblika reljefa i stvaranju različitih genetskih tipova reljefa su učestvovali oblici različitog erozionog djelovanja. Od kojih su najizraženiji: fluvijalni oblik erozije (sa mehaničkim radom velikog broja rijeka i potoka), karstni oblik erozije (karakteristično je hemijsko rastvaranje krečnjačkih stijena) i erozioni procesi na padinama (gdje je fizičko-mehaničko rastvaranje pod uticajem gravitacije). Tako da u nastali sljedeći tipovi reljefa: fluvijalni, padinski i karstni tip reljefa.

Za tok rijeke Drine i Koline karakteriše se fluvijalna (riječna) erozija. A kao oblik akumulacione fluvijalne ravni javlja se: aluvijalna i inundaciona ravan, riječne terase uz korita rijeke Drine i druge. Na dijelovima profila terasa koji su otvoreni primjećuje se djelimična slojevitost, ali je najveći dio heterogen kako po sastavu, tako i granulaciji. Terase su gotovo idealno uravnjene, što govori o velikoj energiji toka u završnim fazama stvaranja. Terasni odsjeci su uglavnom iznad 2 m visine. Terase su naj više izražene u dolini Drine kod naselja Ustikolina.

U području koje se zove Cvilinsko polje, vidljiva je oštra se razlika dvije terase, čiji su terasni odsjeci visoki i do 15 m. Valukice su diogenetskim procesima vezane i prelaze u konglomerate. Širina aluvijalnih i terasnih zaravni je promjenljiva i iznosi od nekoliko desetina do stotinu i više metara.

Padinski tip reljefa područja općine Foča-Ustikolina formiran je pod uticajem egzogenih geoloških faktora koji su se manifestovali u oblikovanju formi reljefa eroziono-denudacionim, fluvio- denudacionim i denudacio-akumulacionim procesima, koji su utjecali na formiranje različitih formi reljefa. Tereni koji su svrstani u ovaj reljef su izgrađeni od: finih i grubih klastita, karbonatnih i silikatnih klastičnih sedimenata, kao i paleozojskih klastita.

Plastika reljefa usljed eroziono-denudacionih procesa predstavljena je zaobljenim i blagim padinama. Ima dijelova i tokova koji su duboko usječeni i imaju tipičnu V-obraznu formu. Eroziono-denudacioni procesi uslovili su razuđenost terena. Izražene su brojne jaruge i vododerine. Bujični tokovi koji dolaze s hipsometrijski većih visina nanose velike količine materijala koji se deponuje u podnožjima padina.

Ovaj prostor uglavnom izgrađuju karbonatne stijene i izraženi su procesi intenzivne karstifikacije hemijskim rastvaranjem krečnjačkih stijena, te su česte pojave vrtača, uvala i drugih oblika intenzivne karstifikacije. Terene sa razvijenim karstom izgrađuju pretežno srednjetrijaski krečnjaci.

4.2Hidrološke i hidrogeološke karakteristike

Prostor i područje općine Foča-Ustikolina sa rijekama i potocima pripada Drinskom slivu, osim malog dijela atara naselja Dragomilići, koji pripada slivu rijeke Bosne, gdje Duboki potok teče prema Crnoj rijeci. U dužini oribližno 9 km, na obalama rijeke Drine je smještena općina Foča-Ustikolina, a to je rijeka koja ima najveći vodotok na teritoriji općine i Bosansko-podrinjskog kantona. Pritoke Drine u području općin Foča-Ustikolini su Kolina i Kosovska rijeka.

Površina općine koja je pod rijekama je 1,15 km2, što je oko 0,5 % od ukupne površine općine Foča-Ustikolina.

Glavna rijeka općine je Drina koja pripada rijekama snježno-kišnog dinarsko-makedonskog režima, koji karakterišu najveći proticaji u aprilu i maju. Iako je period velikih voda dugotrajan zbog postepenog topljenja snijega na planinama, poplave velikog obima nisu česte. Nakon izgradnje znatnog broja vodnih akumulacija u slivu, došlo je do ujednačenja i izmjena u prirodnom režimu rijeke. Osnovno korištenje rijeke Drine, protokom kroz teritorij općine ja za: vodosnabdijevanje, ribolov i rekreaciju.

Hidroenergetski potencijal rijeke Drine i njenih pritoka je veliki i poznat, tako da se i iskorištava na naj bolji mogući način. Uzrok je veliko vodno bogatstvo, ujednačen godišnji i višegodišnji proticaj, pad uzdužnih riječnih profila i kanjonasto-klisurasti sklop riječnih dolina pogodnih za izgradnju betonskih brana i formiranje vještačkih jezera. Procjene vodne snage, a ekonomski iskoristive procjenjuju se na više od 14,0 milijardi kWh, a do sada je po procjenama iskorišteno nešto manje od 5 milijardi kWh ili oko 35 % od ukupnog.

Rijeka Drina je prema klasifikaciji vodotoka, koje su na snazi u područjima Federaciji BiH i Republici Srpskoj, je cijelim svojim tokom kategorizirana kao rijeka I (prve) kategorije.

Rijeka Osanica dijelom svog toka čini granicu između općina Foča-Ustikolina i Goražde. Spajanjem Trudanjskog potoka i potoka Trševine na nadmorskoj visini od 740 m, i oko 400 m istočno od sela Žilići. A ulijeva se u rijeku Drinu nakon zaseoka Bogatac u mjestu Osanica na 359 m.n.v. Rijeka Osanica snabdijeva se vodom sa sliva površine od 100,7 km2 i tako da ima srednji godišnji proticaj od 1,45 m3/s na ušću u rijeku Drinu. Na ovoj rijeci je već izgrađena mini hidroelektrana.

Rijeka Kolina sa svojim tokom prema rijeci Drini, najvećim dijelom na području općine Foča-Ustikolina, a jednim manjim dijelom tok ove rijeke prolazi kroz teritoriju opštine Foča (RS). Nastaje spajanjem potoka Korijen i Mazlinske rijeke neposredno nakon sela Modro polje na 740 m.n.v. Mjesto na kojem se uliva u rijeku Drinu je mjestu Ustikolina na koti 371 m.n.v. Tako da je ukupna dužina toka oko 24.875 m (24,875 km) sa visinskom razlikom od 369 m i prosječnim padom od 14,80 m/km. Rijeka Kolina snabdijeva se vodom sa sliva koji zauzima površinu od oko 153,80 km2, i svojim srednjim godišnjim proticajem od 1,727 m3/s na ušću u rijeku Drinu.

Osim rijeke Drine koja je svrstana u I kategoriju vodotoka u Federaciji BiH u skladu sa Zakonom o vodama FBiH („Službene novine FBIH“, broj 70/06) svi vodotoci na području općine Foča-Ustikolina svrstani su u II kategoriju, prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka („Službeni list SR BiH“, broj 42/67), koja se primjenjuje na području Federacije BiH.

Na području općine Foča-Ustikolina registrirano je nekoliko izvora mineralnih voda, od kojih su neki naziva: Kiseljak Dugo selo i Jabuka i izvori Šahbašići, Biljezi Jabuka i Božanovići.

4.3Meteorološke i klimatološke karakteristike

Području Bosansko-podrinjskog kantona, pripada i općina Foča-Ustikolina, a koje pripada istočnom dijelu teritorije Bosne i Hercegovine, zbog specifičnog položaja dinarskih visokoplaninskih vijenaca i otvorenosti u pravcu toka Drine, izloženo je sjevernim prodorima polarnog vazduha iz sjevernih širina Atlantskog okeana, srednje i sjeveroistočne Evrope i Sibira.

Za područje općine Foča-Ustikolina karakterističan je umjereno-kontinentalni tip klime, koji se djelimično mijenja sa nadmorskom visinom. Sa povećanjem nadmorske visine klima poprima karakter pretplaninskog tipa umjereno-kontinentalne klime, ali i planinskog tipa, dok su u najvišim predjelima iznad 1.000 m nadmorske visine zabilježeni elementi se subalpskom i alpskom klimom. Takva klima se karakteriše i odlikuje se dugim zimama i ljetima, ali kratkim periodima proljeća i jeseni. Sam uži dio općine, kotlina uz rijeku Drinu ima odlike župnog područja, što, osim relativno visoke srednje godišnje temperature zraka, ovo područje odlikuje i puno manjom temperaturnom amplitudom od većine krajeva u Bosni i Hercegovini.

Najhladniji mjesec je januar, koji je sa srednjom temperaturom zraka od -12 °C, dok je najtopliji mjesec u godini juli i sa srednjom temperaturom od 19 °C. Tako da apsolutne maksimalne vrijednosti ljetnih temperatura ne prelaze 39 °C, a apsolutne minimalne temperature u zimskom periodu ne spuštaju se ispod -20 °C. A sa povećanjem nadmorske visine srednje vrijednosti temperatura opadaju sa prosječnim gradijendom od 0,6 °C i to na svakih 100 m nadmorske visine.

Na godišnjem nivou količina padavina nije velika, a raspored padavina je takav da je tokom godine dosta ujednačen, što podrazumijeva pravilan raspored padavina na sva godišnja doba, odnosno, sve mjesece u godini.

Prostorni raspored godišnjih količina padavina u općini Foča-Ustikolina, a sami tim i u Bosansko-podrinjskom kantonu ukazuje da ovo područje u toku godine prima znatnu i prilično ujednačenu količinu vodenog taloga i to preko 1375 mm na području južnih padina Jahorine, a pripadaju općini Foča-Ustikolina.

Dok analiza raspodjele padavina u toku godine pokazuje da se na većem dijelu područja općine Foča-Ustikolina gdje su maksimalne vrijednosti srednjih mjesečnih količina padavina javljaju u toku jeseni i zime, i to u novembru 90,1 mm, što je odlika maritimnog pluviometrijskog režima. Na ovom lokalitetu u hladnoj polovini godine (od oktobra do aprila) izluči se količina od oko 60 % ukupne godišnje količine padavina, dok se najmanja količina izluči u martu.

Na navedenom prostoru je karakterističan i broj maglovitih dana, a posebno u predjelima koji su ispod 700 m.n.v. Magla se manifestuje kao posljedica velike vlažnosti zraka, čija je prosječna relativna vrijednost dosta velika i iznosi oko 84 %.

