U ovom broju · jest da će hrvatsko tržište privući i ostale igra~e ako cijena elektri~ne energije bude dovoljno motivirajuća. Istina, mnogim kupcima je od cijene važnija sigurnost,

HEP VJESNIK 197 (237), lipanj 2007.2

19

E summit u Zagrebu

Puštena u rad TS 35/10(20) kV Knin

Rekonstruirana TS 35/10 kV Šenkovec

Poslodavac i sindikati: Razgovori za odgovornost

Rejting uspješno obranjen

Postati ~lan svjetske HYDRO

Dr. sc. Zoran Stranić: Emisijska prava – nova vrsta imovine

PP HE Zapad: Preraspodjelom ljudi skratili remonte

I âkov~ani rade pod naponom

Dr. sc. Mato Mišković: Povezati (i iskoristiti) struku i znanje u HEP-u

U splitskoj TS Dujmova~a kona~no pravi napon

Dubrovnik i okolno podru~je lakše dišu

Ferovci u HE Zaku~ac

Poseban prilog: Sve~anost uru~enja Nagrade HEP-a u~enicima

Znakovit 1. srpnja

\ur|a Su{ecGlavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika

U ovom broju:

^lanice Europske unije 1. srpnja o.g. otvorile su tržište elektri~ne energije i plina za sve kupce, a toga je dana, prema dinamici postupnog otvaranja tržišta elektri~ne energije u Hrvatskoj, ono otvoreno za poduzetništvo, zna~i za sve osim za kupce kategorije kućanstva – za 100 tisuća pravnih osoba i 200 tisuća mjernih mjesta. Potpuno otvaranje hrvatskog tržišta elektri~ne energije predvi|eno je 1. srpnja 2008. godine.

Od ukupno 27 ~lanica EU, njih deset je otvorilo svoja tržišta i prije predvi|enog roka, većina 1. srpnja o.g., a postoje i one koje će to tek u~initi, zbog specifi~nih razloga.

Zašto Europska komisija jaši na otvaranju tržišta?

Teoretski, o~ekuje se smanjenje cijene elektri~ne energije i plina, veća konkurentnost te sigurnija opskrba elektri~nom energijom zbog ~injenice da kupci mogu slobodno izabrati opskrbljiva~a.

Što pokazuje praksa?O~ito dobro zamišljeni proces izmi~e kontroli.

Jer, ako otvoreno tržište podrazumijeva ukidanje svih pravnih i administracijskih prepreka za ulazak na tržišta kompanija - dobavlja~a elektri~ne energije i plina s cijenama koje poti~u tržišno natjecanje, to se ne ostvaruje u praksi. Naime, i nakon otvaranja, pojedina tržišta u EU ostala su i dalje nacionalna, a prekograni~na trgovina otežana i ograni~ena, s tim da veliki broj kupaca ima mali ili nikakav izbor dobavlja~a. Osim toga, liberalizacija tržišta je umjesto poticanja tržišnog natjecanja, prouzro~ila spajanje velikih kompanija u još veće, ~ime je zapravo smanjen broj kompanija i – konkurencija. To ukazuje na razli~ita stajališta o zaštiti nacionalnih interesa u podru~ju energetskog sektora me|u ~lanicama EU.

Što se doga|a na dijelu otvorenog tržišta u Hrvatskoj?

Za sada – ništa zna~ajno. Premda je od 1. srpnja prošle godine stvorena mogućnost izbora opskrbljiva~a za stotinjak pravnih poduzetnika s godišnjom potrošnjom većom od 9 GWh (šest posto ukupne potrošnje u 2006.), oni su i dalje ostali kupci HEP-a. Nadalje, od 1. srpnja o.g. postoji mogućnost takvog izbora za sto tisuća pravnih osoba (koje su s 57 posto sudjelovale u ukupnoj potrošnji u 2006.), s tim da za njihovu odluku postoji šestomjese~ni prijelazni rok. Budući da se cijena elektri~ne energije ove godine neće mijenjati, uz samo HEP – njegova društva HEP Opskrbu d.o.o. za opskrbu povlaštenih kupaca i HEP Operatora distribucijskog sustava kao nositelja obveze javne usluge opskrbe elektri~ne energije i slova~ku tvrtku Korleu, koje imaju dozvolu HERA-e, pitanje je hoće li takvi uvjeti biti dovoljno poticajni za pojavljivanje

51

3

4,5

6,7

8,9

11

12,13

14,15

18

19

20,21

25

27

30

i ostalih igra~a na hrvatskom tržištu elektri~ne energije.

Kupci na otvorenom tržištu su tzv. povlašteni, ali samo utoliko povlašteni ukoliko se slobodno ugovaranje cijene i ostalih uvjeta poput roka plaćanja, kamate, osiguranja plaćanja i sli~nog - smatra povlasticom. Nakon što izaberu svog opskrbljiva~a, oni moraju sklopiti ugovor o opskrbi s opskrbljiva~em i ugovor o korištenju mreže s operatorom mreže.

Ostali kupci do trenutka potpunog otvaranja tržišta iduće godine ostaju tarifni kupci, što zna~i da elektri~nu energiju kupuju prema reguliranim uvjetima i utvr|enom Tarifnom sustavu, s tim da cijenu elektri~ne energije odobrava Vlada Republike Hrvatske. U tom sustavu javne usluge, kao tarifni kupci koji plaćaju reguliranu cijenu, na vlastiti zahtjev će od 1. srpnja o.g. moći ostati i tzv. „mali kupci“- sa 50 zaposlenih i godišnjim prihodom do 70 milijuna kuna. Budući da je većina takvih „malih kupaca“ u skupini za koju je 1. srpnja o.g. otvoreno tržište, procjenjuje se da će se do kraja godine trebati zaklju~iti ugovor o opskrbi sa samo tisuću velikih ili srednje velikih poduzetnika. No, i oni mogu, prema vlastitom izboru, ostati u sustavu javne usluge, ali tada će trebati cijenu elektri~ne energije plaćati prema cijeni uravnoteženja (energija uravnoteženja je razlika izme|u stvarno isporu~ene ili preuzete elektri~ne energije i elektri~ne energije iz obra~unskog rasporeda), koja je promjenjiva jer ovisi o cijeni na burzi u Leipzigu i objavljuje se mjese~no.

Što donosi 2008. godina?Za Europu možemo pretpostaviti da će

Europska komisija uzeti stvar u svoje ruke, s neizvjesnim rezultatom, jer se liberalizaciji tržišta elektri~ne energije i plina protive Francuska i Njema~ka – energetske velesile.

U Hrvatskoj znamo da će od 1. srpnja uslijediti potpuno otvaranje tržišta, što zna~i da će pravo na izbor opskrbljiva~a imati i približno dva milijuna kupaca kategorije kućanstvo, ~iji je udjel u ukupnoj potrošnji 43 posto. Ono što možemo pretpostaviti jest da će hrvatsko tržište privući i ostale igra~e ako cijena elektri~ne energije bude dovoljno motivirajuća. Istina, mnogim kupcima je od cijene važnija sigurnost, a najmanji je rizik – ugovor s HEP-om.

Tržište će tražiti nove stru~njake, a HEP je sa 105 studenata sklopio ugovore o stipendiranju. Njihova imena objavljujemo u oglasu, koji će biti objavljen u medijima.

237197

HEP VJESNIK 197 (237), lipanj 2007. 3

HRVATSKA – EUROPA

Energetski sastanak na vrhu zemalja jugoisto~ne Europe

Kako bi se uop}e moglo razgovarati o energiji, toj specifi~noj robi na trì{tu, moraju se postaviti odre|ena pravila, poput onoga da se pri dobivanju energije ne smije ugroziti okoli{, da se vlastiti energetski interesi ne smiju ostvarivati silom i da se dostupnost energentima ne}e koristiti kao sredstvo politi~kog pritiska

Zagreb je posljednju nedjelju lipnja bio doma- }inom jo{ jednog velikog regionalnog skupa. Ovoga puta devet predsjednika zemalja jugoisto~ne Europe, me|u njima kao poseban gost predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, okupili su se u hotelu Westin kako bi razgovarali o energetici.

Zamisao o regionalnom skupu posve}enom energetici, to jest o odràvanju takozvanog E summita u Zagrebu, potekla je upravo s Pantov~aka iz Ureda hrvatskog predsjednika. Javno je tu ideju Stjepan Mesi} iznio krajem travnja ove godine u Ohridu, gdje je sudjelovao na skupu sli~nom ovom zagreba~kom, no s tom razlikom da je u Zagreb, osim {efova dràva jugoisto~ne Europe, stigao i ruski car, kako nazivaju Vladimira Putina. S. Mesi} je ve} tada najavio da je cilj nove hrvatske energetske strategije uspostava regionalnog energetskog raskri`ja u na{oj zemlji, a sli~no je ponovio i na zagreba~kom sastanku na vrhu. Pozvao je pritom svoje kolege iz regije da daju svoj doprinos razmatranju sve akutnijeg i sve aktualnijeg pitanja opskrbe energijom i uloge energije u na{im ìvotima.

No, kako bi se uop}e moglo razgovarati o energiji, toj specifi~noj robi na trì{tu, moraju se postaviti odre|ena pravila, poput onoga da se pri dobivanju energije ne smije ugroziti okoli{, da se vlastiti energetski interesi ne smiju ostvarivati silom i da se dostupnost energentima ne}e koristiti kao sredstvo politi~kog pritiska.

DRU@BA ADRIA NA SUMMITU NIJE SPOMENUTA, ALI…

Svijest o va`nosti jugoistoka Europe, svojim je dolaskom u Zagreb pokazao i sam V. Putin koji je, {to je bilo vi{e nego o~ito, stigao kako bi ~elnike regije uvjerio u ispravnost poslovanja s ruskim tvrtkama poput Gazproma i Lukoila. Rusija ve} 40 godina, kako je naglasio, nije prekr{ila niti jedan ugovor povezan s isporukom energenata i zato se regija moè pouzdati upravo u Rusku federaciju. Jest dodu{e prije godinu dana

Hrvatska - regionalno energetsko raskri`je Ana Bella Leikauff

ucjenjivala Gruziju i Ukrajinu zatvaraju}i dotok prirodnog plina usred zime i to zbog njihovog neprihva}anja cijene prostornog metra plina, no to se ovoga puta u Zagrebu nije spominjalo. Naglasak govora na summitu, na koji je stigao puni sat nakon njegovog otvaranja, V. Putin je stavio upravo na projekte i studije na kojima se radi, a kojima se zemlje Europske unije povezuju s izvorima energenata na Crnom i Kaspijskom moru kroz Bugarsku, Makedoniju, Srbiju i Ma|arsku, a nije zaboravio spomenuti niti sporazum o podzemnom plinovodu koji su samo dan prije sastanka u Zagrebu postigli talijanska energetska tvrtka Eni i Gazprom.

Dru`ba Adrija na summitu nije izravno spomenuta, no, kako su novinari doznali, o njoj je itekako bilo rije~i na trosatnom bilateralnom razgovoru S. Mesi}a i V. Putina u nedjelju nave~er na Pantov~aku. Rusi, navodno, ne odustaju od tog projekta koji je trenuta~no zaustavljen, a u Uredu hrvatskog predsjednika na izravni upit {to je s Dru`bom odgovaraju da se to pitanje mora postaviti izravno Vladi Republike Hrvatske. Hrvatska strana ponudila je priklju~ene Dru`ba Adria projekta onom Paneuropskog naftovoda od Constanze do Trsta, no slu`bena Moskva o tomu ne èli razgovarati, sve dok se Zagreb ne izjasni o svojim namjerama prema Dru`ba

Adriji. Navodno, o tomu ovisi i ve} dugo najavljivani posjet premijera Ive Sanadera Moskvi koji bi se, ako se Hrvatska kona~no o~ituje o Dru`bi, mogao realizirati u rujnu ove godine.

INTERES JAVNOSTI U SVEZI SA RUSKIM CAREM

Uz energetiku, hrvatsku su javnost i novinare najvi{e zanimale pojedinosti vezani uz boravak V. Putina u Zagrebu. Misterija oko mjesta gdje }e spavati, ~ak trideset vozila u koloni kojom se od zra~ne luke dovezao do Westina, zastoji i nervoza gra|ana na ulicama koje su na sre}u, zbog ~injenice da je summit odràn u nedjelju i to usred produljenog vikenda, bile skoro prazne, osiguranje kakvo novinari koji prate ovakve skupove jo{ nisu doìvjeli, kao i nezapam}eno lo{i uvjeti rada - provla~ili su se kroz sva novinarska izvje{}a. Ba{ kao i to da je V. Putin sa sobom doveo osobno osiguranje te da je zrakoplovom u Zagreb stigao i posebni oklopljeni Mercedes u kojemu se vozio drugi najmo}niji ~ovjek svijeta.

Kako }e tek osiguranje izgledati ako Hrvatsku jednoga dana posjeti George Bush ili neki budu}i ameri~ki predsjednik ili predsjednica – moè se samo pretpostaviti.

Na zagrebačkom sastanku na vrhu, uz domaćina predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića, sudjelovali su predsjednik Rusije - Vladimir Putin, Albanije - Alfred Moisiu, Rumunjske – Trajan Basescu, Makedonije – Branko Crvenkovski, Crne re – Filip Vujanović, Bugarske – Georgi Parvanov, Srbije – Boris Tadić, predsjedatelj Predsjedništva BiH – Nebojša Radmanović, ministar za strateški razvoj Slovenije – Žiga Turk, zamjenik ministra razvoja Grčke Anastasios Nerantzis te savjetnik u Europskoj komisiji Cristobal Burgos Alonso

Svijest o važnosti jugoistoka Europe svojim je dolaskom u Zagreb pokazao i predsjednik Ruske federacije Vladimir Putin


RAZVOJ

Pu{tena u rad TS 35/10(20) kV Knin

Ulaznica razvoju Knina Vero~ka Garber

Mi u HEP-u ne doìvljavamo grad Knin uobi~ajeno, kao geografski toponim ili tehni~ki kao to~ku sustava - prije svega, to je Grad koji nas sve asocira na hrvatsku povijest, posebice najnoviju kojoj smo ìvi svjedoci i sudionici, to je grad hrvatske pobjede, hrvatske slobode

- Iznimno sam sretan i zadovoljan {to uz Dan grada Knina, blagdan sv. Ante, za{titnika Grada, imamo prigodu Gradu Kninu, darovati ovu vrijednu gra|evinu – novu trafostanicu 35/10(20) kV - rekao je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede mr.sc. Ivan Mravak prigodom sve~anog pu{tanja u rad ovog zna~ajnog novoizgra|enog elektroenergetskog objekta na tlu kninskog Pogona Elektre [ibenik. Pozdravljaju}i brojne uzvanike koji su se 12. lipnja o.g. okupili u krugu kninskog Pogona i nove TS, nazo~ne ~lanove Vlade Republike Hrvatske, ministra gospodarstva, rada i poduzetni{tva Branka Vukeli}a i ministra unutarnijh poslova Ivicu Kirina, zastupnike Hrvatskog sabora, ùpana [ibensko-kninske ùpanije, gradona~elnicu Knina, ~lanove kninskog Gradskog vije}a, izaslanika biskupa [ibenske biskupije, predstavnike tvrtki izvoditelja radova i isporu~itelja opreme, brojne kolege iz HEP-a i predstavnike medija, I.Mravak je naglasio:

- Mi u HEP-u ne doìvljavamo grad Knin uobi~ajeno, kao geografski toponim ili tehni~ki kao to~ku sustava. Prije svega, to je Grad koji nas sve asocira na hrvatsku povijest, posebice najnoviju kojoj smo ìvi

svjedoci i sudionici, to je grad hrvatske pobjede, hrvatske slobode.

GODI[NJA PROSJE^NA ULAGANJA 55 MILIJUNA KUNA

Potom je I. Mravak rekao da je na kninskom tlu i bliòj okolici stvarana povijest hrvatske elektroenergetike, podsje}aju}i na nedavno obiljeèno stolje}e rada HE Miljacke i na 112 godina od ro|enja HE Jaruga i prvog elektroenergetskog sustava na podru~ju na{e Domovine, te nastavio:

- Podru~je Elektre [ibenik, posebno njen sjeverni, kontinentalni dio, velikim je dijelom bilo zahva}eno ratom. Toj smo ~injenici, potrebi otklanjanja ratnih {teta, morali podrediti planove i intezitet ulaganja na ovom podru~ju. Za sanaciju i obnovu ratom uni{tenih mreà i postrojenja u protekle smo tri godine utro{ili 22,5 milijuna kuna, od ~ega samo na podru~ju Pogona Knin 12,5 milijuna kuna.

Budu}i da je u protekle tri godine potro{nja elektri~ne energije ubrzano rasla (11 posto na podru~ju Elektre [ibenik, od toga ~ak 17,5 posto samo u Kninu), to je zahtijevalo dodatna ulaganja u izgradnju i odràvnaje elektroenergetskih objekata, tako da se godi{nje ulagalo prosje~no 55 milijuna kuna, od ~ega na podru~je kninskog Pogona 14 milijuna kuna. Samo u razdoblju od 2004. do 2006. godine izgra|eno, obnovljeno ili rekonstruirano je 78 trafostanica i 414 kilometra mreè.

NAJVE]A TS NA PODRU^JU ELEKTRE [IBENIK

Rije~ je o najve}oj i najzna~ajnijoj pojedina~noj kapitalnoj investiciji Pogona Knin i Elektre [ibenik. Vrijednost ukupnog projekta je 16 milijuna kuna, a nova TS je zamijenila pola stolje}a staru i dotrajalu trafostanicu, ~ime su stvoreni elektroenergetski uvjeti za razvojne potrebe gospodarstva i stanovni{tva Knina i okolice. I.Mravak je pohvalio sve izvo|a~e i proizvo|a~e opreme, koji su svoj dio posla obavili na vrijeme i

kvalitetno te naglasio da su u trafostanicu ugra|eni najnoviji i najpouzdaniji proizvodi i oprema, a u izvedbi gra|evinskih radova primijenjeni vrlo zahtjevni postupci. S instaliranom snagom od 32 MW, ta TS predstavlja najve}i takav objekt na podru~ju Elektre [ibenik.

U daljnjem izlaganju, I. Mravak je u ovoj posebnoj prigodi najavio nastavak intenzivnih ulaganja na tom podru~ju, odnosno rekao da }e HEP u razdoblju do 2010. godine uloìti novih 300 milijuna kuna. Pritom je spomenuo nekoliko najva`nijih objekata, primjerice, TS Ruì}, prvu fazu TS Podi, novu TS u sklopu postrojenja 110 kV u TLM Raìne, novu TS 110/35 kV Kapela, dalekovod 35 kV Kapela – Tisno i novu TS na otoku Murteru. Na kraju je pozdravio sve nazo~ne, a svim Kninjanima u ime svih zaposlenika Hrvatske elektroprivrede i svoje osobno zaèlio poticajan i sretan Dan Grada, uz poruku da HEP izabire odluke i poteze koji }e nakon pro{losti gradu Kninu jam~iti budu}nost.

êlni ~ovjek HEP-a toplo je ispra}en od uzvanika i doma}ina, a sve~ani je program nastavljen u ugodnom okru`ju lijepo ure|enog i za ovu prigodu dodatno ure{enog pogonskog kruga.

Josipa Rimac, gradona~elnica Knina, posebno se osvrnula na nekoliko zna~ajnih doga|aja toga dana – Dana Knina, koji pokazuju da Knin ide naprijed i koji }e mu omogu}iti da sutra bude ono {to svi èlimo – europski grad.

- O HEP-u bih mogla puno govoriti, jer ima-mo izvrsnu suradnju na brojnim projektima, rekla je Gradona~elnica te izdvojila odràvanje i izgradnju nove javne rasvjete te obnovu na podru~jima razorenima ratom, naglasiv{i da se u protekloj godini dana napravilo jako puno.

- HEP je prepoznao zna~aj Knina i pruà potporu nizu kulturnih i {portskih doga|aja, a uvijek je prvi u pruànju pomo}i pri obiljeàvanju godi{njica Oluje. Stoga zahvaljujem HEP-u u ime svih gra|ana Knina i svoje osobno, poru~ila je J. Rimac.

Predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak izrazio je zadovoljstvo {to u zna~ajnoj prigodi HEP gradu Kninu daruje vrijednu gra|evinu – novu trafostanicu 35/10(20) kV, a zahvalnost HEP-u izrazili su gradona~elnica Knina Josipa Rimac i ministar Branko Vukeli} Doma}in, direktor Elektre [ibenik M.@ivkovi} svoje je goste informirao o najzna~ajnijim pojedinostima novog postrojenja


Ministri, saborski zastupnici, ~lanovi Uprave HEP-a i ostali uzvanici – okupljeni u krugu Pogona Knin ispred nove TS

LIJEPI DAR ZA RO\ENDAN GRADA

Ministar gospodarstva, rada i poduzetni{tva Branko Vukeli}, ocijenio je doga|aj i dar – novu TS, kao ne{to najljep{e {to se jednom gradu - simbolu i daleke i novije hrvatske povijesti - moè dogoditi za njegovu obljetnicu. HEP, kao tvrtka u dràvnom vlasni{tvu – kako je rekao - dobro posluje i istodobno gradi strate{ki va`ne objekte, Vlada Republike Hrvatske nagla{eno je opredijeljena na energetiku i energetski sektor.

- Poseban je zna~aj ovog objekta {to on ostvaruje pretpostavke za razvoj gospodarstva. Stoga, ~estitam svima koji su ga radili i gradili za ovaj Grad, grad Knin, rekao je B.Vukeli}, zaèljev{i da se i u godinama koje slijede {to ~e{}e grade i otvaraju novi gospodarski objekti.

Nakon blagoslova ùpnika i gvardijana fra Petra Klari}a, izaslanika biskupa [ibenske biskupije, ministar B.Vukeli} i predsjednik Uprave HEP-a I.Mravak presjekli su vrpcu i tim sve~anim ~inom ozna~ili pu{tanje u rad TS Knin. Trafostanicu su obi{li u pratnji Miodraga @ivkovi}a, direktora Elektre [ibenik, koji je kao pravi doma}in upoznao goste sa svim zanimljivim pojedinostima o postrojenju.

Toga je dana TS 35/10(20) kV Knin zapo~ela svoj ìvot i u~inila nas iz HEP-a posebno ponosnima.

Spomenimo da je program, koji je bio doista dobro ograniziran i svi sudionici ugodno su se osjećali, upotpunila izvrsna (i neumorna) klapa Maslina, a ~lan Klape Branko Bubica odli~no se sna{ao u ulozi voditelja programa.

Ministar B. Vukeli}, predsjednik Uprave I. Mravak, direktor Elektre [ibenik M. @ivkovi} i rukovoditelj Pogona Knin Hrvoje Jeli} o~ito zadovoljni nakon obilaska novog postrojenja Transformatorski dio nove TS 35/10(20) kV Knin

Stara i nova TS Knin

O staroj TS 35/10 kV Knin, izgra|enoj davne 1954. godine s instaliranom snagom od 2 x 4 MVA, koja je u razdoblju od 1972. do 1973. pro{irena ve}im brojem 10 kV izlaza i transformatorima 2 x 8 MVA, pisali smo puno puta. Posebno se to odnosi na slu~ajeve njenog ~estog poplavljivanja, na tonu}e zbog klizaju}eg tla, na havarije koje su je pratile u dugogodi{njoj eksploataciji. Potreba za njenom obnovom vrlo se rano ukazala. Elektra [ibenik i njezin Pogon Knin uo~ili su da bi to postrojenje, zbog dotrajalosti, nepouzdanosti i nedovoljne instalirane snage, vrlo skoro moglo predstavljati ko~nicu daljnjeg gospodarskog razvoja grada Knina. Uo~eni nedostaci ponovili su ono {to smo ve} spomenuli: 50 godina star objekt, obnovljen prije vi{e od 30 godina, slaba ~vrsto}a tla na kojem je izgra|en i zbog ~ega je gra|evinski dio u vrlo lo{em stanju, vrlo nesigurno

postrojenje 10 kV s ~ak pet polja izvan funkcije, zastarjela i nepouzdana za{tita postrojenja, i pomo}no napajanje tako|er istosmjernim i izmjeni~nim naponom... Zaklju~ilo se da je nu`no staru zamijeniti novom transformatorskom stanicom. Odlu~eno je da to bude u neposrednoj blizini (tek desetak metara udaljeno) stare trafostanice i gradnja je zapo~ela uz poseban gra|evinski pristup: tehnikom mlaznog injektiranja stabilizirao se teren i pove}ala njegova nosivost. Blizina starog objekta doprinijela je da su tro{kovi uvo|enja vodova 35 i 10(20) kV u novu TS bili minimalni. Gradnja je zapo~ela u travnju 2006.. a TS je zapo~ela probni pogon u velja~i ove godine. U TS je instalirana transformacija 2 x 16 MVA, ugra|eno 9 polja 35 kV i 21 polje 10(20) kV, moderna numeri~ka za{tita i stani~no ra~unalo. Opremu i radove isporu~ili su i izveli Brodomerkur d.d. iz Splita i CONEX-ST d.o.o. iz Splita. Ugra|ena srednjenaponska postrojenja su tipa BVK 38 i BVK 24, proizvodnje Kon~ar – Sklopna postrojenja, Sesvetski Kraljevac. Tranformatori su tako|er Kon~ar D&ST iz Zagreba.

Ukupna vrijednost nabavljene opreme i izvedenih radova je 16 milijuna kuna.


RAZVOJ

Rekonstruirana TS 35/10 kV [enkovec

Za gospodarski razvoj Me|imurja Dragica Jurajev~i}

Rekonstruirana TS [enkovec, uz ostalu elektroenergetsku infrastrukturu, glavni je uvjet razvoja sve brojnijih me|imurskih gospodarskih zona, a HEP-u je u interesu imati vi{e kupaca, s tim da su Me|imurci poznati kao dobri platci

Petnaestog lipnja o.g., u Elektri âkovec je odràna prigodna sve~anost povodom pu{tanja u rad rekonstruirane TS 35/10 kV [enkovec, osobito zna~ajne za daljnji razvoj Gornjeg Me|imurja. Ovom su doga|aju, uz predsjednika Uprave HEP-a mr.sc. Ivana Mravka, ~lana Uprave za distribuciju Kaìmira Vranki}a, direktora HEP Operatora distribucijskog sustava Mi{e Jurkovi}a, direktora Elektre âkovec Darka Horvata sa suradnicima, direktora Elektre Vara`din Zvonka Ro`mari}a i direktora Elektre Koprivnica Ivana Gregura, nazo~ili su i ministar gospodarstva, rada i poduzetni{tva Branko Vukeli}, njegov pomo}nik Leo Begovi}, predsjednik Upravnog vije}a HERA-e Tomo Gali}, ùpan Me|imurske ùpanije Josip Posavec, predsjednik @upanijske skup{tine Vladimir Ivkovi} te brojni drugi gosti.

HEP ULAGANJIMA PRATI PORAST POTRO[NJE ELEKTRI^NE ENERGIJE

Predsjednik Uprave I. Mravak je u ovoj prigodi naglasio da je Elektra âkovec jedna od najure|enijih u HEP-u, za {to su uz sada{nje zaposlenike zaslu`ni i brojne prethodni nara{taji ~akove~kih elektra{a. Potro{nja elektri~ne energije i gospodarstvo na ovom podru~ju rastu bròm stopom nego drugdje pa je i zbog toga, rekao je, bilo nu`no rekonstruirati TS [enkovec, {to su uspje{no obavile hrvatske tvrtke ugradiv{i doma}u opremu, a u rekonstrukciju je HEP uloìo 6,3 milijuna kuna.

- U proteklih {est godina, ovdje smo uloìli 140

milijuna kuna, ove }emo godine jo{ 21 milijun kuna, a i nadalje }emo ulagati u podru~je Elektre âkovec. HEP }e, naime, investirati najvi{e tamo gdje to zahtijeva porast potro{nje elektri~ne energije, poru~io je I. Mravak.

Predsjednik @upanijske skup{tine V. Ivkovi} je, ~estitav{i i zahvaliv{i HEP-u, napomenuo da je njihova @upanija uloìla ve} 65 milijuna kuna u za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost. Tom je prigodom pozvao zainteresirane da se jave na ùpanijski natje~aj za u~inkovito kori{tenje energije i pridonesu njezinoj u{tedi, a HEP je pozvao na ulaganje tamo gdje to ne moè ~initi lokalna zajednica. Me|imurski ùpan Josip Posavec izrazio je osobito zadovoljstvo zbog ovog elektroenergetskog objekta, kao glavnog uvjeta razvoja sve brojnijih njihovih gospodarskih zona. Tako|er je izrazio o~ekivanje od HEP-a da ovdje ulaè jo{ vi{e, jer je - kako je rekao - HEP-u je u interesu imati vi{e kupaca, a Me|imurci su poznati kao dobri platci.

ME\IMURSKIH 26 PODUZETNI^KIH ZONA TRA@I KVALITETNU OPSKRBU

Ministar B. Vukeli} je u svom prigodnom obra}anju rekao da Me|imurska ùpanija ostvaruje zna~ajne razvojne korake, ~emu svjedo~i i njihovih 26 poduzetni~kih zona, a za to im je nu`na kvalitetna opskrba elektri~nom energijom, koja i jest pitanje broj jedan cjelokupnog razvoja i standarda. Za Elektru âkovec je ustvrdio da je uvijek dva mandata ispred drugih, o ~emu svjedo~i i ovo ulaganje za pokrivanje rasta potro{nje elektri~ne energije, osobito u gospodarstvu, koje je pokreta~ svega.

- Vlada Republike Hrvatske vodi osmi{ljenu politiku glede energetike, a HEP zasluùje sve pohvale za stabilno poslovanje i dobro obavljanje svog posla. Hrvatsko gospodarstvo ide naprijed i stvara se temelj za sve bolji ìvot u Hrvatskoj, ocijenio je B. Vukeli}.

Nakon {to je Vladimir Kolari}, ùpnik {enkove~ke @upe sv. Jelene blagoslovio ovaj elektroenergetski objekt, ministar B. Vukeli} je voki-tokijem dao nalog dispe~eru Elektre âkovec da rekonstruiranu TS 35/10 kV [enkovec pusti u rad. Potom su svi nazo~ni sa zanimanjem

razgledali postrojenja te transformatorske stanice. Istoga dana, u op}ini Nedeli{}e, upravo na Dan

op}ine, ministar B. Vukeli} otvorio je i Me|imurski sajam poduzetni{tva (MESAP), koji je okupio brojne poduzetnike i posjetitelje.

TS [ENKOVEC - JUÊR I DANAS

TS 35/10 kV [enkovec izgra|ena je jo{ 1972. godine, a nadzorni inènjer za elektromonta`ne radove, odnosno voditelj cijele investicije tada je bio Stjepan Megla, negda{nji zaposlenik Elektre âkovec, a danas rukovoditelj Slu`be za vo|enje sustava u HEP Operatoru distribucijskog sustava. Rekonstruirana je tijekom 2006./2007. godine na temelju glavnog projekta tvrtke ELING-PROJEKT d.o.o. Zagreb. Glavni nadzorni inènjer za elektromonta`ne radove i voditelj investicije bio je Ratimir Orlovac, a nadzorni inènjer za gra|evinske radove bio je Stjepan Cirkovi} iz Elektre âkovec. Isporu~itelj opreme i nositelj elektromonta`nih radova bio je Kon~ar-Inènjering za energetiku i transport d.d. Zagreb.

Ovom je revitalizacijom obuhva}ena gra|evinska rekonstrukcija, pove}anje 10 kV izlaza, ugradnja otpornika za uzemljenje, uvo|enje trafostanice u sustav daljinskog vo|enja i nadzora, zamjena sekundarne opreme, zamjena prekida~a i rastavlja~a, zamjena energetskih transformatora i rekonstrukcija uzemljenja i gromobranske za{tite. Vrijednost svih radova iznosi 6.293.156 kuna, a sada{nja tehni~ka obilje`ja TS 35/10 kV [enkovec su: snaga 2x8 MVA, {est 35 kV polja i dvanaest 10 kV polja.

Zna~aj ove trafostanice raste s porastom potro{nje i {irenjem prigradskih naselja pa, osim za sigurno napajanje kupaca sjeverozapadnog dijela Me|imurske ùpanije, postaje i prigradska trafostanica grada âkovca. Sa provedenom rekonstrukcijom, ona je zna~ajno dobila na kvaliteti i sigurnosti rada, a njezinim pu{tanjem i uvo|enjem u SDV, u sustavu daljinskog vo|enja i nadzora nalaze se svih 10 TS 35/10 kV Elektre âkovec.

Predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak: Elektra âkovec jedna je od najure|enijih u HEP-u

Vladimir Ivkovi}, predsjednik @upanijske skup{tine rekao je da njihova @upanija ulaè zna~ajna sredstva u za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost

Me|imurski ùpan Josip Posavec ~estitao je i zahvalio HEP-u na ovom vrijednom i zna~ajnom elektroenergetskom objektu, osobito za Gornje Me|imurje

Me|imurska ùpanija ostvaruje velike razvojne korake, {to ne bi uspjela bez pouzdane opskrbe kvalitetnom elektri~nom energijom, rekao je ministar Branko Vukeli}

@upnik Vladimir Kolari} blagoslovio je ovaj elektroenergetski objekt


Brojni gosti i doma}ini ispred TS [enkovec

Direktor Elektre âkovec D. Horvat svojim je gostima bio pri ruci za sva pitanja o TS [enkovec

Obnovljena TS 35/10 kV [enkovec, osim za sigurno napajanje kupaca sjeverozapadnog dijela Me|imurske ùpanije, postaje i prigradska trafostanica grada âkovca


energetskih zakona izlagao je mr. sc. Ivica Tolja, ~lan Uprave za prijenos, a o aktivnostima na pripremi za potpuno otvaranje energetskog trì{ta i statusu HEP Opskrbe d.o.o. izlagali su mr. sc. Kaìmir Vranki}, ~lan Uprave za distribuciju, Ivan Mrljak, direktor HEP Opskrbe d.o.o. i Ante Pavi}, pomo}nik direktora HEP Operatora distribucijskog sustava. Direktor novoosnovanog dru{tva HEP grupe HEP Odmor i rekreacija d.o.o. Edo Virgini, upoznao je sudionike ovog sastanka s po~etkom rada i poslovnim planovima toga Dru{tva, a o materijalnim pravima zaposlenika i politici pla}a informirali su Bernarda Peji}, direktorica Direkcije za upravljanje ljudskim potencijalima, pravne i op}e poslove HEP-a d.d. i Ante Matijevi}, direktor Direkcije za ekonomske poslove HEP-a d.d.

TEMELJNI CILJ – HEP CJELOVITA TVRTKA

Kako je u uvodnom obra}anju rekao predsjednik Uprave HEP-a d.d. mr. sc. Ivan Mravak, sastanak i razgovor s ~elnicima sindikata odràva se s ciljem stjecanja povjerenja poslodavca i sindikata za ostvarenje zajedni~kog cilja – uspje{an HEP u zahtjevnim okolnostima velikog energetskog trì{ta EU, odnosno regionalnog trì{ta jugoisto~ne Europe.

O procesu restrukturiranja HEP-a govorio je I. Toljan. Prije svega je naglasio da je HEP jedina elektroprivredna tvrtka me|u tranzicijskim zemljama koja je ostala cjelovita. Jednako tako je naglasio da je od po~etka bio razlu~en proces restrukturiranja od procesa privatizacije. Osvrnuv{i se na Zakon o privatizaciji HEP-a, koji je donesen istodobno sa Zakonom o privatizaciji INA-e, I. Toljan je ukazao na ~injenicu da, za razliku od INA-a, privatizacijskim Zakonom za HEP nije predvi|en strate{ki partner. Rekao je da je restrukturiranje zahtijevan proces koji se provodi uz sve druge aktivnosti usmjerene ka

sigurnosti opskrbe kupaca elektri~nom energijom. O ispravnosti modela HEP-a govori i ~injenica da su pregovori o elektroenergetici, u okviru pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, otvoreni bez ijednog uvjeta. Kako je rekao, temeljni cilj je HEP kao cjelovita korporacija i privatizacijski model u kojemu je dràva ve}inski vlasnik HEP-a. Pritom je naglasio va`nost suradnje Vlade Republike Hrvatske, Uprave HEP-a d.d. i sindikata.

Potom se I. Toljan osvrnuo na dinamiku otvaranja trì{ta elektri~ne energije u Hrvatskoj, najaviv{i 1. srpnja o.g., kada se ono otvara i za poduzetni{tvo, odnosno za sve kategorije kupaca osim za kategoriju ku}anstva. Izvijestio je da je HROTE izdvojen iz HEP-a te najavio uspostavljanje druk~ijih pravila, koja se odnose na sudionike na trì{tu. Za funkcioniranje trì{ta prema pravilima UCTE-a, treba osigurati primjerenu informati~ku potporu, a prije uspostavljanja mehanizma otvorenog trì{ta provesti razgrani~enje me|u djelatnostima te odrediti udjele u cijeni po djelatnostima. Dakako, treba se prilagoditi europskom konceptu prijenosa energije, a uspostavljena je ravnopravna dostupnost i kori{tenje prijenosne mreè. I Toljan je rekao da je napravljeno puno posla, {to je zadovoljavaju}e za EU, puno toga jo{ treba napraviti s ciljem funkcioniranje trì{ta elektri~ne energije u Hrvatskoj.

U svom osvrtu na procese restrukturiranja i privatizacije, predsjednik Uprave I. Mravak ukazao je na zajedni~ku odgovornost poslovodstva i sindikata te naglasio da je za odràvanje jedinstvenosti HEP-a i odolijevanje svim pritiscima kojima je HEP u tom smislu bio izloèn, iznimno va`no osigurati pozitivan poslovni rezultat, usprkos ~injenici {to se cijena elektri~ne energije nije pove}avala od rujna 2005. godine. No, za zadràvanje cjelovitosti HEP-a nema jamstava, premda

PARTNERSTVO

Poslodavac i sindikati

Razgovori za odgovornost

Za procese restrukturiranja i privatizacije zajedni~ka je odgovornost poslovodstva i sindikata, a za odràvanje jedinstvenosti HEP-a i odolijevanje svim pritiscima kojima je HEP u tom smislu bio izloèn, iznimno je va`no osigurati pozitivan poslovni rezultat, usprkos ~injenici da se cijena elektri~ne energije nije pove}avala od rujna 2005. godine

Sredinom lipnja o.g., odràn je sastanak poslodavca i sindikata HEP-a, sukladno odredbama Kolektivnog ugovora, kojima je utvr|ena obveza poslodavca da obavijesti sindikate o organizacijskim promjenama, koje bi mogle utjecati na gospodarski i socijalni poloàj radnika. Tom su prigodom razmotrene aktualne teme za sindikate (Hrvatski elektrogospodarski sindikat, Nezavisni sindikat radnika HEP-a, Nezavisni strukovni sindikat operativnih radnika HEP-a d.d. – TEHNOS i Samostalni sindikat radnika u djelatnosti energetike, kemije i nemetala Hrvatske – sindikalna podru`nica HEP Toplinske mreè) i za sve zaposlenike.

O aktivnostima na restrukturiranju i reorganizaciji dru{tava HEP grupe i provedbi

>

\ur|a Su{ec

Predstavnici poslodavca i ~elnici sindikata prigodom sastanka, na kojem su izloène najzna~ajnije strate{ke informacije o va`nim temama za sindikate i zaposlenike HEP-a


je mnogo primjera elektroenergetskih tvrtki s integrira-nim operatorom prijenosnog sustava u Europi i SAD-u.

ZABRINUTOST ZA POLO@AJ RADNIKA U PROCESU RESTRUKTURIRANJA

Dubravko ôrak, predsjednik HES-a, ukazao je na potrebu postojanja konsenzusa Uprave, sindikata i zaposlenika, jer proces restrukturiranja treba se voditi tako da ne bude {tetan za tvrtku. Ocijenio je napore Uprave dobrim na~inom, ali i upozorio da jedinstveni HEP ne}e mo}i o~uvati Uprava bez sindikata, u doma- }em i me|unarodnom okruènju. Potom se D. ôrak osvrnuo na Ugovor o osnivanju energetske zajednice jugoisto~ne Europe, ~ijim je potpisivanjem Hrvatska postala energetski dio Europe, a potpisivanjem Memoranduma o socijalnoj klauzuli sindikat se zalaè za ostvarivanje svih prava jednakih onima u Europi.

Luko Marojica, predsjednik Nezavisnog sindikata radnika HEP-a, tako|er je potvrdio potrebu izgradnje odnosa povjerenja izme|u poslodavca i sindikata te zapitao {to zna~i razgrani~enje imovine dru{tava HEP grupe. Naime, vlasnik imovine je vladaju}e dru{tvo HEP d.d., kako je rekao I. Toljan, napomenuv{i da za provo|enje zakonske obveze izrade trogodi{njih planova operatora – prijenosnog i distribucijskog – treba razgrani~iti djelatnosti na transparentan na~in, s tim da je rije~ o tehni~kim razgrani~enjima, koja moraju biti provedena tako da se moè zajam~iti sigurnost sustava. I. Mravak je skrenuo pozornost na tarifne sustave za temeljne djelatnosti, izra|ene prema metodologiji HERA-e, s tim da se novi susretni objekti ve} grade tako da se odredi to~ka razgrani~enja.

Matko Utrobi~i}, predsjednik TEHNOS-a je rekao da je nedvojbeno Uprava HEP-a napravila puno, ali je izrazio svoju zabrinutost za poloàj radnika u procesu restrukturiranja. Osvrnuo se na provo|enje poticajnih mjera za umirovljenje, koje se provodi neselektivno i gubi se kvalitetna radna snaga. Predloìo je utemeljenje zajedni~kog tima poslodavca i sindikata za odràvanje jedinstvenosti elektroenergetskog sustava i provo|enje mudre kadrovske politike. Tako|er se zaloìo za ~e{}e sastanke Uprave i sindikata za uspostavljanje ve}eg povjerenja i radi dogovora o klju~nim temama.

I.Mravak je izloìo cilj utvr|en u Planu Uprave HEP-a d.d. od 2004. do 2008. godine, o tisu}u zaposlenika manje na kraju mandata Uprave înjenica je da se umirovljenje prihva}anjem poticajnih mjera ne moè nadzirati i utvr|eno je na~elo da se za tri oti{la radnika prima jedan novi, s tim da je za poslove u smjeni to na~elo 1:1, radi odràvanja nu`nog tehnolo{kog procesa. Pritom je upoznao ~elnike sindikata da je HEP dodijelio 105 stipendija studentima elektrotehni~kih fakulteta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. HEP je, prema dobnoj strukturi zaposlenika, stara tvrtka i treba kontrolirano primati mla|e ljude. înjenica je da broj ljudi utje~e na ukupni prihod, kao i na pla}e, poru~io je I. Mravak.

SINDIKATE NAJVI[E BRINE PRELAZAK LJUDI IZ DISTRIBUCIJE U OPSKRBU

Distribucija i opskrba su u tranzicijskom razdoblju i za te djelatnosti, koje jo{ nisu razdvojene, pronalazi se optimalni sustav, rekao je K. Vranki}, naglasiv{i da HEP Opskrba d.o.o. treba biti konkurentna na trì{tu, a HEP Operator distribucijskog sustava treba biti potpora opskrbnim tvrtkama na trì{tu. Za sada, u prijelaznom razdoblju, u HEP Operatoru distribucijskog sustava obavljaju se i poslovi opskrbe.

Potom se A. Pavi} osvrnuo na status zaposlenika u HEP Operatoru distribucijskog sustava koji obavljaju opskrbne poslove i broj ljudi nu`nih u HEP Opskrbi, naglasiv{i da }e se to Dru{tvo postupno ekipirati sukladno dinamici mijenjanja statusa kupaca, a zaposlenici }e zadràti jednaki status. Spomenuo je da se ubrzano radi na implementaciji HEP Billinga te da se od 1. srpnja primjenjuje nova praksa, odnosno sklapaju ugovori s kupcima o opskrbi i ugovori o kori{tenju mreè. Budu}i da - kako je rekao - ni u Europi, a ni u Hrvatskoj nije primjereno rije{eno pitanje javnih usluga, u jesen se o~ekuje nova direktiva EU koja bi to pitanje trebala precizno rije{iti.

