u Bosni i Hercegovini...6 Procjena dobrobiti zaštićenih područja (PA-BAT) u Bosni i Hercegovini Procjena dobrobiti zaštićenih područja (PA-BAT) u Bosni i Hercegovini 7 3. Provjera

1Procjena dobrobiti zaštićenih područja (PA-BAT) u Bosni i Hercegovini

ADRIA

2016

REPORT

Procjena dobrobiti zaštićenih područja (PA-BAT) u Bosni i Hercegovini

2 3Procjena dobrobiti zaštićenih područja (PA-BAT) u Bosni i Hercegovini Procjena dobrobiti zaštićenih područja (PA-BAT) u Bosni i Hercegovini

SADRŽAJO NAMA / ŠTA ŽELIMO POSTIĆI

UVOD

METODOLOGIJA

REZULTATI I DISKUSIJA

TURIZAM

POSLOVI U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA

VODNI RESURSI U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA

ŠUMARSTVO

TOK PRIHODA

GLAVNI POTENCIJAL

UČEŠĆE DIONIKA U UPRAVLJANJU ZP

IZAZOVI

PREPORUKE ZA KORIŠTENJE REZULTAT PA-BAT-a

PREPORUKE ZA RJEŠAVANJE UTVRđENIH IZAZOVA

ZAKLJUČAK

4

5

5

6

12

13

16

19

20

24

26

27

29

33

34

Izdavač: WWF Adria, Budmanijeva 5, 10000 Zagreb, Croatia

Odgovorne osobe: Martin Šolar, Director of WWF Adria

Autori: Andrea Štefan, Kasandra-Zorica Ivanić, Goran Sekulić, Deni Porej

Fotografija na naslovnoj stranici: Una NP © Damir Sinanović

Dizajn: Sandro Drinovac

Kontakt:[email protected]@[email protected]

Posebnu zahvalnost dugujemo NVO Dinarica, partneru WWF Adrije, koja je pomogla s informacijama i konstruktivnim prijedlozima u vezi sa zaštićenim pod-ručjima u Bosni i Hercegovini.

Printano na eko-papiruDecembar, 2016

Nac

iona

lni p

ark

Una

© H

aris

Had

žiha

jdar

ević


O namaWWF je jedna od vodećih svjetskih nevladinih i neprofitnih organizacija za zaštitu prirode. Osnovana je 1961. godine i ima svoja predstavništva u više od 100 zemalja širom svijeta. Organizacija je ponosna što je podržava preko 5 miliona ljudi.

Misija WWF Adrije je očuvanje i bolje upravljanje zaštićenih područja, morskih i slatkovodnih ekosistema i šuma u jadransko-dinarskoj regiji. Glavni cilj WWF Adrije je zaštita prirodne sredine, biološke raznolikosti i ekoloških procesa u području Dinarskog luka.

Šta želimo postićiMisija WWF-a je zaustaviti narušavanje prirodne sredine naše planete i graditi budućnost u kojoj će ljudi živjeti u skladu s prirodom.

Održiva upotreba prirodnog kapitala čini osnovu za društveni i ekonomski razvoj i postiže se kroz poboljšanu odgovornost javnog, vladinog i poslovnog sektora kao i organizacija civilnog društva.

Kako će ovaj dokument doprinijeti našem ciljuWWF u regiju donosi širok izbor najboljih međunarodnih i regionalnih praksi koje se mogu primijeniti lokalno u skladu s našim sveobuhvatnim znanjem i iskustvom o stanju i potrebama.

Zašto trebate pročitati ovaj dokumentOva analiza utvrđuje glavne pokretače, relevantne za zaštićena područja i razvojnu politiku zemlje; tok ekonomskih dobrobiti i potrebu za razvojem strategija da se prihodi vrate lokalnom stanovništvu i zaštićenim područ-jima; važnost radnih mjesta u zaštićenim područjima – što je od vitalne važnosti za ruralnu ekonomiju i značajno je političarima.

UvodWWF predstavlja ključne rezultate analize koji mogu obezbijediti početne informacije/smjernice o tome kako različiti dionici gledaju na trenutnu i potencijalnu vrijednost zaštićenih područja. Zasnovani na diskusijama koje su uključivale više od 100 stručnjaka, vladinih službenika, poduzetnika, farmera i predstavnika lokalne zajednice općenito, ovi rezultati predstavl-jaju stvarno stanje, stvarne izazove i prilike s kojima se lokalne zajednice susreću. Mogu se primijeniti u različitim poljima i na različitim područjima, uključujući pomoć Bosni i Hercegovini prilikom integracije usluga prirod-nog kapitala i ekosistema u planiranje razvoja. Vjerujemo da odgovarajuća evaluacija zaštićenih područja vodi do većeg interesa, više ulaganja i boljeg očuvanja prirodnih bogatstava. Nadamo se da ovaj izvještaj može potaknuti na diskusiju i pružiti temelj za dalje djelovanje i angažman ključnih donosilaca odluka. To će rezultirati promjenama u politici i razvoju ekonomskih modela koji uključuju prirodna bogatstva u planove lokalnog i državnog razvoja.

Sistem zaštićenih područja u BiH još uvijek nije adekvatno razvijen i trenut-na zaštićena područja pokrivaju samo oko 102,000 ha ili 2% državnog teri-torija1. Procjena dobrobiti prema PA-BAT metodologiji je provedena u trima nacionalnim parkovima (Una, Sutjeska i Kozara) na ukupnoj površini od oko 40,000 ha, kao i na dodatnim područjima iz različitih kategorija (Park prirode Hutovo blato, Zaštićeni pejzaž Bijambare i Spomenik prirode Vrelo Bosne). U procjeni su učestvovali Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, uključujući Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, kao i upravna tijela i dionici šest zaštićenih područja.

MetodologijaPA-BAT methodologija2 je važno sredstvo utvrđivanja cijelog niza trenutnih i potencijalnih dobrobiti pojedinačnih zaštićenih područja, kao i izazova oko njihovog upravljanja. PA-BAT je prvenstveno osmišljen da ga koriste upra-vitelji zaštićenih područja u suradnji sa dionicima prilikom identificiranja važnih vrijednosti i dobrobiti koje donose nizu dionika.

Koraci u implementaciji PA-BAT-a:

1. Imenovanje koordinatora PA-BAT-a u zaštićenom području i prikupljanje osnovnih podataka o istom; 2. Radionice u zaštićenom području (liste s podacima, detaljne bilješke, anketa provedena među dionicima)

1 https://www.cbd.int/doc/world/ba/ba-nr-05-en.pdf2 http://adria.panda.org/projekti/zatiena_podruja_za_prirodu_i_ljude/pa_bat_metodologija/

TRENUTNA ZAŠTIĆENA PODRUČJA

POKRIVAJU SAMO OKO

102.000 ha ILI 2% DRŽAVNOG

TERITORIJA


3. Provjera podataka (nakon radionice)4. Analiza podataka (na nivou zaštićenog područja, na državnom i međunarodnom nivou)5. Smjernice – kako primijeniti rezultate 6. Implementacija preporuka Koristeći ovu metodologiju, učesnici radionice procjenjuju ekonomsku i neekonomsku/egzistencijalnu vrijednost u smislu njihovih dobrobiti za niz dionika. PA-BAT se koristi spiskom od 22 vrijednosti koje su karakteristične za zaštićena područja. One su organizirane oko 9 glavnih grupa: zaštita prirode, upravljanje zaštićenim područjem, hrana, voda, kultura, zdravlje i rekreacija, znanje, usluge ekosistema i prirodni materijali.Vrijednosti se ocjenjuju na 6 nivoa: bez dobrobiti; mala ili velika neekonomska/egzistencijalna dobrobit; mala ili velika ekonomska dobrobit; i potencijalna dobrobit.