Strujanje vazdušnih masa u zavisnoti je od raspodjele vazdušnog pritiska, ali i složenih lokalnih topografskih uslovia, te bitno mogu utjecati na modifikaciju pravca i brzina vjetra i tako donijeti da se opšte karakteristike vjetra pri tlu značajno razlikuju u odnosu na vjetar na visini. Vjetrovi, koji nastaju i duvaju na prostoru navedene općine, ne dosežu velike vrijednosti brzine.

4.4Flora i fauna na širem području lokacije

U pogledu ekološko-vegetacijskom, teritorijalno područje Bosansko-podrinjskog kantona pripada prelaznoj Ilirsko-mezijskoj oblasti, Gornje-drinskom području u Goraždansko-fočanskom rejonu. Dok Ilirska provincija obuhvata najveći dio teritorije Bosne i Hercegovine.

Osnovne karakteristike područja su da je klima umjereno-kontinentalna, što se očituje sa vrlo povoljnim hidrotermičkim režimom u vegetacionom periodu. U periodu od juna do početka septembra, evidentno je smanjenje padavina i povećanje temperature.

Područje općine i oblast kojoj pripada prelazno ilirska-mezijska, koju karakteriše brdski pojas šuma cera i sladuna (Quercetumfrainetto cerridis), sveze Quercion farnetto. Unutar koje se javljaju zonalne zajednice čistih šuma cera (Quercetum frainetto-cerris), cera i kitnjaka (Quercetum petraeae montanum), balkanskog kitnjaka, kao i azonalne higrofitne zajednice u nizinama i tako dalje. Degradacijom šume nastaju šibljaci sveze Prunion spinosae. Brdske šume bukve (Fagetum montanum illyricum et Luzulo-Fagetum) u ovom području imaju snažan pojas. Unutar ovog pojasa vegetacijski kolorit upotpunjuju razne fitocenoze; specifičnost provincije su kanjonski ekosistemi paleo-karaktera (podsveza Fago-Corylenion colurnae: mečije lijeske, balkanskog klijena, oraha, crnog graba i drugo), kao i razne zajednice prelazne sveze Quercion petraeae-cerridis. Gorske šume bukve (Piceo-Abieti-Fagetum) i jele sa smrčom (Abieti-Piceetum)su često obogaćene sukcesijama sa bijelim borom, omorikom. Potplaninski pojas karakterišu šume smrče.

Flora

Gledano u biogeografskom pogledu, prostor i područje općine Foča-Ustikolina pripadaju biomu bukovih i bukovo-jelovih šuma, koji karakterišu ekosistemi sladuna i ekosistemi bukovih i bukovo-jelovih šuma mezijske bukve. Floru još karakteriše vegetacija vrbe (Salixalba), johe (Alnus glutinosa), topola (Populus tremula), bukve (Fagus mantanum) i breze, a javljaja se u vlažnim područjima. Takođe je razvijena i sekundarna vegetacija gdje dominira divlja kupina (Rubus fruticosus), čičak (Articum lapa), preslica (Equisetum arvense) i paprat (Pteridium aquilinum). Zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba (Quereo-carpinetum, Quercus, Carpinus i Ostrio carpinifolia) i crnog graba (Ostrya carpinifolia) su zastupljene na posmatranom području, od ostalih zajednica treba spomenuti vegetaciju termofilnih šibljaka (Ostryo-earpinetalia orientalis), zajednicu bjelograbića i zajednicu šibljaka sa lijeskom i trninom (Coryletalia avellanae), kao i sa mjestimičnim pojavljivanjem javora (Acer), brijesta (Ulmus) i jasena (Fraxinus angustifolia). Kao i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine javlja se i raste crni i bijeli bor (Pinus nigra, Pinus silvestris) na serpenstinskim strmim i nerazvijenim dijelovima terena, te se uočava i neka smrča (Picea abies). Tamo gdje dominira grmlje javljaju se: drijen (Cornus sp.), lijeska (Coryllus avellana), glog (Crataegus sp.), udika (Viburnum lanatana), crvena bazga (Sambucus recemosa), žestika (Acer tataricum), kleka (Juniperus communis) i drugo. Dok je u dijelu područja općine koji je močvaran moguće uočiti klasične barske biljke i to: močvarna, broćika, sitinac, sita, preslica, rogoz i tako dalje.

Pored navedene šumske vegetacije ovo područje čine i površine sa livadskom vegetacijom i poljoprivrednim kulturama, koje se uzgajaju, a to su: pšenica (Triticum vulgau), kukuruz (Zea mays), raž (Secale cereale), zob (Avena sativa), ječam (Hordeum sativum), krompir (Solanum tuberosum), paradajz (Solanum lycopersicum), kao i mnoge druge povrtlarske kulture.

Fauna

Za područje opštine nisu dostupni zvanični, kao niti podaci prema procjeni o strukturi faune i brojnosti pojedinih vrsta.

Od faune na širem području posmatrane lokacije primjećeni sisavci su: Lepus europeus (zec), Vulpes vulpes (lisica), Talpa europea (obična krtica), Myoxus glis (obični puh), Seiurus vulgaris (vjeverica), Erinaeeus eoneolor (jež), Meles meles (jazavac), mrki medvjed (Ursus arctos), vuk (Canis lupus), divlja svinja (Sus scrofa), srna (Capreolus capreolus), divlja mačka (Felix catus), tvor (Putoruis putorius), lasica (Mustela nivalis), vjeverica (Sciuridae), kuna i Myoxus glis (obični puh). Od sitnih glodara Microtus arvalis, Apodemus fluvicollis, Apodemus sylvaticus, Pitymys subterraneus, Neomys fodiens i Neomys amomalus (miševi, voluharice i rovčice), kao i Erinaceusconcolor (jež) i Talpa europea (krtica), su našli svoje stanište i mjesto, na površinama koje su bile pod uticajem površinske eksploatacije uglja, a sada su u fazama rekultivacije.

Ornitofauna područja pripada vrstama koje su tipične za kontinentalni dio, a spadaju u grupu gnjezdara, a još se javljaju i ptice pjevačice. Najčešće se može vidjeti: golub (Columba livia-domest), siva vrana (Corvus eorone eomix), čavka (Covus monedula), kreja (Garrulus glandarius), crvendać (Erithaeus rubeeula), kos (Turdus merula), vrabac (Passer domestieus), gavran (Corvus eorax), tetrijeb (Tetraoninae), mali tetrijeb (ruževac), fazan (Phasianidae), divlja patka (Anas platyrhynchos) i obična sjenica (Parus maior). Od ptica grabljivica evidentirano je prisustvo: kobac (Accipiter nisus), ćuk (Otus scops), šumska sova (Strix aluco), jastrijeb (Accipiter gentilis) i sova ušara (Bubo bubo). Od nevedene ornitofaune većina grabljivaca su ugrožene vrste i nalaze se pod zaštitom.

Ihtiofaunu rijeka posmatranog područja čine: klen (Leueiseus eephalus), bijeli klen (Leueiseus eephalus albus), pastrmka, lipljan, škobalj, mladica i američki somić (letalukus nebulosos).

Vodozemci i gmizavci (urodela i anura) na području lokacije su sredozemna grčka žaba (Rana graeca), zelena žaba (Rana ridibunda), žuti mukač (Bombina variegata), kao i obični daždevnjak (Salamandra salamandra). Od zmija otrovnica je najrašireniji poskok (Vipera ammodytes), i vrlo rijetko planinski šargan (Vipera macrops) i šarka (Vipera berus). Od guštera je evidentirana pojava sivog guštera (Lacerta agilis), zelembaća (Lacerta viridis) i zidnog guštera (Lacerta moralis).

Najčešće vrste mekušaca (Clausilia) su puževi: smeđi hrapavac (Helix aspersa), vinogradnjak (Helix pomatia) i pijavice (Iberus vermiculatus, Xerocampylaea zeloberi, Frucitola cinctella, Hirudenia).

Od pauka nalaze se Argiope lobata, pauk „osa“ (Argiope brunichi), pauk tarantula iz porodice grabežljivaca (Lycosa apuliae), račić (Neobisium spelaeum) i dugonogi pauk (Nelima troglodytes).

Od krpelja uočeni su: Eschatocephalus i Haemalastorgracillipes.

Na prostoru na kojem se nalazi Primarna prerada drveta i proizvodnja peleta „FEKRY“ d.o.o. Foča-Ustikolina, ne postoje zaštićene prirodne vrijednosti niti staništa zaštićenih vrsta biljaka i životinja.

4.5Postojeća materijalna dobra uključujući kulturno-historijsko i arheološka naslijeđa

Općina Foča-Ustikolina pripada području Bosansko-podrinjskog kantona gdje se, u smislu prirodnog naslijeđa, utvrđuju sljedeće kategorije:

· prirodna područja i

· prirodne vrijednosti.

Za utvrđivanje ovih kategorija osnovni kriteriji su:

· biološko ekološki,

· antropogeno devastacijski i

· estetsko fizionomski.

U okviru prirodnih područja su:

· područja vrijednog pejzaža (pejzaži),

· pejzažno parkovne površine (parkovi) i

· prirodne vrijednosti (hidrografske, geomorfološke, florističke i faunističke).

U smilsu gore navedenog, kulturno-istorijska dobra predstavljaju svjedočanstva period i egzistiranja čovjeka i njegovih civilizacija u vremenu i prostoru i tako da su važan dio ukupnog čovjekovog naslijeđa.

U periodu do 1992.godine u SR BiH je postojao registar spomenika kulture koji je obuhvatao i arheološke lokalitete i ostala kulturno-istorijska dobra. Ovaj registar se danas nalazi u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Federacije BiH. Spomenici iz ovog registra koji su evidentirani na području iz predmeta obrade su:

· „Čengić kula“ u Odžaku,

· „Grčki most“ pod gradinom Kožetinom,

· Džamija „Turhan Emin begova“ u Ustikolini.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, nakon Dejtonskog sporazuma je stavila na svoju privremenu listu nacionalnih spomenika izvjestan broj spomenika, od kojih su neki ranije bili u registru SR BiH. A to su nacionalni spomenici sa privremene liste nacionalnih spomenika BiH, vezano za područje Bosansko-podrinjskog kantona, gdje i pripada područje općine Foča-Ustikolina, i još su tu i spomenici sa privremen liste, koji su proglašeni direktno za nacionalne spomenike BiH, a to su:

· mjesto „Turhan begove džamije“ u naselju Ustikolina,

· most na Kožetini, istorijski spomenik,

· Grobljanska cjelina, Groblje na Presjeci kod Ustikoline.

