u ovom broju - hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/083.pdf · znaŁenje „umarstvu, s nagla„enom eko-lo„kom ulogom „umarstva i „umarskog sektora, kako je to veæ uobiŁajeno u

1Broj 83 • studeni 2003. HRVATSKE ©UME

u ovom broju

STUDENI

Æir (2)Berba æira je zavrπena - otkup-

ljeno je neπto manje od 2,15milijuna kilograma luænjaka,te viπe od 270 tisuÊa kilogra-

ma kitnjaka (njega bi se, ako ga bude,moglo joπ malo otkupiti). Najvaænijiposao jeseni je zavrπen. Sjeme hrastauneseno je (posijano, rasprπeno) poonim πumskim sastojinama gdje ga ni-je bilo dovoljno, a popunjeni su i ra-sadnici kako bi se osigurala proizvod-nja mladica. U tijeku je poπumljava-nje sadnicama.

Ipak, osim πto je na radost svih izdaπ-no rodio, æir je, bolje reÊi cijela kam-panja skupljanja i otkupa, iza sebe osta-vio i neke repove. Dogodilo se (prvo)da je æira bilo viπe nego πto se oËekiva-lo i πto su struËnjaci, pa i prije samogpoËetka otkupa pri odreivanju cijene(u –urevcu), procjenjivali. Posljedicaje to tradicionalnog straha “da ga neÊebiti dovoljno”. Drugi je problem nastaozbog nesluæbenog kalkuliranja s otkup-nom cijenom, Ëiji je cilj bilo privuÊi πtoveÊi broj skupljaËa. Kada je odreena,i za kilogram iznosila 3,5 kn, u πumeje krenuo “stampedo”! Dogodilo se ne-πto πto nije nikad prije - umjesto da ci-jela akcija skupljanja i otkupa traje 10-ak dana, veÊina je πumskih uprava kon-tinentalnog dijela veÊ prvoga dana, iliu najboljem sluËaju drugoga, imala do-voljne koliËine æira! Otkup je obustav-ljen. A posljedice? Ponegdje su ogor-Ëeni skupljaËi opsjedali uprave, a nekisu iz protesta prosuli skupljeni æir poulici. Zaπto je doπlo do toga? To je (tre-Êi) dio priËe s kojom πumari nemajumnogo veze. Naime, unatoË upozore-njima da se æir ne skuplja prije poËet-ka otkupa, te da svatko tko æeli sudje-lovati u skupljanju mora doÊi u podruË-nu πumariju po potvrdu i uputu gdjemoæe iÊi skupljati, gotovo svi su seogluπili na te upute. Æir su poËeli sa-moinicijativno skupljati prije i kada jeotkup zapoËeo, oni su imali sve potreb-ne koliËine! I previπe! I ne samo to. Utom je ranom skupljanju bilo dosta æi-ra (rano otpaloga, piπljivoga) koji nijeodgovarao kvalitetom. Takav se nije ot-kupljivao.

I to je cijela priËa. Dogodio se æir,kako reËe netko na posljednjem skupuodgovornih struËnjaka. I neka je, sa-mo ubuduÊe, bez ovakvih popratnihpojava. (m)

4.-5. ZA©TITA ©UMAZaπtitu uskladiti s europskim standardima

6.-7. POÆARI 2003.Nije pomogla ni dobro organizirana protupoæarna zaπtita

8. EUROPSKI FORUMO ulozi πumarstva u zaπtiÊenim podruËjima

8.-10. ©UMSKE RAZGLEDNICEZeleni BraË za uspjeπni(ji) turizam

11. IZ MOGA KUTAUspjeli smo poboljπati medijsku sliku o πumarstvu

14.-17. KOSOVO©umarstvu Kosova nedostaju kadrovi i trebat Êegodine da se obnovi

17. ©UMSKI ©TETNICIPotkornjaka viπe nego ikad!

18.-19. OBRAZOVANJENovi programi karlovaËke πkole obuhvaÊaju Ëak i meteorologe!

20.-21. PRIRODAUsamljeni ljepotan Jelas-polja

22.-23. MALA ENCIKLOPEDIJA ©UMARSTVACedrovi (Cedrus)

24.-25. ZA©TI∆ENA FAUNA©iπmiπi, noÊni gospodari neba

26. GLJIVEUzgajanje bukovaËe u rasadniku Hajderovac

27. LJEKOVITO BILJEKim (Carum carvi L.)

28.-30. ARHEOLOGIJA©pilje u πumama sjeverozapadne Hrvatske dajuodgovore o postanku Ëovjeka

30. DOGA–ANJADelniËki πumari u BihaÊuRad u πumarstvu je opasan!

31. UZ RUB ©UMEKaptol-kaπtel

32. LOVSTVODivlja svinja (Sus scrofa L.)

34. LOVA»KI PSIBretonski epanjel

35.-36. ZOONOZESalmoneloze ili bakterijska otrovanja hranom

36.-37. RIBOLOVBodorka i crvenperka

38. DOGA–ANJATrideset godina senjskog ureivanja πuma

39. TURIZAMObnovljena Vila Rosemary

40. TURISTI»KI IZLOGSelce

Broj 83 • studeni 2003. HRVATSKE ©UME2

intervju

Piπe:Miroslav

Mrkobrad

Foto:M. Mrkobrad

U razgovoru za Hrvatske πumeministar poljoprivrede iπumarstva mr. BoæidarPankretiÊ osvrÊe se nanekoliko znaËajnihdokumenata koji odreujubuduÊnost πumarstva

Hrvatsko je πumarstvo konaËno do-bilo dugoroËnu viziju razvoja. Ljetos jedonesena Nacionalna πumarska politi-ka i strategija. ©to to znaËi za πumars-tvo?

- Vlada Republike Hrvatske nakon du-gotrajnog je participatornog postupkaizrade samog dokumenta i usklaiva-nja konaËnog nacrta dokumenta s ukup-no 28 ministarstava i institucija veza-nih uz πumarski sektor donijela Nacio-nalnu πumarsku politiku i strategiju, ko-ja je objavljena u Narodnim novinamabroj 120/03.

Nacionalna politika i strategija podi-jeljena je u 7 podruËja, a vaæno je na-glasiti da se u njoj kao vaæna podruËjaobrauju nedrvni proizvodi πuma, te od-nosi s javnoπÊu i promidæba, o kojimase do sada nije posebno raspravljalo idefinirale aktivnosti unutar sektora.

OpÊi je cilj politike poveÊati dopri-nos nacionalnome gospodarstvu odræi-vim gospodarenjem, koriπtenjem i sve-obuhvatnom zaπtitom πumskih resursai bioraznolikosti primjenjujuÊi rezulta-te istraæivanja, poπtovanje meunarod-nih norma i rezolucija i uzimajuÊi uobzir prava lokalne zajednice.

Vaænost je ovog dokumenta πto onotvara nove moguÊnosti i daje okvir zapokretanje novih aktivnosti Ëiji je ciljunapreenje sektora. To je naπa obve-za iz potpisanih meunarodnih konven-cija i rezolucija.

Dokument daje novu dimenziju iznaËenje πumarstvu, s naglaπenom eko-loπkom ulogom πumarstva i πumarskogsektora, kako je to veÊ uobiËajeno u ra-zvijenim zemljama, a dijelom i u zem-ljama u tranziciji, a u drugi plan stavljagospodarsku ulogu.

Njime je stvorena kvalitetna osnovi-ca za provedbu tih procesa, a to nam jevrlo vaæno i stoga πto omoguÊava uk-ljuËivanje u meunarodne projekte ko-je doniraju ili financiraju institucije iz

RAZGOVOR / MR. BOÆIDAR PANKRETI∆, MINISTAR POLJOPRIVREDE I ©UMARSTVA

Prirodnost πuma, jasno træiπno ciljevi su razvoja hrvatskoga

EU-a koje inaËe nisu spremne bez ja-sno definirane dræavne strategije finan-cirati takve strukturne i razvojne pro-jekte.

U suglasju s Nacionalnom strategi-jom moraju biti i dva druga vaæna ak-ta: onaj o restrukturiranju Hrvatskih πu-ma d.o.o., te Zakon o πumama. ©to onidonose?

- Kao πto znate, Vlada RepublikeHrvatske na svojoj je sjednici odræanoj17. srpnja 2003. prihvatila Program re-strukturiranja Hrvatskih πuma d.o.o., tezaduæila Ministarstvo poljoprivrede i πu-marstva, Nadzorni odbor i UpravuHrvatskih πuma d.o.o. da zapoËnu s pro-cesom restrukturiranja. KonaËna vizijaza H© jest da bude ekoloπki odgovor-no, ekonomski uspjeπno i profitabilnotrgovaËko druπtvo, πto je u suglasju s eu-ropskim trendovima i dokumentom Na-cionalne πumarske politike i strategije.

StavljajuÊi pozornost na socijalne mo-mente, studija je razradila petogodiπnjiprojektni plan po godinama i aktivno-stima uzimajuÊi u obzir navedene ele-mente. Oni bi prema definiranoj vizijitrebali zadovoljiti financijske, ekoloπkei socijalne ciljeve.

Naravno, uz taj proces dolaze i odre-eni rizici, ali uvjeren sam da Êe opa-snosti koje se javljaju u takvim procesi-

ma iz dana u dan, uz odgovarajuÊu asi-stenciju i pomoÊ Ministarstva, Nadzor-nog odbora, Uprave, sindikata i drugihzainteresiranih institucija, biti sve ma-nje, te da Êe rezultat biti restrukturira-nje Hrvatskih πuma d.o.o. u uspjeπnoπumarsko poduzeÊe.

Nepoπtovanje glavnih preporukastudije moglo bi rezultirati gospodar-skom neuspjeπnosti H©-a, πto bi na-dalje imalo utjecaja na kakvoÊu go-spodarenja πumama te razvoj i rast πu-marskog sektora. Tu opasnost, uzima-juÊi u obzir sve bitne odrednice pro-cesa, treba otkloniti.

Jedna od najvaænijih zadaÊa jest i izra-da novog Zakona o πumama, koji Êemorati jasno definirati ulogu i dræavekao vlasnika velikog dijela πuma i πum-skog zemljiπta, i poduzeÊa za πume ko-je obavlja djelatnost gospodarenja πu-mama i πumskim zemljiπtem u dræav-nome vlasniπtvu. Isto je tako potrebnojasno definirati i mnoga druga pitanja,primjerice vaænost i ulogu privatnih πu-ma, okrupnjavanje privatnih πuma, or-ganiziranje udruga privatnih πumovla-snika, dræavnu subvenciju za unapre-enje gospodarenja tim πumama, pita-nje licenciranja i organiziranja πumar-ske komore, osnivanje fondova i agen-cija te mnoga druga.

O Zakonu o πumama moglo bi se joπmnogo toga kazati, no vaæno je naglasitida je u novi zakon potrebno ugraditi glav-ne odrednice Nacionalne πumarske po-litike i strategije te svih relevantnih me-unarodnih dokumenata, smjernica ipropisa koji se odnose na πumarsku prak-su. Primjerice onih iz podruËja πum-skoga reprodukcijskog materijala, zaπti-te πuma, procjene utjecaja na okoliπ, po-datke o inventarizaciji πuma i druge.

Takav Zakon o πumama trebao biomoguÊiti prilagodbu i ukljuËivanje na-πega πumarskog sektora u europske in-tegracijske procese.

Hrvatske πume kao trgovaËko druπ-tvo duæne su profitno poslovati. Cijenenjihovih proizvoda donose se adminis-trativno, u drugom ministarstvu (gospo-darstva), i ne formiraju se na træiπtu.Kako pomiriti te nelogiËnosti?

- Moram naglasiti da je to sigurno jed-no od otvorenih pitanja koje je nuænoπto æurnije rijeπiti kako bi se procesi re-strukturiranja i træiπne prilagodbe podu-

Mr. Boæidar PankretiÊ


opredjeljenje te zaπtitna funkcija πumarstva

zeÊa za πume mogli provesti u skladu sdonesenim Programom i Studijom res-trukturiranja.

Problem odnosa s drvnom industri-jom, osobito u dijelu protoka træiπnihinformacija i cijena oblovine, posebnoje naglaπen u Studiji. Danaπnji, centra-lizirani pristup u kojemu, davanjem su-glasnosti, cijene oblovine odreuje Mi-nistarstvo gospodarstva, bez obzira na

nalne πumarske politike i strategije biloje mnogo prijedloga da se to uËini i uHrvatskoj.

U tom smjeru definirana je strateπkaaktivnost koja predvia poboljπanje su-radnje izmeu tijela dræavne uprave ka-ko bi se omoguÊilo odgovarajuÊe go-spodarenje prirodnim resursima. To da-je prostora da se u buduÊnosti, u skladus politikom Vlade, organizira jedno mi-nistarstvo koje Êe gospodariti prirod-nim resursima. To bi zasigurno stvori-lo moguÊnosti zajedniËkog pristupa ugospodarenju prostorom i prirodnim re-sursima kojima naπa zemlja obiluje, a

imaju veliku ulogu u apsorpciji ugljikai ukupnom gospodarenju vodama (pit-ka voda, vodozaπtita, zaπtita od erozi-ja). To su samo neke od mnogobrojnihfunkcija πuma, a svima je poznato dasu opÊekorisne funkcije πuma viπestru-ko veÊe od vrijednosti drvne mase iznjih.

To govorim zato kako bih posebnonaglasio da Êe u buduÊnosti veÊina pri-hoda u πumarstvo dolaziti iz nedrvnihproizvoda πuma i ostalih usluga, a tekmanji dio od koriπtenja drvne mase. Ta-kav je trend u svim razvijenim zemlja-ma svijeta, pa to neÊe mimoiÊi ni nas.I sama Studija restrukturiranja planirakao kljuËne financijske ciljeve pove-Êanje prihoda od novih poslova za 5posto ukupnoga vanjskog prihoda.

U tom dijelu odreeni su problemvelike povrπine πuma i πumskoga zem-ljiπta koje su nedostupne zbog minira-nosti. To onemoguÊava poduzimanjeosnovnih mjera gospodarenja, te Êe usluËaju da se ne obavi razminiranje tajdio πuma izgubiti svoju funkciju, πto Êezasigurno smanjiti moguÊnost stvara-nja prihoda iz prije navedenih djelat-nosti.

©to se tiËe sve veÊeg zahtjeva drvo-preraivaËa za sirovinom, nuæno je, uskladu s odrednicama iz Strategije, ja-sno definirati aktivnosti drvne industri-je za orijentaciju na πto viπi stupanj fi-nalizacije sirovine, te stvaranje strate-πkih saveza meu drvopreraivaËimakako bi na taj naËin ostvarili konkuren-

OpÊi je cilj politike poveÊati prinos nacionalnom gospodarstvuodræivim gospodarenjem, koriπtenjem i sveobuhvatnomzaπtitom πumskih resursa i bioraznolikosti, primjenjujuÊirezultate istraæivanja, poπtovanje meunarodnih norma irezolucija i uzimajuÊi u obzir prava lokalne zajednice

time i otklonilo stalne sukobe koji nepridonose kvalitetnijoj zaπtiti i iskori-πtavanju nacionalnoga blaga u kojemoæemo ubrojiti i πume.

Hrvatsko je πumarstvo u svijetu pre-poznatljivo po prirodnosti πuma, poodræivom naËinu gospodarenja i rela-tivno zdravim i oËuvanim πumama. Mo-æe li takvo i ostati, u eri sve veÊe borbeza profit i sve veÊih zahtjeva drvopre-raivaËa za sirovinom?

kretanja na træiπtu ili ponudu/potraænjuza oblovinom, ima velik utjecaj na kon-kurentnost i sposobnost Hrvatskih πumada usklade ponudu s potraænjom. Sto-ga je vaæno u buduÊnosti uspostaviti ja-sne i transparentne træiπne odnose u pro-daji oblovine meu svim partnerima, odHrvatskih πuma do krajnjih korisnikasirovine.

To je naglaπeno i u Nacionalnoj πu-marskoj politici i strategiji u poglavljuDrvna industrija, gdje su definirane stra-teπke aktivnosti koje se odnose na uki-danje dræavne kontrole cijena drvnihsortimenata i razvoj sustava prodajedrva prilagoenog potrebama slobod-nog træiπta i domaÊe industrije.

Poljoprivreda je sama po sebi veliko iza Hrvatsku vaæno podruËje. Je li se ikadrazmiπljalo o tomu da πumarstvo budeu zajedniËkom ministarstvu sa zaπtitomprirode, vodama (u nekim je zemljamatako)? Time bi se objedinili prirodni re-sursi, ali i izbjegle nesuglasice sa zaπti-tarima. (Najizraæenije su kod parkovaprirode u kojima zaπtiÊenim πumama go-spodare Hrvatske πume.)

- Istina je da ima odreen broj ze-malja koje su objedinile u jedno mi-nistarstvo djelatnosti πto se odnose nagospodarenje i upravljanje prirodnimresursima (Austrija, Nizozemska, Ka-nada). Ima zemalja gdje su poljopriv-reda i πumarstvo u jednom ministars-tvu (Italija i Finska). U javnim raspra-vama koje su prethodile izradi Nacio-

- Valja istaknuti kako je neupitna Ëi-njenica, πto nam potvruju mnogi struË-njaci i meunarodne institucije, a jasnoje naglaπeno i u Studiji restrukturiranja zastrateπki razvoj Hrvatskih πuma d.o.o. πtoju je izradila meunarodno priznata kon-zultantska kuÊa, da se naπe πume i πu-marstvo mogu podiËiti svojim naËinomgospodarenja i prirodnim sastavom πu-ma.

Osim πto su izvor vrijednog drva i za-poslenja stanovniπtva u uglavnom seo-skim podruËjima, πume pruæaju i mno-ge druge koristi i blagodati. One su vri-jedan rekreacijski i turistiËki resurs,

tsku sposobnost na træiπtu. Time bi seeliminirali pilanari i drvopreraivaËi kojiproizvode i izvoze samo dasku ili polu-proizvod niskog stupnja obrade u za-padne zemlje, koje na osnovi toga stva-raju dodanu vrijednost, a postojeÊa si-rovina iz naπih πuma, πto pokazuju i ana-lize, dovoljna je za potrebe naπe final-ne industrije i dijelom za izvoz. No po-stoje i drugi naËini za proizvodnju drvnemase koja je interesantna na træiπtu (bi-omasa, briketi, pelete i dr.), te je zada-Êa sektora da u najskorije vrijeme pro-nae naËine za proizvodnju i iskoriπta-vanje drvne mase za te proizvode.

Danaπnji, centralizirani pristup u kojemu, davanjem suglasnosti,cijene oblovine odreuje Ministarstvo gospodarstva, bez obzirana kretanja na træiπtu ili ponudu/potraænju za oblovinom, imavelik utjecaj na konkurentnost i sposobnost Hrvatskih πuma dausklade ponudu s potraænjom


Hrastov list koji nije preæivio

T ijekom iduÊeg razdobljapotrebno je u sklopu zaπtiteπuma intenzivirati praÊenjebolesti i πtetnika, a krajnje je

vrijeme i za suzbijanje borovog Ëetnja-ka. Pojavu πtetnika treba pratiti uobi-Ëajenim metodama. U hrastovim sasto-jinama valja uzimati uzorke grana, po-sebice onih u kojima je ove godine uo-Ëena pojava πtetnika. Uzorci grana mo-raju biti duæine 70-80 cm i kvalitetnoodabrani s dominantnih stabala iz gor-njega dijela kroπnje. Zbog zaπtite odisuπivanja treba ih slati poËetkom tjed-na u ©umarski institut Jastrebarsko i Slu-æbu za ekologiju Hrvatskih πuma - na-glasio je mr. sc. Boris LioviÊ u uvod-nom izlaganju na sastanku voditeljaOdjela za ekologiju i struËnih suradni-ka za zaπtitu πuma H©-a, odræanomepoËetkom listopada u Hrvatskome πu-marskom druπtvu.

Nova metodaodreivanja gustoÊepopulacije gubara

PredstavljajuÊi novu metodu odrei-vanja gustoÊe populacije gubara gla-vonje, LioviÊ je napomenuo kako seona sastoji u brojenju jajnih legla nastablima koja se nalaze u krugu polu-mjera 5,70 m, na povrπini jednoga ara(100 m2). Na tom prostoru stabla je po-

ZA©TITA ©UMA OD ©TETNIKA

Zaπtitu uskladiti s europskimstandardima©ume dobivaju sve veÊu ekoloπku vaænost, a buduÊnost jenjihove zaπtite u koriπtenju bioloπko-tehniËkih preparata,te iznimno kemijskih pesticida, πto je u skladu s nedavnodonesenim Zakonom o zaπtiti prirode i europskimzakonodavstvom

trebno od debla do kroπnje te-meljito pregledati, a po mo-guÊnosti se sluæiti i dalekozo-rom. Posao se mora raditi pe-dantno kako bi se preciznoodredila legla kojima valja iz-mjeriti dimenzije, jer veÊa le-gla upozoravaju na prograda-ciju odnosno poveÊanje gusto-Êe populacije gubara do toË-ke gradacije. I obratno, manjasu legla pokazatelj da se ne ra-di o uzlaznoj fazi gradacije.Prednost te metode jest defi-niranost povrπina koje se svo-de na veliËinu jednoga hekta-ra. VeliËina uzorka ovisi o nje-govoj varijabilnosti (primjeri-ce, u progradaciji Êe biti velikbroj odstupanja) i dopuπtenojpogreπki (jaka zaraza dopuπtai do 50 posto prihvatljivu po-greπku). InaËe, smatra se da jeu sluËaju progradacije deset-postotni uzorak dovoljno ve-lik, no o tome se moæe rasprav-ljati. Ako je zaraza na graniciizmeu male i velike i akodvojimo hoÊemo li obaviti tre-tiranje, uzorak mora biti veÊi ine smijemo dopustiti veliku pogreπku.

GustoÊu popu-lacije treba od-rediti precizno.Novi naËin mje-renja je stalan izadan, a njimemoramo utvrdi-ti odnos brojajajnih legla i po-stotka obrπteno-sti. S obziromna to da je rijeËo novoj metodirada, dogovo-

reno je da Êe ona biti predstavljena uproljeÊe sljedeÊe godine, na podruËjuvinkovaËke podruænice H©-a, a do ta-da se praÊenje gubara nastavlja po

dosadaπnjoj metodi. Dipl. ing. DinkaMatoπeviÊ (©umarski institut Jastrebar-sko) upozorila je na Ëinjenicu da je pro-blem s gustoÊom populacije gubara po-sebice izraæen u susjednoj Sloveniji takoda, bez obzira na to koju Êemo metodukoristiti, tom πtetniku moramo posvetitiveÊu pozornost.

Problem koriπtenjapesticida

GovoreÊi o uporabi kemijskih zaπtit-nih sredstava u πumarstvu, dipl. ing. IvanIπtok iz Ministarstva poljoprivrede i πu-marstva upozorio je na provoenje ne-davno donesenog Zakona o zaπtiti pri-rode. Naime, veÊ sada moramo biti pri-premljeni i svjesni da smo obvezni πto

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:I. TomiÊ

Nova metoda odreivanjagustoÊe populacije gubaraglavonje sastoji se ubrojenju jajnih legla nastablima koja se nalaze ukrugu polumjera 5,70 metara,na povrπini jednoga ara(100 m2), a primjenjivat Êe sesljedeÊe godine, nakonseminara na vinkovaËkomepodruËju

Prof. dr. sc.Milan Glavaπ

zaπtita πuma


manje koristiti navedena sredstva, aprema navede-nom zakonu,zabranjene ke-mijske pestici-de u πumarstvumoguÊe je upo-trebljavati samou iznimnim slu-Ëajevima, kadaje zaraza jaka.- ©ume imajusve viπe ekolo-πko, a sve ma-nje gospodar-sko znaËenje. Sve se manje koriste pe-sticidi, a sve viπe tradicionalni naËini za-πtite. I to je buduÊnost πumarstva - istak-nuo je Iπtok. Dodao je kako u Europi ne

postoji termin zaπtite πuma, veÊ terminizaπtita u poljoprivredi i zaπtita prirode.Stoga u πumarsko zakonodavstvo po-stupno moramo ugraivati odredbe ko-jima se prilagoujemo europskim zako-nima. Voditelj Sluæbe za ekologiju u Di-rekciji mr. sc. Petar JurjeviÊ podsjetioje nazoËne na to da se s problemom ko-riπtenja pesticida u πumarstvu susreÊe-mo veÊ dulje vrijeme, jer veÊina sred-stava u zaπtiti bilja nije registrirana zaπumarstvo. Stoga proizvoaËe treba upo-zoriti da obave dodatnu registraciju. Naskupu je naglaπeno kako Êemo ubudu-Êe u zaπtiti πuma morati primjenjivati bi-oloπke i tehniËke preparate. Proizvoa-Ëima kemijskih sredstava treba predlo-æiti popis odabranih preparata za zaπti-tu bilja u πumarstvu radi dobivanja do-zvole za njihovu primjenu.

Prijedlog pravilnika ozaπtiti od poæara

Zbog usklaivanja sa zakonskim pro-pisima Pravilnika o zaπtiti od poæara

Ministarstva poljoprivrede i πumarstva,Zakona o πumama, Pravilnika MUP-ai dr., na sastanku je razmatran Prije-dlog pravilnika H©-a o zaπtiti πuma odpoæara. Istaknuto je kako naπim pra-vilnikom pojedine odredbe navedenihpravilnika ne moæemo proglasiti neva-æeÊim, ali u Pravilniku Hrvatskih πumatreba definirati neke pojmove koji nisudefinirani, a treba i dodati ili izostavitineke Ëlanke. Pravilnik se, primjerice,odnosi i na nacionalne parkove, iakoπumari njima ne gospodare. ZakljuËe-no je da se primjedbe i konkretni pri-jedlozi o promjenama s pojedinih po-druænica dostave u Sluæbu za ekolo-giju H©-a. Predloæene izmjene i do-pune razmotrit Êe povjerenstvo u sa-stavu: Petar JurjeviÊ, Terezija Boπnjak,Gabrijela SeletkoviÊ, Dragica Æaja iVesna Rukavina.