Ispitano je osam grupa dionika: lokalno stanovništvo koje živi u zaštićenom području, lokalno stanovništvo koje živi blizu zaštićenog područja, ukup-no stanovništvo, naučnici/stručnjaci, organizacije civilnog društva, vlada, javni sektor i međunarodna zajednica. Analiza kombinira procjenu koju su izvršili dionici radionice i informacije koje su prikupili upravitelji i stručnjaci zaštićenih područja kroz proces provjere podataka. Također su prikupljeni značajni podaci kroz anketiranje učesnika koje se provodilo nakon svake radionice. Posebne smjernice3 su razvijene kako bi pomogle upraviteljim zaštićenih područja u primjeni rezultata PA-BAT-a.

Rezultati PA-BAT-a mogu se koristiti na državnom nivou, kao i na nivou zaštićenog područja, kako bi se podržalo upravljanje i razvile odgovarajuće procedure koje podržavaju zaštitu prirode i istovremeno promoviraju održiv razvoj i odgovorno korištenje prirodnih resursa.

Rezultati i diskusijaEgzistencijalne vrijednosti i njihov značaj (veliki ili mali) za svih 6 zaštićenih područja u BiH su predstavljeni na sl.1. Vidljiva je razlika između prepozna-vanja i ocjene egzistencijalnih dobrobiti (neekonomskih dobrobiti koje doprinose blagostanju, npr. zdravlje, ishrana, čista voda i dom) i ekonomskih vrijednosti (benefiti koji pružaju mogućnost zarade prihoda, korištenja i posjedovanja sredstava). Egzistencijalne vrijednosti koje su najviše pre-poznate su turizam i rekreacija, karakteristična obilježja zaštićenog područja (npr. rijeka, planinski vrh), izvorišta vode, zaštićene prirodne vrijednosti, kao i kulturno i historijsko nasljeđe, a u samom vrhu su ekonomski poslovi u zaštićenim područjima, turizam, proizvodnja meda, vodni resursi i stočarstvo.

3 http://adria.panda.org/projekti/zatiena_podruja_za_prirodu_i_ljude/pa_bat_metodologija/

Turizam i rekreacija

Specifična obilježja

Komercijalna i nekomercijalna upotreba

Vode

Zaštita prirode

Kulturne i historijske vrijednosti

Lov

Formalno i neformalno obrazovanje

Nadogradnja znanja

Ublažavanje klimatskih promjena

Tradicionalna poljoprivreda

Sprečavanje poplava

Ribarstvo

Zapošljavanje u zaštićenim područjima

Oprašivanje i prozvodnja meda

Genetski materijal

Stočarstvo

Šumarstvo

Stabilizacija tla

Ljekovito bilje

Samoniklo/divlje jestivo bilje i gljive0 1 2 3 4 5 6

NP UNA I POVEZANI PRUŽATELJI TURISTIČKIH USLUGA SU PREPOZNATI KAO JEDAN OD GLAVNIH POKRETAČA LOKALNOG RAZVOJA U OPĆINI BIHAĆ.

SPECIFIČNA OBILJEŽJA, UKLJUČUJUĆI KULTURNO -HISTORIJSKE VRIJEDNO-STI, SU GLAVNE TURISTIČKE ATRAKCIJE U NP KOZARA I NP SUTJESKA.

PARK PRIRODE HUTOVO BLATO SPREČAVA POPLAVE U DELTI NERETVE, JEDNOM OD NAJDRAGOCJENIJIH PO-LJOPRIVREDNIH PODRUČJA U BIH.

Velika egzistencijalna vrijednost

BROJ ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

Mala egzistencijalna vrijednost

Slika 1 Lista egizstencijalnih vrijednosti u 6 zaštićenih područja i poređenje između velikih i malih egzistencijalnih vrijednosti


Očuvana i bogata priroda je očito prednost ove regije koja značajno ide u prilog njezinoj privlačnosti i izgledu. Ukoliko se njome upravlja na odgo-varajući način, donosi stvarne ekonomske prihode iz turizma, rekreacije i drugih vezanih usluga.

Rezultati:

1. Ljudi su tradicionalno osjetljivi na osnovne resurse poput vode4. Veza između očuvane prirode i bogatstva vodnih resursa je među najviše ocijen-jenim vrijednostima procjene. Značaj vode kao resursa je prepoznat u svim područjima procjene i u 50% njih5 je voda od velike egzistencijalne važnosti.

2. Visoko ocijenjenu egzistencijalnu vrijednost, uglavnom za lokalno stanovništvo i lokalne dionike, ima tradicionalna poljoprivreda uključu-jući stočarstvo i proizvodnju meda koji su prepoznati u 84% procijenjenih područja6.

3. Zaštićena područja se smatraju prilikama za zapošljavanje i nude pou-zdanu ekonomsku stabilnost lokalnim zajednicama u ruralnim područji-ma. Egzistencijalna vrijednost radnih mjesta u zaštićenim područjima je prepoznata u svim obuhvaćenim područjima.

4. Nadogradnja znanja i formalno ili neformalno obrazovanje su pretežno prepoznati kao vrijednosti od manje egzistencijalne važnosti. Od velike eg-zistencijalne važnosti su ove vrijednosti prepoznate u dva zaštićena područja (34%)7.

5. Regulatorne usluge ekosistema često su zanemarene na lokalnom nivou. Međutim, analiza PA-BAT je pokazala da ljudi u Bosni i Hercegovini smatraju zaštićena područja važnim činiocima u ublažavanju klimatskih promjena, ali nemaju sveobuhvatno razumijevanje o tome. Potporna uloga zaštićenih područja u zaštiti od poplava je istaknuta velikom vrijednosti u Parku prirode Hutovo Blato, a stabilizacija tla se smatra značajnom u nacio-nalnim parkovima Kozara, Sutjeska i Una. Očito, ljudi u planinskim pred-jelima su svjesniji potencijalnih problema u vezi sa stabilnošću tla (erozijom, klizištima i bujicama). Oprašivanje je povezano s proizvodnjom meda i nije prepoznato kao regulatorna usluga ekosistema povezana sa proizvodnjom hrane (oprašivanje usjeva). Ovo se može objasniti odsustvom intenzivne poljoprivredne proizvodnje u zaštićenim područjima i oko njih u BiH.

6. Većina procijenjenih područja uključuje šumske ekosisteme i lokalne zajednice su tradicionalno povezane s njima. Važnost šume kao egzistenci-jalnog resursa za lokalnu zajednicu, uglavnom za nabavku drva za ogrijev,

4 U prosjeku su 68% procjenjenih grupa dionika naglasile važnost kvaliteta i količine vode.5 U Nacionalnom Parku Kozara, Parku prirode Hutovo blato i Spomeniku prirode Vrelo Bosne.6 U Nacionalnim parkovima Kozara, Sutjeska, Una, Parku prirode Hutovo blato i Zaštićenom pejzažu Bijambare7 Nadogradnja znanja u Parku prirode Hutovo blato i Nacionalnom parku Una i formalno ili neformalno obrazovanje u Spomeniku prirode Vrelo Bosne i Zaštićenom pejzažu Bijambare.

8 U nacionalnim parkovima Sutjeska, Kozara i Una9 http://www.unep.ba/Una-National-Park.html

prepoznata je u polovini procijenjenih zaštićenih područja (nacionalnim parkovima Kozara, Una i Zaštićenom pejzažu Bijambare). Nedrvni šumski proizvodi poput gljiva i jestivog bilja imaju egzistencijalnu važnost samo u nacionalnim parkovima Kozara i Sutjeska.