Iz gore navedenog se može vidjeti da su kulturno-istorijska dobra većinom smještena u seoskim područjima, tako da nisu ugrožena ljudskom djelatnošću, osim izgradnjom saobraćajne i telekomunikacione infrastrukture. Najugroženija su dobra koja su locirana u urbanim sredinama, gdje se odvija najveći stepen antropogene promjene sredine i najveći pritisak na ova dobra.

Prirodno nasljeđe općine Foča-Ustikolina se s obzirom na temelju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa reći da nije propisana zaštita niti jedne prirodne vrijednosti na području općine i Bosansko-podrinjskog kantona, ovoj problematici je potrebno posvetiti veliku pažnju, a shodno preporukama svjetskih i evropskih direktiva. Ali je zbog svijesti onik koji koriste prirodne resurse došlo do aktivnosto da su pokrenute inicijative na zaštiti prirodnih vrijednosti na pojedinim lokalitetima.

Na području koje zahvataju objekti Primarna prerada drveta i proizvodnja peleta „FEKRY“ d.o.o. Foča-Ustikolina, nema objekata kulturno-historijskog naslijeđa.

4.6Zrak

Kvalitet zraka na prostoru iz predmeta obrade zavisi i od geografskih, reljefnih, klimatskih i meteoroloških uslova za određeni vremenski period.

Općina Foča-Ustikolina je lokacijski smještena na području Bosansko-podrinjskog kantona, gdje se trenutno ne vrši kontrola kvaliteta zraka, kao ni praćenje emisije štetnih polutanata u okolinu, a koji bitno utiču na stanje kvaliteta zraka.

U smislu, da je potrebno podijeliti izvore negativnog uticaja na kvalitet vazduha, a samim tim i na kvalitet životne sredine to je onda sljedeće:

· linijski izvore onečišćenja (zagađenja), kao što su regionalni, magistralni i lokalni putevi na određenom području,

· tačkaste izvore zagađenja (individualni objekti, kotlovnice).

Negativni uticaji na kvalitet zraka se uglavnom ogledaju u emisiji polutanata koji nastaju u procesu sagorijevanja različitih goriva za proizvodnju energije, koja se koristi u poslovnim i stambenim objektima, kao i u industriji i saobraćaju (toplotna energija, pogonska goriva i slično).

Magistralne, regionalne i lokalne saobraćajnice mogu se smatrati da su linijski izvor negativnog uticaja na životnu sredinu. Takav izvor i nivo uticaja je uslovljen nivoom opterećenosti saobraćajnice, odnosno frekvencijom kretanja vozila.

Tačkasti izvori zagađenja se mogu definisati pojedinačni proizvodni pogoni kao i pogoni za proizvodnju energije (kotlovnice).

Da postoji praćenje kvalitete zraka na području općine i kantona, pokazatelji kvalitete zraka koje bi bilo neophodno pratiti preko sistema za praćenje onečišćenja i bili uglavnom sljedeći:

· sumpor-dioksid (SO2),

· azot-dioksid (NO2),

· ugljen-monoksid (CO),

· ozon (O3),

· lebdeće čestice (PM2,5).

Na osnovu člana 21 Pravilnika o načinu vršenja monitoringa kvalitete zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka („Službene novine FBiH“, br. 01/12) utvrđene su donje i gornje granice ocjenjivanja koncentracije pojedinih polutanata.

U zakonu o zaštiti zraka („Službene novine FBiH“, br. 33/03 i 4/10) definisane su granične vrijednosti, tolerantne vrijednosti pragova upozorenja i uzbune.

Granična vrijednost kvaliteta zraka znači nivo određen na osnovu naučnog znanja s ciljem izbjegavanja, sprečavanja ili smanjivanja štetnih uticaja na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini, ovaj nivo se mora dostići u određenom periodu i kasnije ne smije biti prekoračen. Granica tolerancije, znači procenat dozvoljenog prekoračenja granične vrijednosti pod propisanim uslovima.

Tolerantna vrijednost, znači graničnu vrijednost uvećanu za granicu tolerancije.

Prag upozorenja, znači nivo iznad kojeg postoji rizik po ljudsko zdravlje usljed kratkog izlaganja za izuzetno osjetljive dijelove stanovništva i o kome je potrebno dati najnovije informacije.

Prag uzbune, znači nivo iznad kojeg postoji rizik po ljudsko zdravlje prilikom kratkog izlaganja i na kojem će biti preduzeti direktni koraci.

U skladu sa članom 17., stav 5. Zakona o zaštiti zraka („Službene novine FBiH“, br. 33/03 i 4/10), prema nivou zagađenosti, s obzirom na propisane granične i tolerantne vrijednosti, utvrđene su sljedeće kategorije kvaliteta zraka:

· prva kategorija, kvaliteta zraka, čist ili neznatno zagađen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti (GV), niti zajednu zagađujuću materiju (zelena boja),

· druga kategorija, kvaliteta zraka, umjereno zagađen zrak: prekoračene granične vrijednosti (GV), za jednu ili više zagašujućih materija, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV), niti zajednu zagađujuću materiju (žuta boja),

· treća kateagorija, kvaliteta zraka, prekomjerno zagađen zrak: prekoračene su tolerantne vrijednosti (TV), za jednu ili više zagađujućih materija (crvena boja).

Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka („Službene novine FBiH“, br. 01/12) utvrđene su propisane granične, tolerantne i ciljne vrijednosti zagađujućih materija u zraku. Osim toga, određene su donja i gornja granica ocjenjivanja tabela 4.1.

Tabela 4.1 -Gornja i donja granica ocjenjivanja

Sumpor-dioksid (SO2)

Gornja granica ocjenjivanja

Zaštita

zdravlja

Dnevna srednja vrijednost

75 μg/m3

(60 % dnevne granične vrijednosti)

Ne smije se prekoračiti više od 3 puta u toku godine

Zaštita ekosistema

Godišnja srednja vrijednost

12 μg/m3


Donja granica ocjenjivanja

Zaštita

zdravlja


50 μg/m3



Zaštita ekosistema


8 μg/m3


Azotni-dioksid (NO2) i azotni-oksidi (NOX)


Zaštita

zdravlja

NO2

Jednočasovna srednja vrijednost

105 μg/m3

(70 % granične vrijednosti)


Zaštita

zdravlja

NO2


32 μg/m3


Zaštita

vegetacije

NOX


24 μg/m3

(80 % kritične vrijednosti)


Zaštita

zdravlja

NO2

Jednočasovna srednja vrijednost

75 μg/m3



Zaštita

zdravlja

NO2


26 μg/m3


Zaštita

vegetacije

NOX


19,5 μg/m3

(65 % kritične vrijednosti)

Ugljen-monoksid (CO)


Zaštita

zdravlja

8-časovna srednja vrijednost

7 mg/m3




Zaštita

zdravlja

8-časovna srednja vrijednost

5 mg/m3



Suspendovane čestice-PM2,5


Zaštita

zdravlja


17 μg/m3



Zaštita

zdravlja


12 μg/m3


Buka kao izvor negativnog utjecaja na kvalitet životne okoline, a samim tim i na kvalitet življenja je sve prisutniji. Zbog ne postojanja praćenja stanja, to jest sistema monitoringa, samim tim i ne postojanja kvalitetnih podataka, ne može se dati prikaz stanja životne okoline sa stanovišta uticaja buke.

4.7 Infrastruktura

Na lokaciji iz predmeta obrade primarna prerada drveta i proizvodnja peleta „FEKRY“ d.o.o. Foča-Ustikolina, izgrađena je sva potrebna infrastruktura za dopremu, privremeno skladištenje i isporuku kupcima gotovih proizvoda: putna komunikacija, snabdijevanje vodom za piće i druge potrebe predmetnog pogona, elektroenergetska mreža i drugo. U objektu su predviđene sve potrebne vrste instalacija koje su neophodne za njegovo funkcionisanje.

5.OPIS POGONA POSTROJENJA I AKTIVNOSTI

5.1Tehnološki opis proizvodnje, skladištenja i distribucije peleta

5.1.1Opis proizvodnog postrojenja

Na lokaciji firme „FEKRY“ d.o.o. koja se nalazi na lokaciji Njuhe b.b., općina Foča-Ustikolina, instaliran je sistem za proizvodnju drvenog peleta. Potrebno je napomenuti da za ovaj sistem nije izrađen tehnološko-mašinski projekat proizvodnje drvenog peleta. Postrojenje za proizvodnju drvenog peleta montirano je prema upustvima stručnih lica proizvođača opreme. Kompletan opis tehnološkog opisa proizvodnje izvršen je na osnovu uvida u izvedeno stanje.

Tehnološki proces proizvodnje drvenog peleta započinje dopremom nestandardnih bukovih jelovih/smrča dasaka koje se daljom obradom u mlinu za usitnjavanje sitne do nastanka piljevine. Nakon mlina dobijena piljevina pneumatskim transportnim sistemom dalje se otprema do ciklonskog odvajača, a nakon toga u prihvatni koš piljevine. Kako navedeni mlin svojim kapacitetom ne može zadovoljiti potrebe proizvodnje peleta vrši se doprema piljevine i iz drugih pilana. Tako dopremljena piljevina se ubacuje u usipni koš. Dalje iz usipnog koša piljevina prolazi kroz vibraciona sita gdje se vrši odvajanje krupnijih dijelova kao i dijelova drugog porijekla. Čestice koje su odvojene u ciklonima ponovo se vraćaju nazad u proces.