Na seminaru najviπe oπumskim rasadnicima

O 48. seminaru iz zaπtite bilja, πtoÊe se u veljaËi 2004. odræati u Opatiji,obavijestio je prof. dr. sc. Milan Gla-vaπ sa ©umarskoga fakulteta, napomi-njuÊi kako su πumari ove godine su-djelovali s 22 referata, od kojih je 18bilo iz Hrvatske. Za sljedeÊi bi semi-nar nazive referata sa saæecima treba-lo poslati Hrvatskome druπtvu biljne za-πtite do 10. listopada. Oko 70 posto re-ferata bit Êe tematski, a odnosit Êe sena zaπtitu bilja u πumskim rasadnici-ma (bolesti, πtetnici, tretiranje sjeme-na i tla) jer je u posljednje vrijeme unas sve izraæeniji problem nestruËnezaπtite πumskih i hortikulturnih sadni-ca. Neke su teme nezaobilazne, kaoone o πumskim poæarima, korovima iuporabi pesticida (koristi ih se Ëak 40!).Glavaπ je predloæio da se na seminarusa svojim referatima pojavi πto veÊi brojstruËnjaka iz prakse.

Mr. sc. PetarJurjeviÊ

Nova metoda odreivanja gustoÊepopulacije gubara

Sa sastanka ekologa i zaπtitara πuma u H©D-u


poæari 2003.

U ovoj je godini u Hrvatskojzabiljeæeno 517 poæara s26.750 ha opoæarenih πuma,πumskog i ostalog zemljiπta,

Ëime se godina 2003. po broju poæara iopoæarenih povrπina svrstava u natpro-sjeËne. Naime, u razdoblju od 1992. do2002. godiπnje je zabiljeæeno u prosjeku313 poæara, kojima je opoæareno 17.592ha. Taj prosjek bio bi niæi da se nisu do-godile 1998. (32.000 ha) i rekordna 2000.godina, u kojoj je opoæarena povrπina

©UMSKI POÆARI - ANALIZA STANJA

UnatoË tomu πto su Hrvatskeπume poduzele sve potrebneprotupoæarne mjere i kvalitetnoodradile svoj posao, po brojupoæara ova se godina svrstava unatprosjeËne. Uglavnom je tozbog ekstremno visokihtemperatura i izrazito suπnogarazdoblja, te znaËajnog udjelaneureenih privatnih πuma inapuπtenoga poljoprivrednogzemljiπta

izradu i nadzor projekata protupoæarnihprosjeka s elementima πumskih cesta, od-nosno njihovu izgradnju i odræavanje, aoko 25 mil. kuna namijenjeno je za mo-trenje i dojavu πumskih poæara. Preosta-li novac planiran je za izradu i odræava-nje motrionica, promidæbu, nabavu opre-me, financiranje vatrogasnih zajednicalokalne uprave i samouprave na krπu, teza druge namjene. Terezija Boπnjak upo-zorava na Ëinjenicu kako je znaËajanbroj poæara nastao namjernim paljenjemvatre (31) i neodgovornim ponaπanjempojedinaca. Naime, nesavjesne osoberoπtiljaju i puπe u πumi, bacaju opuπke izautomobila i sliËno.

Nepoznati poËiniteljiuzroËnici 65 posto poæara

ZabrinjavajuÊe je da je nepoznati po-Ëinitelj uzroËnik Ëak 336 poæara (65%)Ostali uzroËnici su spaljivanje polja i ot-pada (69), turisti i izletnici (33), grom (27)i dr. Tijekom tjedna poæari su se po da-nima podjednako pojavljivali, a znatan

Za ovu je godinu karakteristiËno daje tek 41 poæar opoæario Ëak 78posto povrπine, s prosjeËnoopoæarenom povrπinom 510 ha pojednome poæaru. Osam najveÊihpoæara opoæarilo je gotovo 13.900ha, meu kojima Ëetiri na otokuHvaru Ëak 4700 ha (pribliæno 18%svih poæara)

Dipl. ing. TerezijaBoπnjak:“Kako revitaliziratizapuπtene poljopriv-redne povrπine?”

iznosila Ëak68.000 ha.Najviπe poæarau 2003. nasta-lo je u prioba-lju (427), na25.544 ha, ana kontinental-nom podruËjubilo ih je 90(1260 ha). Odukupno opo-æarene povrπi-ne 54 posto jeudio dræavnihπuma i πum-skoga zemlji-πta (14.474ha), a 46 posto privatnih πuma i ostalogapoljoprivrednog zemljiπta (12.276 ha).UnatoË Ëinjenici da su Hrvatske πume po-duzele sve potrebne protupoæarne mje-re, dogodio se velik broj poæara, uglav-nom zbog ekstremno visokih temperatu-ra i izrazito suπnoga razdoblja. Takoerse, naglaπava dipl. ing. Terezija Boπnjak,

Gorjelo je u cijelom priobalju -Strm na BiokovuGorjelo je u cijelom priobalju -Strm na Biokovu

Nije pomogla ni dobroorganiziranaprotupoæarnazaπtita

struËna suradnica za zaπtitu πuma u Di-rekciji, s obzirom na znaËajan udio neu-reenih privatnih πuma i napuπtenoga po-ljoprivrednoga zemljiπta, trebaju posta-viti pitanja kada Êe se na ovim povrπina-ma poËeti provoditi protupoæarna preven-tiva, kako je organizirati, odnosno kakorevitalizirati zapuπtene maslinike, voÊnja-ke i ostale zapuπtene poljoprivrednepovrπine.

Osobita pozornostprotupoæarnoj preventivi

Od osnivanja Hrvatskih πuma, godine1992., stalno se poduzimaju i provodemjere i radnje u protupoæarnoj preventi-vi. Jedna od bitnih mjera jest izgradnjaprotupoæarnih prosjeka s elementimaπumskih cesta, kojih je u proteklome ra-zdoblju izgraeno oko 3200 km. Naπeje poduzeÊe i ove godine za protupo-æarnu preventivu planiralo utroπiti oko120 milijuna kuna, πto je na razini utro-πenih sredstava proπlih godina. Najviπesredstava, oko 62,5 mil. kuna, troπi se za


broj (69 ili 13%) noÊu, u vremenu od 21do 7 sati. Najviπe je poæara (178 ili 34%)evidentirano u kolovozu. Prizemnim jepoæarima (334) obuhvaÊeno 8410 ha,kombiniranim (174) 18.157 ha, a poæa-rima kroπanja (9) 183 ha opoæarene po-vrπine. Opoæareno je 4474 ha (18%) vi-sokih, 3417 ha (13%) srednjih i niskih,te 9951 ha (37%) ostalih πuma (πikara,makija, garig), 5209 ha (19%) πumskogazemljiπta i 3426 ha (13%) poljoprivred-noga zemljiπta.

StruËna suradnica za zaπtitu πuma isti-Ëe kako je za ovu godinu karakteristiËnoda je 41 poæar ili 8 posto svih poæaraopoæario 78 posto povrπina, s prosjeËnoopoæarenom povrπinom 510 ha po jed-nom poæaru. Zanimljivo je, kaæe, da suËak 472 poæara opoæarila tek 5819 ha, aprosjeËno opoæarena povrπina po jed-nom poæaru iznosi 12,33 ha. Takoer na-glaπava kako je osam najveÊih ovogodi-πnjih poæara opoæarilo gotovo 13.900 ha,meu kojima Ëetiri na otoku Hvaru Ëak4700 ha (pribliæno 18% svih poæara).Ove je godine najviπe poæara bilo na po-druËju Splitsko-dalmatinske æupanije(128), na povrπini 9854 ha (37%). Proci-jenjena πteta na drvnoj masi od svih po-æara iznosi 308,493.000 kn, a neizrav-ne su πtete, zbog poremeÊaja opÊekori-nih funkcija πuma, Ëak 1,591.083.000kn, ili ukupno 1,899.576.000 kn.

©umari aktivnosudjelovali u gaπenju

AnalizirajuÊi ovogodiπnje poæare, di-pl. ing. Ivan Iπtok iz Ministarstva poljo-privrede i πumarstva napomenuo je ka-ko su Hrvatske πume svoj posao na pro-tupoæarnoj zaπtiti obavile kvalitetno, apotvrdile su to i nadleæne institucije. Pro-blem, dakle, nije u Hrvatskim πumama,

Velike vruÊine i suπa pogodovali subrojnim poæarima ovoga ljeta.Kronoloπki navodimo neke veÊe:- 16. srpnja, Debeli brijeg- 18. srpnja, Konavli, primoπtensko za-

lee (Vadalj, Vezac), Imotski (kodCrvenog jezera)

- 21. srpnja, Hvar (isto 26. srpnja), Za-dar, Seget trogirski

- 25. srpnja, Rijeka, okolica- 27. srpnja, Zadar, okolica- 29. srpnja, Velebit, Pula- 30. srpnja, BraË (do 11. kolovoza),

Hvar, Biπevo, ©ibenik

U ovogodiπnjem najveÊem πum-skom poæaru u Primorsko-go-

ranskoj æupaniji, poËetkom kolovo-za na GrobinπÊini kod Rijeke, izgor-jela je povrπina oko 175 ha autohto-nog crnog bora (Pinus nigra). Izgor-jela je πuma u potpunosti bila pri-rodna, a njezinu su vrijednost priro-doslovci prepoznali prije pedesetakgodina kada je opisana kao raritet,govori Dejan ©vob, upravitelj rijeË-ke πumarije.

Najprije Êe trebati sanirati opoæa-renu povrπinu i posjeÊi izgorjela sta-bla. Petnaestak radnika obavit Êe toza godinu dana. Nakon toga poËetÊe sanacija opoæarene povrπine, alitreba naglasiti da ovakvoj sastojinitreba stotinjak godina da bi se vrati-la u stanje u kakvom je bila kada jepoæar izbio.

Vatrenu stihiju koja je bjesnjelanekoliko dana gasili su, uz profesio-nalne vatrogasne postrojbe, pripad-nici Hrvatske vojske i radnici Hrvat-skih πuma, delniËke podruænice, njih

jer mnogo je veÊa odgovornost, primje-rice na Hrvatskim cestama i drugim or-ganizacijama koje su na bilo koji naËinpovezane sa πumama. Velik su problemneobraene poljoprivredne povrπine nakojima nastaje znatan broj poæara te lo-πa organizacija protupoæarne zaπtite. Naj-vaænije je dobro organiziranje i poËetnogaπenje u prvih pola sata. UnatoË sve-mu, napominje Iπtok, Hrvatska ove go-dine nije u tako loπem poloæaju u uspo-redbi sa svijetom. Naime, znatno su ve-Êe opoæarene povrπine u Rusiji (23 mil.ha), Portugalu (417.000 ha), Francuskoj(55.000 ha) i drugim zemljama. VoditeljOdjela za ekologiju i zaπtitu πuma u Di-rekciji, mr. sc. Petar JurjeviÊ isto takosmatra da je naπa dræava, s obzirom naovogodiπnje ekstremne suπne uvjete teodnos opoæarene povrπine i ukupne πum-ske povrπine, u povoljnijem poloæaju odeuropskih, odnosno mediteranskih ze-malja. Zaposlenici H©-a i sami su aktiv-no sudjelovali u gaπenju poæara, posebi-ce oni iz delniËke, gospiÊke i splitske po-druænice. Kada je rijeË o protupoæarnojzaπtiti, zakljuËuje JurjeviÊ, πumari su na-pokon otklonili iskljuËivu odgovornost zapoæare.

POSLIJE NAJVE∆EG POÆARA UPRIMORSKO-GORANSKOJ ÆUPANIJI

Stradalo autohtonostaniπte crnog bora

oko 160. U pomoÊ umornim gasitelji-ma dolazili bi i kanaderi i helikopteri,a bilo je angaæirano i tridesetak vatro-gasnih vozila.

Posljedice su tog poæara neprocje-njive, jer je rijeË ne samo o velikimmaterijalnim πtetama, nego i o deva-staciji prirodnog okoliπa. Nakon sve-ga, postavlja se pitanje do kada Êe ljud-ska glupost (nemar) paliti vatre po na-πim πumama? Jer, i ovaj poæar na Grob-niπÊini izazvan je ljudskom nepa-ænjom. Zbog nekoliko ÊevapËiÊa izgor-jela je stoljetna πuma.

U ovogodiπnjem najveÊemπumskom poæaru u Primorsko-goranskoj æupaniji, na GrobinπÊinikod Rijeke, izgorjela je povrπinaoko 175 ha autohtonog crnog bora(Pinus nigra). Posljedice su togpoæara neprocjenjive, jer se neradi samo o materijalnoj πteti negoi o devastaciji prirodnog okoliπa

- 1. kolovoza, Velebit, Vransko jezero- 5. kolovoza, GrobniËko polje- 7. kolovoza, Blato na KorËuli- 8. kolovoza, Cres, Nacionalni park Pa-

klenica- 11. kolovoza, UËka, Debelo brdo na

Velebitu- 12. kolovoza, Hvar- 23. kolovoza, Biokovo, (Strm)- 29. kolovoza, Nacionalni park Krka,

Skradin, (Lozovac, Dubravica), Knin(Kosovo polje)

- 30. kolovoza, Donji Lapac, Klis- 4. rujna, Lastovo (m)

Kronologija ljetnih poæara

Piπe:Vesna Pleπe

Foto:B. Pleπe

Najviπe poæara nastalo je upriobalju (427), na 25.544 ha, ana kontinentalnom ih je podruËjubilo 90 na 1260 ha. Od ukupnoopoæarene povrπine 54 posto jeudio dræavnih πuma i πumskogazemljiπta, a 46 posto privatnihπuma i ostaloga poljoprivrednogzemljiπta

Ako se uzme u obzir odnosopoæarene i ukupne πumskepovrπine, Hrvatska je u znatnopovoljnijem poloæaju od drugiheuropskih, odnosno,mediteranskih zemalja

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:I. TomiÊ

Opoæarena povrπina na podruËju Podkilavca


Piπe:Ratko

MatoπeviÊ

europski forum

UNeustiftu je (Juæni Tirol, Italija)od 17. do 19. rujna odræanakonferencija u organizacijiEuropskog foruma dræavnih

πuma na temu uloge πumarstva u zaπtiÊe-nim podruËjima. Nastavak je to rada Fo-ruma u okviru kojeg je proπle godine uDrveniku, u Hrvatskoj, u organizacijiHrvatskih πuma, odræana konferencija ko-ja se bavila lovstvom u dræavnom πumar-stvu. Na ovoj je konferenciji sudjelovalotridesetak sudionika iz uglavnom srednjo-europskih zemalja kako bi razmijenili mi-πljenja o sveprisutnoj i izazovnoj temi od-nosa πumarstva i zaπtite prirode. ©uma svo-jim mnogostrukim funkcijama pruæa mno-ge moguÊnosti zaπtite ekosustava i pripa-dajuÊe bioloπke raznolikosti. OpÊi je trendpoveÊanja πumskih povrπina koje se na-laze pod odreenim stupnjem zaπtite u ko-jima je gospodarenje ograniËeno ili u pot-punosti iskljuËeno. Pitanje koje je ova kon-ferencija postavila jest na koji se naËin πu-marska poduzeÊa Europe postavljaju pre-ma tome trendu i na koji je naËin to pita-nje regulirano u lokalnim πumarskim po-litikama. Osnovno pitanje za πumare je-st koje Êe biti njihove ovlasti na tim povr-πinama, koja Êe biti dugoroËna sudbinatih povrπina, te kako organizirati financi-ranje upravljanja tim povrπinama. Nakonferenciji su bile jasno izraæene razli-ke u pristupu tom problemu, pa Ëak i me-u zemljama Ëlanicama EU-a zbog ne-postojanja jedinstvene πumarske politi-ke. Variraju i postotci zaπtiÊenih πuma ueuropskim zemljama, kao πto varira i na-Ëin njihove zaπtite (zakonom o πumamaili zakonom o zaπtiti prirode). U zemlja-ma kao πto su NjemaËka i Austrija situa-

EUROPAFORUM FORSTVERWALTUNG / EUROPSKI FORUMDRÆAVNIH ©UMA, NEUSTIFT, ITALIJA, 17. - 19. RUJNA 2003.

O ulozi πumarstva uzaπtiÊenim podruËjimaSve viπe πumskih povrπina nalazi se pod odreenim stupnjomzaπtite i u njima je gospodarenje ograniËeno ili potpuno iskljuËeno.Zato se i Konferencija u Neustiftu bavila pitanjem na koji se naËinπumarska poduzeÊa Europe postavljaju prema tome trendu i kakoje to regulirano u lokalnim πumarskim politikama

cija je drukËija nego kod nas jer nekimnacionalnim parkovima upravljaju i go-spodare πumarska poduzeÊa. Treba na-glasiti Ëinjenicu da se tim nacionalnimparkovima i gospodari jer njihova kon-cepcija nije upravljanje bez ikakvih in-tervencija u prirodi, veÊ se i u tim πuma-ma prirodna sukcesija potpomaæe primje-nom posebnih mjera zaπtite (neuporabakemijskih sredstava, ruËna sjeËa itd.). Ta-kvo je gospodarenje bitno skuplje od kla-siËnog naËina, pa je osnovno pitanje okonacionalnih parkova bilo pitanje finan-ciranja njihova rada i izrade programagospodarenja. Trebaju li se ti parkovi fi-nancirati iz drvne mase ili proraËunskihsredstava? Iako je gospodarenje takvimπumama oko Ëetiri puta skuplje nego onou gospodarskim πumama (podaci iz NPHarz, NjemaËka), politiËari se Ëesto odlu-Ëuju za kategoriju NP-a zbog pozitivnogprizvuka koje ta kategorija nosi kod sta-novniπtva. Spomenuto je da politika EU-a teæi da se smanjuju zaπtiÊene povrπineu zonama od ekonomskog znaËenja, πtoza posljedicu ima poveÊanja udjela tihpovrπina u πumskim podruËjima.

Treba reÊi da je veÊina sugovornika izsrednjoeuropskih zemalja EU-a i zema-lja kandidata naglasila probleme koji do-laze pri primjeni projekta Natura 2000koji iziskuje velike napore i ogromna fi-nancijska sredstva. Osim troπkova izra-de programa i kartiranja tih biotopa, ve-liki su troπkovi vezani uz financijsku na-doknadu vlasnicima za ograniËavanjeprava koriπtenja. O projektu Natura 2000i njegovim implikacijama na hrvatsko πu-marstvo bit Êe rijeËi u slijedeÊim broje-vima ovoga Ëasopisa.

U NjemaËkoj i Austriji situacija je drukËija jer nekim nacionalnimparkovima upravljaju i gospodare πumarska poduzeÊa, πto kod nasnije sluËaj. Treba naglasiti Ëinjenicu da se tim nacionalnim parkovimagospodari jer njihova koncepcija nije upravljanje bez ikakvihintervencija u prirodi. I u tim se πumama potpomaæe prirodnasukcesija, ali uz primjenu posebnih mjera zaπtite (neuporabakemijskih sredstava, ruËna sjeËa itd.). Takvo je gospodarenje bitnoskuplje od klasiËnog naËina, pa je osnovno pitanje trebaju li se tiparkovi financirati iz drvne mase ili proraËunskih sredstava

Sjemenska sastojina alepskog bora

s SupetarBraËki pejsaæ t


©UMARIJA BRA»

πumske razglednice

N adam se da Êe nas sljedeÊihdesetak godina veliki poæarizaobilaziti i da se skoro neÊeponoviti ovogodiπnja priËa,

oprezan je upravitelj braËke πumarijemr. Goran Rubin. Oprez je opravdanjer su se najveÊe poæarne stihije, kaopo pravilu, dogaale svakih deset go-dina, najprije 1983. pa 1993. i ponov-no ovoga ljeta. VeÊ i samo prisjeÊa-nje na prvih desetak dana kolovozakada je u πest poæara izgorjelo preko3000 ha πuma i πumskog zemljiπta kodsvih budi neugodne uspomene. Tije-kom ljeta ta se brojka popela nagotovo 5000 ha. No, to je i svojevr-sna opomena i πkola, ne samo πuma-rima nego (joπ viπe) i cjelokupnoj lo-kalnoj zajednici kako se u buduÊe tre-ba ponaπati i pripremati za ljetne (po-æarne) dane.

- ©to se πumara tiËe, podsjeÊa Ru-bin, mi smo u protupoæarnim aktivno-stima imali angaæirano dovoljno ljudi.Imali smo i dobro organiziranu dojav-nu sluæbu i motrenje s naπe Ëetiri pro-matraËnice na Vidovoj gori, Sv. Juri, Sv.Martinu i Sv. Tomi. UËinili smo sve πtose od nas oËekivalo i πto nam je biozadatak.

©ume i zelenilo prekrivaju Ëetvrtinuovoga otoka veliËine 400 km2 i neza-mjenjiv su dio ukupnog turistiËkog ko-lorita BraËa koji svoju buduÊnost vidiu daljnjem razvoju turistiËke ponude.Stoga se sivo-crne slike ovogodiπnjihpoæariπta nikako ne uklapaju u tu per-cepciju i svima je u interesu provoe-nje πto bræe sanacije opoæarenih povr-πina. Za to Êe se pobrinuti braËka ©u-marija koja sa πirokim spektrom svojihdjelatnosti ima i te kako vaæno mjestou otoËkim turistiËkim (i drugim) zbiva-njima.

Uzgojni i zaπtitni radovi

©umarija gospodari s 10.000 ha πu-ma i πumskog zemljiπta razvrstanih utri gospodarske jedinice: Vidovu go-ru, Dol i Gornji Humac. Obraslo je

Zeleni BraËza uspjeπni(ji) turizam

Piπe:MiroslavMrkobrad

Foto:M. Mrkobrad

Sve πto rade braËki πumari u funkciji je obnove i oËuvanjazelenog pokrova otoka te razvoja turizma, najvaænije djelatnostiod koje otoËani æive. GospodareÊi s oko 10 000 ha πuma izemljiπta, ©umarija BraË time postaje nezaobilazni Ëimbenik ugospodarskom razvitku otoka

7900 ha od Ëe-ga 1300 ha ure-ajnog razredacrnog bora, te950 ha sjeme-njaËa i neπtoalepskog boraËine visoke πu-me kojima je uprvome redunamijenjena za-πtitna uloga. Os-talo su panjaËe(2300 ha), makija i garig. Oko 500 hajoπ je neureeno.

Vidova gora zaπtiÊeni je krajolik ve-liËine 1900 ha, od Ëega je 1300 hadræavno vlasniπtvo, pojaπnjava mr. Ru-bin. Sa 778 m to je i najviπi planinskivrh na svim hrvatskim otocima.

Ona je i izletiπte koje turisti rado obi-laze i koje bi se moglo i bolje vredno-vati. U Austriji se plaÊa svaki pogled snekog vidikovca, kaæe Rubin! A s ovo-ga na Vidovoj gori pruæa se pogled najuæni dio otoka i Ëuvenu bolsku plaæuZlatni rat. Ima i drugih moguÊnosti, pai planova za ukljuËivanje u turistiËketokove (npr. atraktivna uvala Osibovamogla bi se pretvoriti u kamp).

Ovdje nema sjeËe, izvlaËenja, bla-ta, traktora. Za osmero zaposlenih u©umariji gotovo svi radovi vezani suuz uzgajanje i zaπtitu πumskog poko-rova na otoku, poπumljavanje, ËiπÊe-nje, njegu. Naravno i izradu i odræa-vanje protupoæarnih prometnica kaojednog od najvaænijih poslova zaπtitezelenila od poæara. Gospodarskim jeosnovama tijekom 10-godiπnjeg raz-doblja propisano obaviti radove ËiπÊe-nja na 391 ha, njegu na 272 ha, pri-premu staniπta za poπumljavanja na54 ha, a poπumljavanje na 140 ha.ProsjeËna otvorenost od 19 km/1000ha i nije tako mala i premaπuje pro-sjek Hrvatskih πuma. Vozimo se jed-nom od inaËe vrlo dobrih i uπËuvanihprometnica uz mjesto Nadsela gdje æi-vi lugar Joπko TrutaniÊ. Ovo podruËje

Uvala Osibova, araktivno mjestoza podizanje kampa t

Mr. GoranRubin

©UMARIJA BRA»


kamena, panjaËa i πkrtevegetacije u njegovoj je na-dleænosti.

- Radili smo dosta poslo-va na ËiπÊenju uz promet-nice, odræavanju i sanacijipoæariπta iz Programa obno-ve i zaπtite obalnih πuma πtoga je sredstvima potpoma-gala Svjetska banka, podsje-Êa revirnica u πumariji Ran-ka GujiÊ.

I ovdje se, kao i u veÊemdijelu priobalja, a posebnootoka, ponavlja priËa o za-puπtenom poljoprivrednomzemljiπtu. U dijelu otoka (Po-stira, PuËiπÊa, LoæiπÊa, Pov-lja) dosta je zapuπtenih ma-slinika po kojima je BraË biopoznat i koje bi trebalo ure-diti. Pitanje je tko Êe touËiniti? RaËuna se da je naotoku oko 25 tisuÊa maslino-vih stabala. Oko 16.000 sta-bala je ureeno (oËiπÊeno) urazdoblju 2001. - 2003. uokviru programa Obnove izaπtite obalnih πuma, a za-saeno je novih 9000 staba-la. Istodobno, veli Rubin, ta-kvo je zapuπteno zemljiπteuvijek moguÊi izvor poæara.SliËno je i s ovËarstvom. Naotoku prema procjenama da-nas ima oko 15.000 ovacaza Ëiju su ispaπu potrebnevelike povrπine. A one posto-je u sklopu πumskog zemlji-πta. I niπta nije realnije odmoguÊnosti da se one dogo-vorno uz naknadu koriste.

Riznica starina

©umarija je smjeπtena uSupetru, jedinom gradskomnaselju na otoku dobro po-vezanom trajektnim vezamas kopnom (Splitom). Krozprozor πumarijske zgrade uNazorovoj 12, blizu srediπta grada, do-pire buka s plaæe. Ljeti je to prava "ko-πnica" jer oko 2000 æitelja Supetra, go-spodarskog, kulturnog i turistiËkog sre-diπta otoka, uglavnom æivi od turizma.