7. Lov je od velike egzistencijalne važnosti u trima zaštićenim područji-ma8. NP Sutjeska ima najrazvijenije aktivnosti lova koje također uključuju i komercijalni lov (lovni turizam). Upravitelj NP-a je odgovoran za upravljanje divljači i organizaciju lova i marketing. Većina prihoda se usmjerava na upravitelja parka i lokalno stanovništvo nema mnoge dobrobiti. Ljudi koji žive i rade oko zaštićenih područja prepoznali su da zaštićene zone služe kao reproduktivni centri za divljač i podršku populaciji u okolnim lovnim područjima (npr. NP Kozara).

U cilju promoviranja prirodnih vrijednosti, UNEP je procijenio usluge ekosistema Nacionalnog parka Una koristeći TEEB met-odologiju (The Economics of Ecosystems and Biodiversity). Najvredniji ekosistemi su šumski (uglavnom podrška i regu-lacija) s prosječnim godišnjim prihodom od više od 4.000 KM po hektaru. Drugi najvredniji ekosistemi su rijeka, močvare, livade i obradivo zemljište. Ukupna ekonomska vrijednost usluga ekosistema u Nacionalnom parku Una se procjenjuje na preko 45 miliona KM godišnje9.

UKUPNA EKONOMSKA VRIJEDNOST

USLUGA EKOSISTEMA U NACIONALNOM PARKU UNA SE

PROCJENJUJE NA PREKO 45 MILIONA

KM GODIŠNJE

REGULATORNE USLUGE EKOSISTEMA ČESTO SU ZANEMARENE NA LOKALNOM NIVOU

Bija

mba

re is

par

t of C

anto

nal I

nstit

utio

n fo

r Pro

tect

ed a

nd N

atur

al A

reas

of S

araj

evo

© Z

aštić

eni p

ejza

ž B

ijam

bare


Zapošljavanje u zaštićenim područjima



Komercijalna upotreba vode

Kvalitet i količina vode

Stočarstvo

Zaštita prirode



Samoniklo/divlje jestivo bilje i gljive

Lov


Ribarstvo

Nadogradnja znanja

Šumarstvo

Ljekovito bilje

0 4 8 12 162 6 10 14 18

POSLOVI U NACIONALNIM PARKOVIMA SUTJESKA, KOZARA I UNA OBEZBJEđUJU EKONOMSKU STABILNOST ZA VIŠE OD 200 PORODICA. POSTOJI LI POTENCIJAL ZA VIŠE RADNIH MJESTA? NP UNA IMA VIŠE OD 50.000, A NP

SUTJESKA VIŠE OD 80.000 POSJETA GODIŠNJE ŠTO IH SVRSTAVA U RED NAJPOSJEĆENIJIH TURISTIČKIH ODREDIŠTA U BOSNI I HERCEGOVINI.DA LI SU ZAŠTIĆENA PODRUČJA DOBRO INTEGRIRANA U TURIZAM I RAZVOJNE STRATEGIJE?

MOČVARE HUTOVA BLATA PRUŽAJU RAZNOLIKE USLUGE EKOSISTEMA: KONTROLU POPLAVA, DOPUNJAVANJE PODZEMNIH VODA, UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA, PROČIŠĆAVANJE VODE, REKREACIJU I TURIZAM. KAKO BI SE ZAŠTIĆENA PODRUČJA MOGLA USPOSTAVITI KAO PRUŽATELJ USLUGA?

ZAŠTIĆENA PODRUČJA U BIH IMAJU VISOKE PRIRODNE VRIJEDNOSTI, ALI NISU PRIKLADNO INTEGRIRANI U EKONOMSKE TOKOVE. ŠTA BI SE TREBALO PODUZETI DA SE STVARA VIŠE PRIHODA OD ZAŠTITE PRIRODNIH RASURSA?

Slika 2 Lista ekonomskih vrijednosti 6 zaštićenih područja i poređenje između velikih i malih ekonomskih vrijednosti.

Mala ekonomska vrijednost

Broj odgovora po grupi dionika

Velika ekonomska vrijednost

Ekonomske vrijednostiGlavne ekonomske vrijednosti


TurizamTuristički potencijali Bosne i Hercegovine smatraju se velikom prilikom za obnovu ekonomije u zemlji. Trenutno je turistički sektor u BiH u početnoj fazi razvoja. Prema službenoj statistici, udio turizma u BDP-u je cca 2%10 i obezbjeđuje cca 33.000 radnih mjesta11. Prihodi od turizma u BiH su trenutno daleko ispod prosječnih prihoda konkurentskih zemalja12. Ruralni i turizam baziran na prirodnim vrijednostima su glavne prilike za razvoj13.

Uprkos njihovom relativno malom broju i maloj pokrivenosti (cca 2% nacionalne teritorije), zaštićena područja u Bosni i Hercegovini privlače veliki broj domaćih i stranih turista. Dva nacionalna parka (Una i Kozara) imaju godišnju posjetu od skoro 150.000 turista što je oko 15% ukupnih godišnjih turističkih posjeta u Bosni i Hercegovini14. Nacionalni park Kozara je prvenstveno poznat po svom kulturno-historijskom naslijeđu čime trajno pomaže lokalnu ekonomiju privlačeći više od 80.000 posjetilaca godišnje15. U NP-u Una glavna atrakcija je sama priroda s rijekom i slapovima koje godišnje posjeti više od 50.000 turista. Međutim, evidentan je nedostatak razvijene turističke ponude i infrastrukture, pa su posjete zaštićenim područjima uglavnom jednodnevne16. Većina stanovništva koje živi u parkovima naglasila je važnost turizma za lokalne ekonomije. 68% uključenih dioničkih grupa smatraju da su aktivnosti vezane za turizam od male egzistencijalne važnosti. Direktne ekonomske koristi od turizma u zaštićenim područjima su očite i u većini slučajeva ključne za osjetljive lokalne zajednice. Velika egzistencijalna vrijednost turizma i rekreacije je istaknuta među dioničkim grupama u Nacionalnom parku Una, Parku prirode Hutovo blato i Spomeniku prirode Vrelo Bosne.

Turizam se u zaštićenim područjima općenito vidi kao promotor razvoja drugih sektora poput tradicionalne poljoprivrede i proizvodnje hrane. Poljoprivredna proizvodnja u zaštićenim područjima u BiH trenutno nije od velike važnosti, ali razvoj turizma bi mogao ojačati postojeću proizvodnju poljoprivrednih dobara i omogućiti veći protok prihoda za lokalno stanovništvo. Podržavajući održivi razvoj i upotrebu prirodnih resursa, turizam zasnovan na prirodi također podržava integralno i efikasno upravljanje zaštićenim područjima. Zaštićena područja su održiva i korisna jedino ako su integrirana u lokalne ekonomije. Nadalje, turizam često pruža

lokalne, poslove koji ne zahtijevaju iskustvo i posebne vještine, a koji mogu pomoći da nezaposleni i ranjive grupe (omladina, manjine, žene) uđu u tržište radne snage.

Međutim, jedan od glavnih izazova za razvoj turizma u zaštićenim područjima je postizanje uravnoteženog intenziteta turizma. Stepen utjecaja turizma17 (broj posjetilaca, sadržaji, infrastruktura i saobraćaj) trebao bi se održati na nivou koji ne nanosi štetu prirodnim dragocjenostima područja. Inače, ekonomske dobrobiti mogle bi biti tek privremene, a kasnije bi prevagnuo negativan, dugoročan gubitak.