I. Mrljak je najavio otvaranje trì{ta 1. srpnja, kada 100 tisu}a kupaca stje~e status povla{tenog kupca, s tim da u prijelaznom razdoblju od {est mjeseci kupci mogu odabrati svog opskrbljiva~a. O~ekuje se zaklju~enje ugovora HEP Opskrbe sa tisu}u velikih kupaca elektri~ne energije do kraja ove godine. U obrazlaganju kadrovskih potreba, I. Mrljak je naglasio da }e se svi prelasci iz dru{tava HEP grupe u HEP Opskrbu provoditi uz potrebne suglasnosti.

D. ôrak je rekao da je HES inicirao raspravu o toj to~ki dnevnog reda, nagla{avaju}i da se u procese prelaska svakako trebaju uklju~iti sindikati i radni~ka vije}a, jer rije~ je o radni~kim pravima. L. Marojica je upozorio da se pri prelascima, a ovo nije prvi slu~aj razdvajanja u HEP-u, treba strogo pridràvati svih zakonskih propisa te apelirao da se po{tuje institucija radni~kih vije}a.

ZAPOSLENICI I UMIROVLJENICI ZAINTERESIRANI ZA ODMARALI[TA U KOJA SU GODINAMA ULAGALI

Nakon {to je E. Virgini informirao ~elnike sindikata o osnovanoj tvrtki HEP Odmor i rekreacija d.o.o., koja je aktivirana 1. svibnja o.g. – o broju i stanju odmarali{ta, njihovoj vrijednosti, potrebnim ulaganjima, planovima i zaposlenima, re~eno je da se nakon trogodi{njeg ulaganja HEP-a u tu tvrtku o~ekuje njeno pozitivno poslovanje. êlnici sindikata su prenijeli veliku zainteresiranost zaposlenika i umirovljenika za imovinu koju su godinama stvarali i ne èle se odre}i prava na ono u {to su ulagali. Ukazali su na postojanje dru{tvenog standarda i na takve sli~ne tvrtke u, primjerice, ENEL-u ili EdF-u.

B. Peji} je govorila o pravnom okviru politike pla}a i materijalnih prava radnika, a to je Kolektivni

U lipnju ove godine, Uprava HEP-a d.d. odràla je tri sjednice.

Na 21. sjednici odrànoj 14. lipnja, Uprava je prihvatila Izvje{}e o poslovanju HEP grupe za razdoblje sije~anj – travanj 2007. godine, Naputak o planiranju u HEP grupi za 2008. godinu te Informaciju o mjerama za ostvarenje pozitivnog financijskog rezultata poslovanja u 2007. godini. Na toj je sjednici, izme|u ostaloga, donijela Odluku o prijenosu poslovnog udjela na HROTE d.o.o. bez naknade, Odluku o pravima radnika znanstvenog stupnja magistar i doktor znanosti te je prihvatila Informaciju o prijedlogu za prijenos poslovnog udjela CS Bu{ko Blato d.o.o.

Na sjednici odrànoj 21. lipnja, Uprava je svojom Odlukom dala suglasnost na Odluku Nadzornog odbora HEP Trgovine d.o.o. za osnivanje dru{tava k}eri u Ma|arskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sloveniji i Slova~koj te je prihvatila tekst Izjave o izdavanju kunskih obveznica u iznosu od 700.000.000 HRK. Uprava je, tako|er, prihvatila Izvje{}e o stanju radova na izgradnji kompleksa HEP-a i odobrila izvo|enje dodatnih radova.

Uprava je na 23. sjednici odrànoj 28. lipnja, donijela Odluku o mjerama za ostvarenje pozitivnog financijskog rezultata poslovanja u 2007. godini te Odluku o obliku, sadràju i kori{tenju znaka, memoranduma i pe~ata i ~uvanju pe~ata Hrvatske elektroprivrede d.d.

(Ur)

UPRAVA

Najzna~ajnije odluke u lipnju

Priprema ponovnog izlaska na trì{te kapitala

Vukovarski zapovjednici u HEP-u

ugovor za HEP grupu, o mirovinskom fondu, dopunskom zdravstvenom osiguranju i poticajnim mjerama za umirovljenje, dok je A. Matijevi} izloìo pokazatelje o rastu pla}a u odnosu na 2003. godinu.

D.ôrak je ocijenio da je, zahvaljuju}i potpisanom Kolektivnom ugovoru, Uprava imala mirno razdoblje, a L. Marojica je ukazao da podaci o prosjeku pla}a nisu primjereno mjerilo, nego treba razgovarati o internoj preraspodjeli sredstava za pla}e. Nakon vi{esatnog razgovora, ocijenjeno je da je sastanak bio koristan i za poslodavce i sindikate i zaklju~eno je da bi se takvi sastanci trebali odràvati ~e{}e.

HEP su krajem lipnja o.g. posjetili vukovarski zapovjednici - legendarni ratni zapovjednik 204. vukovarske brigade Mile Dedaković - Jastreb i zamje-nik zapovjednika 3. bojne 204. vukovarske brigade Marko Babić.

Tom su se prigodom kratko zadržali u razgovoru s ~lanovima Uprave HEP-a, predvo|ene predsjednikom mr. sc. Ivanom Mravkom, koji je tijekom rata predvodio vukovarske elektraše, zahvaljujući ~ijem su umije}u i hrabro-sti vukovarska i borovska svjetla gorjela tijekom cjelokupne okupacije Grada.

Na žalost, M. Babić je u noći sa 5. na 6. srpnja preminuo od posljedica moždanog udara, a ostaje zapamćen, izme|u ostaloga, i kao vukovarski branitelj, koji je na Trpinjskoj cesti uništio najviše neprijateljskih tenkova.

(Ur)


OSVRT

Uz 16. obljetnicu hrvatske dràvnosti

ûvajmo dràvu, volimo domovinu! Pripremio: Josip Vukovi}

Gledaju}i kroz ~itavu pisanu povijest u proteklih {est tisu}a godina, me|u rije~ima koje se naj~e{}e spominju u dru{tvenom komuniciranju, zacijelo je – dràva. Ona je u svom sadràju sloènog zna~enja, ba{ kao i „dràva“ koju se imenuje nizom razli~itih definicija izvedenih iz jednako razli~itih, poglavito sociolo{kih te drugih teorija pa i raznih filozofskih svjetonazora. Dràvom se, u pravilu, naziva dru{tvena organizacija koja ima monopol fizi~ke prisile u obavljanju vlasti; dràvna vlast je suverena, najvi{a, i svi joj se dijelovi dru{tva moraju pokoriti. Dràva se konstituira prema ~etiri kriterija: narodu, teritoriju, vladi i neovisnosti, ~ime se razlikuje od drugih politi~kih organizacija.

U svijetu je danas vi{e od 200 dràva. One su velikom ve}inom ~lanice jedinstvene me|unarodne krovne organizacije - Ujedinjenih naroda, osim dràvica poput San Marina, Vatikana, [vicarske i jo{ nekih. Hrvatska je primljena u ~lanstvo 1992. godine, usred Domovinskoga rata za svoju samostalnost i suverenost, o kojoj je Hrvatski dràvni sabor donio poznatu Deklaraciju prije 16 godina, kao krunu svoje i svekolike dràvotvorne i nacionalne hrvatske povijesti.

POVJESNICA HRVATSKOG SABORA

Sve dràve imaju svoje parlamente, predstavni~ka i zakonodavna tijela pa tako i Republika Hrvatska svoj Hrvatski sabor.

Prvi poznati Sabor Kraljevine Slavonije, ~ak i s o~uvanim zapisnikom i zaklju~cima, odràn je 1273. godine u Zagrebu, a prvi poznati Sabor Kraljevine Hrvatske i Dalmacije 1351. godine u Podbriànima. Tijekom 15. stolje}a, stale{ki sabori prerastaju u vrhovno zakonodavno, upravno, izborno i sudsko tijelo Kraljevine Hrvatske. Na njima su se okupljali plemi}i, prelati i velika{i, a poslije i predstavnici ùpanija i kraljevskih gradova. Oni izabiru glavne slu`benike, odre|uju nova~enje vojske i ure|uju svekoliki ìvot Kraljevine. Najezda Turaka name}e saborima obranu zemlje kao glavnu zada}u. Godine 1527. Sabor u Cetinu izabire Ferdinanda I. Habsbur{kog za kralja Hrvatske. Nakon 1558. godine, mijenja se naziv Sabora u Sabor Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a od 1681. u Sabor Kraljevine Hrvatske Dalmacije i Slavonije. Sabor saziva ban ili banski namjesnik, a ponekad su to ~inili i veliki ùpani. U 16. stolje}u, ùpanijsko plemstvo bira svoje zastupnike u Sabor, a ban poziva crkvene i svjetovne velika{e.

Osnivanje Hrvatskog kraljevskog vije}a 1767. godine, Hrvatska je dobila i svoju vladu. Tijekom 19. stolje}a, hrvatski Sabor potpuno oblikuje sveobuhvatni politi~ki i kulturni program. Prema Poslovniku o radu Sabora (1845.), jezici saborskih rasprava su latinski i hrvatski, a 1847. hrvatski je progla{en slu`benim jezikom.

U revoluciji 1848., hrvatski Sabor postaje predstavni~ko tijelo, u kojemu su virilnim ~lanovima (~lan sabora po poloàju ili rodu, a ne biran) iz stale{kog sabora dodana i 192 izabrana predstavnika naroda.

Sabor 1861. raspravlja o temeljnim pitanjima hrvatske politike i donosi hrvatsku dràvnopravnu ideologiju. ^lankom 42. Sabora izraàva spremnost za daljnjim dràvnopravnim savezom s Ugarskom, uz uvjet da Ugarska prizna Hrvatskoj samostalnost i teritorijalnu cjelokupnost. Godine 1868. zaklju~uje se Hrvatsko-ugarska nagodba, kojom je Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji priznat status politi~kog naroda, pravo na autonomnu vladu na ~ijem je ~elu ban. Hrvatskoj se priznaje samostalnost u zakonodavstvu i upravi, u "svim onim poslovima nutarnjim, bogo{tovlja, nastave i pravosu|a". Ostali poslovi su zajedni~ki s "Ugarskom i odlu~uje zajedni~ki sabor u kojemu Hrvati imaju svoje zajedni~ke zastupnike". Hrvatski sabor se zadnji put

sastavio 29. listopada 1918. godine i tada je razrije{io sve dotada{nje dràvnopravne veze s Ugarskom i Carevinom Austrijom.

Prekid kontinuiteta hrvatskog Sabora trajao je od 1918. do 1942., kada je odràn Hrvatski dràvni sabor u tzv. NDH. Taj Sabor sastavljen je od zastupnika iz 1918., izabranih 1938. te visokih du`nosnika, a zaklju~kom je proglasio ni{tavnim sve dràvnopravne ~ine stvorene nakon 1. prosinca 1918. godine.

Tijekom 1942. do 1945. godine, na podru~ju pod upravom antifa{isti~kih snaga, zakonodavnu i izvr{nu vlast obavlja ZAVNOH, koji 25. travnja 1945. uzima naziv Narodni Sabor Hrvatske. Ustrojstvo Sabora mijenja se ustavima 1947., 1963., 1974. Sabor je progla{avan najvi{im dràvnim organom, no u zbilji sve poluge vlasti jednostrana~kog sustava bile su u CK SKH koji je, pak, djelovao po direktivama CK SKJ.

Zastupni~ki dom Sabora, na sjednici 12. prosinca 1977. godine, donio je Odluku o progla{enju Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske. U tom smislu, na prijedlog prvog predsjednika Republike dr. sc. Franje Tu|mana, te 1997. godine Sabor Republike Hrvatske preimenovan je u Hrvatski dràvni sabor. Ustavnim je promjenama utvr|ena zabrana pokretanja postupka udruìvanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dràvama u kojima bi udruìvanje dovelo, ili moglo dovesti, do obnavljanja jugoslavenskog dràvnog zajedni{tva, odnosno neke balkanske dràvne sveze u bilo kojem obliku.

HRVATSKA STOLJE]IMA IZLO@ENA KOLONIZACIJI I KOLONIZIRANJU

Iz ovoga saètka povjesnice Hrvatskog sabora, stoji drama njegove borbe za samostalnu i suvremenu hrvatsku dràvu, od davnih stolje}a do na{ih dana. U toj drami (ne) podijeljenih ~inova, povjesni~ar mons. Milan Sim~i} upozorava na dva razli~ita zna~enja: kolonizaciju, koja ozna~ava naseljavanje i obra|ivanje nekog praznog ili napu{tenog teritorija, dok koloniziranje ima pro{ireno zna~enje – kad se uz spomenuti pojam kolonizacije name}e tu|inska vlast jednom narodu ili naciji, uvjetuje njegova politika, gospodarstvo i kultura, a katkada i tu|i jezik i religija. U oba smisla, Hrvatska je stolje}ima bila izloèna i kolonizaciji i koloniziranju. Uzmemo li u obzir samo proteklo tisu}lje}e, u Hrvatskoj je bilo barem pet kolonijalnih razdoblja: ma|arski, venecijski, turski, austrijski i jugoslavenski. Naravno, sva ta koloniziranja nisu bila jednaka po svom sustavu i posljedicama, neka su ~ak bila i providonosna za na{ narod, nagla{ava mons. Sim~i} i dodaje da je tako, primjerice Venecija, kolonizirala Istru nakon velike kuge u 16. stolje}u s hrvatskim kolonistima iz ju`ne Hrvatske. Najpogubnije za Hrvatsku bilo je tursko koloniziranje, ~ije posljedice Hrvatska osje}a sve do danas.

Na hrvatski povijesni teritorij u tim kolonijalnim razdobljima doselili su mnogi strani kolonisti (Vlasi, Srbi, Talijani, Germani), razbijaju}i tako nacionalnu hrvatsku homogenost. Gospodarstvo je bilo ograni~eno preteìto na sto~arstvo i ratarstvo s primitivnom tehnologijom. Hrvatsko pu~anstvo moralo je stalno emigrirati odlaze}i "trbuhom za kruhom" ili je bilo nova~eno za tu|e vojske, {to je slabilo na{ demografski napredak. [ume i rudnike eksploatirale su kolonijalne sile pa se na{e bogatstvo odlijevalo u inozemstvo. Na kulturnom i vjerskom podru~ju u to kolonijalno doba biljeìmo veliko osiroma{enje na{e autohtone kulture, napose u BiH, a vjerska katoli~ka homogenost razbijena je i nagrièna provalom islama i pravoslavlja. U takvom ozra~ju te{ko je pogo|en proces sazrijevanja i rasta nacionalne svijesti i identiteta. Kolikogod za nas bile bolne te povijesne

~injenice, moramo ih uvijek imati na umu ako èlimo razumjeti sada{njost, jer one utje~u u velikoj mjeri na mentalitet i karakter hrvatskoga ~ovjeka. Neporecivo je da smo u pro{losti, zbog koloniziranja, izgubili znatan dio nacionalnog teritorija, izgubili smo mnogo na gospodarstvenom, na kulturnom, politi~kom i vjerskom podru~ju.

Danas se, pak, opasnosti novog koloniziranja nastavljaju kroz tzv. globalizaciju svijeta u uvjetima kad je na{om ishitrenom te nerazboritom privatizacijom uvelike oslabljena otpornost i djelotvornost na{eg sustava, posebno u gospodarstvu. Pred najezdom stranog kapitala tako gubimo vlastito upori{te i dobit u telekomunikacijama, bankarstvu, naftnoj, farmaceutskoj industriji, agroindustriji, a rasprodajom gubimo i prostor i resurse, napose u trgovini i turizmu. Brojne su posljedice koje treba otkloniti upravo stvaranjem moderne, kulturne i pravne dràve; me|u ekonomskim gubicima je i trideset milijarda ameri~kih dolara izravnih {teta od velikosrpske agresije na na{u hrvatsku Domovinu devedesetih godina minulog dvadesetog stolje}a.

NE ODBACUJMO NACIONALNE KULTURNE I DUHOVNE VRIJEDNOSTI

Uvo|enje demokracije i prelazak na kapitalizam suvremenog ili tzv. neoliberalnog tipa, trì{ne ekonomije i slobodne konkurencije, posebno je izazovan, ali i bolan za zemlje i dràve u tranziciji, napose na{u Hrvatsku. îtav je svijet kapitalizmom toliko zaokupljen da je u pitanju skoro planetarni povijesni proces. Nikako ne smijemo zanemariti i odbaciti nacionalne kulturne, a osobito duhovne vrijednosti koje su se stvarale tijekom trinaeststoljetne borbe za vlastitu slobodnu i neovisnu dràvu. U svoje vrijeme, prije pola stolje}a je veliki ali nepravedno zaboravljeni hrvatski pjesnik Viktor Vida (pro)zborio: - Sve zemaljske ku{nje, kroz koje prolazi Hrvatska, proisti~u iz njezina zna~aja... Hrvati su drevni ljudi, a takvi doìvljavaju osje}aj pravice kao dubok primarni potres du{e. Ma}ehe gone zemljom pravdu, a Hrvatskoj iako se ho}e ìvota i u svijetu profanih iskustava, te{ko se odre}i na~ela, po kojima je ona sve ono {to jest. Odatle njezina vje~ita agonija, trajna napetost me|u krajnostima svijeta Cezarova i svijeta Duha.

Taj sklop tvori dràva na svoj na~in, ali i domovina na svoj. Povijesno iskustvo ukazuje: dràve se grade, ali i uru{avaju. Domovina se ljubi. Jedno i drugo ovisi o temeljima, ali i arhitekturi op}eg humanizma, ne samo domoljublja ve} i svjetoljublja i prirodne i materijalne i duhovne ekologije Zemlje. U njezinim je njedrima "teku}a" dràva i vje~na domovina, a o njoj je uz 16. obljetnicu hrvatske dràvnosti, u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu, u srcu starodrevnog Zagreba, govorio zagreba~ki nadbiskup kardinal Josip Bozani}, izme|u ostaloga, rekav{i:

- Domovina je blizak i prisan prostor, prostor povjerenja i skrovitosti, sigurnosti i ljepote. To je svijet na{ih emocija, odluka, druènja i ~e`nje; to su slavlja i uspjesi; na{e brige i ljubav prema ljudima. Ma koliko nekima rije~ domovina smetala; ma koliko je èljeli predstaviti kao relikt nekoga pro{log romanti~arskog doba, ona je za nas teolo{ko mjesto. Za vjernika je domovina uvijek i odnos prema Bogu.

Sjajna pjesnikinja Vesna Parun posvetila je Domovini molitvu, na vlastitim mislima i rije~ima:

- Dobri Du{e mog plamenog ìvota, pohrani moje gorke èlje u starinsku kutiju vjetrova i postavi je samotnu na neko tamno raskr{}e, neka iz nje odsjeva sva~ija tajna...


REJTING

Izvje{}em agencije Standard and Poor’s Hrvatskoj elektroprivredi potvr|ena ocjena kreditnog rejtinga BBB

Rejting - uspje{no obranjen Lidija Lovri}

Osim me|unarodnog priznanja, uspje{no obranjenom ocjenom rejtinga Hrvatska elektroprivreda i ovoga je puta potvrdila svoju renomiranu poziciju u hrvatskom gospodarstvu

Izvje{}em agencije Standard and Poor’s, od 6. lipnja 2007. godine, Hrvatskoj elektroprivredi potvr|ena je ocjena kreditnog rejtinga BBB za dug u doma}oj i stranoj valuti, a takva ocjena sna`na je me|unarodna promocija te odraz financijske i operativne stabilnosti Hrvatske elektroprivede.

Prognoza (outlook) ocjene kreditnog rejtinga, ocijenjena je kao „stabilna“. Pomak prognoze s prija{nje „negativne“, odraz je vi{egodi{nje odgode planirane privatizacije HEP-a, {to }emo objasniti u daljnjem tekstu.

Ocjena BBB ozna~ava du`nika koji ima investicijski kreditni rejting i odgovaraju}u sposobnost ispunjavanja financijskih obveza.

Grupa ocjena BBB ukazuje na ve}u mogu}nost smanjenja sposobnosti ispunjenja financijske obveze u uvjetima nepovoljnih ekonomskih okolnosti ili u promijenjenim okolnostima poslovanja.

NEUPITNA VA@NOST ZA POSLOVANJE HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE

Nagla{avamo da je povoljna ocjena rejtinga preduvjet kvalitetnijeg pristupa trì{tima kapitala {to je u ovom trenutku, zbog sna`nog investicijskog zamaha, za Hrvatsku elektroprivredu od neprocjenjive va`nosti.

Naime, posjedovanje ocjene rejtinga iz razreda investicijskih rejtinga, osigurava povoljnije zaduìvanje i reputaciju financijski sigurnog zajmoprimca. Pritom se pogodnosti prvenstveno odnose na niè kamatne stope, dulje razdoblje kori{tenja i otplate kredita te nepostojanje potrebe za dràvnim jamstvom prigodom zaduìvanja. Za financijske institucije i investitore, rejting kojeg dodjeljuju bonitetna agencija, polazi{te je analiza koje se provode pri dono{enju odluka o poslovnom odnosu s HEP-om.

Podsje}amo da je Hrvatska elektroprivreda prva hrvatska kompanija koja je zatraìla ocjenu rejtinga ve} 1997. godine, a koju je u godi{njim postupcima revizije rejtinga, ve} devet puta uspje{no obranila.

Osim me|unarodnog priznanja, uspje{no obranjenom ocjenom rejtinga Hrvatska elektroprivreda i ovoga je puta potvrdila svoju renomiranu poziciju u hrvatskom gospodarstvu.

[TO KA@E IZVJE[]E?

Iz izvje{}a je uo~ljivo da „snaga“ Hrvatske elektroprivrede proizlazi iz sna`ne dràvne potpore, jakog trì{nog poloàja kompanije kao monopolnog opskrbljiva~a na rastu}em trì{tu i umjerene dosada{nje zaduènosti. „Slabosti“ se odnose na ne ba{ zna~ajno pove}anje tarifnih sustava posljednjih godina, zna~ajne izazove u poslovanju, kao i ograni~enja vezana za likvidnost.

U 2004. godini, prema mi{ljenju Standard and Poor’s-a, kompanija je zabiljeìla svoje najbolje rezultate u novijoj povijesti, preteìto zahvaljuju}i velikoj proizvodnji hidroelektrana. Nagla{avaju da je poslovni rezultat 2005. i 2006. godine, potpomognut povoljnim hidrolo{kim okolnostima (premda manje nego u 2004.) i pove}anjem prodajnih cijena elektri~ne energije iz rujna 2005., uz istodobni negativni utjecaj pove}anja tro{kova goriva zbog visokih cijena loìvog ulja i plina te redukcija u isporuci plina. Navode da su upravo ti ~imbenici smanjili apsolutnu dobit iz poslovanja u odnosu na 2004.

Standard and Poor’s, manjkavosti HEP-ove profitabilnosti prvenstveno veù uz niske tarife. Ukazuje se na mogu}e smanjenje jake trì{ne pozicije ulaskom konkurencije te problematika velikog broja zaposlenika.

U Izvje{}u se nagla{avaju zna~ajne razvojne potrebe HEP-ove infrastrukture. Analiti~ari Standard and Poor’s-a smatraju da HEP-ov elektroenergetski sustav pati od strukturnih slabosti kao posljedice rata te nedostatnog investiranja tijekom posljednjeg desetlje}a.

Navodi se da su visoki gubici u distribucijskoj mreì postupno smanjeni i da se o~ekuje da }e dosti}i razinu zemalja zapadne Europe unutar sljede}eg deset-lje}a, no profil proizvodnih kapaciteta, koji se zna~ajno oslanjaju na stare elektrane na loìvo ulje i neizvjestan hidroenergetski kapacitet, ostaje i nadalje slab.

Ipak, spominje se va`nost realizacije zna~ajnih investicijskih projekata u nove kapacitete, koji bi trebali pokriti nedostatke sustava.

Iz Izvje{}a je uo~ljivo mi{ljenje da je sada{nja pozicija likvidnosti HEP-a skromna, s obzirom na umjereni saldo novca, izloènost promjenjivim vodnim dotocima, povijesno slabu poziciju potraìvanja i obrtnog kapitala te nedovoljnu dugoro~nost zaduènja. Ipak, stanje ocjenjuju pobolj{anim zbog HEP-ovog boljeg upravljanja pozicijom obrtnog kapitala i ja~eg kapitalnog trì{ta u Hrvatskoj.

Standard and Poor's, jednako tako, pretpostavlja da }e se kompanija, sve dok je u dràvnom vlasni{tvu, oslanjati na izravnu dràvnu potporu u pravodobnom servisiranju duga u slu~aju privremene nesta{ice

sredstava.Profil financijskog rizika ocijenjen je umjerenim,

ali se predvi|a da }e zaduènost sustavno rasti, prvenstveno kao posljedica pove}anih investicija.

Financijski rizici poslovanja, prema mi{ljenju analiti~ara, vezani su uz negativne te~ajne razlike, kamatni rizik (s obzirom na to da je ve}ina duga ugovorena s promjenjivim kamatnim stopama) te o~ekivano pove}anje EURIBOR-a. Mogu}nost prikupljanja sredstava u eurima i kontrolirani te~aj u Hrvatskoj, ublaùju valutnu izloènost.

Niska financijska fleksibilnost HEP-a rezultat je problema naplate potraìvanja, negativnog ili grani~nog slobodnog nov~anog toka, mogu}nosti odràvanja razine gotovine i likvidnosti, kao i pomalo nesigurnog pristupa trì{tima kapitala.

U ovogodi{njem Izvje{}u, analiti~ari Standard and Poor’s-a dodatno su ocijenili tzv. samostalnu kreditnu kvalitetu HEP-a, ocjenom BB+. Takva ocjena BB+ spada u razred neinvesticijskih ({pekulativnih) ocjena rejtinga te upu}uje na mogu}nost ugroènog pla}anja kamata i dugova kod negativnog razvoja.

Naime, dugoro~ni rejting kompanije (BBB) uzima u obzir zna~ajnu dràvnu potporu, koja proizlazi iz uloge kompanije kao monopolnog opskrbljiva~a elektri~nom energijom u Hrvatskoj. U Izvje{}u se navodi da, premda bi se odga|ani proces privatizacije HEP-a mogao nastaviti nakon izbora i prije dovr{etka pregovora Hrvatske o pristupanju Europskoj uniji te planiranog potpunog otvaranja trì{ta elektri~ne energije 2008., izbor trenutka i kona~nog oblika ostaje neizvjestan.

Stabilna prognoza ocjene kreditnog rejtinga, kao {to smo spomenuli na po~etku teksta, odraàva vi{egodi{nju odgodu procesa privatizacije HEP-a. Standard and Poor's pretpostavlja da }e se implicitna dràvna potpora HEP-u nastaviti i u doglednoj budu}nosti. Me|utim, konkretni rezultati djelomi~ne privatizacije, prema mi{ljenju Agencije, vjerojatno bi ipak imali zna~ajne negativne implikacije na rejting.

Daljnje slabljenje samostalnog profila HEP-a zbog daljnje odgode pobolj{anja poslovanja, daljnje odgode pove}anja tarifa nakon izbora 2007. godine ili ve}eg od o~ekivanog slabljenja rezultata u 2007., mogli bi jednako tako imati negativan utjecaj na ocjenu kreditnog rejtinga.

S druge strane, pobolj{anje rejtinga, odnosno prognoze za Hrvatsku, prema mi{ljenju bonitetne agencije, ne bi imalo izravne pozitivne implikacije na rejting HEP-a.

Na kraju nagla{avamo da, premda su u Izvje{}u navedeni nedostaci HEP-ovog poslovnog i financijskog profila te neizvjesnost oko budu}eg kretanja ocjene rejtinga - zadràvanje ocjene iz razreda investicijskih rejtinga, odraz je mi{ljenja agencije Standard and Poor’s o cjelokupnoj financijskoj i poslovnoj uspje{nosti i stabilnosti Hrvatske elektroprivrede.


FORUMI

HRO HYDRO 2007

Postati ~lan svjetske

HYDRO Marica @aneti} Malenica

Prilagodba ISO 14001 kao sustava upravljanja okoli{em za EMAS, omogu}it }e hrvatskim hidroelektranama napredak, jer je to sustav upravljanja okoli{em sukladan zahtjevima EU s najve}im kredibilitetom na trì{tu i jamstvo je primjene najvi{ih standarda u za{titi okoli{a

U organizaciji HEP-a d.d. i Elektrotehni~kog dru{tva Zagreb (ETZ), u [ibeniku je od 3. do 5. lipnja o.g. odràno savjetovanje HRO HYDRO 2007 – Uloga hidroelektrana u elektroenergetskom sustavu Hrvatske. To je Savjetovanje nastavak inicijative iz 2001. godine, kada je po prvi put ETZ organiziralo me|unarodni simpozij HEPP 2001 - Hidroelektrane – obnovljiva energija za danas i sutra, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i tehnologije. Suorganizator HEPP 2002, uz ETZ je bio i HEP - Direkcija za proizvodnju, Sektor za hidroelektrane. Potom se takva korisna inicijativa ugasila, da bi pet godina poslije ponovo oìvjela sa savjetovanjem HRO HYDRO 2007. Hotelsko naselje Solaris ugostilo je otprilike 170 sudionika, preteìto stru~njaka iz HEP Proizvodnje, njenog Sektora za hidroelektrane i predstavnika proizvo|a~a hidromehani~ke opreme. Me|u sudionicima je bilo i 27 studenata ~etvrte godine Elektrotehni~kog fakulteta iz Rijeke, koji su ovom prigodom u~lanjeni u Elektrotehni~ko dru{tvo bez upisne naknade.

Simpozij je otvorio Ante Despot, ~lan Uprave za proizvodnju i predsjednik Organizacijskog odbora, rekav{i da je ideja o ponovnom okupljanju na{e hrvatske pameti iz podru~ja hidroenergije stara samo mjesec dana, ~emu se moè pripisati i poneki organizacijski propust.

Sudionike su u ime doma}ina pozdravili gradona~elnica Grada [ibenika Neda Klari} i ùpan [ibensko-kninske ùpanije Goran Pauk.

- Zahvalni smo Organizacijskom odboru {to nas je prepoznao kao pogodnu lokaciju za razmjenu znanja i iskustava o izgradnji novih i revitalizaciji postoje}ih hidroelektrana. To je zanimljivo, ne samo za HEP, ve} i za sve nas u [ibeniku, najstarijem izvornom hrvatskom gradu na Jadranu, poznatom i po tomu {to je jo{ 1895. godine me|u prvim gradovima u svijetu dobio moderan sustav javne rasvjete, naglasila je Gradona~elnica. @upan ju je nadopunio podatkom da je upravo [ibenik struju imao ~ak i prije Be~a i tom je prigodom predloìo da se, uz pridràvanje na~ela odrìvog razvoja, obave i dodatna ispitivanja rijeke îkole koja u svom toku jo{ nema niti jedan proizvodni objekt, premda su u njihovim prostornim planovima predvi|ene ~ak dvije lokacije.

Rad Savjetovanja koordinirao je Organizacijski odbor ~iji su ~lanovi, uz predsjednika A. Despota i tajnika Josipa Mosera, bili: dr.sc. Alfredo Vi{kovi}, direktor Sektora za strate{ko planiranje i razvoj poslovnog sustava te Stjepan Ti~inovi} i Tomislav Mileti}, direktori Pogona HE Zaku~ac i Pogona HE na Krki PP HE Jug.

Rad, koji se provodio kroz prezentacije, bio je podijeljen u {est tematskih cjelina i to: Revitalizacija hidroelektrana u Hrvatskoj; Izgradnja hidroelektrana u Hrvatskoj; Budu}nost i plan izgradnje malih hidroelektrana u Hrvatskoj; Oprema za hidroelektrane; Za{tita okoli{a – zelena karta hidroelektrana i Kombiniranje rada proizvodnih kapaciteta u elektroenergetskom sustavu Hrvatske

HE LE[]E BIT ]E 24. HIDROELEKTRANA U HRVATSKOJ

Prva tema bila je u znaku na{eg najve}eg hidroenergetskog objekta, jer je o tehni~kim aspektima revitalizacije turbinske opreme HE Zaku~ac govorila doc. dr. sc. Marija [i{ko Kuli{.

HE Zaku~ac, snage 486 MW, je prva hidroelektrana u Hrvatskoj koja jo{ 1992. godine biljeì po~etne aktivnosti vezane za revitalizaciju. Prema rije~ima M.

[i{ko Kuli{, revitalizacijom turbinske opreme ostvarit }e se svi postavljeni ciljevi, a to su: zamjena dotrajale opreme novom na razini zadnjih tehnolo{kih i tehni~kih rje{enja, ~ime se produljuje ìvotni vijek opreme za novih 40 do 50 godina; pove}anje iskoristivosti opreme, snage i proizvodnje; smanjenje tro{kova odràvanja i vo|enja pogona, a pove}anje pouzdanosti i raspoloìvosti postrojenja. Uvo|enje procesne automatike te daljinskog upravljanja tako|er }e biti u funkciji boljeg gospodarenja ovog strate{kog objekta sliva i sustava:

- Bez skupih gra|evinskih pothvata prakti~ki se, uz obnovu postoje}ih kapaciteta, stvara nova elektrana snage 52 MW i prosje~ne godi{nje proizvodnje 58 GWh. I, kona~no, nova „zelena energija“, koja }e imati posebno subvencioniranu cijenu na europskom trì{tu elektri~ne energije, naglasila je dr.sc. M. [i{ko Kuli{.

Druga tematska cjelina - Izgradnja hidroelektrana u Hrvatskoj bila je, razumljivo, posve}ena jedinoj na{oj hidroelektrani u izgradnji - HE Le{}e, o kojoj su govorili ~lanovi Tima za izgradnju, Miljenko Ivica, Stjepan Ma~kovi} i Stjepan [utila.

Elektrana, snage 42 MW, bit }e 24. hidroelektrana u Hrvatskoj i prva koja se gradi od njenog osamostaljenja. S izvo|enjem glavnih radova zapo~elo se u prosincu 2006. godine, a izgradnja }e trajati 35 mjeseci. To visokoautomatizirano postrojenje bez stalne posade, bit }e vrijedan energetski objekt u hrvatskom elektroenergetskom sustavu, koji }e proizvoditi vr{nu energiju bez posljedica za ljude i okoli{.

MALE HE NISU ISPLATIVE

O budu}nosti izgradnje malih hidroelektrana u Hrvatskoj detaljnije je, u tre}oj temi, govorio Josip Moser, naglasiv{i kako je danas u Hrvatskoj udjel obnovljivih izvora energije 5,8 posto, a za koju godinu bi trebalo porasti do 21 posto, {to iziskuje bitan pomak u njihovoj izgradnji. Prema kona~nom popisu iz Katastra malih vodnih snaga u Republici Hrvatskoj, ostaje tek 18 potencijalnih lokacija na {est vodotokova. To su: Orljava, Kup~ina, Buti`nica, Vitunj~ica, Ruda i Jadro, za koje su izra|eni detaljni planovi i nacrti te opisi lokacije

Zahvalni smo Organizacijskom odboru {to nas je prepoznao kao pogodnu lokaciju za razmjenu znanja i iskustava o izgradnji novih i revitalizaciji postoje}ih hidroelektrana, rekla je gradona~elnica [ibenika Neda Klari}

@upan Goran Pauk podsjetro je da je upravo [ibenik struju imao ~ak i prije Be~a

Dr.sc. Marija [i{ko Kuli{ govorila je o revitalizaciji HE Zaku~ac


HRO HYDRO 2007 pratilo je otprilike 170 sudionika, preteìto stru~njaka iz HEP Proizvodnje, njenog Sektora za hidroelektrane i predstavnika proizvo|a~a hidromehani~ke opreme

i vrste zahvata, definiran je pristup lokaciji, utvr|ena veli~ina parcele, uz opis gra|evine, elektrostrojarskog dijela i priklju~ka na mreù. Sveukupno bi se iz malih hidroelektrana u Hrvatskoj moglo izvu}i pribli`no 1,6 MW instalirane snage i godi{nja proizvodnja od 8.300 MWh:

- Premda su te lokacije ponu|ene, nema zainteresiranih. Naime, zbog relativno male instalirane snage, male godi{nje proizvodnje i relativno male raspoloìvosti - male hidroelektrane ve}inom nisu isplative. Za razliku od njih, ulaganja u vjetroenergiju i biomasu su vrlo privla~na, zaklju~io je J. Moser.

UVO\ENJE EMAS-a NA[ JE SLJEDE]I CILJ

O pozitivnim i negativnim utjecajima hidroelektrana na okoli{ govorio je, u petoj temi, A. Despot:

- Hidroelektrane su jedini izvor elektri~ne energije koji, uz negativan, imaju i pozitivan utjecaj na okoli{. Premda pri normalnom radu ne stvaraju emisije stakleni~kih plinova, ne tro{e gorivo i ne stvaraju otpad, njihovom izgradnjom utje~e se na ekosustave rijeka i mikroklimu lokacija na kojima se grade pa su mogu}i njihovi utjecaji na okoli{ u izvanrednim okolnostima, kada moè do}i do poplava i izlijevanja opasnih tvari u okoli{. Sve to ukazuje na potrebu sustavnog pristupa u za{titi okoli{a, kako bi se postigla uskla|enost s novim propisima, pobolj{ala komunikacija sa zainteresiranim stranama i kako bi se pribliìli standardima EU. Sustav upravljanja okoli{em ISO 14001, logi~an je nastavak aktivnosti nakon certifikacije proizvodnje elektri~ne energije iz

obnovljivih izvora, {to je bio pripremni korak za prodaju elektri~ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora na liberaliziranom energetskom trì{tu, naglasio je A. Despot

Do sada su, od strane nezavisne ku}e (DNV), a u skladu s normama ISO 9001 i ISO 14001 certificirane elektrane PP HE Sjever (lipanj 2006.) i PP HE Zapad (studeni 2006.), a certifikacijski postupak je u tijeku za elektrane u PP HE Jug i Pogon HE Dubrovnik:

- Implementacija Sustava upravljanja okoli{em u skladu s normom ISO 14001 u hidroelektranama, omogu- }ila je sustavan pristup, prepoznavanje i unaprje|enje aspekata okoli{a koji prije nisu bili prepoznati te smanjila potencijalne rizike za okoli{, zaklju~io je A. Despot i najavio smjernice za budu}e aktivnosti. To su: utvr|ivanje i primjena budu}ih ujedna~enih, unificiranih i visokih specifi~nih kriterija iz za{tite okoli{a za sve hidroelektrane (primjerice unificirano skladi{tenje opasnih tvari); uvo|enje ISO 14001 u sve hidroelektrane koje nisu jo{ certificirane; uvo|enje EMAS-a (Eco-Management and Audit Scheme) u ISO 14001 certificirane hidroelektrane. Prilagodba ISO 14001 kao sustava upravljanja okoli{em za EMAS omogu}it }e hidroelektranama napredak od ISO 14001 prema EMAS-u bez dodatnih napora. EMAS je sustav upravljanja okoli{em sukladan zahtjevima EU s najve}im kredibilitetom na trì{tu i jamstvo je primjene najvi{ih standarda u za{titi okoli{a.

O HIDROENERGIJI - SVAKE GODINE

U zavr{noj rije~i, A. Despot je poru~io da }e okupljanje stru~njaka HEP Proizvodnje, Sektora za

hidroelektrane i proizvo|a~a hidroenergetske opreme postati tradicija i dodao:

- Na{ je cilj postati i punopravnim ~lanom me|unarodne organizacije HYDRO, kojoj }emo se s takvim zahtjevom obratiti ve} na sljede}oj me|unarodnoj konferenciji, {to se ove godine odràva u [panjolskoj.

U prilog potrebe redovnog godi{njeg okupljanja stru~njaka za hidroenergetske potencijale govori i obra- }anje dr.sc. A. Vi{kovi}a koji je, izme|u ostalog, poru~io:

- Energetska revolucija je zapo~ela, premda malobrojni to nisu primijetili. Postojat }e pobjednici i pobije|eni, a Hrvatska je apsolutno u zaostatku {to se ti~e razvoja postrojenja u budu}nosti. Treba se nadati i raditi kako bi se u idu}im godinama mogla preokrenuti ta tendencija da i na{a zemlja postane protagonist promjena koje su ve} zapo~ele.

Na konferenciji za novinare organiziranoj za {ibenske kolege, na pitanja su spremno odgovarali A. Despot, dr.sc. A. Vi{kovi} i J. Moser, predsjednik ETZ.-a i tajnik Organizacijskog odbora.

Tijekom Savjetovanja, promovirana je i knjiga na{eg kolege dr.sc. Alfreda Vi{kovi}a, direktora Sektora za strate{ko planiranje, "Ekonomija i politika proizvodnje elektri~ne energije", ~iji je koautor talijanski znanstvenik Luigi De Paoli, redoviti profesor ekonomije i upravljanja poduze}ima (o ~emu u ovom broju HEP Vjesnika op{irnije pi{emo u prilogu Nove knjige).

Posljednjeg dana Savjetovanja, sudionici su posjetili na{u prvu hidroelektranu, staru 112 godina - HE Jaruga, u Nacionalnom parku Krka.

Simpozij je koordiniralo Radno predsjedni{tvo u sastavu: Josip Moser, dr. sc. Alfredo Vi{kovi}, Ante Despot, Josip Gabela i Stjepan Ti~inovi}

Tijekom Savjetovanja, promovirana je i knjiga dr.sc. Alfreda Vi{kovi}a, "Ekonomija i politika proizvodnje elektri~ne energije"


U velikoj obitelji HEP-a, koja je prema dobnoj strukturi stara tvrtka, zadovoljstvo je susresti i mla|e ambiciozne kolege motivirane stjecanjem znanja i napredovanjem u struci, koje (rijetko, ali se doga|a i u HEP-u) rezultira promicanjem na vi{u razinu hijerarhijske ljestvice funkcija. Premda je povoda puno, ovom prigodom sa Zoranom Stani}em razgovaramo zbog najmanje dva: nedavno stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz podru~ja tehni~kih znanosti - Elektrotehnika te imenovanje direktorom tvrtke k}erke HEP grupe - HEP Obnovljivih izvora energije.

Ponajprije spomenimo da se Z. Stani} zaposlio u HEP-u nakon {to je diplomirao na FER-u 1996. godine. Godinu dana kasnije stekao je akademski stupanj magistrira znanosti iz upravljanja okoli{em na Sveu~ili{tu u Amsterdamu, a potom 2002. godine zavr{io DSM poslijediplomski studij Sveu~ili{ta u Zagrebu iz poslovnog upravljanja, ali i dvogodi{nji me|unarodni poslijediplomski program iz podru~ja odrìvog razvoja – LEAD.

U HEP-u je radio u Sektoru za razvoj kao koordinator poslova za{tite okoli{a i kori{tenja obnovljivih izvora energije te bio ~lanom timova i sudjelovao u raznim projektima za to podru~je. Osim {to je bio uklju~en u projekte strate{kog planiranja i upravljanja u energetici i za{titi okoli{a u Europi, SAD-u, Kanadi, Kini i Izraelu te sudjelovao u istraìva~kom projektu pove}anja energetske u~inkovitosti nizozemske Agencije za energiju – NOVEM, 1997. godine je u okviru tromjese~nog rada u EBRD-u u Londonu izradio Priru~nik za upravljanje okoli{em u elektroenergetskim postrojenjima u skladu s ISO 14001 te, tako|er, u Londonu u okviru FCO radio na pripremi projekta javno-privatnog partnerstva kori{tenja obnovljivih izvora energije. Z. Stani} je ~lan Izvr{nog odbora Vije}a za energetiku HAZU, potpredsjednik Izvr{nog odbora Vije}a zajednice za za{titu okoli{a HGK te tajnik Studijskog odbora HO CIGRÉ C3 – Utjecaj elektroenergetskih sustava na okoli{. Autor je i koautor brojnih znanstvenih i stru~nih radova iz podru~ja energetike i za{tite okoli{a.

HEP Vjesnik: O~ito je da su se proteklih nekoliko godina, u Va{ih samo 36 godina ìvota, dobro posloìle kockice u stru~nom i osobnom ìvotu: dano Vam je povjerenje za vo|enje tvrtke va{e specijalnosti, doktorirali ste i oènili ste se, premda ne tim redoslijedom. Jesu li time ostvareni, ako ne svi, barem velika ve}ina postavljenih ciljeva?