æe primati manje putniËkezrakoplove i u meunarod-nom prometu. Direktna ve-za postoji s Grazom, Budim-peπtom, Ljubljanom, Zagre-bom i Münchenom. Uz turi-zam, ribarstvo i pomorstvotradicionalne su djelatnostiæitelja BraËa. Na njemu seproizvodi kvalitetno masli-novo ulje, vino te traæeni sir.Stanovniπtvo se oduvijek ba-vilo uzgajanjem ovaca i ko-za koje je kao poslasticu s ra-ænja (tko nije Ëuo za braËkujanjetinu!) hvalio joπ rimskipovjesniËar Plinije Stariji(24.-79. pr. Krista). Prvi sta-novnici otoka bili su Iliri ko-je su Rimljani pokorili 135.pr. Krista. Nekako u to vrije-me i Salona (Solin) postaje ja-ko rimsko uporiπte, a njego-vi æitelji na BraËu osnivajusvoja gospodarska dobra, vi-lae rusticae. Ostaci zidinagospodarskih zgrada vidljivisu na poluotoku Sv. Nikolau Supetru. Povijest nakon pa-da Zapadnoga rimskog car-stva (godine 476.) dovodi naotok Gote, pa Bizantince (IX.stoljeÊe), MleËane, Austri-jance i Francuze (kada se,1805. srediπte iz NereæiπÊaseli u Supetar). Do XII. sto-ljeÊa na otoku je izgranoniz predromaniËkih crkvica,od kojih ih je 18 do danassaËuvano. BraË je riznica sta-rina, crkava, kipova i umjet-niËkih djela, a najstarije na-selje je ©krip Ëiji poËeci se-æu joπ u metalno doba.

Loviπte

Na otoku je i dræavno lo-viπte sluæbenih oznaka XII/17"Vidova gora" koje je dato ukoncesiju LovaËkom druπtvu

"BraË" do 2007. Prema lovno-gospodar-skoj osnovi ovdje obitavaju divlja svi-nja, zec i kamenjarka. Tu je i jedan ogra-eni dio koji je nekada sluæio kao gaterza muflone kojih ovdje viπe nema.

©umarija gospodari s 10.000 ha πuma i πumskog zemljiπta razvrstanih u tri gospodarske jedinice:Vidovu goru, Dol i Gornji Humac. Obraslo je 7900 ha od Ëega 1200 ha ureajnog razreda crnogbora te 1000 ha sjemenjaËa i neπto alepskog bora Ëine visoke πume kojima je u prvome redunamijenjena zaπtitna uloga. Ostalo su panjaËe (2300 ha), makija i garig.©ume i zelenilo prekrivaju Ëetvrtinu ovoga otoka veliËine 400 km2 i nezamjenjiv su dio ukupnogturistiËkog kolorita BraËa. Stoga se sivo-crne slike ovogodiπnjih poæariπta nikako ne uklapaju u tupercepciju i svima je u interesu provoenje πto bræe sanacije opoæarenih povrπina

Kao uostalom i cijeli otok na kojemu suosim Supetra glavne turistiËke uzdani-ce opÊinska srediπta Bol, Milna, Nere-æiπÊa, Postira, PuÊiπÊa, Selca i Sutivan.Otok ima i svoju zraËnu luku koja mo-

PromatraËnica na Vidovoj gori

Nekad poljoprivredno, pa zapuπteno, a danas opoæarnozemljiπte

PuËiπÊa


iz moga kuta

ZagrebaËka Uprava πuma u prvihje devet mjeseci poslovala s dobitiod pribliæno 14 milijuna kuna. Toje najbolji rezultat u Hrvatskim πu-mama, ali i najbolji za ovo razdob-lje otkako Uprava postoji. ©to se do-godilo?

Nije se dogodilo niπta neobiËno zaone koji su paæljivo pratili poslova-nje Uprave u posljednje tri godine.Kadrovski smo osvjeæili Upravu uodjelima i πumarijama, odredili smostrateπke ciljeve i time visoko posta-vili letvicu koju smo trebali presko-Ëiti. Posljedica toga jest i najbolji re-zultat za prvih devet mjeseci u H©-u.Brojke govore slijedeÊe: ukupni pri-hod poveÊan je za 9,58 posto u od-nosu na proπlu godinu, πto iznosiskoro 10 milijuna kuna, dok su namistodobno rashodi rasli samo 0,75posto. NajveÊi dio prihoda dolazi odprodaje drvnih sortimenata i tu smo os-tvarili 11 posto viπe novca nego u 2002.godini πto iznosi 9 mil. kuna. ProsjeËnacijena po kubiku veÊa je 6 posto. Proi-zvodnja je za isto razdoblje bila veÊa11 posto, a pri tomu se ne smije zabo-raviti spomenuti poboljπanu sortimen-tnu strukturu.

Velik utjecaj na prihod Uprave imaRadna jedinica Hortikultura koja odræa-va park-πume grada Zagreba. Ovogo-diπnji joj je prihod poveÊan 10,5 posto,πto iznosi pribliæno 800 000 kuna. Utijeku su pregovori s ostalim gradovimau naπoj Upravi i nadamo se da Êe onidovesti do poveÊanja prihoda.

Kada smo krajem proπle godine ra-dili uzgojne planove, ni u snu nismopretpostavljali kakav nas u 2003.posao Ëeka. U meuvremenu se po-kazalo da Êe biti dobar urod æira i mismo hitro reagirali i krenuli u posaokakav Uprava do sada nije napravila.Spomenut Êu samo brojke: pri-premljeno je 740 ha povrπina za pri-hvat i otkup 610 tona æira koji je une-sen u sastojine. Sada je u tijeku po-stavljanje 60-ak kilometara ograda.Bez obzira na manjak strojnih kapa-citeta, radnici su Uprave uspjeli odra-diti i taj posao. Iako su to bili ogromnitroπkovi, time smo osigurali etat zaiduÊe tri-Ëetiri godine.

IZ MOGA KUTA / DARKO VULETI∆, VODITELJ UPRAVE ©UMA ZAGREB

Uspjeli smo poboljπatimedijsku sliku o πumarstvu

Piπe:M. Mrkobrad

Foto:M. Mrkobrad

jedan projekt koji je vezan uz Me-dvednicu, a to je odræavanje Svjet-skog skijaπkog kupa 2005. godinena Crvenom spustu. Uz suradnju sgradom Zagrebom i ZagrebaËkomæupanijom naπa Uprava aktivno su-djeluje u izradi tog projekta. Kakobi se zadovoljili strogi propisi Me-unarodne skijaπke organizacije,nakon dobivanja svih suglasnostikrenulo se u proπirenje Crvenogspusta.

»ime ste nezadovoljni, a πto ocje-njujete posebnim dostignuÊem?

Nezadovoljan sam prije svega srjeπavanjem statusa RJ RibnjaËars-tvo, koje ide presporo. RijeË jeprvenstveno o imovinsko-pravnimodnosima koji do sada nisu rjeπa-vani. Moram napomenuti da jenezadovoljstvo vezano uz ulaganjau Ribnjake u koje su proteklih go-

dina uloæena bez nekog efekta velikasredstva. Tomu je trebalo stati na kraj,jer dræavnom imovinom valja raspo-lagati na najbolji moguÊi naËin. No,bez obzira na sve, slijedeÊe Êemo go-dine pokuπati odræati proizvodnju i ri-jeπiti status Ribnjaka.

Zadovoljan sam s mnogo stvari, alije premalo prostora. Dobar poslovni re-zultat posljednjih nekoliko godina odra-æava se u redovnoj isplati plaÊa radni-cima Uprave nakon 15-og u mjesecu.Kolektivni se ugovor poπtuje do kraja.Promijenili smo image Uprave i stvorilirespektabilnu Upravu na nivou H©-a ko-ja svojim rezultatom utjeËe na poslova-nje H©-a u pozitivnom smislu. U to suse vrlo lijepo uklopili i naπi sjekaËi sdrugim i treÊim mjestom na takmiËe-njima na Jarunu i Vinkovcima.

Prisutnost u medijima i odnosi s lo-kalnom upravom bili su neki od najva-ænijih ciljeva. Uspjeli smo promijenitinegativno miπljenje o πumarstvu i po-staviti se kao conditio sine qua non (uv-jet bez kojeg se ne moæe) na podruËjukojim gospodarimo. Dokaz tomu su istalni kontakti s lokalnom upravom urjeπavanju lokalnih problema.

Nakon trideset godina Uprava Êe do-biti novu zgradu i to onu πumarije Re-metinec koju Êemo otvoriti polovicomstudenoga.

Brojke govore slijedeÊe:ukupni je prihod poveÊan9,58 posto, πto u odnosuna proπlu godinu iznosiskoro 10 milijuna kuna.Istodobno, rashodi su raslisamo 0,75 posto. NajveÊidio prihoda dolazi odprodaje drvnih sortimenatai tu smo ostvarili 11 postoviπe novca nego u 2002.

Dipl. ing. Darko VuletiÊ

Sve spomenuto veÊ je povijest. Sadase pripremamo za sjeËu glavnog priho-da i nadam se da Êemo i u zadnjemkvartalu ostvariti naπe planove.

Uz zagrebaËku je Upravu vezano joπnekoliko specifiËnosti. Jedna od njih suvelike zaπtiÊene povrπine. Kako se πu-mari nose s tim?

Jedna od specifiËnosti Uprave su iparkovi prirode koji se nalaze na po-druËju kojim gospodarimo. To suÆumberak-Samoborsko gorje, Me-dvednica i Lonjsko polje. Do sada smonajbolju suradnju ostvarili s Javnomustanovom Medvednica, koja je kul-minirala proπle godine izgradnjominvalidske staze Bliznec, treÊom takvevrste u svijetu. Tu treba spomenuti joπ


medvednica

Piπe:Miroslav

Mrkobrad

Foto:M. Mrkobrad

Kada se Crvenim spustom nizSljeme, noÊu 20. sijeËnja 2005.sjure najbolje slalomaπice svi-jeta, a Zagreb nae u kalen-

daru Svjetskog skijaπkog kupa, bit Êeto za skijaπku i turistiËku Hrvatsku svo-jevrsni Dan D.

Ovaj su projekt nedavno na konfe-renciji za novinare u zagrebaËkomhotelu Opera predstavili direktor al-pske skijaπke reprezentacije VedranPavlek, dogradonaËelnik Zagreba Mi-lan BandiÊ, te direktor TrgovaËkogdruπtva Sljeme-Medvednica DragutinÆiljak.

Ulazak u Svjetski kup, o Ëemu serazmiπlja joπ od 2000. godine, bit Êeza grad Zagreb i Hrvatsku prigoda zavrhunsku prezentaciju i svjetsku pro-mociju, istaknuo je Vedran Pavlek.Osim utrka Svjetskoga kupa, sportskipoligon koji Êe se napraviti na Slje-

menu omoguÊit Êe πirenje i razvoj ski-janja meu mladima, skijanje broj-nim rekreativnim sportaπima, te istotako biti dijelom turistiËke ponudeHrvatske.

©to Êe se raditi

U cijelu organizaciju planira se ovegodine uloæiti 28, a sljedeÊe joπ 24 mi-lijuna kuna Ëime Êe se na Medvedni-ci urediti objekti i infrastruktura. Dokraja godine planira se posjeÊi dio πu-me (66 stabala), obaviti zemljane ra-dove i denivelirati stazu. Tijekom2004. uredit Êe se postojeÊa cesta odGornje Bistre do ciljne ravnine i par-kiraliπte, kako bi se omoguÊio dola-zak gledatelja, novinara i prijevozopreme. Trebat Êe izgraditi i novo ve-Êe jezero, nabaviti 10 novih snjeænihtopova, preurediti æiËaru. Od tehniË-kih detalja, a sve se planira nekolikogodina unaprijed, veÊ se zna da Êe ski-jaπice i kompletno osoblje πto prati bi-jelu skijaπku karavanu biti smjeπtenou hotelu Opera da Êe tamo kao i uobnovljenom Tomislavcu biti press--centar, da Êe javno izvlaËenje bro-jeva biti obavljeno na JelËaËiÊevutrgu gdje Êe biti postavljen i veliki vi-deozid za one koji neÊe (moÊi) naSljeme.

Niπta bez KosteliÊa

To πto je Zagreb uspio tako brzo do-biti Svjetski kup zapravo je iznimka iniπta ne bi bilo bez planetarnog uspje-ha Janice i Ivice KosteliÊa, podsjetio jeMilan BandiÊ. UobiËajeni put, rekaoje Pavlek, ide od izgradnje skijaliπta,odræavanja FIS utrka pa onda utrka Eu-ropskoga kupa i tek tada Svjetskoga ku-pa. To bi valjda Ëekali 50 godina! Or-ganizatori se, pouËeni iskustvom s ne-kim drugim sportskim terenima, ali ilanjskim natjecanjem u Mariboru gdjesu hrvatski “navijaËi” grudama gaalinatjecatelje(!), posebno boje izgredagledatelja. To bi, posebice na prvomnatjecanju, moglo negativno odjeknu-ti. Stoga Êe se na noÊnom slalomu brojgledatelja ograniËiti (izmeu 30 i 40tisuÊa).

Natjecanje u Parkuprirode

Organizatori su posebno istaknuli daFIS vodi iznimno veliku brigu o zaπtitiprirode i da Êe se pri izgradnji skija-πkog centra na Sljemenu najstroæe po-πtivati svi uvjeti oËuvanja okoliπa. Nijeovo prvi sluËaj da se natjecanja odræa-vaju u zaπtiÊenim prirodnim objektima.U Kanadi se, primjerice, utrke odræa-vaju u nacionalnom parku.

Jedno je jasno - Ëinom dobivanjautrke Svjetskog kupa na Sljemenu viπeniπta neÊe biti isto. Uz πumare koji go-spodare dijelom πuma, zaπtitare iz Par-ka prirode Medvednica, planinare, broj-ne ZagrepËane i skijaπi (zimi) postajunovi punopravni korisnici ovoga pro-stora. KuÊa nije tijesna... kaæe stara po-

SVJETSKI SKIJA©KI KUP NA SLJEMENU

Poslije dolaskasvjetske skijaπke elitena Sljeme i ureenjastaza i novih objekata,viπe niπta neÊe bitiisto. Uz πumare kojigospodare dijelomπuma, zaπtitare izParka prirodeMedvednica, planinare,brojne graane i skijaπi(zimi) postaju novipunopravni korisniciovoga prostora. Svi onizajedno morat Êebrinuti o onom ipaknajvaænijem - daMedvednica ostanezelena zaπtiÊena oazanadomak milijunskogagrada

©umari pak upozoravaju daje za svaki novi zahvat uπumi potrebna odlukaSabora o izdvajanju izdræavnog zemljiπta ili odlukao sluænosti (na odreenovrijeme)

Skijaπi na Sljemenu,

Pogled s cilja prema vrhu - okretaljka


slovica, ako se svi sloæe. A u interesu jesvih da tako bude, jer Medvednica kaodar prirode nadomak milijunskom gra-du, mora ostati zelena i prirodna. To ka-æu i u Ministarstvu zaπtite okoliπa i pro-stornog ureenja kada su na konferenci-ji upozorili da uskoro pred Vladu i Saboride tema prostornog plana Medvenice.

©umari pak upozoravaju da je za sva-ki novi zahvat u πumi potrebna odlukaSabora o izdvajanju iz dræavnog zem-ljiπta ili odluka o sluænosti (na odree-no vrijeme).

Moæda Êe natjecanje i sve ono πtose u dogledno vrijeme planira napra-viti (nova bræa æiËara bliæa gradu, gon-dole za prijevoz skijaπa i gledatelja pre-ma Bistri, voænju na Sljeme samo au-tobusima s parkiraliπta) konaËno istje-rati automobile s Medvednice.

©to kaæu zaπtitari iπumari

©to o tome misle u Parku prirodekaæe upraviteljica Nives Farkaπ Topol-nik:

- Svi odgovorni s kojima smo razgo-varali i dogovarali obeÊali su da Êe biti

poπtovani svi uvjeti zaπtite prirode. MioËekujemo da Êe tako i biti. U svakomsluËaju mi smo tu i moÊi Êemo kontro-lirati sve πto se radi.

Park prirode zalaæe se i za to da sepromet osobnim automobilima na Me-dvednici potpuno zabrani, πto je uπlo iu Prijedlog prostornog plana koji se tre-ba donijeti. Nove æiËare i javni prije-voz u potpunosti bi mogli zamijenitiautomobile Ëime bi se smanjilo zaga-ivanje okoliπa.

Upravitelj πumarije Zagreb HrebertKrauthaker bio je vrlo odreen:

- ©umarija Zagreb gospodari tekmalim dijelom πuma oko ZapreπiÊa,u gospodarskoj jedinici Limbuπ Sava(Resnik, PreËko, prema Hramici) ko-je nisu u sastavu Parka prirode Me-dvednica. Sve ostalo πto radimo naMedvednici mora biti u suglasju sParkom prirode, svaka doznaka, sje-Ëa, izvlaËenje. Mi smo tako samoizvrπitelji i najnovija sjeËa 66 stabalazbog konaËnog izgleda Crvenog spu-sta i pripreme staze u sklopu opÊe ak-cije grada Zagreba i Hrvatske za do-bijanje Svjetskog skijaπkog kupa. Kaoπumar mogu reÊi da time nije naprav-ljenja nikakva πteta (u) πumi, i da ni-je naruπen sklop, jer radi se o pojedi-naËnim stablima. Skijaliπte se neÊe,kako su neki mislili, produæavati pre-ma Markovom travniku, oazi netak-nute prirode. Za nas je to bio samoveÊi posao i troπak, jer je trebalo na-praviti ”dodatni” πumski red. ©to toznaËi? ©umari nakon svake sjeËe mo-raju iza sebe ostaviti red u πumi, noova akcija zahtjeva da teren bude po-ËiπÊen kako bi se dalje mogao dotje-rivati.

Radnici ©umarije Zagreb rade πumski red nakon sjeËe stabala

Organizatori se, pouËeniiskustvom s nekih drugihsportskih terena, ali i lanjskimnatjecanjem u Mariboru gdjesu hrvatski “navijaËi”grudama gaali natjecatelje(!),posebno boje izgredagledatelja. To bi, posebice naprvom natjecanju, moglo vrlonegativno odjeknuti

»eka se zima

Proπli smo ovih dana dijelom skijaπkestaze na kojoj su posjeËana stabla i gdjesu radnici spaljivali granje i pravili πum-ski red. Sve je bilo gotovo za 3 - 4 dana.Obiπli smo i Gornju Bistru, kamenolomgdje bi trebalo biti parkiraliπte, bazen svodom i provezli se πumskom promet-nicom (oko 7 km) koju bi trebalo proπi-rivati i asfaltirati. Ing. Krauthaker upo-zorava na opasnost jer na jednom dije-lu ceste klizi tlo, pa je stoga sruπen ne-kadaπnji potporni zid. ©to se πumara ti-Ëe radovi su gotovi, Ëeka se zima i sni-jeg koji Êe “poravnati” stazu.

automobili u podnoæju!

Pogled na cilj Crvenog spusta

©umska cesta koja klizi i koju Êe trebati proπiriti

Kamenolom kod Bistre, buduÊe parkiraliπte?


kosovo

Piπe:Ratko

MatoπeviÊ

Foto:R. MatoπeviÊ

U okviru FAO projekta za iz-gradnju institucionalnih kapa-citeta, tvrtka Hrvatske πumeconsult bila je angaæirana na

poslu izrade Strategije gospodarenjadivljim æivotinjama na Kosovu. Bio jeto prvi meunarodni posao ove mladetvrtke, a isto tako i dobra prigoda za upo-znavanje sa zemljom koju je zadesilasliËna nesretna sudbina kao i Hrvatsku,sa zemljom koja je relativno blizu, a oËijem se πumarstvu ipak tako malo zna.

Novija povijest Kosova

Kosovo se trenutno nalazi podUN-ovom meunarodnom upravom(UNMIK) πto znaËi da posjeduje ogra-niËeni meunarodni suverenitet. To upraksi znaËi da su konstituirani odre-eni lokalni organi vlasti (ministarstva),ali da postoji odreeni broj poslova kojisu u ovlasti UNMIK-a (obrana, unutar-nji i vanjski poslovi).

Za bolje razumijevanje prilika na Ko-sovu potrebno je spomenuti neke od

dogaaja iz bliske proπlosti. PolitiËkasituacija na Kosovu uvijek je bila ne-stabilna, s tihim sukobom izmeu ve-Êinskog albanskog i manjinskog sr-pskog stanovniπtva. Kosovska se poli-tiËka kriza pooπtrila nakon studentskihdemonstracija 1981., a svoju je kulmi-naciju doæivjela nakon godine 1987.Ukidaju se demokratske institucije, Ko-sovo æivi u uvjetima potpune podvoje-nosti i opÊe nesigurnosti. Albansko sepolitiËko vodstvo zalagalo za mirno rje-πavanje sukoba, no ta mirotvorna poli-tika nije davala rezultate pa su se po-Ëele pojavljivati i struje koje su sma-trale da Albanci moraju svoju sloboduizboriti oruæanom borbom. Od 1997.do poËetka 1999. traje gerilska borbaizmeu OslobodilaËke vojske Kosova(OVK) i srbijanske vojske i policije.OVK je u odreenim trenutcima dræa-la dio Kosova pod svojom kontrolom,ali se nije uspjevala odræati. Nakon to-ga su dolazile akcije jugoslavenske voj-ske i policije koje su rezultirale mno-gobrojnim razaranjima. PoËetkom

KOSOVO - ©UMARSTVO, ZEMLJA I LJUDI

©umarstvu Kosovanedostaju kadrovii trebat Êe godineda se obnoviPremda je 40 posto Kosova prekriveno πumama one su zbogvelike potraænje za ogrjevnim drvom, ekstenzivnog stoËarenja ineodgovarajuÊeg gospodarenja razmjerno mlade i imaju loπusortimentnu strukturu. ©umama u dræavnom vlasniπtvugospodari Kosovska agencija za πumarstvo.

Na dræavne πume otpada 62 posto i priliËno su slabo oËuvane.Visokih je πuma tek 15 posto. Povrπina pod πumom sekonstantno smanjuje izmeu ostaloga kao i posljedica velikogporasta stanovniπtva. Trenutno Kosovo ima veliki manjak drva(Ëak 2/3 graevnog drva mora uvoziti) πto rezultira visokimcijenama (saznali smo da je na ponekim sjeËinama cijenaogrjeva na panju bila 18 eura po prostornom metru!)

©ar-planina

©ume munike na granici vegetacije na ©ar-

Slika iz Priπtine s


1999. sukobi su kulminirali te je svjet-ska zajednica pod vodstvom SAD-avojno intervenirala na Kosovu i Jugo-slaviji. Nakon toga dolazi do progonaAlbanaca i velike humanitarne krize.Pod pritiskom meunarodne zajedni-ce, jugoslavenska se vojska povlaËi sKosova i uspostavlja se meunarodnaadministracija. Od tada traje razdob-lje relativnog mira u kojem se vlast po-lako konstituirala, ali Kosovo joπ uvi-jek æivi pod bremenom teπke ekonom-ske situacije i u krhkom suæivotu izme-u albanske veÊine i srpske manjine ko-ja je uglavnom ostala u homogenompodruËju sjeverno od Mitrovice i ne-kim enklavama na jugu Kosova.

©ume prekrivaju40 posto povrπine

Kosovo se prostire na ukupnoj pov-rπini od 1,088.700 ha. U strukturi sunajviπe zastupljene poljoprivrednepovrπine na pribliæno 600.000 ha ili 60posto teritorija, dok je πumom pokri-veno oko 430.000 ha ili 40 posto odukupne povrπine.

Od povrπine πuma dræavnim πu-mama pripada 62 posto ili 266.000 hadok su privatne πume zastupljene s 38posto ili 162.000 ha. ©ume su slabooËuvane, pa je tako visokih πuma sa-mo 15 posto, panjaËa 42 posto, dokostatak od 43 posto otpada na raznedegradirane oblike πume. Drvna zali-ha se procjenjuje na oko 30 milijunam3 (oko 70 m3/ha). Glavne vrste su ter-mofilni hrastovi Quercus trojana, Qu-ercus pubescens, Quercus frainetto iQuercus cerris, a ima i neπto kitnjaka.U brdsko-planinskim podruËjima imaneπto bukve te gospodarski najvrjed-nijih πuma jele i smreke. Na Kosovuima neπto prirodnog bijelog bora,crnog bora koji je koriπten za poπum-ljavanje, te, iako ekonomski malo va-æne, na Prokletijama i ©ar-planini na-lazimo i prekrasne prirodne πume mu-nike (Pinus leucodermis) i molike (Pi-nus peuce). Velika potraænja zaogrjevnim drvom, ekstenzivno stoËar-stvo i neodgovarajuÊe gospodarenjedovele su do toga da su πume razmjer-no mlade i imaju vrlo loπu sortimen-tnu strukturu. Nakon rata dolazi i pro-blem bespravnih sjeËa koje su osim umanjim sjeËama za ogrjev Ëesto rezul-tirale i devastacijama na veÊim pov-rπinama. Povrπina pod πumom kon-stantno se smanjuje izmeu ostaloga,kao posljedica velikog porasta stanov-niπtva. Trenutno Kosovo ima manjakdrva (Ëak 2/3 graevnog drva morauvoziti) πto rezultira visokim cijena-ma (saznali smo da je na ponekim sje-Ëinama cijena ogrjeva na panju bila

18 eura po prostornom metru!), te ve-likim pritiskom na πumske ekosustaveπto osim ekonomskih ima i znatne eko-loπke implikacije. Na Kosovu postojiMinistarstvo poljoprivrede, πumarstvai ruralnog razvoja u Ëijem se okriljunalazi Kosovska agencija za πumars-tvo. Njena je osnovna zadaÊa gospo-darenje πumama u dræavnom vlasniπ-tvu te donosi regulatorne zadaÊe popitanju privatnih πuma. Osnova za nji-hovo poslovanje jest Zakon o πuma-ma iz 2003. godine kojim je zamije-njen jugoslavenski zakon o πumamaiz 1987. Kosovska agencija za πumar-stvo mlada je organizacija pred kojomstoji odgovorna zadaÊa oËuvanja i go-spodarenja kosovskim πumama. Iakoje ekipa kosovskih πumara ambicio-zna i æeli poboljπati stanje πumarstva,pred njima se nalazi niz problema ma-terijalne, kadrovske i organizacijskeprirode. OËit je nedostatak kadrova jeru cijeloj agenciji ima samo dvadese-tak πumarskih inæenjera i tridesetakπkolovanih πumarskih tehniËara. Du-goroËno, problem struËnog kadra mo-gao bi se i pogorπati jer na Kosovu ne-ma πumarskog fakulteta, mlade gene-racije slabo govore srpski/hrvatski pasu im teπko dostupni fakulteti iz ze-malja bivπe Jugoslavije, a πumarski fa-kultet u Tirani πkoluje svega desetakstudenata godiπnje. Treba reÊi da jesustav πumarstva na Kosovu organizi-ran tako da Agencija obavlja struËne

Sustav πumarstva na Kosovuorganiziran je tako da Agencijaobavlja struËne radove dodoznake, sjeËine se licitirajuna panju, eksploatacijuobavljaju privatnici i nekolicinaπumskih gospodarstava,radnici Agencije na krajuobavljaju premjeru sortimenatai izdaju popratnice

radove do doznake, sjeËine se liciti-raju na panju, eksploataciju obavlja-ju privatnici i nekolicina πumskih go-spodarstava, a radnici Agencije nakraju obavljaju premjeru sortimenatai izdaju popratnice. Agencija ima πestregionalnih ureda i ima ukupno oko350 zaposlenih. U tijeku je projektinventarizacije πuma na Kosovu kojibi trebao rezultirati obnovom svihosnova gospodarenja koje su uglav-nom istekle. Vjerojatno najvaænija za-daÊa Agencije je organizacija djelo-tvorne sluæbe Ëuvanja πuma, jer je be-spravna sjeËa dosegla alarmantne ra-zmjere.