Upravljačka tijela zaštićenih područja trebala bi imati važnu ulogu u razvoju turističkih strategija i inicijativa na lokalnom i entitetskom nivou. Zadnjih godina razvijen je velik broj strateških pristupa i praktičnih alata za održivi turizam. Jedan od korisnijih mehanizama koji se dokazao u mnogim zaštićenim područjima širom Evrope i regije18 je Evropska povelja za održivi turizam Europark federacije. Nacionalni park Una je odlikovana poveljom 2014. i zapanjujuće je kako se park u samo nekoliko godina nametnuo kao vodeća turistička destinacija. Broj posjetilaca se povećao za 16 puta19 od 2011. kada je osnovano zaštićeno područje.

Poslovi u zaštićenim područjimaVažnost zaštićenih područja kao ponuđača poslova je prepoznata u većini procijenjenih lokalnih zajednica. U Bosni i Hercegovini je oko 300 ljudi zaposlenih u zaštićenim područjima (177 ljudi u Republici Srpskoj20 i 132 u FBiH21). Tri nacionalna parka sama pružaju oko 200 radnih mjesta22. Ove se brojke mogu lako zanemariti i podcijeniti uporede li se sa ukupnim statističkim podacima o zaposlenosti. Da bi se shvatio značaj zaštićenih područja u smislu poslova i ekonomije, trebali bismo bolje proučiti podatke na lokalnom nivou. Mnoge općine u Bosni i Hercegovini pogođene su velikom stopom nezaposlenosti i veoma niskim ukupnim brojem postojećih radnih mjesta. Stopa nezaposlenosti na državnom nivou je 2015. iznosila 24,2%, dok je u nekim općinama poput Foče, Donjeg Vakufa i Hadžića znatno viša stopa nezaposlenosti, iznad 30%23. Većina ovih općina nalaze se u zabačenim, većinom planinskim predjelima sa nedovoljno razvijenom infrastrukturom. Kao takve nisu privlačne ulagačima u industriju i

10 Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. http://www.bhas.ba/11 http://www.mvteo.gov.ba/linkovi/Linkovi_29102013/3.%20Uloga%20turizma%20u%20BIH.pdf12 http://poslovnisvijet.ba/znacaj-turizma-u-BIH/13 Strategija turističkog razvoja u FBIH 2008-2018. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. 2008. http://www.fmoit.gov.ba/downloads/strategija.pdf14 Ukupan broj turističkih posjeta u BiH 2015. iznosio je 1.029.000. Izvor: http://www.bhas.ba15 Podatke je obezbijedilo upravljačko tijelo nacionalnog parka.16 Strategija turističkog razvoja u FBIH 2008-2018. Federalno ministarstvo okoliša i turizma. 2008. http://www.fmoit.gov.ba/downloads/strategija.pdf

17 Efikasnost upravljanja zaštićenim područjem u Bosni i Hercegovini, RAPPAM, http://awsassets.panda.org/downloads/bosnia_and_herzegovina_rappam_report.pdf18 Primjeri uhodanih modela su Nacionalni park Kornati i parkovi prirode Medvednica i Lonjsko polje u Hrvatskoj 19 http://www.vecernji.ba/za-nacionalni-park-una-2015-godina-bila-najuspjesnija-105805220 Podatke obezbijedio Institut za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske21 Podatke obezbijedilo Federalno ministarstvo okoliša i turizma22 NP Una ima 31, NP Sutjeska 113 i NP Kozara 58 uposlenih23 Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine 2015. Federalni zavod za programiranje razvoja. http://www.fzzpr.gov.ba/bs/pubs/3/3/publikacije

STEPEN UTJECAJA TURIZMA (BROJ

POSJETILACA, SADRŽAJI,

INFRASTRUKTURA I SAOBRAĆAJ) TREBAO BI SE

ODRŽATI NA NIVOU KOJI NE NANOSI

ŠTETU PRIRODNIM DRAGOCJENOSTIMA

PODRUČJA

POSJETE NACIONALNIM PARKOVIMA UNA I KOZARA ČINE 15% GODIŠNJIH TURISTIČKIH POSJETA (150.000 TURISTA) U BOSNI I HERCEGOVINI


tehnologiju. Zbog toga se većina ekonomskih aktivnosti zasniva na prirodnim resursima, poljoprivredi i turizmu.

Nacionalni park Sutjeska, koji obuhvata područje u dvjema općinama Gacko i Foča, nudi više od 100 stalnih i sezonskih poslova. Ova brojka je značajna u pogledu prilika za poslove u toj regiji. Park ima znatnu ulogu u ekonomskoj stabilnosti svih sela i gradova u parku ili njegovoj neposrednoj blizini.

U Nacionalnom parku Una i Zaštićenom pejzažu Bijambare, mještani koji žive u zaštićenim područjima i oko njih, prepoznali su da poslovi u zaštićenim područjima imaju veliku ekonomsku vrijednost. Lokalna zajednica Nacionalnog parka Kozara i Spomenika prirode Vrelo Bosne procjenjuje da ima malu ekonomsku korist od zapošljavanja u tim zaštićenim područjima zahvaljujući drugim postojećim prilikama u urbanim sredinama blizu zaštićenih područja. Ovdje je razmatrano samo direktno zapošljavanje u upravljačkim tijelima zaštićenih područja. Nema sumnje da zaštićena područja indirektno stvaraju više radnih mjesta na lokalnom nivou. Nekoliko lokalnih poslovnih inicijativa snažno ovisi o zaštićenom području i njegovom upravljanju. To su uglavnom manja poduzetništva u sektoru turizma, šumarstva i poljoprivrede.

Sve više pojedinaca, kompanija i građanskih organizacija prepoznaju NP Una kao osnovu za razvoj novih aktivnosti i poslovnih ideja. Lokalno stanovništvo aktivno sudjeluje u turističkim aktivnostima i prihvata NP Una kao priliku za razvoj. Oni prodaju svoje domaće proizvode, ručno rađene umjetnine i suvenire unutar samog parka ili duž prilaznih puteva. Oni koji imaju više mogućnosti, znanja, ideja i smjelosti, svoje kuće prilagođavaju i iznajmljuju sobe, stanove i mjesta za kamping. Uz to, raste interes za ulaganje unutar nacionalnog parka. Zaštićena područja su često jedina stabilna poduzetništva u udaljenim i određenim regijama. Zbog toga je njihova uloga dosta važnija i neodvojiv su dio lokalne zajednice.

Osim ekonomskih koristi u užem smislu, radna mjesta u zaštićenim područjima nude i mnoge druge društvene dobrobiti. Zaštićena područja pružaju mnoge prilike za formalno i neformalno obrazovanje lokalnog stanovništva. Aktivnosti i događaji koji se organiziraju unutar zaštićenih područja privlače veći broj posjetilaca, omogućavaju razmjenu znanja i povećavaju primjećenost regije što sve na koncu podiže konkurentnost lokalnih zajednica. Međutim, mogućnosti zapošljavanja u zaštićenim područjima uveliko ovise o praksi upravljanja. Neki od zaštićenih područja s dugom tradicijom, poput NP-a Sutjeska i NP-a Kozara, nisu prilagođeni modernim pristupima u upravljanu zaštićenim područjima i još uvijek nemaju dobro razvijena partnerstva i mehanizme participacije sa lokalnim

Kan

jon

Hrc

avka

© J

oze

Biro

/ W

WF

OKO 300 LJUDI JE ZAPOSLENO U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA U BIH


dionicima. Model upravljanja novoosnovanog NP-a Una se od samog početka fokusira na intenzivnu suradnju s lokalnim dionicima i sada efikasnije doprinosi lokalnom ekonomskom razvoju.