Putem pužnog transportera piljevina iz prihvatnog koša se ubacuje u rotacionu sušnicu sa trostrukim prolazom. Kao sredstvo za sušenje koristi se topao zrak nastao sagorijevanjem sječke i piljevine u kotlu. Kao gorivo za kotao koristi se piljevina i sječka koja iz određenih nepovoljnih osobina nije moguće iskoristiti za proizvodnju peleta. Piljevina koja osušena izlazi iz rotacione sušnice dalje se usmjerava ka ciklonu za hlađenje gdje se topli zrak oslobađa piljevine i izbacuje vani, a tako ohlađena piljevina odlazi u slijedeći ciklonski odvajač i dodatno se oslobađa čestica piljevine i odlazi u prihvatni silos. Iz silosa piljevina se ubacuje u dozirni koš iz koga dalje ide u presu za proizvodnju peleta. Proizvedeni pelet se pakuje u rinfuzne vreće, i kao takav se dalje transportuje. Blok šema proizvodnje peleta u „FEKRY“ d.o.o. prikazana je na slici 5.1, a na osnovu svega nevedenog tehnološki proces proizvodnje peleta na posmatranoj lokaciji može se podijeliti u slijedeće cjeline:

· mljevenje (usitnjavanje),

· sušenje,

· peletiranje (presovanje),

· pakovanje i

· transport.

Slika 5.1 -Blok šema proizvodnje peleta

5.1.2Mljevenje

Materijal koji se doprema, a prije ubacivanja u sušnicu potrebno je usitniti. Kao sastavni dio postrojenja za proizvodnju peleta instaliran je mlin slijedećih karakteristika:

Proizvođač:

KLӦCKNER

Tip:

KTH 180X650L

Serijski broj:

16582 95

5.1.3Sušenje

Za potrebe sušenja usitnjenog materijala kao sastavni dio postrojenja za proizvodnju peleta u firmi „FEKRY“ d.o.o. Isnstalirana je rotaciona sušnica. Rotaciona sušnica kao sredstvo za sušenje koristi topao zrak. Topao zrak se proizvodi u kotlu koji kao gorivo koristi drvo i piljevinu koja se iz određenih nedostataka ne može koristiti u proizvodnji peleta. Rotaciona sušnica se koristi za uklanjanje vlage iz predhodno usitnjenog materijala. Početni sadržaj vlage u materijalu koji se doveze kao sirovina je max. 60 % i svodi se na 10 % vlage. Osnovnu karakteristiku rotacione sušnice je opterećenje prostora za sušenje, a ono direktno zavisi od stepena zapunjenosti, broja obrtaja, vlažnosti kao i usitnjenosti materijala. Opterećenje prostora sušnice takođe zavisi i od temperature, vlažnosti i brzine agensa (medija koji suši) unutar sušnice. U procesu sušenja materijal i agens za sušenje kreću se protusmjerno. Važno je da relativna vlažnost agensa sušenja mora da bude takva da ne dozvoli kondenzovanje pare unutar tijela sušnice.

5.1.4Peletiranje

Peletiranje piljevine započinje izvlačenjem suhe piljevine iz silosa. Materijal za peletiranje se pomoću dozatora transportuje do prese za pelet. Pelet koji izlazi iz prese za peletiranje pakuje se u vreće do 1,2 tona, odakle se dalje odvozi u druge pogone gdje se vrši pakovanje peleta u određene ambalaže.

5.1.5Proizvodni program

Proizvodni program firme „FEKRY“ d.o.o. Njuhe b.b., Foča-Ustikolina, zasniva se na proizvodnji peleta. Godišnja proizvodnja peleta u pogonu „FEKRY“ d.o.o. Njuhe b.b., je oko 9.000 tona. Pelet koji se proizvodi u pogonu firme „FEKRY“, je visokokalorično bio-gorivo dobiveno presovanjem piljevine i strugotina suhog drveta i to 50 % bukovo i 50 % jela/smrča drvo, a sva proizvodnja je bez dodavanja ljepila i aditiva.

Pelet proizveden u „FEKRY“, ima slijedeće osnovne karakteristike:

Prečnik:

6 mm

Pepeo:

1 %

Vlažnost:

8-10 %

Kalorijska vrijednost:

18 kJ/kg

5.1.6Manipulacija i transport materijala

Firma „FEKRY“, posjeduje vlastiti vozni park, a koji se sastoji od četiri kamiona sa poluprikolicama kao i prikolice za transport piljevine i dvije prikolice za transport kontejnera. Pomenutim voznim parkom vrši se transport piljevine do pogona za proizvodnju peleta, kao i odvoz gotovog proizvoda (peleta) u pogon za pakovanje peleta. Za obavljanje poslova unutar pogona za poizvodnju peleta koriste se utovarivač i viljuškar.

5.2Lista sirovina i pomoćnih materijala

5.2.1Sirovine

Kako je drvo osnovna sirovina kojom se manipulira u industrijskom kompleksu, dat ćemo osnovne karakteristike drveta, kako bi se mogao sagledati eventualni nepoželjni utjecaj na okoliš. Drvo se doprema od dobavljača prema Ugovoru o kupoprodaji, broj: 03-01/17, od 31.01.2017.godine (Prilog 6), kao i sirovina piljevina isto prema Ugovoru o otkupu piljevine, sječke i otpadnog drveta, od 31.05.2017.godine (Prilog 7).

Drvo

U prirodno-znanstvenom smislu, drvom se naziva svaka vlaknasta tvar biljnog porijekla koja se prvenstveno sastoji od celuloze, hemiceluloze, a odrvenjela je obložena ligninom. U biološkom smislu riječ „drvo”, upotrebljava se i kao sinonim za stablo.

Hemijski sastav drveta

Veći dio drvne tvari sastavljen je od hemijskih spojeva visoke molekularne težine. Separacija i izolacija tih spojeva bez njihove znatnije modifikacije vrlo je teško. Osnovni hemijski sastojci drvne tvari:

· ugljikohidrati, uglavnom polisaharidi, ukupna njihova količina doseže 3 težine suhe drvne tvari. To su: celuloza, hemiceluloza, skrob, pektinske tvari i u vodi topljivi polisaharidi. Celuloza je najvažnija komponenta drvne tvari i dostiže u prosjeku 1 težine suhe tvari,

· fenolne tvari, aromatske supstance s karakterističnim fenolnim hidroksilnim skupinama i njihova se količine kreću od 20 do 30 % težine suhe tvari. Veći dio tih fenolnih tvari čini sistem poznat pod nazivom lignin, visokomolekularne težine i netopljiv u običnim otapalima,

· terpeni i njihovi srodni sastojci, sastoje se od isparljivih tvari i smolnih kiselina, po količini dostižu do 5 % težine suhe tvari četinjača, a listače ih po pravilu ne sadrže ili ih sadrže u neznatnim količinama,

· alifatske kiseline, nalaze se u drvu svih vrsta, većinom kao esteri masnih kiselina velike molekularne težine,

· alkoholi, i to alifatski alkoholi i steroli,

· proteini, tvore znatan dio tkiva u razvoju, a u zrelom drvu njihovo učešće procijenjeno po sadržaju dušika, dostiže do 1 % težine suhe drvne tvari,

· anorganske tvari; njih ima manje od 0,5 % u većini vrsta drveta umjerene zone, dok neke tropske vrste drveta sadrže anorganske tvari (pepela) od 1 % do 5 % težine suhe drvne tvari. U drvetu se nalaze osim navedenih mnoge organske tvari (ciklični alkoholi, aldehidi, ugljikovodici, alkaloidi i dr.), ali u vrlo malim količinama. Dvobazne kiseline su česta pojava u drvetu, obično kao soli kalcijuma (karbonat i oksalat).

Elementarni sastav suhe drvne tvari

Sastav je gotovo jednak za sve vrste drveta: suha drvna tvar sadrži u prosjeku 49,6 % ugljika (C), 5,9 % vodika (H2), 44,0 % kisika (O2), 0,9 % dušika (N2) i 0,3 % pepela. Drvo listača i četinara po sadržaju celuloze je jednako (50 %), drvo četinjača ima manje hemiceluloze (27 %), a više lignina (27 %) nego drvo listača (26 %, odnosno 24 %). Voda se u drvetu nalazi dijelom u slobodnom dijelom u vezanom stanju. Slobodna ili kapilarna voda nalazi se u šupljinama (lumenima) drvnih stanica, vezana ili higroskopna voda u stjenkama stanica. Sadržaj vode u drvetu u sirovom stanju kreće se u širokim granicama. S obzirom na sadržaj vode razlikuje se: sirovo drvo (v=40 %), provelo drvo (v=22-40 %), prosušeno drvo (v=8-22 %) i posve suho drvo (v=0 %). Prosušeno dijeli se na brodosuvo (v=18-22 %), zrakosuvo (v=12-18 %) i sobnosuvo (v=8-10 %).

Fizička svojstva drveta

Drvo je porozno tijelo izgrađeno od čvrstih stijenki stanica i fine mreže pora. Specifična masa drvne tvari kreće se u vrlo uskim granicama i za sve vrste drveta iznosi u prosjeku 1,5 kg/lit. Obrada drveta je mehanička, te vrši se termička obrada na temperaturi, oko 560 °C.

5.2.2Pomoćne sirovine

Od pomoćni materijala koji se koriste u proizvodnom pogonu firme „FEKRY“, za potrebe proizvodnje peleta koriste se:

· nafta (diesel, D-2),

· mast za podmazivanje rotacionih dijelova mašina i

· električni strojevi.

Nafta se koristi za pogon mobilni sredstava rada za unutrašnji transport. Na pomenutoj lokaciji se ne vrši skladištenje goriva, već se doprema i kupuje od dobavljaka po Ugovor o kupoprodaji robe i usluga, broj: 01-463-383/06, od 01.09.2006.godine (Prilog 8).

Nafta (diesel, D-2)

Nafta i njeni derivati pripadaju grupi prirodnih tekućih goriva. Preradom sirove nafte dobiva se niz derivata za široku kao i posebnu primjenu. Isto toliko koliko je raširena njihova primjena, brojne su i opasnosti koje proizilaze njihovim korištenjem.

Od nafte se dobivaju plinoviti produkti, diesel, razne vrste benzina, petrolej, termalna i loživa ulja, maziva, ulja i masti, laka i teška goriva. Od naftnih derivata ovdje se koristi: diesel, ulja i maziva.