Dr. sc. Zoran Stani}: Zadovoljan sam ciljevima koje ste naveli, jer sam u njihovo ostvarenje uloìo puno energije, znanja, truda i svog slobodnog vremena. Krenimo od doktorske disertacije, koja je rezultat mog desetgodi{njeg prou~avanja i prakti~nog bavljenja razvojem elektroenergetskog sustava i s njim povezanim utjecajima na okoli{. Uz formalno poslijediplomsko obrazovanje iz podru~ja odrìvog razvoja na nekim od vode}ih me|unarodnih i doma}ih znanstvenih institucija,

posebno bih izdvojio dvogodi{nji, me|unarodni edukacijski program – LEAD (Leadership for Environment and Development), u kojem sam sudjelovao kao vanjski suradnik Zavoda za visoki napon i energetiku zagreba~kog FER-a na projektima Ministarstva znanosti i tehnologije. Tako|er sam bio sam u prigodi prakti~no raditi na vi{e desetaka znanstvenih i stru~nih studijskih radova i razvojnih projekata u Sektoru za razvoj Hrvatske elektroprivrede. U tom smislu sam zahvalan HEP-u {to je prepoznao zna~aj ove teme i financijski pomogao izradu ove doktorske disertacije.

Vjerujem da }e taj moj rad predstavljati skroman doprinos razvoju ovog podru~ja, a HEP-u i ostalim sudionicima na trì{tu elektri~ne energije u Hrvatskoj pomo}i u procesu u~enja i pronalaènja na~ina optimalnog upravljanja budu}im novim resursima – emisijskim pravima. U tom smislu je i moj odgovor na Va{e pitanje o mojim sljede}im ciljevima. Naime, usporedo bih èlio nastaviti karijeru u HEP-u i, naravno manjom dinamikom, nastaviti sa znanstveno-istraìva~kim radom na FER-u. Ali, sve bi to moralo biti uravnoteèno s osobnim i obiteljskim ìvotom, {to je – morate priznati – ambiciozan cilj.

^vrsto vjerujem u potrebu stalnog u~enja i usavr{avanja, osobnog i poslovnog. Ipak, smatram da je u ìvotu najva`nije imati osobnu ravnoteù i smirenost, {to je preduvjet za razvijanje zdravih odnosa s obitelji, prijateljima i kolegama na poslu.

HEP Vjesnik: Koliko je odrìva energetska strategija, uz propise ograni~enja utjecaja na okoli{, u svjetskim, ali i lokalnim okolnostima?

Dr. sc. Zoran Stani}: Pitanje energetike, posebice elektri~ne energije, jedan je od najve}ih izazova na putu ka odrìvom razvoju. Elektri~na je energija presudna za op}i napredak i stoga se ~esto naziva vektorom razvoja. Njezina ve}a primjena u podru~ju informatizacije i automatizacije te kroz supstituciju fosilnih goriva u industriji i posebice transportu, moè zna~ajno doprinijeti globalnom smanjenju utjecaja na okoli{, osobito u vidu smanjenja emisije stakleni~kih plinova. Pribli`no dvije milijarde ljudi na Zemlji nema pristupa pouzdanoj i dostupnoj elektri~noj energiji te se, kao zamjena, koriste razli~iti primarni, fosilni izvori energije, {to ima za posljedicu brojne negativne utjecaje na ljudsko zdravlje i okoli{. Na strani potro{nje, elektri~na energija je nefosilni, visokoefikasni, ~isti oblik energije te njezina sve ve}a primjena u zna~ajnoj mjeri podiè kvalitetu ìvljenja ljudi u razli~itim dijelovima svijeta. To je jedan od temeljnih postulata koncepta odrìvog razvitka.

Istodobno, uporaba energije uzrokuje globalno, regionalno i lokalno one~i{}enje, a cijene energije rijetko odraàvaju ekolo{ke tro{kove povezane s njezinim kori{tenjem. Izgaranje fosilnih goriva za proizvodnju elektri~ne energije ovog trenutka daje najve}i doprinos ukupnom pove}anju emisije CO

2, najzna~ajnijeg

stakleni~kog plina odgovornog za vi{e od 50 posto globalnog u~inka staklenika. Promjena klime uzrokovana ljudskim djelatnostima ili u~inak staklenika, klju~ni je

globalni ekolo{ki problem dana{njeg ~ovje~anstva. Zbog svoje globalne naravi, sloènosti, odnosno nepotpunog znanstvenog modela i uske povezanosti s pitanjem gospodarskog rasta i razvoja svake dràve, aktivnosti s ciljem njegovog rje{avanja postale su jednim od najva`nijih pitanja svjetske politike, ali i gospodarskog i financijskog sektora.

Odrìvi razvoj je u dana{nje vrijeme temeljni, globalni koncept za energetske strategije razvoja u razvijenim demokratskim dru{tvima, a sve vi{e i u zemljama u razvoju. U elektroenergetici, odrìvi razvoj pretpostavlja racionalno kori{tenje svih energetskih izvora, sve ve}u diverzifikaciju izvora s ciljem pove}anja sigurnosti dobave energije, poticanje efikasnog kori{tenja energije na strani potro{a~a i kori{tenja obnovljivih izvora energije te postizanje u~inaka u pogledu za{tite okoli{a. Osnovni je cilj takve strategije omogu}iti sigurnu opskrbu elektri~nom energijom, kao potporu ekonomskom rastu i pove}anju kvalitete ìvota, uz minimiziranje {tetnih utjecaja na okoli{.

HEP Vjesnik: Kako }e otvaranje trì{ta elektri~ne energije utjecati na emisije CO2?

Dr. sc. Zoran Stani}: U otvorenim trì{tima elektri~ne energije razvidan je trend poja~ane regulacije kroz razvoj me|unarodne regulative i standarda za{tite okoli{a, pri ~emu se problematika okoli{a ~esto postavlja kao temeljno pitanje za pristup i opstanak na trì{tu. Zbog poreza na emisiju CO

2, pove}ali bi se

proizvodni tro{kovi jedinica s velikim emisijama CO2

po proizvedenom kWh, ~ime bi se smanjila njihova ekonomska prednost. To bi utjecalo na optimalan sastav proizvodnih kapaciteta u sustavu.

Direktiva Europske Unije 2003/87/EC o uspostavljanju sustava trgovanja emisijama stakleni~kih plinova unutar Europske unije, pokrenuta je s ciljem ekonomski u~inkovitog smanjenja emisija stakleni~kih plinova radi provedbe Protokola iz Kyota. Ta mjera moè dovesti do promjene rasporeda proizvodnje pojedinih elektrana, kako u voznom redu, tako i u investicijskom ciklusu te u kona~nici uzrokovati pove}anje cijene elektri~ne energije. Emisijska prava postaju nova vrsta imovine i novi ~imbenik u odlu~ivanju u elektroenergetskom sustavu. Za dono{enje optimalnih odluka potrebni su analiti~ki alati, koji }e biti u stanju precizno opisati trì{te emisija i interakciju s trì{tem elektri~ne energije, kao i posljedice koje }e odre|eni skup trì{nih uvjeta imati na formiranje cijene, prihode sudionika i njihovu konkurentnost. Trebat }e optimirati proizvodnju uz zadana tehni~ka, ekolo{ka i trì{na ograni~enja te obuhvatiti kratkoro~ni, srednjoro~ni i dugoro~ni vremenski okvir.

Stoga, u takvim okolnostima, meni osobno i mom mentoru prof.emer.dr.sc. Danilu Fereti}u, ~inilo se opravdanim znanstveno utemeljeno istraìti sve ~imbenike koji utje~u na me|udjelovanje trì{ta elektri~ne energije i trì{ta emisija te na proizvodnu cijenu elektri~ne energije.

HEP Vjesnik: U kakvoj su korelaciji trì{te

RAZGOVOR S POVODOM

Dr. sc. Zoran Stani}, direktor HEP Obnovljivih izvora energije

Emisijska prava - nova vrsta imovine Pripremila: \ur|a Su{ec


pojedine zemlje primarnim izvorima energije, potom o proizvodnom miksu u elektroenergetskom sustavu, njegovoj regulacijskoj sposobnosti, prijenosnoj mo}i i povezanosti s drugim sustavima. Postoje primjeri zemalja kao {to su Norve{ka i Island koje dobivaju skoro sto posto elektri~ne energije iz OIE.

HEP Vjesnik: Moè li se u Hrvatskoj o~ekivati stvaranje zajedni~kog koncerna za OIE, sastavljenog od tvrtki - proizvo|a~a opreme, izvo|a~a radova i proizvo|a~a obnovljive energije?

Dr. sc. Zoran Stani}: Privatni je kapital (u doma- }em, stranom ili mije{anom vlasni{tvu) pokazao interes za ulazak na hrvatsko trì{te, ponajprije za kori{tenje vjetropotencijala Republike Hrvatske. U Hrvatskoj je trenua~no u pripremi vi{e desetaka projekata izgradnje vjetroelektrana, vi{e projekata kori{tenja biomase i biogoriva, trì{te sun~anih kolektora i ~elija, premda za sada nerazvijeno, ubrzano se razvija, a u pripremi je i nekoliko projekata malih hidroelektrana.

HEP ima iznimno dobru poslovnu poziciju na podru~ju velike energetike, gdje predvodi nacionalni energetski klaster i moè se o~ekivati da bi mogao zauzeti sli~nu poziciju i na podru~ju OIE. To bi bilo doista va`no i za hrvatske tvrtke, koje imaju namjeru poslovno se uklju~iti u proizvodnju opreme i izvo|enje radova za obnovljive izvore energije.

emisijama i tro{kovi proizvodnje elektri~ne energije?Dr. sc. Zoran Stani}: Za{tita okoli{a sve se vi{e

oslanja na ekonomske mjere, {to je u skladu s prevagom trì{nog gospodarstva u svijetu. Dobro osmi{ljene trì{ne mjere mogu osigurati da se èljeni ekolo{ki cilj postigne uz najmanji mogu}i tro{ak - zajedni~kim djelovanjem vi{e sudionika. Osnovni tipovi ekonomskih mjera su emisijske naknade i porezi te trgovanje emisijskim pravima.

Trì{te emisijama novi je faktor u prora~unu grani~nih tro{kova proizvodnje elektri~ne energije termoelektrana na fosilna goriva. Kao posljedica, grani~ni tro{kovi svih elektrana na fosilna goriva imat }e relativan porast u odnosu na sadràj ugljika u tom gorivu.

Za grani~nu je elektranu, porast trì{ne cijene jednak dodatnom tro{ku ugljika. Za sve elektrane ispod grani~ne u voznom redu, porast trì{ne cijene ve}i je od dodatnih tro{kova. Elektrane koje ne emitiraju CO

2, kao

{to su nuklearne elektrane i hidroelektrane, profitirat }e od pove}anih trì{nih cijena elektri~ne energije.

HEP Vjesnik: Ho}e li i kako preìvjeti proizvo|a~i elektri~ne energije na trì{tima s velikim udjelom termoelektrana na fosilna goriva?

Dr. sc. Zoran Stani}: U teoriji bi se vrijednost emisijskih prava trebala reflektirati u tro{kovima proizvodnje elektri~ne energije. To je zbog toga {to proizvodnja elektri~ne energije uvijek koincidira s mogu}no{}u prodaje emisijskih prava na trì{tu. Zna~i, oportunitetni tro{kovi postoje bez obzira na to jesu li emisijska prava naslije|ena, odnosno dobivena besplatno ili su kupljena na aukciji (pla}ena od strane kompanija). Odluka o prevaljivanju svih oportunitetnih tro{kova prava na emisiju ili samo njihov dio, ovisi o vi{e faktora. Najva`niji su: ponuda elektri~ne energije na trì{tu, omjer kori{tenih goriva na trì{tima elektri~nom energijom, krivulja potra`nje te na~in alokacije emisijskih prava.

Proizvo|a~i elektri~ne energije na trì{tima s velikim udjelom TE na ugljen uspjeli su prevaliti najve}i dio tro{kova emisija na kupce elektri~ne energije, {to zna~i da njihova trì{na pozicija za sada nije ugroèna. Zbog toga, Europska komisija predlaè reviziju tzv. EU-ETS sheme (prikaz utjecaja na okoli{ pomo}u cijene) s ciljem pobolj{anja trì{ne pozicije energetskih tehnologija s manjom emisijom CO

2. Dugoro~no }e se termoelektrane

na ugljen, vjerojatno, morati dodatno opremiti tehnologijama za izdvajanje i skladi{tenje CO

2 u ~iji se

razvoj trenuta~no ulaù velika javna i privatna sredstva kako u SAD-u, tako i u EU.

HEP Vjesnik: Na trì{tu OIE jaka je konkurencija, osobito iskusnih tvrtki iz Njema~ke, [panjolske, Danske, Austrije…Je li poslovanje tvrtke za OIE u okrilju velike tvrtke klasi~ne elektroenergetike presedan ili uobi~ajeni tijek njihova razvoja?

Dr. sc. Zoran Stani}: Okrupnjavanje i povezivanje u podru~ju kori{tenja OIE je trend u Europi i svijetu. Prije deset i vi{e godina, izgradnjom vjetroelektrana i

drugih novih OIE preteìto su se bavili mali poduzetnici i zadruge, a projekti su bili relativno malih snaga i spajali su se na distribucijski sustav. Danas su jedini~ne snage vjetroturbine porasle do 3 MW (na morskoj pu~ini se ve} planiraju i jedinice od 5 MW), a ukupni kapaciteti vjetroelektrana na pojedinim lokacijama doseù i nekoliko stotina MW. Danas prakti~ki vi{e nema ozbiljnije elektroprivrede u Europi koja ne razvija projekte OIE i to u najve}em broju slu~ajeva prema jednakom modelu koji je primijenjen u HEP-u – osnivanjem specijalizirane tvrtke k}erke zaduène za istraìvanje i razvoj, planiranje, izgradnju i financiranje takvih postrojenja.

HEP je jo{ od 1994. godine aktivan na podru~ju OIE, a stupanjem na snagu podzakonskih akata, po~etkom idu}e godine prestaje HEP-ova obveza otkupa elektri~ne energije iz malih elektrana, koje }e sklopiti nove ugovore s Hrvatskim operatorom trì{ta energije (HROTE). U novim okolnostima, kada je bavljenje OIE postala dobro utemeljena i profitabilna energetska djelatnost, za koju su zainteresirani mnogi potencijalni investitori iz Hrvatske i inozemstva, opravdano je da se i HEP uklju~i u te poslove kao mogu}i investitor i ostvari poslovnu korist iz djelatnosti ~iji je razvoj godinama podupirao.

Da bi se to ostvarilo, osnovano je posebno dru{tvo u okviru HEP grupe, {to je bilo nu`no, jer se za OIE i kogeneraciju predvi|aju razli~iti oblici ekonomskih poticaja u Hrvatskoj i EU, koji se mogu ostvariti samo pod uvjetima potpuno transparentnog poslovanja. Uz organiziranje takvih poslova u okviru dru{tva temeljne djelatnosti, taj uvjet ne bi bio ostvaren.

Podsjetit }u da HEP grupa posluje prema na~elima tro{kovne efikasnosti i transparentnosti, uz primjenu visokih standarda za{tite okoli{a i unaprje|enje odnosa s javno{}u i kupcima. Predvi|a se {irenje poslovanja u energetskim i infrastrukturnim djelatnostima te sustavno poticanje razvoja srednjeg i malog poduzetni{tva kroz poslovnu suradnju s HEP grupom. Upravo je jedna od takvih trì{no zanimljivijih dodatnih djelatnosti HEP grupe i istraìvanje, razvoj, financiranje, izgradnja i proizvodnja elektri~ne energije kori{tenjem obnovljivih izvora.

HEP Vjesnik: Kako bi Vi pozicionirali OIE, s obzirom na opre~na stajali{ta, nazovimo to tako - elektroenergetskih tradicionalista i suvremenih elektroenergeti~ara?

Dr. sc. Zoran Stani}: OIE su u posljednja dva desetlje}a doìvjeli veliki bum zbog potrebe smanjenja negativnog utjecaja na okoli{ i smanjenja ovisnosti o plinu i nafti, koji se ~esto dobavljaju iz rizi~nih podru~ja. Europska unija je izra~unala da joj se vi{e isplati sna`no poticati lokalne OIE i vlastitu industriju koja proizvodi opremu, nego transferirati goleme koli~ine novca u Rusiju i arapske zemlje kroz uvoz nafte i plina, o kojima je u velikoj mjeri ovisna. U takvim okolnostima dolazi do brzog razvoja tehnologije i ekonomskih instrumenata poticaja, {to dovodi do brzog rasta udjela tehnologija OIE na trì{tima elektri~ne energije u svijetu. Maksimalni udjel takvih stohasti~kih izvora ovisi ponajprije o bogatstvu

Za{tita okoli{a sve se vi{e oslanja na ekonomske mjere, {to je u skladu s prevagom trì{nog gospodarstva u svijetu, a osnovni tipovi ekonomskih mjera su emisijske naknade i porezi te trgovanje emisijskim pravima


HRVATSKA-EUROPA

Drugi nacionalni info dan: program EU „Inteligentna energija u Europi".

Temeljni cilj programa „Inteligentna energija u Europi“ je poduprijeti odrìvi rast u energetici, osiguravati stalnu opskrbu energijom, postizati konkurentnost energetskog sektora EU i bolju za{titu okoli{a

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva, Fond za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost i Hrvatska gospodarska komora su organizirali II. nacionalni info dan, koji je odràn 11. lipnja o.g. u prostorima Fakulteta elektrotehnike i ra~unarstva u Zagrebu. Predstavnici organizatora - Igor Raguzin, voditelj Odsjeka za obnovljive izvore i energetsku u~inkovitost u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva, Vinko Mladineo, direktor Fonda za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost, Kre{imir [tih, stru~ni suradnik u Sektoru za industriju/Odjel za energetiku i elektroindustriju u Hrvatskoj gospodarskoj komori te predstavnik izvr{ne agencije „Inteligentna energija u Europi" Jose Manuel Hernandez, informirali su zainteresirane sudionike kako pripremiti projekt za sudjelovanje u natje~aju iz programa EU „Inteligentna energija u Europi". Na skupu su, tako|er, predstavljeni primjeri prijavljenih projekta iz Hrvatske, koji su dobili zeleno svjetlo EU, poput primjerice razvoja sustava grijanja kori{tenjem Sun~eve energije i biomase koji je predstavila mr. sc. Gordana Lu~i}, direktorica HEP ESCO-a d.o.o., te osnivanje energetske agencije u Me|imurju, {to je obrazloìo predstavnik Lokalne energetske agencije Me|imurje, Matija Derk.

NATJEÂJ OTVOREN OD TRAVNJA DO 28. RUJNA O.G.

Program „Inteligentna energija u Europi“ jedna je od poticajnih akcija EU s ciljem postizanja racionalnijeg kori{tenja energije i smanjenja ovisnosti o uvoznim energentima. Program vodi Izvr{na agencija inteligentne energije – IEEA (Intelligent Energy Executive Agency). Kako je rije~ o drugom krugu Programa, ~esto se koristi akronim IEE II, a predvi|eno vrijeme trajanja Programa je od 2007. do 2013. godine. Prvi program „Inteligentna energija u Europi“ ostvaren je od 2003. do 2006. godine.

Svake godine pokre}u se godi{nji programi, kojima se utvr|uju prioriteti i aktivnosti za svaku godinu posebno. Hrvatske tvrtke, regionalne i lokalne institucije, nevladine udruge i znanstveno-istraìva~ke institucije mogu se prijaviti na natje~aj, koji je otvoren od travnja do 28. rujna o.g., a ukupno je za sve uklju~ene dràve ( EU, Norve{ka, Island, Lihten{tajn i Hrvatska ), na raspolaganju 52 milijuna eura, od ~ega su tri milijuna eura namijenjena za osnivanje lokalnih i regionalnih energetskih agencija.

- Osnovi cilj programa je poduprijeti odrìvi rast u energetici, osigurati stalnu opskrbu energijom i pove}ati konkurentnost energetskog sektora, rekao je I.Raguzin dodav{i da je cilj EU pove}ati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na 20 posto ukupne proizvodnje, uz minimalni udjel od 10 posto iz biogoriva. Predstavnik izvr{ne agencije “Inteligentna energija u Europi” Jose Manuel Hernandez pozvao je sve zainteresirane pravne osobe da se jave na natje~aj, uz veliku vjerojatnost da }e im biti odobreno sudjelovanje u Programu.

DODIJELJENA SREDSTVA NAJVI[E DO 75 POSTO UKUPNE VRIJEDNOSTI INVESTICIJE

- U Programu ne mogu sudjelovati fizi~ke, ve} samo pravne osobe, me|unarodne organizacije, nevladine udruge ili poslovne zajednice, a odabranim projektima bit }e dodijeljena sredstva najvi{e do 75 posto ukupne vrijednosti investicije, naglasio je Jose Manuel Hernandez. Dodao je da je maksimalno trajanje projekta tri godine, a prosje~ni prora~un po projektu pribli`no milijun eura te da projekt treba uklju~ivati barem tri partnera iz razli~itih zemalja. Cilj treba biti razvoj trì{ta, ja~anje kapaciteta, institucionalne promjene, regulatorna pobolj{anja i promocija. Ne predvi|aju se investicije u opremu ni u projekte koji donose profit.

Kroz ovaj }e se Program sufinancirati projekti kori{tenja obnovljivih izvora energije, pobolj{anje ener-getske u~inkovitosti posebno u zgradarstvu, prometu i industriji, uvo|enje biogoriva i ~istijih vozila, pove}anje kori{tenja kogeneracije (istodobna proizvodnja elektri~ne i toplinske energije), kori{tenja malih izvora energije i drugi.

- Sudjelovanje u ovom Programu zna~ajno je za Hrvatsku, jer èlimo do 2010. godine desetak puta pove- }ati sada{nji udjel obnovljivih izvora energije, naglasio je V. Mladineo. Tako|er je najavio da }e do kraja 2008. godine, njegov Fond osigurati do 400 milijuna kuna za projekte energetske u~inkovitosti.

Do zelenog svjetla

Vinko Mladineo, Igor Raguzin, Jose Manuel Hernandez i Kre{imir [tih informirali su zainteresirane sudionike kako pripremiti projekt za sudjelovanje u natje~aju iz programa EU „Inteligentna energija u Europi”

Bro{ura: Prihvatite izazov teàk jednu tonu CO2

Pomognimo ZemljiU cijelom svijetu primje}uju se znakovi klimatskih

promjena: ledenjaci se otapaju, razina mora raste, sve su ~e{}e ekstremne vremenske nepogode poput uraganskih vjetrova i poplava. Ni Hrvatska nije po{te|ena posljedica klimatskih promjena - zimi se temperature rijetko spu{taju ispod ni{tice, a djeca mogu samo slu{ati pri~e odraslih o vrlo snje`nim zimama i zimskim radostima. S druge strane, ljeta su promjenjiva te smo ~esto pogo|eni ili tropskim vru}inama ili ki{ovitim vremenom i niskim temperaturama. Do{lo je vrijeme za akciju protiv klimatskih promjena i svatko od nas moè u~inkovitim kori{tenjem energije i mudrim potro{a~kim izborom smanjiti svoje emisije stakleni~kih plinova za pribli`no 20 posto, odnosno za jednu tonu godi{nje i tako dati najbolji doprinos smanjenju globalnog zatopljenja.

Potaknuti èljom da se ne{to promjeni, Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva te Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva, Fond i Program ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) zajedni~ki su, u okviru poticanja energetske u~inkovitosti, pripremili hvale vrijednu bro{uru pod nazivom Prihvatite izazov teàk jednu tonu CO

2. Bro{ura je predstavljena 5. lipnja o.g. u Fondu za

za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost, povodom Svjetskog dana za{tite okoli{a i taj se dan mogla dobiti u svim dnevnim novinama. Tako|er se u potpunosti moè pro~itati i prou~iti na stranici www.energetska-efikasnost.undp.hr.

Bro{ura je puna korisnih savjeta o tomu {to svaki pojedinac moè svakodnevno poduzeti kako bi se smanjile emisije stakleni~kih plinova u atmosferu te se time ublaìle i usporile neèljene klimatske promjene. Ilustracije radi, moète si koli~inu jedne tone stakleni~kih plinova predo~iti kao otprilike volumen jedne dvokatnice povr{ine od pribli`no 150 m2. Ve}ina ljudskog djelovanja koje stvara stakleni~ke plinove doprinosi one~i{}enju zraka i stvaranju smoga. Znamo da one~i{}uju}e tvari koje stvaraju smog, prizemni sloj ozona i krute ~estice ili pra{ina pove}avaju na{e ra~une za zdravstvene usluge, utje~u na radnu produktivnost i doprinose o{te}enju usjeva. Rezultat na{ih napora za smanjenje emisije stakleni~kih plinova bit }e ~i{}i zrak i zdravija zajednica.

KORISNI SAVJETI ZA NA[U SVAKODNEVNICU

Bro{ura se sastoji od nekoliko cjelina. Zapo~inje savjetima o podizanju ~ovjekove svijesti o problemu i poticanju na poduzimanje koraka u ovoj nepo{tenoj borbi. Potom su dani savjeti o tomu koliko i kako moèmo pomo}i u smanjenju zaga|enja na cesti. Primjerice, mogli bismo se odre}i drugog automobila, kod stajanja gasiti motor, voziti u skladu s ograni~enjima brzine, ukloniti krovne nosa~e, a spomenuto je jo{ mnogo drugih korisnih savjeta.

Najve}i dio ove bro{ure govori o energetskoj efikasnosti u ku}i. Dani su brojni savjeti o energetski u~inkovitoj gradnji, o zagrijavanju i hla|enju prostora, o upotrebi osnovnih ku}anskih aparata, o tomu koliko moèmo stvari i navika promijeniti u vrtu, o kori{tenju vode i o mnogim drugim koracima u o~uvanju na{eg Planeta. U bro{uri se nalazi i mali upitnik koji }e pokazati koliko osobno ~ovjek moè doprinijeti smanjenju CO

2. I na kraju se u bro{uri nalazi dje~ji kutak s pozivom da

se sva djeca uklju~e u zajedni~ku borbu protiv klimatskih promjena.

îtateljima HEP Vjesnika preporu~ujemo da prou~e bro{uru i zapo~nu primjenjivati korisne savjete koje ona sadrì. Svi smo mi dio ovog Planeta i moramo ga ~uvati ne samo da bi nama ìvot bio ljep{i, nego da bi i na{a djeca mogla u budu- }nosti uìvati u svim njegovim blagodatima.

Jelena Vu~i}

ZA[TITA OKOLI[A

Jelena Vu~i}


STRUKA

Savjetovanje CIRED-a (2)

U prostorima novog Kongresnog centra na be~kom velesajmu, kako smo pisali u pro{lom broju HEP Vjesnika, od 21. do 25. svibnja o.g. odràn je XIX. saziv Me|unarodne konferencije za distribucijske sustave (CIRED: akronim od „Congres International des Réseaux Electriques de Distribution“), ~iji je ~lan i Hrvatska. Prijavljivanje i sve~ano otvaranje bilo je 21., a tehni~ki izleti 25. svibnja; izme|u toga bila su tri dana intenzivnog stru~nog i dru{tvenog programa. Moto ovogodi{njeg skupa bio je „Zajedni{tvo na otvorenom trì{tu elektri~ne energije“, dobro osmi{ljen s obzirom na to da je 1. srpnja bio rok za potpuno otvaranje trì{ta elektri~ne energije i plina u EU.

Bilo je to do sada najve}e okupljanje svjetske „elektrodistribucijske zajednice“: vi{e od 1100 registriranih sudionika iz {ezdesetak zemalja svijeta – od toga dvadesetak iz Hrvatske; vi{e od 600 referata na zasjedanju – sedam iz Hrvatske; vi{e od 400 panelskih prezentacija; 17 okruglih stolova; pet stru~nih radionica; istraìva~ko-inovacijski forumi; {ezdesetak tvrtki iz cijelog svijeta kao izlaga~i. Po stotinjak referata raspravljano je na zasjedanju svakog od {est CIRED-ovih tehni~kih odbora: (1) „Mre`ne komponente“, (2) „Kvaliteta elektri~ne energije i elektromagnetska kompatibilnost“, (3) „Pogon, vo|enje i za{tita sustava“, (4) „Distribuirana proizvodnja; gospodarenje i kori{tenje elektri~ne energije“, (5) „Razvoj distribucijskog sustava“ i (6) „Regulacija, upravljanje i organizacija te pripadaju}i informati~ki sustavi“. Uz takva zasjedanja odbora, po dva dnevno, u zgusnutoj satnici istodobno su se odràvale prezentacije referata na panelima, kao i ostala stru~na izlaganja i sastanci radnih grupa i 17 radionica.

HRVATSKI OGRANAK CIRED-a I NJEGOV PREDSJEDNIK - VRLO AKTIVNI

Na sve~anom otvaranju Savjetovanja, u inauguralnom govoru predsjednika CIRED-a dr. Adolfa Schweera iz RWE-a, izdvojena je Hrvatska i predsjednik na{eg Nacionalnog ogranka mr.sc. Kaìmir Vranki} s ocjenom - vrlo aktivni.

Hrvatska je sudjelovala sa sedam referata, koje je od 14 prijavljenih prihvatio CIRED-ov Savjetodavni odbor. Prihva}eni su referati S. Hutter i I. Ugle{i}a u Tehni~kom odboru (1), M. Stojkova, K. Trupini}a i D. Poleta te S. Nikolovskog, Z. Klai}a i Z. Bausa u (2), B. Njavra, D. Runji}a i K. [livari}a te A.C. Miji}a, A. Martini}a i D. Mo~ini}a u (3), dva referata M. Skok, S. Krajcara, D. [krleca i Z. Zmijarevi}a uz jedno suautorstvo H. Keka u (5). Prijavljeno je dvadesetak sudionika iz Hrvatske, a na tehni~koj izlo`bi nismo izlagali.

Sljede}i, jubilarni XX. saziv CIRED-a bit }e od 8. do 11. lipnja 2009. u Pragu.

CIRED I CIGRÉ

Reorganizacijom pola stolje}a starije CIGRÉ (Conseil - Conference od 1921. do 2002. - International des Grands Réseaux Electriques) njeno se podru~je interesa {iri i na distribucijske sustave, motivirano

Najve}i skup elektrodistribucijske zajednice

Zdenko Tonkovi}

Prigodom prezentacije referata "Architecture for Integration of Power System Applications", stru~njaka HEP-a i Kon~ara A.C. Miji}a, A. Martini}a i D. Mo~ini}a

Predstavnici HEP-a za prezentacije postera Tehni~kog odbora 1 „Mre`ne komponente“

prvenstveno razvojem decentralizirane proizvodnje i posljedi~nim utjecajem na planiranje i pogon prijenosne mreè. Problematika, koja se obra|ivala unutar ranijeg Studijskog odbora 37 CIGRÉ („Planiranje i razvoj mreè“) prerasla je u sadràj rada novog Studijskog odbora C6 „Distribucijske mreè i decentralizirana proizvodnja“.

Taj je novi Studijski odbor C6 ustanovljen u kolovozu 2002. godine u okviru temeljite redefinicije i reorganizacije cijele CIGRÉ i njenog interesa , kao mjesto razmjene iskustava s decentraliziranom proizvodnjom u elektroenergetskom sustavu generalno: tehnolo{kih i gospodarstvenih, tehni~kih i pogonskih, organizacijskih i trgovinskih. Uz taj primarni interes, podru~je rada je pro{ireno i na upravljanje potro{njom, skladi{tenje energije te na ruralnu elektrifikaciju.

Sva ostala endogena problematika distribucijskog sustava ostala je u CIRED-u: postrojenja, razvoj, pogon i vo|enje distribucijske mreè (uklju~ivo priklju~ak i utjecaj decentralizirane proizvodnje), kvaliteta opskrbe elektri~nom energijom i druga pitanja iz odnosa s potro{a~ima/kupcima, organizacija, upravljanje i rad

distribucijskih poduze}a u novom, konkurentskom okruènju. Zbog mogu}ih preklapanja interesa, kao i zbog prakti~nih razloga, u vi{e zemalja, posebno manjih, praksa je odràvanje zajedni~kih savjetovanja CIGRÉ-a i CIRED-a.

HRVATSKA I CIRED

Inicijativa za utemeljenje CIRED-a dugo je prisutna u Hrvatskoj. Posebno smo ga nastojali pokrenuti uz osnivanje i djelatnost HRO CIGRÉ od 1992. godine, kada jo{ distribucijski sustav nije bio u njenom magistralnom interesu. Hrvatski stru~njaci su posljednjih desetak godina individualno sudjelovali na CIRED-ovim zasjedanjima i temeljem tog interesa CIRED je prihvatio Hrvatsku na sastanku Upravnog odbora u Barceloni u svibnju 2003. kao svoj pridruèni ogranak. U prolje}e 2006. godine osnovan je Hrvatski nacionalni ogranak CIRED-a , a sljede}e godine - najavljeno je u Be~u - postajemo punopravnim ~lanom Upravnog odbora CIRED-a.

[TO JE CIRED?

CIRED je me|unarodni elektrodistribucijski forum koji okuplja naj{iri krug stru~njaka iz distribucijskih tvrtki, instituta i fakulteta te proizvo|a~e opreme, pruàtelje usluga, regulatore. Utemeljen je u svibnju 1971. godine, sinergijom belgijskog AIM-a - Udruènja inènjera s diplomom elektrotehni~kog instituta Montefiore u Liege-u, jedne od najstarijih europskih elektrotehni~kih {kola, koja je utemeljena 1883. a danas je na razini fakulteta - i britanskih IEE i ERA: Organizacije elektroinènjera (danas IET: Organizacija inènjerstva i tehnologije) i Udruènja elektrotehni~kih istraìva~a. Sve su te udruge ve} prije sedamdesetih godina pro{log stolje}a organizirale savjetovanja u svojim zemljama o distribucijskoj djelatnosti i zaklju~ile ujediniti svoja nastojanja.

CIRED je neprofitna i nevladina udruga, registrirana u Belgiji. Nema svoje imovine (osim naziva) i sve tro{kove snose njeni pripadnici.

Od utemeljenja CIRED se saziva svake neparne godine, u po~etku naizmjeni~no u Belgiji i Velikoj Britaniji, a u posljednjem desetlje}u po cijeloj Europi. Ovo posljednje u Be~u, u organizaciji AIM-a, i ono sljede}e u Pragu, koje organizira IET, odraàvaju nova strujanja otvaranja CIRED-a prema Istoku.

CIRED vodi Upravni odbor, a njegove sastanke priprema i zadatke provodi Savjetodavni odbor. Tehni~ki odbor vodi stru~nu djelatnost. CIRED se oslanja na nacionalne ogranke, punopravne i one pridruène, i na savjetodavne grupe tijekom zasjedanja. Tajni{tvo financijski i kadrovski vode AIM i IEE.


IZ PRVE RUKE

Novost u provo|enju kapitalnih i redovnih godi{njih remonata u PP HE Zapad

Preraspodjelom ljudi skratili remonte

Nije nikakva novost da s po~etkom ljeta i smanjenih dotoka vode zapo~inju remonti u na{im hidroelektranama pa tako i u hidroelektranama PP HE Zapad. Me|utim, od ove godine velika novost i svojevrstan eksperiment jest objedinjeno odràvanje tijekom remonta. O ~emu je zapravo rije~, za HEP Vjesnik saznali smo iz prve ruke, od direktora PP HE Zapad Radivoja Belobraji}a.

- Poznato je da na{e hidroelektrane imaju nedostatan broj ljudi zaposlenih u odràvanju, koji se posebno osjeti prigodom razdoblja remontnih aktivnosti. Taj problem poku{ali smo rije{iti tako {to od ove godine hidroelektrane, u kojima se u to vrijeme ne obavljaju remontni radovi, upu}uju svoje zaposlenike

u ispomo} onim elektranama koje provode remont. To je potpuno u duhu nove sistematizacije i organizacije rada.

Ove je godine s redovnim godi{njim remontom prva zapo~ela HE Vinodol i to 21. svibnja. Tijekom remonta u Vinodolu, uz doma}e snage, preraspodijelili smo jo{ ~etiri ~ovjeka iz HE Rijeka i {est do osam ljudi iz HE Senj. Zahvaljuju}i tomu, mogao se organizirati rad u dvije smjene pa je posao obavljen znatno brè. Tako smo za remont u HE Vinodol planirali tri, a obavili smo ga prakti~ki za dva tjedna.

Kako se takav eksperiment ve} u prvoj na{oj hidroelektrani pokazao uspje{nim, s takvom praksom nastavit }emo i dalje. Ve} smo zapo~eli remont u HE Senj gdje rame uz rame, uz zaposlenike te elektrane, radi i {est ljudi ih HE Vinodol i ~etvorica iz HE Rijeka. Naravno, rad se svakodnevno unaprijed planira pa se ako zatreba moè angaìrati jo{ ljudi. Ve} sada moèmo potvrditi da su rezultati takvoga pristupa remontima pozitivni, a dugoro~no o~ekujemo jo{ i bolje. Skratit }emo vrijeme remonta, ljudi }e se bolje me|usobno upoznati, upoznat }e druge elektrane, a u slu~aju havarija mo}i }emo brè i efikasnije formirati ve}e timove za sanaciju nastalih {teta i dovo|enje postrojenja u pogonsko stanje. Ovdje treba dodati da su inènjeri iz stru~nih slu`bi Proizvodnoga podru~ja, tako|er, izravno uklju~eni u remonte u svim na{im elektranama.

No, budu}i da svaka novost ra|a i odre|ene probleme, u ovom slu~aju su oni bili administracijske naravi poput radnih i putnih naloga, za{tite na radu i sli~nog. Ali takve probleme rje{avamo u hodu i oni nas ne}e sprije~iti da unaprijedimo i ubrzamo remonte u na{im elektranama.

Planiramo i primjenu daljnjih inovacija. Upravo

radimo na objedinjavanju na~ina i koli~ine mjerenja tijekom remonta. Naime, do sada je svaka elektrana imala svoj na~in mjerenja pa smo dobivali razli~ite podatke, koji se me|usobno ne mogu uspore|ivati. Zato sada nastojim sva mjerenja sistematizirati kako bi dobili usporedive podatke pomo}u kojih se moè pratiti stanje i slijediti sve pojave u elektranama. Mo`da je to najlak{e objasniti na primjeru gra|evinskih radova. Ako jedne godine tijekom remonta mjerimo duljinu neke pukotine, a druge godine izmjerimo dubinu ili {irinu, dobiveni podaci su neuporabljivi za bilo kakvu analizu. Moramo obavljati snimanja tijekom remonta te sistematizirati sva mjerenja i operacije kako bi takvi podaci bili kvalitetni i uporabljivi.

Zna~i, redovni remont u HE Vinodol obavljen je u kratkom roku, a u HE Senj je zapo~eo. Tamo je planiran kapitalni remont agregata 1. S radovima smo zapo~eli 11. lipnja o.g., a trajat }e do kraja tog mjeseca. No, potpuna obustava rada i zavr{etak svih remontnih aktivnosti planiran je tek u jesen. Naime, kako je poznato, zbog opskrbe vodom okolnih gradova i naselja iz hidroenergetskog sustava HE Senj, tijekom ljeta i turisti~ke sezone nemogu}e je potpuno obustaviti rad postrojenja, jer bi mnogi ostali èdni. Zato je potpuna obustava u HE Senj planirana za 10. rujna, a trajat }e pribli`no tri tjedna.

Nakon zavr{etka kapitalnog remonta Agregata 1 HE Senj, prema jednakom na~elu, po~etkom srpnja zapo~inje i kapitalni remont agregata 1 u HE Gojak. Redovni godi{nji remont bit }e obavljen u drugoj polovici srpnja i u HE Rijeka te u HE Ozalj. Naravno, uz redovne remonte poslove, uvijek se obave i neki dodatni radovi, ali nije rije~ o nekim kapitalnim projektima.

Na{e iskustvo za sada se pokazalo uspje{nim pa ga preporu~ujemo i drugima.

Zeleno svjetlo TS 220/110/35/20(10) kV PlatU Dubrovniku je 20. lipnja o.g. odràn redovni

radni sastanak Povjerenstva za rje{avanje ju`nog dijela Hrvatskog elektroenergetskog sustava, koji je vodio koordinator Ivo Mileti}. ^lanovi Povjerenstva su obavije{teni da je dobivena na~elna dozvola za izgradnju TS 220/110/35/20(10) kV Plat i njenih 220 kV, 110 kV, 35 kV i 20 kV priklju~nih vodova, {to je omogu}ilo i ugovaranje izrade glavnih projekata za ovaj prijenosno-distribucijski objekt.

Na mjerodavnu adresu upu}en je i zahtjev za lokacijsku dozvolu za TS 110/20(10) kV Sr| i njene 110 kV i 20 kV priklju~ne vodove.

Darko Biuk, predstavnik PrP-a Split obavijestio je svoje kolege iz Povjerenstva da je pod napon stavljeno privremeno kontejnersko 35 kV postrojenje u TS 110/35 kV Komolac, koje su nakon sastanka posjetili ~lanovi Povjerenstva.

[email protected].

Ivica Tomi}

Sastanak Povjerenstva za Program Dubrovnik

^lanovi Povjerenstva (s lijeva na desno): Igor \uri}, Darko Biuk, @eljko Ko{~ak, Mladen Jeli}, Ivo Mileti}, Milivoj Bender, Vlado Mikuli}.na redovnom sastanku razmjene informacija koje govore: Projekt ide naprijed

Remont agregata 1 u HE Senj


ZAHVATI

Novosti iz Elektre âkovec

Elektra âkovec oduvijek je bila druk~ija od drugih i zbog toga vrlo zahvalna meta na{e novinarske znatièlje. Naime, na njenom se podru~ju uvijek ne{to doga|a, ~esto ne{to novo, druk~ije i zanimljivo. Tako i pu{tanje u pogon njihove TS [enkovec nije bilo jedina ovomjese~na me|imurska novica. O njihovim najva`nijim ostalim aktualnostima sa zadovoljstvom nas je potanko upoznao direktor Darko Horvat.

Najprije doznajemo da se na{i me|imurski kolege ve} uvelike pripremaju za izgradnju jo{ jedne nove trafostanice – TS 35/10(20) kV kV Istok – âkovec, potom, da upravo rekonstruiraju stari DV 10(20) kV Gornja Dubrava-Vu~etinec i na kraju, da je od ove godine njihovih {est montera specijalizirano za rad pod naponom. Pa, krenimo redom.

ZATVARANJE GRADSKOG 35 KV PRSTENA

Pripreme za izgradnju nove TS 35/10(20) kV Istok-âkovec u punom su zamahu. Zahtjev za gra|evinsku dozvolu podnijeli su i o~ekuju je tijekom srpnja o.g., a upravo pripremaju i tendersku dokumentaciju za natje~aj i ugovaranje izvo|enja gra|evinskih radova, koji bi trebali biti dovr{eni do kraja 2007. godine. Po~etkom 2008., krenut }e s izvedbenom dokumentacijom i nabavom elektromonta`ne opreme te }e zapo~eti elektromonta`ni radovi, a cjelokupan dovr{etak TS Istok-âkovec planiran je do kraja sljede}e godine.

TS Istok - âkovec bit }e s razlogom izgra|ena na mjestu postoje}eg Rasklopi{ta 10/10/04 kV Istok, jer je to, prema novom prostornom planu, i lokacija nove ~akove~ke poslovne zone Istok 2. Ta }e se poslovna zona prostirati na povr{ini od 14 hektara i trebat }e novu instaliranu snagu, a doznajemo da Elektra âkovec u postoje}oj poslovnoj zoni Istok 1 ve} ima instaliranih 6 MW snage.

Kaìmo i to da }e Elektra âkovec s ve} dovr{enom rekonstrukcijom TS [enkovec i izgradnjom nove TS Istok - âkovec napokon zatvoriti 35 kV prsten grada âkovca, {to je iznimno zna~ajno za sigurnu i kvalitetnu opskrbu kupaca na podru~ju grada.