Osnivanje i razvoj NP-a Una podržale su međunarodne organizacije i fondovi od samog početka. Prepoznali su visoke razvojne potencijale parka, inicirali i podržali gradnju turističke infrastrukture, razvoj malih preduzeća te razvoj i promociju turističkih proizvoda. Kroz kontinuiranu suradnju s lokalnom zajednicom, park se brzo nametnuo kao stub lokalnog razvoja. Većina novonastalih poslova u NP-u Una i oko njega zasnivaju se na turizmu.

Vodni resursi u zaštićenim područjimaBosna i Hercegovina s više od 9.200 m3 vode po glavi stanovnika najbogatija je zemlja pitkom vodom u regiji i među deset najbogatijih zemalja u Evropi24. To sasvim jasno ilustrira važnost vodnih resursa za zemlju i za regiju.

Ljudi su tradicionalno osjetljivi na vodne resurse i jako dobro prepoznaju njihovu važnost. U svim obuhvaćenim zaštićenim područjima, vodni resursi su od velike egzistencijalne važnosti lokalnoj zajednici. U navedenim područjima (Prirodnom spomeniku Vrelo Bosne i Parku prirode Hutovo blato) od velike su ekonomske vrijednost vladinom i poslovnom sektoru. Zaštićena područja služe za zaštitu vode, kako u smislu kvaliteta tako i kvantiteta (npr., filtracija, obnova podzemnih voda i očuvanje prirodnih tokova) što omogućava komercijalnu eksploataciju vode, ali bez prihoda za zaštićena područja. Važnost zaštićenih područja i drugih prirodnih područja za komercijalne upotrebe vode često je zanemarivana ili podcjenjivana obično zbog udaljenosti između zaštićenih područja i mjesta gdje se voda ustvari koristi. Velika šumska područja izuzetno su važna za snabdijevanje vodom budući da su ona obično regije odakle potiču najveće količine

24 Svjetska banka http://data.worldbank.org/indicator/ER.H2O.INTR.PC

površinskih voda. Samim tim, upravljanje šumskim ekosistemima unutar zaštićenih područja je veoma bitno za sigurnost vode.

Vodni resursi u zaštićenim područjima imaju i druge upotrebe pored snabdijevanja stanovništva vodom; u pitanju su proizvodnja energije, poljoprivreda, turizam i industrija.

Rijeka Una, kao glavno obilježje Nacionalnog parka Una, je najveća rijeka u zapadnoj Bosni i Hercegovini. Više od 600.000 ljudi koji žive u slivu rijeke Une stječu dobrobiti od raznolikih usluga koje pruža ova rijeka. Naročito važne za lokalni razvoj su aktivnosti na otvorenom poput raftinga, vožnje kajacima, sportskog ribolova, kao i razvoj turizma od proizvodnje lokalne hrane do smještaja u okruženju rijeke.

Uprkos ogromnom prirodnom bogatstvu, vodni resursi u Bosni i Hercegovini se suočavaju sa ozbiljnim izazovima. Zagađenje, intenzivno uređenje vodotoka, trajno narušavanje prirodnog režima voda, su među onim najakutnijim. Razvoj hidroenergije predstavlja ozbiljnu prijetnju nekim od najdragocjenijih riječnih tokova, naročito u planinskim područjima. Zauzvrat, dobrobiti za lokalnu zajednicu su male, naročito ako se posmatra dugoročno. Rješenje može uključivati i razmatranje druge upotrebe zemlje/vode koja pruža velike koristi te u isto vrijeme minimizira utjecaj. Na primjer, Nacionalni park Sutjeska, s jedinstvenom prašumom, rijetkom u Evropi, nalazi se pod prijetnjom zbog hidroenergetskog razvoja.

WWF, u suradnji sa svojim partnerima, razvija i promovira kanjoning kao novu turističku ponudu i alternativu hidroenergetskom razvoju.

Primjeri poslovnog sektora koji koristi vodu iz zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini

Pitka voda – Vrelo Bosne je zaštićeno zbog važnosti snabdijevanja vodom glavnog grada Sarajeva i okolnog područja, sa pola miliona stanovnika. Moguća prijetnja je neodgovarajuće širenje naselja oko zaštićenog područja u vodozaštitnoj zoni.

Proizvodnja energije – Vodni resursi iz Parka prirode Hutovo blato izravno podržavaju prizvodnju energije i snabdijevanje vodom. Oko 45% energije proizvedene u BiH nastalo je u hidroelektranama. Svake godine hidroelektrane u BiH prosječno proizvedu energiju u vrijednosti od 350 miliona EUR. Mnoge hidroelektrane, poput „Čapljine“ ili „Slapova na Uni“, ovise o vodnim resursima u zaštićenim područjima.

BOSNA I HERCEGOVINA S

VIŠE OD 9.200 M3 VODE PO GLAVI

STANOVNIKA NAJBOGATIJA JE ZEMLJA PITKOM VODOM U REGIJI

I MEđU DESET NAJBOGATIJIH

ZEMALJA U EVROPI


Hutovo Blato je prepoznato kao močvara od međunarodne važnosti (Ramsarsko područje u BiH) i zaštićeno je kao park prirode. Vodni resursi iz Parka prirode Hutovo Blato izravno podržavaju proizvodnju energije i snabdijevanje vodom. Jednako je važno i sprečavanje poplava, za koje lokalno stanovništvo, koje živi u zaštićenom području i oko njega, kao i ostalo stanovništvo u zemlji, smatra da je od velike egzistencijalne važnosti.

Danas močvare nestaju zbog ogromnog utjecaja čovjeka, uglavnom zbog hidroenergije. Glavni uzrok neodgovarajućeg upravljanja je što vrijednosti koje ekosistemi močvara pružaju u sprečavanju poplava nisu procijenjene u ekonomskom smislu. Dodatne usluge ekosistema koje pruža Hutovo blato su dopunjavanje podzemnih voda, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode, rezervat biodiverziteta, kulturne vrijednosti, rekreacija i turizam.

WWF podržava obnovu i zaštitu močvara Hutova blata kao i osiguravanje održivog finansiranja koje bi omogućilo da nadležne vlasti spase ekosistem Hutova blata.

ŠumarstvoEkonomske aktivnosti u vezi sa drvnom proizvodnjom nisu prepoznate kao nosioci velike ekonomske vrijednosti u procijenjenim zaštićenim područjima. U sva tri nacionalna parka sječa je svedena samo na sanitarnu sječu. Ekonomsku vrijednost šumarstva prepoznala je pak vlada u nacionalnim parkovima Kozara i Sutjeska. Važnost šume kao egzistencijalnog resursa za lokalnu zajednicu, prvenstveno zbog pribavljanja drva za ogrijev, prepoznata je u polovini procijenjenih zaštićenih područja (nacionalnim parkovima Kozara i Una i Zaštićenom pejzažu Bijambare).

Više od pola površine Bosne i Hercegovina (63%) pokriveno je šumom i šumskim zemljištem. Šumarski sektor doprinosi BDP-u cca 1% i zapošljava više od 10.000 ljudi25. Od 2012., WWF, u suradnji sa IKEA-om26, kroz certificiranje šuma (FSC) pokušava smanjiti nezakonitu sječu i promovirati odgovorno upravljanje šumama kako bi se podržao održivi razvoj u Bosni i Hercegovini.