Diesel (dizel) je sljedećih karakteristika:

Naziv:

DIESEL FUEL OIL EN 590

Glavna opasnost:

zapaljivost

Dodatna opasnost:

-

Agregatno stanje na 20 °C:

tekućina

Gustina na 15 °C

829,00 kg/m3

Kinematski viskozitet na 40 °C

2,2357 mm2/s

Tačka mržnjenja

-17 °C

Tačka paljenja

60 °C

Sadržaj pepela

0,001 % m/m

Sadržaj vode

< 30 mg/kg

Korozivnost (Cu, 50 °C, 3h)

1

Sadržaj sumpora

31 mg/kg

Sadržaj taloga

3,22 mg/kg

Oksidacijska postojanost

9,90 g/m3

Miris:

specifičan miris, slično benzinu

Boja:bezbojan, mutan, ali kao trgovački proizvod je obojen

Temperatura gorenja:

ca. 220 °C

Topivost u vodi:

netopiv

Topiv u:

miješa se sa organskim otapalima

Reakcija sa vodom:

-

Reakcija sa drugim materijama:

burna reakcija ili zapaljenje sa jakim

oksidansima, moguće i paljenje

Akutna ekotoksičnost:može vodene organizme, ribe i ptice oblijepiti i oštetiti; pitku vodu čini neupotrebljivom.

Potrošnja dizela nije evidentirana.

Za tekuće održavanje opreme koristi se mast za podmazivanje. Mijenjanje ulja i podmazivanje strojeva vrši se po uputama proizvođača opreme.

5.3Energenti koji se koriste u procesu proizvodnje peleta

Za rad industrijskog kompleksa proizvodnje peleta u firmi „FEKRY“ koriste se slijedeći energenti:

· električna energija i

· biomasa.

Električna energija se koristi za rad instaliranih tehnološki linija i strojeva, koristi se električna energija iz elektro-energetske mreže, što se vidi iz elektroenergetske saglasnosti broj: 195, od 13.09.2006.godine (Prilog 9). Razvod električne energije do potrošača osiguran je putem razvodnih ormara sa odgovarajućom zaštitom.

Kao energent za kotao čiji plinoviti produkti vrše sušenje piljevine koristi se drvo i biomasa.

5.4.Izvori i priroda predviđenih emisija iz postrojenja

U svakom procesu rada nastaju određeni otpadni tokovi koji mogu imati negativan uticaj na okolinu, biljni i životinjski svijet kao i zdravlje okolnog stanovništa, ukoliko bi došlo do zagađenja zraka, vode i tla ili prekoračenja dozvoljenog nivoa buke.

Utjecaj na okoliš na lokaciji “FEKRY“, određuje se mjerenjem nivoa vanjske buke, mjerenjem emisije u zrak dimnih plinova iz stacionarnih izvora zagađivanja, kao i mjerenje emisije prašine na rubnim dijelovima firme i ciklonskim odvajačima, ispitivanjem kvalitativnih i kvantitaivnih karakteristia efluenta u recipijent.

Na lokaciji, takođe nastaju i određene količine komunalnog otpada.

Na lokaciji predmetnog preduzeća nema nastanka zauljenih otpadnih voda iz procesa proizvodnje, takve vode mogu nastati na platou parking prostora i na manipulativnim asvaltiranim površinama, ali usljed malog obavljanja saobraćaja u krugu pogona „FEKRY“ d.o.o., Njuhe b.b., male su šanse za nastanak ove vrste zagađenja.

Sanitarne i fekalne otpadne vode se odvode u septičku jamu.

Za ocjenu uticaja “FEKRY“ na okolinu moraju se posebno razmotriti uticaji na otpadne vode, zrak, zatim uticaj buke.

Pravilnom promjenom odgovarajući mjera kao što su pravilno vođenje procesa i redovno održavanje opreme moguće je smanjiti uticaj na zrak i vodu. Takođe, primjenom odgovarajući tehničkih i organizacionih mjera emisija buke se može kontrolirati u dopuštenim granicama.

Proizvodnja svakako ima svoje pozitivne strane, tu se očekuje korist na području privrede i zapošljavanja lokalnog stanovništva, no uz pozitivne učinke mogući su i neželjni uticaji na okolinu, koji prije svega mogu nastati:

· za vrijeme proizvodnog procesa,

· usllijed mogućih ekoloških nezgoda i

· nakon prestanka rada.

5.4.1Emisije u zrak

Emisije iz stacionarnih izvora zagađivanja (kotlovnice)

Kako na posmatranoj lokaciji postoje stacionarni izvor emisije u zrak, investitor je dužan da obezbijedi periodična mjerenja emisije dimnih plinova, a na osnovu Zakona o zaštiti zraka („Službene novine FBiH“, br. 33/03 i 04/10), Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje („Službene novine FBiH“, br. 3/13) i Pravilnika o monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak („Službene novine FBiH“, br. 09/14). Na postrojenjima na kojima je izvedeno mjerenje emisije dimnih plinova kao pogonsko gorivo se koristi drvo i biomasa. Prilikom mjerenja emisije dimnih plinova mjere se sljedeći parametri:

· ugljik(IV)oksid (CO2),

· ugljik(II)oksid (CO),

· sumpor(IV)oksid (SO2),

· azot-oksidi (NOX),

· kisik (O2),

· čvrste čestice i

· zacrnjenost (po Bucharachu).

Emisija štetnih polutanata u zrak na predmetnoj lokaciji nastaje prilikom sagorijevanja drveta i biomase.

Mjerenje emisije dimnih plinova izvršeno je i rezultati mjerenja pokazuju da vrijednosti emisije čvrstih čestica zadovoljavaju važeće granične vrijednosti („INZIO“ d.o.o. Tuzla, izvještaj broj: 2385-221a/II-17 od 20.09.2017.godine i „INZIO“ d.o.o. Tuzla, izvještaj broj: 2263-247a/II-17 od 24.10.2017.godine).

„FEKRY“ posjeduje 2 (dva) kotla, oba kotla su smještena u odvojenim prostorijama. Zapreminski protok otpadnih dimnih plinova koji sadrže čvrste, tekuće i/ili plinovite emisije se izražava u m3/h, na normalnoj temperaturi (273,15 K) i pritisku (101,3 kPa) nakon korekcije sadržaja vodene pare.

Granična vrijednost emisije je količina materije sadržana u otpadnim dimnim plinovima iz postrojenja za sagorijevanje i izražava se kao masa po jedinici zapremine (mg/m3) redukovano na zapreminski sadržaj kisika od 3 % za tekuća i plinovita goriva, 6 % za čvrsta goriva.

Ove granične vrijednosti sadržaja pojedinih polutanata u otpadnim plinovima nastalim pri spaljivanju čvrstih, tekućih ili plinovitih goriva normirane su prema instaliranoj snazi postrojenja za spaljivanje.

Granične vrijednosti emisije NOx, (mg/m3)

kategorija izvora

vrsta goriva

čvrsta goriva

tekuća goriva

prirodni plin

> 0,35-10 MW

400

150-450

100-125

10-50 MW

350

150-350

100

Granične vrijednosti emisije čvrstih čestica, (mg/m3)

kategorija izvora

vrsta goriva

čvrsta goriva

tekuća goriva,

EL

tekuća goriva,

L

tekuća goriva,

S,T

> 2-50 MW

50

30

-

-

0,35-2 MW

150

-

-

30-50 MW

-

-

35

50

2-30 MW

-

-

50

60

Granične vrijednosti emisije CO, (mg/m3)

kategorija izvora

vrsta goriva

čvrsta fosilna goriva

tekuća goriva

> 1-50 MW

150

-

0,35-1 MW

1.000

-

10-50 MW

-

1.700

U pogonu za proizvodnju peleta u firmi „FEKRY“ su smještena dva kotla sa pratećom opremom i instalacijama koji služe u tehnološkom procesu (proizvodnja suhozasićene pare i proizvodnja agensa za sušenje piljevine u rotacionoj sušnici.

Kotao I:

Serijski broj:

721738800903

Gorivo:

biomasa

Kotao:

se nalazi u sklopu rotacione sušnice

Kotao II:

Proizvođač kotla:

PROGES Inžinjering, Čačak, Srbija

Tip kotla:

TV-1500

Snaga kotla:

1500 kW

Godina proizvodnje:

2011

Fabrički broj:

09.08.11

Gorivo:

drvo

Kao gorivo koristi se drvo i biomasa, a odvođenje dimnih plinova i čvrstih čestica se vrši prirodnom promajom preko dimnih kanala u dimnjak. Svaki od kotlova ima zaseban dimnjak. Na kotlovskom postrojenju ne postoji odvajač čvrstih čestica. Mjerenje je izvršeno prilikom optimalnog rada oba kotla za potrebe tehnološkog procesa proizvodnje.

Da bi se utvrdio stupanj zagađenja, izvršeno je mjerenje slijedećih parametara:

· sadržaj oksida sumpora kao sumpor(IV)oksid, SO2,

· sadržaj ugljik(IV)oksid, CO2,

· sadržaj ugljik(II)oksid, CO,

· sadržaj oksida azota, NOX i

· sadržaj kisika, O2,

· sadržaj čvrstih čestica,

· količina dimnih plinova.

Na temelju izvršenih mjerenja proizilazi da se u atmosferu putem ovih dimnih kanala ispuštaju plinovi prosječnog sastava datog kotao I u tabeli 5.1 i kotao II tabela 5.2 (Prilog 10 i 11).

Tabela 5.1 -Prosječan sastav dimnih plinova, kotao I

Redni broj

Komponenta

Koncentracija

mg/Nm3

1.

ugljik(IV)oksid, (CO2), %

7,71

-

2.

ugljik (II)oksid, (CO), ppm

57,7

136,77

3.

sumpor(IV)oksid, (SO2), ppm

2,86

15,51

4.

azot oksidi, (NOX), ppm

9,41

36,58

5.

kisik, (O2), %

13,09

-

6.