REKONSTRUKCIJA DV 10(20) KV G.DUBRAVA-VUÊTINEC

Rekonstrukcija starog DV 10(20) kV Dubrava – Vu~etinec, izgra|enog jo{ davne 1968. godine na drvenim stupovima i vodi~ima AL/^ 3x25/4mm2, neodgodiva je zbog njegove dotrajalosti te (ne)sigurnosti i kvalitete napajanja tamo{njih TS 10/04 kV. Izgradnja novog DV, duljine 8,7 kilometara, zapo~ela je 1. travnja o.g. i prema planu bit }e zavr{ena do 30. rujna o.g. Gra|evinski radovi s univerzalnim kabelom – postavljanje stupova i ovjesa kabela - ugovoreni su sa tvrtkom Kabelmont d.o.o. Doma{inec, dok su nabava, isporuka, upuhivanje i spajanje mikroopti~kog kabela ugovoreni sa tvtkom Markoja d.o.o Bjelovar.

Rekonstrukcija tog DV izvest }e se ve}im dijelom nadzemno na betonskim stupovima te manjim dijelom, unutar zona gra|evinskog zemlji{ta, podzemno sa

I âkov~ani rade pod naponom! Dragica Jurajev~ić

Snimio: Du{an Hozjan

[est obu~enih ~akove~kih elektra{a rade - pod naponom

Stari i novi stupovi DV-a, a na novim }e stupovima biti odcjepni rastavlja~i: postoje}e ìce starog DV-a doticale su novi stup sa konzolom za rastavlja~, zbog ~ega se moralo montirati privremene izolatore na novi stup te ìce koje su pod naponom pri~vrstiti na njih kako ne bi do{lo do proboja na zemlji

samonosivim univerzalnim kabelom tipa AXCES+0, koji ima univerzalno svojstvo za nadzemno, podzemno i podvodno polaganje. Samonosivi univerzalni kabel ima ugra|enu cjev~icu minimalnog unutra{njeg promjera 5,5 mm, u koju }e se nakon polaganja kabela upuhivati opti~ki kabl u mikro izvedbi, s maksimalno 24 opti~kih niti.

Trasa starog DV prolazi poljoprivrednim zemlji{tem, dok je nova trasa nadzemnog dijela DV udaljena samo 3,5 metra od stare, a nakon njegove izgradnje stari }e se DV sru{iti. Na dijelu naselja Gornja Dubrava, izabran je potpuno novi koridor nadzemne trase u namjeri da se potpuno zaobi|e naselje, a kod odabira lokacija stupnih mjesta vodilo se ra~una o tomu da se {to vi{e stupova postavi u me|e, kako bi se {to manje ometali posjedi.

Kaìmo i to da DV 10(20) kV Gornja Dubrava- Vu~etinec zapo~inje u TS [enkovec i proteè se do najzapadnije to~ke Me|imurske ùpanije u Gornjoj

Dubravi te je predvi|en za napajanje preteìto brdovitog podru~ja zapadnog dijela Me|imurske ùpanije, gdje su se do sada zbog nepogoda ~esto doga|ale havarije. Tom }e se rekonstrukcijom sanirati naponske okolnosti potro{a~a op}ina Sv. Juraj na brijegu, [trigova i Gornji Mihaljevec, a ~akove~kim }e se elektra{ima, tako|er, znatno olak{ati ìvot i rad.

PRIKLJUÊNJA POTRO[AÂ – POD NAPONOM

Tijekom druge polovice 2006. godine, {est je ~akove~kih montera u NOC-u Velika obu~eno za rad pod naponom na nadzemnim mreàma. Zahvaljuju}i tomu, od 2. svibnja ove godine dvije njihove ekipe kontinuirano rade na priklju~ivanju potro{a~a pod naponom, bez iskap~anja niskonaponskih izlaza, gdje se izvode priklju~ci. Cjelokupan alat nuàn za rad pod naponom u vrijednosti od 240.000 kuna., Elektra âkovec je nabavila u prvoj polovici ove godine.

Pripremni radovi za podizanje novog stupa


Dr. sc. Mato Mi{kovi} je na{ kolega od 1985. godine kada se zaposlio u Pogonu HE Dubrovnik na poslovima odràvanja. Rukovoditelj Tehni~ke slu`be (pogona) postaje 1988. godine, a od velja~e ove godine obna{a du`nost rukovoditelja Tehni~ke slu`be u Uredu direktora i preteìto se bavi poslovima vezanim za predstoje}u revitalizaciju platskog postrojenja.

Magistrirao je 1999. godine na FER-u iz podru~ja regulacije sustava uzbude sinkronog generatora. Krajem velja~e ove godine pri Zavodu za elektrostrojarstvo i automatizaciju FER-a obranio je doktorsku disertaciju pod nazivom Pro{irenje podru~ja rada sinkronog generatora adaptivnim upravljanjem upotrebom neuronskih mreà.

Objavio je nekoliko radova iz podru~ja regulacije napona sinkronog generatora, regulacije brzine vodne turbine, identifikacije pogonskih parametara sinkronog generatora i sustava za trajni nadzor hidrogeneratora. Trenuta~no sudjeluje na izradi nekoliko znanstveno-istraìva~kih projekata (Na kvar tolerantan sustav vo|enja hidroelektrana; Nove strukture pobolj{anja dinami~ke stabilnosti hidroagregata; Napredne strategije upravljanja i estimacije u sloènim sustavima). ^lan je stru~nih udruènja i predava~ na Sveu~ili{tu u Dubrovniku.

HEP Vjesnik: Vi{e od dva desetlje}a svakodnevno ste se druìli s primarnom opremom hidroelektrane u Platu. Za{to ste svoj znanstveni interes od brojnih komponenti sloènog proizvodnog postrojenja usmjerili upravo prema generatoru, i to onom sinkronom?

Dr.sc. Mato Mi{kovi}: Sinkroni generator (SG) predstavlja temeljni dio elektroenergetskog sustava i stoga je trajni izazov za razli~ita istraìvanja. Veli~ina i va`nost sinkronog generatora ~ini i najmanje razvojne korake vrlo zanimljivim. Posebno podru~je predstavljaju algoritmi upravljanja sinkronim generatorom, koji se realiziraju preko regulatora sustava uzbude. Razvoj novih teorija automatske regulacije za optimalno upravljanje nelinearnim sustavima, rezultirao je algoritmima koji su primjenljivi i na regulaciju sustava uzbude. Primjenom teorije automatske regulacije utemeljene na umjetnoj inteligenciji i sustava koji omogu}avaju u~enje, realiziraju se regulatori koji se adaptiraju na promjene pogonskog reìma i tako se postiè optimalan pogon u {irokom podru~ju rada generatora i pri razli~itim poreme}ajima koji se javljaju u mreì. Sprje~avanje ispada generatora s mreè rezultira ukupnim pove}anjem stabilnosti i sprje~ava se raspad elektroenergetskog sustava.

HEP Vjesnik: Koji su temeljni zahtjevi

elektroenergetskog sustava za sustav uzbude sinkronog generatora?

Dr.sc. Mato Mi{kovi}: Djelovanjem u sustavu uzbude SG reguliramo razmjenu jalove energije i dominantno utje~emo na odràvanje stabilnosti elektroenergetskog sustava. Uloga regulatora uzbude posebno je va`na kod poreme}aja koji se javljaju pri velikim promjenama optere}enja, atmosferskim pra`njenjima, ispadima vodova i sli~nim poreme}ajima. Pri ovakvim pojavama va`no je odràti generator na mreì i tako pomo}i odrànju elektroenergetskog sustava. Pojave, u pravilu, nastaju bez ikakve najave i djelovanje regulatora treba biti takvo da odrì sustav stabilnim. Razvoj upravljanja opisanim algoritmima omogu}uje ve}u otpornost na ispade, {to predstavlja pove}anje podru~ja stabilnog rada generatora.

HEP Vjesnik: Izradi doktorske disertacije

prethodila su istraìvanja s ciljem pobolj{anja algoritma upravljanja sustavom uzbude sinkronog generatora uvo|enjem dinami~kih neuronskih mreà. Jeste li postigli zadani cilj?

Dr.sc. Mato Mi{kovi}: Rad je izveden u vi{e dijelova: provedena je potrebna teorijska obrada problema upravljanja SG-om, razvijen je algoritam upravljanja, izra|eni su simulacijski prora~uni i provedena laboratorijska ispitivanja. Laboratorijskim ispitivanjem na manjim strojevima postignuti su vrlo dobri rezultati i pokazala se znatno pove}ana otpornost na ispad od one koja se postiè konvencionalnim regulatorima.

@elja mi je da se opisani algoritam primjeni i na velike generatore kao {to su, primjerice, ovi u HE Dubrovnik.

HEP Vjesnik: Na ~emu ste, gdje i koliko dugo provodili potrebna istraìvanja i jesu li ona potvrdila Va{e polazne pretpostavke?

Dr.sc. Mato Mi{kovi}: Laboratorijsko ispitivanje proveo sam na jednom malom generatorskom sustavu ovdje u Platu, a definitivna ispitivanja provedena su na ve}em laboratorijskom generatoru na zagreba~kom FER-u. Svi simulacijski prora~uni provedeni su na osobnom ra~unalu. Posebna pogodnost za takvo istraìvanje je ìvi pogon i oprema za pogonska mjerenja, iz koje se moè dobiti velika koli~ina podataka pogodnih za istraìvanje s ciljem pobolj{anja karakteristika upravljanja sinkronim generatorom.

Projekt je izveden potpuno individualno. Nakon razvoja matemati~kog dijela, izradio sam programsku potporu, {to je vrlo zahtjevno, jer je rije~ o aplikacijama koje nisu prilago|ene za jednostavno kori{tenje, ve} za maksimalno iskori{tenje ra~unala (Matlab i C/C++). Potom sam,

uz malu pomo} kolega, izradio laboratorijski model sinkronog generatora i, kona~no, proveo mjerenja i ispitivanja uz potpunu ra~unalnu potporu. Za rad je trebalo izraditi i neke mjerne ure|aje. Posebno sam ponosan na mjera~ kuta optere}enja generatora, koji je utemeljen na mikrokontroleru, a kojega sam razvio i izradio. Uobi~ajeno je da se takvi projekti podijele na nekoliko istraìva~a, jer individualni pristup nije racionalan, zahtijeva puno vremena i moè rezultirati pogre{kama.

HEP Vjesnik: [to ste postigli uvo|enjem dinami~kih neuronskih mreà u regulaciju i koje su njihove prednosti?

Dr.sc. Mato Mi{kovi}: Posljednih godina u znanosti se intenzivno istraùju sustavi s umjetnom inteligencijom (AI), koji imaju sposobnost u~enja i primjenu ste~enog znanja. Dinami~ke neuronske mreè predstavljaju vrlo efikasan matemati~ki alat koji se, u kombinaciji s odgovaraju}om ra~unalnom i programskom potporom, moè iskoristiti za ostvarenje inteligentnih upravlja~kih sustava. Znanje se sprema u neurone, sloèniji sustavi zahtjevaju mreù s vi{e neurona. Neuronska mreà je virtualni sklop strukturiran po ugledu na biolo{ke neuronske sustave. U realizaciji upravlja~kih sustava postiù se vrlo dobri rezultati, zahvaljuju}i ~injenici da je mogu}e nau~iti pona{anje nekog sustava, a u drugom koraku nau~iti taj sustav da se pona{a prema odre|enim pravilima. U~enje se provodi samonadzorom ulaznih i izlaznih veli~ina, bez potrebe za sloènim matemati~kim opisima i modeliranjem.

HEP Vjesnik: Sada kad ste postali doktor za generatore, kako to kaù Va{e kolege, ho}ete li svoju stru~nu i znanstvenu pozornost usmjeriti i prema nekom drugom stroju ili ostajete vjerni generatoru?

Dr.sc. Mato Mi{kovi}: Ova titula je mala uredska {ala mojih kolegica i kolega i ja je, prihva- }am kao takvu. Generator je stroj koji me iznimno fascinira dimenzijama, snagom, a posebno finom dinami~kom ravnoteòm koja se uspostavlja nakon sinkronizacije s mreòm. U svom radu sam nastojao istraìti inteligentno djelovanje s ciljem da pobolj{anja stabilnosti generatora u radu na mreì, a to je tek mali dio onoga {to sve sinkroni generator predstavlja u elektroenergetici.

HEP Vjesnik: U disertaciji ste se zahvalili na pomo}i, izme|u ostalih, i Pogonu HE Dubrovnik. Kako su Vam pomogli u Va{oj radnoj sredini?

Dr.sc. Mato Mi{kovi}: Pogon HE Dubrovnik mi je osigurao potrebna materijalna sredstva za

RAZGOVOR S POVODOM

Dr.sc. Mato Mi{kovi}, rukovoditelj Tehni~ke slu`be u Uredu direktora Pogona HE Dubrovnik

Povezati (i iskoristiti) struku i znanje u HEP-u

Pripremila:Marica @aneti} Malenica


{kolarinu, putovanja, literaturu i laboratorijsku opremu; kolege u pogonu imali su veliko razumjevanje i pomogli su mi preuzmanjem dijela mojih radnih obveza, tako da sam mogao dio posla obaviti i tijekom radnog vremena. Napominjem da je rije~ o vi{egodi{njem projektu, koji nije ostvariv bez pomo}i mnogih, ne samo onih koje sam naveo u zahvali. Takvi projekti zahtijevaju potpunu potporu obitelji i tvrtke u kojoj radite. Nadam se da }e mi se pruìti prigoda da im se oduìm, barem djelomi~no.

HEP Vjesnik: Premda ste organizacijski u Uredu direktora, jo{ niste napustili svoj ured u Platu. [to Vas je zadràlo u krugu Elektrane?

Dr.sc. Mato Mi{kovi}: Od prvog radnog dana u Pogonu radim na poslovima odràvanja postrojenja u Platu. Odràvanje opreme predstavlja temeljni zadatak HEP-a i nekako smatram da je poloàj dobar upravo onoliko koliko sam blizu toj obvezi. U pogonu se javljaju i problemi koji predstavljaju izazov i prednost je biti na izvoru. Naravno da je i divan pogled na more, kojeg svi primijete, tako|er vaàn.

Osim zanimanja za upravljanje generatorom dugo vremena radio sam na poslovima odràvanja koji su vrlo izazovni. Naveo bih i jednu mo`da malo pretjeranu usporedbu. U smislu u~enja i primjene nau~enog, neuronske mreè su sli~ne grupi ljudi koja radi poslove odràvanja. Pojave koje susre}emo u pogonu, na poslovima odràvanja, su stohasti~ne. Kvar se javlja iznenada, rijetko je jednakoga tipa, a zahvati na popravku ~esto su razli~iti, ovisno o raspoloìvom alatu, rezevnom dijelu i sli~no. Grupa koja popravlja kvar pona{a se vrlo zanimljivo. Znanje o postupcima ima kolektivni karakter i distribuirano je u ~itavoj grupi, netko zna kako se neka operacija izvodi, netko zna gdje je alat i kako se koriste naprave te koje su se pogre{ke u~inile pri prethodnom rastavljanju. Popravku se pristupa paralelnim postupcima, {to je osnovna prednost inteligentne skupine. Takvo kolektivno iskustvo predstavlja znanje ste~eno na prethodnim intervencijama. Kao {to i dinami~ke mreè treba dimenzionirati prema sloènosti zadatka, upravo tako i broj ljudi u grupi, koja odràva odre|eno postrojenje, treba biti odre|en prema sloènosti posla, odnosno prema koli~ini znanja koje treba imati da bi rije{ila odre|eni problem.

Ako se nekada pokrene multidisciplinarno istraìvanje o djelovanju organiziranih grupa na poslovima odràvanja, rado bih sudjelova upravo na podru~ju koje bi se bavilo kolektivnim znanjem grupe.

Generator je stroj koji me iznimno fascinira dimenzijama, snagom, a posebno finom dinami~kom ravnoteòm koja se uspostavlja nakon sinkronizacije s mreòm, a u svom radu sam nastojao istraìti inteligentno djelovanje s ciljem pobolj{anja njegove stabilnosti u radu na mreì, {to je tek mali dio onoga {to sve sinkroni generator predstavlja u elektroenergetici

Kao {to dinami~ke mreè treba dimenzionirati prema sloènosti zadatka, upravo tako i broj ljudi u grupi koja odràva odre|eno postrojenje, treba biti odre|en prema sloènosti posla, odnosno prema koli~ini znanja koje treba imati da bi se rije{io odre|eni problem

HEP Vjesnik: [to mislite o mi{ljenju, koje se ~esto ~uje u HEP-u, da nam ne trebaju stru~njaci s poslijediplomskim zvanjima i kako komentirate nedavnu odluku Uprave da se poslijediplomanti nagrade posebnim dodatkom na pla}u?

Dr.sc. Mato Mi{kovi}: Osobno smatram da HEP mora imati ulogu u razvoju energetike i kreiranju energetske strategije koja je proporcionalna udjelu u opskrbi energijom. Mislim da su vrlo neozbiljne i dugoro~no {tetne teze po kojima se HEP treba baviti isklju~ivo proizvodnjom, prijenosom i distribucijom, a razvoj prepustiti specijaliziranim institucijama. Zagovarao bih sna`nu razvojnu djelatnost koja bi se pobavljala distribuirano u ~itavom HEP-u, a organizacijski bi se postavila kao ljuska temeljnim djelatnostima. Smatram da su stru~ni i znanstveni resursi HEP-a slabo iskori{teni, nepovezani i neorganizirani.

Nadam se da }e se u HEP Proizvodnji zapo~eti raditi na koncentraciji znanja i stru~nosti koja bi rezultirala: bazama podataka, bazama znanja, kao i specijalisti~kom potporom za razne probleme odràvanja, revitalizacije, razvoja i sli~no. U pogonima smo ~esto u situaciji da imamo problem s kojim se netko ve} susretao, ali nemamo informaciju kada, tko i kako ga je rije{io.

Veliki sam zagovornik distribuiranog upravljanja koje uspje{no koristimo u tehnici, gdje se sve inteligentnija oprema ugra|uje u sve manje podsustave.

Spomenutu odluku Uprave pozdravljam, uz napomenu da bih jo{ vi{e pozdravio inicijativu da se svim zaposlenicima HEP grupe pove}a pla}a. Ipak mislim da ljude treba pla}ati prema stvarno obavljenom radu i vrijednosti toga rada, a ne prema titulama pa makar one bile i znanstvene.


JAVNOST ZAHVATI

Dodijeljene prve godi{nje nagrade Hrvatske udruge za odnose s javno{}u

Struka o sebi

Tri posebne nagrade HOUJ-a za doprinos razvoju struke u Hrvatskoj dobili su Mihovil Bogoslav Matkovi} , Amelija Toma{evi} i Eduard Osrede~ki

Hrvatska udruga za odnose s javno{}u (HUOJ) dodijelila je 12. lipnja o.g. u Zagrebu, po prvi puta, grand PRix godi{nje nagrade u pet kategorija za najbolja ostvarenja u struci tijekom protekle godine. Tom prigodom dodijeljene su i posebne nagrade HUOJ-a za doprinos razvoju struke u Hrvatskoj, a jedan od dobitnika je i Mihovil-Bogoslav Matkovi}, rukovoditelj Slu`be za odnose s javno{}u HEP-a.

U konkurenciji 40 prijavljenih ostvarenja, stru~ni je ìri, pod predsjedanjem Boè Skoke, predava~a Odnosa s javno{}u na Fakultetu politi~kih znanosti, odabrao pobjednike u pet kategorija. U kategoriji Odnosi s javno- {}u u javnom sektoru nagradu je osvojila kampanja Premise za UNICEF „Prve tri su najva`nije“, a nagradu je uru~io Edvin Jurin, dopredsjednik stru~nog ìrija.

U kategoriji Odnosi s javno{}u u poslovnom sektoru - eksterna komunikacija za velike tvrtke, nagradu je osvojila Pliva za Javnozdravstvene akcije, a dobitnicima je nagradu uru~io Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vije}a za konkurentnost. U kategoriji Odnosi s javno{}u u poslovnom sektoru - eksterna komunikacija za male i srednje tvrtke, nagradu je osvojila agencija Spona komunikacije za projekt tvrtke Pfizer Croatia „Otvoreno o seksu“. Nagradu je pobjednicima uru~io Damir Ku{trak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. Projekt tjednika Nacional „Top stipendija za Top studente“ ocijenjen je najboljim u kategoriji Dru{tvena odgovornost u korporativnom sektoru. Nagradu je uru~io Yuri Afanasiev, stalni predstavnik UNDP-a (Programa UN-a za razvoj) u Hrvatskoj. U kategoriji Odnosi s javno{}u u poslovnom sektoru - interna komunikacija, nagradu je osvojila FINA za projekt „Godina otvorene komunikacije“, a nagradu je pobjedniku uru~io Marjan Jurleka, predsjednik Uprave Ve~ernjeg lista.

NAGRADE ZA UTEMELJITELJE HUOJ-a

Tako|er, jednoglasnom odlukom ìrija, dodijeljene su i tri posebne nagrade Hrvatske udruge za odnose s javno{}u za doprinos razvoju struke u Hrvatskoj. Predsjednica HUOJ-a Dubravka Jusi}, nagrade je uru~ila Ameliji Toma{evi}, predsjednici Turisti~ke zajednice Grada Zagreba, ina~e prvoj osobi u Hrvatskoj zaposlenoj na poslovima odnosa s javno{}u 1961. godine u Hotelu Esplanade u Zagrebu, potom Eduardu Osrede~kom,

direktoru Naklade Edo, utemeljitelju i predsjedniku prve Udruge za odnose s javno{}u 1994. godine te Mihovilu-Bogoslavu Matkovi}u, rukovoditelju Slu`be za odnose s javno{}u i informiranje HEP-a, prvom predsjedniku HUOJ-a utemeljenog pod dana{njim nazivom 1998. godine. Nagrade su ovim utemeljiteljima HUOJ-a, prema obja{njenju ìrija, dodijeljene zbog njihovog zna~ajnog doprinosa razvoju struke na na{im prostorima u njenim po~ecima. Bile su to devedesete godine, kada je zanimanje odnosa s javno{}u bilo tek rijetko, a praksa rastrgana izme|u potreba, èlja i nerazumijevanja poslovnog i ukupnog okruènja. Dobitnici posebnih nagrada potaknuli su utemeljenje HUOJ-a i stvorili temelj za razvoj danas respektabilne udruge, stoji u obrazloènju nagrada.

Primaju}i Nagradu, M.B. Matkovi} je rekao:- Hrvatska udruga za odnose s javno{}u egzistira

vi{e od deset godina, zna~i dovoljno da se krene s nagradom, da struka ocijeni sebe samu. Ovaj na{ posao moè se vrednovati kroz ono {to je tko uradio, i kroz ono {to nije uradio, {to je propustio. Ako su, u mojem slu~aju, ~lanovi ocjenjiva~kog suda i kolege iz struke, unato~ mom udjelu u spomenutim propustima, ocijenili da mogu biti nositelj nagrade za odnose s javno{}u, onda je to doista dovoljno da se osjeti zadovoljstvo. Vrijeme koje je pred nama dopu{ta da se nadoknade i propusti. Svakako, zasluge za ovu grand PRix 2007. ne pripisujem samo sebi. One pripadaju mojim kolegama u Slu`bi za odnose s javno{}u HEP-a koji su me razumjeli, a potom sa mnom ostvarivali ~esto puta „pustolovne“ i neprovjerene ideje. Svakako moj najbolji, najve}i „protivnik“ u bistrenju tih ideja je kolega Darko Alfirev, svojevrsni zanatski advocatus diaboli, {to predstavlja nezamjenjivu kvalifikacijsku metodu za projekte u PR-u. Jednako tako moram naglasiti ~injenicu da je HEP dovoljno jak i izazovan sustav upu}en, „oslonjen“ svojom misijom na ukupnu javnost, ~ime je omogu}io profiliranje prepoznatljivih odnosa s javno{}u. U tako veliku sustavu, impregniranom duboko u svoje ukupno okruènje, ~im ne{to pomaknete u komunikaciji, postaje vidljivo i dobro prihva}eno u javnosti. Jo{ jednom, dobro je da je Nagrada krenula: za HEP-ov PR }e se jo{ ~uti.

(Ur)

Projekt postavljanja retroreflektivnih oznaka na stupovima niskonaponske distribucijske mreè

Pove}ana vidljivost stupova

Prema inicijativi Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka usmjerenoj pove}anju sigurnosti u prometu, a uvaàvaju}i Hrvatske norme, HEP je pokrenuo Projekt postavljanja retroreflektivnih oznaka na stupovima, kako bi bili uo~ljiviji za sve sudionike u prometu.

Naime, stupovi niskonaponske distribucijske mreè se u brojnim situacijama nalaze uz sam rub ili unutar prometnih povr{ina. Naj~e{}e je rije~ o uskim ulicama, koje nisu projektirane za danas vi{estruko pove}ani promet. Jedna od posljedica takvog porasta prometa u takvim uskim ulicama je zna~ajan broj udara automobila u slabo uo~ljive betonske i drvene nereflektiraju}e stupove.

Zna~i, na takvom tamnom materijalu stupova postavljaju se retroreflektivne oznake i time se pove}ava njihova vidljivost za sudionike u prometu, {to prikazuju priloène fotografije.

(Ur)


Kakva bi energetska politika osigurala zadràvanje hrvatskog integriteta, kojim instrumentima i kakvim pona{anjem valja uspje{no odgovarati na brze promjene u EU i na Protokol iz Kyota koji se, tako|er, vremenom mijenja - samo su neka od pitanja na koje su Luigi De Paoli i Alfredo Vi{kovi} poku{ali prona}i odgovore

Na savjetovanju HRO HYDRO 2007, odrànom po~etkom lipnja u [ibeniku, promovirana je i nova knjiga "Ekonomija i politika proizvodnje elektri~ne energije", ~iji su autori na{ kolega dr.sc. Alfredo Vi{kovi}, direktor Sektora za strate{ko planiranje i razvoj poslovnog sustava Direkcije za korporacijski razvoj i strategiju HEP-a d.d. i talijanski znanstvenik Luigi De Paoli.

Knjigu "Ekonomija i politika proizvodnje elektri~ne energije", podnaslova Razlozi i kriteriji javne potpore obnovljivim izvorima energije i Protokol iz Kyota (Kigen, svibanj 2007), predstavili su: Josip Moser, predsjednik Elektrotehni~kog dru{tva Zagreb, recenzenti prof. dr.sc. Sejid Te{njak i prof. dr.sc. Juraj Boì~evi} i, za izdava~a, Nenad Lihtar. O svom zadnjem uratku, komentar je dao i autor, dr.sc. A. Vi{kovi}.

O kolegi hepovcu A. Vi{kovi}u ve} puno toga znamo, ali podsjetimo se da je on, uz to {to potpisuje vi{e stru~nih i znanstvenih ~lanaka, i autor knjiga: "Energija i me|unarodni transfer tehnologije" (EGE, Zagreb, 2002.), "Istarski put u moderni svijet" (Birotisak, Zagreb, 2003.), "Elektroenergetika zemalja Europske Unije; Uloga dràve u eri privatizacije" (Kigen, Zagreb, 2005.), koje smo ve} predstavili u na{em HEP Vjesniku. Predava~ je i suradnik znanstvenih i obrazovnih institucija, kako u Hrvatskoj (FER, Filozofski fakultet, Tehni~ki fakultet Rijeka), tako i u inozemstvu (Universita degli studi di Trieste, Instituto di Economia degli Fonti di Energia dell Università Luigi Bocconi di Milano). ^lan je znanstvenih ustanova: HATZ-a (Hrvatska akademija tehni~kih znanosti), HAZU-a (Znanstveno vije}e tehni~kog razreda), SHOT-a (Society of the History of Technology), CROS-a (Hrvatska organizacija za sustave); HED-a (Hrvatsko energetskog dru{tva) i CIGRÉ-a, a

za osobito vrijedno postignu}e u znanstveno-stru~nom radu dobio je i nagradu Rikard Podhorsky HATZ-a. Koautor, talijanski znanstvenik L. De Paoli redoviti je profesor ekonomije i upravljanja poduze- }ima, direktor IEFE – na Instituto di Economia e politica dell' ambiente te direktor studija master ekonomije i upravljanja okoli{em (MEMA, Master in economia e management ambientale), kao i urednik ~asopisa Economia delle fonti di energia e dell' ambiente. Podru~je njegovog znanstvenog zanimanja su komunalno gospodarstvo, ekonomija i politika energije, industrijska politika, kao i gospodarenje okoli{em.

Podloga za pisanje pojedinih poglavlja ove knjige bila je, prema predgovoru dr.sc. A. Vi{kovi}a, studija koju je izradio IEFE (University of L. Bocconi) kao poku{aj da se odgovori na neka pitanja {to se neizbje`no postavljaju zbog dvosmislenog polaznog statusa obnovljivih izvora energije. Stoga su i uvodna poglavlja i imala za svrhu odre|ivanje okvira politike potpore obnovljivim izvorima energije, kogeneriranju i u{tedi energije, dok je drugi dio knjige posve}en analizi industrijskih i ekolo{kih tro{kova, koji se dijele na one nastale zbog emisije CO

2 kao i drugih vanjskih tro{kova, te analizi

sadràja Protokola iz Kyota.

Knjiga je podijeljena u osam tematskih cjelina:• Razlozi i kriteriji javne potpore obnovljivim

energetskim izvorima, kogeneriranju i u{tedi energije (OIEKU),

• Usporedba tro{kova proizvodnje elektri~ne energije,

• Instrumenti energetske i ekolo{ke politike promicanja OIEKU-a (obnovljivi izvori energije, kogeneriranja i u{tede energije),

• Protokol iz Kyota: analiza sadràja, kriti~ne to~ke, neslaganja i pote{ko}e,

• Rje{enje za izlaz iz slijepe ulice: Bonski sporazum,

• One~i{}enje, okoli{, odrìvi razvoj i trì{te,• Smanjenje „premje{tanjem“ i „pona{anjem“,

uloga poduze}a i• Usporedba scenarija: postizivost cilja.

Na kraju je knjiga nadopunjena i s tri privitka i to: (UHFCCC (1997.), Protokol iz Kyota; [esta sjednica konferencije strana potpisnica; Ekonomska analiza empirijske procjene smanjenja tro{kova vezanih za po{tivanje Protokola iz Kyota).

KNJIGA - MODEL 4 E

- Ova knjiga nam je stigla „zadnjim vlakom“, ho}u re}i da se u javnosti trebala pojaviti i puno ranije, rekao je recenzent dr.sc. S. Te{njak i dodao: U njoj je sublimirano puno toga te }e pro{iriti spoznaje svima onima koji se ovom problematikom bave ili èle baviti ili koje ova tematika tek zanima. Premda

NOVE KNJIGE

Luigi De Paoli, Alfredo Vi{kovi}: "Ekonomija i politika proizvodnje elektri~ne energije"

Energetikom zadràti hrvatski integritet

je rije~ o stru~noj knjizi, ona nedvojbeno sadrì i znanstvene i edukacijske komponente, a po sadràju i cilju moèmo je odrediti kao model 4E (Energija, Ekonomija, Ekologija i Edukacija) za planiranje, razvoj izgradnju i pogon postrojenja za proizvodnju elektri~ne energije.

Rije~i pohvale za hrvatsko-talijanski autorski dvojac i njihovo djelo uputio je i drugi recenzent, prof.dr.sc. J. Boì~evi}, rekav{i:

- Rije~ je o vrlo pou~noj, ~itljivoj i egzaktno pisanoj knjizi koju su napisali mudri ljudi i koja svojim sustavnim pristupom pruà mogu}nost prosu|ivanja podru~ja energije, ekologije i ekonomije. Uz manju doradu, ta stru~na knjiga bila bi i vrstan sveu~ili{ni ud`benik.

[to ga je ponukalo da se upusti u jo{ jednu avanturu pisanja knjige, obrazloìo je i sam autor, pravdaju}i svoj interes za ovu problematiku zahtjevima svog radnog mjesta u HEP-u:

- Kakvu energetsku politiku bismo trebali imati kako bismo zadràli hrvatski integritet, kojim instrumentima i kakvim pona{anjem uspje{no odgovarati na brze promjene u EU i na Protokol iz Kyota, koji se tako|er vremenom mijenja - samo su neka od pitanja na koje smo talijanski kolega i ja poku{ali odgovoriti prema istraìvanjima o onomu {to se doga|alo u EU posljednjih desetak godina. Kako ta iskustva {to bezbolnije transferirati u Hrvatsku, pitanje je i izazov kojim smo se rukovodili.

Marica @aneti} Malenica

Prema inicijativi Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka usmjerenoj pove}anju sigurnosti u prometu, a uvaàvaju}i Hrvatske norme, HEP je pokrenuo Projekt postavljanja retroreflektivnih oznaka na stupovima, kako bi bili uo~ljiviji za sve sudionike u prometu.

Naime, stupovi niskonaponske distribucijske mreè se u brojnim situacijama nalaze uz sam rub ili unutar prometnih povr{ina. Naj~e{}e je rije~ o uskim ulicama, koje nisu projektirane za danas vi{estruko pove}ani promet. Jedna od posljedica takvog porasta prometa u takvim uskim ulicama je zna~ajan broj udara automobila u slabo uo~ljive betonske i drvene nereflektiraju}e stupove.

Zna~i, na takvom tamnom materijalu stupova postavljaju se retroreflektivne oznake i time se pove}ava njihova vidljivost za sudionike u prometu, {to prikazuju priloène fotografije.

(Ur)


DRU[TVENA ODGOVORNOST

Predstavljen sustav edukacije za dru{tveno odgovorno poslovanje

DOP-om do uspje{ne poslovne strategije

Veliki je broj izlagatelja predstavio edukacijski paket, na àlost, iznena|uju}e malom broju uzvanika

Udruga poslovnih savjetnika predstavila je sustav edukacije za dru{tveno odgovorno poslovanje, koji bi trebao zapo~eti u rujnu, a izra|en je u suradnji sa MAP savjetovanjem i Uredom Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. Na predstavljanju u Novinarskom domu u Zagrebu 20. lipnja o.g. sudjelovali su Anton Florijan Bari{i} - predsjednik Udruge poslovnih savjetnika, Andrea Gustovi} Ercegovac - pomo}nica ministrice vanjskih poslova i europskih integracija, Yuri Afanasiev - stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj,

Edukacijski seminar za zaposlenike HEP ODS-a o novim propisima u gospodarenju otpadom i za{titi okoli{a

Najvi{e propisa iz podru~ja gospodarenja otpadomAPO d.o.o i HEP Operator distribucijskog sustava

d.o.o. su u HEP NOC-u Velika 23. i 24. svibnja o.g. organizirali edukacijski seminar o novim propisima u za{titi okoli{a za zaposlenike elektri HEP ODS-a, zaduène za poslove gospodarenja otpadom (vo|enje dokumentacije, nadzor i organizaciju zbrinjavanja otpada i druge aktivnosti propisane Planom i Pravilnikom o gospodarenju otpadom) i poslove za{tite okoli{a.

Predstavnik HEP ODS-a Stjepan Megla, u uvodnom je obra}anju pozdravio sve prisutne i zahvalio na velikom odzivu, pohvaliv{i pritom dugogodi{nju uspje{nu suradnju s APO-om. U ime tvrtke APO d.o.o., sudionike seminara pozdravila je zamjenica direktora Sanja Grabar te je potom zapo~ela sa izlaganjem problematike seminara, uz pomo} njene suradnice Kristine Mumi}.

Naime, tijekom pro{le i po~etkom ove godine, donesena su dva nova propisa vezana za za{titu voda te pet novih propisa iz podru~ja za{tite zraka. Najvi{e novih propisa doneseno je u podru~ju gospodarenja otpadom, ~ak 13. Svi propisi, koji su stupili na snagu iscrpno su predstavljeni polaznicima Seminara, a tom prigodom je najavljeno dono{enje osam novih propisa iz podru~ja gospodarenja otpadom, ~ije se stupanje na snagu o~ekuje tijekom ove i idu}e godine.

Sudionici seminara su kroz radne materijale upoznati s dvije nove konvencije koje je potvrdila Republika Hrvatska i to sa Stockholmskom i Aarhu{kom

Zaposlenici elektri HEP ODS-a, zaduèni za poslove gospodarenja otpadom i za{tite okoli{a na dvodnevnom su Seminaru upoznati s pojedinostima iz novih propisa va`nim za obavljanje njihova posla

konvencijom. Stockholmska konvencija o postojanim organskim one~i{}uju}im tvarima propisuje potpuno uklanjanje PCB-a, definira uvjete te predlaè prioritete ozna~avanja i povla~enja iz uporabe opreme s PCB-om, uz zadane rokove.

Najavljen je i Pravilnik o gospodarenju PCB-om, {to je iznimno zna~ajno za HEP. Aarhu{ka konvencija, pak, govori o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlu~ivanju i pristupu pravosu|a u pitanjima okoli{a.

Tijekom Seminara provedena je interaktivna

radionica ispunjavanja novih obrazaca iz podru~ja gospodarenja otpadom. Osim toga, razmijenjena su iskustva i pitanja vezana uz gospodarenje otpadom (uvjeti koje mora zadovoljavati gra|evina prigodom skladi{tenja neopasnog, inertnog i opasnog otpada, pitanje posjednika otpadnih guma i obveza vo|enja o~evidnika, vo|enje o~evidnika o tijeku otpadnih ulja, akumulatora i baterija, rasprava o na~inu i postupanju s otpadnim vozilima i drugo).

Vanja Toma{ek

Antonija Mr{i} - direktorica Udruge poslovnih savjetnika, Snjeàna Bahtijari - predsjednica Zajednice za dru{tveno odgovorno poslovanje pri HGK, Matija Hlebar iz Podravke i brojni predstavnici tvrtki koji su iznena|uju}e malom broju uzvanika predstavili edukacijski paket i sudjelovali u panel raspravi. Stvaranje programa tih seminara zapo~elo je u listopadu pro{le godine, dok }e se od rujna odràvati u pet modula, koji pokrivaju najzna~ajnije aspekte dru{tveno odgovornog poslovanja i to:

- Modul 1: Dru{tveno odgovorno poslovanje i poslovna etika,

- Modul 2: Dru{tveno odgovorno poslovanje za odrìvi razvoj i za{tita okoli{a;

- Modul 3: Dru{tveno odgovorno upravljanje ljudskim resursima i afirmacija ljudskih prava u radnoj okolini;

- Modul 4: Dru{tveno odgovorno ulaganje u zajednicu te

- Modul 5: Kako organizirati izvje{}ivanje o DOP-u i odrìvom razvoju.

PROCES IZVJE[]IVANJA O DOP-u MO@E PROBUDITI TVRTKU

Seminari su zami{ljeni kao jednodnevne radionice namijenjene svima onima koji se èle upoznati s ovim pojmovima, bez kojih suvremene uspje{ne tvrtke vi{e ne grade svoje poslovne strategije. Za provedbu tih

seminara, Udruga poslovnih savjetnika osposobila je vi{e od 15 trenera, ~lanova UPS-a, a svi spomenuti moduli pro{li su pilot-fazu. U zavr{noj raspravi nagla{eno je da dru{tvena odgovornost nije jednaka sponzorstvu, donacijama i jednokratnoj pomo}i, ve} osmi{ljeni programi i poticaji, a proces izvje{}ivanja o DOP-u vrlo je mo}an proces koji moè probuditi tvrtku.

U raspravi na okruglom stolu sudjelovao je i Mihovil-Bogoslav Matkovi}, rukovoditelj Slu`be za odnose s javno{}u i informiranje Hrvatske elektroprivrede. Tom je prigodom naglasio zna~aj ~injenice odràvanja takvog skupa s obzirom na to da u Hrvatskoj jo{ uvijek nije jasna razlika izme|u klasi~nog marketinga i istinskog dru{tveno odgovornog poslovanja te rekao:

- Zbog tih je razloga vrijedno pohvale {to je skup okupio veliki broj izlagatelja, {to potvr|uje da postoji profesionalna jezgra koja razumije podru~je DOP-a. No, pravo je pitanje koliko je na{e dru{tvo, koje se zapravo tek konstituira kao zrelo, koliko je ono samo po sebi dru{tveno odgovorno. Stoga se prakticiranje dru{tveno odgovornog poslovanja mora edukacijski pratiti, a tvrtke ga staviti u svoje programe kao ravnopravni poslovni prioritet.

Udruga poslovnih savjetnika od edukacije o~ekuje omogu}avanje hrvatskim poduze}ima da se lak{e nose s izazovom dru{tveno odgovornog poslovanja, {to je i bio zaklju~ak ovog skupa.

Lucija Kutle


Davne 1926. godine, u Dujmova~i je izgra|ena prva velika trafostanica 35/10 kV, 1989. godine zapo~ela je izgradnja nove trafostanice tada projektirane kao 110(35)/10 kV postrojenje, koja je pod napon 35/10 kV pu{tena u rad tek 1996., ali oprema 110 kV nikada u nju nije bila ugra|ena – sve do ovih dana

Prostorno ne ba{ lijepo i ne ba{ atraktivno podru~je splitske Dujmova~e, oduvijek je bilo namijenjeno industrijskim aglomeracijama, a kako obuhva}a sjeverni - periferni dio grada, to mu je pripala i uloga jedne od energetskih lokacija. Tako je splitska Elektrodalmacija na ovom podru~ju zapo~ela pisati svoju energetsku povijest. Naime, davne 1926. godine, u Dujmova~i je izgra|ena prva velika trafostanica 35/10 kV, koja je sve potro{a~e Sjeverne luke, Brda, Meja{a, Smokovika, poluotoka Vranjica, grada Solina te naselja Mravinci i Ku~ine, opskrbljivala elektri~nom energijom dugi niz desetlje}a. Zbog stalno rastu}e i sve zahtjevnije potro{nje, posljednja dva desetlje}a, to~nije od sredine osamdesetih godina pro{log stolje}a, zapo~elo se govoriti o izgradnji nove trafostanice na istoj lokaciji, jer je potro{nja iz dana u dan stalno rasla, a industrijska i poslovna zona {irila svoje djelovanje. Koliko nas sje}anje sluì, tih je godina zapo~ela i papirnata priprema za izgradnju novog objekta, a 1989. godine je izgradnja i zapo~ela. Ve} je tada trafostanica projektirana kao 110(35)/10 kV postrojenje, ali oprema 110 kV nikada u nju nije bila ugra|ena. âk je i s opremom 35 kV bilo puno pote{ko}a zbog rata u na{oj zemlji. Tako se dogodilo da je novoizgra|ena TS pu{tena u rad tek 1996. godine i to, kako smo spomenuli, pod napon od 35/10 kV. Svi potro{a~i preba~eni su sa stotinjak metara udaljene stare TS na ovu novu. Me|utim, ovogodi{njih ranoljetnih mjeseci zapo~ela je druga etapa izgradnje TS Dujmova~a, a njome je predvi|en prijelaz na izravnu 110/10 kV transformaciju, {to }e kona~no zadovoljiti potrebe i postoje}ih i budu}ih kupaca ovog velikog potro{a~kog podru~ja.

SVA OPREMA DOMA]A

Budu}i da je 10(20) kV postrojenje ve} odavno ugra|eno u spomenutu trafostanicu, sada }e biti provedene samo sitne preinake: ugradnja ku}nog transformatora, maloomskog otpornika...

Nedavno zapo~eta druga faza ugradnje, odre|ivala je montaù cjelovite 110 kV opreme. Sklopno postrojenje 110 kV je tropolne izvedbe, oklopljeno ~eli~nim oklopom i izolirano SF6 plinom (postrojenje u GIS izvedbi). Tip GIS izvedbe je K8D9, proizvodnje Kon~ar-VNA Zagreb. Osnovna obilje`ja takvog postrojenja su minimalne dimenzije, pogodne za sve ograni~ene prostore, neosjetljivost na utjecaje okoline ({to je vrlo zna~ajno za podru~ja priobalja zbog mogu}eg taloènja soli), potom estetski ugodan izgled, brza montaà... Postrojenje je

smje{teno u zgradu, {to omogu}uje brzu montaù i lako odràvanje.

Sastoji se od {est polja: tri transformatorska polja (sada se ugra|uju samo dva), dva vodna polja te jedno polje sekcioniranja sabirnica.

Cjelokupna sredstva ulaè HEP Operator distribucijskog sustava - Elektrodalmaciji Split, s iznimkom 110 kV kabela za priklju~enje na prijenosnu mreù.