Šumarski sektor u EU se suočava sa strukturalnim promjenama. Neki segmenti tradicionalne proizvodnje nestaju, a rađaju se novi proizvodni koncepti. Jedan od glavnih trendova je povećanje važnosti usluga povezanih

25 http://www.fao.org/3/a-au015o.pdf26 http://adria.panda.org/projekti/promoviranje_odrivog_gospodarenja_umama_kao_podrka_ odrivom_razvoju_u_bosni_i_hercegovini/

WWF, U SURADNJI SA IKEA-om, KROZ

CERTIFICIRANJE ŠUMA (FSC)

POKUŠAVA SMANJITI NEZAKONITU SJEČU

Per

učic

a, N

acio

naln

i par

k S

utje

ska

© P

etra

Boi

c P

etra

c / W

WF

Adr

ia


sa cijelim lancem vrijednosti šuma27. Prirodno, zaštićena područja nisu namijenjena intenzivnoj drvnoj proizvodnji. Samim tim, diversifikacija šumskih proizvoda i usluga mogla bi biti prilika za ekonomski razvoj u zaštićenim područjima i oko njih (nedrvni šumski proizvodi, turizam, rekreacija itd.).

Tok prihodaAnaliza ekonomskog toka i raspodjela prihoda su ključni za pravilno razumijevanje lokalne i ruralne ekonomije. Veličina ulaganja nije jedini kriterij za ekonomsku održivost i često je precijenjen. Ekonomski prihodi od velikih ulaganja nužno ne dolaze do lokalnog stanovništva. Općenito, poštena raspodjela i održivost prihoda su relevantniji za slabašne ruralne ekonomije. Pravilno upravljana zaštićena područja, koja uključuju lokalne zajednice i poslove, služe kao idealan okvir za održivi ruralni razvoj.

27 Budućnost Evropskog sektora šumarstva: Strukturalne promjene ka bioekonomiji. Evropski institut za šume. http://www.efi.int/files/attachments/publications/efi_wsctu_6_2014.pdf

Procjena je pokazala da je u većini zaštićenih područja lokalno stanovništvo grupa koja ostvaruje ekonomske prihode. Prepoznati ekonomski prihodi su uglavnom vezani za poslove u zaštićenim područjima. Drugi resursi od kojih lokalna zajednica ostvaruje ekonomske prihode su: samoniklo jestivo bilje (borovnica) u Nacionalnom parku Sutjeska, tradicionalna poljoprivreda u okolini Bijambara, stočarstvo i proizvodnja meda u Hutovu blatu. Ovo jasno oslikava važnost zaštićenih područja za male i ranjive zajednice u udaljenim ruralnim područjima. Čak i ako interes ulagača postoji, takve zajednice nemaju kapacitet da se adekvatno uključe u ostvarivanje prihoda. Uloga zaštićenih područja je razviti i ponuditi mehanizme za pristup lokalne zajednice tržištima i njihovo uključivanje u donošenje odluka koje bi donosile profit od ulagača.

Lokalne zajednice – poslovni sektor – vlada Dobrobiti od zaštićenih područja su obično bolje prepoznate od ljudi koji žive u blizini zaštićenih područja, nego od onih koji žive unutar samog zaštićenog područja. Razlozi su vjerovatno višestruki. Prvi, stanovništvo u zaštićenom području je obično malobrojnije od stanovništva koje živi blizu zaštićenog područja. Drugi razlozi su posljedice starih koncepata zaštićenih područja, gdje lokalne zajednice nisu bile na odgovarajući način integrirane u upravljanje zaštićenim područjem i direktno su bile izložene ograničenjima zbog korištenja različitih resursa. Važnost zaštićenog područja za poslovni, kao i za javni sektor, je relativno dobro prepoznata. Glavna identificirana područja interesa za poslovni sektor su turizam i rekreacija. Druga područja s postojećom ili potencijalnom važnosti za poslovni sektor su ljekovito bilje, komercijalna upotreba vode, ribolov i lov. Relativno visok značaj je povezan sa kulturnim i historijskim vrijednostima, uglavnom zbog utjecaja na turističke aktivnosti.

Vladin sektor prepoznaje turizam kao jednu od glavnih prednosti zaštičenog područja. Međutim tok prihoda u ovom sektoru je također povezan sa vrijednostima očuvanja prirode, kulturnim i historijskim vrijednostima, obrazovanjem, kvalitetom i količinom vode, te drugima koje su od javnog značaja ili značaja za zajednicu.

POBOLJŠANI MODELI

UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM

PODRUČJIMA OBEZBIJEDILI BI PRAVEDNIJI TOK

PRIHODA

Slika 3 Tok ekonomskih prihoda svih procijenjenih vrijednosti u zaštićenim područjima

0 5 10 15 20 25 30

29

18

16

13

10

83

0

4

6

7

1

Vlada(e)

Poslovni sektorMještani koji žive blizu

zaštićenih područjaUdruženja građana

Stručnjaci / NaučniciMještani koji žive u

zaštićenim područjima

Tok ekonomske vrijednosti različitim dioničkim grupama u zaštićenim područjima u Bosni i Hercegovini

Mala ekonomska vrijednost

BROJ ODGOVORA PO GRUPI DIONIKA

Velika ekonomska vrijednost




Zaštita prirode



Lov

Ljekovito bilje

Komercijalna i nekomercijalna upotreba vode


Nadogradnja znanja

Ribarstvo

Stočarstvo

Samoniklo/divlje jestivo bilje i gljive

0 2 4 61 3 5 7

POTREBAN JE NOVI PRISTUP U UPRAVLJANJU ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA KAKO BI SE ISKORISTIO VEOMA VISOK POTENCIJAL PREPOZNAT U SEKTORU TURIZMA.

TRADICIONALNI PROIZVODI MOGU ZNAČAJNO PODRŽATI LOKALNU EKONOMIJU NAROČITO AKO SE KOMBINIRAJU SA RAZVOJEM TURIZMA.

TRADICIONALNA VEZA IZMEđU PRIRODE I KULTURNOG NASLIJEđA JE VELIKA PRILIKA ZA ZAŠTIĆENA PODRUČJA U BOSNI I HERCEGOVINI.

Slika 4 Potencijali za sve dioničke grupe

Potencijal bez ekonomske vrijednosti

Potencijal s ekonomskom vrijednosti

Glavni potencijalRaspodjela potencijala za sve dioničke grupe


Glavni potencijalPotencijali zaštićenih područja za ekonomski razvoj uveliko su prepoznati među dioničkim grupama uključenim u procjenu. Potencijali većinom ovise o glavnim obilježjima područja i postojećim glavnim resursima. Međutim, smatra se da turizam ima najveći potencijal razvoja. U svih šest procijenjenih područja, dionici su ga smjestili u sami vrh potencijala. Potencijali za dalji razvoj turizma najbolje su prepoznati među lokalnim stanovništvom koje živi u zaštićenim područjima i oko njih, građanskim udruženjima i poslovnom sektoru28.

Potencijali za razvoj su također prepoznati u kulturnim i historijskim vrijednostima. Zaštićena područja često uključuju različite vrste kulturnog naslijeđa koje su ponekad važnije od prirodnih vrijednosti. Samim tim, visoko uvažavanje kulturnih vrijednosti među dionicima, naročito lokalnim stanovništvom, trebalo bi se ogledati u upravljanju zaštićenim područjem. Nacionalni parkovi Kozara i Sutjeska bili su zaštićeni prvenstveno zbog njihove bogate kulturne prošlosti. Čuveni spomenici i mjesta iz srednjeg vijeka (stećci) kao i mjesta iz novije prošlosti (Drugog svjetskog rata) su glavne atrakcije posjetiocima.