čvrste čestice, mg/m3

8,27

23,38

Tabela 5.2 -Prosječan sastav dimnih plinova, kotao II

Redni broj

Komponenta

Koncentracija

mg/Nm3

1.

ugljik(IV)oksid, (CO2), %

6,66

-

2.

ugljik (II)oksid, (CO), ppm

82,3

223,32

3.

sumpor(IV)oksid, (SO2), ppm

30,13

187,06

4.

azot oksidi, (NOX), ppm

41,3

183,79

5.

kisik, (O2), %

14,09

-

6.

čvrste čestice, mg/m3

8,30

12,60

Može se konstatirati da emisija dimnih plinova i čvrstih čestica na ovim stacionarnim izvorima zagađenja zadovoljava važeće zakonske norme u pogledu emisije, osim ugljen-monoksid (CO) za kotao II.

Emisija u zrak prašine i otprašivača iz ciklona

Na navedenoj lokaciji postoji i može se konstatovati da može doći do utjecaja na okoliš iz procesa proizvodnje, u obliku suspendiranih čestica PM2,5 i PM10, kao i ukupnog taložnog praha, te suspendiranih čestica na izlazu iz ciklona, čiji se monitoring prati na rubnim dijelovima pogona.

Mjerenja i potrebna uzorkovanja se rade i izvršeno je na osnovu važećih zakonskih odredbi, Zakon o zaštiti zraka („Službene novine FBiH“, br. 33/03 i 4/10) i Pravilnik o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvalitete zraka („Službene novine FBiH“, br. 01/12) utvrđene su gornje i donje granice ocjenjivanja koncentracije pojedinih polutanata.

Za vrijeme mjerenja i uzorkovanja uređaji, mašine, strojevi i postrojenja u krugu preduzeća za proizvodnju peleta radili su optimalnim kapacitetom, pri čemu nije zanemaren utjecaj od rada ostalih pratećih postrojenja i uređaja („INZIO“ d.o.o. Tuzla, izvještaj broj: 2263-247b/II-17 od 24.10.2017.godine). Rezultati mjerenja suspendiranih čestica PM2,5 i PM10 (tabela 5.3), ukupnog taložnog praha (tabela 5.4) i suspendiranih čestica na izlazu iz ciklona (tabeli 5.5), prikaz mjernih mjesta dat je u Prilog 12.

Tabela 5.3 -Rezultati mjerenja koncentracije suspendiranih čestica PM2,5, PM10

Oznaka

mjernog

mjesta

Lokacija mjernog mjesta

Donja i gornja granica ocjenjivanja

Zaštita zdravlja

(dnevna srednja vrijednost)

PM2,5

(μg/m3)

PM10

(μg/m3)

MM-1

Granica firme u blizini silosa koji nije u funkciji

14,6

20,3

MM-2

Granice firme sa stražnje strane u pravcu MM1

13,4

18,4

MM-3

Granica firme sa stražnje strane u pravcu MM2

10,1

14,3

MM-4

Granica firme ulaz u firmu

9,7

13,6

Tabela 5.4 -Rezultati mjerenja koncentracije ukupnog taložnog praha

Oznaka

mjernog

mjesta


Ukupni taložni prah

(mg/m2d)

MM-1

Granica firme u blizini silosa koji nije u funkciji

309,3

MM-2

Granice firme sa stražnje strane u pravcu MM1

275,6

MM-3

Granica firme sa stražnje strane u pravcu MM2

210,3

MM-4

Granica firme ulaz u firmu

190,8

Tabela 5.5 -Rezultati mjerenja koncentracije suspendiranih čestica PM2,5, PM10 na ciklonima

Oznaka

mjernog

mjesta


Donja i gornja granica ocjenjivanja

Zaštita zdravlja

(dnevna srednja vrijednost)

PM2,5

(μg/m3)

PM10

(μg/m3)

MM-1

Ciklon br. 1, promjer Ø=0,60 m

19,6

35,9

MM-2


16,8

28,9

MM-3


12,8

23,1

Može se konstatirati da emisija suspendiranih čestica PM2,5 i PM10, ukupnog taložnog praha i suspendiranih čestica na izlazu iz ciklona na predmetnoj lokaciji i sa utjecajem na okoliš zadovoljava važeće zakonske norme.

Emisija buke

Na lokacijama iz predmeta obrade može se očekivati i emisija buke kao posljedica rada proizvodnih mašina, rada ventilacionog sistema, kao i od transportnih vozila kojima se vrši doprema sirovina (repromaterijala) i odvoz gotovog proizvoda.

Mjerenje nivoa okolinske buke na granici lokacije „FEKRY“, izvršeno je u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke („Službeni novine FBiH“, br. 110/12), rezultati mjerenja nivoa okolinske buke pokazuju da su vrijednosti u dozvoljenim granicama („INZIO“ d.o.o. Tuzla, Izvještaj, broj protokola: 2385-221b/II-17, od 20.09.2017.godine).

U smislu navedenog Zakona dan je od 0600 do 2200 sata, a noć od 2200 do 0600 sati. Nivo buke se izražava ekvivalentnim nivoom buke (Leq) i vršnim vrijednostima (L1) kao ilustraciji kritičnih promjenjivih nivoa. To znači da dopuštena vanjska buka od izvora buke može 1 % od ukupnog vremena trajanja buke tijekom dana, odnosno noći biti prekoračena. U ovom slučaju za zonu VI (Industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno područje bez stanova), to je L1 = 85 dB (A). Proces proizvodnje, peleta u pogonu firme „FEKRY“ d.o.o. Njuhe b.b. Foča-Ustikolina, odvija se u vremenskom periodu od 0700 sati do 0200sati.

Za vrijeme mjerenja uređaji, mašine, strojevi i postrojenja u krugu preduzeća za proizvodnju peleta radili su optimalnim kapacitetom, pri čemu nije zanemarena buka od rada ostalih pratećih postrojenja i uređaja. Rezultati mjerenja nivoa okolinske buke su prikazani u tabeli 5.6, dok su rezultati mjerenja i prikaz mjernih mjesta nivoa okolinske buke dati Prilog 13 i 14.

Tabela 5.6 -Rezultati mjerenja nivoa okolinske buke (srednja vrijednost, 3 intervala mjerenja) na rubnim dijelovima lokacije “FEKRY“

Redni broj

Mjerna mjesta*

Pozicija

Period mjerenja

Nivo buke

Leq, dB(A)

1.

Kod ulaza u krug pogona

1

dan

60,2

noć

63,2

2.

Rubni dio pogona (istočna strana)

2

dan

48,2

noć

50,9

3.

Rubni dio pogona (sjevero-istočna strana)

3

dan

47,2

noć

47,2

4.

Rubni dio pogona (sjevero-zapadna strana)

5

dan

57,0

noć

64,1

Leq-ekvivalentni nivo, nivo buke pri srednjoj energetskoj vrijednosti buke promjenljivog nivoa i ekvivalentna je kontinuiranoj buci mjerenoj u periodu od najmanje 15 minuta.

* - mjerna mjesta nivoa okolinske buke

Na temelju izvršenih mjerenja, a u skladu sa pomenutim Zakonom, može se zaključiti da procesi proizvodnje peleta “FEKRY“ d.o.o., lokacija Njuhe b.b. Foča-Ustikolina, ne emituje nivo buke koji može imati negativan utjecaj na okoliš.

5.4.2Emisija u podzemne i površinske vode

Na lokaciji „FEKRY“ proizvodnja peleta, obzirom na njegovu namjenu i radne procese, nastaju slijedeće vrste otpadnih voda:

· sanitarne-fekalne otpadne vode, slične ili odgovaraju po kvalitetu vodama koje nastaju u domaćinstvu nešto nižeg opterećenja. Nastaju u kupatilu, sanitarnim čvorovima, kao i održavanje čistoće navednih prostorija,

· površinske-oborinske vode:

· sa manipulativnih površina, kretanja transportnih motornih vozila. Kvalitet je u zavisnosti od radnih aktivnosti u vrijeme padavina i zaprljanosti prostora, a može biti, povećan sadržaj nafte, naftnih derivata i suspendiranih materija, kao i sredstva za pranje.

· sa parking prostora i manipulativnih radnih površina, količina zavisi od intenziteta padavina, vrste podloge i površine prostora, sa koeficijentom oticanja. Po kvalitetu mogu sadržavati sadržaj nafte i naftnih derivata i suspendiranih materija, kao i ulja i masti,

· površinske-oborinske nezagađene vode sa ostalih površina uključujući i krovne površine, količina zavisi od intenziteta padavina i veličine površine, dok prema kvalitetu se mogu smatrati nezagađenim,

· tehnološke otpadne vode: eventualno zaprljane otpadne vode od pranja i čišćenja procesne opreme.

Analiza rezultata i graničnih vrijednosti za otpadne vode i usporedba izvršena na osnovu Uredbe o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije („Službene novine FBiH“, br. 101/15) i Uredbe o dopuni uredbe o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije („Službene novine FBiH“, br. 01/16), u prilog tome govori i Rješenje o vodnoj dozvoli, broj: UP-1:04-25-552/17, od 27.09.2017.godine (Prilog 15).

Prema rezultatima i analizi Izvještaja o monitoringu kvaliteta i kvantiteta otpadnih voda „FEKRY“, nisu utvrđeni parametri koji prekoračuju dozvoljene vrijednosti propisane navedenom Uredbom (nije stavljeno na uvid).

5.4.3Emisija u tlo

Objekti su izgrađeni od klasičnih građevinskih materijala koji nemaju negativan uticaj na okolinu.

Tlo je jedan od najvažnijih elemenata okoliša. Učinak različitih negativnih uticaja (različitih po vremenu trajanja uticaja, vremenu trajanja negativnih posljedica uticaja, aktivnosti koja je uzrokovala negativan uticaj i slično) može se podijeliti na:

· onečišćenje tla,

· degradaciju tla i

· devastaciju tla.

Onečišćenje tla različitim organskim i neorganskim tvarima koje dospijevaju u tlo na prirodni način (atmosferske padavine, aerosedimentacija) ili kao posljedica djelovanja antropogenih činilaca (zaštita poljoprivrednih kultura pesticidima, herbicidima, fungicidima, deponiranje različitih vrsta otpada) neizbježno dovodi do promjene hemizma tla koji dalje utječe na floru, faunu i samog čovjeka.