-planini

Planinsko selo na ©ar-planini t


Gospodarenje divljimæivotinjama

Kao dio nastojanja da se ojaËajustrukture i vladavina zakona, Kosovskaje vlada krenula u ambiciozni plan izra-de novoga zakonodavstva, te je odlu-Ëeno da se izradi i novi zakon o lovu.Radi toga posla angaæirani su hrvatskistruËnjaci, ali je u FAO-u odluËeno dase ipak prije krene u izradu strategijegospodarenja divljim æivotinjama. Timhrvatskih struËnjaka Ëinili su dr. sc. Ma-rijan GrubeπiÊ sa πumarskog fakulteta iRatko MatoπeviÊ iz Hrvatskih πumaconsult. Posao oko izrade strategije po-lako se bliæi kraju, a nakon usvajanja

strategije vjerojatno Êe se krenuti u izra-du Zakona o lovu.

Stanje divljaËi i ostalih æivotinja naKosovu priliËno je sliËno onome sa πu-mama. I tu su veliki rast stanovniπtva iratna dogaanja prouzroËila rad fon-dova divljaËi, pojedine su vrste u vrloloπem brojnom stanju (uz izuzetak div-lje svinje koju preteæno muslimanskostanovniπtvo ne lovi pa se zbog togaprenamnoæila), a lov je zbog sigurno-snih aspekata praktiËki zabranjen. Ko-sovo je podruËje velikog bogatstva fa-une, jer sadræi populacije autohtonogbalkanskog risa i divokoze. Brojnostpojedinih æivotinjskih vrsta vrlo je niskate se odmah mora pristupiti njihovojstrogoj zaπtiti. Staniπni uvjeti divljaËipromijenili su se zbog ubrzane urba-nizacije zbog Ëega ima sve manje ek-stenzivnog stoËarstva. To bitno utjeËena hranidbene lance krupne zvjeradi.Dræavnih loviπta ima Ëetiri (ukupno74.000 ha) od kojih je jedno djelomiË-no ograeno (2.000 ha). Lovstvo je or-ganizirano prema starom Zakonu o lo-vu iz 1979. koji ne odgovora uvjetimamodernog vremena. Lovstvo se uglav-nom odvija kroz opÊinski organizira-na lovaËka druπtva koja gospodare nazajedniËkim loviπtima samo na osnovigodiπnjih planova. Kao i svugdje u svi-jetu, zaπtita prirode i okoliπa i na Ko-sovu dobiva na znaËenju. Tako da jenedavno oformljeno i Ministarstvo za-πtite okoliπa. Na Kosovu postoji jedannacionalni park (©ara, 39.000 ha), aupravo je u toku rasprava oko progla-πenja drugoga (Prokletije, 56.000 ha).Kao i drugdje, i na Kosovu postoji odre-eno nerazumijevanje izmeu πuma-ra i zaπtitara prirode πto ponekad re-zultira nedostatkom koordinacije i me-usobnog uvaæavanja.

Zemlja i ljudi

Oni koji su ranije posjetili Kosovo(uglavnom zbog sluæenja vojnog roka)vjerojatno ga viπe ne bi viπe prepozna-

»etiri su dræavna loviπta(ukupno 74.000 ha) od kojihje jedno djelomiËnoograeno (2.000 ha).Lovstvo je organiziranoprema starom Zakonu o lovuiz 1979., a lov se uglavnomodvija kroz opÊinskiorganizirana lovaËka druπtvakoja gospodare zajedniËkimloviπtima samo na osnovigodiπnjih planova

Bulevar Billa Clintona, uvjerljivonajpopularnijeg politiËara na Kosovu

DjevojËice u planinskom selu

Radionica na izradi strategije

Prizor degradacije πuma


πumski πtetnici

li! Nakon ratnih razaranja doπlo je doeksplozije gradnje, no najËeπÊe se todogaalo bez plana i poπtivanja urba-nistiËkih pravila. To se najviπe oËitujeu Priπtini, koja po nekim procjenamaima viπe od 300.000 stanovnika, a zagradnju se iskoriπtava svaki raspoloæi-vi kvadratni metar. To rezultira opÊimurbanistiËkim kaosom, te dotrajalom in-frastrukturom koja ne moæe podnijetipritisak stanovniπtva. Ceste su u vrlo lo-πem stanju, Ëesti su nestanci struje, ze-lenila ima vrlo malo, a komunalne slu-æbe teπko izlaze na kraj s gradskim ot-padom. Cijelo Kosovo, prema nekimprocjenama, ima viπe od 2 milijuna sta-novnika. Mnoge su tradicionalne vri-jednosti nestale pa je tako gotovo ne-moguÊe naÊi ljude u tradicionalnoj no-πnji. Stare otomanske arhitekture imavrlo malo, pa stoga i ne Ëudi da namnije bilo lako pronaÊi baklave u Priπti-ni. S druge strane, modernizacija je do-nijela mobitele, Internet i satelitsku te-leviziju, ali je rezultirala i jeftinim po-troπaËkim mentalitetom gdje caruju svevrste trgovine, kopije poznatih svjetskihmarki, ilegalno kopirani CD-i i sliËno.Poljoprivredna proizvodnja je takoeru padu, pa je u manjim mjestima Ëestojedini izlaz odlazak u gradove ili u ino-zemstvo. No, s druge strane, Kosovoje prepuno mladosti, æivotnog ritma ilijepih djevojaka, a iako je stanovni-πtvo veÊinom muslimansko stjeËe sedojam da kosovsko druπtvo viπe teæi eu-ropskim vrijednostima nego strogompoπtivanju islamskih pravila æivota.Ako je Kosovo neËim bogato, onda suto ljudi, njihova gostoljubivost i prija-teljstvo. Dovoljno je samo pojaviti se sautom zagrebaËke registracije i vrlo sebrzo otvaraju srca.

Izazov na koji Kosovo mora u bu-duÊnosti odgovoriti jest hoÊe li to obi-lje ljudi biti osnova za dugoroËni pro-speritet ili Êe ono postati teret koji Êejoπ viπe opteretiti ograniËene i veÊ ugro-æene prirodne resurse.

N a podruËju Uprave πuma po-druænice Delnice tijekom2003. obavljena je kontrolapotkornjaka, smrekova pisara

(Ips typohgraphus) i πestozubog smre-kovog potkornjaka (Pytyogenes chalco-graphus). Kontrola je izvrπena uz po-moÊ Theyshonovih klopki i uz primje-nu dvaju feromona Pheroprax i Chal-coprax. Theyshonove klopke su se po-kazale uËinkovitije, jer se na njih ulo-vilo viπe potkornjaka.

Ovakve kontrole obavljaju se veÊ pu-nih devet godina, a ove godine zabilje-æena je prava kulminacija - od poËetkatravnja do kraja kolovoza evidentiranoje 144.209 potkornjaka.

Iz sastojine proizlazi da su πtete uvi-jek veÊe u monokulturama i homoge-nim sastojinama, nego u prirodnim he-terogenim πumama. Nepravilna sjeËa,preveliko prorjeivanje isto tako moæebiti uzrokom velike pojave potkornja-ka.

NajveÊi broj ovih opasnih nametikana jednom mjestu u Ëetiri mjeseca pra-Êenja evidentiran je na podruËju gospo-darskih jedinica Rudnik (πumarija TrπÊe),Smrekova draga, Lividraga, te gospodar-ske jedinice Cetin, πumarije Vrbovsko.

U odnosu na prethodne, ove se godi-ne biljeæi trostruko veÊi broj ovih opa-snih nametnika. Najmanje ih je bilo1997. (14.842), 2000. (14.664) i 2001.(14.788). Neπto veÊi broj evidentiran je1996. (15.148), 1998. (18.194), 1999.(24.405), 1995. (25.132), te 2002.(41.946). I onda rekordna 2003. godinas 144.209!

Ovi opasni πtetnici najviπe napadajusmreku i jelu i to fizioloπki oslabjela sta-bla.

Ips typographus smrekov pisar ilismrekov osmerozubi je crnosme ilicrni potkornjak dugaËak oko 5,5 mm.Jedan je od najpoznatijih i za smrekunajopasnijih πtetnika. Osim smreke na-pada borove i ariπe. Pod korom radi jed-

no, dvo ili trokrake uzduæne hodnike.Duljina hodnika ovisi o gustoÊi popu-lacije odnosno intenzitetu napada. ©tomu je napad jaËi, to su hodnici manji.Ako je slabiji isti su dulji. Pripada sred-njim ranim potkornjacima, pojavljuje seu travnju, a zatim u srpnju. Druga jegeneracija redovita i slabija po intenzi-tetu. U povoljnim prilikama daje i tre-Êu generaciju. Potkornjaci druge gene-racije prezime, pa se ponovno roje teku proljeÊe. Razmnoæavanje traje od pro-ljeÊa do zime, a napad na stabla od pro-ljeÊa do jeseni. Kod nas se javljaju peri-odiËki, masovno, redovito u suπnim go-dinama. Suzbijanje se provodi postav-ljanjem lovnih stabala. Spaljivanje seprovodi obavezno na dijelovima staba-la koja se ne mogu otkoravati.

Goranske πumesmreke i jelepodloæne napadupotkornjaka

DELNICE

Potkornjakaviπe nego ikad!

Pytyogenes chalcographus L. πestozu-bi smrekov potkornjak. Sprijeda je crn, au straænjem dijelu kestenjast, duljina muje od 2 do 2,3 mm. Uz smrekova pisarajedan je od najËeπÊih i najπtetnijih pot-kornjaka na smreci. Roji se rano u pro-ljeÊe, a rojenje zna dugo potrajati. Roje-nje druge generacije obiËno se zbiva usrpnju. Kod nas daje redovito dvije ge-neracije. Na starijim stablima dolazi obiË-no u gornjem dijelovima, a na mladimstablima s tanjom korom napada Ëitavostablo. Moæe se pojaviti masovno i tadanapada i zdrava stabla. Suzbija se zajed-no sa smrekovim pisarom.

Piπe:Vesna Pleπe

Foto:V. Pleπe

U odnosu na prethodne, ove segodine biljeæi trostruko veÊi brojovih opasnih nametnika. Radiusporedbe - najmanje ih je bilo2000. godine, njih 14.664. Proπle jegodine broj nametnka narastao na41.000, a ove Ëak na - 144.209


obrazovanje

Piπe:Miroslav

Mrkobrad

Foto:M. Mrkobrad

Velika crno-bijela fotografija sta-re zgrade na Rakovcu, πto visina zidu ©umarske i drvodjelj-ske πkole u Karlovcu, povijest

je πumarstva. To je prva πumarska πko-la u Hrvatskoj i jedna od najstarijih uovome dijelu Europe. Od daleke1947., kad je utemeljena, pohodili suje mnogi danas ugledni hrvatski πu-marski struËnjaci i za danaπnje gene-racije mladih πumara srednjoπkolacaona je podsjetnik, simbol i zaπtitniznak πumarstva. U zgradi nekadaπnjeMitnice ostala je do 1967. kada se

preselila u Ekonomsku, a od 1980. go-dine na danaπnjoj je lokaciji, u Va-trogasnoj 5.

- Najprije su se u πkoli izuËavali sa-mo πumarski programi, onda su do-dani poljoprivredni, pa su doπli stola-ri, od 1974. drvodjeljski tehniËari, padizajneri - priËa ravnatelj ©umarske idrvodjeljske πkole prof. Stjepan ©lat.Prije tri godine uveden je novi pro-gram, jedini u Hrvatskoj - πkolovanjeza meteoroloπkog tehniËara, na poti-caj Hidrometeoroloπkog zavodaHrvatske.

Moderna ustanova

Smjeπtena “na kraju grada”, u kom-pleksu u kome su i druge dvije πumar-ske institucije, Uprava πuma i ©umari-ja Karlovac, ©umarska je πkola danasprimjer moderne obrazovne ustanove.Opremljena najmodernijim pomaga-lima, ona uËenike i praktiËno pripre-ma za ono s Ëim Êe se susresti na rad-nome mjestu, u πumi. Uz teoretsku,oni pohaaju i praktiËnu nastavu u po-sebno opremljenim kabinetima, te naterenu.

©UMARSKA I DRVODJELJSKA ©KOLA U KARLOVCU

Novi programi karlovaËkeπkole obuhvaÊaju Ëak imeteorologe!©umarska πkola u Karlovcu moderna jeobrazovna ustanova koja uËenikepraktiËno priprema za ono s Ëim Êe sesusresti na radnome mjestu, u πumi.Osim 500 redovitih uËenika ona godiπnjeobrazuje i oko 150 odraslih, nudeÊi immoguÊnost doπkolovanja iprekvalifikacije Prof. Stjepan ©lat Prof. Berislav Poæar

©umarska i drvodjeljska πkola u Karlovcu


- Naπi uËenici u prosjeku u skloputerenskih uzgojnih radova poπume 80ha, rade na njezi sastojina, te sudjelu-juÊi u radovima iskoriπtavanja πumaizrade i do 500 jedinica. Rade i na uspo-stavljanju πumskoga reda poslije sjeËe -objaπnjava ravnatelj. ©kola ima i oprem-ljenu informatiËku uËionicu u kojoj seistodobno moæe obuËavati 22 uËenika,te praktikum iz πumarske mehanizacijegdje uz struËni nadzor stjeËu potrebnaznanja o πumskoj mehanizaciji, od mo-torne pile do traktora.

Tu su nam veliku pomoÊ uvijek pru-æale Hrvatske πume, i u stuËnome, i umaterijalnom pogledu. U sklopu πkole

ge godine, no i kroz ostale struËne pred-mete naglaπava se iznimno znaËenje ra-zvijanja ekoloπke svijesti kod mladih.Osnovana je i sekcija Mladi ekolozi, ko-ji bi uskoro trebali postati Ëlanovi Me-unarodne ekoloπke πkole unutar EU-a.

KarlovaËka πkola obrazuje i odrasle.Prof. Berislav Poæar, voditelj toga progra-ma, kaæe kako Êe svatko tko Êe se u bu-duÊnosti baviti bilo kakvim poslom ve-zanim za πumarstvo, Ëak i oni koji pov-remeno preuzimaju posao, morati imatistruËno obrazovanje, licencu. Naπa πko-la daje takvu moguÊnost.

©kola nudi doπkolovanje i prekvali-fikaciju u zvanje πumarskog tehniËara,

je i radionica za obradu drva opremlje-na najmodernijim strojevima. VeÊi brojizraenih i sloæenih stolova i stolica uhodniku zgrade, koji inaËe lako naukupce, svjedoËi i o praktiËnom uËinkubuduÊih drvodjeljaca. Izrauje se i na-mjeπtaj, a pravi su hit koπnice kojih sene moæe nasmagati! Tri nova stroja ko-ja trebaju pristiÊi omoguÊit Êe proπire-nje asortimana drvne galanterije.

Novi trendoviU nastavnom programu vaæno mjesto

ima ekologija. Kao predmet sluπa se dru-

za specijalista za poslove lovstva, zato postoji veliko zanimanje, zatim zavoditelje lovaËkih udruga. Tu su i pro-izvodna zanimanja, osposobljavanjeza rad motornom pilom, za πumarskogtehniËara, za rad s dizalicom. Oko 150ljudi, mahom radnika Hrvatskih πuma,godiπnje polazi kroz doπkolovanje zaneko od novih zanimanja.

Koliko πumarskih πkolaProlazimo velikim i lijepo ureenim

parkom - arboretumom πto okruæujeπkolu i daje atraktivan izgled cijelom

“stanovnika” arboretuma stalno se po-veÊava. To je lijepo, priËa ravnatelj ©lat,no manje je lijepo i dobro πto u (ma-lenoj) Hrvatskoj imamo Ëak 10 πumar-skih πkola!

Hrvatsko πumarstvo ima godiπnju po-trebu za 60-ak πumarskih tehniËara, aprema jednostavnoj raËunici, na krajugodine s diplomom se pojavljuje njih210! To otvara niz pitanja, od planira-nja kadrova, zapoπljavanja, troπkova.Prof. ©lat dræi da bi po jedna πkola zakontinentalni dio i jedna za krπki sa-svim zadovoljile potrebe.

Hrvatsko πumarstvo ima godiπnjupotrebu za 60-ak πumarskihtehniËara, a prema jednostavnojraËunici, na kraju godine sdiplomom se pojavljuje njih 210!To otvara niz pitanja, od planiranjakadrova, zapoπljavanja, troπkova

kompleksu. Oko 980 vrsta drveÊa igrmlja (450 ËetinjaËa) iz Europe i Sjever-ne Amerike svakodnevno se njeguje.Tome su, kaæe ravnatelj, mnogo pomo-gli ©umarski institut iz Jastrebarskoga,©umarski fakultet i Hrvatske πume. Broj

UËenici na praktiËnom raduPo novom programu u Karlovcu se obrazuju i meteoroloπki tehniËari

Arboretum sadræi 980 vrsta drveÊa i grmljaZgrada stare πkole na Rakovcu


priroda PRI»A O JEDNOM HRASTU

Usamljeni ljepotanU Jelas-polju, izmeu Save i Orljave, usamljen u ravnici veÊ dvastoljeÊa stoji jedan hrast. Ovo je priËa o njemu

Geoloπka ihidrogeoloπka obiljeæja

Glavna obiljeæja razvoja reljefa ve-zana su uz tektonske procese razliËitihgeoloπkih epoha. Jelas-polje je tekton-skog postanka iz diluvija i aluvija. Pov-laËenjem Panonskog mora, taloæenjemledenjaËkih nanosa, a kasnije i nanosarijeke Save tijekom aluvija formirao sedanaπnji oblik Jelas-polja. U aluvijal-nim naslagama uz rijeku Savu prevla-dava pijesak i glina.

Diluvijalne naslage nalaze se na kraj-nim padinama Dilj-gore. One su krup-nozrnate i vododræive. Recentne tvo-revine uz rijeku Savu i Orljavu izgra-ene su od pjeskovitih ilovaËa.

A kad vjetriÊ gore zalahori, atvrdo, glatko liπÊe sad zaπapÊesad zaπuπti i zaπumi, Ëini ti se daobijesne vile Slavonkinje sad po-pijevaju hitro neobuzdano kolo,sad tuænim glasom spominju tu-ge i jade proπlih davnih vreme-na - a sad ti se opet Ëini da Ëujeπnad sobom veliËanstveni æuborcrkvene glazbe ili tuænu, srce di-rajuÊu pjesmu nadgrobnicu...

(Josip Kozarac,Slavonska πuma)

J elas-polje se prostire izmeu ri-jeke Save na jugu, Orljave nazapadu, te zapadnog i istoËnoglateralnog kanala Jelas-polja.

Ukupna povrπina ovoga podruËja izno-si 21.892 ha.

PodruËje je od velikih voda rijekeSave i Orljave obranjeno nasipimaukupne duæine 40 km, a od brdskihvoda s juænih obronaka Dilj-gore, Je-las-polje je zaπtiÊeno zapadnim i istoË-nim lateralnim kanalom. Izvedbom tihhidrotehniËkih objekata formiran je za-πtitni sustav obrane od poplave brod-skog posavlja.

KlimaOborine su osnovni Ëimbenik klime

nekog podruËja. Srednja godiπnja obo-rina sliva Jelas-polja iznosi Hr = 797mm.

Temperatura zraka je vaæan klimat-ski faktor. U neposrednoj je vezi sa stru-janjem zraËnih masa, isparavanjem iotjecanjem.

Srednja godiπnja temperatura izno-si 11,4°C. Najtopliji je mjesec srpanj,s prosjeËnom mjeseËnom temperatu-rom 22°C, a najhladniji je sijeËanj sprosjeËnom mjeseËnom temperatu-rom 0°C. Vlaænost je zraka visoka ikreÊe se od 78 do 94 posto. Najvla-æniji je mjesec prosinac s 94 posto,dok u srpnju imamo najmanju relativ-nu vlaænost 78 posto.

Glavni smjer vjetra jest istok-zapad.Vjetrovi veÊe jaËine javljaju se u pro-ljeÊe s maksimalnom jaËinom 8 bo-fora.

Piπe:Veronika

PetriÊ-StjepanoviÊ

Foto:V. PetriÊ-

StjepanoviÊ

Zimi Ljeti, dok sunce præi

Jelas-polje i planina Motajica u daljini


Jelas-poljaZbog nepropusnosti naslaga formira-

na je povrπinska hidrografska mreæa.Tako je oblikovano i korito Orljave ko-ja prolazi kroz najnepropusniji dio Je-las-polja, a ima smjer toka rijeke Save.Tercijarne naslage pliocena nalaze seispod diluvijalnih naslaga. Zbog tekton-skih promjena erozije te naslage na po-jedinim mjestima dolaze na povrπinu.

Podzemna se voda nalazi ispod ne-propusnih naslaga gline i ilovaËe.Odvodni se sustavi nalaze u zoni po-krovnih glinenih naslaga. Podzemnavoda nema utjecaj na odvodnju suvi-πnih voda melioracijskog podruËja.

Gorostas u moËvariPapa hrast s Dilj-gore ima roaka u

nizini s nogama u moËvari prostranogJelas-polja. Raste u ravnici uz rijekuSavu na aluvijalno pjeskovito-ilova-stom plodnom tlu. Hrast voli vlaænotlo s relativno visokim nivoom pod-zemnih voda.

Zbog promjene reæima podzemnevode iskopom kanala, ali i zbog zaga-enja voda u posavskoj nizini hrast luæ-njak je ugroæen.

On stoljeÊima æivi, diπe i raste. Kro-πnja hrasta je vrlo granata, πiroka. Koramu je izbrazdana uzduænim dubokimbrazdama i pliÊim popreËnim. Granesu kao ruke snaæne. »ini se kao da gra-nama pokuπava dotaknuti oblake. KuÊ-na mu je adresa K.O. Bebrina.

Vjerojatno je kao sjemenka ispao izkljuna ptice moËvarice, æir se pretvo-rio u biljËicu, biljËica u πibu, πiba u

drvo. Naraπtaji su ga gledali kako rastei divili su mu se.

Danas, tu u nizini stoji tiho i nijemosvjedoËi okruæen æitnim zelenim bu-senima.

Opseg mu je pet metara i dvadesetcentimetara, jedan metar iznad tla. Iz to-ga slijedi da je promjer 1,65 m, a povr-πina presjeka 2,15 m2. Prema pretpo-stavci da je debljina goda 5 mm, te daza jednu godinu naraste 1 cm u πirinu,mogao bi biti star pribliæno 150 - 200godina.

Vjerojatno je kao sjemenkaispao iz kljuna pticemoËvarice. Æir se pretvoriou biljËicu, biljËica u πibu,πiba u drvo. Naraπtaji su gagledali kako raste i divilimu se.Danas, tu u nizini tiho stojii nijemo svjedoËi okruæenæitnim zelenim busenima

U predveËerje

Njegova ljepota u potpunosti dolazido izraæaja u lipnju, kad se u njegovupodnoæju njiπu zlaÊani klasovi æita.Usamljeni ljepotan æivi sam, uz rub πu-me, s pogledom na obliænje selo.