Obi{li smo radili{te uz vodi~a Mirka Ramljaka, nadzornog inènjera za sve elektroenergetske radove, a obilazak je zapo~eo zanimljivim susretom s na{im kolegom Zvonkom Mustapi}em, ~ovjekom zaduènim za nadzor, sigurnost te odràvanje trafostanica 35 kV. Premda nas je poznavao, nije dopustio ulazak u trafostanicu bez potpisane dopusnice i uputstva o kretnju unutar objekta pod naponom. Za nas, dugogodi{nje zaposlenike i {eta~e po objektima, izvedbu je prilagodio i skratio. Kako smo ~uli, takvu sudbinu dijele kolege iz Kon~ara pri svakom njihovom ulasku i izlasku s mjesta rada. Zvonko je zavrijedio na{u potpunu pohvalu.

ZAVR[ETAK DO POÊTKA ZIME

Pri radu na ugradnji 110 kV postrojenja zatekli smo ekipu Kon~arevih elektrotehni~ara, montaèra i ispitiva~a, njih troje - Ivan Bajzek, Slavko Mikul~i} i Branko Mikul~i} - kako su rekli - „sve u jednom“. Njihov dio posla unutar objekta je pri kraju, predstoji im montaà zra~nog priklju~ka, vakumiranje, mjerenje plina i na kraju zavr{no ispitivanje. Nakon njih u trafostanicu stiù zaposlenici Kon~ar – Inènjeringa sa svojim podizvo|a~ima, a njima }e se pridruìti i Elektrodalmacijin Odjel gra|enja. Predvi|a se da bi prije po~etka zime, zna~i negdje do polovice studenoga, trafostanica 110(35)/10 kV Dujmova~a bila zavr{ena, s izgledom i unutra{njo{}u, kako je to odavno bilo predvi|eno. Time }e biti ostvareno elektroenergetsko rje{enje za sjeverna gradska i prigradska naselja.

ZAHVATI

Zapo~ela dogradnja TS 110(35)/10 kV u splitskoj Dujmova~i

Kona~no pravi napon Vero~ka Garber

Zajedno pri radu ljudi iz Elektrodalmacije i Kon~ara

Kon~areva ekipa pri ugradnji 110 kV postrojenja

Mali predah za jedan zajedni~ki snimak


U samo jednom jutru obi{li smo nekoliko malih trafostanica, a sve su pred pu{tanjem u rad, u ve}ini je oprema ugra|ena, nekima je opremanje u tijeku, neke ~ekaju dolazak kabelskih raspleta i uklapanje u postoje}u mreù

Kraj je lipnja, ljeto se zahuktalo, temperature u hladu odavno su pre{le granicu od plus trideset, splitsko tlo è|a i rado bi popilo koju kap vode, a opet u toj sveop}oj zapari i su{i, trafostanice ni~u brzinom gljiva nakon obilnih ki{a. Gdje god da nogom zakora~ite sjedi{tem Elektrodalmacije ili najbliòm joj okolicom, susrest }ete neku novu malu 10(20)/0,4 kV trafostanicu. U samo jednom jutru obi{li smo ih nekoliko. Sve su one pred pu{tanjem u rad, u ve}ini je oprema ugra|ena, nekima je opremanje u tijeku, neke ~ekaju dolazak kabelskih raspleta i uklapanje u postoje}u mreù.

Primjerice, za novu zgradu Rodili{ta u sklopu KBC-a izgra|ene su ~etiri nove trafostanice i ekipe Odjela gra|enja zapo~inju njihovo opremanje. Malo

dalje obavlja se rekonstrukcija TS Su~idar 3, a jo{ dalje izgra|ena je nova TS Smrde~ac 38 (za potrebe centra LIDL). Najljep{a od svih je ona na sjevernoj strani Marjana - TS Bene, do koje su tijekom pro{log mjeseca poloèni KB 20 kV, KB 1 kV i kabel javne rasvjete, a koji }e s jeseni nastaviti put prema TS na marjanskom rtu (Institutu). Ta trafostanica, prema zamisli i projektu na{e ma{tovite arhitektice Darinke Kuzmani}, svojim kamenim oplo{jem i u kona~nici zaogrnuta zemljanim pla{tom, na kojem }e se posaditi raslinje, vrlo }e zgodno i prirodno biti uklopljena u svoj vazdazeleni okoli{.

Malo podalje, u gradu Solinu koji je od Splita nedjeljiv kao prsti na ruci, dovr{avaju se tri trafostanice: Japirko 7 i Kula 4 zavr{ene su i u tijeku je njihovo uklapanje u postoje}u visokonaponsku i niskonaponsku mreù. Jedna stara TS – Solin 7, (koja ve} dugi niz godina sluì i za grafitna iìvljavanja), ubrzo }e biti sru{ena, a zajedno s njom i dijelovi zra~ne mreè. Uz nju je ve} izgra|ena nova trafostanica, a u tijeku je dovr{enje 20 kV kabelskog raspleta te polaganje i KB 1 kV pa }e za koji dan nova TS preuzeti sve postoje}e stare potro{a~e i osigurati priklju~enje novih.

Ubrzo nas je vru}ina prisilila da odustanemo od daljnjeg obilaska ovog trafostani~nog gljivarnika. Za razliku od mojih suputnika, voditelja radova Vinka Fistani}a i nadzornog inènjera Mirka Ramljaka, koji su se za{titili s kojekakvim pokrivalima za glavu, ja sam za ove nedoli~ne vremenske uvjete odlu~ila pri~ekati doli~nu hepovsku kreaciju. (Ili da idem na sigurno i kupim si {e{ir).

RAZVOJ

Nove male 10(20)/0,4 kV trafostanice Elektrodalmacije

Poput gljiva poslije ki{e

Nadzorni inènjer M.Ramljak pred marjanskom TS Bene koja se jo{ mora natkriti zemljom

FOTOZAPA@AJ

Rascvjetana hladovina

Neka vas ne ~udi ako u ove

nesnosne ljetne dane oko reportera

zapne za duboku, rascvjetanu hladovinu,

nadvitu nad àlom i samo kora~aj do

prozirne morske plaveti. Pa, ako se i u

vama rodi èlja udobno se zavaliti pod

ovu mirisnu kro{nju, nasloniti glavu

na jastuk ne~ijeg krila i uroniti barem

no`ne prste u valove - tada je na{a

misija ispunjena i lak{e }emo prebroditi

kolote~inu uredskog dana. Zatvorite o~i

i odsanjajte.

V.G.

Vero~ka Garber

Kolege uz solinsku kabelsku trasu, sa za{titom za glavu od Sunca koje nemilosrdno grije


POJAÂNJE

Novo 35 kV kontejnersko postrojenje u pokusnom radu

- Svaki feral u starome gradu, reflektor na zidinama i rasvjetni stup na novoizgra|enom mostu, klimatizacijski ure|aj u hotelu, hladnjak u bistrou, ledenica u restoranu..., energiju crpe iz jedne, jedine to~ke - TS 110/35 kV Komolac, slikovito mi opisuje elektroenergetsko stanje stvari u Dubrovniku, kolega Darko Biuk.

A ta to~ka jo{ donedavno bila je staro i dotrajalo 35 kV postrojenje u TS Komolac pokraj Dubrovnika. Sada stojimo dvadesetak metara dalje, ispred novog kontejnerskog postrojenja i svjedo~imo jo{ jednom radnom uspjehu na{ih kolega.

Naime, tijekom Domovinskog rata (1993. godine) rekonstruirano je 110 kV postrojenje, manji dio 35 kV postrojenja i izgra|ena nova uklopnica. Desetak godina poslije, 2002. i 2004. godine, zamijenjena su oba energetska transformatora 110/35 kV. Ve}im dijelom zadràno je staro postrojenje 35 kV, nepromijenjeno od 1963. godine, nepouzdano i s ~estim kvarovima. Premda uvjerljiv, to nije bio jedini razlog za odluku o izgradnji novog kontejnerskog postrojenja. Naime, u starom postrojenju nije bilo slobodnih polja za priklju~ak dvaju starih kabela, kojima bi se pove}ala pouzdanost napajanja Grada. Tako|er su ostvareni i preduvjeti za izgradnju novog 20 kV postrojenja, prema planovima Elektrojuga Dubrovnik.

Investitor novoga privremenog kontejnerskoga postrojenja je HEP Operator prijenosnog sustava, a izgradnju postrojenja vodili su stru~njaci Prijenosnog podru~ja Split. Glavni izvo|a~ radova bio je Kon~ar-Sklopna postrojenja d.d. iz Sesvetskog Kraljevca sa svojim podizvo|a~ima, tvrtkama: Helb d.o.o. Dugo Selo (za elektromonta`ne radove), EXOR d.o.o. Zagreb (za ugradnju sekundarne opreme) i Kupri} d.o.o. Imotski (za graditeljske radove). Glavni nadzorni inènjer bio je Darko Biuk, dok je nadzorni inènjer za graditeljske radove bio Mijo Tadinac. Stru~ni nadzor za graditeljske radove obavljao je Vladimir Lapto{, a stru~ni nadzor za elektromonta`ne radove Filip Ple}a{.

Nova oprema smje{tena je u prostoriju sastavljenu od {est kontejnera (proizvo|a~a Jedinsvo d.d. iz Krapine). U njoj su ugra|eni sklopni blokovi tipa BVK-38 (proizvo|a~a Kon~ar-SP) i za{tite Siemens. Kontejner je metalnom nadstre{nicom dodatno za{ti- }en od ki{e i neposrednog utjecaja Sunca.

Sabirnice novog kontejnerskog postrojenja su pu{tene pod napon 12. lipnja o.g., s tim da su idu}ih {est dana pojedina~no prespajana vodna polja sa staroga na novo postrojenje. I kona~no, od 18. lipnja o.g., Dubrovnik i {ire dubrova~ko podru~je napajaju se iz novog kontejnerskog 35 kV postrojenja.

Prema rije~ima D. Biuka, privremeno kontejnersko postrojenje }e biti u pokusnome radu do isho|enja uporabne dozvole. Inspekcijski pregled se o~ekuje u rujnu.

Marica @aneti} MalenicaSnimio: Darko Biuk

Dubrovnik i okolno podru~je lak{e di{u

Radovi na kabelskim kanalima i...

... na platou i temeljima za kontejner

Priklju~ak 35 kV kabela na energetske transformatore 110/35 kV


ZAHVATI

Remont HE Dubrovnik

U i{~ekivanju odluke o obnovi Marica @aneti} Malenica

Izgradnjom druge faze i revitalizacijom opreme prve faze, HE Dubrovnik bi ukupno raspolagao sa 530 MW snage i postao bi prava vr{na elektrana koja bi, umjesto 6,6 do 7 tisu}a sati - radila 3 do 3,3 tisu}e sati godi{nje, a proizvodila bi i do 37 posto vr{ne energije, za razliku od sada{njih 5,6 posto

Ve} na prvi pogled s rado{}u zaklju~ujem da je u Platu opet sve suho, mirno i idili~no. Apokalipti~ne slike poplave iz prosinca pro{le godine, istina, jo{ nisu zaboravljene i bljesnu, tu i tamo, kao upozorenje na hirovitost i neukrotivost prirode. Ali ìvot ide dalje svojim tijekom, a planovi se ostvaruju prema svojim rokovima. A u planovima odràvanja je pisalo da se krajem svibnja ima zapo~eti, a do sredine lipnja zavr{iti remont, onaj godi{nji, redovni. Zbog zastoja u radu agregata B (izazvanog probojem) po~etkom ove godine, njegov pregled bio je vrlo kratak i trajao je od 21. do 26. svibnja. Istoga dana zapo~eo je i remont agregata A, koji je potrajao malo dulje pa se on u pogon vratio 12. lipnja. Tijekom tih nekoliko dana, zna~i od 21. do 26. svibnja, kada je muk zavladao strojarnicom, obavljen je i pregled gra|evinskih objekata. Tako je: pregledano cijelo stubi{te s podestima u vodostanskoj komori; o~i{}ena talo`na jama u dovodnom tunelu; obavljena kontrola ~eli~nog dijela dovodnog tunela (ra~va) s posebnom procjenom stanja AKZ-a i ispitana vatrodojava i protupoàrna

H2O za{tita u kabelskom tunelu. Od ostalih zahvata na

zajedni~koj opremi tijekom trajanja remonta, obavljena je: rekonstrukcija dijela istosmjernog razvoda 110 kV; ispitivanje horizontalnog spremnika zraka; ~i{}enje i pranje ormara uzbude amplidina obaju agregata i budilice agregata A.

PREGLEDAN TLA^NI CJEVOVOD NAKON ÊTIRI DESETLJE]A RADA

Na agregatu B su, uz redovne godi{nje radove manjeg opsega, obavljena i: bezrazorna ispitivanja regulacijskih (privodnih) lopatica u montiranom stanju; sanacija kavitacijskih o{te}enja na turbinskom rotoru, kapama i aspiratoru i kontrola zra~nosti regulacijskih lopatica u zatvorenom poloàju.

Agregat A podvrgnut je ve}em broju zahvata, me|u kojima su najva`niji: kontrola brtvenog sklopa i za-mjena obilaznog voda predturbinskog zatvara~a; ~i{}enje, popravci i AKZ turbinske opreme; remont hidrauli~kog dijela turbinske regulacije; bezrazorna ispitivanja regulacijskih (privodnih) lopatica u montiranom stanju; saniranje kavitacijskih o{te}enja na turbinskom rotoru, kapama i aspiratoru; ispitivanje uljno-zra~nog kotla; ~i{- }enje hladionika ulja na blok transformatoru agregata 120 MVA; pregled oklopljenih sabirnica 14,4 kV agregata 120 MVA i kontrola i pode{avanje zra~nosti regulacijskih lopatica u zatvorenom poloàju.

Posebnu pozornost me|u ovogodi{njim remontnim radovima izazvalo je ispitivanje AKZ, debljine stijenki i odvojenosti ~eli~ne cijevi od betona tla~nog cjevovoda agregata A, dugog 250 metara, {to su poslovi koji nisu napravljeni od njegove ugradnje. Taj zahtjevan pregled bilo je potrebno obaviti zbog priprema za revitalizaciju postrojenja, a pokazao je da je stanje malo bolje od onog koje se o~ekuje nakon 42 godine rada.

Vlaho Zakarija, rukovoditelj Slu`be odràvanja, kaè da je osim pregleda i spu{tanja u tla~ni cjevovoda agregata A, remont bio uobi~ajen.

- Zanimljivo je da nam se za obavljanje ovog vrlo te{kog i rizi~nog posla nije prijavio niti jedan doma}i izvo|a~ pa je posao uspje{no obavila slovenska tvrtka „Gopla“ iz Maribora, kaè V. Zakarija.

Ve}inu poslova demontaè, pregleda i montaè opreme obavila je vrijedna posada platske Hidroelektrane, a pomo} u obavljanju specijalisti~kih poslova pruìli su im vanjski izvo|a~i i to zagreba~ke tvrtke iz koncerna Kon~ar te Tekum i Marting.

OBNOVITI OBA AGREGATA DO 2010. GODINE

O najavi revitalizacije nakon 42 godine rada HE Dubrovnik ve} smo pisali. Ali, sada je fazu najave zamijenila faza potpune spremnosti. Za start je potrebna jo{ samo odluka Uprave, koja se o~ekuje u idu}ih mjesec dana.

- Izolacija statorskog i rotorskog namota je ve} jako lo{a i svako daljnje odga|anje revitalizacije moè dovesti do novih proboja, kaè direktor Pogona HE Dubrovnik Vinko Ba{i} i dodaje: Natje~ajna dokumentacija je kompletirana i, nakon dono{enja odluke, raspisat }emo natje~aj za: dijelove turbine i generatora; statorski i rotorski namot generatora; naponsku regulaciju i uzbudu te turbinsku regulaciju. Agregat B bio bi obnovljen do 2009., a agregat A do 2010. godine. Pri razradi ovog Projekta, zadràli smo pristup da }e do}i do izgradnje druge faze, {to je realno i isplativo pa, stoga, nismo pove- }avali instalirani protok vode na agregatima. Na primarnoj opremi mijenjamo samo ono {to je ve} dotrajalo, a zadràvamo one dijelove turbine i generatora koji su se pokazali dobri i za koje procjenjujemo da mogu izdràti jo{ ~etrdesetak godina. Promjenom rotora turbine, prema modelu koji smo razvili u ljubljanskom Turboin{titutu, za instalirani protok od 45 prostornih metara, snaga po agregatu se pove}ava za 10 MW. Procjenjujemo tro{kove revitalizacije od 23 do 24 milijuna eura, od ~ega samo na nove turbinske rotore otpada 3 do 3,5 milijuna eura. Za to ulaganje dobivamo ukupno

Vinko Ba{i}, direktor upravo se suo~ava sa smjenom nara{taja koju je najavljivao ve} godinama

Ovakav pogled iz platskih ureda svakako djeluje na dobro raspoloènje i vedar duh zaposlenika

Vlaho Zakarija, rukovoditelj Slu`be odràvanja od velja~e o.g.: osim pregleda i spu{tanja u tla~ni cjevovoda agregata A, ovogodi{nji remont bio je uobi~ajen


HEP

I MLA

DI S

ve~a

nost u

ru~e

nja

Nagra

de H

EP

-a u

~enicim

a: Im

am ìcu

Nema uspjeha, nema kretanja naprijed bez onih koji vuku, koji se `rtvuju, onih koji imaju ìcu, imaju darove i koji te darove znaju koristiti, ali znaju i ho}e dijeliti

HEP osvjetljava na{ grad i na{u domovinu, a va{a svijetlost obasjat }e sve vas, va{e mentore i roditelje, ali i u~enike koji dolaze iza vas

U sjedi{tu HEP-a u Zagrebu, 13. godinu zaredom, 28. lipnja o.g. uru~ena je Nagrada HEP-a najboljim u~enicima, koji su pokazali navi{e znanja na dràvnim natjecanjima iz matematike i fizike (s radovima eksperimentalne fizike) te na natjecanju elektroinstalatera/elektromontera.

Zahvaljuju}i dugogodi{njem slijedu sve~anosti uru~ivanja Nagrade, a prema reakcijama i komentarima u~enika, njihovih mentora, roditelja, ali i HEP-a kao organizatora i sponzora – rije~ je o jednom od najljep{ih i najdraìh doga|aja u godi{njem poslovnom kalendaru HEP-a rekao je u uvodnoj najavi voditelj programa Nagrade, Mihovil Bogoslav Matkovi}, rukovoditelj Slu`be za odnose s javno{}u i informiranje HEP-a. Razumljivo u~enicima, ne samo {to dobivaju nov~anu nagradu i priznanje za svoj trud, nego i stoga {to se to doga|a u vrijeme kada su u {kolskoj godini zavr{ile sve njihove obveze; mentorima, kojima je Nagrada potvrda njihova rada s u~enicima, {to ipak netko vrednuje takav trud; roditeljima, jer su ponosni zbog rezultata njihove djece; a HEP-u, njegovoj Slu`bi za odnose s javno{}u i informiranje iz koje je prije 13 godina potekla takva presti`na inicijativa, {to i takav doga|aj pokazuje da je rije~ o dru{tveno odgovornoj tvrtki.

M.B. Matkovi} upoznao je prisutne s ovogodi{njim motivom nagrade „Imam ìcu“, a to je stolje}e svjetla u Zagrebu, odnosno po~etak rada zagreba~ke Munjare i po~etak elektrifikacije

Sve~anost znanja, mladosti i snage

1907. godine. Uz ostale uvaène goste, posebno je pozdravio ministra znanosti, obrazovanja i {porta Dragana Primorca. Naime, u 13 godina organiziranja uru~enja Nagrade HEP-a u~enicima, ovogodi{njoj sve~anosti prvi put je nazo~io i Ministar osobno.

Sve~anosti su, tako|er, nazo~ili akademik Vladimir Paar, pomo}nica ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Sanja Urek, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje Ivan [utalo, dopredsjednik Hrvatskog rukometnog saveza Zoran Gobac i tajnik Saveza Dragan Poljak. Ugodno iznena|enje za u~enike bila je nazo~nost na{eg zlatnog rukometa{a Igora Vorija.

Uz predsjednika Uprave HEP-a mr. sc. Ivana Mravka, sve~anosti su prisustvovali ~lanovi Uprave mr. sc. Kaìmir Vranki}, mr. sc. Ivica Toljan i Velimir Lovri}, predstojnica Ureda Uprave Marija Modri}, direktorica Direkcije za upravljanje ljudskim potencijalima pravne i op}e poslove HEP-a d.d., Bernarda Peji}, direktor HEP Operatora prijenosnog sustava dr. sc. Dubravko Saboli}, direktor HEP Operatora distribucijskog sustava Mi{o Jurkovi}, direktor PrP Zagreb Ivan Si~aja i drugi.

HEP GODINAMA SVJEDOK I PARTNER NADARENIM UÊNICIMA

Srda~no pozdraviv{i sve nazo~ne, I. Mravak je zaèlio da se ugodno osje}aju na ovoj sve~anosti znanja, mladosti i snage – dodjeli korporacijske Nagrade u~enicima Hrvatske elektroprivrede te rekao:

- Osje}am prije svega potrebu iskazati svoju ~ast i zadovoljstvo {to sam danas s vama, ovdje u sjedi{tu Hrvatske elektroprivrede u prigodi promicanja mlade hrvatske intelektualne elite …Posebno iskazujem zadovoljstvo u ime ~lanova Uprave i svoje osobno, ali i zadovoljstvo svih zaposlenika na{e Tvrtke, {to je ove godine, po prvi puta s nama u prigodi dodjele na{e Nagrade ministar znanosti obrazovanja i {porta Vlade

Republike Hrvatske prof. dr. sc. Dragan Primorac. Svojim ste dolaskom pomogli da jo{ sna`nije osvijetlimo zna~aj i snagu na{eg doga|aja. Time jo{ uvjerljivije zvu~i na{a èlja da istinski promoviramo u~enike, mentore, roditelje, iznad svega da promoviramo znanje. Ono znanje koje }e predstavljati neotu|ivi autenti~ni kapital na{e Domovine s kojim se ona moè uklju~iti u Europu i Svijet. I dok razmi{ljamo o uspjehu na{ih mladih, svjesni smo da je u njega utkan veliki trud, odricanje i volja. Naravno, ne samo njihov, ve} i brojnih drugih koji su bitni na tom putu gra|enja uspjeha, prije svega njihovih nastavnika, njihovih {kola. Imam potrebu, jer mi smo u HEP-u godinama svjedoci i njihovi partneri na svoj na~in, da se svi oni, na neki vidljiv na~in pokaù kao zaslu`nici. Da se vidi obvezuju}a odgovornost svih nas da izgradimo okruènje za njihovu valorizaciju i istinsku afirmaciju kakvu zasluùju. Jer uvijek je to tako: nema uspjeha, nema kretanja naprijed bez onih koji vuku, koji se `rtvuju, onih koji imaju ìcu, imaju darove i koji te darove znaju koristiti, ali znaju i ho}e dijeliti. Ponovit }u ve} otprije ovom prigodom izre~eni slogan: znanjem se i valoriziranjem znanja moè voljeti Domovina! Na tragu ove tvrdnje, ovog slogana, danas po prvi puta na doga|aju dodjele na{e Nagrade u~enicima, za sve sudionike, a potom i za javnost, iznosim ~injenicu da Hrvatska elektroprivreda ovih dana potpisuje 105 ugovora o stipendiranju studenata sa sva ~etiri elektrotehni~ka fakulteta u Republici Hrvatskoj. Ovime potvr|ujemo ozbiljnost u gra|enju sigurne budu}nosti na{e Tvrtke pred kojom su izazovi otvorenog trì{ta i skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Usput podsje}am na ve} poznatu ~injenicu da je 1. srpnja, zna~i za dva dana, trì{te elektri~ne energije otvoreno za sve kategorije kupaca osim za ku}anstva… Mi znamo da najbolje radimo i da smo na dobru putu onda kad radimo s mladima, kad uklju~ujemo u sustav novu snagu. Evo, ~inimo to i simboli~ki, ali i egzaktno:

Prvo se valjalo prijaviti, a potom i okrijepiti, jer mnogi su u~enici i njihovi mentori tek doputovali

\ur|a Su{ec

POSEBANPRILOG


gradimo nove elektrane - HE Le{}e, novi blok u Zagrebu na lokaciji TE-TO, potpisali smo ugovor o isporuci opreme i donijeli odluku o gradnji novog bloka TE Sisak, ali evo, za uspje{no upravljanje tim novim suvremenim objektima i ukupnim sustavom pripremamo i novu mladu snagu stru~njaka. @elim svima naglasiti, poru~iti, da vrlina dobrog uspje{nog HEP-a mora ostati povezana upravo na asociranju znanja i mladih, novih stru~njaka.

I posebni naglasak, pa i svojevrsna poruka svima nazo~nima, a posebice mladima: imajte osje}aj sigurnosti u svom okruènju, jer i sami ga uspje{no i realno gradite. I imajte povjerenje u snagu, znanje i viziju Hrvatske elektroprivrede. Nemojte odustajati, nemojte se umoriti. Vi ste vrijednost, a mi se razumijemo u vrijednosti, mi ih gradimo, prepoznajemo i ~uvamo. Istinsko nam je zadovoljstvo biti s va{im mentorima i vama.

O afirmaciji strukovnih {kola, njihovih nastavnika i u~enika govorio je I. [utralo, koji je tom prigodom izvijestio o aktivnostima Agencije. Izrazio je uvjerenje da }e primjer HEP-a slijediti i druge tvrtke u Hrvatskoj, jer – kako je rekao – obrazovanje i gospodarstvo moraju i}i zajedno.

U nadahnutom obra}anju S. Urek je ocijenila da su u~enici sa stjecanjem znanja zapo~eli na vrijeme i, ako tako nastave, dogurat }e daleko.

- HEP osvjetljava na{ Grad i na{u Domovinu, a va{a svjetlost obasjat }e sve vas, va{e mentore i roditelje, ali i u~enike koji dolaze iza vas, poru~ila je S. Urek.

RAZVIJAMO VLASTITI BRAND ZNANJA, PO KOJEMU HRVATSKA POSTAJE PREPOZNATLJIVA

Ministar D. Primorac je pozdraviv{i drage prijatelje i {porta{e, ukazao na ~injenicu da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta

uklju~eno u brojne segmente rada.- Znanje ulazi na velika vrata u na{oj

Domovini. Koliki se zna~aj tomu pridaje govori podatak o osiguranim sredstvima od tri milijarda kuna za taj sektor. Drago mi je {to HEP èli biti partner. Kada se prisjetim vremena kada sam ja bio u~enik, bila je privilegija biti na zna~ajnijim skupovima. Jer, ranije su u~enici i nastavnici bili marginalizirani. Danas, na sre}u, sve vi{e zvijezde postaju uspje{ni u~enici i znanstvenici, a ne vi{e samo politi~ari. Pogledajte na{ega Marina Solja~i}a. Naravno da to mene kao ministra iznimno veseli. Na{ je cilj biti dru{tvo utemeljeno na znanju. Bolonjski proces, dràvna matura, ugovori s Izraelom… mi razvijamo vlastiti brand znanja, po kojemu Hrvatska postaje prepoznatljiva, kao {to je prepoznatljiva po Jadranskom moru. Stvaramo veliku intelektualnu snagu, a danas

U~enici, mentori, doma}ini i uzvanici i, prvi puta u prigodi dodjele Nagrade HEP-a, osobno ministar znanosti obrazovanja i {porta Vlade Republike Hrvatske prof. dr. Dragan Primorac

Mihovil Bogoslav Matkovi} rekao je da je dodjela Nagrade jedan od najljep{ih i najdraìh doga|aja u godi{njem poslovnom kalendaru HEP-a

Imajte osje}aj sigurnosti u svom okruènju, jer i sami ga uspje{no i realno gradite i imajte povjerenje u snagu, znanje i viziju Hrvatske elektroprivrede, poru~io je mr. sc. Ivan Mravak

Ivan [utalo je naglasio da obrazovanje i gospodarstvo moraju i}i zajedno

U~enici su sa stjecanjem znanja zapo~eli na vrijeme i, ako tako nastave, dogurat }e daleko ocijenila je Sanja Urek

Vi ste pokazali da ste najbolji u dràvi, vi ste postavili vrlo visoke standarde, naglasio je ministar Dragan Primorac

HEP

I MLA

DI S

ve~a

nost u

ru~e

nja

Nagra

de H

EP

-a u

~enicim

a: Im

am ìcu

POSEBANPRILOG


su snaga i potencijal u~enika i nastavnika daleko ve}i nego se to pokazalo proteklih godina. Na{i studenti prava su po znanju pokazali da su ispred studenata Harwarda i Yale-a, a zavidno znanje pokazuju na{i fizi~ari, matemati~ari, kemi~ari…Vi ste pokazali da ste najbolji u dràvi, vi ste postavili vrlo visoke standarde…HEP ovom nagradom pokazuje dru{tvenu odgovornost, to je tvrtka koja je prepoznala va`nost obrazovanja i godinama ulaè u znanje, zahvaljuju}i mudrosti vodstva tvrtke. HEP bi trebao stimulirati i druge da shvate {to zna~i dràvna i dru{tvena odgovornost. Ali, puno vi{e od ove nov~ane nagrade zna~i izazov, poticaj na daljnje u~enje. Uspjeh nije pitanje slu~ajnosti, nego odabira izvrsnosti. Vjerujte u sebe… Na{a Domovina izdigla se iz pepela, Dràva je stvorena na velikoj `rtvi, a va{a je odgovornost da svoju Domovinu dalje gradite na znanju, jer vi ste snaga hrvatskog dru{tva. Zahvaljujem nastavnicima i va{im mentorima i

o~ekujem pobjedni~ki duh, jer oni koji ga nemaju osu|eni su na prosje~nost. Pratit }u vas jo{ dugo godina, ako nikako druk~ije, onda kao sveu~ili{ni profesor. Pozdravljam sve vas i sve one koji vas vole.

ISPLATI SE UPUSTITI U PUSTOLOVINU SNA, PUSTOLOVINU ZNANJA

Ove godine, Nagradu HEP-a dobilo je 40 u~enika. Uz predsjednika Uprave HEP-a I. Mravka, najboljim matemati~arima, nagradu je uru~io ministar D. Primorac, najboljim fizi~arima S. Urek, a najboljem u~eniku elektroinstalateru/elektromonteru I. [utalo. Nagrade su podijeljene u opu{tenom i dobrom raspoloènju, uz navijanje publike (osobito glasni bili su Rije~ani). Potom je D. Primorac darovao I. Mravku prvu promocijsku majicu Svjetskog rukometnog prvenstva, koje }e se odràti 2009. godine u Zagrebu. Na pitanje jesu li rije{ene sve dvojbe oko Zagreba kao doma}ina, D. Primorac

je odgovorio da ne poznaje tako hrabru i sna`nu osobu koja bi mogla re}i da Svjetskog prvenstva u Zagrebu, u Hrvatskoj ne}e biti.

„Mi znamo {to je uspjeh“, naslov je prikazanog video zapisa s utakmice reprezentacija Hrvatske i Njema~ke sa Svjetskog prvenstva, a na{a je reprezentacija - prvak svijeta i olimpijski pobjednik! Svi okupljeni ponovno su proìvljavali dramati~ne trenutke, podsjetili se poznate rukometne gusjenice i ponovno osjetili radost pobjednika.

Nakon takvog uvoda, u~enicima se obratio Igor Vori, pivotman reprezentacije, koji je mladima poru~io da je Nagrada poticaj da do|u do vrha, a tamo ostati jo{ je teè.

Uz poruku M. B. Matkovi}a da se isplati upustiti u pustolovinu sna – pustolovinu znanja, u~enici i njihovi mentori uputili su se odmah u malu pustolovinu: obilazak na{e mo}ne TS 400/220/110 kV @erjavinec.

D. Primorac darovao je I. Mravku prvu promocijsku majicu Svjetskog rukometnog prvenstva, koje }e se odràti 2009. godine u Zagrebu

Igor Vori pivotman zlatne hrvatske rukometne reprezentacije, mladima je poru~io da je Nagrada poticaj da do|u do vrha, a tamo ostati jo{ je teè

HEP

I MLA

DI S

ve~a

nost u

ru~e

nja

Nagra

de H

EP

-a u

~enicim

a: Im

am ìcu

POSEBANPRILOG


Ovogodi{nji dobitnici Nagrade HEP-a, prisutni na sve~anosti dodjele, njihovi mentori, uzvanici i doma}ini

U~enici i njihovi mentori o Nagradi…

MATIJA BUCI], u~enik VII. Razreda O[ Remete, Zagreb (matematika):

Taj divni osje}aj kada rije{i{ neki te{ki matemati~ki zadatak, e to je razlog zbog kojeg volim matematiku.

MONIKA SABOCKI, mentorica u~enika Borisa Jurasa :

Pripreme za ovo natjecanje provodili smo nakon nastave, tijekom praznika i u svako na{e slobodno vrijeme. Taj

dodatni rad nije dodatno pla}en niti se ne{to posebno cijeni i time Nagrada HEP-a za nas jo{ vi{e vrijedi. Mi ve} zapo~injemo s pripremama za idu}e natjecanje.

BORIS JURAS, u~enik VII. razreda I O[ Luka Sesvete (matematika):

Osim matematike zanima me fizika. U trenucima dosade volim rje{avati matemati~ke zadatke. Nakon osnovne

{kole volio bih upisati V. gimnaziju ili MIOC.

NEVENA KERE[A, u~enica III. razreda Prve gimnazije Vara`din (matematika):

U slobodno vrijeme bavim se suvremenim plesom u plesnoj grupi Vindi ve} deset godina. Posljednje tri

godine bavim se jahanjem, a posebna mi je strast fotografija s kojom sam ve} izlagala na razli~itim izlo`bama.

GABRIELA CLARA RACZ, u~enica VIII. razreda O[ Antuna Gustava Mato{a, Zagreb (matematika):

U slobodno vrijeme bavim se jahanjem na Hipodromu ve} sedam godina. A novce koje sam dobila kao nagradu

za osvojeno prvo mjesto od Hrvatske elektroprivrede, staviti }u sa strane kao {tednju za svog vlastitog konja.

BORNA CICVARI], u~enik I. razreda gimnazije Andrije Mohorovi~i}a, Rijeka (matematika):

Ovo mi nije prvo natjecanje, jer se natje~em od ~etvrtog razreda osnovne {kole, a do sedmog razreda osvajao

sam prva mjesta. U slobodno se vrijeme bavim atletikom i tenisom, a sad mi predstoji upis na fakultet. Jo{ nisam odlu~io izme|u FER-a ili PMF-a.

HEP

I MLA

DI S

ve~a

nost u

ru~e

nja

Nagra

de H

EP

-a u

~enicim

a: Im

am ìcu

POSEBANPRILOG


KATJA KUSTURA, u~enica O.[. Stjepana Kefelje, Kutina (fizika) s mentoricom LEOM GOLU@OM:

Premda je osvojila prvu nagradu iz fizike Katja je osvojila i prvo mjesto iz dràvnog natjecanja iz hrvatskog

jezika na kojem je postigla ~ak 98 posto to~nih odgovora. U slobodno vrijeme slu{a rock glazbu.

LUKA RIMANI], u~enik IV. razreda gimnazije Andrije Mohorovi~i}a, RijekaANTONIO KRNJAK, u~enik IV. razreda gimnazije, âkovecSA[A STANKO, u~enik IV. razreda V. gimnazije, Zagreb (matematika)

Ovi maturanti predstavljat }e Hrvatsku na matemati~koj Olimpijadi, koja }e se odràti potkraj srpnja u Vijetnamu. Kvalifikacije za „matemati~ku reprezentaciju“ podrazumijevale su dodatna natjecanja i stoga je njihov uspjeh jo{ zna~ajniji.

MELKIOR ORNIK, u~enik III. razreda XV. Gimnazije, Zagreb (matematika):

Volim i}i na natjecanja jer mi nagrade pomaù da na najbolji na~in ispunim slobodno vrijeme poput planiranog

putovanja u Istanbul ili Tunis. U rujnu me o~ekuje srednjoeuropska Olimpijada iz ma-tematike, gdje se nadam dobrom plasmanu.

HEP

I MLA

DI S

ve~a

nost u

ru~e

nja

Nagra

de H

EP

-a u

~enicim

a: Im

am ìcu

ZVONIMIR [EGVI],u~enik VII. Razreda O[ Kman-Kocunar, Split (matematika):

Sretan sam zbog ove nagrade, jer je zavr{ni ispit bio puno teì od svih pret-hodnih, a i ovo mi je najve}a zarada do

sada. Sljede}e godine planiram i}i i na na-tjecanje iz fizike, a nadam se da }u upisati

III. gimnaziju u Splitu.

TOMISLAV POZAI], u~enik III. razreda S[ Zlatar, (matematika):

Od ~etvrtog razreda osnovne {kole idem na natjecanja i uvijek mi je drago osvojiti prvo mjesto. Kad se ne bavim

{kolom, igram rukomet, tenis ili se rolam. Velika mi je èlja upisati FER u Zagrebu.

Pripremili: Jelena Vu~i} i Tomislav [nidari}

POSEBANPRILOG


ANAMARIJA SKENDEROVI], u~enica IV. razreda XI. Gimnazije, Zagreb (matematika):

Jako sam sretna {to sam osvojila ovu nagradu, jer osvojeni iznos namjera-vam potro{iti na polaganje voza~kog

ispita. Tako|er se nadam da }e mi prvo mjesto pomo}i za PMF, smjer molekularna biologija, kojeg je jako te{ko upisati. Volim pratiti nogomet i rukomet, a u slobodno vrijeme pjevam u crkvenom zboru Sv. Ana.

INES MARU[I],u~enica III. razreda V. gimnazije, Zagreb (matematika):

Nagradu }u potro{iti na nove, skupocjene cipele. Ma,{alim se!! S obzirom na to da govorim tri strana

jezika, me|u kojima i talijanski, ~eka me put i boravak u Rimu, gdje }u uz razgledavanje usavr{avati svoj talijanski. Tako|er me u rujnu o~ekuje srednjoeuropska Olimpijada na koju idem zajedno s Melkiorom i drugim kolegama iz Hrvatske (na fotografiji je sa Marinom Sli{kovi}, s kojojm dijeli prvo mjesto i mentoricom Mirelom Kurnik).

ZVONIMIR BOBAN, u~enik VII. razreda O[ Dobri, Split (fizika-eksperimentalni radovi):

Osim fizike, omiljeni predmeti su mi matematika i tjelesni. Oboàvam nogomet, koji treniram u NK Split, {to

mi ispunjava slobodno vrijeme. Treniram ~etiri puta tjedno, a vikendom igram utakmice. Premda volim {kolu, ne bih imao ni{ta protiv da postanem profesionalni nogometa{ (na fotografiji je s mentoricom Jadrankom Vuj~i}).

STJEPAN VEÊRA, u~enik Industrijsko-obrtni~ke {kole S.S.Kranj~evi}, Vinkovci (elektroinstalater/elektromonter):

Natjecali smo se u parovima i to u teorijskom i prakti~nom dijelu. Dobar je osje}aj u jakoj konkurenciji uspje{no privesti zadatak kraju. Jako me zanima sve u svezi s tim podru~jem i ozbiljno razmi{ljam nastaviti {kolovanje. Posebno mi je drago da mi je HEP

dodijelio nagradu, jer bi jednog dana volio raditi u toj tvrtki. Slobodno vrijeme provodim na

treninzima nogometa i izlaske s prijateljima

ZDENKA KRSNIK-VINKOVI], mentorica Stjepana Ve~ere:Moram re}i da su u na{oj {koli u~enici stvarno divni i da je pravo zadovoljstvo raditi s najdarovitijima. Premda smo zbog pro{logodi{njeg izvrsnog rezultata izborili plasman na dràvno natjecanje, odlu~ili smo i}i redovitim putem kako na{u pobjedu nitko ne

bi mogao dovesti u pitanje. Najintenzivnije smo se pripremali tijekom proljetnih praznika, {to se pokazalo pravim potezom. Kao mentorica, a mislim da govorim u ime svih mentora, pozdravljam potporu HEP-a.

FILIP SRNEC, u~enik VII. razreda III. O[ âkovec (matematika):

Filip je zavr{io osnovnu glazbenu {kolu – glasovir, uz koji svira jo{ elektri~nu gitaru. Redovit je na treninzima

Rukometnog kluba San-sport, a na {irem popisu je za reprezentaciju. Natje~e se i iz informatike, a HEP-ovu nagradu namjera-va potro{iti na novu elektri~nu gitaru (na fotografiji je s majkom).

HEP

I MLA

DI S

ve~a

nost u

ru~e

nja

Nagra

de H

EP

-a u

~enicim

a: Im

am ìcu

STJEPAN [POLJAREC, mentor Ivice Ki~i}a, i nastavnik matematike i fizike u O[ @itnjak u Zagrebu

Ivicu, koji je do sada i{ao na brojna natjecanja iz matematike i fizike, od regionalnih pa sve do dràvnih na

kojemu je ove godine po prvi put osvojio prvo mjesto iz matematike i na{u Nagradu, zapo~eo je podu~avati kada je on krenuo u peti razred. Uz to, kazao nam je njegov mentor, Ivica je i velika nada hrvatske informatike budu}i da je ba{ iz tog pred-meta i vi{estruki dràvni prvak i to me|u u~enicima vi{ih razreda. Na àlost, Ivica je bio sprije~en i nije mogao preuzeti svoju nagradu i sam nam se predstaviti, ali od njegovog mentora o njemu i njegovu usp-jehu ~uli smo samo lijepe rije~i. - Smatram da HEP premalo reklamira svoju Nagradu, koja djeci puno zna~i, ne samo onoj koja je osvoje, ve} i ostalima koji se vi{e trude kako bi je osvojili , poru~io je Stjepan [poljarec kojemu je ovo 28. godina rada u {koli.

POSEBANPRILOG


HEP

I MLA

DI S

ve~a

nost u

ru~e

nja

Nagra

de H

EP

-a u

~enicim

a: Im

am ìcu

U posjetu TS 400/220/110 kV @erjavinec

Zanimljivo i zabavno upoznavanje

Nedostajao jo{ samo jedan potpis zlatnih rukometa{a

Iznena|enje koje smo u HEP-u pripremili za mlade laureate, za svr{enog sedma{a iz âkovca i osvaja~a prve nagrade iz matematike Filipa Srneca, bilo je i vi{e od toga. Proslavljeni rukometa{ iz zlatne hrvatske reprezentacije Igor Vori, razveselio je u~enike slikaju}i se s njima i dijele}i autograme, a Filipu je to zna~ilo vi{e nego ikomu. Naime, kako smo ve} spomenuli u razgovoru s njim, on je kao aktivni rukometa{ u svom klubu San-sport uspio izboriti mjesto na {irem popisu za kadetsku rukometnu reprezentaciju te je tijekom godina prikupio sve potpise rukometa{a iz nara{taja aktualnih osvaja~a titule svjetskih prvaka. U kolekciji mu je sve do na{eg Doga|aja nedostajao samo jedan potpis. Poga|ate koji?

Filip Srnec ni sanjao nije da }e biti u prigodi dobiti jedini potpis zlatnih rukometa{a, koji mu je nedostajao u njegovoj zbirci

Nakon sve~anosti dodjele Nagrade HEP-a, u~enici su se sa svojim mentorima i ponekim roditeljem autobusom zaputili u transformatorsku stanicu @erjavinec. Svoje mlade goste pozdravili su doma}ini - direktor HEP Operatora prijenosnog sustava d.o.o. dr.sc. Dubravko Saboli}, direktor PrP-a Zagreb Ivan Si~aja i voditelj Trafostanice Renato Turk. Uz osnovne informacije o postrojenju, odgovarali su na pitanja i na taj na~in poku{ali upoznali mudre znatièljnike s ovim vrlo zna~ajnim objektom HEP-a.

Tako je D. Saboli} u~enicima objasnio koji su poslovi i zada}e HEP OPS-a te zna~aj 400 kV TS @erjavinec za opskrbu elektri~nom energijom. I. Si~aja je ~estitao u~enicima na uspjehu i upoznao ih s ulogom trafostanice u sigurnosti opskrbe grada

Zagreba, koju omogu}uje s drugom jednako va`nom TS Tumbri. Nakon toga je R. Turk govorio o tehni~kim obilje`jima TS @erjavinec, obja{njavaju}i sustave sabirnica, povezanost s drugim trafostanicama u Hrvatskoj, ali i s objektima u Ma|arskoj. Predstavio je i transformatore od pribli`no 250 tona teìne, koji sadrè 70 tona ulja za hla|enje.