Degradacijom dolazi do promjene prirodnih karakteristika zemljišta (geoloških, reljefnih, pejzažnih, kao i biljnog i životinjskog svijeta) u procesu korištenja tla za različite namjene-poljoprivredno, građevinsko zemljište. Promjene se u glavnom trajnog karaktera: narušavanje prirodnog eko-sistema, pejzašnih karekteristika, klimatskim promjenama.

Devastacija tla, kao krajnji oblik njegove degradacije, uzrokovan je veoma intenzivnim industrijskim i drugim aktivnostima (rudnici, deponije otpada, erozija zemljišta uzrokovana neplanskom sječom šuma i drugo). Primjenom savremenih tehničkih i tehnoloških rješenja ovaj se problem djelomično rješava.

5.4.4Otpad

Na predmetnoj lokaciji, nastaje i komunalni otpad koji se privremeno skuplja u kontejner od 5 m3, sve do odvoza ovlaštene organizacije, što se vidi iz Ugovora o odvozu i deponovanju smeća, broj: 493/07, od 01.06.2007.godine, a to je jedan puta mjesečno (Prilog 16).

Vrste otpada koje nastaju pri procesu proizvodnje peleta u firmi „FEKRY“ određene su prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama („Službene novine FBiH“, br. 9/05). Na predmenoj lokaciji nastaju slijedeće vrste otpada koje se prema navedenom Pravilniku svrstavaju u:

02

02 01

02 01 07

02 01 99

OTPAD IZ POLJODJELSTVA, VRTLARSTVA, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA, ŠUMARSTVA, LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANA HRANE I PRERADE

otpad iz poljodjelastva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva lova i ribarstva

otpad od iskorištavanja šuma

otpad koji nije specificiran na drugi način

03

03 01

03 01 01

03 01 05

03 01 99

OTPAD OD PRERADE DRVETA I PROIZVODNJE PLOČA I NAMJEŠTAJA, CELULOZE, PAPIRA I KARTONA

otpad od prerade drveta i proizvodnje ploča i namještaja

otpadna kora i pluto

oiljevina, strugotine, otpaci od rezanja drva, drvo, iverice i furnir koji ne sadrži opasne tvari

otpad koji nije specificiran na drugi način

13

13 01

13 01 05

13 01 10*

13 01 11*

13 01 12*

13 01 13*

13 02

13 02 05*

13 02 06*

13 02 07*

13 02 08*

OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12, 19)

otpadna hidraulična ulja

nehlorirane emulzije

nehlorirana hidraulična ulja na azi mineralnih ulja

sintetska hidraulična ulja

biorazgradiva hidraulična ulja

ostala hidraulična ulja

otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

nehlorirana ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje na bazi minerala

sintetska ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

biorazgradiva ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

ostala ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

15

15 01

15 01 01

15 01 02

15 01 03

15 01 04

15 01 05

15 01 06

OTPADNA AMBALAŽA, APSORBENSI, MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTERSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

ambalaža (uključujući i odvojeno sakupljeni komunalni ambalažni otpad)

ambalaža od papira i kartona

ambalaža od plastike

ambalaža od drveta

ambalaža od metala

višeslojna (kompozitna) ambalaža

miješana ambalaža

20

20 01

20 01 01

20 01 08

20 01 29*

20 01 30

20 01 41

20 03

20 03 01

20 03 04

20 03 06

20 03 99

KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTVA I SLIČAN OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA)

odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01)

papir i karton

biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina

sredstva za pranje koja sadrže opasne materije

sredstva za pranje koja nisu navedena pod 20 01 29

otpad od čišćenja dimnjaka

ostali komunalni otpad

miješani komunalni otpad

muljevi iz septičkih jama

otpad nastao čišćenjem kanalizacije

komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način

* -po Katalogu otpada, opasan otpad

5.5 Oprema za smanjenje negativnog uticaja

Redovno održavanje opreme po upustvu proizvođača je jedan od preduslova za siguran rad i spremnost opreme za obezbjeđenje proizvodnje, također je i redovno čišćenje. Posebnu pažnju obratiti na redovne zamjene ulja i podmazivanje dijelova prema uputstvu proizvođača.

Jedna od primarnih mjera koju firma „FEKRY“ poduzima a u cilju smanjenja emisija u zrak jeste redovno održavanje sistema otprašivanja.

Kao gorivo za potrebe kotla koji se nalazi u sklopu sušnice koristi se drvo i biomasa pri čemu se održava optimalan omjere zrak/gorivo usljed čega dolazi do boljeg sagorijevanja i prihvatljive emisije dimnih plinova u okolinu.

U cilju sriječavanja emisije buke u okoliš dio pogona u kome je smještena drobilica za drvo je dovoljno izolovan tako da buka nema negativan uticaj na okolinu.

Otpad:

Vrste otpada koje nastaju pri procesu proizvodnje peleta u “FEKRY“ Foča-Ustikolina određene su prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama (“Službene novine FBiH“, br. 9/05). Na predmenoj lokaciji nastaju vrste otpada koje su prema navedenom Pravilniku svrstavane u kategorije ranije navedeno, dok su i sljedeće aktivnosti vezane za otpad, u slučaju da se pojave:

· redovno se vrši prikupljanje i odlaganje krutog otpada u kontejnere (organski otpad, karton, papir, PVC ambalaža i drugo).

Postojeće aktivnosti za smanjenje upotrebe sirovina, vode i energije na minimum

Smanjenje upotrebe sirovina vrši se kroz kontinuiranu kontrolu ulaznih sirovina, na ovaj je način moguće uticati na količinu sirovina, njihovo povećanje ili smanjenje. Aktivnosti koje se odnose na smanjenje upotrebe vode ogledaju se prije svega na preventivnom održavanju cijele vodovodne instalacije (zamjena česmi, ventila, dihtunga i cjevovoda).

Racionalna potrošnja sirovina i energenata postiže se praćenjem slijedećih parametara:

· potrošnja energije po fazama tehnološkog procesa,

· vrijeme rada ključne opreme,

· broj zastoja ključne opreme,

· obim proizvodnje, prijem sirovina, dodataka i energenata,

· vrijeme efektivnog rada proizvodnje,

· vrijeme utrošeno za remont i

· troškovi materijala za održavanje.

Ranije navedeno je potrebno i moguće uskladiti na potrošnji ulaznih komponenti i izlaznih proizvoda, to jest materijalni bilans procesa i potrošnje energije. Treba da kao krajnji rezultat nastane što manje otpada od iste količine koja ulazi u proces (osnovni materijali, sirovine, energija i drugo).

Navedenim BAT dokumentom nisu date posebne mjere za smanjenje upotrebe sirovina, vode i energije. Opća preporučena mjera za smanjenje potrošnje energije, ispravna oprema i odgovarajuće radne metode.

5.6Identifikacija i procjene značajnih uticaju na okolinu

Procjena osnovnih uticaja na okolinu razmatrana je sa više aspekata:

· uticaji tokom redovnog rada,

· uticaji u slučaju udesa i akcidentnih situacija i

· uticaji u slučaju eventualnog prestanka rada postrojenja.

Identifikacija značajnijih okolinskih aspekata razmatra:

· emisije u zrak,

· nastajanje otpadnih voda i njihovo ispuštanje,

· ispuštanje u tlo,

· potrošnju sirovina i energije,

· korištenje materija štetnih i opasnih za okolinu,

· emisiju buke i topline,

· nastajanje otpada (čvrstog, muljevitog, tekućeg i opasnog) i tako dalje.

Pri identifikaciji okolinskih aspekata u obzir se uzimaju sve aktivnosti, proizvodi i usluge koje mogu imati uticaj na okolinu kao što su:

· investicioni projekti,

· tehnološki proces,

· proces nabavke,

· transport, odlaganje i skladištenje,

· upravljanje otpadom,

· upravljanje opasnim materijama i dr.

Uticaji tokom korištenja objekta

Sagledavajući osnovne karakteristike predmetnog zahvata, može se konstatovati da tokom redovnog rada u proizvodnji peleta u firmi „FEKRY“, nastaju otpadne materije i štetni plinoviti polutanti, potencijalni zagađivači okoline:

· plinovi, produkti potpunog i/ili nepotpunog sagorijevanja naftnih derivata u motornim vozilima u analiziranom kompleksu,

· emisija dimnih plinova iz stacionarnih izvora u zrak (rad kotlovnice)

· emisija okolinske buke (posljedica rada proizvodnih postrojenja i od transportnih sredstava kojima se vrši prevoz sirovina i odvozi gotov proizvod),

· otpadne vode (sanitarne, površinske-oborinske zagađene vode sa radnog platoa, površinske-oborinske nezagađene vode sa ostalih površina uključujući i krovne površine, podzemne nezagađene vode),

· kruti otpad.

Analize vezane za problematiku onečišćenja zraka temelje se na parametrima za koje se, sa prihvatljivom tačnošću, može doći do numeričkih podataka.

Procjene na temelju karaktera zagađujućih materija, može se zaključiti da redovan rad postrojenja neće bitno uticati na kvalitet zraka i povećanje nivoa plinoviti polutanata.

Mogućnost potencijalnog zagađivanja vode prisutno je, prije svega, kao posljedica površinskih voda.

Može se procjeniti, na osnovu frekvencije vozila, da nema opasnosti od nepovoljnih uticaja na tlo, a preko njega na podzemne i površinske vode.

Sanitarno fekalne otpadne vode, koje nastaju pri predmetnom objektu do priključenja na javni kanalizacioni sistem, prikupljaju zasebnim sistemom kanala i odvode u septičku jamu.

Buku stvaraju proizvodni uređaji, te motorna vozila. Prema dosadašnjim iskustvima nivo vanjske buke koja nastaje pri ovoj djelatnosti je ispod dopuštenog nivoa buke.

Emisija topline i mirisa nije karekteristična za predmetni zahvat i ne predstavlja opasnost po okolinu.

Elektromagnetna zračenja nisu faktor ugrožavanja okoline pri ovom zahvatu. Ne očekuje se promjene postojećeg nivoa elektromagnetnih zračenja.