Koliko ih treba da ga obujme?


mala enciklopedija πumarstva

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:Arhiv

Rod cedrovi (Cedrus) obuhva-Êa Ëetiri reliktne, zimzelene,jednodomne ili dvodomne,blisko srodne vrste visokoga

drveÊa iz porodice borovki (Pinaceae),rasprostranjenih u planinskim predje-lima juænog i jugoistoËnoga Meditera-na i u zapadnim podruËjima Himala-je. Dolaze u Ëistim ili mjeπovitim sa-stojinama, a u nas su unesene kao hor-tikulturne vrste. Osim osnovnih vrstapostoji i mnoπtvo varijeteta koji se pre-teæito uzgajaju u parkovima. Cedrovisu karakteristiËni po πirokoj kroπnji,uglavnom nepravilnom deblu i grana-ma koje se ne razgranjuju prπljenasto.Pupovi su mali i jajoliki teobavijeni malim brojemljusaka. Na mladim stabli-ma kora je glatka i siva, aposlije postaje izbrazdana,ljuskava i tamnosiva. Po-stoje dugi i kratki izbojci.Dugi su obrasli pojedinaË-nim, spiralno poredanimiglicama, a kratki su male-ni i debeli, na osnovi s Ëu-perkom razliËito dugih igli-ca. Na stablu iglice ostaju3 - 6 godina, na presjekusu Ëetverobridne ili tro-bridne, tvrde, uπiljene i sdvije marginalno smjeπte-ne smolenice. Muπki i æen-ski cvatovi su uspravni, navrhu su kratkih izbojaka,javljaju se potkraj srpnja ikolovoza, a potpuno su ra-zvijeni potkraj rujna i po-Ëetkom listopada. Muπki sucvatovi dugi do 5 cm, a æenski Ëeπera-sti 1 - 1,5 cm. Uspravni Ëeπeri jajolikisu do valjkasti, dugi su 5 - 10 cm, do-zrijevaju u drugoj ili treÊoj godini i ra-spadaju se. Plodne ljuske Ëvrsto su me-usobno prirasle i vrlo πiroke, a po-krovne su ljuske (priperci) malene i ne-vidljive. Krupno i nepravilno trokuta-sto sjeme okriljeno je velikim krilcemi smolavo je, klije s 8 - 10 supaka (ko-tiledona).

STRU»NI POJMOVI (A-Æ)

Cedrovi (Cedrus)Cedrovi su karakteristiËni po πirokoj kroπnji, uglavnomnepravilnom deblu i granama koje se ne razgranjuju prπljenasto.ObuhvaÊaju Ëetiri reliktne, blisko srodne vrste visokoga drveÊaiz porodice borovki, rasprostranjenih u planinskim predjelimajuænog i jugoistoËnog Mediterana i u zapadnim podruËjimaHimalaje. Postoji mnogo varijeteta koji se, zbog svojih cijenjenihdekorativnih svojstava, preteæito uzgajaju u parkovima

Atlaski cedar (Cedrus atlantica) jedrvo koje dosegne visinu 40 m i pro-mjer do 2 m, s piramidalnom, rijet-kom i svijetlom kroπnjom. Dolazi napodruËju planina Atlas i Rif u sjevero-zapadnoj Africi (Alæir i Maroko), navapnenaËkom tlu, ali dobro raste i napjeskovitom. U svom arealu oblikujesastojine na nadmorskoj visini od1000 do 2000 m. Kora je u starostiispucala, a razmjerno kratke grane us-mjerene su koso prema gore. Izbojcisu gusto dlakavi, a vrπni je uspravan imalo nagnut. PlaviËastosrebrnaste ilizelene iglice uglavnom su kraÊe od2,5 cm i dolaze po 19 - 28 u prπljenu.

je na zagaenost, a uspijeva u blagompodneblju i na vlaænom zraku. ©um-ska vrsta je vrlo vaæna, a poznate su idvije odlike (varijeteta) ukrasnoga li-πÊa: glauca (sinja) i aurea (zlatno æu-ta). Kao ukrasno drvo uzgaja se u par-

kovima, nasadima i drvo-redima, a prikladan je i zapoπumljavanje sredozem-nih i polusredozemnih go-leti. U Hrvatskoj je od svihcedrova najzastupljenijipo parkovima, a osobito gaËesto susreÊemo uz ja-dransku obalu. Njegovo jedrvo trajno i koristi se ugraevinarstvu i za izradupokuÊstva.Himalajski cedar (Cedrusdeodara) prirodno je raspro-stranjen u sjeverozapadnompodruËju Himalaje, na nad-morskim visinama od 1100do 3000 m, najËeπÊe na si-likatnoj podlozi, a nerijetkodolazi s himalajskim borov-cem i Abies pindrow. Na-raste do 50 m u visinu i do3 m u debljinu, kroπnja muje u mladosti Ëunjasta, s po-

vinutim vrhom stabla i povinutim vrho-vima grana i granËica. Starija stabla ima-ju zaobljen vrh kroπnje i uspravne gra-ne, a vrhovi izbojaka vise. Jednogodi-πnji su izbojci gusto dlakavi, a u prπlje-nu se nalazi oko 30 plavozelenih uπi-ljenih iglica , dugih 3 - 5 cm. Cvate urujnu i listopadu, a jajoliki ili baËvastiËeπeri dugi su 7 - 10 cm, πiroki 5 - 6 cmi na vrhu su zaobljeni. Dozrijevaju odrujna do studenoga, nezreli su plavka-

Atlaski cedar cvate od lipnja do ruj-na, a 5 - 7 cm dugi i do 4 cm πirokiËeπeri valjkasti su, sjajni i svijetlosme-i, te ravnog ili utisnutoga vrha. Plod-ne ljuske su oko 3,5 cm πiroke i puste-nasta hrpta. »eπeri dozrijevaju u ruj-nu i listopadu, a 12 mm dugo sjeme sasjemenim krilcem dugim 12 - 15 mmtrusi se do proljeÊa. Ovaj, na klimat-ske ekstreme najotporniji cedar helio-fitna je vrsta koja brzo raste, otporan

Atlaski cedar (Cedrus atlantica)

Himalajski cedar (Cedrus deodara), Ëeπeri i iglice


ste boje, a zreli Ëeπeri su crvenkastosme-i. Truπenje sjemena odvija se od rujnado prosinca. Plodne ljuske najËeπÊe sugologa hrpta, πiroke su 5 - 6 cm, a oko17 mm dugo sjeme ima veliko svijetlo-smee krilce. Kod nas se himalajski ce-dar nerijetko uzga-ja u primorskim na-sadima, a rjee gasreÊemo u konti-nentalnom podru-Ëju. Do izraæajadolaze njegovaosobito cijenjenadekorativna svojs-tva (dugaËki listovii mladi viseÊi og-ranci), posebicekada raste pojedi-naËno (soliter) ili umanjim grupama.Znakovit je po ve-Êem broju kultivi-ranih oblika, s ra-zliËitim habitusimate bojama iglica iizbojaka (primjeri-ce, forma Glauca splavozelenim dosrebrnosivim igli-cama; Compacta s nekoliko metara vi-sokom okruglasto-Ëunjastom kroπnjom;Pendula s jako savijenim vrπnim izboj-kom i viseÊim granama; Fastigiata sastupolikim rastom). S obzirom na klimat-ske uvjete, u mladosti je osjetljiv na mra-zove i hladne vjetrove, pogoduje muvlaænost zraka, a dobro podnosi sjenu.U Aziji se koristi za gradnju hramova iizradu kumira, a u starom se Egiptu ko-ristio za izradu sarkofaga za mumije.

Libanonski cedar (Cedrus libani)raste u planinama Sirije (Jebel Alaoni-te), Libanona (Libanon i Antilibanon) iTurske (Taurus i Antitaurus), na visi-nama od 1300 do 2100 m, a dosegnestarost i veÊu od tisuÊu godina(!). NapodruËju Sirije i Libanona vrlo je rije-dak (oko 2000 - 3000 ha πuma), nozato veÊe povrπine zauzima u planin-skim masivima Turske. U jugozapad-noj Anatoliji poznata je geografskaodlika ssp. stenocoma. Ta je podvrstaznakovita po svom piramidalnom ilistupolikom habitusu, kojim se razliku-je od tipiËne vrste. Stablo libanonsko-ga cedra naraste u visinu 20 - 40 m, apromjer mu je do 3 m. U mladosti muje kroπnja piramidalna, kasnije πirokokiπobranasta i gusta. Tamnosiva koraje ispucala, grane su izrazito debele idugaËke, u mladosti usmjerene kosoprema gore, a poslije vodoravne.Izbojci su goli i neznatno dlakavi, atamnozelene iglice su smjeπtene uglav-nom u Ëuperku (po 30 - 40), krute su,uπiljene i Ëetverobridne, duge 1,5 - 3,5cm, a πiroke oko 1 mm. Libanonski ce-dar cvate od lipnja do rujna, ima us-pravne smee i smolave, na vrhu rav-ne i neznatno udubljene Ëeπere, duge8 - 10 cm i πiroke 4 - 6 cm. Oni sazri-jevaju od kolovoza do listopada. Plod-

Himalajski cedar (Cedrusdeodara) prirodno jerasprostranjen usjeverozapadnom podruËjuHimalaje, na nadmorskimvisinama od 1100 do 3000m, najËeπÊe na silikatnojpodlozi, a nerijetko dolazi shimalajskim borovcem iAbies pindrow. Naraste do50 m u visinu i do 3 m udebljinu

oblike, dijeli se u tri skupine: po bojiiglica, obliku i veliËini Ëeπera i poseb-nim uzrastima. Primjerice, forma Aureaima zlatnoæute iglice, osobito zimi, Fu-siformis vretenaste Ëeπere, s gotovo uπi-ljenim vrhom, a forma Microcarpa zna-kovita je po vrlo malim, skoro okruglimËeπerima. S obzirom na poseban uzra-st, postoji osam formi, meu kojima spo-minjemo one s patuljastim rastom (Na-na Pyramidalis i Sargentii), koje doseg-nu visinu tek 1 - 1,5 m.

Drvo libanonskoga cedra vrlo je do-bre kvalitete, a odavno se koristi u bro-darstvu, graevinarstvu i za dobivanjesmole. Prema tekstu iz Biblije, od nje-

gova drva bio jesagraen Salamo-nov hram i prije-stolna dvorana.Na europski jekontinent unesennekoliko puta tije-kom 16. i 17. sto-ljeÊa. UnatoË Ëi-njenici da je vrlocijenjeno drvo, ce-drom se malo trgu-je. Razlog tomu jenjegov spor rast ideblo koje se dije-li u viπe izdanaka.

Ciparski cedar(Cedrus brevifo-lia) raste na pro-storu jugozapad-noga Cipra, u pla-ninskim podruËji-ma Pophos, Troo-des i Tripylos, na

povrπini oko 500 ha. To je manje sta-blo, sa πiroko kiπobranastom kroπnjomu starijih primjeraka, kratkim i vodo-ravno otklonjenim granama, te debe-lim plavozelenim iglicama dugim 5 -8 (12) mm. Valjkasti su Ëeπeri dugi 7cm, a πiroki 4 cm. Na vrhu imajuudubljenje s jednom velikom grbi-com. Cijenjene su hortikulturne patu-ljaste forme Compacta i Horizontalis(Horizon).

ne su ljuske gusto prilegle, πiroke su do 5cm, a karakteristiËne su po kratko barπu-nasto-dlakavom vrhu. Sjeme je 15 - 18mm, s krilcem dugim 25 mm.

Ova vrsta cedra je heliofitna i kalcifit-na, sporo raste, a podnosi niske tempe-rature. Zbog svoje izrazite dekorativno-sti (Ëesto raπljavo deblo, osebujan oblikkroπnje - poput pladnja), u nas se uzga-ja u parkovima i nasadima, osobito uzmore. S obzirom na razliËite ukrasne

Libanonski cedar (Cedrus libani Glauca), autohtona sastojina


zaπtiÊena fauna

Piπe:Igor PavliniÊ

Foto:I. PavliniÊ

Iako se oko brojke od 1001 vrste Ëe-sto vode polemike i da je taj brojpodloæan promjenama ovisno onovim spoznajama taksonoma,

Ëinjenica je da πiπmiπi Ëine gotovo 1/4svih danas poznatih sisavaca na Zem-lji. Viπe od 50 milijuna godina evoluci-je πiπmiπima je bilo dovoljno da razvijuneke od najfascinantnijih i najsjajnijihprilagodbi u æivotinjskome svijetu. Di-jelimo ih u dvije velike porodice: Me-gachiroptera kojoj pripadaju veliki πi-πmiπi koji se hrane voÊem i Microhirop-tera kojoj pripadaju sve europske, od-nosno, hrvatske vrste koje se hrane kuk-cima. Danas je poznato da, osim seman-tiËki, πiπmiπi unatoË narodnom vjerova-nju nisu ni u kakvoj vezi s miπevima,veÊ su evolucijski najbliæe jednoj od da-nas najrazvijenijih skupina sisavaca -dupinima. Jedini su sisavci, i uz pticejedini kraljeænjaci, koji aktivno lete ru-kama (chiro = ruka + pteron = krilo).Ptice su ostale i dalje bolji letaËi, ali kodπiπmiπa se paralelno s evolucijom letarazvila joπ jedna fantastiËna prilagod-ba. Oni su uz pomoÊ sofisticiranog su-stava eholokacije zagospodarili noÊnimnebom i postali apsolutni vladari ovespecifiËne i dotada slobodne ekoloπkeniπe.

©iπmiπi Ëine Ëetvrtinu svih sisavaca na Zemlji. Viπe od 1000 vrsta svrstano jeu dvije osnovne kategorije od koji se jedni hrane voÊem, a drugi kukcima.UnatoË narodnom vjerovanju πiπmiπi nisu slijepi, a noÊu se fantastiËnoorijentiraju pomoÊu zvuka

©iπmiπi,noÊni gospodari neba

koriste u suzbijanju πtetnih kukaca,najjaËe pogaaju i ugroæavaju baπnjih.

UnatoË razvoju eholokacije koja imomoguÊuje let i lov noÊu, πiπmiπi nisu,usprkos joπ jednom od brojnih narod-nih vjerovanja, slijepi, dapaËe, brojnevrste koriste se pri lovu i vidom. Kom-binacija eholokacije Ëija preciznost da-leko premaπuje najsofisticiraniju i naj-skuplju vojnu opremu koja se bazirana istom principu, i oËiju kojima do-bro vide, naæalost nije dovoljna da ra-zbije joπ jednu predrasudu vezanu zaulijetanje u kosu. Predrasude, najËeπÊenegativne i najËeπÊe neobjaπnjive, izviπe su razloga znatno pomogle dana-πnjem statusu ugroæenosti ovih leteÊihsisavaca. Tijekom povijesti i sami suznanstvenici pomalo zazirali od bav-ljenja ovim æivotinjama πto je rezulti-ralo znatno slabijim poznavanjem uodnosu na druge sisavce. Odnos obiË-nih ljudi prema πiπmiπima imao je ku-dikamo konkretnije posljedice koje suse manifestirale u formi paljenja, ubi-janja i uniπtavanja πiπmiπa. I danas, una-

toË znatno boljoj znanstvenoj situaci-ji, osnovni je cilj i jedini logiËni putzaπtite πiπmiπa promjena razmiπljanja istava veÊine ljudi koji trebaju shvatitida mogu i trebaju uËiniti viπe.

U Hrvatskoj 33 vrste

Danas u Hrvatskoj imamo 33 vrsteπiπmiπa, Ëime je Hrvatska u samom eu-ropskom vrhu, ali zbog toga ima i veÊuobavezu Ëuvanja i zaπtite tih vrsta. Ia-ko su sve vrste u Hrvatskoj zaπtiÊenezakonom, put do provoenja zakonai konkretnih mjera zaπtite priliËno jedug. Konkretne mjere i planovi zaπti-te za osnovu moraju imati istraæiva-nja rasprostranjenosti, brojnosti i di-namike populacija kao i cjelokupneekologije pojedinih vrsta. Dok za πi-πmiπe u πpiljama imamo dovoljno po-dataka odnosno rezultata na temeljukojih znamo da znamo priliËno malo,sustavna istraæivanja πumskih πiπmiπaprovode se u Hrvatskoj tek nekolikogodina. Podjela na πpiljske i πumskevrste nema jasnih i Ëvrstih granica -

Bat conservation needs to relateitself to all aspects of man’sactivities which affect bats’ lives,including forestry practices

Orijentacija pomoÊu zvuka odnosnostvaranje zvuËne slike prostora iplijena, omoguÊila je πiπmiπima dase upuste u milijunima godina dugi izuzetno efikasan lov na njihovglavni plijen - kukce. Njihovaeholokacija preciznoπÊu dalekopremaπuje najsofisticiraniju inajskuplju vojnu opremu koja sebazira na istom principu

Bioregulatori

Orijentacija pomoÊu zvu-ka odnosno stvaranje zvuË-ne slike prostora i plijena,omoguÊila je πiπmiπima da seupuste u milijunima godinadug i izuzetno efikasan lovna njihov glavni plijen - kuk-ce. Sve europske i velika ve-Êina svih svjetskih vrsta Mi-crochiroptera hrani se isklju-Ëivo kukcima, πto ih uz pticeËini najvaænijim bioregulato-rima brojnosti kukaca. Kaovrhunski predatori na vrhuhranidbenog lanca posljedi-ce bioakumulacije otrova,prvenstveno pesticida koji se

Pipistrellus pipistrellus, patuljasti πiπmiπ,jedna od najmanjih europskih vrsta


su bogata brojem i vrstama kukaca tepredstavljaju idealna mjesta za lov ka-mo dolaze gotovo sve πumske vrste.Melioracija, ali i naËin gospodarenjaπumom doveli su do gotovo potpunognestanka takvih hraniliπta. Relativno no-va istraæivanja provedena u Europi uka-zala su na vaænost πumskih Ëistina, li-vada i prosjeka - tzv. lineranih eleme-nata okoliπa, koje πiπmiπi intenzivno ko-riste za lov te za komunikacijske kana-le izmeu skloniπta i podruËja gdje sehrane. Takve Ëistine i linearni elementine uklapaju se najbolje u opis jedno-dobne gospodarene sastojine, kao nigrmlja, æivice i razliËitih starosnih obli-ka kroπnji koje pojedine πumske vrstekoriste kao iskljuËiva hraniliπta.

Kako ih zaπtititi

©to smo duæni i πto moæemo napra-viti? Hrvatska je potpisnica Europskogsporazuma o πiπmiπima EUROBATS.Potpisivanjem tog sporazuma Hrvatskaje preuzela odgovornost i duænosti ve-zane za zaπtitu πiπmiπa. Problematiku

πumskih staniπta EUROBATS je prepo-znao kao kljuËnu za zaπtitu πiπmiπa.Upravljanje i gospodarenje πumamakakvo je danas, znatno utjeËe na broj-nost i raznolikost πumskih, ali i ostalihvrsta πiπmiπa. U Europi postoje progra-mi suradnje ekologa i πumara vezaniza promjene naËina upravljanja πuma-ma. Njihov je cilj poveÊati/odræati po-stojeÊe bioraznolikosti i odræivi razvojπumskih ekosustava. Pojedine πumskevrste postale su bioindikatori stanjakompletnog πumskog ekosustava u ko-jem æive. Na temelju rezultata istraæi-vanja provedenih na tim vrstama radese, u suradnji πumara i struËnjaka zaπiπmiπe, daljnji planovi i zaπtite tihvrsta, ali i novi drukËiji dugoroËni pla-novi upravljanja πumama. Posao kojitrebamo obaviti u Hrvatskoj odnosi sena istraæivanja vezana za utjecaj po-stojeÊe πumarske prakse na πiπmiπe. Ta-kva istraæivanja zahtijevaju velike te-renske napore struËnjaka i trenutno seprovode u sklopu projekata u NP Pli-tviËka jezera i PP Æumberak - Samo-borsko gorje. Potrebno je istraæiti i va-lorizirati postojeÊe planove zaπtite. Po-stavljanje kuÊica za πiπmiπe (osim is-traæivanja provedenih u Turopolju, su-stavno postavljanje kuÊica i istraæiva-nja vezena za njih poËela su u sklopuprojekta Inventarizacija πiπmiπa NP Pli-tviËka jezera i prijedlozi za njihovu za-πtitu) mjera je ublaæavanja posljedica ivrijedan izvor podataka o fenologiji ko-riπtenja staniπta, ali prema onome πtosu pokazala dugoroËna istraæivanja di-ljem Europe kuÊice ne mogu nadomje-stiti prirodna skloniπta. Rezultate ovihistraæivanja trebalo bi ugraditi u naci-πpiljski love u πumama, a πumski se

ponekad sklanjaju u πpilje. Radi se da-kle o prepoznavanju staniπta kljuËnogza zaπtitu i oËuvanje pojedinih vrsta.

Tijekom æivota πiπmiπima πpilje mo-gu posluæiti, i sluæe, kao mjesta gdjezimske kolonije hiberniraju, kao sklo-niπta porodiljskih kolonija i mjestaparenja, ili samo kao tranzicijskaskloniπta tijekom perioda migracija.Ali ne mogu im posluæiti kao mjestaza lov, odnosno hranjenje. S drugestrane, πumsko staniπte moæe im pru-æiti sve ovo uz obilje hrane. Upravozbog cjelovitosti ponude i Ëinjeniceda je broj πumskih vrsta u svijetu (i uHrvatskoj) znatno veÊi od broja πpilj-skih, πume su prepoznate kao kljuË-na staniπta za zaπtitu πiπmiπa. Osimonoga πto su i do sada radili na kon-kretnoj zaπtiti πuma - jeli su i tako kon-trolirali broj kukaca u sastojinama odkojih su neki πtetnici, πiπmiπi bi se kaoodliËni bioindikatori stanja ekosusta-va mogli pokazati jednim od kljuË-nih elemenata u zaπtiti πumskih eko-sustava.

Eptescius serotinus, kasni noÊnjak, πumska vrsta πiroko rasprostranjena

Hrvatska je potpisnicaEuropskog sporazuma oπiπmiπima EUROBATS.Problematiku πumskih staniπtaEUROBATS je prepoznao kaokljuËnu za zaπtitu πiπmiπa.Upravljanje i gospodarenjeπumama, kakvo je danas,znatno utjeËe na brojnost iraznolikost πumskih, ali iostalih vrsta πiπmiπa

onalne planove zaπtite pojedinih vrsta,ali i putem njih predloæiti konkretnemjere, akcije i planove koji se odnosena provoenje πumarske prakse. Aktiv-nosti vezane za postizanje ovih cilje-va, zbog πto boljih rezultata, ali i nji-hovog uËinkovitijeg provoenja, pro-vode se na dvije razine - nacionalnoj imeunarodnoj.

U zaπtiti πumskihekosustava

Vratimo se potrebama πum-skih πiπmiπa i onome πto im πu-me mogu pruæiti. Duplje drve-Êa i razne pukotine u kori pru-æaju odliËno skloniπte tijekomËitave godine, ali njihova broj-nost u gospodarenim i najËe-πÊe jednodobnim sastojinamadaleko je manja nego u pra-πumskom odnosno negospo-darenom tipu πume kakve sudiljem Europe gotovo u pot-punosti nestale, a i u Hrvat-skoj ih ima sve manje. ©um-ski vodotoci, retencije i malamoËvarna podruËja izuzetno

Pelcotus auritus, smei dugouhi πiπmiπ, ulovu se oslanja viπe na sluh (velike uπi)


gljive

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:D. DumanËiÊ

O sim s izradom drvne galan-terije, poæeπka podruænicaHrvatskih πuma bavi se od-nedavno i uzgajanjem gljive

bukovaËe. RijeË je o relativno malojpovrπini ograenoj æiËanom ogradomvisine 1,60 m, u grabovoj sastojini(odjel 95) gospodarske jedinice JuænaKrndija kutjevaËka, u sklopu πumsko-hortikulturnoga rasadnika Hajderovca.U neposrednoj blizini teËe istoimenipotok iz kojega se koristi prijeko po-trebna voda za zalijevanje oblica s glji-vama.

S proizvodnjom bukovaËe (Pleuro-tus ostreatus) poËelo se proπle jeseni,kada je metodama buπenja rupa i pro-reza micelijem zimske bukovaËe na-saeno (nacijepljeno) 20 m3, a u pro-ljeÊe ove godine 10 m3 bukovih oblicaod viπemetarskoga drva. Oblice su du-æine 50 - 80 cm i promjera iznad 35 cm.Zbog tendencije porasta temperature,zasijavanje micelijem najbolje je oba-viti u proljeÊe, iako se ono moæe pro-voditi tijekom cijele godine. Osim na-vedenih dviju metoda, za uzgoj buko-vaËe na drvu koristi se metoda koluto-va i metoda isjeËka. Metoda buπenjarupa sastoji se u tome da se na obliciubuπe rupe dubine 3 - 5 (10) cm i pro-mjera 2 - 3 cm. One se zatvaraju Ëepo-vima od stiropora (moæe i vlaænom va-tom ili komadiÊem vlaænoga kartona)na koji se stavlja vruÊi parafin. Takoinokulirane oblice zaπtiÊuju se PVC fo-lijom s nekoliko rupa da imaju dovolj-no ugljiËnoga dioksida i vlage. Morajubiti na toplome mjestu, izloæene difu-znom svjetlu, a ne pod izravnim djelo-vanjem sunca. Micelij proraste drvo za2 - 9 mjeseci, πto ovisi o uvjetima dræa-nja. Tijekom prve godine gljive se po-javljuju samo na rupama, a sljedeÊihgodina πirom drveta. Postavljene obli-ce treba, zbog odræavanja vlage, jed-nom tjedno polijevati vodom. Ako sekoriste oblice koje su duæe od jednogametra, na dva se, tri ili viπe mjestamotornom ili ruËnom pilom napraviokomiti prorez. Najbolje je da rez bu-de do dvije treÊine promjera. Ako seraspolaæe s manjim oblicama, duæinedo 50 cm, dovoljan je samo jedan pro-rez. Nakon stavljanja micelija, prorez

OSTALI ©UMSKI PROIZVODI - GLJIVE

Uzgajanje bukovaËe urasadniku Hajderovac

U prvom turnusu poæeπki πumariuzgojili su 70 kg bukovaËe, a doproljeÊa sljedeÊe godineplaniraju proizvesti oko tonugljiva. Tijekom trogodiπnjegaciklusa proizvest Êe, uzminimalna ulaganja, 6 - 7 t ovecijenjene gljive

se umota najlonskom folijom kako bi-smo micelij saËuvali od isuπivanja iliispadanja.