Potencijali povezani sa tradicionalnom upotrebom prirodnih resursa i tradicionalne poljoprivrede (hrana na Uni, trofejni lov na Uni i Sutjesci, riba u Hutovu blatu, med na Uni, Kozari i Bijambarama) su dobro prepoznati. Ove aktivnosti uveliko ovise o turizmu, i za očekivati je da će dalji razvoj turizma pojačati aktivnosti u vezi s tradicionalnom poljoprivredom i proizvodnjom hrane u zaštićenim područjima BiH. Razvoj posmatranja medvjeda i drugih održivih oblika turizma nudi priliku za razvoj. Dionici nisu prepoznali intenzivnu upotrebu prirodnih resursa (npr. drvne građe) kao značajan potencijal budućeg razvoja. Ovo je važna činjenica za planiranje upravljanja zaštićenim područjima i trebala bi se iskoristiti da se podrži diversifikacija održivih ekonomskih aktivnosti.

Jasno je da se većina dionika fokusira na potencijale vezane za turizam29. Ovo također ukazuje na potrebu za promocijom i uključivanjem drugih vrijednosti, naročito regulatornih ekosistemskih usluga, u javne politike.

28 83% odgovora svih dioničkih grupa, gdje su prepoznati potencijali u turizmu, spadaju u ove četiri grupe.29 57% svih odgovora prepoznaju potencijale u turizmu i rekreaciji, kulturnim i historijskim vrijednostima i prirodnim vrijednostima.

Nac

iona

lni p

ark

Una

© H

aris

Had

žiha

jdar

ević

TURIZAM, REKREACIJA I KULTURNO - HISTORIJSKE VRIJEDNOSTI SU PREPOZNATI KAOGLAVNI POTENCIJALI


Nedostatak sveobuhvatnih informacija zbog slabe interakcije između upravitelja i dionika je evidentan. Za više od 70% dionika najdragocjenije znanje stečeno na radionicama bile su osnovne činjenice o vrijednostima i karakteristikama parka.

Više od 95% uključenih ljudi izjavili su da bi mogli koristiti znanje stečeno na radionicama. Ovakva vrsta radionice se pokazala veoma prikladnim sredstvom za objašnjavanje ponekad prilično kompliciranih odnosa usluga ekosistema i drugih vrijednosti i dobrobiti.

IzazoviPA-BAT procjena nije namijenjena da bude sveobuhvatna i konačna evaluacija svih vrijednosti zaštićenih područja. Namijenjena je da pomogne uporediti i sakupiti informacije o osnovnim dobrobitima očuvanja prirode, koje su neizmjerne. Uz to, participativne i integralne procjene ne pomažu samo u identifikaciji dobrobiti i vrijednosti – također su praktične za identifikaciju glavnih izazova i prepreka u upravljanju zaštićenim područjem. Istaknuli smo neke koji su imenovani tokom rasprava dionika:30

1. Nedostatak strateškog pristupa u upravljanju zaštićenim područjem i ruralnom razvoju. Zaštićena područja često nisu prepoznata i integrirana u strategije, planove i programe drugih sektora. 2. Pravni dokumenti relevantni za upravljanje zaštićenim područjem su često kontradiktorni i ne podudaraju se. Razne pravne prepreke dovode do poteškoća u upravljanju zaštićenim područjem i implementaciji novih pristupa i inicijativa (partnerstva sa lokalnim stanovništvom, turističke aktivnosti, naplaćivanje taksi za korištenje).

3. U biti se koristi ograničen broj sadašnjih vrijednosti i potencijala zaštićenih područja. Trenutno su niski kapaciteti upravljačkih tijela u zaštićenim područjima i drugih institucija za diversifikaciju prihoda u zaštićenim područjima.

4. Finansijski resursi za razvoj održivih ekonomskih inicijativa su ograničeni i lokalne zajednice im ne mogu jednostavno pristupiti.

5. Iako finansijski mehanizam za plaćanje prirodnih resursa postoji (porezi na vodu i šume), prikupljena sredstva nisu usmjerena na zaštitu prirode i zaštićena područja.

6. Sistem i procesi za učešće dionika nisu razvijeni. Nizak nivo učešća jedna je od glavnih prepreka u upravljanju zaštićenim područjem.

30 Za dodatne informacije o pritiscima i prijetnjama u zaštićenim područjima, pogledajte izvještaj RAPPAM za Bosnu i Hercegovinu

Učešće dionika u upravljanju zaštićenim područjemModerni koncepti zaštićenih područja oslanjaju se na intenzivnu suradnju sa svim dionicima. Upravitelji zaštićenih područja ne bi trebali samo informirati dionike nego i razvijati sisteme i procese koji bi omogućili aktivno učešće u svim relevantnim upravljačkim timovima. Učešće u velikoj mjeri povećava efikasnost upravljanja zaštićenim područjem, ali također stvara okruženje za inicijative ekonomskog razvoja.

Detalje o parkuVrijednosti parkaDobrobiti parkaUpoznao/la sam druge dionikeVrijednost ekosistemaDrugo

1,02%

21,43%

44,9%

38,78%

25,51%

12,24%

Slika 5 Šta ste naučili tokom radionica

Većina zaštićenih područja u regiji su osnovana i njima je upravljano bez aktivnog učešća dionika. Danas je situacija drugačija i upravitelji uglavnom prepoznaju važnost suradnje. Ipak, posljedice dugogodišnjeg perioda autorativnog upravljanja su i dalje prisutne i upravitelji i dionici trebaju unaprijediti svoje kapacitete za učešće.

Određenom broju dionika, radionice BAT procjene bile su prva prilika za strukturiranu diskusiju problema koji se tiču njihovih zaštićenih područja.

Proces PA-BAT procjene jednako je važan kao i rezultati. Sam proces omogućava dionicima da razumiju ulogu, vrijednosti i dobrobiti zaštićenih područja, pruža prilike za umrežavanje i direktne kontakte sa upraviteljima zaštićenih područja. Više od 81% učesnika upoznali su nove ljude tokom radionice (38% njih su upoznali više od petero novih ljudi), i 80% njih su spremni surađivati sa novim poznanicima.

80% UČESNIKA RADIONICA

JE SPREMNO SARAđIVATI

SA NOVIM POZNANICIMA KOJE

SU UPOZNALI NA RADIONICAMA


7. Kapaciteti upravitelja zaštićenih područja su ograničeni u smislu osoblja i njegovih kompetencija. Manjak stručnjaka za zaštitu prirode, obrazovanje, interpretaciju i turizam je sveprisutan. 8. Javna i lokalna podrška zaštićenom području je na prilično niskom nivou zahvaljujući dugotrajnom odsustvu efikasne i sistematične suradnje između upravljačkih tijela zaštićenog područja i lokalnih zajednica.

9. Kompleksni administrativni sistemi u BiH nisu povoljno okruženje za upravljanje zaštićenim područjem, koje često prevazilazi općinske, kantonalne pa čak i državne granice.

10. Lokalno stanovništvo, kao i javnost, nije svjesno kolike su vrijednosti i dobrobiti koje im zaštićena područja trajno pružaju kompleksne i važne. Usluge ekosistema, koje znatno podržavaju lokalno i nacionalno stanovništvo, često su podcijenjene (npr. regulirajuće i podržavajuće usluge ekosistema).

11. Nedostaje razumijevanje društveno-ekonomske uloge u zaštićenim područjima u pitanjima poput stvaranja radnih mjesta u ruralnim područjima gdje dolazi do pada populacije.

12.Problemi s vlasništvom i imovinskim pitanjima, komplicirane procedure i birokratija predstavljaju teret lokalnim dionicima.

Preporuke za korištenje rezultat PA-BAT-aRazličiti akteri u zaštiti prirode, upravljanju zaštićenim područjem i ruralnom razvoju mogu koristiti rezultate procjene PA-BAT. Rezultati su naročito relevantni upraviteljima zaštićenih područja, ali i entitetskim, kantonalnim i lokalnim vladama te lokalnim akterima koji pokušavaju razviti inicijative za održivi razvoj.