Uticaji tokom akcidenta

Moguće ekološke nesreće do kojih može doći kako tokom rada proizvodnje u „FEKRY“, a to su:

· požar,

· eksplozija,

· urušavanje terena,

· zemljotres,

· poplava,

Tokom rada može doći do pojave požara i eksplozije. Požari i eksplozije koji nastaju mogu biti većih razmjera s obzirom na okolnosti koje su prisutne. Za spriječavanje nastanka i reagovanje u slučaju požara potrebno je pristupiti prema odgovarajućem Planu zaštite od požara.

Uticaji nakon prestanka rada

Zatvaranje i prestanak rada ovog pogona sa svim pratećim sadržajima, odnosno postrojenjima se ne očekuje u dogledno vrijeme, ali ako do toga dođe obaveza operatora, to jest odgovorne osobe je da brzo, efikasno i ekološki prihvatljivo dovede zemljište predmetne lokacije u prvobitno stanje ili ga prihvatljivo pripremi za izgradnju nekog drugog industrijskog pogona, skladišta ili sličnih poslovnih objekata.

Prije provođenja površine nekoj drugoj namjeni bit će potrebno izvršiti sanaciju i prilagodbu prostora i njegove okoline toj novoj namjeni.

Pod pojmom sanacije podrazumjevamo dvije osnovne aktivnosti i to:

· tehnička sanacija površina,

· biološka rekultivacija i revitalizacija površina.

Zakonske odredbe, a i želje svih korisnika građevinskih i drugih površina obavezuju preduzeće da, po završetku korištenja nekih građevinskih i drugih zemljišta izvrše tehničko uređenje u cilju daljeg korištenja tog zemljišta.

Pod tehničkom sanacijom podrazumijeva dovođenje korištenih zemljanih površina u neko novo trajno stabilno i bezbijedno stanje koje će obezbjediti njegovo korištenje u nekoj novoj namjeni i na taj način stvoriti sve uslove za eventualno izvođenje estesko-bioloških i arhitektonskih rješenja.

Tehničko uređenje estesko-bioloških i arhitektonskih rješenja treba izvoditi po posebnom projektu za namjene koja se odredi ili ukaže.

5.7Mjere i aktivnosti za sprječavanje ili smanjenje emisija iz postrojenja

Za sprječavanje, odnosno smanjenje emisija iz postrojenja i ublažavanje njihovog nepovoljnog uticaja na okolinu, operator je dužan planirati i u kontinuitetu provoditi preventivne mjere zaštite okoline u skladu sa propisima o zaštiti okoline i prema najboljim raspoloživim tehnikama. Operator je dužan obezbijediti uslove za okolinski prihvatljivo obavljanje predmetne djelatnosti kako bi se negativni uticaji na okolinu sveli na najmanju moguću mjeru.

Sprječavanje ili ublažavanje negativnog uticaja na okolinu ovog poslovnog objekta postiže se primjenom slijedećih osnovnih mjera:

· uvažavanjem propisa o zaštiti okoliša, zaštiti od požara i eksplozija kao i tehnoloških zahtjeva pri korištenju objekta, uređaja i prateće opreme,

· sprečavanje i ublažavanje emisija štetnih polutanata iz objekta u okolinu,

· sakupljanjem i pročišćavanjem otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u recipijent,

· propisnim sakupljanjem i zbrinjavanjem otpada,

· sprječavanjem nastanka i smanjenjem nivoa buke,

· edukacijom uposlenika o mjerama zaštite okoliša kao i mjerama zaštite na radu,

· vršenjem okolišnog i tehnološkog monitoringa,

· primjenom drugih tehničko-tehnoloških, ekonomskih i organizacionih mjera koje su u funkciji zaštite okoline,

· redovno se vrši prikupljanje i odlaganje krutog otpada u kontejnere (organski otpad, karton, papir, PVC ambalaža, staklo i drugo),

· vrši se redovno čišćenje i održavanje površina i saobraćajnica unutar kruga,

· popravak vozila, zamje

U V O D · Web viewPotrošnja dizela nije evidentirana. Za tekuće održavanje opreme koristi se mast za podmazivanje. Mijenjanje ulja i podmazivanje strojeva vrši se po uputama

Text of U V O D · Web viewPotrošnja dizela nije evidentirana. Za tekuće održavanje opreme koristi se...

zazpi Leizeta - Nabarniz · 2018. 6. 12. · Bestetik, herri honetan dekogun suertie da, hainbat talde sortu dizela. Horrek herriari bizitasun handia emoten diolarik, eurentzako sortu

ZAVRŠNI RAD - repozitorij.fsb.hrrepozitorij.fsb.hr/2179/1/22_02_2013_ZAVRSNI_RAD_-_Ivan_Lijovic... · komplicirana konstrukcija s velikim brojem dijelova mali volumen ulja za podmazivanje

antikorupcija.meantikorupcija.me/media/documents/Odluka_-_Veselin...površine 3013 m2 (obim prava —susvojina 1/3) i nepokretnost (ruševina) evidentirana u listu nepokretnosti br

Proračun potrebne količine ulja za podmazivanje

Podmazivanje u prehrambenoj industriji - Eco-Chem...učinkovito podmazivanje od -20 C do +270 C •Biorazgradivo •Prodire do jezgre za potpunu zaštitu •Otporno na visoka opterećenja

PLUTONIJ — PODMAZIVANJE I MAZIVA 443PODMAZIVANJE I MAZIVA 445 SI. 5. Hidrostatičko podmazivanje potpornog le žaja. a vratilo s ležajem, b tlak maziva; 1 vratilo, 2 ležaj, 3 ulazna

Pristupi u zbrinjavanju i recikliranju sredstava za podmazivanje

31.01.2011 година „Службен гласник“ бр. 1 страна 1 br_1.pdffakti~kata sostojba evidentirana vo JP “Ohridski Komunalec” Ohrid so zapi{uvawe vo knigovodstvenata

FLUIDOTEHNIC TEHNIKA PODMAZIVANJAfluidotehnic.com/assets/upload/pdf/Podmazivanje...KATALOG UREĐAJA FLUIDOTEHNIC TEHNIKA PODMAZIVANJA KATALOG UREĐAJA PUMPE ZA PODMAZIVANJE ULJEM 6-7

UREĐENJA GRADA BIOGRADA NA MORU 3. UVJETI … · - preventivna zaštita - evidentirano područje EVIDENTIRANA PODRUČJA PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE OPOŽARENO

Tribologija i podmazivanje - vezba 3-TRENJE II.pdf

DIPLOMSKI RAD - repozitorij.fsb.hrrepozitorij.fsb.hr/8915/1/Leko_2018_diplomski.pdf · korekciju, prilagođavanje opreme za obradu, izbor legure, temperatura obrade, podmazivanje

FLUIDOTEHNIC TEHNIKA PODMAZIVANJA · 2019-10-11 · tehnika podmazivanja katalog ureĐaja pumpe za podmazivanje uljem 6-7 o kompaniji 4-5 pokazivaČi protoka 10-11 filteri (za podmazivanje

Podmazivanje kotrljajućeg ležaja

Predavanje - SKF Podmazivanje Elektromotora_Sever

Podmazivanje mašina - TFZR 3.doc · Web viewZa ulja za podmazivanje motora SUS, izvršena je opšta međunarodno prihvaćena klasifikacija po kojoj se ova ulja mogu podeliti na:

Bosch: vaš partner za budućnost radionice · 8 Odvodna cijev za vodu 9 Električni konektor za senzor za vodu A Dovod zagađenog dizela B Filtracija prljavštine i vode iz dizela

2 - Tribomehanicki Sistemi - Podmazivanje i Maziva

TENDERSKU DOKUMENTACIJU ZA OTVORENI ...Radovi b) Opis predmeta javne nabavke Nabavka radova za potrebe TE Pljevlja - Građevinska sanacija GPO, evidentirana u Planu javnih nabavki

JP „Vojvodinašume“ Preradovićeva 2 Datum: 05.08.2019 ...vojvodinasume-c1c3.kxcdn.com/.../Konk.-dok.-poz.-52-MAZIVA-2019.-god..pdf · - ulja za podmazivanje i sredstva za podmazivanje

GORIVA: LAKA, SREDNJA I TEŠKA ULJA ZA PODMAZIVANJE ZA ... · kao pumpe za podmazivanje brodskih motora, za ispumpavanje iz rezervoara itd. l/min do 5800 m max 90 °c 120 ssp jednostepene

4.Sredstva Za Podmazivanje, lubricants

komplet kit za podmazivanje

Trenje, habanje i podmazivanje - Novi Sadpolj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/Opsta-PT-Maziva.pdf · Trenje, habanje i podmazivanje Tribologija- nauka koja se bavi proučavanjem

Bijelo Poljeurbanizam.bijelopolje.co.me/images/2019/utu/77.pdf · 2019. 8. 6. · evidentirana je poroditna stambena zgrada bruto površine osnove 112m2 , korisne površine u osnovi

1 Product Information Automotive Filterisanel.biz/wp-content/uploads/2018/08/PIA_Filter_SRB_final.pdf · modernim sistemima za ubrizgavanje benzina i dizela koji imaju niži nivo

Zaštita od eksplozije - SPX FLOW · 5.3 Podmazivanje ležajeva 13. iv CENTR-EX/HR (1611) 3.6 5.3.1 Podmazivanje uljem 13 ... Sljedeći simbol služi za označavanje posebnih uputa

Detaljni urbanistički plan PEČURICE-TURISTIČKI KOMPLEKS · saobracajnica u zhvatu Plana. Na pomenutoj podlozi evidentirana je i ... platforme i zakonske osnove za smještaj, izgradnju

EuroStar Titan Taurus (1)_OR.pdf · 2012-05-04 · za podmazivanje Debeo zid rama, najmanje 10mm Prostor za mast povezan sa kanalom za podmazivanje Na mestima gde su rupe na ramu,

Podmazivanje motora

Documents

U V O D · Web viewPotrošnja dizela nije evidentirana. Za tekuće održavanje opreme koristi se mast za podmazivanje. Mijenjanje ulja i podmazivanje strojeva vrši se po uputama

Text of U V O D · Web viewPotrošnja dizela nije evidentirana. Za tekuće održavanje opreme koristi se...