Prve bukovaËezaposlenicima

Poæeπki su πumari u prvom turnusuubrali 70 kg gljiva, koje su prodavaliuglavnom zaposlenicima U©P Poæega,po popularnoj cijeni od 18 kuna po ki-logramu. Zanimljivo je da su se u do-bru kvalitetu bukovaËe uvjerili i vodi-telji pojedinih podruænica Hrvatskihπuma na struËnom kolegiju u Selcu, ka-da su je kuπali uz teleÊe peËenje. Kakosmo doznali od voditelja poæeπke po-druænice, dipl. ing. Draæena Duman-ËiÊa, do proljeÊa sljedeÊe godine pla-nira se uzgojiti oku tonu gljiva, a oËe-kuje se da Êe u trogodiπnjem ciklusu,uz minimalna ulaganja, biti uzgojenooko 6 - 7 tona. Prema rijeËima dipl. ing.Perice BenËiÊa, koji nadzire radove ci-jepljenja, zalijevanja, branja i pakira-nja, u prvoj i treÊoj godini bit Êe pro-izvedeno 30 posto, a u drugoj 40 postoukupne koliËine gljiva tijekom trogo-diπnjega plodonoπenja. InaËe, ciklusuzgajanja bukovaËe je kraÊi od ciklu-sa uzgajanja πampinjona. Prva plodi-πta pojave se za nepunih mjesec da-na, a oËekivani prinos je pribliæno 50posto od teæine upotrebljene suhemase.

VeÊa potraænja odproizvodnje

BukovaËa u prirodi raste u kasnu je-sen i zimi, kao saprofit i parazit, bu-senasto na panjevima, odumrlom li-stopadnom drveÊu i komadima drvakoji ostaju iza sjeËe. Najviπe je imana bukvama, topolama i orasima, analazimo je i na vrbama, bagremi-ma, jablanima i drugom drveÊu. Prvipokuπaji njezina uzgoja u Hrvatskojbili su potkraj sedamdesetih godinaproπloga stoljeÊa, nastojanjem neko-licine upornih i ambicioznih gljiva-ra, meu kojima je bio i poæeπki πu-mar, autor nekoliko knjiga o gljiva-ma, dipl. ing. Zlatko Lisjak. Naæalo-st, Domovinski je rat prekinuo rastproizvodnje u seoskim sredinama,

koja u naπoj dræavi, unatoË velikojpotraænji kupaca, nije dovoljno ra-zvijena. Nasuprot tomu, u svijetu seposljednjih dvadesetak godina pro-izvodnja bukovaËe viπestruko pove-Êala. Ova cijenjena gljiva po hranji-voj je vrijednosti izmeu povrÊa imesa.

Uzgojene bukovaËe u rasadnikuHajderovac

Prostor za uzgajanje bukovaËa

Obilan urod na jednoj od bukovihoblica


ljekovito bilje

P ripada porodici πtitarki, a po-znat je i pod drugim nazivimakao divlji kim, livadni kim, tedivlji kumin.

Kim je dvogodiπnja livadna biljka.Nalazimo je po cijeloj srednjoj Euro-pi, a kod nas uglavnom u kontinental-nim krajevima. Raste po nasipima, uzputeve, a posebno po livadama koπe-nicama. Potrebno ju jedobro poznavati da jene bi zamijenili s dru-gim otrovnim πtitarka-ma. Za uporabu se iuzgaja.

Korijen mu je odeb-ljao i vretenastog jeoblika. Iz njega u prvojgodini izbijaju prizem-ni listovi, a u drugoj go-dini izbrazdana i raz-granjena stabljika. Li-stovi su mu izmjeniË-ni, dvostruki, perastorazdijeljeni sa πiljastimodsjeËcima. Cvat je sa-stavljeni πtitac, bez li-stova, ovoja i ovojËiÊa.Cvijetovi su najËeπÊebijeli, a rjee crvenka-sti i crveni (uglavnomu brdskim predjelima).Cvate od svibnja dosrpnja.

Plodove skupljamood srpnja do rujna i toobiËno kada posmee.GranËice odreæemo iobjesimo da se osuπena zraËnom mjestu, dadozore. Kad su plodo-vi posve zreli, skidamoih rukom i spremamo u vreÊice. Odzrelih plodova parnom se destilacijomdobiva eteriËno ulje.

EteriËno ulje sadræi limonen, karve-ol, dihidrokarvon i 60 posto karvona.Pored eteriËnog ulja sadræi i masnoulje, bjelaËevine, neπto tanina i smole.

Plodovi kima najpoznatiji su u puË-koj medicini kao lijek protiv nadima-nja. U tu svrhu koristi se Ëaj od kima:do vrha punu Ëajnu ælicu zdrobljenihplodova kima prelijemo s pola litre ki-puÊe vode. Nakon desetak minuta Ëajse procijedi. Pijemo ga πto toplijeg, gut-ljaj po gutljaj. Njegovom uporabom na-dimanje, te æeluËani i crijevni grËevibrzo nestaju.

Kim je i vrlo zdrav zaËin, pa ga tre-ba πto ËeπÊe koristiti u ishrani. Mljeve-

vreÊicu i objesimo u posudu s kupu-som. Poslije kuhanja vreÊicu izvadimo,a jelo dobro promijeπamo. Kod jela ne-Êe smetati zrna kima, a zaËinske su tva-ri u potpunosti iskoriπtene.

Kim je jedan od najstarijih zaËina nasvijetu koji pospjeπuje probavu masti,koristi æuËi, a njegov okus slaæe se sgotovo svim jelima. Osim papra u jelu

ne podnosi ni jedandrugi aromatiËni za-Ëin. Kao mjeπavinuzaËina koja je dobrakod velike veÊine si-reva, uz kim se mlje-venjem dodaju jed-nake koliËine paprai kuhinjske soli.

Pored kima kaozaËin se koristi i ku-min koji je dosta sli-Ëan naπem livadnomkimu. Domovina muje Azija, ali ga uzga-jaju i u juænoj Euro-pi. Okus mu je trpkijiod kima i zato je ma-nje ugodan za jelo.Zajedno s Ëilijemdobar je zaËin mlje-venom mesu.

U narodnoj medi-cini kim se vrlo ra-no koristio kao sred-stvo za æeludac, li-jek kod crijevnihgrËeva, bolesti æuËii jetre, ali i protiv ka-πlja. Od kima se pri-pravlja Ëaj, kao πtosmo veÊ spomenuli,mogu se ævakati i su-

hi plodovi, a ponekad se uzima i uobliku praha po jedan “vrh velikog no-æa dnevno”.

Koristi se i za smirenje kod male dje-ce, posebice kod nadimanja i grËevakod dojenËadi.

U narodnoj medicini smatra se danema boljeg sredstva za lijeËenje bol-nih menstruacija kod mladih djevoja-ka, od kimovog Ëaja. Kod reumatskezubobolje i glavobolje polaæe se na bo-lesno mjesto podgrijana vreÊica kima.»aj od kima koristi se i za lijeËenjegrËeva kod domaÊih æivotinja konja igoveda.

Kim je neπkodljiv, ali ga nije dobrouzimati u prevelikim koliËinama. Tovaæi i za sve biljke koje sadræe eteriË-na ulja.

Kao jedan od najstarijih zaËinana svijetu, kim pospjeπujeprobavu masti, koristi æuËi, anjegov se okus slaæe s gotovosvim jelima. »aj od kima upuËkoj se medicini koristi kaolijek protiv nadimanja

Kim (Carum carvi L.)

Plodovi kima najpoznatiji su upuËkoj medicini kao lijekprotiv nadimanja. U tu sesvrhu koristi Ëaj od kima: dovrha punu Ëajnu ælicuzdrobljenih plodova kimaprelijemo s pola litre kipuÊevode. Nakon desetak minutaËaj se procijedi. Pijemo ga πtotoplijeg, gutljaj po gutljaj

ni kim Ëesto koristimo kao dodatak ukruhu, salati, a Ëesto ga dodajemo pe-Ëenom krumpiru i kiselom kupusu. Prikuhanju kiselog kupusa preporuËa sekim u vreÊici. Stavimo ga u platnenu

Piπe:Vesna Pleπe

Foto:Arhiv

Kim


arheologija

Piπe:MarijanaMartinec

Foto:Arhiv

Paleolitik, starije kameno doba(od poËetaka ljudske materijal-ne kulture u kamenu traju odprije viπe od milijun godina do

pribliæno 10 000 godine pr. Kr.), vrije-me je pojave modernog Ëovjeka, Ho-mo sapinesa. To je doba pleistocena(geoloπko razdoblje u razvoju zemljekoje traje od 2 milijuna god. do 11 000godine pr. Kr.) kojeg karakterizirajuizrazite klimatske oscilacije, od rela-tivno toplih do vrlo hladnih perioda.Zato to razdoblje nazivamo ledenimdobom. U to se doba podruËje Hrvat-ske nalazilo u periglacijalnoj zoni.SklanjajuÊi se od hladnoÊe i traæeÊi si-gurnost, Ëovjek tog doba zavlaËio se uπpilje. Stoga nam one mogu dati odgo-vor na pitanje odakle i od koga smopotekli. Rjeπavanju tog pitanja svoj ve-liki doprinos dala su πpiljska nalaziπtasjeverozapadne Hrvatske. Mnoga su odnjih bila skrivena gustim πumama, a tkozna koliko ih joπ nije otkriveno i istra-æeno.

Znanstvena istraæivanja paleolitika unas su poËela 1899. godine, otkriÊem

poluπpilje Huπnjakovo na πumovitomobronku Huπnjakovog brda kod Krapi-ne. Ona je danas proglaπena paleonto-loπkim spomenikom prirode i zaπtiÊenaje arheoloπka cjelina nacionalnog zna-Ëaja. Ovo nalaziπte krapinskog praËov-jeka, datirano od prije 130 000 do 50 000godina, najveÊe je nalaziπte neanderta-laca ikad pronaeno, i jedno je od naj-veÊih nalaziπta fosilnih hominida uop-Êe. Slojevi su πpilje bili debeli viπe od 8m i djelomiËno su bili uniπteni kopa-njem pijeska u graevinske svrhe. U nji-ma je, uz brojne nalaze kamenog oru-a moustérijenske kulture i joπ brojnijenalaze kostiju onodobnih æivotinja, pro-naeno gotovo 1000 komada kostiju ne-andertalaca koje potjeËu od viπe dese-taka individua. Brojne od njih bile suopaljene vatrom, porazbijane i s trago-vima ureza na kostima koji su nastaliskidanjem mesa kamenim oruem. VeÊje Dragutin GorjanoviÊ-Kramberger, ko-ji je otkrio i istraæio πpilju, posumnjaona kanibalizam. Je li krapinski praËov-jek uistinu bio kanibal, sa sigurnoπÊu neznamo ni danas. S druge strane, pozna-ta nam je Ëinjenica da je neandertalacbio prvi koji je poËeo brinuti za svojemrtve i pokapati ih. To dokazuje neko-liko nalaziπta, od groba pribliæno 9-go-diπnjeg djeteta u πpilji u Teshik-Tashu uUzbekistanu gdje su oko djetetovog ti-jela bile posloæene lubanje sibirskog ko-zoroga, te grobova neandertalaca uπpilji Shanidar u Iraku gdje je mrtvimana grob doneπeno cvijeÊe, pa do nala-ziπta Ferrassie u Francuskoj gdje je uzakloniπtu pod stijenom ukopan mu-πkarac, æena i petero male djece.

Neandertalac je prvi za kojeg se sma-tra da je njegovao neki kult. RijeË je otzv. kultu πpiljskog medvjeda. Istraæu-juÊi πpilju Veternicu, danas zaπtiÊenukao geomorfoloπki spomenik prirode na

podruËju Uprave πuma Zagreb, MirkoMalez je u moustérijenskom sloju s an-tropoloπkim ostacima neandertalaca pri-mijetio da su na nekoliko mjesta kostiπpiljskog medvjeda uredno posloæene.Tako je u jednoj niπi πpilje otkrio πesturedno posloæenih medvjeih lubanjauz koje su leæale pripadajuÊe donje Ëe-ljusti, a na kostima je primijetio tragoveljudske aktivnosti. Niπa je bila zatvore-na kamenim suhozidom. U drugoj jeniπi, zatvorenoj golemim kamenom, bilapohranjena izrazito velika lubanja πpilj-skog medvjeda, a uz nju su bile poslo-æene joπ neke kosti, koje su obraivaneljudskom rukom. U obje niπe naeni sui tragovi drvenog ugljena, πto govori daje tamo bila loæena vatra. Nalazi u πpi-ljama diljem Europe sliËni ovima u Ve-ternici potvruju postojanje specifiËnogodnosa neandertalca prema æivotinjamatoga doba, te postojanja kulta æivotinja.TisuÊama godina kasnije moderan ÊeËovjek gornjeg paleolitika (oko 40 000- 10 000. god pr. Kr.) svoja vjerovanja

POVIJEST I SADA©NJOST

SklanjajuÊi se od hladnoÊe itraæeÊi sigurnost, Ëovjek setijekom ledenog doba zavlaËiou πpilje. Stoga nam onenajprije mogu dati odgovor napitanje odakle i od koga smopotekli. Rjeπavanju tog pitanjasvoj veliki prinos dala suπpiljska nalaziπtasjeverozapadne Hrvatske.OtkriÊem poluπpiljeHuπnjakovo na πumovitomobronku kod Krapine godine1899. su kod nas poËelaznanstvena istraæivanjapaleolitika

©pilje u πumama daju odgovore o

Nalaziπte krapinskog praËovjeka,datirano u vrijeme od prije 130 000do 50 000 godina, najveÊe jenalaziπte neandertalaca ikadpronaeno, i jedno je od najveÊihnalaziπta fosilnih hominida uopÊe.U πpiljama je, uz brojne nalazekamenog orua moustérijenskekulture i joπ brojnije nalaze kostijuonodobnih æivotinja, pronaenogotovo 1000 komada kostijuneandertalaca koje potjeËu od viπedesetaka individua

Lubanja neandertalca i moustérijensko kameno orue naeno u Huπnjakovu

Rekonstrukcije neandertalaca sHuπnjakovog brda


izraæavati na drugi naËin, crtanjem æi-votinjskih likova koje danas tumaËimokao simbole, i raznih znakova na zido-vima πpilja. Sfera duhovnog æivota ne-andertalaca i paleolitiËkih Homo sapi-ensa, zauvijek Êe ostati u domeni naga-anja. No ako i ne moæemo razumjetinjihova vjerovanja, ne moæemo ih niosporiti. Dugo su neandertalci bili pri-kazivani kao stvorenja sliËnija majmu-nu nego Ëovjeku, smatrani su sakuplja-Ëima bilja i strvinarima, nesposobnimaza lov. No, najsuvremenija istraæivanjadokazuju da su bili vrhunski lovci kojisu se prvenstveno hranili srednje veli-kim i velikim sisavcima ledenog doba.©to se njihovog izgleda tiËe, struËnjacise slaæu da bi se mnogi neandertalciodjeveni u odijelo i sa πeπirom na glavimogli nezapaæeni proπetati gradskimulicama.

©to otkriva πpilja VindijaJesu li neandertalci bili preci moder-

nog Ëovjeka ili su bili jedna grana pote-kla od istog pretka koja je bila osuenana izumiranje? Znamo da su u jednomrazdoblju moderan Ëovjek i neanderta-lac istodobno æivjeli na istom podruËju.

jeva pronaene su kosti hominida za ko-je se dugo smatralo da su prijelaznioblik, karika koja nedostaje, izmeu kra-pinskog neandertalca i modernog Ëov-jeka. Znanstvenici koji su proveli uspo-redbu DNK neandertalaca i DNK suv-remenog Ëovjeka upuÊuju na to da seove dvije vrste vjerojatno nisu meu-sobno kriæale. Neki vjeruju da njihovogenetsko kriæanje Ëak nije bilo ni mo-guÊe, jer bi to podrazumijevalo kriæa-nje dvaju razliËitih vrsta, πto je bioloπkinemoguÊe. No, anatomiju ranog europ-skog modernog Ëovjeka teπko je obja-sniti ukoliko se iskljuËi moguÊnost uza-jamnog mijeπanja. Teoriju genetskog kri-æanja snaæno podupire i nalaz kosturadjeteta, starog oko 24 500 godina, izBelgije, koje pripada modernim ljudi-ma, a istodobno ima neke izrazite ka-rakteristike neandertalca. U svakom slu-Ëaju, Vindija dokazuje da su neander-talci u srednjoj Europi æivjeli joπ i prije28 000 godina, dakle nekoliko tisuÊagodina nakon πto su se na tom podru-Ëju pojavili moderni ljudi. Usto, vidlji-vo je i da su neandertalci iz Vindije, uzsvoje grubo izraeno kameno orue, ko-ristili i kameno i koπtano orue kakvo

je nabavio trgovinom ili ratnim plije-nom, ili je moæda Ëak æivio zajedno smodernim Ëovjekom u istoj nastambi?Mnogi smatraju da su neandertalci izu-mrli ne ostavivπi traga u ljudskom ge-nomu, ali nije li moguÊe da se to doga-alo mjestimiËno, te da su na drugimpodruËjima apsorbirani unutar popula-cije modernog Ëovjeka?

Treba Ëekati novaotkriÊa

Pitanje sudbine neandertalacaistodobno je i pitanje podrijetla dana-πnjeg Ëovjeka. Da bi na njega dobiliodgovor trebat Êe priËekati nova otkri-Êa, moæda baπ na podruËju Hrvatske.

Brojne πpilje, jame, poluπpilje i za-kloniπta pod stijenama nalaze se na

sjeverozapadne Hrvatske postanku Ëovjeka

Jesu li se meusobno mijeπali? Jesu lineandertalci ostavili traga u naπem ge-notipu? Jedno od naπih nalaziπta moglobi dati odgovor. RijeË je o πpilji Vindijikoja se nalazi u πumi na padini Kriænja-kovog vrha kod sela Donja VoÊa, 10-akkilometara od Ivanca. U jednom od slo-

je istodobno koristio moderan Ëovjek,Ëiji su ostaci naeni u svega nekolikokilometara udaljenoj Velikoj peÊini.Odakle ta kombinacija orua? Je li to,za ono doba moderno, orue izradiosam neandertalac oponaπajuÊi napred-nijeg roaka - modernog Ëovjeka ili ga

πumskim povrπinama o kojima brinuHrvatske πume. Neke su spomeniciprirode - geomorfoloπki ili paleonto-loπki, neke spomenici kulture - zaπti-Êene kao vrijedna arheoloπka nalazi-πta, te se o njima vodi briga. No, broj-ne neotkrivene i neistraæene, joπ uvi-

Jesu li neandertalci bili precimodernog Ëovjeka ili su bili jednagrana potekla od istog pretkakoja je bila osuena naizumiranje? Znamo da su ujednom razdoblju moderan Ëovjeki neandertalac æivjeli istodobnona istom podruËju. Jesu li semeusobno mijeπali? Jesu lineandertalci ostavili traga unaπem genotipu

Kostur πpiljskog medvjeda (Field Museum, Chicago,foto: O. Gilpin)

©pilja Vindija (foto: Nothern Illynois University)


ME–UNARODNA SURADNJA

DelniËkiπumariu BihaÊu

R aditi u πumarstvu lani je bilonajopasnije zanimanje, istak-nuto je na struËnom sastankuo zaπtiti na radu kojem su u

koprivniËkoj Upravi na Peskima, uzstruËne suradnike iz svih uprava Hrvat-skih πuma prisustvovali i predstavniciDræavnog te Æupanijskog inspektorataKoprivniËko-kriæevaËke æupanije.

NaËelnik odjela zaπtite na raduDræavnog inspektorata Nened PuljiÊprezentirao je podatke Dræavnog in-spektorata o ozljedama na radu u 2002.s posebnim osvrtom na ozljede na ra-du u πumarstvu, gdje je, pokazuju ana-lize, bila najveÊa opasnost za sigurno-st i zdravlje radnika. NajËeπÊi naËiniteæeg ozljeivanja bili su pad stabla iligrane, udarac napete grane ili maËete,pad radnika ili ozljede nastale pri izvla-Ëenju drva iz πume. Ozljeivanja suuglavnom bila zbog nepridræavanjapravila zaπtite na radu. Tom prigodompomoÊnik ministra za rad i socijalnu

Suradnja delniËkih i bihaÊih πu-mara nastavlja se meusob-nim posjetama. Sredinomlistopada BihaÊ su posjetili

Herman Suπnik, voditelj delniËke po-druænice, Damir DelaË predsjednikH©D-a ogranak Delnice, Boris Pleπerukovoditelj delniËkog ureivanja iZvomir Prπle upravitelj crnoluπke πu-marije.

Za dvodnevnog posjeta unsko-san-skim πumama, delniËki su πumari ima-li vrlo raznolik i sadræajan program. Po-sjetili su rasadnik Mihaljevac pokrajCazina, a sudjelovali su i na Meuna-

skrb Fran MaroviÊ izvjestio je nazoËneo duænostima i obvezama ovlaπtenikaposlodavca u vezi sa zaπtitom na radu.

U terenskom dijelu sastanka prezen-tirana su nova osobna zaπtitna sreds-tva koja koriste sjekaËi u radu. Uz de-taljan opis odijela, Ëizama i ostalog pri-kazan je i pravilan naËin obaranja sta-bla kako bi se inspektori upoznali s te-æinom i opasnoπÊu toga posla. Dræav-ni inspektorat savjetuje da smanjenjuozljeda na radu moæe pomoÊi jedinodobra osposobljenost radnika, koriπte-nje zaπtitnih sredstava, te kvalitetan istalan nadzor.

rodnom sajmu “EKOBIS” (sajmu zdra-ve hrane, ekologije i ekoloπkih proizvo-da) u Ostroæecu na Uni. Na sajmu susudjelovali i brojni hrvatski izlagaËi sasvojim proizvodima. Odræana su istruËna predavanja na kojima su sudje-lovali struËnjaci πumarskog fakulteta izZagreba i Sarajeva i ©umarskog insti-tuta Jastrebarsko. Teme su bile Proble-matika rasadniËke proizvodnje u fun-kciji razvoja πumskih kultura i Primje-na GIS-a u πumarstvu.

Uz struËni πumarski dio bilo je vre-mena i za turistiËko razgledavanje do-line rijeke Une.

dogaanja

Piπe:V. Pleπe

Foto:B. Pleπe

DomaÊini i gosti iz Hrvatske

ZA©TITA NA RADU

Rad u πumarstvu jeopasan!

Piπe: Blaæenka Rogan

Foto: B. Rogan

Sa sastanka na Peskima

jek kriju svoje tajne, svoje prirodne lje-pote i dokaze postojanja minulih kul-tura. Nije samo praËovjek koristio πpi-lje kao svoja staniπta. Mnogo kasnijeljudi Êe se isto tako sklanjati u njih.»esto Êe ih koristiti samo kao pastir-ske stanice, ali u opasnim vremenimasakrivat Êe se u njih i u njima æivjeti.Neke Êe πpilje koristiti kao groblja, Ëakjoπ i u antici i srednjem vijeku, a nekejame smatrat Êe svetima, pa Êe u njihbacati zavjetne darove svojim boæan-stvima. Za oËuvanje ovog dijela na-

πeg kulturnog naslijea, te za oËuva-nje prirodnih ljepota i bogatstava na-πe zemlje, svi smo odgovorni. Poseb-nu pozornost zasluæuju poluπpilje i za-kloniπta pod stijenom koji su zbog svo-je lake pristupaËnosti u veÊoj opasno-sti od devastacije, poput nalaziπta ne-andertalaca Huπnjakovo koje je godi-nama bilo devastirano kopanjem pi-jeska. Primjer Huπnjakova nije usam-ljen. Spomenimo samo joπ dva na po-druËju Hrvatskog zagorja dokumenti-rana sluËaja: πpilju Vilenicu kod No-vog Marofa, koja je sadræavala nala-ze iz doba paleolitika i antike, i πpiljuna obroncima IvanËice kod Vuglovcas materijalom iz vremena paleolitika ikasnog bronËanog doba. Obje su uni-πtene radom kamenoloma koji uniπta-vaju i πume i prirodu opÊenito, jer na-kon njih nema oporavka. Hrvatsko jepodruËje vrlo bogato πpiljama i dru-gim speleoloπkim objektima od kojihse mnogobrojni istiËu svojom ljepo-tom ili znanstvenim znaËenjem i tre-bamo uËiniti sve da ih zaπtitimo i sa-Ëuvamo za buduÊe naraπtaje.

Kompjuterska rekonstrukcijalubanje i lica neandertalskogdjeteta (Devil‘s Tower, Belgija),SveuËiliπte u Zürichu (M. Ponce deLeón i Ch. Zollikofer),rekonstrukcija modela E. Danyés


uz rub πume

N a neπto poviπenom mjestu usrediπnjem dijelu Kaptola,potpapuËkoga sela na cestiVelika-Kutjevo u Poæeπkoj

kotlini, smjeπteni su ostaci utvrdeKaptol-kaπtel. Ime je dobio po neka-da uglednom i moÊnom poæeπkomezbornom kaptolu sv. Petra, osnova-nom oko 1230., u juænome dijelu pe-Ëujske biskupije, a koji se odræao do1536., do dolaska Osmanlija. Turcisu kaptolski kaπtel osvojili i naselili1537. te su u njemu cijelo vrijemeokupacije, do 1687., dræali svoju po-sadu. Nakon odlaska Turaka utvrdaje popravljena, ali je izgorjela u Dru-gome svjetskom ratu. I danas je ovastara tvra najoËuvanija srednjovje-kovna utvrda u Slavoniji, ubraja semeu najvrjednije ostatke burga u po-æeπkome kraju, a imala je i vrlo velikuulogu u povijesti hrvatsko-ugarskogakraljevstva. Utvrena je bedemima teokruæena dubokim opkopom, neka-da punim vode, preko kojega je vo-dio viseÊi most. Smjeπtena je na ru-bu Parka prirode Papuk, nedaleko odgospodarske jedinice Juæni Papuk ©u-marija Velika (U©P Poæega).