Obilazak je obuhvatio i unutra{nji i vanjski prostor trafostanice, a u~enicima je bilo mo`da najzanimljivije, pomalo zastra{uju}e, pucketanje u vanjskom dijelu postrojenja. Doma}ini su objasnili da je rije~ o pra`njenju naboja u zrak, a pri ve}oj koli~ini vlage u zraku, taj se zvuk znatno poja~ava.

Nakon kratke okrijepe, gosti HEP-a uputili su se u poznati restoran Bun~i}, u kojem je bilo prigode

za leèrnije me|usobno druènje. D.Saboli} poru~io je u~enicima kako je HEP sna`no zainteresiran za najbolje kadrove i da, sude}i prema postignutim uspjesima, oni imaju velike {anse postati dio te sna`ne hrvatske tvrtke. Rekao je i kako mogu ra~unati na potporu HEP-a i na otvorena vrata pri zapo{ljavanju.

Nakon objeda, neki su u~enici vrijeme iskoristili za jahanje na konjima.

I, kona~no, do{lo je vrijeme za rastanak s dragim gostima. Organizatorima Doga|aja - Slu`bi za odnose s javno{}u i informiranje HEP-a, na ~elu s Mihovilom Bogoslavom Matkovi}em - svi su se sloìli - pripada ~ista petica.

Tomislav [nidari}

POSEBANPRILOG

Mladi mogu nametnuti nove vrijednosti

Provesti dan u dru{tvu talentiranih u~enika osnovnih i srednjih {kola te nji-hovih mentora ~ovjeka doista moè osvjeìti. Toliko zdravih mladih ljudi, tihog, ali prisutnog ponosa, za nepristranog je promatra~a neizbje`ni odmak od negativnog naboja, stvorenog medijskom bukom, u naj{irem smislu te rije~i. To je buka koju proizvodi popularizacija nebitnih tema i doga|aja, nebrojene trivijalnosti koje se uzdiù na razinu kriterija koji vrijede u nekom dru{tvu. To je dana{njica s kojom se hrvaju mladi u Hrvatskoj i koji, ~ini se, na àlost sve vi{e podlijeù toj tihoj, kroni~noj bolesti iza koje se naj~e{}e kotrlja golemi profit. No, 40 djece, zajedno sa svojim mentorima, ~ine jednu potpuno druk~iju dru{tvenu okosnicu.

Prisutnost sve i{~a{enijih odnosa u {kolama diljem Hrvatske, o kojima saznajemo iz medija, izme|u profesora i u~enika ili u~enika me|usobno, ovakvim susretima daju posebnu vrijednost. Jo{ kad u razgovoru s protagonistima ~ujete samo lijepe rije~i, shvatite da je me|usobno povjerenje i po{tovanje izme|u men-tora i u~enika sklop koji je osu|en na uspjeh i zadovoljstvo.

Mentori su doista jedna posebna pri~a. Taj trud, koji oni ulaù u svoje u~enike ~esto ostaje nezapaèn, a skoro u pravilu nehonoriran. Premda rade izvan redovnog radnog vremena, o vrednovanju i naknadi za prekovremene sate mogu samo ma{tati. O~ito, uspjesi njihovih u~enika dovoljan su motiv da nastave sa svojom misijom, ne obaziruju}i se na sporost odgovornih institucija i osoba za odre|ivanje konkretnih poticaja. Ponekad se poneki od njih mo`da i osvrne i razmi{lja o vlastitom donkihotizmu, ali o~ito je da ne odustaju, jer ne èle propu-stiti pogurnuti talentirano dijete prema ostvarenju njegovih mogu}nosti.

Udruènim u~inkom roditeljske potpore, predano{}u mentora, anga`manom dru{tveno odgovornih tvrtki i, na kraju, potporom resornih dràvnih institucija – djeca, iskrena i neiskvarena, talentirana ili manje talentirana, mogla bi nas pou~iti kako uti{ati buku s po~etka pri~e, otvoriti nam neke druge vidike.

HEP je jo{ uvijek jedina hrvatska tvrtka koja svojom Nagradom afirmira mlade – nadarene u~enike. Stoga je zadovoljstvo ispratiti jo{ jedno druènje s njima i veseliti se novom susretu, u lipnju idu}e godine.


HEP

I MLA

DI S

ve~a

nost u

ru~e

nja

Nagra

de H

EP

-a u

~enicim

a: Im

am ìcu

Ivica Tomi}Potvrda marljivosti i znanja

Nina Kam~ev, XV. gimnazija Zagreb, u~enica II. razreda, prva nagrada iz matematike i iz fizike:

Lani sam osvojila treće mjesto na državnom natjecanju iz fizi-ke, a evo ove godine sam imala

sreću biti prva i u matematici i u fizici. Sjajno je što HEP dodjeljuje ove nagrade najboljim matemati~arima i fizi~arima. To je za nas svakako veliki poticaj, ne samo zbog nov~ane vri-jednosti nagrade, već i zbog toga što vidimo da se marljivost, zalaganje i znanje cijene. Za dobiveni novac ku-pit ću neke sitnice, a ostatak staviti na štednju.

Juraj Klarić, XV. gimnazija, Zagreb, u~enik III. razreda (fizika):

Na državno natjecanje iz fizike plasirao sam se i u prvom razredu i osvojio sam

treće mjesto. Ove godine bio sam drugi na županijskom natjecanju, ali na državnom sam uspio osvojiti prvo mjesto. Nadam se da ću i dalje biti dobar kako bih upisao i završio PMF u Zagrebu.

Petar Mlinarić, XV. gimnazija Zagreb, u~enik II. razreda (matematika):

Natjecao sam se i prošle godine i osvojio prvo mjesto u fizici, a evo ove godine sam

bio prvi u matematici. Nov~ana nagrada HEP-a svakako dobro do|e, ali novac nije glavna motivacija. Novac ću staviti na štednju. Želim biti uspješan, jer ću i studirati matematiku, fiziku ili FER. Naime, i moj tata je inženjer elektrotehnike.

Josip Grgurić, Gimnazija Karlovac, u~enik I. razreda (fizika):

Bio sam prvi i na županijskom natjecanju, ali na državnom je konkurencija bila puno

veća, jer su se na jednom mjestu našli svi pobjednici županijskih na-tjecanja, kao i oni koji su bili blizu pobjednicima po broju osvojenih bodova. Još ću razmisliti gdje ću potrošiti novac od nagrade. Svaka-ko ću poslije srednje škole studirati, ali ne znam još hoće li moj izbor biti fizika ili FER.

Borna Vukadinović, OŠ Trnsko, Zagreb (fizika):

Konkurencija na natjecanju bila je doista jaka. Na županijskom natjecanju

osvojio sam treće mjesto, ali zadaci na državnom su mi bolje legli, a bilo je i više vremena i bolja organizacija pa sam osvojio prvo mjesto. Novac od nagrade štedjet ću za kupnju novoga ra~unala, a pokušat ću upisati Petu gimnaziju u Zagrebu, jer je ona najbolja.

Ana Juri~ić, Gimnazija dr. Mate Ujevića, Imotski, u~enica IV. razreda (fizika):

U prvom razredu srednje škole osvojila sam treću nagradu na državnom

natjecanju iz fizike, koje je održano u Malom Lošinju. Ove godine bila sam prva, a osvojena nov~ana nagrada HEP-a dobro će mi doći za novo ra~unalo. Pokušat ću upisati fiziku na PMF-u ili FER. Stariji brat i sestra već studiraju na FER-u pa bi to bio nastavak obiteljske tradicije. Mla|a sestra, koja je drugi razred srednje škole, tako|er je odlikašica i ide našim stopama.

Kristijan Kvaternik, OŠ Vrbani, Zagreb (fizika):

Na županijskom natjecanju bio sam šesti, premda sam osvojio 66 od mogućih 80 bo-

dova. Jednaki broj bodova osvojio sam i na državnom natjecanju, ali to je bilo dovoljno za prvo mjesto. Na županijskom natjecanju sve smo zadatke morali rješavati u isto vrijeme, a bilo je mnogo zadataka kakve prije nismo rješavali. Na državnom natjecanju imali smo jedan dan za teoriju i drugi dan za praksu. Zadaci jesu bili teški i puni zamki, ali takvi mi zadaci odgova-raju. Nisam još odlu~io na što ću potrošiti novac od nagrade.

Denis Wertheim i Pavle Lacko, Elektrostrojarska škola Varaždin, u~enici IV. razreda, (eksperimentalni rad iz fizike):

Nas dvojica ozbiljno smo se posvetili eksperimentu iz fizi-ke, ispitujući Braunbiefeldov

efekt i došli do nekih novih sazna-nja. Jedva ~ekamo da nastavimo naše istraživanje i sav novac od nagrade uložit ćemo u proširenje našeg eksperimenta. Obojica ćemo upisati Elektrotehni~ki fakultet u Varaždinu i, nadamo se, još dugo uspješno sura|ivati na novim eksperimentima.

Zajedni~ki snimak za uspomenu svih nagra|enih sa direktorom TE Plomin dr. sc. Ser|om Klap~ićem i voditeljem Ljetne škole mladih fizi~ara dr. sc. Zlatkom Vu~ićem

Uru~enje Nagrade HEP-a u~enicima – polaznicima Ljetne škole mladih fizi~ara u Plominu

U vrijeme dodjele Nagrade HEP-a u~enicima u sjedištu HEP-a u Zagrebu, devetoro nagra|enih poha|alo je Ljetnu školu mladih fizi~ara u Labinu. Za njih je organizirana podjela HEP-ovih nov~anih na-

grada u iznosu od tri tisuće kuna u Plominu prigodom posjete TE Plomin. Nagradu HEP-a je u~enicima uru~io direktor TE Plomin dr.sc. Ser|o Klap~ić, a izme|u devet dobitnika izdvajamo Ninu Kam~ev, u~enicu drugog

razreda XV. gimnazije u Zagrebu, koja je u svojoj konkurenciji osvojila prva mjesta na natjecanjima iz matematike i iz fizike te je zaslužila dvije nagrade, zna~i šest tisuća kuna. êstitamo!

POSEBANPRILOG

Snim

ili: I

van

Su{e

c, J

elen

a Vu

~i},

Tom

isla

v [n

idar

i} i

Ivic

a To

mi}


Montaà opreme za pregled tla~nog cjevovoda agregata A u gornjem koljenu

20 MW dodatne snage i ve}u godi{nju proizvodnju za pribli`no 24 GWh. Zastoj u radu po agregatu tijekom revitalizacije bit }e pribli`no tri mjeseca, ako sva potrebna oprema ve} bude izra|ena i spremna za ugradnju.

HE DUBROVNIK BIT ]E PRAVA VR[NA ELEKTRANA

[to se, pak, druge faze ti~e - za sada je napravljeno Idejno rje{enje i Studija izvodljivosti, koja potvr|uje da se u zadane gabarite mogu ugraditi dva agregata po 150 MW. Instalirani protok bio bi 120 prostornih metara (ukupno s prvom fazom to bi bilo 210 prostornih metara), uz potrebu izgradnje novog dovodnog tunela. HE Dubrovnik II doprinosio bi sustavu sa 304 MW snage i proizvodnjom od 318 GWh nove elektri~ne energije, kako boljim kori{tenjem voda ve} pristiglih u akumulaciju, tako i smanjenjem preljeva. Kako bi se u @upskom zaljevu eliminiralo hla|enje mora, Idejnim rje{enjem je

predvi|ena izgradnja vodotornja i zahvat vode za HE Trebi{njica I bliè akumulaciji, gdje je temperatura vode pribli`no 20 ºC. U tijeku je izrada Studije utjecaja na okoli{, kod nas i u susjednoj dràvi.

Izgradnjom druge faze i revitalizacijom opreme prve faze, HE Dubrovnik bi ukupno raspolagao sa 530 MW snage i postao bi prava vr{na elektrana koja bi, umjesto 6,6 do 7 tisu}a sati - radila 3 do 3,3 tisu}e sati godi{nje. Takva elektrana proizvodila bi i do 37 posto vr{ne energije, za razliku od sada{njih 5,6 posto.

Da ovaj projekt vi{e nije samo na{a èlja, govore i informacije koje pristiù iz susjedne dràve. Tamo{nja Elektroprivreda je, tako|er, taj projekt vrijedan 174 milijuna eura, uvrstila u svoje razvojne planove. Zajedni~kom izgradnjom HE Dubrovnik II mogu}e je rije{iti i raspodjelu elektri~ne energije iz dosada{njeg sustava HE Trebi{njica. Model bi bio jednak modelu prve

faze: i u investiciji i u raspodjeli proizvodnje dràli bi se na~ela pola - pola.

SMJENA NARA[TAJA – OBILJE@JE ZA PAM]ENJE 2007.

U ovoj godini Pogon }e ostati bez 30 posto svojih zaposlenika. Me|u 21 zaposlenikom, koji }e do kraja ove godine biti umirovljeni je i nekoliko klju~nih ljudi, odnosno ~ak ~etvorica od pet vo|a smjene te dva strojara. Stoga se uklopni~ari ubrzano osposobljavaju za vo|e smjene, a pet mladih upravo primljenih elektri~ara za poslove odràvanja i uklopni~ara. Drè}i se zadanih pravila igre da se smjensko osoblje popunjava prema na~elu 1:1, a ostali 1:3, u Pogon HE Dubrovnik moglo bi pristi}i ukupno 12 novih zaposlenika. Svjeà krv dobro }e im do}i, kako u pogonu, tako i u uredima.

Monta`na skela u doljnjem koljenu tla~nog cjevovoda

Ulaz u spiralu turbine A u strojarnici

Ulaz u tla~ni cjevovod Pregled dovodnog tunela


Da na{a najve}a hidroelektrana, ona u Zaku~cu, sve ~e{}e otvara vrata znatièljnim posjetiteljima iz HEP-a i izvan njega, potvrdio je i nedavni posjet stotinjak studenata tre}e i ~etvrte godine FER-a, smjera Elektroenergetika. Ovaj stru~ni izlet, u okviru predmeta Elektrane i Obnovljivi izvori energije organizirali su im, 14. lipnja o.g., prof. dr.sc. Sejid Te{njak i doc.dr.sc. Igor Kuzle. Studenti su razgledali tri lokacije s objektima HE Zaku~ac i to: akumulacijsko jezero (kompenzacijski bazen) Pran~evi}i, vodne komore i preljevni bazen Gata te strojarnicu elektrane.

- Zaposlenici i rukovodstvo HE Zaku~ac bili su nam izvrsni doma}ini na ~emu smo im vrlo zahvalni, rekao je dr.sc. I. Kuzle, jedan od organizatora posjeta.

Osim stru~nog posjeta Elektrani, studenti su bili u prigodi da s korisnim spoje i ugodno. Na{i budu}i vrsni stru~njaci i znanstvenici energeti~ari uìvali su u prekrasnom kanjonu rijeke Cetine, kupanju na gradskoj plaì u Omi{u, a u povratku su posjetili i [ibenik i lokaciju Vjetroelektrane Trtar-Krtolin.

[email protected].

S LICA MJESTA

Stru~ni posjet

Ferovci u HE Zaku~ac

Studenti na brani Pran~evi}i...

Budući energeti~ari u bliskom susretu s agregatima u strojarnici HE Zaku~ac

... ispred tunela koji ih je odveo u strojarnicu HE Zaku~ac u srcu Mosora

... ispred vodnih komora u Gatima, iznad Omi{a i...


:DOBITNICI STIPENDIJA


Na temelju izvedenih ispitivanja i dobivenih rezultata, zapo~ela je izgradnja pokazne javne elektrane na lignit bez emisije uglji~nog dioksida

U svibnju pro{le godine, energetska Grupa Vattenfall zapo~ela je u mjestu Schwarze Pumpe u blizini Cottbusa s gradnjom pokusnog postrojenja elektrane na lignit bez emisije uglji~nog dioksida. Poduze}e ulaè pribli`no 50 milijuna eura u ovo, na svijetu, prvo prakti~no ispitivanje ove vrste.

Vattenfall temelji elektranu bez CO2 na postupku

Oxyfuell, u kojem osu{ena pra{ina lignita ne izgara u kotlu izmije{ana sa zrakom, nego u atmosferi ~istog kisika i dimnih plinova u ponovnom optoku. î{}enjem i kondenziranjem struje dimnih plinova mogu}e je odvajanje CO

2 u koncentraciji od pribli`no 98 posto.

Stla~ivanjem se on dalje priprema za prijenos i pohranjivanje. Proces se temelji na uobi~ajenim

sastavnicama termoelektrane. Svi dodatno potrebni dijelovi postrojenja kao slog za razlaganje zraka danas su tehni~ki ostvarivi. U svakom slu~aju, kod izgaranja u atmosferi uglji~nog dioksida i kisika provode se procesi, druk~iji od onih kod uobi~ajenog izgaranja uz prisutnost zraka. Osim toga, u pogonu novog postrojenja ispitivat }e se i novi materijali, koji }e se primijeniti kod gradnje elektrana velike snage.

Pokusno postrojenje termi~ke snage 30 MW trebalo bi biti spremno za pogon sredinom 2008. godine. Nakon toga slijedi pribli`no trogodi{nji ispitni pogon. Na temelju izvedenih ispitivanja i dobivenih rezultata, zapo~ela je izgradnja takve pokazne javne elektrane, snage 250 do 300 MW. Gospodarstveno o~ekivana primjena te nove tehnologije u elektranama snage do 1000 MW bit }e predvidivo mogu}a izme|u 2015. i 2020. godine.

ODLAGANJE CO2 U STIJENJE

Uz razvoj tehnologije elektrana, s obzirom na perspektivu, mora biti zajam~eno i dugoro~no podzemno odlaganje ukapljenog uglji~nog dioksida. Geolozi vide brojne mogu}nosti pohranjivanja u slojevima

stijena natopljenih slanom vodom i u ve} iskori{tenim nalazi{tima nafte, plina i kamenog ugljena duboko ispod povr{ine zemlje ili ispod morskog dna. IPCC, odbor znanstvenika UN-a, ocjenjuje mogu}nosti odlaganja na pribli`no 2000 Gt. To je preko 70 puta vi{e od koli~ine uglji~nog dioksida koju danas ~ovjek osloba|a godi{nje.

Pro{lih su godina uloèna znatna sredstva diljem Europe u razvojne programe postupaka dobivanja elektri~ne energije bez emisije CO

2 i istraìvanje mogu-

}nosti njegova podzemnog odlaganja. U tim programima vode}i su se znanstvenici usko povezali s inènjerima energetskih grupa i proizvo|a~ima postrojenja. Vattenfall pri razvoju elektrane bez emisije CO

2 sura|uje

s vi{e visokih {kola, drugim energetskim poduze}ima i proizvodnom industrijom.

Izdvojeni i ukapljeni uglji~ni dioksid iz pokusnog postrojenja u Schwarze Pumpe mogao bi se pohranjivati u negda{nji podzemni spremnik plina u brandenbur{kom Ketzinu kod Potsdama. Kod kasnije planiranih postrojenja velike snage trebat }e za transport CO

2 do mjesta

odlaganja izgraditi i cjevovode, vlakove s voznim spremnicima ili odgovaraju}e brodove. I na tom podru~ju postoje ve} pouzdana iskustva u svijetu.

NOVE TEHNOLOGIJE

Postupci za smanjivanje emisije CO2 i istraìvanje mogu}nosti njegova podzemnog odlaganja

Nova, obe}avaju}a iskustva

FOTOZAPA@AJ

Ekološka zrelost prije više od 30 godina

Malo ribarsko mjesto Duba na Pelješcu i upozorenje koje ovdje stoji od 1976. godine. Prolaznici su ga mogli shvatiti na više na~ina: doslovno i zamisliti se (tko zna što je tko planirao), kao duhovitu poruku (tko bi nuklearni otpad dovozio ~ak tamo) ili kao o~ajni vapaj – kada već bacate sve i svašta, nemojte barem nuklearni otpad!

U svakom slu~aju, Duba je prije nego je zaštita okoliša postala pitanje broj jedan cijeloga ~ovje~anstva – bilo ekološki zrelo malo ribarsko mjesto.

\.S.Snimio: K. Vrankić


Za mog posjeta Rimu tijekom svibnja o.g., prijateljima kod kojih sam boravio stigao je ra~un za elektri~nu energiju. Njihova reakcija na visinu ra~una bila je jednaka kao i kod drugih kupaca, a u meni se vjerojatno probudila profesionalna znatièlja. Tako sam zapo~eo prou~avati ra~un, a potom i tarifni sustav prikazan na internetu. Kao i uvijek kad negdje zapo~nete kopkati, otkrijete puno zanimljivih novosti pa i takvih koje bi mogle zanimati ~itatelje HEP Vjesnika. Radi boljeg razumijevanja navest }u dvije ~injenice koje je potrebno poznavati, a to su: ra~un se odnosi na prosje~ni dvosobni stan u {irem centru Rima i ra~uni se izdaju dvomjese~no.

U konkretnom slu~aju, ra~un za isporu~enih 800 kWh za razdoblje oùjak/ travanj 2007. godine, iznosio je 175 eura, odnosno 0,218 eura/kWh. To prema te~aju eura od 7,35 kuna iznosi 1,6 kn/kWh. Relativno visoki potro{ak je posljedica kori{tenja elektri~kog bojlera za grijanje vode, snage 1600 W, koji je uklju~en po nekoliko sati dnevno.Kao i u Hrvatskoj, ra~un se sastoji od fiksnog iznosa - iznosa za potro{ene kWh i od poreza. Pri tomu se porez prvenstveno odnosi na PDV u iznosu od 10 posto i jo{ na neke dodatne stavke koji nemaju odlu~uju- }i utjecaj na cijenu elektri~ne energije.

Pogledajmo kako tarifni sustav definira fiksni dvomjese~ni iznos i cijenu kWh.

Kad je rije~ o fiksnom iznosu, uo~ljivo je da on nije jednak za sve potro{a~e, ve} raste sa snagom od skromnih 2.23 pa do zna~ajnih 30.78 eura ili 113 kuna mjese~no.

ZA JEDNAKU POTRO[NJU - U ZAGREBU 0,714, A U RIMU 1,25 kn/kWh

Cijena kWh odre|ena je u {est blokova i ona progresivno raste do ~etvrtog bloka, da bi se potom

ISKUSTVA DRUGIH

Talijanski tarifni sustav za ku}anstva

Ve}i potro{a~ pla}a pribli`no 70 posto vi{e

FOTOZAPA@AJ

Zahvaljuju}i prijedlogu i zamisli zaposlenika Ureda direktora, Josipa Buturca i Zdravka [mitpetera, uz aparate za fotokopiranje te u svim uredima sjedi{ta Elektre Poèga, postavljene su besplatne kutije poduze}a Beli{}e za skupljanje staroga papira.

Poè{ki ekolo{ko osvje{teni hepovci su prvi koji su to primijenili u Hrvatskoj, {to je za svaku pohvalu. De~ki imaju jo{ zamisli koje uskoro namjeravaju ostvariti, naravno, sa svrhom za{tite okoli{a, tvrtke i ~ovjeka.

Ivan Maruszki

Poèàni zbrinjavaju stari papir

za najve}e potro{a~e malo smanjila. Tako je cijena u ~etvrtom bloku vi{e od dva i pol puta ve}a od one u prvom bloku. Cijene u prva dva bloka su oslobo|ene i dodatnog poreza.

Razmatraju}i talijanski tarifni sustav, dolazi se do zaklju~aka: cijena elektri~ne energije je vi{e ili manje ekonomska, Italija kao zemlja s tradicionalnim manjkom energije stimulira {tednju u potro{nji i mali potro{a~i zna~ajno su za{ti}eni za pokri}e svojih osnovnih potreba.

Za razliku od mojih prijatelja, ~iji potro{ak od 800 kWh traì obra~un u svih {est blokova, a kona~na je cijena 1.6 kn/kwh, poku{ajmo izra~unati cijenu nekog malog kupca, koji tro{i 200 kWh (100 kWh mjese~no). Prema gornjim tablicama, njegov bi ra~un, koji se obra~unava samo u prva dva bloka, iznosio 26 eura ili 191 kn. Cijena po kWh iznosi 0,95 kn. Vidimo da je odnos cijene ve}eg i malog potro{a~a 1.6/0.95, odnosno ve}i potro{a~ pla}a pribli`no 70 posto ve}u cijenu.

Kona~no, poku{ao sam usporediti moj obra~un u Zagrebu i u Rimu za jednaku potro{nju. Spadam u

prosje~nog potro{a~a, ~ija je godi{nja potro{nja pro{le godine iznosila 2917 kWh, za {to sam platio 2083 kune. Proizlazi cijena od 0,714 kn/kWh.

Za jednaku potro{nju u Rimu, odnosno 486 kWh dvomjese~no, moj bi ra~un prema gornjim tablicama iznosio 83 eura ili 610 kuna. Cijena kWh bi zna~i iznosila 1,25 kn. Na kraju bi umjesto zaklju~ka mogli re}i ono {to svi znamo, a to je da bi na{u cijenu elektri~ne energije trebalo barem pribliàvati ekonomskoj cijeni, kao {to je slu~aj s naftnim derivatima. Istina, meni kao potro{a~u i k tomu umirovljeniku takva cijena odgovara, ali kontinuirano prebacivanje tro{kova na budu}e nara{taje nije razumno.

Talijanski primjer pokazuje da mali potro{a~i, odnosno siroma{ni sloj stanovnika moè efikasno za{tititi, a oni koji èle i trebaju vi{e, moraju to i platiti. Tu razliku u cijeni moèmo, ako treba, svi vrlo jednostavno u{tedjeti na, primjerice, telefonskim ra~unima.

Dr. sc. Zorko Cvetkovi}

Fiksni iznos

Snaga kW 1.5 3.0 4.5 6.0 10.0Eur/dvomj. 2.23 4.60 16.590 20.460 30.780

Cijena kWh

Blok Potr{nja dvomj. Cijena eura Porez Ukupno1 0 - 150 0.0936 0.000 0.09362 151 - 300 0.1129 0.000 0.11293 301 - 440 0.1592 0.0233 0.18254 441 - 590 0.2473 0.0233 0.27065 591 - 740 0.2286 0.0233 0.25196 preko 0.1592 0.0233 0.1825


Elektrothni~ki fakultet u Osijeku (ETF Osijek) i HEP d.d., odnosno njegova Direkcija za korporacijski razvoj i strategiju su partneri u Europskom projektu vezanom za kvalitetu elektri~ne energije pod nazivom Leonardo Power Quality Initiative (LPQI). Podsjetimo da su HEP i ETF Osijek partneri u tom Projektu Europske unije u edukaciji, promicanju, pra}enju, prihva}anju i primjeni europskih normi iz podru~ja kvalitete i pouzdanosti opskbe elektri~nom energijom, {to je jedan od temeljnih ~imbenika i strate{kih ciljeva HEP-a i njegovih dru{tava, a posebice HEP Operatora prijenosnog sustava (HEP OPS-a) i HEP Operatora distribucijskog sustava (HEP ODS-a).

POSEBNA POZORNOST KVALITETNOJ I POUZDANOJ OPSKRBI KUPACA NA SVIM NAPONSKIM RAZINAMA

Naime, u posljednje se vrijeme u HEP grupi, posebno njenim dru{tvima HEP OPS i HEP ODS poklanja posebna pozornost promicanju i zadovoljavanju standarda kvalitetne i pouzdane opskrbe kupaca elektri~nom energijom na svim naponskim razinama, kako povla{tenih tako i tarifnih kupaca. Provodi se velika aktivnost na snimanju stanja parametara kvalitete opskrbnog napona po vertikalama u HEP ODS-u u projektu koji HEP ODS ima s KONÂR Institutom, a u ~ijem dijelu u Slavoniji sudjeluje ETF Osijek s vi{egodi{njim iskustvom i opremom potrebnim za takve analize.

U okviru projekta Leonardo ugra|ena su i pu{tena u rad dva monitoring ure|aja za snimanje parametara i nadzor kvalitete elektri~ne energije, sukladno Europskoj normi EN 50160 tvrtke Qualitrol iz Belgije. Ure|aji stalno nadziru kvalitetu elektri~ne energije u transformatorskoj stanici TS 110/35 kV Osijek 2 na 35 kV naponskoj razini u transformatorskim poljima TP 1 i TP 2. Ure|ajima su privedeni naponi s naponskih mjernih transformatora i struje sekundara energetskih transformatora preko strujnih mjernih transformatora.

Voditelj Projekta i Tima je u ime ETF-a Osijek prof.dr.sc Srete Nikolovski, a u ime HEP-a d.d. - Direkcije za korporacijski razvoj i strategiju mr.sc. Goran Slipac. Montaù ure|aja obavili su stru~njaci PrP Osijek HEP OPS-a, @eljko Modri} i Ivica \ambi}, dok su od strane ETF-a Osijek bili su nazo~ni prof.dr.sc. Srete Nikolovski, mr. Sc. Zvonimir Klai} i Zorislav Kraus. Prvo pu{tanje u rad i parametriranje ure|aja je obavio stru~njak tvrtke BELMET MI iz Ljubljane Jurij Kos, uz nazo~nost dr. sc. @eljka Novinca iz njihovog predstavni{tva u Zagrebu.

PRA]ENJE PARAMETARA

Sve daljnje aktivnosti pra}enja parametara kvalitete, pohranu i analizu podataka obavljaju stru~njaci PrP-a Osijek u suradnji s djelatnicima ETF-a Osijek.

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski, @eljko Modri}, Zorislav Kraus i Jurij Kos prigodom parametriranja ure|aja za nadzor kvalitete Qwave Power

Ure|aji su parametrirani i snimanje (kampanja) je zapo~elo 20. lipnja o.g. i trajat }e kontinuirano godinu dana. Snimci parametara napona }e se tjedno mo}i uskla|ivati prema EN 50160 normi. Ure|aji se, modemom iz PrP Osijek i s ETF-a Osijek, mogu daljinski nadzirati te parametrirati i i{~itavati podaci. Parametriranje i obrada podataka se obavlja prema EN 50160 normi ili prema korisni~ki definiranim paramatrima (za HEP OPS to mogu biti mre`na pravila ako se radi za naponsku razinu od 110 kV, gdje EN 50160 norma ne vrijedi), kao i IEC 1000-3-6/7 norma. Sve aktivnosti parametriranja, o~itavanje podataka, kao i obrada se obavlja programskim alatom QIS Browser.

Prate se u sve tri faze srednje, maksimalne i minimalne vrijednosti napona, (propadi i preskoci napona) srednje, maksimalne i minimalne vrijednosti struja, srednje, maksimalne i minimalne vrijednosti snage (radnih, jalovih i prividna), faktor snage, parni i neparni harmonici napona i struja svih faza do 50., me|uharmonici, frekvencija, kratkotrajni i dugotrajni flikeri, nesimetrija napona i iznosi upravlja~kog napona MTU (Mre`no Ton Frekvencijskog Upravljanja) ako ga ima u naponu osnovne frekvencije.

Parametri pojnog napona i pode{enje u programu QIS Browser sukladni su s normom EN 50160

PRIKAZI PARAMETARA SNIMLJENIH U RAZDOBLJU OD 20. DO 26. LIPNJA O.G.

Snimak faznih napona u TP 2 na 35 kV strani u TS 110/35 kV Osijek 2

ANALIZE

HEP i ETF Osijek u Europskom projektu Leonardo Power Quality Initiative: kontinuirani nadzor kvalitete elektri~ne energije u TS 110/35 kV Osijek 2

Sve u granicama europskih normi Pripremio: prof.dr.sc Srete Nikolovski


Snimak ukupnog faktora izobli~enja napona THD posto na 35 kV strani u TS 110/35 kV Osijek 2

Ukupno harmoni~ko izobli~enje napona je u granicama norme EN 50160, jer je propisano THD=8 posto, a stvarno je izobli~enje daleko manje od 1 posto u sve tri faze.

Snimak frekvencije na 35 kV strani TS 110/35 kV Osijek 2

Promjene frekvencije su u granicama norme EN 50160. Nazivna frekvencija smije odstupati 50 Hz ±1 posto (odnosno 49,5 Hz do 50,5 Hz), tijekom 99,5 posto tjedna. Frekvencija odstupa u vrlo uskim granicama od od 49.982 Hz do 50.028 Hz {to je vrlo dobro.

Snimak faktora snage-cos φ po fazama na 35 kV strani u TS TS 110/35 kV Osijek 2(faktor snage je vrlo dobar, jer se kre}e u granicama od 0.992 do 1 u sve tri faze)

Snimak udjela u postotku faznog napona L1 neparnih vi{ih harmonika na 35 kV strani TS Osijek 2

Udjel vi{ih harmoni~nih ~lanova napona, u ovom slu~aju prikazanih neparnih 3, 5, 7, 9, 11 i13. definiran je normom EN 5016 prema priloènoj tablici.

Neparni vi{i harmonici Parni vi{i harmonici

koji nisu vi{ekratnik od 3 koji su vi{ekratnik od 3

redni br. harm. Uh u %Un 5 6,0 7 5,0 11 3,5 13 3,0 17 2,0 19 1,5 23 1,5 25 1,5

redni br. harm. Uh u %Un 3 5,0 9 1,5 15 0,5 21 0,5

redni br. harm. Uh u %Un 2 2,0 4 1,06 do 24 0,5

Vrijednosti pojedinih vi{ih harmonika napona na mjestu predaje, do 25. vi{eg harmonika, u postotku nazivnog napona Un

U naponu faze L1 uo~ava se visoki udjel 7. harmonika reda od 2 posto do 4 posto, a maksimalno iznosi 4,5 posto, no, kako je dopu{tena vrijednost 5 posto - sve je u granicama Norme. Svi ostali harmonici su daleko ispod normiranih vrijednosti.

U posljednje se vrijeme u HEP grupi, posebno njenim dru{tvima HEP OPS-u i HEP ODS-u, poklanja posebna pozornost promicanju i zadovoljavanju standarda kvalitetne i pouzdane opskrbe kupaca elektri~nom energijom na svim naponskim razinama.


OSVRT

Stru~njaci za{tite na radu

Na pitanje o ulozi stru~njaka za za{titu na radu, velika ve}ina ispitanika - direktora i neposrednih rukovoditelja - od ponu|enih odgovora odabrala je odgovor da su oni evidenti~ari (koji moraju biti fakultetski obrazovani i imati poloèna dva stru~na ispita)

Mora se priznati da je HEP posljednjih godina uloìo zna~ajne napore i sredstva da se sigurnost ìvota i zdravlja radnika podigne na zavidnu razinu. Pitanje je provodi li se sve to {to je uloèno i omogu}eno i od vrha Uprave do predradnika, da ne kaèm i radnika. Posljednja osposobljavanja u HEP-u provedena su za ovla{tenike i neposredne ovla{tenike poslodavca. Odnosno za direktore i neposredne rukovoditelje radnika. Zanimljivo je naglasiti da je pri testiranju direktora, pravnika i ekonomista zapaèno da ve}ina njih ne zna ili nije sigurna koja je osnovna uloga stru~njaka za za{titu na radu. Na pitanje o ulozi stru~njaka za za{titu na radu, od ponu|enih odgovora: savjetodavna i kontrolna; vodi sve evidencije iz za{tite i upozorava na ono {to nije izvr{eno; provodi zadatke iz programa rada – velika ve}ina ispitanika odabrala je odgovor da su stru~njaci za za{titu na radu evidenti~ari (koji moraju biti fakultetski obrazovani i

imati poloèna dva stru~na ispita !!!). Da podsjetim, uloga stru~njaka za za{titu na radu, prema Zakonu je savjetodavna i kontrolna. Takvi odgovori upu}uju na vi{e zaklju~aka, odnosno da i nakon svih provedenih osposobljavanja, ne postoji primjereno znanje, postoji indolencija, omalovaàvanje stru~njaka, do stava ba{ me briga...

Uloga stru~njaka za za{titu na radu propisana je Zakonom o za{titi na radu, Pravilnikom o za{titi na radu HEP-a d.d. te pravilnicima o za{titi na radu svakog ovisnog dru{tva HEP grupe.

NIJE DOSADNO

No, kada se radnik ozlijedi pri radu, tada svi oni koji nisu znali odgovor na spomenuto pitanje, prepoznaju stru~njaka za za{titu na radu i njegovu ulogu spasitelja pred inspekcijom. U svemu tomu bilo bi mnogo bolje i svrsishodnije kori{tenje savjetodavne i kontrolne uloga stru~njaka kako bi se djelovalo preventivno, a ne kurativno.

Kada slu~aj ozlje|ivanja radnika na radu zavr{i na sudu, tada se mnogi tako|er sjete stru~njaka za za{titu na radu i njegove uloge spa{avanja HEP-a. Pritom se od njih o~ekuje da pred sudom zastupaju interese svoje tvrtke, {to je ~esto suprotno interesu ozlije|enog radnika. To, vjerujte nije uvijek lako, osobito kada su stru~njaci za{tite na radu izloèni unakrsnom ispitivanju na sudu.

Jednako se od stru~njaka za{tite na radu o~ekuje discipliniranje vanjskih izvo|a~a radova, naj~e{}e uz obrazloènje " to gnjave ovi iz za{tite“.

Ina~e, u uobi~ajenim poslovima naj~e{}e se stru~njake za{tite na radu poima kao smetala u pogonu – najradije bi nas zaboravili. Istina, zaboravljaju nas oni koji nam kroje sudbinu pri odre|ivanju statusa. Stru~njak za za{titu na radu, kao rukovoditelj odjela za{tite na radu i za{tite od poàra, moè te poslove obavljati - kako je propisano zakonima - kao fakultetski obrazovan i onaj koji posjeduje dva stru~na ispita te znanje i sposobnost da i radniku i doktoru znanosti kaè kada ne radi ispravno i {to je to neispravno i kako treba raditi ispravno – {to se ne uvaàva pri odre|ivanju statusa i pla}a. Za{to takva naobrazba i posao nije na razini drugih inènjera, tako|er, rukovoditelja odjela?

No, nisu to na àlost jedina zla koja mogu sna}i stru~njaka za za{titu na radu. Jeste li pro~itali slu~aj Karlova~ke pivovare? U Novom listu od 19. svibnja o.g. pi{e tko je sve uhi}en i, izme|u ostaloga, stoji da se rukovoditeljicu Odjela sigurnosti na radu i jo{ dvoje, tereti da su dopustili nastavak proizvodnje na takav (pogibeljan) na~in. Od nas, zna~i, dràvna vlast traì da prijavimo svoga poslodavca kad ne radi na siguran na~in?!

Stru~njacima za{tite na radu, u svakom pogledu, o~ito nije dosadno.

Izme|u smetala i spasitelja? Mi{ljenje bez

razmi{ljanja, rezultata nema

Uvaèni akademik Davorin Rudolf, jednom je prigodom rekao o pluralizmu mi{ljenja: ne morate mislit kao ja, ali mislite!

Mudrost i zahtjevnost ove kratke napomene uvodi nas u kulturu dijaloga.

Neslaganje u stavovima, konfrontacija mi{ljenja, su~eljavanje argumentima, su~eljavanje razli~itim vizijama, potreba je koja rezultira boljim rje{enjima. Bolji rezultati vode nas ve}em stupnju civilizacijskog razvoja; vode nas boljitku.

Totalitarni sustavi uru{eni su na pravu „da je samo jedna strana u pravu“ pa smo to nazivali jednoumljem.

Me|utim, i konfrontacija mi{ljenja kada jedna od strana ne misli, odnosno ne razmi{lja, rezultira zapravo samo golom provokacijom.

U ìvotu se takav stav opravdava pravom i slobodom na svoje mi{ljenje. Me|utim priznajmo, na{e mi{ljenje nije uvijek popra}eno razmi{ljanjem. To rezultira, najblaè re~eno, ~udnim stavovima i postavkama. êsto su to nesuvisle nebuloze, a ne stavovi, koje se uporno brani pravom na vlastito mi{ljenje. Sugovornik ostaje zate~en, jer on o~ekuje mi{ljenje uz razmi{ljanje. Time se prekida ozbiljna razmjena stavova, razgovor ~esto prelazi u prepirku i nadglasavanje, a temperament sugovornika moè nadvladati ulju|enost. Rezultata nema. Tada smo spremni re}i: isprovocirao sam ga, ali ne odustajem i ne korigiram stav, jer to je pravo na vlastito mi{ljenje.

Provokacija je obilje`je ju`nja~kog zabavno dru{tvenog ìvota. Ona tu ima i tradicionalno mjesto. Me|utim, to nikako ne bi trebala biti pravilo i pravo kod imalo ozbiljnijeg dijaloga jer, prema upozorenju akademika D. Rudolfa, tada bi trebalo misliti.

Razmi{ljanje je vrlo zahtjevno. Ono otvara brojne dvojbe i nova pitanja. To je neprekinuti niz misli, koje se nadogra|uju jedna na drugu i traì se stalni anga`man, analize i odgovori. Traì se u~enje, zna~i, misaoni napori. Najlak{e i najjednostavnije je iza odre|ene izjave re}i: to je moje mi{ljenje, ja na to imam pravo. Zapravo i imate, ali dobro znajte {to o tomu misli va{ ozbiljni sugovornik. Moète ga, navodno, pobijediti i nadglasati , ali ako niste dobro razmi{ljali to ne zna~i da ste u pravu.

êsto se sukob mi{ljenja javlja i u poslovnom svijetu, gdje se nagla{eno o~ekuje prevaga argumentiranih stavova. To, me|utim, nije uvijek tako.

Radi operativnosti, dvojbe se rje{avaju hijerarhijskom odlukom, {to je dobro ako je hijerarhijska kriàljka dobro popunjena.

Na hijerarhijske odluke bez argumenata ima pravo samo vlasnik i njegovi opunomo}enici. On gubi ili dobiva.

U svim slu~ajevima, korisno je {to vi{e razmi{ljati i svoje stavove braniti argumentima. Podsje}am da nas mogu}nost mi{ljena i razmi{ljanja razlikuje i odvaja od ostalih ìvih vrsta.

To je neporecivo Bo`ji dar kojeg trebamo koristiti u svom interesu i interesu op}eg dobra, bilo da je rije~ o privatnom ili poslovnom svijetu.

Ivo Santica

êdomir Jankovi}, prof.el.

CRTICA

Pravo na mi{ljenje


Pravo na mi{ljenje

UMIROVLJENICI

Predsjedni{tvo i Nadzorni odbor Zajednice umirovljeni~kih udruga HEP-a

Ne dopustiti tonjenje umirovljenika u zonu siroma{tva

Dragica Jurajev~i}

Predsjedni{tvo i Nadzorni odbor Zajednice umirovljeni~kih udruga HEP-a, na zajedni~koj sjednici odrànoj 28. lipnja o.g., razmotrili su i zauzeli stavove o najaktualnijim umirovljeni~kim temama i problemima. Na po~etku je predsjednik Predsjedni{tva Ivan Sokoli} nazo~ne izvijestio da }e od sljede}e godine upravljanje svim odmarali{tima HEP-a preuzeti novo dru{tvo HEP grupe - HEP Odmor i rekreacija d.o.o., ali da }e se ona mo}i koristiti prema postoje}im uvjetima sljede}e tri godine. Glede toga, ustvrdio je da je Zajednica bez potpore HEP-ovih sindikata bespomo}na. [to se ti~e aktivnosti izvan HEP-a, one su se preteìto odnosile na djelovanje zajedni~ke Koordinacije umirovljeni~kih udruga Republike Hrvatske i Hrvatske stranke umirovljenika, koja je odràla brojne sastanke o prijedlozima novih umirovljeni~kih zakona, povratu duga umirovljenicima te inzistiranju da se spomenuti zakoni uklju~e u dnevni red Hrvatskog sabora.