Barokna crkva Sv. Jurja

Unutar zidina debelih oko 100 cm,koje opisuju nepravilan πesterokut,izgraenih od sivkastog Ëvrstog lom-ljenoga kamena, nalazi se baroknacrkva Sv. Jurja koja je nadomjestilastariju gotiËku crkvu. Njezini elemen-ti su brod, prostrano svetiπte pokri-veno postojeÊom “lebdeÊom kupo-lom”, te sakristija i zvonik na sastavni-ci triju dijelova crkve. Masivan i jed-nostavno izveden zvonik dosta je vi-tak i s baroknom biforom na zadnjojetaæi. Na vrhu zvonika je piramidastikroviÊ od opeka, u prizemlju zvoni-

ka svojedobno je ubaËeno zavojitostubiπte koje je vodilo do prvoga ka-ta, a iznad joπ i danas stoji svod. Tre-ba napomenuti da su kaπtel i crkva unjemu neoπteÊeni doËekali osloboe-nje od osmanlijske vlasti. Funkcijucrkve za turske vladavine preuzela jedrvena crkva u istoËnome dijelu se-la, a na njezinom je mjestu polovi-nom 18. stoljeÊa izgraena danaπnjaæupna crkva Sv. Petra i Pavla. Barok-na crkva unutar kaπtela je u prvoj po-lovini 19. stoljeÊa desakrirana i pre-tvorena u æitnicu, a kasnije je sveti-πte zajedno sa sakristijom koriπtenoza radionicu.

©esterokutni tlocrt sËetiri polukule

©esterokutni tlocrt kaptolaËke tvreneznatno je izmijenjen tlocrtom re-nesansnoga kaπtela s polukulama naËetiri kuta πesterokuta. Svodolike po-lukule graene su tako zbog boljegaodolijevanja udarima topovskih ku-gli, a omoguÊivale su i lakπu obranupodnoæja zidova. Polukule imaju uprizemlju tri kruπkolike puπkarnice,koje su oËito koriπtene za lakπe va-treno oruæje. Tri polukule su saËuva-ne, a temelji Ëetvrte, sjeverozapad-ne, joπ se mogu uoËiti ispod svetiπtabarokne crkve, koja nadomjeπta i je-dan potez bedema. Treba istaknuti daje sjeveroistoËna polukula jedinaostala potpuno nepromijenjena. Juænidio utvrde zauzimao je stambenitrakt. Pravokutna kula u sredini du-

ljega, juænog poteza zida, ulaz je ukaπtel. U srediπtu kompleksa danas senalaze ruπevine novijih stambenihobjekata.

Vrijedni arheoloπkinalazi

Oko kaptolaËke tvre u srednjemje vijeku postojalo civilno naselje, ao tome svjedoËe ostaci groblja sa za-padne strane. No, najËeπÊi se nalazisrednjovjekovne keramike, ugljena isl. nalaze na sjevernoj strani. U sklo-pu utvrde obavljaju se sistematska ar-heoloπka istraæivanja, a zanimljivo jenapomenuti da su pronaeni grobnihumci, urne i keramiËke posude izstarijeg i mlaega æeljeznog doba, tetemelji gotiËke crkve iz 15. stoljeÊa.InaËe, na prapovijesnom lokalitetuiznad sela Kaptola ove je godine pro-naen ratniËki grob s mnogo kerami-ke i posuda, od kojih jedna ima tra-gove kovinskih lamela, πto dosad naovom prostoru nije pronaeno. Osimdviju strelica, pronaena je i æelje-zna bojna sjekira sa zaliscima kojanam svjedoËi o samom poËetku æe-ljeznoga doba (oko 700. godina pri-je Krista). Nedavno su arheolozi lo-cirali terasasto naselje koje je s jed-ne strane bilo utvreno, a s druge sustrane bile strme padine. Zanimljivoje istaknuti da tako veliko naselje naterasama u Hrvatskoj joπ nijepronaeno. Ima ga samo u susjednojSloveniji.

RijeË je o najoËuvanijojsrednjovjekovnoj utvrdiu Slavoniji, koja seubraja meunajvrjednije ostatkeburga u Poæeπkojkotlini. Utvrda je imalaveliku ulogu u povijestihrvatsko-ugarskogakraljevstva

HRVATSKA KULTURNO -POVIJESNA BA©TINA

Kaptol-kaπtelPiπe:Ivica TomiÊ

Foto:Z. Lisjak

Srednjovjekovna utvrda Kaptol-kaπtel (pogled s juæne strane)Srednjovjekovna utvrda Kaptol-kaπtel (pogled s juæne strane)


lovstvo

Piπe:Draæen

SertiÊ, dipl.ing. πum.

Foto:Jagen

Weltweit

od zadnjeg, rep mu je kratak i kitnjast,a boja varira od tamnosmee do siv-kaste. Æivi u πumama, πikarama, bra-njevinama uz moËvarne predjele, uravnicama i na brdovitim dijelovima.Hrani se æirom, kestenom, πumskim vo-Êem, gljivama, crvima i strvinom. Pra-sad je u prvim mjesecima æivota pru-gasta, no te pruge tijekom prve godinenestanu.

Divlju svinju u skupnom lovu lovi-mo prigonom, a u pojedinaËnom do-Ëekom, πuljanjem i pretraæivanjem te-rena psom.

Kako bi se izbjegle nesreÊe u skup-nom lovu na divlje svinje posebna sepozornost mora pridati sigurnosti lo-vaca.

Pravila sigurnostiskupnog lova:

• Divlje svinje lovimo lovaËkom pu-πkom risanicom, a pri uporabi puπkes glatkim cijevima kuglama.

• PoËetak prigona oznaËava se s tri du-ga zvuka, a zavrπetak s jednim du-gim zvukom trube.

• Prije poËetka i poslije zavrπetka pri-gona pucanje nije dopuπteno. Puπkaje otvorena i prazna.

• Puπka se puni u poloæaju cijevi kosoprema gore. Cijev puπke ne smije bitiokrenuta prema drugom lovcu.

• Svaki lovac mora biti upoznat sa sta-jaliπtem susjednih lovaca prije zapo-Ëetog prigona i ne smije pucati usmjeru stajaliπta lovaca.

• Stajaliπta lovaca moraju biti uz unu-tarnji rub predjela u kojem se lovi.

Divlja svinja (Sus scrofa L.)

• UbrzaË okidanja u skupnom lovu nesmije se koristiti.

• Lovac smije pucati na divljaË samoako je siguran da time ne ugroæavaneËiji æivot ili imovinu.

• Lovac ne smije napustiti stajaliπte nakoje je rasporeen, prije znaka zavr-πetka prigona - jedan dugi znak tru-bom.

• Lovac ne smije napustiti stajaliπte dodolaska voditelja lova kojega upo-znaje s eventualnim pucanjem, ods-trjelom ili ranjavanjem.

Kakvo oruæje

Na divlje svinje moæemo pucati pu-πkama s uæljebljenim cijevima, ako me-tak ima na 100 metara udaljenosti mi-nimum 2500 dæula i minimalnu teæi-nu od 8,20 g. Moæe se pucati i iz puπa-ka s glatkom cijevi (saËmaricama), s pu-nim zrnom tipa Breneke. Divlja svinjaje otporna na pogodak. »esto i ne po-kazuje znakove pogotka. Ako je mo-guÊe treba je pustiti da doe boËno odlovca (ako je povoljan vjetar) i ondapucati u pleÊku. Nikako ne treba kori-stiti krupnu saËmu jer to samo ranjavadivljaË koja ne pokazuje pogodak, teposlije u mukama ugiba. Ako divljaËne padne u vatri, treba priËekati, pa tek

doËekom uz primamljivanje hranom. Zatakav je lov potrebno imati Ëeku (obiË-no zatvorenu), gdje se na udaljenosti od40 do 50 m dulje vrijeme izlaæe hrana(voÊe i kukuruz). Kada divljaË poËne re-dovito uzimati hranu, onda se za noÊi smjeseËinom, ne za vrijeme punog mje-seca, u zasjedi mirno Ëeka divljaË. ObiË-no prvo izae krmaËa s mladima. Ve-par Ëeka uz rub πikare i tek kada je si-guran izlazi na hraniliπte. Prije izlaskaËesto se Ëuje “puhanje” vepra koji nju-hom provjerava sigurnost. Kada izaene treba odmah pucati. Potrebno je prvoutvrditi starost vepra. Nije lovaËki ods-trijeliti mladog vepra. Tako se Ëekaju sta-ri veprovi - kapitalci. Trofej starog ve-pra najcjenjeniji je, jer je do njega u lo-vu najteæe doÊi. Mislim da je za lov nadivlje svinje potreban dobar naboj. Pu-πka “kraljica” za lov na divlje svinje je“ekspresica” poloæara, kalibra 9,3 x 74Rili repetirka 9,3 x 62. Staro je lovaËkopravilo da teπkoj divljaËi pripada i te-πko zrno.

Kljovu kao trofej treba paæljivo odre-zati s veÊim dijelom Ëeljusti (Ëesto je2/3 kljove u Ëeljusti). Zatim ih trebakuhati u Ëistoj vodi, ne predugo. Ako jevepar star onda je kljova na ulazu i kra-ju pribliæno iste debljine (Brantov koe-ficijent), pa se da izvuÊi van. IzvuËenekljove treba oprati u Ëistoj vodi, osuπitiih i ostaviti nekoliko dana u maslino-vom ulju. Tek onda ih valja napuniti Ëi-stim bijelim voskom. Ne valja ih dræatina toplome mjestu jer mogu puknuti.Na ukusnoj daπËici to je trajna uspome-na na nezaboravan lov. Onima koji vo-le takav lov æelim dobru kob.

Nikako ne treba koristitikrupnu saËmu jer to samoranjava divljaË koja nepokazuje pogodak te poslijeu mukama ugiba

P ripada skupinidvopapkara iporodici svi-nja. Muæjak je

vepar koji u visinu na-raste do 100 cm, a u du-æinu i do 160 cm. Mo-æe biti teæak, ovisno ourodu sjemena u jesen,do 250 kg. Divlja svinjau planinskim loviπtimalakπa je od one iz nizin-skih. Æenka je krmaËa ilakπa je i manja od ve-pra, dok se mladunËadnaziva prasad, a godi-πnjaci oba spola nazi-mad. Vepru iz donje Ëe-ljusti rastu zavinuti oË-njaci - kljove, a iz gor-nje brusaËi. Prednji diotijela viπi je zbog hrpta

onda s izvjeæbanimpsom iÊi u potragu.Ranjeni vepar opasanje za lovca (tragovekljova ima na nozi iautor Ëlanka). Kadanapada Ëovjeka, ve-par ide ravno i kida skljovama, a ranjenakrmaËa grize. Ako po-slije hica divljaË po-kazuje znakove æivo-ta treba pucati drugiput. Ako vepar leæi ra-njen, obiËno imaskvrËene prednje pap-ke, a kada je mrtavonda su ispruæeni.Divlje svinje Ëesto lo-vimo doËekom. Pre-ma zakonskim propi-sima moæemo ih loviti


lovaËko oruæje

Kod puπke saËmarice razlikujemojednocjevke i dvocjevke kojemogu biti poloæare ako je cijevjedna pored druge ili bokerice

ako je cijev jedna iznad druge. Premapoloæaju udaraËa (kokota) dijele se napuπke s vanjskim udaraËima (kokotare) iËekiËare s unutarnjim udaraËima. Kali-bri saËmarica u πirokom su rasponu od4 do 36. Najpoznatiji kalibri su 20, 16 i12. Kalibar puπke saËmarice odreuje seprema engleskim propisima i to: funtaolova (453 g) se podijeli u 12 jednakihdijelova i od te dvanaestine napravi sekuglica. Promjer te kuglice odgovara pro-mjeru kalibra 12 (18,3 mm). Osim kali-bra kod uπke je saËmarice vaæna duæinanabojiπta. Stara nabojiπta bila su dugaË-ka 65 mm. VeÊina sadaπnjih puπaka saË-marica ima nabojiπte 70 mm, a u novijese doba izrauje nabojiπte od 76 mm.

Pritisak barutnih plinova u nabojiπtukod duæine nabojiπta iznosi od 70 mmdo 900 bara, a kod nabojiπta od 76 mmpritisak je veÊi od 900 bara pa se takvamunicija ne moæe upotrebljavati u pu-πkama s kraÊim nabojiπtem.

Kod saËmarice razlikujemo cijev, pu-πËanu glavu, kundak i potkundak. Cijevise izrauju od specijalnog Ëelika, a spoje-ne su πinom, monoblokom ili demiblo-kom. Cijev ima nabojiπte, konusni prije-laz i Ëok (moæe biti i cilindriËna cijev).»ok je suæenje cijevi pri vrhu obiËno zad-njih 5 - 6 cm. Svrha je Ëoka suæenje saË-menog snopa tako da puπka ima bolji po-sip i gustoÊu. »okovi mogu biti cilindriË-na cijev - 1/4 - 1/2 - 3/4 - puni Ëok. Su-æenje je od 0,2 - 1,2 mm. PuπËana glavaosnovni je dio saËmarice. U njoj su smje-πtene naprave za opaljivanje, koËnica idio zaklopa. Glava je spoj izmeu kun-daka i cijevi puπke. Najpoznatiji zaklopisu Purdeyev, Greenerov, Karstnerov i za-klop posebne izrade. Od sustava za opa-ljivanje poznati su Blitz, Anson & Dee-

PODSJETNIK ZA LOVNIKA

StudeniZ avrπava rika jelena lopatara,

nastavlja se parenje divokozai divljih svinja. Dlakava divljaËzavrπava linjanje. PoËinje se-

zona lova na medvjeda koji sada predzimu ima najbolje krzno. Na loviπtimakojima gospodari H© d.o.o. medvjedje u gorskim predjelima glavna vrstalovne divljaËi i vaæno je, zbog izvrπe-nja plana gospodarenja, obaviti jesen-sko-zimski odstrel. Sada je puna sezo-na lova i lovi se sva zakonom dozvo-ljena krupna i sitna divljaË. U tijeku suskupni lovovi na divlje svinje, kojih je

PU©KE S GLATKIM CIJEVIMA

SaËmariceley i najbolji Holand & Holand. Osimnavedenih, postoji Ëitav niz modifikaci-ja i konstrukcija. KoËnica se nalazi u pu-πËanoj glavi, a njezina je svrha da sprije-Ëi nekontrolirano opaljenje. KoËiti se mo-gu otponci, zapinjaË ËekiÊa ili ËekiÊ. Kun-dak i kundaËiÊ drveni su dijelovi puπke,a izrauju se obiËno iz orahovine - kori-jena. PotkundaËiÊ leæi ispod cijevi i po-vezuje glavu i cijev, a sluæi za dræanjepuπke. Kundaci se izrauju u razliËitimformama, a poznati su njemaËki MonteCarlo, engleski kundak i dr. Teæina saË-marice varira ovisno o kalibru i iznosiizmeu 2,8 i 3,2 kg. Pored saËmarice pre-lamaËe postoje i jednocjevne saËmarices valjkastim zatvaraËem: poluautomatskesaËmarice i pumperice. Rade na princi-pu pozajmnice barutnih plinova. Uspremnik stane viπe od dva naboja. Nanjima su Ëesto ugraeni promjenjljivi Ëo-kovi - Polychoke pumperica je repetirkakoja se puni i prazni povlaËenjem pot-kundaka.

Kakva saËmaPuπka saËmarica je namijenjena

ponajprije za lov sitne divljaËi. Njomese iznimno moæe loviti divlja svinja i topunom kuglom. O naËinu lova sa saË-maricom, zbog ograniËenog prostora,ne mogu iÊi u detalje, ali zbog praktiË-ne primjene iznosim veliËinu saËme iveliËinu saËme za lov na odreenu vrstudivljaËi. Bitno je spomenuti da je uvi-jek bolje upotrijebiti sitniju saËmu ne-go krupniju. DivljaË pada od πoka bræenego od prostrijelnih rana. Kao primjernavodim lov na divlje guske. Na njih

se Ëesto puca krupnom saËmom kojaima mali broj kuglica u metku. Tu naj-ËeπÊe dolazi do ranjavanja divljaËi, osimako neko zrno ne pogodi vitalni dio ti-jela. VeÊina struËne literature navodiiskustvo da je na guske najbolje pucatisaËmom od 3,0 mm do 3,5 mm na nor-malnim daljinama. Ako je guska pogo-

LovaËkapuπka

glatkih cijevinaziva se saËmarica

jer barutni plinovi izbacujuolovne kuglice - saËmu

Greenerovzaklop

ena s nekoliko zrna takve saËme u vratili glavu, obiËno je smrtno pogoena.

Za prepelice i bekasine koristi se saË-ma br. 14; za trËku, prepelicu i πljukubr. 12; za fazana, patku i zeca (u jesen)br. 10; za zeca (u zimi), jazavca i lisicubr. 8; a za Ëaglja saËma br. 6.

Cijene saËmarica kreÊu se ovisno oproizvoaËu, od stotinu eura do stotinutisuÊa eura. Cijenu saËmarice poredkvalitete izrade glave i cijevi odreujegravura glave i kvaliteta oraha za kun-dak (crni kavkaski orah). »esto je cije-na gravure veÊa od cijene same puπke.Kod saËmarice je bitno da kundak od-govara duæini ruku lovca, πirini ramenai dr. Stara je izreka da “kundak poga-a”. Za mlade je lovce bolja saËmaricacal. 12, a za starije, iskusnije, bolja jemanjeg kalibra - 16 ili 20. Od saËmene treba upotrebljavati krupniju od 4,0mm koja je dostatna za svaku naπu sit-nu divljaË.

Stara je izreka da “kundak pogaa”.Za mlae je lovce bolja saËmaricacal. 12, a za starije, iskusnije bolja jeona manjega kalibra - 16 ili 20

u naπim loviπtima dovoljan broj. Urodje teπkog sjemena odliËan tako da Êe tadivljaË dobro prezimiti. Radi velikih πte-ta i prekobrojnog stanja divlje svinje po-trebno je ispuniti predvieni odstrel. Ta-mo gdje divljaËi ima iznad propisanogfonda, potrebno je od Ministarstva po-ljoprivrede i πumarstva zatraæiti dopu-πtenje za pojaËani odstrel.

Zavrπena je rika jelena, pa je sada po-trebno odstrijeliti planirana grla propi-sana lovno-gospodarskom osnovom.Zavrπena je seoba ptica selica. Zaista jelijep lov na patke u ranu zoru na rijeciu magli ili u veËernjem preletu. Radizimske prihrane divljaËi hraniliπta mo-raju biti popunjena tako da divljaË zna-de gdje Êe u zimskim mjesecima moÊidoÊi do kvalitetne hrane. Uz hraniliπtase divljaË ne smije loviti.

Dobra kob!

Piπe:DraæenSertiÊ, dipl.ing. πum.

Foto:Arhiv

Piπe:DraæenSertiÊ, dipl.ing. πum.

Foto:Arhiv


Bretonski epanjel

lovaËki psi

Piπe:Zoran Timarac

Foto:Arhiva

Francuske pasmine lovaËkih pa-sa inaËe su malo poznate na-πim lovcima. U novije vrijeme,ne bez razloga, u nas se proπi-

rio jedan iz obitelji dugodlakih ptiËa-ra, spanjela - bretonjski epanjel. Zastu-pljen je u veÊem ili manjem broju, uskoro svim europskim zemljama, te uAmerici.

Bretonski epanjel potiËe iz srediπnjeBretanje. Epanjel je u stara vremena, ka-da se joπ lovilo mreæama, nazivan psomkoji lijeæe ispred divljaËi, za razliku odgoniËa, kojeg su zvali “psom koji trËi”.Zvali su ga i “pas u mreæi” zbog poseb-nog naËina lova, koji se prakticirao u Bre-tanji. Pas bi legao ispred πljuke, a lovacbi bacao mreæu i preko psa i divljaËi.

Prvi pismeni opis spominje ovog psau XIII. stoljeÊu. Na umjetniËkim slika-ma i na tapiserijama ovi se psi mogunaÊi u XV., XVI. i XVII. stoljeÊu. Na nji-ma je prikazan onako, kako skoro i da-nas izgleda.

Prvi prijedlog standarda sastavljen jel9o7., a usvojen je 1908. godine. Po-slije izmjena godine 1923. i novih ko-rektura 1956. vaæeÊi je do danas.

O nastanku pasmine bretonskog epa-njela postoji nekoliko verzija. Po jedni-ma je to selekcionirana, oplemenjenastara pasmina, po drugima je nastao kri-æanjem. Najvjerojatnije se radi o starojpasmini, koja je oplemenjena kriæanjems bijelonaranËastim seterom i engleskimpoenterom. Prema imenu (epanjel) tapasmina potiËe iz ©panjolske. To miπlje-nje treba uzeti s rezervom, jer se u tojzemlji epanjeli zovu “engleski psi”.

BretonskiepanjelDobar je za skoro sve, πto seod lovaËkog psa moæeoËekivati

Osim toga, naziv epanjel vezan je zafrancusku rijeË koja oznaËava ponaπa-nje toga psa u lovu.

Bretonski epanjel tip je malog, kva-dratiËnog psa, snaænog, energiËnih po-kreta i pametnog izgleda. Rep je ravanili opuπten. NajveÊa duæina repa je de-setak centimetara. Mnoga πtenad dola-zi na svijet bez repa. Optimalna visinau hrptu za pse je 48 do 50 cm, a za kuje47 do 49 cm. Dlaka nije pretanka, rav-na je ili blago valovita. Prednje noge sus manje bogatim, valovitim zastavica-ma, straænje do polovine bedara boga-to odlakane. Moæe biti u razliËitim boja-ma. Bijele i naranËaste, bijele i smee,crne i bijele. Ali i trobojan: bijele, na-ranËaste i crne ili bijele, naranËaste ismee ili boje plijesni s jednom ili dru-gom navedenom bojom.

Uravnoteæene je i blage naravi. Stra-stven je i hrabar lovac. Druπtven je iidealan pratitelj. Kako je ujedno maliptiËar, a takvih ima malo, pogodan jeza dræanje u malom prostoru, pa i ustanu, te za prijevoz automobilom i jav-nim prijevozom. Zahtijeva mnogo kre-tanja, najsretniji je u radu.

Za bretonskog se epanjela tvrdi da jedobar za skoro sve, πto se od lovaËkogpsa moæe oËekivati. Ima izvrstan njuh,Ëvrsto markira divljaË i izvrstan je apor-ter. MetodiËno pretraæuje okolinu lov-ca. Nema te divljaËi koja Êe ostati neot-krivena na dijelu na kojemu radi. Akonekada i zaostane moæe izgledati da jeneodluËan, no nikada ne staje uzalud.Kada jednom osjeti divljaË, mora je pro-naÊi i markirati. Isto tako ne ostavlja niranjenu divljaË, koju Êe pronaÊi i doni-jeti iz teπko prohodnih mjesta.

Zbog malog rasta sporiji je od ve-Êih ptiËara, ali to nadoknauje upor-

noπÊu, velikom izdræljivoπÊu i lakomprilagodljivoπÊu terenima. Ne odusta-je ni od grabeæljivaca i lako se koristiu lovu lisica. Koriste ga Ëak i za jama-renje, tamo gdje moæe uÊi u podzem-nu nastambu. Specijalista je za πljukei izvrstan je za lov divljih pataka u du-bokoj vodi. Zbog æivahnog tempera-menta, volje za istraæivanjem i blagenaravi bretonski epanjel se teæe obu-Ëava. Neki mu to pripisuju kao manu.No, moæe se dobro obuËiti, pa i zaizvrsno aportiranje, koje mu je skorouroeno.

S obukom je najbolje poËeti, dok jepas joπ mlad. Ne treba koristiti Ëvrstemetode, jer je previπe osjetljiv. Druæe-njem Êe pas steÊi povjerenje u svog vla-snika i vodiËa, pa Êe se sve ono πto seod psa traæi, lakπe postiÊi.

Uravnoteæene je i blagenaravi. Strastven je i hrabarlovac. Druπtven je i idealanpratitelj. Kako je ujedno maliptiËar, a takvih ima malo,pogodan je za dræanje umalom prostoru, pa i u stanu,te za prijevoz automobilom ijavnim prijevozom


ObiËnom se promatraËu moæeËiniti Ëudnim da salmonelo-ze spadaju u skupinu bolestinazvanih zoonozama. Ova

Ëinjenica postaje jasnijom ako se znada su salmonele bakterijski uzroËnicibolesti koji prvenstveno parazitiraju uprobavnom traktu raznovrsnih æivoti-nja. Na Ëovjeka se prenose namirnica-ma æivotinjskog podrijetla. Ako se u do-voljnom broju nau u probavnom trak-tu Ëovjeka izazivaju akutnu upalu tan-kog i debelog crijeva, poznatu kaoakutni enterokolitis.

Ova zoonoza je rasprostranjena pocijelom svijetu, pa je tako i u Repu-blici Hrvatskoj na vodeÊem mjestu teËini gotovo 2/3 svih prijavljenih zoo-noza. Razlozi tako velikoj vaænosti ukliniËkoj medicini te javnom zdravs-tvu viπestruki su. Salmonele Ëesto pa-razitiraju u domaÊim æivotinjama. Sto-ga je Ëest i jednostavan prijenos na-mirnicama æivotinjskog podrijetla. Ra-zvojem meunarodne trgovine salmo-nele se πire neograniËeno. Pojavi sal-moneloze pogoduje sve uËestalija ko-lektivna prehrana te moderan naËin æi-vota, pri kojem ljudi sve ËeπÊe jeduizvan obitelji. Stoga je ova bolest sveuËestalija i u zemljama s visokim hi-gijenskim standardima.

U rodu salmonela postoji preko2.200 tipova ovog uzroËnika koji se do-nekle razlikuju, a dijagnostiËkim mi-krobioloπkim metodama moguÊe ih jejasno razluËiti. Svojstvo salmonela jestda obitava u donjem dijelu tankog i udebelom crijevu. Kod Ëovjeka u tim di-jelovima probavnog trakta izaziva upa-lu. Neki tipovi salmonela izluËuju i tok-sine koji su znaËajni u kliniËkoj slicibolesti.

KliniËka slika

Da bi salmonele izazvale bolest kodËovjeka potrebno je hranom unijeti odviπe desetaka tisuÊa do viπe milijunabakterija. Inkubacija obiËno traje od 12do 36 sati. Bolest poËinje glavoboljom,bolovima u miπiÊima, povraÊanjem,bolovima u trbuhu i proljevom. Tego-be obiËno traju 2 do 5 dana i prolazebez posljedica. Na salmonelozu seobiËno pomisli kada se u nekom ko-lektivu ili meusobno povezanoj sku-

Piπe:DarkoRopac

Foto:M. Mrkobrad

pini ljudi (npr. πumari nakon neke pro-slave) naglo pojave opisane smetnje.Uz to obiËno postoji podatak da su svioboljeli jeli istu vrstu namirnice. Sigur-na etioloπka dijagnoza postavlja se izo-lacijom uzroËnika iz bioloπkog mate-rijala (stolica, povraÊeni sadræaj) i na-mirnice. Kliconoπtvo (luËenje klica) jekod Ëovjeka kratkotrajno (do pet tje-dana) i prolazi samo od sebe.

Rezervoar i izvor zaraze

DomaÊe i divlje æivotinje rezervoarsu salmonela. Stoga izvori zaraze mo-gu biti meso, mlijeko, jaja i preraevi-ne. Ove bakterije su prilagoene naprobavni trakt æivotinja i kod njih nestvaraju nikakve smetnje. Kod nas sunajuËestaliji tipovi S. enteritidis i S.typhimurium. Unoπenje salmonela ustoËne farme ostvaruje se stoËnom hra-nom (koπtano braπno), koja je Ëesto za-gaena ovim uzroËnicima. Sve su uËe-

stalije salmonele otporne na antibioti-ke, πto se dovodi u vezu s uporabomantibiotika u prehrani æivotinja (za bræiprirast). Antibiotsko lijeËenje kod Ëov-jeka smatra se nepotrebnim, a pone-kad i πtetnim zbog pojave produæenogkliconoπtva.

Salmonele se πire namirnicama æi-votinjskog podrijetla. Neke su vrste me-sa posebno riziËne, poput pileÊeg me-sa. Istraæivanjima je utvreno da na po-jedinim farmama moæe biti zaraæeno ido 10 posto kokoπi. Stoga su i jaja (po-sebice pureÊa) Ëesto zagaena. Ako jemlijeko zagaeno salmonele se mogunaÊi u vrhnju i siru.

SprjeËavanje zaraze

To podrazumijeva primjenu svihmjera koje se odnose i na prevencijucrijevnih zaraznih bolesti. NajveÊa po-zornost ovdje mora biti usmjerena napostupak s namirnicama. NemoguÊe je

Salmoneloze ili bakterijskaotrovanja hranom

zoonoze


eliminirati salmonele sa æivotinjskihfarmi, kao i meu divljim æivotinjama,sitnim glodavcima i pticama. Malo semoæe uËiniti prigodom klanja i obrademesa ili obrade mesa odstreljene div-ljaËi. Stoga moramo smatrati da je na-mirnica æivotinjskog podrijetla zagae-na salmonelama i da se samo pravil-nim postupkom u pripremi hrane mo-æe uËiniti neπkodljivom za ljude.

Svjeæe namirnice treba Ëuvati natemperaturi ispod 4 °C, kako bi seusporilo razmnoæavanje bakterija.TermiËkom obradom mora se u naj-dubljim slojevima mesa postiÊi tem-peratura od 70 °C, bar u prvih polasata. TermiËki dovrπenu hranu (prven-stveno meso) treba obraivati pribo-rom koji nije koriπten u obradi svje-æeg mesa (noæevi, sjekira, panj). Pozavrπetku termiËke obrade hrana mo-ra biti podijeljena i konzumirana πtoprije, ili se kraÊe vrijeme moæe Ëuvatina temperaturi viπoj od 70 °C ili niæojod 4 °C. Osobe koje obrauju namir-nice i pripremaju hranu moraju bitizdravstveno educirane i odræavati vi-sok stupanj osobne higijene. Prepo-

Inkubacija obiËno traje od12 do 36 sati. Bolest poËinjeglavoboljom, bolovima umiπiÊima, povraÊanjem,bolovima u trbuhu iproljevom. Tegobe obiËnotraju 2 do 5 dana i prolazebez posljedica

ruËljivo je izbjegavati majoneze, ne-kuhane kreme, meko kuhana jaja, sla-doled i sliËno. Kako se proslave Ëestoprireuju u πumi (lovci, πumari, izlet-nici, vojnici) ili izvan standardnih re-storanskih uvjeta preporuËa se pripre-ma hrane u kotliÊu u kojem se sve na-mirnice kuhaju istodobno, a gotovo je-lo odmah podijeli.

BuduÊi da Hrvatske πume imaju usvojoj djelatnosti lovstvo i ugostitelj-stvo, osobe zaduæene za prehranu mo-raju imati na umu i sljedeÊe: pri sprav-ljanju objeda i prije jela ruke valjaredovito prati tekuÊom vodom i sapu-nom, posebice nakon obavljene nuæ-de. Treba suzbijati muhe i sitne glo-davce, hranu i namirnice zaπtititi odnjihove najezde i naknadnog zagai-vanja. Nuæno je stalno podizati zdrav-stvenu kulturu kako bi se u borbu pro-tiv crijevnih zaraznih bolesti ukljuËilisvi o kojima ovisi sigurnost prehrane(obavezan higijenski minimum za oso-be u proizvodnji i prometu prebrambe-nih namirnica).

ribolov

U ”konkurenciji” bijelih slatko-vodnih riba dvije su vrste po-sebice aktualne i atarktivne zaribolov u ovo doba godine. Ia-

ko se love tijekom cijele godine, jesenje najbolje vrijeme za njihov ribolov iza ulove krupnih, kapitalnih primjera-ka. RijeË je o bodorci ili æutooki, od-nosno crvenookici (sva tri imena za isturibu rasprostranjena su u cijeloj Hrvat-skoj) i crvenperki. Obje su ribice vrlosliËne i bliske, i izgledom, ali i po naËi-nu æivota odnosno ribolova.

Bodorku krasi spljoπteno tijelo. Bo-kovi su srebrne boje, a peraje su crve-ne ili æutocrvene. Mrijesti se u travnjui svibnju. Æenka tada poloæi i do mili-jun jaja.

Crvenperka je sliËne grae tijela.Najlakπe ih je razlikovati po boji i smje-πtaju trbuπnih peraja. Crvenperka, nai-me, ima æarko crvene peraje, osimprsnih, koje su naranËaste. Od bodor-ke najlakπe ju je razlikovati po trbu-πnim perajama koje su kod crvenperkesmjeπtene ispred lene, dok su kod bo-dorke one viπe ispod lene peraje.Crvenperka se mrijesti od svibnja dosrpnja i æenka tada poloæi viπe od200.000 jaja.

Bodorka i crvenperka razlikuju se ipo prosjeËnoj veliËini. Bodorka moæeteæiti viπe od kilograma (kapitalni pri-mjerci), dok crvenperka rijetko kadanaraste viπe od 500 grama. U naπim sevodama najËeπÊe love manji primjercicrvenperkice u teæini od 100 do 150grama, te bodorËice do 200 grama te-æine.

Obje ribice nastanjuju i otvorene izatvorene nizinske vode. Vole podru-Ëja obrasla biljem. Treba stoga traæiti iloviti u vodenoj vegetaciji, oko trske,uz panjeve i korijenje drveÊa.

Iako se Ëesto lovi u slobodnom ribo-lovu ciljano zbog mesa, lovi se i zbogzabave odnosno rekreacije. NajËeπÊeje love natjecatelji koji je iznimno ci-jene u lovu udicom na plovak, jer juse moæe mnogo uloviti (uz odgovara-juÊu pripremu i znanje), a mogu se ulo-viti i krupniji primjerci. Rado je love iribiËi na grabeæljivce, posebice oni kojiËekaju πtuku, smua i soma. Postavlje-

SLATKOVODNE RIBE

na na udicu i bodorka i crvenperka du-go æive i uspjeπno mame ove predato-re. U konkurenciji kedera, bodorka icrvenperka visoko kotiraju na jelovni-ku i ovih, a i drugih grabeæljivaca.

Ribolov na obje vrste ima svojih ra-zliËitosti, ali opÊenito gledajuÊi, teh-nika i taktika ribolova je ista. Podra-zumijeva prihranu namijenjenu zamamljenje ove ribe (postoje gotovedomaÊe i strane smjese koje su se po-kazale vrlo uËinkovite). Od vodeÊihproizvoaËa smjesa za primamljiva-nje bodorke i crvenperke mogu se spo-menuti Sensas, Mosella, Van den Ey-nde, Antiche Pasture, Trabucco, Mi-lo, a od domaÊih Bandigraf "Æutooka",Valpovka "Vanilija", te primjerice Kre-πiÊ "Vanilmix".

Od mamaca na prvom su mjestucrviÊi (pinkiji za sitne primjerke, a πkotiza krupnije), casteri (za krupnije ribi-ce), sitne gujavice "ubretare", te ma-nje kuglice kruha ili nekog æganca.Mnogi su krupni primjerci pali u ribo-lovu na druge vrste, i na kukuruz πeÊe-rac. No, to je iznimka.

Ovisno o konfiguraciji vode na ko-joj se lovi, postoje razliËiti uvjeti ribo-lova. Od tehnika ribolova na raspola-ganju je ribolov direktaπima razliËitihduæina (od 3 do 10 m), polagaljkom,te match ribolov. Svaka od ovih tehni-ka zahtijeva posebnu pripremu siste-ma, no jedno je da sistem mora biti πtofiniji. Na naπim vodama rijetko Êe sekada u ribolovu bodorke i crvenperkekoristiti sistemi s najlonom promjera

Bodorka ili æutooka

Bodorka icrvenperka


prijevoz

Z a dobre poslovne rezulate nekeπumarije ili uprave najvaænijaje, pored radnika i mehanizaci-je, organizacija rada. A jedan od

temelja dobre organizacije jest osigura-nje prijevoza radnika na posao i s posla.

U vinkovaËkoj Upravi sa zadovoljs-tvom istiËu da je pitanje dolaska na ra-diliπte i povratak rijeπenona najbolji moguÊi naËin.Zastupljeni su svi oblicidolaska na posao, od pje-πaËenja kao nastarijeg na-Ëina, do prijevoza kombi-jem, minibusom i autobu-som, te u posljednje vrije-me i osobnim automobili-ma. RazliËiti oblici prije-voza imaju razliËitu fun-kcionalnost, mobilnost,komfor, ali i troπkove. Nojedno je bitno - osigura-vanjem prijevoza radnikne troπi energiju za puto-vanje i dolazi na radiliπtespreman za rad.

Radiliπte

BuduÊi da se πumarskaproizvodnja odvija na ge-ografski πirokom prostoru,rijetki su objekti i radiliπtagdje su koncentrirani rado-vi koji neprekidno trajunekoliko godina. Zbog to-ga πumski radnici cijelisvoj radni vijek - putuju.Vrijeme prijevoza (pola sa-ta, sat a ponegdje i dva, sa-mo u jednom smjeru) 8-satno radno vrijeme pro-duæava, a to je zaista ote-gotna okolnost. No uusporedbi s nekadaπnjimprijevoznim sredstvima(pjeπaËenje, bicikl, motorbicikl), moæe se reÊi da jeto znatno manje “izgublje-nog” vremena. Nabavom

©TO SE JO© MOÆE U»INITI KADA JE RIJE» OPRIJEVOZU RADNIKA

Kako putujemona posaoPitanje dolaska na radiliπte i povratka kuÊama zaposlenih uUpravi πuma Vinkovci rijeπen je na odgovarajuÊi naËin

Piπe:ZvonkoPeiËeviÊ

Foto:ZvonkoPeiËeviÊ

autobusa i minibusa za prijevoz radnikaproblem nije rijeπen. Vrlo je bitno daodreena πumska uprava ima izgraeneπumske ceste, jer bez njih nema ni prije-voza. Posjetili smo ©umariju Otok, te ugospodarskim jedinicama OtoËke πumei Slavir vidjeli kako je to pitanje konkret-no rjeπeno na terenu.

Autobus TZ 814

Transporter

veÊeg od 0,12 mm odnosno na match0,16 mm, kao ni udice veÊe od broja16. NajËeπÊe se lovi s udicama veliËi-ne od broja 20 do broja 16. Pri tom seupotrebljavaju lagani plovci, olovnekuglice… odnosno na matchu manjiwagleri. No, ima voda na kojima se lo-ve iznimno krupne crvenperke odno-sno bodorka. Imali smo sreÊe loviti narijekama Lode i Sege u ©vedskoj, gdjesu bodorke prosjeËno teπke oko 250grama, a lovilo se u pravilu direkt πta-povima duæine do 8 m, vrlo Ëvrste ijake akcije, s najlonima promjera Ëakdo 0,22 mm.

U hrvatskim je vodama ulovljeno ne-koliko kapitalnih primjeraka u toj kate-goriji riba. Pritom se ne moæe izdvojitivoda posebice karakteristiËna po ulo-vima krupnih bodorki ili crvenperki, nospomenimo ipak Maksimirska jezera ukojima ima obilje tih riba.

Kada je rijeË o ulovu bodorke kodnas je najveÊa ulovljena teæila 1,75 kg.Nju je 1999. u Dravi kod D. Miholj-ca, na kukuruz, ulovio Marijan Neboj-ziÊ. Iste godine, Damir Palac je nasportskom ribnjaku u Severinu, nacrve, ulovio bodorku od 1,67 kg.

Kod crvenperki, kapitalni ulovi naj-ËeπÊe se u hrvatskim vodama kreÊu uteæinama od pola kilograma. MarijanMutak iz Zagreba ulovio je 1999. najezeru Savica, na crva, crvenperku te-πku 670 grama, a Æeljko Mataija izGospiÊa 2001. u rijeci Lici crvenper-ku od 610 grama na kombinaciju crvai kastera.

Piπe:Siniπa SlaviniÊ

Foto:Siniπa SlaviniÊ

Ribolov crvenperki


dogaanja

Piπe:Vesna Pleπe

Foto:V. Pleπe

obraivali ruËno raËunskim maπinama.U radu nije bilo razlike izmeu πumar-skih tehniËara i πefa, jer svi su radili sve.Ono po Ëemu posebno pamtim te danejesu lijepa i prava prijateljstva, govoriGraniÊ.

U tih tridesetak godina senjskog ure-ivanja izmijenilo se tridest i devet ure-ivaËa i sedam πefova (Stjepan Tomlja-noviÊ, Vlatko Skorup, Milan ©palj, An-ton PeËariÊ, Josip MiloπeviÊ, VladimirSkorup i Dalibor TomljanoviÊ).

Danas je posao u ureivanju lakπi, ia-ko je dio terenskih poslova ostao isti. Slu-æbena vozila i obrada podataka uz po-moÊ raËunala znatno su olakπala ovaj uπumarstvu vrlo zahtjevan posao. U odjeluza ureivanje πuma radi devetoro mla-dih struËnjaka, spremnih da u svakomtrenutku obave zadane im radne zadat-

ke. Posla ima dosta, jer na dræavne πu-me otpada 111.665 ha ili 82 posto. Na-cionalni park Sjeverni Velebit zauzima10.937 ha ili 8 posto, a privatnih πumaima 12.835 ha ili 10 posto. U ukupnojpovrπini dræavnih πuma 43 posto pripa-da kontinentalnom dijelu visokih πuma,a 57 posto krπkom.

Na senjskom se podruËju πumepoËelo ureivati 1765. godine. Dugatradicija ovog posla bila je garancija us-pjeha, ali na neki naËin i uzor ureivaËi-ma koji su se okupili kako bi obiljeæili iovu obljetnicu.

Jedan od prijaπnjih rukovoditelja senj-skog ureivanja πuma, Milan ©palj, isti-Ëe da su se prvi programi za gospodare-nje πumama na krπu poËeli izraivati1985. Problema je bilo jer nisu bili u pot-punosti sreeni katastarski podaci, a toje itekako vaæno prije kretanja u taj po-sao. Prvi programi na krπu izraeni su zagospodarske jedinice Senjska draga, πu-marije Senj i Kalifront, te ©umariju Rab.

Obiljeæavanju jubileja prisustvovali sui mr. sc. Ivica MilkoviÊ, rukovoditelj Slu-æbe ureivanja, te Jurica TomljanoviÊ, vo-ditelj senjske Podruænice. Mr. MilkoviÊpodsjeÊa da su se posljednjih godina do-godile velike promjene u ureivanju πu-ma, a poslovi ureivanja πuma postajusve otvoreniji i πiroj javnosti. Danas jepristup interdiscipliniran jer pri ureiva-nju prihvaÊamo i druge pristupe (ekolo-πke). Sve su ËeπÊe i javne rasprave o po-jedinim temama, kako bi se ljudi upo-znali s onim πto se radi. Obveze se na-meÊu i po pitanju certifikacije πuma.

Netko je od nazoËnih na proslaviprimjetio “da ureivanje nije samo na-poran rad i stalno dokazivanje u stru-ci, veÊ i skup lijepoga druæenja, obi-lazaka terena i upoznavanja prekra-snih krajolika senjskoga podruËja”. Anjih je od dijelova Kapele do Velebitapregrπt.

OBLJETNICE

Ureivanje πuma jedan je od najzahtjevnijih struËnih πumarskihposlova. UreivaËi senjske Uprave nedavno su obiljeæili tridesetugodiπnjcu rada. U tom su razdoblju uspjeπno obavljali zadatke iodgovarali svim promjenama i izazovima novoga vremena

S redinom listopada senjski urei-vaËi prigodno su obiljeæli maluobljetnicu - trideset godinaorganizirane Sluæbe za ureiva-

nje πuma. U planinarskom domu na Za-viæanu, na Velebitu, okupilo se Ëetrde-setak ureivaËa, bivπih i sadaπnjih, kojisu se razgovorom i druæenjem prisjetilisvega onoga πto se dogodilo u proπlomrazdoblju.

OsnivaËi senjskog ureivanja bili su,uz pokojnog inæenjera Stjepana Tomlja-noviÊa, dr. sc. Vice IvanËeviÊ i πumarskitehniËari Josip GraniÊ, Ivica KrmpotiÊ iMile Butorac. PoËeci su bili skromni.Spavali smo i hranili smo se u radniË-kim nastambama, istiËe Josip GraniÊ. Ra-dili smo sve poslove, od skupljanja po-dataka za izradu osnova, pa do projekti-ranja πumskih cesta. Podaci su se

UreivaËi na Zaviæanu

Pogled sa Zaviæana na more

Trideset godinasenjskog ureivanja πuma


turizam

S lijedeÊe Êe se godine navrπitiËetrdeset godina otkako seu vlasniπtvu Hrvatskih πumanalazi odmaraliπte u Malom

Loπinju. Godine 1964. kupilo ga je©umsko gospodarstvo Delnice. Od ta-da se pa do danas u njemu tijekomljeta odmaraju radnici delniËke Upra-ve, a od 1991. godine i cijelih Hrvat-skih πuma.

Odmaraliπte se nalazi u najljep-πem predjelu Maloga Loπinja, »ika-tu. Uz Vilu Rosemary, tu se nalazi joπjedan objekt s kuhinjom, natkrivenomterasom, restoranom kapaciteta se-damdeset sjedeÊih mjesta, salonom isa sobama za goste u suterenu.Objekti se nalaze u vrtu punom me-diteranskog raslinja i velikim igrali-πtem za tenis.

Ukupni kapaciteti odmaraliπtaiznose 53 leæaja, rasporeenih u πestkamp-kuÊica, devet soba i jednom

Vilu Rosemary sada Ëinejedan apartman i petsoba sa prateÊimsanitarnim Ëvorovima.Objekt je opremljennovim namjeπtajem, adijelom i klima-ureajimai televizorima. Uvedeno jei solarno grijanje za vodu

ODMARALI©TE HRVATSKIH ©UMANA MALOM LO©INJU

ObnovljenaVilaRosemary

Adaptacija je zavrπena sredinomlipnja. BuduÊi da je Vila Rosemaryspomenik kulturne baπtine, njezin jevanjski izgled saËuvan, a interijer jeu potpunosti promijenjen. Uz jedanapartman, tu je pet hotelskih stambe-nih jedinica s prateÊim sanitarnimËvorovima. Uz novi krov, nove insta-lacije, objekt ima i solarno grijanjeza vodu. U potpunosti je opremljennovim namjeπtajem, a dijelom i kli-ma-ureajima i televizorima. Uz sa-mu vilu ureen je novi sanitarni Ëvor.

PrivuÊi i vanjske goste

- Duæi niz godina planiramo ure-enje ovog objekta. To je poËetak, aveÊ tijekom slijedeÊe godine æelimou neposrednoj blizini Vile RosemarypodiÊi joπ dva takva objekta. U tije-ku su pregovori s OpÊinom Mali Lo-πinj zbog dobivanja graevinske do-zvole i sreivanja potrebne dokumen-tacije, govori upravitelj delniËkeUprave Herman Suπnik. DugoroËnogledano, cilj nam je to odmaraliπtestaviti u funkciju ne samo tijekom ljet-

ne sezone, veÊ i produljiti sezonu, dabi se kapaciteti πto bolje iskoristili, dadoe πto viπe gostiju. Æelimo da toubuduÊe bude objekt otvorenog tipa,da ga za odmor ne koriste samo rad-nici Hrvatskih πuma veÊ i vanjski go-sti. Jedino takvim radom mogu seoËekivati rezultati i povrat do sadauloæenih financijskih sredstava.

Brigu o gostima vodi sedmero lju-di. Jedan od stalnih gostiju odmarali-πta je i delniËki gradonaËelnik Mari-jan Pleπe.

- U Mali Loπinj dolazim dvadesetakgodina. Ovo je pravi raj na zemlji, kra-san ambijent, dobra klima, osoblje setrudi da nam u svemu ugodi. Drago mije πto se poboljπao smjeπtaj. Vila Rose-mary je sada prekrasna. Osim toga uLoπinju nije dosadno. Grad nam nudirazne sadræaje, bogati kulturno-zabav-ni program, πetnje, uæivanja u svako-dnevnim kupanjima i sunËanjima, izle-te na otoke loπinjskog arhipelaga. Nijedaleko ni od naπeg Gorskog kotara, acijene u odmaraliπtu nisu previsoke.Stoga mislim da je to idealno mjestoza odmor.

apartmanu. Interes radnika za odmoru ovom objektu je velik, govori vodi-telj odmaraliπta Vlado ©tigliÊ. Ove jegodine zadovoljstvo i veÊe, jer je Vi-la Rosemary u potpunosti adaptirana,Ëime je popravljen standard smjeπta-ja naπih gostiju.

Adaptirana Vila Rosemary

Piπe:Vesna Pleπe

Foto:B. Pleπe

PredsjedniËki apartman u Vili Rosemary Plaæa Gorana na »ikatu


turistiËki izlog

SelcePANSION BJELOVAR, IvanaJelinËiÊa 18, 51266 SelcePANSION KLEK, IvanaJelinËiÊa 32, 51266 Selce

PRENO∆I©TE DRAN»E, DranËe 18, 51266 Selce

Cjenik BROJ SOBA / BROJ 10. 7. - 19. 8. 10. 6. - 10. 7. 1. 6. - 10. 6.LEÆAJA 19. 8. - 29. 8. 29. 8. - 30. 9.

PANSION BJELOVAR (U©P BJ) 3/1, 6/2, 13/3PANSION KLEK (U©P OG) 2/1, 12/2, 2/3, 1/4

kn E kn E kn E

NoÊenje s doruËkom 120,00 16,00 100,00 13,50 80,00 10,50Polupansion 150,00 20,00 130,00 17,50 110,00 15,00Puni pansion 185,00 25,00 165,00 22,00 145,00 19,00

Objekti imaju klimu i grijanje.

Posebna ponuda: Uz pansionskuprehranu nudimo vam moguÊnost lo-vaËkog menija.

SELCE

U neposrednoj blizini Crikvenice, 40km juænije od Rijeke u æivopisnoj uvali,smjestio se primorski gradiÊ Selce. Ure-ene plaæe i πetaliπta uz more, razno-vrsne kulturno-zabavne i πportske prired-be u sezoni (folklor, koncerti, likovneizloæbe, show-programi) omoguÊavajugostima ugodno i zabavno ljetovanje.

Blaga klima omoguÊuje ugodan bo-ravak u svim godiπnjim dobima.

Gostima je na raspolaganju velik brojrestorana, cafe barova, pizzerija, bistroa,slastiËarnica, suvenirnica, a od sportskihsadræaja ponueni su tereni za tenis, mi-ni golf, boÊaliπte, te razni sportovi namoru.

Pansion Bjelovar, terasa Pansion Klek

Unutraπnjost sobe

Selce, glavna plaæa

U navedene cijene uraËunat jePDV.

Korisnik usluge plaÊa boraviπnupristojbu na recepciji Pansiona.

Osiguranje nije ukljuËeno u ci-jenu. Ukoliko korisnik æeli osigu-ranje moæe ga platiti na recepcijiPansiona.

Cjenik

PRENO∆I©TE DRAN»E BROJ SOBA / 10. 7. - 19. 8. 10. 6. - 10. 7. 1. 6. - 10. 6.SELCE (U©P BJ, KC) BROJ POSTELJA 19. 8. - 29. 8. 29. 8. - 30. 9.Cijena po osobi 4/2, 8/3 kn E kn E kn E

NoÊenje 65,00 9,90 45,00 6,00 25,00 3,50

Objekt nema klimu i grijanje.

Dodatni sadræaji:Gostima Pansiona nudimo nezabo-

ravne izlete u Gorski kotar, u poznataizletiπta Golubinjak i Zeleni Vir uzbrojne moguÊnosti rekreacije za po-jedince, obitelji i grupe (πetnje uree-nim stazama, planinarenje, boÊanje,voænja biciklom atraktivnom okoli-com). Uz prirodne ljepote πpilja,strmih stijena i litica, izvora, vodopa-da i potoËiÊa, te prekrasnih πuma i li-vada doæivjet Êete svu ljepotu Gorskogkotara.

Ljudevita Farkaπa VukotinoviÊa 2HR-10000 ZagrebTel.: ++ 385 1 4804 231Fax.: ++ 385 1 4804 241

ID COD: HR-AB-01-080449924M.B. 1695843E-mail: [email protected]: //tours.hrsume.hr/

Documents

u ovom broju - hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/083.pdf · znaŁenje „umarstvu, s nagla„enom eko-lo„kom ulogom „umarstva i „umarskog sektora, kako je to veæ uobiŁajeno u