PONUDE PARLAMENTARNIH STRANAKA, ALI BEZ JAMSTAVA

O modelu HSU za izjedna~avanje prava tzv. starih i novih umirovljenika, uobli~enih u dva prijedloga zakona – Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju i Prijedlog zakona o izvanrednom uskla|ivanju mirovina u funkciji izjedna~avanja prava korisnika mirovina umirovljenih nakon i prije 1. srpnja 1998. godine, potanko je govorio Marko Juri{i}. Ti su prijedlozi, naglasio je, upu}eni u redovni postupak Hrvatskom saboru jo{ 8. svibnja o.g. i trebali bi ispraviti, kako navodi HSU, {tetne i protuustavne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju. Model HSU-a se temelji na ustavnom na~elu jednakosti, prema kojem bi za podjednake uplate tijekom radnog staà korisnici mirovina trebali ostvariti i pribli`no jednaka mirovinska prava, a predlaè se da kriterij mirovinske osnovice ponovno bude deset najpovoljnijih godina staà. Taj model, nadalje, utvr|uje i obvezu izvanrednog uskla|ivanja - pove}anja mirovina u 2007. godini u rasponu od 5 posto za 1998. godinu do 32 posto u 2007. godini i tako nadalje za svaku godinu za 3 posto vi{e. Model obuhva}a i razra|enu dinamiku postupnog pribliàvanja mirovinskih prava i time je sukladan gospodarskim mogu}nostima Hrvatske.

M. Juri{i} je potom ocijenio da se parlamentarne stranke natje~u koja }e dati bolju ponudu umirovljenicima, ali bez ikakvih jamstava i zbog toga su i sva obe}anja dvojbena. U svakom slu~aju, Predsjedni{tvo podupire prijedloge HSU-a, zaklju~io je M. Juri{i}.

I. Sokoli} je upoznao nazo~ne sa zajedni~kim sastankom svih {est sindikalnih sredi{njica, Koordinacije umirovljeni~kih udruga Republike Hrvatske i HSU-a, odrànim 11. travnja ove godine, kada je zaklju~eno da se zajedni~ki podupru HSU-ovi prijedlozi spomenuta dva zakona. Vlada Republike Hrvatske jo{ se nije o njima o~itovala, a kada }e na dnevni red Sabora do toga sastanka nije bilo poznato. Uz izraàvanje sumnje o prihva}anju prijedloga zakona, M. Juri{i} je naglasio da je iznimno va`no pridobiti parlamentarne stranke za njihovo prihva}anje.

UMIROVLJENICI HEP-a TO JESU

Na ovoj je sjednici bilo rije~i i o potrebi otvaranja podra~una za ve}e podru`nice te uknji`bi prihoda i

rashoda podru`nica u knjigovodstvu Udruge, o ~emu je iscrpno nazo~ne izvijestio Josip Matijevi}, tajnik Zajednice umirovljeni~kih udruga

Predsjedni{tvo je potom razgovaralo o predstoje- }im izbornim aktivnostima, utemeljenima na stavovima i zaklju~cima Koordinacije umirovljeni~kih udruga Republike Hrvatske. I. Sokoli} je naglasio da umirovljenici HEP-a trebaju glasovati za one koji }e u najve}oj mjeri rije{iti umirovljeni~ke probleme. Za razliku od pro{lih parlamentarnih izbora, kada Zajednica i Predsjedni{tvo nisu svojim ~lanovima sugerirali za koga glasovati, ovoga puta je rekao da treba dati potporu HSU-u, ako udovolji zahtjevima Predsjedni{tva Zajednice umirovljeni~kih udruga HEP-a. Nakon {to je I. Sokoli} pro~itao zaklju~ke, svi nazo~ni su ih jednoglasno prihvatili, a objavljujemo ih u cijelosti.

Na kraju ovog sastanka bilo je govora o zaposlenicima HEP-a koji su oti{li u mirovinu ne potpisav{i novi ugovor o radu te je zaklju~eno da oni jesu umirovljenici HEP-a i ravnopravni s drugim umirovljenicima, osim u onim pravima koja donira HEP (boì}nica i sli~no). Tom je odlukom napokon rije{eno nezadovoljstvo takvih umirovljenika HEP-a, kao i pitanje – ~iji smo mi umirovljenici?

ZAKLJU^CI IZBORNIH AKTIVNOSTI PREDSJEDNI[TVA

Iskustvo iz sada{njeg mandata nedvojbeno pokazuje da je za brè, u~inkovitije - premda naj~e{}e ne i potpuno ostvarenje legitimnih zahtjeva umirovljenika – u Hrvatskom saboru bilo vrlo zna~ajno i korisno postojanje i djelovanje triju zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika. Uspjesi bi bili i ve}i da je bilo vi{e njihovih zastupni~kih ruku. Tada se vjerojatno ne bi dogodilo da se ve} nakon 18 mjeseci poni{ti tek izboreno uskla|ivanje mirovina s porastom pla}a svih zaposlenih u Hrvatskoj, {to je ocjenjivano najvrjednijim dijelom sporazuma s mandatarom za formiranje Vlade Republike Hrvatske, jer je osiguravalo zna~ajno usporavanje tonjenja u siroma{tvo.

Polaze}i od navedenih ~injenica, Predsjedni{tvo Zajednice umirovljeni~kih udruga HEP-a poziva sve umirovljenike HEP-a da u opredjeljenju komu dati glas, na prvo mjesto stave socijalne interese umirovljenika, a ne strana~ku pripadnost i ideolo{ka opredjeljenja te da tako osiguraju da HSU pove}a broj svojih zastupnika u Saboru, {to podrazumijeva i obvezu HSU-a da kandidate koje predloè umirovljeni~ke udruge uvrste na izbornu listu prema redoslijedu koji odgovara njihovoj kvaliteti.

Bitno je da HSU i dalje zadrì socijalni program, kojeg su prihvatili na inicijativu Sindikata umirovljenika Hrvatske i usugla{ene prijedloge umirovljeni~kih udruga. I ostali dijelovi Programa HSU-a zasluùju potporu svih umirovljenika, jer su usmjereni na razvoj gospodarstva, koje }e omogu}iti stvaranje novih vrijednosti i odgovaraju}i napredak na svim drugim podru~jima dru{tva i dràve, {to je iznimno va`no za daljnji demokratski napredak i vladavinu prava u Hrvatskoj.

U pogledu ostvarivanja i za{tite prava umirovljenika, Predsjedni{tvo ocjenjuje da je nu`no nastaviti ispunjavanje i preostalih ciljeva, koji su bili planirani i dogovoreni za protekli i prethodne mandate, a nisu osobito ostvareni, a oni su kako slijedi.

1. Vratiti formulu uskla|ivanja mirovina s porastom pla}a tako da se sprije~i daljnje propadanje

umirovljenika u zonu siroma{tva.2. Uz redovito uskla|ivanje osigurati i izvanredno

godi{nje pove}anje mirovina sukladno pove}anju BDP-a sve dok prosje~na mirovina u prosje~noj pla}i ne dosegne odnos ostvaren u EU, odnosno pribli`no 70 posto, {to je preduvjet za izvla~enje umirovljenika iz zone siroma{tva.

3. Osigurati pravedno rje{enje problema novih umirovljenika, koji nemaju pravo na drugi stup i to tako da se otklone neopravdane razlike u mirovinama tzv. novih i starih umirovljenika te novih umirovljenika me|usobno, prvenstveno dovode}i ih u jednak poloàj odre|ivanjem mirovinske osnovice na temelju deset uzastopnih najbolje pla}enih godina u radnom vijeku te ukidanjem umanjivanja zara|ene prijevremene mirovine danom ostvarenja uvjeta mirovinskog osiguranja za starost.

4. Otkloniti neprihvatljivo velike razlike izme|u mirovina ste~enih radom i upla}enim doprinosima i povla{tenih mirovina te osigurati da mirovina zara|ena radom bude temelj odlu~ivanja i o visini mirovinskih povlastica koje se ocjenjuju nu`nim.

5. Sustav mirovinskog osiguranja treba osloboditi od svih socijalnih davanja koja nisu imanentna tom sustavu. Koliko je utemeljeno da se solidarnost iskaè s onima koji su zbog nesre}e na radu ili drugih uzroka invalidnosti ugroèni i osigurava im se egzistencija na ra~un svih drugih umirovljenika, toliko je neprihvatljivo da Vlada osigurava socijalni mir podizanjem iznosa najniè mirovine isklju~ivo na teret drugih umirovljenika, a ne svih poreskih obveznika. Osim lo{eg odnosa prema umirovljeni~koj populaciji, time se poti~e pro{irena pojavnost niskih pla}a, jer se ra~una na zajam~enu najniù mirovinu koju pla}a mirovinski sustav, a ne dràvni prora~un.

6. U slu~ajevima kad oboje supru`nika ostvaruju mirovinu na temelju svog rada, a jedno od njih umre, omogu}iti supru`niku da uz svoju mirovinu uìva i dio (1/2) mirovine umrlog supru`nika, jer su kroz cijeli ìvot ~inili ekonomsku zajednicu koja se u mnogo~emu nastavlja u preìvjelom supru`niku.

7. @urno ispraviti ve} uo~ene te{ke propuste, odnosno izrazito lo{a rje{enja u zdravstvenoj reformi radi o~uvanja javne i besplatne primarne zdravstvene za{tite koja bi ostvarivala do 80 posto zdravstvenih usluga, na dobrobit cjelokupnog stanovni{tva Republike Hrvatske, a na temelju osnovnog zdravstvenog osiguranja.

8. Osigurati neprofitno dopunsko zdravstveno osiguranje tro{kova za lijekove, u okviru HZZO ili druge javne slu`be;

9. Ukinuti administracijsku pristojbu {to se napla}uje za kori{tenje zdravstvenih usluga, jer ta sredstva nisu striktno namijenjena unaprje|ivanju zdravstvene za{tite, nego punjenju dràvnog prora~una.

10. Osobe starije od 70 godina osloboditi bilo kakve participacije u tro{kovima zdravstvene za{tite.

11. Krajnje je vrijeme da palijativna skrb i organizirani hospicij postanu sastavni dio redovnoog sustava zdravstvene za{tite, a ne samo briga udruga civilnog dru{tva i volontera.

12. Volonterski rad u raznim oblicima treba i dalje razvijati i poticati, osobito kod mladih i umirovljenika kao poèljan oblik dru{tvenog pona{anja. Zahtijevati od dràve da cijeni takvu aktivnost i da na besplatnom radu umirovljenika-volontera ne zara|uje. Tro{kove volonterskih aktivnosti, naime, treba osloboditi od poreza i doprinosa.


AVANTURA

Biciklima uz HE âkovec i HE Dubrava

Na kota~ima na vlastiti pogon

Prvotni plan - biciklima obi}i na{e hidroelektranena Dravi i dijelove Me|imurske ùpanije.

Prvi susret sa HE âkovec,to~nije s njenom branom

U razgovoru s odgovornima, na àlost nismo prihvatili savjet o no}enju pod krovom, nego smo razvili {ator u krugu HE âkovec.

Nakon ve~ere i obilaska kolega u no}noj smjeni - laku no}.

Smrzavanje tijekom no}i, a ujutro zagrijavanje od HE HE âkovec do trgovine u [emovcu, na{em sljede}em odredi{tu

Pogled na kanal koji vodi prema HE Dubrava,

Susret sa HE Dubrava u dnevnom… …i u no}nom izdanju. Naspavani i odmorni, iz HE Dubrava odlazimo uprekrasni gradski ugo|aj âkovca. A na kraju {lag - gradski bazen

Nakon tri dana provedena me|u srda~nim kolegama, uvijek spremnih pomo}i, vra}amo se doma puni dojmova. Odlu~ili smo se vratiti, ali kada zatopli. U ovoj prigodi, tata i sin Mileti} zahvaljuju na gostoprimstvu ~elnicima i posadi HE âkovec i HE Dubrava.Lar & Max

Slijede}i primjer kolega uz Elektroprimorja, koji su nedavno osnovali svoje Planinarsko dru{tvo, 14. lipnja o.g. je odràna Osniva~ka skup{tina budu}eg planinarskog dru{tva EL-TO. Na skup{tini je prisustvovalo 18 zaposlenika, jer ve}i dio zainteresiranih za ~lanstvo radi u smjeni pa zbog toga nisu mogli prisustvovati Skup{tini.

Skup{tinu je vodio Osniva~ki odbor, na ~elu s idejnim za~etnikom utemeljenja Dru{tva Mladenom

Drobnjakom. Najprije je nakon rasprave odlu~eno da }e se dru{tvo zvati Planinarsko dru{tvo „Munjara 1907“, budu- }i da se utemeljuje u godini obiljeàvanja stolje}a rada zagreba~ke Munjare, dana{nje EL-TO Zagreb.

Prihva}en je Statut Dru{tva, u kojem su zapisane obveze: razvijati kulturni odnos Dru{tva i pojedinca prema planinskoj prirodi te planinarskim i drugim objektima, razvijati smisao za planinarstvo, {iriti i oboga}ivati kulturu planinarenja i druènja, razvijati

Maksim Mileti}


POVIJESNA RAZGLEDNICA

Industrija poè{kog kraja

Staklo, kudelja i…elektri~na energija

Strojarnica male hidroelektrane 38 kVA, 220/380 V na lokaciji SRC "Rade Kon~ar" na Zve~evu - s turbinom, ali bez generatora kojeg je netko otu|io

Malo je komu poznato da je poè{ki kraj bio poznat po industriji – negda{njoj Tvornici stakla na Zve~evu, gdje se sada nalazi SRC „Rade Kon~ar“ u Dubokoj kod Velike te Tvornici kudelje i uàdi u Kutjevu u vlasni{tvu grofa Turkovi}a. Tvornicu stakla izgradio je 1842. poznati be~ki trgovac staklom Josip Lobmeyr, sa suvlasnikom Karlom Sigmundom Hondlom, prija{njim vlasnikom jankova~ke Staklane. Stru~nu radnu snagu zve~eva~ke Tvornice ~inili su majstori doseljenici iz ê{ke i Bavarske, dok su pomo}na radna snaga bili doma}i ljudi.

Tvornica je prolazila kroz te{ka razdoblja, osobito 1848. godine za vrijeme revolucije i nemira u Hrvatskoj, koje je smirio ban Jela~i}, a bilo je i {tete u poàru prije toga. No, nakon svih neda}a, Tvornica je nastavila uspje{no proizvoditi i sudjelovati na presti`nim izlo`bama u cijelom svijetu, gdje je dobila visoka priznanja. Njezini su proizvodi bili odlikovani na izlo`bama: u Zagrebu 1864., Be~u 1873., Philadelphiji 1876., Trstu 1882., Budimpe{ti 1885. te ponovno u Zagrebu 1891. i Parizu 1900. Takvi uspjesi pove}ali su potra`nju za njezinim proizvodima, koji su bili posebnog oblika i ljepote, a rijetki primjerci krasnih staklenih ~asa ~uvaju se u poè{kom Muzeju. Zbog velike potra`nje, osnovano je glavno skladi{te u Zagrebu i Budimpe{ti, a izvozilo se u Ba~ku, Srbiju, Ma|arsku, Austriju, Rumuniju i Ameriku, kao i Tursku.

Tvornica je radila u sastavu Dioni~kog dru{tva

za hrvatsku industriju stakla do 1904. godine, kada je nakon nekoliko pronevjera (zna~i, korupcija nije od danas) zauvijek ugasila pe}i. Ono {to je za nas va`no jest ~injenica da je imala 80 zaposlenika u 24 brusionice stakla, proizvodila je sve vrste staklene robe prema ~e{koj tehnologiji, a pogonske pe}i loène su drvima. Imala je vodeni motor za transmisiju od 10 KS i od 1890. dinamo strojeve za rasvjetu uz rudarske lampe.

Kada je 1950. godine na Zve~evu izgra|en Dom za borce, bra}a Bleizifer izradili su malu elektri~nu centralu od 15 kVA za 220/380 V sa generatorom nepoznate njema~ke tvrtke, {to je bilo dovoljno za potrebe Doma, sve dok ga nije kupio „Rade Kon~ar“ 1968. godine, a ubrzo je izgra|en i dalekovod od Poège. Nadalje, na Zve~evu je 1980. „Rade Kon~ar“ izgradio akumulacijsko jezero i malu hidroelektranu sa padom vode od 15 m, snage 38 kVA za 220/380 V, koja je - kako pokazuje snimak - na àlost uni{tena tijekom Domovinskog rata.

Tvornica kudelje i uàdi u Kutjevu imala je pogonske strojeve na vodu, ali i od 1900. godine dinamo strojeve za potrebe elektri~ne energije dvorca i kudeljare. Proizvodnja elektri~ne energije nastavlja se nakon 1900. u svim seoskim mlinovima za potrebe rasvjete, a 1912. je izgra|ena Munjara u Kuzmici, koja je elektri~nu energiju proizvodila za potrebe stanovnika i industrije grada Poège.

Osnovano Planinarsko dru{tvo „Munjara 1907“

EL-TO se vra}a planinama

Slijede}i primjer kolega uz Elektroprimorja, koji su nedavno osnovali svoje Planinarsko dru{tvo, 14. lipnja o.g. je odràna Osniva~ka skup{tina budu}eg planinarskog dru{tva EL-TO. Na skup{tini je prisustvovalo 18 zaposlenika, jer ve}i dio zainteresiranih za ~lanstvo radi u smjeni pa zbog toga nisu mogli prisustvovati Skup{tini.

Skup{tinu je vodio Osniva~ki odbor, na ~elu s idejnim za~etnikom utemeljenja Dru{tva Mladenom

Drobnjakom. Najprije je nakon rasprave odlu~eno da }e se dru{tvo zvati Planinarsko dru{tvo „Munjara 1907“, budu- }i da se utemeljuje u godini obiljeàvanja stolje}a rada zagreba~ke Munjare, dana{nje EL-TO Zagreb.

Prihva}en je Statut Dru{tva, u kojem su zapisane obveze: razvijati kulturni odnos Dru{tva i pojedinca prema planinskoj prirodi te planinarskim i drugim objektima, razvijati smisao za planinarstvo, {iriti i oboga}ivati kulturu planinarenja i druènja, razvijati

Sudionici Osniva~ke skup{tine Planinarskog dru{tva „Munjara 1907“, kada je napravljen prvi korak, a prvi izlet planiran je ve} 7. srpnja o.g.

sve vrste planinarskih djelatnosti,unaprje|ivati za{titu ~ovjekove okoline, organizirati izlete, pohode, razna planinarska natjecanja, logorovanje i sli~ne aktivnosti, stru~no osposobljavati svoje ~lanove kroz planinarske {kole, te~ajeve i druge oblike obrazovanja, pripremati predavanja, izlo`be i sli~no s planinarskim sadràjima i propagirati planinarstva kod mladeì i gra|anstva, izgra|ivati, obiljeàvati ~uvati i odràvati planinarske putove, domove, ku}e i skloni{ta, razvijati planinarsku etiku i ispravan odnos prema prirodi i njenom o~uvanju.

Maksim Mileti} izabran je za prvog predsjednika novoutemeljenog PD „Munjara 1907“, a u Dru{tvo su se u~lanili svi prisutni na Skup{tini. Postupno }e se u~laniti i svi ostali koji su iskazali interes.

Dru{tvo je prihvatilo plan prvog izleta 7. srpnja o.g. na Medvednicu u Planinarski dom Risnjak, jer razumljivo da je za prvi izlet izabrana ne ba{ previ{e te{ka staza – za uhodavanje. Kako se o~ekuje veliki odziv, to }e biti prigoda za dogovor o planu izleta za ovu godinu.

Svi zainteresirani za u~lanjenje u novoosnovano Planinarsko dru{tvo mogu se javiti tajniku Mariu Lovri}u, potpredsjedniku Jurici Kriàncu ili predsjedniku Maksimu Mileti}u.

M.M.

Ivan Maruszki


Zagreba~ki umirovljenici HEP-a u svibnju su posjetili otok Mljet i njegov Nacionalni park i premda je izlet bio naporan i zahtjevan, svi su se vratili bogatiji za jedno vrijedno iskustvo u upoznavanju na{e prelijepe Domovine

U ve~ernjim satima je 11. svibnja o.g. 48 umirovljenika i zaposlenika iz zagreba~kog podru~ja HEP-a, krenulo autobusom autocestom Zagreb – Split te magistralom Makarska, preko poluotoka Pelje{ac pa od Stona do luke Prapratno na Pelje{cu. Pro{le godine otvorena Luka Prapratno najkra}i je put prema otoku Mljetu. U Prapratno smo stigli ranije nego je bilo predvi|eno, jer smo granicu sa Bosnom i Hercegovinom kod Neuma pro{li bez zadràvanja. Jutarnjim trajektom trebalo nam je 45 minuta do luke Sobra na Mljetu (prija{nja brodska veza bila je Dubrovnik – Mljet, a put je trajao pet sati.)

Otok Mljet je izduèn i duga~ak 37 kilometara, a prosje~na mu je {irina tri kilometra. Mljet je s povr{inom od 100 ~etvornih kilometara prema veli~ini osmi hrvatski otok, a na njemu ìvi samo pribli`no 1.100 stanovnika. Smatra se najzelenijim otokom sa obiljem {uma i gustom vegetacijom. Njegov sjeverozapadni dio sa podru~jem od 5375 hektara za{ti}enog kopna i obalnog mora, progla{en je Nacionalnim parkom jo{ 11. studenoga 1960. godine.

Iz luke Sobra krenuli smo asfaltiranom cestom ìvopisnim predjelom prema Nacionalnom parku, a u Pola~i nas je, prema dogovoru, ~ekao zaposlenik Nacionalnog parka Marin Perkovi}, koji nam je bio vodi~em kroz Nacionalni park.

Naselje Pola~a nastalo je u 18. stolje}u kao Babine ku}e i Saline. Na{ autobus je, zahvaljuju}i na{em sposobnom voza~u Zvonku, uspio pro}i kroz nadsvo|eni zid negda{nje rimske utvrde.

Stigli smo do mjesta Pomena – gdje smo se smjestili u hotelu Odisej. Pomena, naselje na kraju otoka, izgra|eno je poslije Drugog svjetskog rata kao luka. Smjestili smo se u jedinom hotelu na otoku (smje{tenom unutar Nacionalnog parka), lijepo ure|enom, visoke "B" kategorije, s obilnom ponudom .

Poslije doru~ka vodi~ nas je odveo do "Odisejeve {pilje" u kojoj je, prema Homerovoj legendi, boravio Odisej sa nimfom Kalipsom skrivaju}i se od svojih neprijatelja i uìvaju}i u ljepoti otoka punih sedam godina.

Do te {pilje propje{a~ili smo uskom stazom uz

UMIROVLJENICI

Izlet zagreba~kih umirovljenika HEP-a

Ljepote Mljeta

Zagreba~ki su umirovljenici uìvaju u vo`nji brodom Velikim i Malim slanim jezerom

dosta napora, ali vrijedilo je zbog prekrasnog pogleda s pe}inaste obale na dojmljivu {pilju sa ulazom.

Poslije objeda, vodi~ nas je odveo i u obilazak Velikog i Malog slanog jezera, ~iji je fenomen sustava proslavio otok Mljet {irom svijeta. Veliko jezero povr{ine 145 hektara, dubine do 46 metara i malo jezero povr{ine 24 hektara i dubine do 29 metara, svojim tajnama privla~e prirodoslovce i druge zaljubljenike u prirodu. Na podru~ju mljetskih jezera, {uma se spu{ta do samih obala, stvaraju}i ugo|aj netaknute prirode. Vodi~ nas je poveo brodicom i po velikom jezeru, sve do otoka sv. Marije, na kojem se nalazi drevni benediktinski samostan iz 12. stolje}a. Oto~i} je, zbog svog iznimnog estetskog ugo|aja i sna`ne duhovno kulturne dimenzije, svojevrsni simbol Mljeta i Nacionalnog parka "Mljet".

Poslije ve~ere neki od nas su se oti{li odmarati, dok je manja skupina zajedno s gostima iz Engleske ostala do kasno u no} u dobru raspoloènju uz glazbu i ples.

U nedjelju 13. svibnja, ujutro smo obi{li selo Gove|are i posjetili tamo{nju benediktinsku crkvu. Selo Gove|ari nastalo je dolaskom Napoleona u ove krajeve, a seljacima je darovana zemlja na kojoj su izgradili naselje, gdje danas ìve seljaci i ribari.

Nakon razgledavanju sela, njegove crkve i lijepog okoli{a, mnogi su iskoristili lijepo vrijeme i toplo more za kupanje i sun~anje

Poslije objeda smo napustili hotel i oprostili sa M. Perkovi}em, koji nas je uz puno àra i ljubavi upoznao sa kulturno - povijesnim znamenitostima ovog po mnogo ~emu jedinstvenog otoka. Nakon toga smo posjetili jugozapadni dio Otoka, zaljev Saplunara. To je vrlo lijepa uvala sa prekrasnom pjeskovitom plaòm, gdje smo se okupali te nakon toga produljuili do luke Sobra. Ve~ernjim trajektom oti{li smo na Pelje{ac te se istim putem vratili u Zagreb pred

jutro. Premda je izlet bio naporan i zahtjevan, svi smo se vratili bogatiji za jedno vrijedno iskustvo u upoznavanju na{e prelijepe Domovine.

IZ POVIJESTI OTOKA MLJETA

Povijest Otoka seè od ilirskih plemena te Rimljana u vremenu od 35 god. prije Krista (Pola~a) do 12. stolje}a, kada Neretljani zauzimaju Otok. Hrvatski Zahumski knez Desa 1151. godine daruje ga Benediktincima, koji na oto~i}u sv. Marija na velikom jezeru grade svoj samostan. Oni su zaslu`ni za tamo{nje graditeljstvo, uzgoj maslina i vinove loze, kvalitetno vino i uzgoj biljaka te cjelokupni razvoj Mljeta. Otok je 1410. godine pripojen Dubrova~koj republici, a u 18. stolje}u dolazi pod Napoleonovu vlast. U 19. stolje}u na Otoku je, pak, Austrijska {umska uprava. Izme|u Prvog i Drugog svjetskog rata postaje vlasni{tvo Dubrova~ke biskupije, a potom 1945. godine teritorij Jugoslavije. S Titovim posjetom Mljetu 1958. godine, dolazi do novih promjena na Otoku, vojska gradi put oko jezera, cestu preko cijelog Otoka, uvedena je elektri~na energija te je progla{en Nacionalnim parkom. Izgra|uje se luka Pomena, otvorena je Osnovna {kola u Babinom polju i vinarski podrum u Kozarici. No, tada su u~injeni i neki pogre{ni zahvati. Naime, u plitkom zaljevu Soline prokopano je i produbljeno morsko dno, radi ulaska jedrilice u jezero. Tom je prigodom sru{en stari most s ostacima mlinice iz 15. stolje}a, koja je mljela ìtarice na plimu i oseku. Izme|u Velikog jezera i zaljeva Saline pro{iren je prolaz sa tri na deset metara.

Mljet su posjetile i mnoge poznate li~nosti, a prema Britanskom magazinu "Times" uvr{ten je me|u deset najljep{ih otoka na svijetu i to kao jedini mediteranski otok.

Ante Star~evi}, Udruga umirovljenika HEP-a, zagreba~ke podru`nice


NA[I IZVAN HEP-A

Ivo Borozan – tajnik kluba i gimnasti~ki kondicijski trener

Puno truda, ali i puno dobrih vibracija okruùje {portski svijet na{eg kolege Ive, za kojeg je ljubav prema {portu splet osje}aja, splet za~ina {to daju okus na{em ìvotnom jelu

Kada bi kojim slu~ajem Elektrodalmacija Split odlu~ila izmisliti posebnu medalju za veliki broj svojih aktivno {portskih zaposlenika, nedvojbeno bi Ivo Borozan, tehni~ar iz Slu`be investicija, bio me|u prvonagra|enima. Jer on je upravo takva osoba, za koju stoji tvrdnja da je ~itav ìvot u {portu i oko njega. Ivo je nakupio ve} 32 godine hepovskog staà, a ~ak tri vi{e u aktivnom bavljenju {portom. Ono prije toga on naziva neaktivnim, a u to ulaze sve {kolske marjanske {tafete, natjecanja u gimnastici za {kolu, mali nogomet...U Hajduka je zakasnio, pa su mu primili mla|eg brata... Ali, 1974. godine postao je ~lanom Kluba diza~a utega (sada Klub nosi naziv Bitumina) i natjecao se najprije u kategoriji do 56 kilograma, slijedi kategorija do 60, a nakon nje do 62 kilograma. S takvom kilaòm podizao je terete od 100 kilograma s trzajem, odnosno 130 s izba~ajem. Bio je reprezentativac i prvak biv{e dràve, vi{e puta osvajao je srebro i broncu te zlato kao vi{estruki prvak Hrvatske. Nakon seniorske karijere nastavio se natjecati kao veteran pa je i tada odlazio na svjetska i europska prvenstva i osvajao srebrne i bron~ane medalje. Na zadnjem natjecanju, Svjetskom prvenstvu u Be~u 2004. godine, osvojio je bron~anu medalju u kategoriji do 62 kilograma.

NAKON DIZANJA UTEGA – U GIMNASTIKU

Istodobno s natjecanjima, 15 je godina obavljao poslove tajnika Hrvatsko diza~kog saveza, a tako|er je i me|unarodni sudac za dizanje utega I. kategorije (u Hrvatskoj je jo{ samo jedan). Sudio je na cijelom nizu europskih prvenstava za seniore i juniore, Mediteranskim igrama u Bariju i brojnim manjim natjecanjima.

I svakim danom dokazuje da ni godine vi{e nisu {to su nekad bile. Premda je ve} zagazio u najbolje srednje doba (to je ono iznad pedesete), jo{ uvijek pomalo trenira, jo{ uvijek nastupa, a kondiciju i snagu odràva gimnastikom. Otkud sada gimnastika, pravo je pitanje, ali Ivo Borozan je takav tip ~ovjeka – {porta{a koji ~im napusti jedno, odmah se hvata drugog. Naime, napustio je mjesto tajnika u Diza~kom savezu (zbog razlike u mi{ljenjima oko provo|enja skup{tinskih odluka) i okrenuo se gimnastici. U tom predahu prije okreta, klju~nu je ulogu odigrala supruga Deni, predsjednica Gimnasti~kog kluba Marjan.

- Kada je vidjela koliko mi {port fali, koliko sam se po~eo osje}ati izgubljen bez svakodnevnog anga`mana, pozvala me u njihov Klub da kao kondicijski trener pomognem u fizi~koj pripremi djece. Zapo~eo sam raditi sa svim uzrastima, a ubrzo, kako se broj djece stalno pove}avao, shvatili smo da netko treba obavljati i tajni~ke poslove. I eto me pod «punom satnicom» - kaè na{ kolega Ivo.

NOVE SU TINE NA VIDIKU

Osje}a se odli~no, jer je dio Kluba pravih entuzijasta. Osnovali su ga 1998. s jedinom èljom da hrvatska gimnastika prona|e put do svjetske i europske scene. U naj{portskijem gradu na svitu, smjesti{e ih u gimnasti~ku dvoranu SC Poljud, u nedostanom prostoru i sa spravama koje datiraju jo{ od vremena MIS-a 1979. godine. I s jo{ jednim gimnasti~kim klubom u istoj dvorani. Treba puno volje, èlje i ljubavi da bi se u takvim uvjetima radilo i stvaralo – a stvorena su ponajbolja hrvatska gimnasti~ka imena. Mlada Tina Erceg, koja je prvo hrvatsko ime, ~lanica je Kluba i dio ove àlosne splitske {portske stvarnosti. Obitelj Borozan dala je jo{ jednog svog ~lana gimnastici. Njihova je k}i devet godina trenirala i upravo zbog slabih uvjeta za rad zaputila se u Ameriku, dakako, na studij menad`menta i treniranje atletike (skoka s motkom).

- Svake godine splitska djeca pokazuju sve ve}e zanimanje za gimnastiku. U ovom trenutku imamo njih 54 i to 40 djevoj~ica i 14 dje~aka, uzrasta od ~etiri godine na vi{e. Me|utim mnogima sam pri upisu prisiljen re}i «ne» i vratiti ih, jer nemamo uvjeta niti za rad jednog, a kamoli za dva kluba. U gradu su suglasni {to se ti~e potrebe za izgradnjom jednog {portskog objekta za bo}anje, kuglanje i gimnastiku, idejni projekt je napravljen, ali prostorni plan jo{ nije rekao svoje. A, nove Tine su na vidiku - govori nam Ivo. I kaè da im fali sve: parterni prostor koji nemaju gdje ni staviti, konja imaju ali ga mogu koristiti samo kad je velika dvorana slobodna... I tako u nedogled.

I HEPOVA DJECA U KLUBU

- Svi splitski {porta{i mogu tr~ati i zagrijavati se na Marjanu, ali gimnasti~ari ne mogu ni{ta bez sprava, poru~uje Ivo. Na okupu ih drì samo {portski virus, za koji, kao i za ve}inu, nema u~inkovitog lijeka te kaè:

- Izvrsna je na{a ekipa od deset fakultetski obrazovanih trenera (a samo jednim profesionalcem) na ~elu s Magdom Ili}, glavnom trenericom i neko} vrhunskom gimnasti~arkom.

Mnogi se roditelji ljute ako im se dijete ne primi u Klub, a ve} danas treneri rade u tri smjene, jednu jutarnju od 8 – 11 i dvije poslijepodnevne od 13 – 22 sata. Zagrijavanje prije treninga ili natjecanja provodi se u hodnicima, o ~emu smo svjedo~ili prigodom nedavno odrànog godi{njeg natjecanja za djevoj~ice. Vrlo je va`no naglasiti da se me|u njima na{lo nekoliko

Gimnastika ponovno ìvi Vero~ka Garber

Ivo Borozan u dru{tvu s namjla|ima

pripadnica hepove mladeì (primjerice, k}erke E.[keca, k}erka K.Petrica, a i jedna reporterska unu~ica). Ve} danas postoji veliko zanimanje za jesenski upis.

Ivo je svako popodne u Klubu, naj~e{}e kao trener, a ~esto i zbog papirnatog dijela posla. Kaè da papire rje{ava svugdje i vu~e ih neprekidno sa sobom. Ni on ni supruga ne znaju {to je pravi godi{nji odmor, svaki je najve}im dijelom posve}en Klubu. Sada je stanka za mla|e uzraste, ali pripreme odraslih neprekidno traju. Puno truda, ali i puno dobrih vibracija okruùje {portski svijet na{eg kolege Ive. Ipak, on ne smatra da o ljubavi prema {portu treba puno pri~ati. Za njega je ona splet osje}aja, splet za~ina {to daju okus na{em ìvotnom jelu.

- Ima tu druènja, prijateljstava, putovanja diljem svijeta, u~enja drugih jezika, dobrog zdravlja, mo`da ne toliki u profesionalaca ali, evo, ja ne pamtim kad sam bio bolestan i danas s 52 svoje godine mogu napraviti ~udo. Ja sam pravi primjerak da je u zdravom tijelu i duh zdrav, rekao nam je na{ nasmijani kolega. [to mu drugo poru~iti osim èlje da u takvom zdravom okru`ju nastavi i dalje odgajati na{u djecu.


@IVOT JE UVIJEK LIJEP

Silvestar Me{trovi}, umirovljenik PP HE Jug

O slavnom Stricu se puno toga ve} zna, o na{em umirovljenom kolegi puno toga se jo{ ne zna, a na{ je Me{tar, kako ga kolege zovu, tako|er me{tar od kamena i drva

Da je, kojim slu~ajem, umjesto Ivana Aralice, na{ kolega u mirovini Silvestar Me{trovi} pisao scenarij za fim @ivot sa stricem, te{ko da bi film ikad bio snimljen. Jer, on je sa svojim stricem imao samo dva bliska susreta. Prvi i jedini za njegova ìvota bio je kada je barba iz Amerike do{ao u Split proslaviti svoj ro|endan, 15. kolovoza 1959. godine. Tri godine poslije, 26. sije~nja 1962. godine, susreli su se drugi i posljednji put, kada je nosio njegov lijes na pokopu obavljenom u mauzoleju u Otavicama pokraj Drni{a. Premda Strica nismo imenovali, prezime na{eg kolege ne ostavlja nikakvu dvojbu. Rije~ je o na{em najpoznatijem i svjetski priznatom kiparu Ivanu Me{trovi}u. Koliko i kako mu je srodstvo s njim obiljeìlo ìvot - te{ko je re}i, ali da je na razne na~ine utjecalo na njega i njegovu obitelj - nepobitna je ~injenica.

Na{ kolega Silvestar ro|en je ba{ na Silvestrovo ({to se iz imena moè zaklju~iti), kao najmla|e dijete u brojnoj obitelji kiparovog brata Marka koji je, za razliku od svoje starije bra}e Ivana i Petra, ostao ìvjeti u Otavicama. Kako i u ovom slu~aju krv nije voda i on je, slu{aju}i pri~e o poznatom Stricu, kao mlad ma{tao o odlasku u umjetni~ku {kolu. Me|utim, obiteljske okolnosti nisu nosile vodu na njegov mlin. Kako je rano ostao bez roditelja, gra|evinska {kola bila je realniji i primjereniji izbor. Kao gra|evinar u visokogradnji, zaposlio se u poznatoj splitskoj tvrtki Konstruktor s kojom je obi{ao niz gradili{ta, kako u tada{njoj zemlji (HE Rama), tako i u inozemstvu (Cejlon, danas [ri Lanka).

Od svibnja 1975. godine radi u HEP-u i to kao nadzorni inènjer na zadnjim izgra|enim hidroelektranama u Dalmaciji (HE Zaku~ac, RHE Obrovac, MHE Kr~i}, HE \ale). Trideset godina poslije, krajem 2005. godine, odlazi u mirovinu.

Premda je uvijek bio spreman pomo}i svojim kolegama, na ovaj razgovor do{ao je nespreman. Samozatajan i skroman najmanje je èlio govoriti o sebi. Radije bi on par ri~i o didi Mati, vrsnom klesaru i u~enom ~ovjeku ili o Stricu, velikom umjetniku, ali istodobno i iznimno marljivom ~ovjeku.

ME[TAR JE PRAVI ME[TAR

Ali, o slavnom Stricu se puno toga ve} zna, o na{em umirovljenom kolegi puno toga se jo{ ne zna. Recimo to da je i na{ Me{tar, kako ga kolege zovu, tako|er me{tar od kamena i drva. Tako je devedesetih

Vrijeme za nemir ruku i smiraj du{e Marica @aneti} Malenica

godina pro{log stolje}a odlu~io, barem djelomice, ostvariti svoje snove iz djetinjstva i zapo~eti se druìti s kamenom na druk~iji na~in od onog u poslu koji je svakodnevno obavljao. Upisao je te~aj slikanja i modeliranja gline koji je organiziralo splitsko Otvoreno pu~ko u~ili{te. Idu}ih nekoliko godina izradio je, u kamenu i drvu, dvadesetak kipova. Oku{ao se i u glini, ali s malo manje uspjeha zbog tehnologije rada kojom nije u cijelosti ovladao. Nekoliko ih je poklonio, a ostale je udomio u svom stanu i ku}ici za odmor u mjestu @rnovnica pokraj Splita. Da mu je kamen i sudba i

dru`ba, svjedo~i i ta ku}a koju je sam godinama, s puno ljubavi, gradio i dogra|ivao. A da mu ni slikarstvo nije strano potvr|uju i ulja na platnu, akvareli, crteì i brojne skice, koji tako|er krase njegov dom:

- Mislim da imam ne{to smisla, a i uìvam u izradi kipova. Od svih nas u obitelji jedino moj brat Trpimir i ja skloni smo oblikovanju prirodnih materajala. On je ostao ìvjeti u rodnim Otavicama gdje, kao poznati kipar-naivac, radi u mekom kamenu, tzv. muljici. Sada, kada sam u mirovini, kona~no je do{lo pravo vrijeme za nemir ruku i smiraj du{e.

Kipovi u kamenu i drvu i… ostvareni snovi iz djetinjstva


OKO KULTURE

Nina ângalovi}, mezzosopranistica i slikarica

Griegove popijevke u sjajnoj vokalnoj i vizualnoj interpretaciji

N. ângalovi} davno je zamijetila sukladnost melodije, teksta i boje i stoga je njeno kreativno vi|enje i doìvljaj glazbe - samo njeno vlasni{tvo

Mezzosopranistica Nina ângalovi}, jedina je iz Hrvatske pozvana na 55. Me|unarodni ljetni festival u Ljubljani 16. kolovoza o.g., gdje }e nastupiti uz bok s vi{e od tri tisu}e umjetnika iz 23 dràve – s razlogom

Koncertni program svakog pjeva~a istinsko je zrcalo njegove vokalne i stilske kulture, kojima teì visokim umjetni~kim vrijednostima. Koncertno pjevanje zahtijeva njegovanu muzikalnost, jer je umjetnik na koncertnom podiju osamljen, li{en kostima, glume, sâm i bez i~ije pomo}i sa strane. Stoga program mora biti zanimljiv, reprezentativan, s profinjenim i iznimnim smislom za koncertnu stilizaciju.

JEDINSTVENI DO@IVLJAJI PJESAMA U TONU I SLICI

Mezzosopranistica Nina ângalovi} nikad nije dvoumila o jednozna~nosti glazbe. Davno je zamijetila sukladnost melodije, teksta i boje. Svoj umjetni~ki smjer nikad nije fiksirala pukom glazbenom reprodukcijom; ona ga je nastojala slikarski iskazati, obojiti ga! Stoga je njeno kreativno vi|enje i doìvljaj glazbe samo njeno vlasni{tvo, bez obzira na to slu{amo li mi njenu interpretaciju i likovni pandan pjesme Na gondoli Ivana pl. Zajca ili pjesme Ein Schwann Edvarda Griega. S njenom kreativnom vizijom se moète ili ne morate suglasiti, ali doìvljaj tih pjesama u tonu i slici doista su jedino njeni.

Naime, svaka umjetnost je izraz posebne nakane.

U svom obra}anju slu{atelju, umjetnica, usprkos ili u dosluhu sa multimedijalnim oblikom, èli zajedni~ki sa svakim slu{ateljem dosegnuti estetski cilj. Nina ângalovi} ne pretendira tuma~enje, ve} doìvljaj, zna~i, ljepotu umjetni~kog djela. U tom zajedni{tvu umjetnica predstavlja lied poznatih hrvatskih i inozemnih skladatelja, jer - ne zaboravimo - u glazbi je ljepota oblik koji ne dolazi ukalupljen pravilima i namjerama, ve} potpuno konkretnim ostvarenjem doìvljaja koji oblikuje divan sklad osje}aja i izraza.

Me|u uspje{nim nastupima, spomenimo jedan poseban, kada su to osjetili i slu{atelji prepune male dvorane Vatroslava Lisinskog u velja~i ove godine. Tada je Nina ângalovi} pjevala 14 pjesama Edvarda Griega iskazanih multimedijalnim dosluhom obnovljene Male dvorane, uz pripomo} njenih slikarskih doìvljavanja Griegovih pjesama punih lirskog raspoloènja oboga- }enog osjetom norve{kog narodnog plesa i skandinavske popijevke. U suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Norve{ke i pod visokim pokroviteljstvom Nj.Ex.Elisabeth Walaas, veleposlanicom Kraljevine Norve{ke, a u povodu 100. obljetnice smrti Edvarda Griega - tog nedosti`nog tuma~a zbivanja i pokreta u norve{kom narodu, Nina ângalovi} je Griegove popijevke, kojima je ~esto vrlo uspje{no iskazivao lirska raspoloènja svog umjetni~kog temperamenta, sjajno preto~ila u vokalnu i vizualnu interpretaciju.

Nije, stoga neobi~no da je mezzosopranistica Nina ângalovi} jedina iz Hrvatske pozvana na 55. Me|unarodni ljetni festival u Ljubljani 16. kolovoza o.g., kada }e nastupiti uz bok s vi{e od tri tisu}e umjetnika iz 23 dràve.

(Ur)

Na{i izvan HEP-a Nediljko Pave{kovi}, uljar

Zlato za ulje- [ef mi je „naredio“ da Vam se javim, kaè meni

Nediljko Pave{kovi}, pomo}ni monter u Odjelu za dalekovode Slu`be za primarnu opremu splitskog PrP-a.

- Svaka ~ast [efu, kaèm ja Nediljku, a pritom oboje mislimo na Stipu Gu}a, koji nije dopustio da Nediljkova zlatna medalja pro|e neopaèno.

U ~emu se to Nediljko natjecao, pitate se?! Pa, u jednoj preteìto priobalnoj disciplini – proizvodnji maslinova ulja.

Premda se, tijekom 35 godina rada u PrP-u rade}i

na odràvanju dalekovoda, nauìvao terena i prirode, Nediljku svjeèg zraka i zelenila nikad dosta. Pa se prije 20 godina odlu~io na svojoj zemlji u selu Naklice iznad Omi{a zasaditi prva stabla maslina. Pet godina poslije popunio je svoj maslinik novim mladicama i sada skrbi za to~no 60 stabala. To je mjera s kojom se moè nositi bez optere}enja, a kada ode u mirovinu razmi{ljat }e o novim sadnicama. U vrtlu oko ku}e zasadi sve {to obitelji treba, ali Nediljko najradije svoje slobodno vrijeme usmjerava u rad oko maslina jer, kako kaè, ako im se vi{e posvetite, ako ste bri`ni prema njima, one }e bolje roditi i dati vi{e ploda. Do radne snage nije problem do}i, jer za dobru marendu, ali i za koju litru ulja, njegove radne kolege rado mu pruè ruku.

- Maslinik je moja ljubav, a rad u njemu me odmara. To je ne{to samo za moju du{u. Znaju to u mojoj obitelji pa mi se ne „mi{aju u posal“, kaè maslinar i uljar Nediljko koji je ve} godinama i ~lan Udruge maslinara Pai~u{a iz Piska.

Na manifestaciji ocjenjivanja kvalitete i kakvo}e maslinova ulja i konzerviranih maslina na doma}i na~in nazvanoj Povenjak 2007, odrànoj krajem velja~e, na{ kolega se okitio jednom od ~etiri dodijeljene zlatne medalje za kvalitetu i kakvo}u svoga ekstra djevi~anskog

ulja. U ~emu je tajna kakvo}e njegovog ulja (koja se, ina~e, mjeri po koli~ini slobodnih masnih kiselina i peroksidnom broju), ako svi ~lanovi udruge nose masline na preradu u istu uljaru, pitam Nediljka koji ponosno na prsima drì svoju medalju:

- Ubrani plod treba sloìti u gajbe (ne vre}e) kako bi ostao zdrav. Ne smijete kupiti masline s tla i isti dan ih trebate odnijeti na preradu, a ne ih danima dràti u slanoj vodi, otkriva mi tek dio svojih malih tajni na{ veliki majstor ili, me{tar od maslina, {to bi bilo primjerenije ovom podneblju. A upravo to podneblje, ta zemlja, Sunce i sol su onaj neprocjenljivi dar prirode koji, uz vje{te ruke, uz ljubav i brigu ~ovjeka - daju vrhunski rezultat.

Pribli`no 200 litara guste zlatne teku}ine, koliko prosje~no dobije godi{nje, vrlo brzo na|e put do rodbine, prijatelja, kolega-pomo}nika i kupaca:

- Da ga je i puno vi{e, sve bi se prodalo, kaè na{ kolega koji je ve} godinama na dobrom glasu {to se ulja ti~e.

Kaè da }e se ove godine, na Skup{tini uljara, raspitati i o konzerviranju ploda maslina, {to do sada nije obi~avao. Vjerujem da }e i u tomu biti uspje{an. Koliko? Javit }u vam nakon degustacije.

Marica @aneti} Malenica


FENOMENI

Sveti{te Gospe od Prizidnice, na otoku îovu kod Trogira

Nezaboravno duhovno iskustvo Goran Gizdav~i}

Premda je ju`na strana otoka îova izloèna neprestanim udarima vjetra i mora i kao da je odrezana nekom divovskom sjekirom, na tako surovom mjestu su uporni sve}enici glagolja{i iz Polji~ke republike tijekom godina sagradili predivno sveti{te sa crkvom i bunarom

„Sve}enik Juraj Stoidraì} do|e u ovu pustinju i sagradi ovaj hram na ~ast Bezgre{nog za~e}a Djevice Marije, 1546. godine.“ Ovaj natpis stoji iznad vrata crkve Gospe od Prizidnice, na otoku îovu kod Trogira. Crkva i pripadaju}e sve}eni~ke nastambe, sagra|eni su prije skoro pet stolje}a, na stijeni iznad mora, uz same kamene litice koje se strmo spu{taju prema morskoj obali. U to vrijeme, u ove hrvatske krajeve nadirali su stra{ni turski ratnici i mnogi su morali napu{tati svoje domove i spas traìti na nepristupa~nim mjestima na obali i otocima. Tako je i skupina sve}enika glagolja{a iz Polji~ke republike, stigla do îova i mjesta koje ih je privuklo svojom divljom ljepotom. Ta ju`na strana otoka je izloèna neprestanim udarima vjetra i mora i kao da je odrezana nekom divovskom sjekirom. Na tako surovom mjestu sigurno im nije bilo lako zapo~eti gradnju. Ali oni su bili uporni i tijekom godina sagradili predivno sveti{te sa crkvom i bunarom. Prolaz koji vodi iza crkve, do bunara i prostorija u kojima su sve}enici ìvjeli, tako je uzak da se dvije osobe ne mogu mimoi}i. I skoro da se naslanja na visoki zid, u stvari stijenu, koja svjetluca sasvim prekrivena naslagama kristalizirane soli. Sol se

tu za vrijeme jakog juga, finom morskom pra{inom koju raznosi vjetar, taloì ve} stolje}ima.

Dvije stambene zgrade, danas su obnovljene i u njih postavljene drvene klupe, slike, svije}njaci i zavjetni darovi. Predivan je pogled kroz prozore koji gledaju na morsku pu~inu i otok u daljini. To je skoro savr{en prizor za meditacije i molitve. Svoj skromni, pustinja~ki ìvot, sve}enici su na ovom mjestu vodili sve do sredine 19. stolje}a. Provodili su ga u molitvama, kontemplaciji, obavljaju}i obrede u crkvi i rade}i na zemlji. I ~itavo vrijeme bili su uzor i predvodnici religioznog ìvota na otoku.

U podrumu, ispod jedne od stambenih prostorija, nalazi se velika kamenica. Sve}enici su zajedno sa teàcima obra|ivali {krtu zemlju. Uzgajali su vinovu lozu, masline, roga~, smokve i {ipak. Dràli su i ovce i koze. U podrumu, koji je bio iskopan u ìvoj stijeni, i u kojem je uvijek bilo hladno kao u hladnjaku, ~uvali su maslinovo ulje, vino i sir. To i jo{ mnoge zanimljivosti, rado }e vam pokazati gospo|a Mirjana Nakir, ~ija obitelj vi{e od jednog stolje}a brine za sveti{te i njegovu imovinu. U povijesnom dokumentu iz 1857. godine, bra}a Nakir se spominju kao teàci imanja kojim su upravljali sve}enici – pustinjaci.

SLIKA GOSPE, KOJA U RUKAMA DR@I ISUSA, SLIKARSKE [KOLE S KRETE IZ 14. STOLJE]A

Jedna od najvrjednijih umjetnina koja se ~uvala u crkvi je slika Gospe, koja u rukama drì Isusa. Prema pisanju arheologa i povjesni~ara don Frane Buli}a i dr. Ljube Karamana, ta slika – ikona je djelo slikarske {kole s otoka Krete i datira iz 14. stolje}a. Prema legendi i zapisima mleta~kog putopisca Corneliusa Flaminisa iz 1760. godine, slika je doplivala morem, u drvenoj {krinji s ugraviranim krièm. [krinju su na obali prona{la djeca pastiri i te{kom mukom je iznijeli do stijene i mjesta gdje je kasnije izgra|ena crkva. Dok su je nosili, {krinja sa slikom postajala je sve teà i teà i to je bio znak da

ona mora ostati tu, pod kamenom liticom, i da se mora sagraditi hram u kojem }e se ~uvati dovijeka. Slika se danas ~uva u mjesnoj crkvi u Slatinama, a u Prizidnicama se nalazi njena kopija. Na zidovima crkve nalaze se i police sa zavjetnim darovima, me|u kojima brojno{}u prednja~e drvene makete brodova – jedrenjaka. Gospa od Prizidnice je i za{titnica mornara i mnogi joj nakon sretnog povratka sa dalekih mora èle zahvaliti. Vrlo su vrijedne i srebrne zavjetne plo~ice – votivi (ex voto) sa izrezbarenim motivima u obliku nogu, ruku, srca, riba ili o~iju.

Prizidnicama se moè pri}i i sa morske strane. âmac moè pristati na malenom molu, a onda do crkve vodi strmo ali sigurno kameno stubi{te. U davna vremena, no}u, kad nije bilo elektri~nog svjetla, sveti{te osvijetljeno bakljama i petrolejskim svjetiljkama bilo je poput svjetionika orijentir mnogim brodovima.

Sve}enici – pustinjaci su na ovom misti~nom mjestu boravili sve do sredine 19. stolje}a. Posljednji za kojeg se zna da je tu ìvio, don Andrija Varivodi}, umro je 1852. godine u Slatinama. Na kraju je i sama crkva Gospe od Prizidnice 1928. godine pripala ùpi Slatine.

ZADIVLJUJU]A LJEPOTA OBRISA CRKVE NA STIJENI

Hodo~asnici i vjernici dolaze u Prizidnice tijekom cijele godine, ali ~etiri dana su najva`nija: na Uskrsni i Duhovni ponedjeljak, na Ime Marijino (iza Male Gospe) i na Gospu od Bezgre{nog za~e}a (8. prosinca). Onaj tko prvi put do|e na po~etak planinskog puta, koji vodi do samostana, i tada ugleda obrise crkve na stijeni u daljini, biva zadivljen ljepotom prizora.

Prije}i tu planinsku stazu, uspeti se do sveti{ta, pomoliti se i zahvaliti Gospi i na kraju mo`da odgledati jo{ jedan nezaboravan zalazak Sunca, duhovno je iskustvo koje se ne zaboravlja. I svatko poèli do}i opet i dovesti jo{ nekoga – da se tradicija nastavi i povijest ne zaboravi.

Pogled na Prizidnice Pogled sa Prizidnica na pristupnu stazu Natpis iznad vrata crkve


Crkva

Bunar

Pogled sa samostanskog prozora

Prolaz u samostanu

Samostanske prostorije


MI (NE) BISMOMi bismo da stranci uloè novac

u Hrvatsku, ali da sve i dalje bude na{e. Mi ne bismo prodali nekretnine strancima, ali osobno to ~inimo (ako imamo nekretnina). Mi bismo da dràva naplati poreze svima, ali ne bismo da naplati nama. Mi smo protiv rada na crno, ali bismo rado dodatno radili na crno. Mi bismo ìvjeli kao Nijemci, ali ne bismo radili kao oni. Mi bismo najradije bili gazde, a gazde ne volimo. Mi smo protiv rada trgovina nedjeljom, ali bismo rado kupovali nedjeljom.

U ~emu je, onda, problem? U interesu, dakako. Sada, kad smo to shvatili, brè }emo se razvijati.

S TURCIMA U EUROPUDosadile su mi svakodnevna

naga|anja o datumu ulaska u Europsku uniju. Nema medija koji o tomu, kao papagaj, ne govori ili ne pi{e. Svejedno mi je kad }e nas primiti: sutra ili prekosutra, idu}e godine ili za pet godina. Tamo nas, ionako, ne ~eka puno dobroga. Uostalom ~im te netko prima, nije to kao kad sam dolazi{. Nitko nam ne}e ni{ta dati besplatno, a uzimat }e vi{e nego do sada. A opet, ako ne u|emo u tu, na duge staze te{ko odrìvu vi{enacionalnu i vi{edràvnu zajednicu, bit }e nam jo{ gorje.

A kako }e biti nama u HEP grupi? Uzet }u za primjer zapo{ljavanje. Svi Europljani }e imati jednaka prava kao i mi, a radit }e za manju pla}u. Rumunje i Bugare }emo zaposliti kao montere, jer se na{i monteri ionako ne penju. Pola ih ima zabranu penjanja, a pola ne}e u visinu. Radne naloge izdavat }emo na na{em i na rumunjskom jeziku; bugarski ne}emo koristiti jer }e Bugari razumjeti hrvatski. Tehni~ari za kabelske mreè }e nam biti imigranti iz Srbije, jer na{i ljudi ne èle biti elektrotehni~ari, nego informati~ki inènjeri. Za o~itavanje brojila angaìrat }emo Kineze, jer }e raditi za burek i pivu. Na {alterima }e raditi Ma|arice, dok njihovi muèvi budu rukovodili na{im odmarali{tima. Kad budemo traìli ~ista~icu, javit }e nam se Turkinje i Bosanke, jer je na{ima ispod ~asti ~istiti. A na porti }e stranke do~ekivati kadar iz Crne Gore...

Mi }emo raditi samo kreativne i

vrhunski pla}ene poslove. Bit }e nam puno lipo. Ba{ se veselim tom vremenu.

JERIN VRA[KI PLANU mom susjedstvu nalazi se

toverna u koju predve~er dolaze stariji ljudi na ~a{u vina i ~a{icu razgovora. Kad se oraspoloè, zaigraju {ijavicu ({ije {ete), a potom zapjevaju O {ibenska pismo mila..., a prije svega toga neizbje`na je politika. Me|u toverna{ima su barba Luka i barba Jere. Prvi je star, umoran i usporen, a drugi star i vitalan; tr~i brè od ve}ine dana{nje mladeì, jer mlade` ne tr~i nego sidi po buffetima, kako on zna re}i. Malo je dosadan, podsje}a me na strica iz Mu}ki, ali nije la`ljiv kao stric.

Nedavno su toverna{i, a barba Luka i barba Jere su bili glavni, razglabali o prodoru Europljana u Hrvatsku i o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Barba Luka se, mada flegmatik, o{tro bunio jer na{e nekretnine svakodnevno dobivaju za vlasnike ljude iz cijele Europe. Na koncu }e preuzeti i zgrade ùpanijskih, gradskih i op}inskih uprava. Ako u|emo u Europu, i ono malo suvereniteta predat }emo onima koji nas smatraju manje vrijednima. Ono {to ne}e uzeti stranci, uzet }e ili su ve} uzeli na{i novi bogata{i.

Barba Jere mu je kontrirao: Bili su na{i gospodari i Turci i Mle~ani, Austrijanci, Ma|ari i Francuzi, Talijani i Nijemci, i svi su oti{li, a sredili smo i na{e koji su skakali previ{e u vis. I ne samo da su oti{li, nego su i imovinu ostavili. Zna~i, neka stranci sve kupe; i zemlji{ta i ku}e, i tvornice i hotele, i luke i kamenolome, i banke i osiguravaju}a dru{tva; neka ih razviju, neka se pona{aju kao svoj na svome. A onda }e se povijest ponoviti i revolucija ovakva ili onakva dogoditi, pa }e sve opet biti na{e. Imamo u tomu iskustva pa }emo samo izvu}i neke stare papire i promijeniti datume i imena. Europljani }e se vratiti odakle su i do{li, a Europska unija }e ionako propasti. Dovoljno je da mi u nju u|emo. Znamo mi posao!

Barba Jere je stari vesla~; zna on kako se (pre)veslaje. Problem je {to su ovo neka druga vremena, a barba Jere je star; ima li koga da ga zamijeni?

Dr Aèn

S MOJE PONISTRE

Kuhinja puna mirisaRepublika Turska - na turskom Turkiye Cumhuriyeti - koja broji pribli`no

70 milijuna stanovnika, u pravom smislu rije~i predstavlja most izme|u Azije i Europe. Smje{tena izme|u Crnog, Sredozemnog i Egejskog mora, s raznolikom klimom od sredozemne do suptropske i kontinentalne, Turska je danas i jedna od najpopularnijih turisti~kih destinacija.

Na ovom prostoru jo{ prije 3.700 godina Hetiti su osnovali veliku dràvu, koju su poslije naslijedile dràve drugih naroda i civilizacija sve do Rimskog carstva i Bizanta. Krajem 13. stolje}a n.e. nastaje Otomansko (Osmanlijsko) carstvo, koje }e se idu}ih stolje}a pro{iriti te u vrijeme sultana Sulejmana obuhva}ati teritorij od sjevernog dijela Afrike na zapadu, do Kaspijskog jezera na istoku i onda{nje Ugarske na sjeveru.

Nakon {to je to Carstvo doìvjelo stagnaciju te u 19. i po~etkom 20. stolje}a ostalo bez najve}eg dijela teritorija, Turska prolazi kroz unutra{nje sukobe i tranziciju iz sultanata u republiku, ~iji je prvi predsjednik veliki reformator Mustafa Kemal-pa{a, nazvan Ataturk (otac Turaka).

Turska je jedan od vode}ih proizvo|a~a hrane u {iroj regiji, a posebno vo}a - agruma, smokava, lje{njaka i gro`|a, potom povr}a, duhana i ~aja, uz razvijeno ov~arstvo i ribarstvo. Takvo prirodno utemeljenje osigurava i bogatstvo turske tradicionalne kuhinje, poznate po brojnim specijalitetima od mesa i povr}a punih za~ina i mirisa, uz neizbje`nu – tursku kavu.

LONAC S POVR]EM

Sastojci: ½ kg janjetine, 4 raj~ice, 2 tikvice, 1 patlidàn, 2 zelene paprike, 250 g mahuna, 2 luka, ½ {alice maslaca, 2 {alice vode, papar i sol.

Priprema:Meso nareèmo na manje komade, luk nasjeckamo te nareèmo papriku, kao i prethodno oguljene raj~ice, tikvice, patlidàn i mahune.

Na ugrijanom maslacu poprìmo luk, dodamo meso i vodu te poklopljeno pirjamo pribli`no jedan sat. Nakon toga dolijemo ostatak vode, dodamo povr}e, papar i sol, poklopimo te pirjamo jo{ pribli`no 30 minuta, odnosno dok povr}e ne omek{a.

RA@NJI]I S JOGURTOM (YOGORTLU KEBAB)

Sastojci: 750 g janjetine, 3 ~a{ice punomasnog jogurta, 5 raj~ica, 1 ve}a glavica luka, 4 kri{ke raènog kruha, 2 `lice maslinova ulja, 5 `lica maslaca i sol.

Priprema: Meso nareèmo na komadi}e prikladne za ra`nji}. Luk naribamo, pomije{amo sa `li~icom soli i ostavimo da pokriveno odstoji pribli`no 15 minuta, nakon ~ega ga izmiksamo.

Meso stavimo u posudu, prelijemo uljem i ka{om od luka te ostavimo pokriveno jo{ pribli`no jedan sat. U me|uvremenu kri{ke kruha, kojima smo odrezali koricu, malo poprìmo te nareèmo na kocke i stavimo u vatrostalnu zdjelu, prelijemo pjenasto umije{anim maslacem, a potom do serviranja ostavimo u pe}nici prethodno zagrijanoj na 75 oC.

Komadi}e mesa obri{emo, nataknemo na ra`nji}e i ispe~emo na ro{tilju uz povremeno okretanje.

Raj~ice ogulimo, sitno nareèmo i propirjamo na laganoj vatri da dobijemo umak. Odvojeno posolimo jogurt i dobro promije{amo.

U posudi za serviranje (pladanj) prvo posloìmo kockice prènog kruha, na njih rasporedimo ra`nji}e koje prelijemo umakom od raj~ice i jogurtom.

]EVAPÎ]I IZ SMIRNE

Sastojci: 200 g mljevene ov~etine, 50 g naribanog sira, 2 jaja, 400 g patlidàna, 1 glavica luka, 1 reànj ~e{njaka, 2 `lice bra{na, 1 {alica ulja, papar i sol. Za prilog rià i umak od raj~ice.

Priprema: Patlidàne pofurimo, ogulimo i nareèmo na sitno, a nasjeckani luk poprìmo te sve zajedno dobro promije{amo s mljevenim mesom, sirom, jajima, usitnjenim ~e{njakom, paprom i solju. Od dobivene mase oblikujemo ~evap~i}e koje uvaljamo u bra{no i ispe~emo na vru}em ulju.

Putuje i kuha:Darjan Zadravec

U sljede}em nastavku: Kongo

MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA (43)

Turska


[PORT

37. Elektroistrijada

Na [portskim terenima hotela Valamar Diamant u Pore~u, od 26. do 27. svibnja o.g. odràna je tradicionalna 37. Elektroistrijada. Igre je otvorio Lenjin Rakovac, rukovoditelj Pogona Pore~ i tom se prigodom osvrnuo na zna~ajke takvih {portskih susreta zaposlenika i ve} 37. - godi{nju tradiciju Igara.

Otvaranje Elektroistrijade 2007. bila je prigoda iskori{tena i da direktor Elektroistra Pula, mr. sc. Davor Mi{kovi} i Radni~ko vije}e, u kongresnoj dvorani hotela Valamar Diamant odrè Zbor radnika Elektroistre Pula. Predsjednik Radni~kog vije}a, Davor Boàc, tada je izvijestio o aktu alnim doga|ajima u HEP-u, a prezentirano je Poslovno izvje{}e za 2006. godinu i za prva ~etiri mjeseca ove godine. Prezentacije su odràli mr. sc. Egidio Kleva, Sabina Ambru{ i mr. sc. Silvano Drandi}.

Predsjednik Upravnog odbora Planinarskog dru{tva Elektroistra Enio Bugarin, tako|er je izvijestio da se 9. rujna pro{le godine na Koritima osnovalo istoimeno dru{tvo koje okuplja ljubitelje prirode, pje{a~enja i druènja i danas ima 61 aktivnog ~lana. Tada je pozvao sve zainteresirane zaposlenike Elektroistre da se u~lane u Dru{tvo.

NATJECANJE, IZLO@BA SLIKA, PREDSTAVLJANJE KNJIGE…

Nakon sve~anog otvaranja Elektroistrijade, zapo~elo je natjecanje u pikadu, bri{kuli i tre{eti. Potom je uslijedilo natjecanje u pljo~kanju i odbojci na pijesku. U svim tim disciplinama natjecalo se 130 zaposlenika Elektroistre, svatko u onomu {to mu najvi{e odgovara.

I na ovoj je Elektroistrijadi nastavljena tradicija predstavljanja radova zaposlenika, koji se u svoje slobodno vrijeme amaterski bave razli~itim aktivnostima. Ovoga su puta svoje radove predstavili HEP-ovi umirovljenici Ivan-Janko Heki}, koji je izloìo svoje slike te Vladimiro-Ivanin Gagliardi, afirmirani pisac poezije i proze, koji se tom prigodom predstavio knjigom Treba imat…!

Ve~ernji su sati bili rezervirani za predstavljanje i degustaciju vina mladog pore~kog vinara Ivana Damjani}a, {to je bila odli~na uvertira u plesno-zabavnu ve~er. Istina, zbog obveza prema drugim aktivnostima, nije se plesalo do jutra.

Posljednjeg dana, sudionici Elektroistrijade su, uz stru~nog vodi~a, razgledali Pore~ u kojem se ima {to vidjeti. Uz korisne informacije o povijesti Grada, razgledale su se stare zidine, ùpni dvor te na daleko poznata Eufrazijeva bazilika.

MALI INFORMATOR ELEKTROISTRIJADE

I o ovoj je Elektroistrijadi objavljen Mali informator, drugu godinu zaredom, u kojem su uz tekst i fotografije s natjecanja objavljeni i pokazatelji poslovanja, poput: ostvarenja Plana redovnog poslovanja u 2006. godini, pokazatelja poslovanja Elektroistre u odnosu na druge elektre HEP Operatora distribucijskog sustava, ostvarenje prihoda i tro{kova

u razdoblju od sije~nja do travnja ove godine, kao i kvalifikacijska i starosna struktura zaposlenih. Jednako tako, objavljen je pregled izgradnje kapitalnih objekata u pro{loj i ovoj godini, prelazak na 20 kV napon, rekonstrukcija TS x/10(20) kV, uvo|enje MTU sustava u sve pogone te daljinskog upravljanja, uvo|enje opti~kog prstena Istra i priklju~enje pogona, izgradnja srednjenaponske mreè i niskonaponskih priklju~aka za 2006. godinu, kao i financijski pokazatelji svake od investicija.

Spomenimo i poticajne poruke objavljene u Informatoru poput: Igra je sport za sve – svi za sport kroz igru!; S igrom u vedriji dan i mirniji san!; Igra je radost i s njom ostaje mladost!; Poraz nije sramota!

Mali informator uredili su Milan Vitasovi} i Marko Roganovi}.

(Ur)

S igrom u vedriji dan i mirniji san!

M. Vitasovi} ~estita Viviani Savian iz Buja, koja je izme|u 38 natjecatelja u pikadu sa 147 bodova osvojila prvo mjesto

... kulturne sadràje, nastavljaju}i tradiciju predstavljanja umjetnika-amatera, ovoga puta svog umirovljenika slikara I.J. Heki}a i afirmiranog pisca poezije i proze V.I. Gagliardia

Nakon dvodnevnog razigravanja u bri{kuli i tre{eti pobijedili su êdomil [uran i Edi Pilat kojima su ovdje protivnici Milan Damiani} i Vladimir Mo{nja

U prigodi okupljanja brojnih zaposlenika Elektroistre, predstavljeni su poslovni pokazatelji tako da je Elektroistrijada, osim {portskih, imala poslovne i…


[PORT

12. HEPIJADA u Malom Lo{inju

Najbolje kuglaju na{i iz Osijeka Ivica Tomi}

Na ovogodi{njoj 12. po redu HEPIJADI koja se odràva svake godine u Malom Lo{inju, a ove godine odràna je od 31. svibnja do 3. lipnja, sudjelovalo je ukupno ~ak 48 mom~adi iz svih dijelova HEP-a koji su se natjecali u kuglanju i pikadu. Preciznije, u kuglanju je nastupilo 19 ekupa, 16 mu{kih i tri ènske, a u pikadu 29 i to 13 ènskih i 16 mu{kih. U oba {porta, ukupno je nastupilo 158 natjecateljica i natjecatelja iz Rijeke, Osijeka, Pule, Malog Lo{inja, Krièvaca, Poège, Siska, Krià, [ibenika, Zaboka, Bjelovara, Gospi}a i Velike.

U kuglanju su Osje~ani bili uvjerljivi i u ènskoj i u mu{koj konkurenciji osvojiv{i sva zlatna, a skoro i sva ostala odli~ja, timski i pojedina~no, dok su u pikadu zlatne medalje oti{le u Kri`, Bjelovar i Sisak.

Najbolje kugla~ice iz Osijeka, Rijeke i Zaboka

Rezultati:

Kuglanje – ène:1. Elektroslavonija HEP Plin Osijek2. Termoelektrana Rijeka3. Elektra Zabok

Kuglanje - mu{karci1. HEP TE-TO Osijek2. Elektroslavonija HEP-Plin Osijek3. [D Elektra Krièvci

Kuglanje – pojedina~no (ène)1. Eva Kova~ - Elektroslavonija Osijek2. Jelena Tonkovi} – Elektrolika Gospi}3. Zorica Sandu~ki} – Elektroslavonija Osijek

Kuglanje – pojedina~no (mu{karci)1. Branko Zubovi} – HEP-Plin Osijek2. Nedjeljko Ljubas - HEP TE-TO Osijek

3. Niko Toj~i} – HEP TE-TO Osijek

Pikado – ène1. HEP Elektra Kri`2. Elektra Sisak3. D[R HEP Mali Lo{inj

Pikado – mu{karci1. SD Elektra Bjelovar2. Termoelektrana Rijeka3. [D Elektra Krièvci

Pikado – pojedina~no (ène)1. Sanja Vojnovi} DP Elektra Sisak2. [tefica Piljek – HEP DP Elektra Kri`3. Martina Ferenc – HEP NOC Velika

Pikado – pojedina~no (mu{karci)1. Hrvoje Marke{i} – SD Elektra Bjelovar2. Predrag Jakov~i} – Termoelektrana Rijeka3. Krunoslav Ku~ina – [D Elektra Krièvci

Najbolji kugla~i iz Osijeka i Krièvaca

U sredini pobjednica u pojedina~noj konkurenciji u kuglanju Eva Kova~ (Elektroslavonija) te Jelena Tonkovi} (Elektrolika) i Zorica Sanduk~i} (Elektroslavonija)

Najbolji kugla~i su Branko Zubovi} –( umjesto njega, u sredini, pokal je primio An|elko Radi}), Nedjeljko Ljubas (lijevo) i Niko Toj~i} (desno)


IZABRANI NOVI ^LANOVI ORGANIZACIJSKOG ODBORA HEPIJADE

Nakon uspje{no organiziranih 12. HEPIJADA, s mjesta ~elnog ~ovjeka Organizacijskog odbora povukao se novi umirovljenik, donedavno zaposlenik Pogona Cres-Lo{inj Elektroprimorja Rijeka Stjepan \eri, a njegovo mjesto preuzeo je Dejan Priji} iz Bjelovara.

^lanovi novog Organizacijskog odbora su, uz predsjednika Dejana Priji}a, i An|elko Radi} (HEP Plin Osijek) i Ivan Mraovi} (Elektrolika Gospi}), koji su i prije bili ~lanovi Organizacijskog odbora, te novoizabrani ~lanovi Jasna Jakovac (Termoelektrana Rijeka), Marija Obranovi} (Elektra Kri`), Niko Toj~i} (TE-TO Osijek), Stjepan Bedekovi} (Elektra Zagreb), Vi{nja Janji} (Elektra Sisak) i Zlatko Bivol (Elektra Zabok). Temeljna zada}a Organizacijskog odbora, dogovorena prigodom njihovoga izbora, jest poku{ati popularnu lo{injsku HEPIJADU, nakon 12 godina, kona~no di}i na razinu slu`benog hepovog natjecanja. Nadamo se da }e u tomu uspjeti, jer je HEPIJADA doista jedno od najugodnijih i najzanimljivijih okupljanja zaposlenika iz svih dijelova HEP-a koji vole kuglanje, pikado i neformalno srda~no druènje s kolegama iz drugih gradova.

U pikadu u ekipnoj konkurenciji me|u ènama najbolji su bili Elektra Kri` (tri dame u sredini), DP Elektra Sisak (lijevo) i D[R HEP Mali Lo{inj (desno)

Pojedina~no me|u ènama u pikadu je prvo mjesto osvojila Sanja Vojnovi} iz Elektre Sisak (u sredini), druga je bila [tefica Piljek iz Elektre Kri` (lijevo), a tre}a Martina Ferenc iz HEP NOC-a Velika (desno)

U mom~adskoj mu{koj konkurenciji u pikadu prvaci su iz SD Elektra Bjelovar, drugo mjesto pripalo je Termoelektrani Rijeka, a tre}e [D Elektra Krièvci

U mu{koj pojedina~noj konkurenciji u pikadu pobjednik je Hrvoje Marke{i} iz SD Elektra Bjelovar, drugi je bio Predrag Jakov~i} iz TE Rijeka, a tre}i Krunoslav Ku~ina iz [D Elektra Krièvci

Nakon 12 uspje{no organiziranih HEPIJADA novi umirovljenik Stjepan \eri prepustio je organizaciju mla|ima da bi se mogao u potpunosti posvetiti unu~ici

Kugla~ica pobjedni~ke mom~adi u punom zaletu ka ~unjevima


[PORT

Osmi {portski susreti HEP – Operatora prijenosnog sustava d.o.o.

Rije~ani najuspje{niji Ivica Tomi}

Na osmim po redu {portskim susretima zaposlenika HEP Operatora prijenosnog sustava d.o.o. odrànima na terenima pore~ke Plave lagune od 15. do 17. lipnja o.g., u ukupnom poretku pobijedilo je Prijenosno podru~je Rijeka. Naime, njihovi sjajni ènski i mu{ki bo}ari te {ahist bili su najbolji, a odbojka{ice su bile druge.

Split je u ukupnom poretku osvojio drugo mjesto, pobijediv{i u najva`nijoj sporednoj stvari na svijetu, a doma}in Osijek je tre}i s dva prva mjesta - u odbojci za ène i kuglanju za mu{karce. Sektori su osvojili ~etvrto, a Zagreb peto. @enske ekipe natjecale su se u odbojci i bo}anju, a mu{ke u {ahu, tenisu, bo}anju, kuglanju i malom nogometu.

Susrete je u ime Organizacijskoga odbora otvorio Mihailo Abramovi}, a sudionike su pozdravili i Nikola Jaman, direktor PrP Osijek u ime ovogodi{njeg doma}ina susreta te Ser|o Stojni}, pomo}nik direktora marketinga tvrtke Plava laguna. Pokale i medalje najuspje{nijim mom~adima na sve~anom zatvaranju Igara uru~io je ~lan Uprave HEP-a mr. sc. Ivica Toljan. Na sve~anosti podjele odli~ja najvi{e su se, dakako, veselili pobjednici, ali i svi ostali, jer smisao igara nije isklju~ivo pobje|ivanje, ve} {portsko natjecanje i druènje. Prijelazna zastava Susreta predana je Marku Lovri}u, direktoru PrP Split, doma}inu takvih {portskih susreta 2008. godine.

Svih pet mom~adi na sve~anosti otvorenja Osmih {portskih susreta

Rezultati:

UKUPNI POREDAK:1. Rijeka2. Split3. Osijek4. Sektori5. Zagreb

ODBOJKA – @ENE:1. Osijek2. Rijeka3. Sektori4. Zagreb5. Split

BO]ANJE – @ENE1. Rijeka2. Split3. Zagreb

4. Sektori5. Osijek

BO]ANJE – MU[KARCI1. Rijeka2. Sektori3. Split4. Zagreb5. Osijek

[AH – MU[KARCI1. Rijeka2. Sektori3. Osijek4. Split5. Zagreb

TENIS – MU[KARCI1. Zagreb2. Split

3. Sektori4. Osijek5. Rijeka

KUGLANJE – MU[KARCI1. Osijek2. Split3. Zagreb4. Rijeka5. Sektori

MALI NOGOMET – MU[KARCI1. Split2. Osijek3. Sektori4. Zagreb5. Rijeka

Ovo je pobjedni~ka mom~ad PrP Rijeka

Nikola Jaman, direktor PrP Osijek pozdravio je sudionike u ime doma}ina

U ime Organizacijskog odbora Susrete je otvorenima proglasio Mihailo Abramovi}

âst podjele zasluènih medalja i pokala pobjednicima, ali i onima manje uspje{nima, pripala je ~lanu Uprave HEP-a mr. sc. Ivici Toljanu

Veliki prijelazni pokal u rukama predstavnika PrP Rijeka, ovogodi{njeg ukupnog pobjednika [portskih igara HEP OPS-a


Prijelazna zastava iz ruku direktora PrP Osijek Nikole Jamana pre{la je u ruke Marka Lovri}a, direktora PrP Split, sljede- }eg doma}ina Prenosijade

Rije~anke su se borile kao lavice

Osje~anke su u odbojci bile nepobjedive

U {ahu su trijumfirali de~ki iz PrP Rijeka

Brza lopta, koju je tenisa~ PrP Rijeka uspio uhvatiti i vratiti protivniku

Osje~anke se, logi~no, nisu u bo}anju mogle ravnopravno suprotstaviti Rije~ankama i Spli}ankama, ali se nisu ni tako lako predavale

Ova dama Mira ima stila

Slavonci su pobijedili u kuglanju nakon èstoke borbe

Evo kako baca kugla~ pobjedni~ke mom~adi


Odgonetka kriàljke iz pro{log broja (vodoravno):Somnambulizam, idealna težina, Mali Mihaljevec, ub, lija, ATK, D, LRM, Reti, iako, Taal, njoki, ton, Antibes, Reina, noeza, tvor, G(eorge)L(ucas), iskazi, Edvard, Ptolemej, ime, R, vinorodnost, Eric, V, voćari, on, E(mil)N(olde), Dinova, ilike, Tivoli, Ecevit, ljesina.

KRIŽALJKA


OBIÂJI

Zaposlenici PP HE Jug u prirodi

Balun, balote, }akule i karte

Rukovode}i se narodnom izreko bolje da nestane selo nego obi~aji, u PP HE Jug ni ove godine nisu iznevjerili tradiciju proljetnog okupljanja zaposlenika svih pogona i Stru~nih slu`bi, koju je uveo direktor @eljko Kljakovi} Ga{pi}. Pa premda su, osim organiziranog prijevoza i odre|enog zbornog mjesta, sve ostalo rje{avali u vlastitoj reìji, na{e kolege iz Sinja, Obrovca, Omi{a, Splita i Knina nisu se pokolebali. Njih stotinjak okupilo se, tog 14. lipnja o.g., u Trilju, u krugu crpne stanice Hrvatskih voda. Sun~ani dan, smiruju}i zeleni okoli{ i opu{tena atmosfera, koliko moè biti kad je rije~ o temperamentnim Dalmatincima, obiljeìli su na{ jednodnevni izlet u prirodu. Balote, balun i karte imali su svoje, preteìto mu{ke, poklonike. Kolegice su, pak, {etale, }akulale, navijale i jednostavno – odmarale se od kompjutora.

Iz dobro obavije{tenih izvora bliskih sedmoj sili doznaje se kako su direktori pogona vrijeme uglavnom kratili uz karte. Kaù da su oni igrali u kupe, a ostali u {pade. ûdno!

[email protected].

De~ki su igrali na balote i…

... a kolegice su odmarale, osvjeàvale se i… navijale

…mali nogomet...

Direktori I. Vrca, L. Grgat, I. Vrki} i rukovoditelj Tehni~ke slu`be J. Kvasina kartaju i dok oni igraju u kupe… …za drugim stolom igraju u {pade


Premda je lako premostiti Mramorno more i sti}i iz Europe u Aziju, sve je ve}i ponor koji se stvara me|u ljudima - ponor novca, koji je u Istanbulu vrlo uo~ljiv i, ~ini se, te{ko premostiv

Za po~etak ove pri~e odmah jedno obja{njenje: pri~a o Istanbulu nikada ne moè biti do kraja ispri~ana. O gradu, u kojem ìvi 15 milijuna ljudi, gradu na dva kontinenta, Aziji i Europi, bezbroj je pri~a. Sve {to mogu ovdje ponuditi je nekoliko kartica subjektivnog doìvljaja toga grada.

Jedan od stanovnika Istanbula je i moj doma}in Dirim Ozgun. Dirim je tridesetogodi{nji profesor sociologije i antropologije na privatnom sveu~ili{tu. @ivi u azijskom dijelu Istanbula i samo u dvadeset minuta vo`nje trajektom premo{}uje jaz izme|u dva toliko udaljena svijeta - Azije i Europe. U europskom dijelu smjestila se stara ~etvrt Sultanahmet, s najpoznatijim gra|evinama Istanbula. Tu su Aja Sofija, Plava dàmija, Topkapi pala~a. Tu je, tvrde Turci, i najve}i shopping centar na svijetu Grand Bazaar i tr`nica sa za~inima. Europski dio grada podijeljen je rijekom na dva dijela. Kada se prije|e Galati most, stigne se u dio gdje

diplomatska predstavni{tva, Guccijevi, Armanijevi i sli~ni du}ani, tvore jedan potpuno razli~it svijet od onog s druge strane rijeke. Na mostu brojni ljudi sa ribi~kim {tapovima gledaju u muljevitu vodu, koja izgleda kao da ni jedna riba nema {anse da u njoj preìvi. Oni ipak pecaju. i u svako doba dana i no}i most je pun ribi~a. Na jednoj strani obale, to~nije na brodici uz obalu, ljudi peku ribe i prodaju sendvi~e za jedan euro. Kavu u obli`njim kavanama naplatit }e vam zato tri eura. Razlika izme|u bogatih i siroma{nih je vrlo upadljiva. U sje}anju mi je ostao stari prosjak koji nje`no nosi bijelu ma~ku. Premda je lako premostiti Mramorno more i sti}i iz Europe u Aziju, sve je ve}i ponor koji se stvara me|u ljudima - ponor novca. On je u Istanbulu vrlo uo~ljiv i ~ini se te{ko premostiv. Trajekt oblije}u stotine galebova, zalijetaju se u brod. Hvataju mrvice kruha koje im bacaju ljudi.

MOGU BITI I FACA I SKITNICA, PJESNIK I BIZNISMEN

Stranac sam pa sam privilegirana da mogu biti {to ho}u u odre|enom trenutku. Mogu biti i faca i skitnica. Pjesnik i biznismen. Druìti se sa sirotinjom koja jede sendvi~e na obali. I u sljede}em trenutku {etati diplomatskom ~etvrti i razgledavati skupe du}ane.

U Zagrebu se ljudi naj~e{}e sastaju kod konja bana Jela~i}a, a u azijskom dijelu Istanbula kod spomenika bika. Moj doma}in, ve} spomenuti Dirim, jednog nedjeljnog jutra vodi me u klub Nazim Hikmet Kultur Merkezi na doru~ak. Kombinacija kulturnog centra i restoran~i}a nazvana je po najve}em turskom pjesniku, a nalazi u ulici sa spomenikom jednom od prvih turskih

PUTOPIS

Istanbul

Grad na dva kontinenta

novinara Ali Suaviju. Uz ugodne zvuke jazza naru~ujem mermen, omlet s povr}em i sirom, a Dirim satima pri~a o Osmanskom carstvu kao da je ono jo{ politi~ka aktualnost.

On ostaje razgledavati knjige u kulturnom centru, a ja odlazim lunjati Istanbulom sa Susannom, Talijankom koju sam upoznala u vlaku iz Sofije. Burek nas razo~arava i ~ak i Susanna zaklju~uje da je bolji u zagreba~kim pekarnama. Na Grand Bazaaru poku{avam kupiti hla~e, ali odustajem nakon {to sam se uvjerila da ovdje ima svakakvoga svata.

ISTANBUL ]E ME OPET VIDJETI

Harun prodaje ru~no ra|eni nakit ispred jedne ~ajane. Preporu~uje nam klub za izlazak, ali kaè: Mora{ obu}i ne{to kul za taj klub. Ne moè{ tako. – Zar nisam kul?, pitam ja. – Ba{ i ne, kaè on. Pri~a nam o svojim planovima, o odlasku na Tajland, gdje bi prodavao nau{nice. Nikada nije nigdje boravio izvan Turske. – Ja uvijek koristim isti {ampon, istu pastu za zube... To mi je va`no, pa nije lako putovati, tvrdi, premda njegovi dreadlocksi izgledaju kao da {ampona nisu vidjeli vi{e godina.

Budu}i da sam nedovoljno kul za utapanje u tursku mlade`, preostaje mi samo isprobati stopiti se s turisti~kom kolonijom. Odlazim u Aju Sofiju, premda je ulaznica pet eura, {to mi se ~ini da je previ{e. Ni izvana Aja Sofija ne djeluje kao na razglednicama. Crvena boja je vidljiva samo u tragovima. Izgra|ena u doba cara Justinijana u 6. stolje}u, smatrana je jednim od najve}ih graditeljskih dostignu}a. Nakon turske pobjede 1453.

godine, crkva je pretvorena u dàmiju, a izvana su dodana ~etiri minareta, a mozaici koji su postojali u crkvi prekriveni su vapnom. Aja Sofija je prva kupola koja je bila izgra|ena u takvim razmjerima, {to je utjecalo na kasnije bizantske gra|evine. Godine 1935. pretvorena je u muzej i tako joj je oduzeta ìvotnost. Sada sluì samo turistima koji razgledavaju freske na zidovima u polumraku.

Dirim hoda gradom u majici s Titom, vjerojatno meni u ~ast, {to zna~i da nije informiran. Petak je dan za igranje kompjutorskih igrica, a nedjelja za nogomet, saznajem. Dirimova specijalnost je kultura nogometnih navija~a. S velikom stra{}u prepri~ava mi doga|aje s utakmica i kaè da je njegov kolegij na fakultetu, o sociologiji nogometnih navija~a naravno, uvijek jako dobro posje}en i u~ionica je uvijek dupkom puna.

Na kopnenom putu za Bliski istok, u Aziju pa i u Afriku, Istanbul je neizbje`na destinacija. Zami{ljam kuda me sve moè odvesti put odavde: Iran, Armenija, Gruzija i Azerbejdàn, Jordan, Egipat... Moja viza za Siriju je napokon u putovnici. Po~et }u sa Sirijom. Htjela ili ne htjela, znam da }e me Istanbul opet vidjeti.

Marina Kelava


Documents

U ovom broju · jest da će hrvatsko tržište privući i ostale igra~e ako cijena elektri~ne energije bude dovoljno motivirajuća. Istina, mnogim kupcima je od cijene važnija sigurnost,