Nadležne institucije za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini mogle bi uzeti u obzir probleme identificirane tokom niza radionica PA-BAT i voditi se preporukama (smjernicama31) o korištenju rezultata PA-BAT-a u konsultaciji sa stručnjacima i upraviteljima zaštićenih područja.

Smjernice su razvijene za: 1. Plan upravljanja, 2. Procjene usluga ekosistema, 3. Plan komunikacije, 4. Poslovni plan, 5. Plan interpretacije i obrazovanja, 6. Plan ruralnog razvoja, 7. Razvoj projekata.

31 http://adria.panda.org/projekti/zatiena_podruja_za_prirodu_i_ljude/pa_bat_metodologija/

LOKALNO STANOVNIŠTVO NIJE

SVJESNO KOLIKE SU VRIJEDNOSTI I DOBROBITI KOJA NOSE ZAŠTIĆENA

PODRUČJA

Littl

e te

rn ©

Wild

Won

ders

of E

urop

e, M

ilan

Rad

isic

s / W

WF


Potencijali za korištenje rezultata PA-BAT-a u planiranju upravljanja zaštićenim područje ogledaju se u slijedećem:

1. Bolje razumijevanje vrijednosti i dobrobiti koje zaštićena područja pružaju ljudima značajno mogu poboljšati upravljanje njima.

2. Procjene PA-BAT-a pružaju početne informacije za dalji razvoj detaljnih i ciljanih procjena neophodnih za razvojne inicijative.

3. Rasprave o dobrobitima i vrijednostima zaštićenih područja su temelj za razvoj učešća u upravljanju i partnerstva među dionicima u zaštićenim područjima.

4. Rezultati PA-BAT-a pomažu u strateškoj orijentaciji zaštićenih područja ili sistema zaštićenih područja na entiteskom i državnom nivou. Također, rezultati pružaju korisne podatke za planiranje upravljanja.

5. Dobrobiti koje su prepoznali lokalno stanovništvo i dionici predstavljaju pogodan sadržaj za podizanje svijesti i promociju zaštićenih područja općenito. 6. Moderni koncept zaštićenih područja se zasniva na njihovoj integraciji u programe lokalnog razvoja. Rezultati PA-BAT-a su veoma korisni za integriranje i razvoj lokalne ekonomske podrške.

7. Zahvaljujući intenzivnom participatornom pristupu, rezultati PA-BAT-a prikazuju stvarnu situaciju u zaštićenim područjima i izazove s kojima se ljudi u zaštićenim područjima susreću. Samim tim, oni pomažu upraviteljima zaštićenih područja da se fokusiraju na praktična rješenja koja doprinose lokalnim zajednicama.

8. Sam proces PA-BAT procjene je jednako važan koliko i rezultati. Dobrobiti i vrijednosti se mijenjaju s vremenom, kao i njihova ideja kod dionika. Periodična revizija procjena PA- BAT-a može pomoći u osvježavanju i održavanju pozitivnog i konstruktivnog dijaloga među dionicima.

9. Procijenjene vrijednosti i dobrobiti pružaju veoma važne informacije o donošenju odluka, prostornom planiranju, procjeni utjecaja na okoliš, strateškoj procjeni utjecaja na okoliš ili sličnim procesima. Argumenti vezani direktno za društvene ili ekonomske dobrobiti značajno mogu poboljšati kvalitet procesa odlučivanja.

10. Zaštićeno područje može postati značajan pokretač lokalnih ekonomija. Međutim, inicijative za razvoj uvijek bi trebale biti zasnovane na održivosti. Ne bi smjele ugroziti glavne vrijednosti zaštićenih područja. Inicijative za razvoj trebale bi se postepeno planirati s posebnom pažnjom na ravnopravnu raspodjelu prihoda među svim dionicima.

Srn

a ©

Har

is H

adži

hajd

arev

ić


Preporuke za rješavanje utvrđenih izazova1. Informirati donosioce odluke i političare o vrijednostima i dobrobitima zaštićenih područja te zagovarati integraciju pitanja zaštićenih područja u strateške dokumente.

2. Među sektorima inicirati diskusiju u vezi sa utvrđenim vrijednostima i mogućim prevazilaženjem zakonskih prepreka prilikom implementacije inicijativa održivog razvoja.

3. Koristiti PA-BAT za strateški razvoj upravljanja zaštićenim područjem i gradnje kapaciteta. Upravljačko tijelo bi se trebalo fokusirati na gradnju kapaciteta u područjima vezanim za utvrđene vrijednosti.

4. Uzeti u obzir kapacitete i resurse lokalnog stanovništva u planiranju upravljanja i razviti adekvatne mehanizme za povećanje i podršku njihove konkurentnosti.

5. Zalagati se za za zdrave finansijske mehanizme koji bi osigurali povrat novca, prikupljenog za korištenje prirodnih resursa, upraviteljima zaštićenih područja i lokalnim zajednicama. Utvrđene vrijednosti trebale bi se koristiti kao smjernice.

6. Razviti trajne mehanizme za sastanke sa dionicima (npr. vijećima dionika). Fokus-grupe trebale bi biti osnovane u skladu sa utvrđenim vrijednostima.

7. Unaprijediti suradnju među različitim nivoima administracija. Vrijednosti i prihodi često prelaze administrativne granice. • Razviti intenzivnu suradnju s turističkim sektorom (vladinim institucija-ma, turističkim organizacijama i agencijama) i raditi na strateškom razvoju turističkih aktivnosti u zaštićenim područjima;

• Osigurati redovnu i transparentnu razmjenu informacija među lokalnim vladama i upraviteljima zaštićenih područja u vezi s pitanjima oko agendi lokalnog razvoja;

• Promovirati zaštićena područja kao “poslodavce” i osigurati podršku od relevatnih institucija (projekti subvencija, programi zapošljavanja);

• Osnovati vijeća dionika ili druge mehanizme za efikasne i trajne dogovore sa lokalnim dionicima;

• Organizirati redovne procjene PA-BAT-a s lokalnim dionicima kako bi se vrijednosti bolje razumjele i razvili najefikasniji načini za stvaranje prihoda iz istih.

Kan

jon

Hrc

avka

© M

ato

Got

ovac

/ WW

F A

dria


Općenito, naša je ključna preporuka intenzivirati procese koji će integrirati vrijednosti prirodnih/zaštićenih područja u planiranje razvoja u partnerstvu sa ključnim dionicima.

ZaključakUprkos intenzivnom tehnološkom razvoju, društvo će uvijek u velikoj mjeri ovisiti o prirodnim vrijednostima i prirodnim resursima. Doprinos ovih vrijednosti našem blagostanju često se zanemaruje u različitim procesima donošenja odluka. Zaštićena područja kao sistemi zasnovani na integrativnom pristupu i održivim principima mogu poslužiti kao idealni poligoni za razumijevanje važnosti prirodnog kapitala.

Fokus na primarne vrijednosti i dobrobiti može olakšati razumijevanje između interesnih grupa. Moderan pristup u upravljanju zaštićenim područjem, s ciljem harmoniziranja razvoja i zaštite prirodnih vrijednosti, baziran je na učešću velikog niza dionika. PA-BAT je sredstvo koje pomaže upraviteljima zaštićenih područja u dizajniranju bogatog i strukturiranog učešća kroz bolje razumijevanje prirodnih vrijednosti i njihove važnosti lokalnim dionicima.

Ljudi uključeni u procjenu PA-BAT u BiH identificirali su mnoge vrijednosti koje su od velike važnosti za njihovu egzistenciju i ekonomski razvoj. Na taj način, oni su opravdali potrebu za zaštitom prirode i naglasili neophodnost poboljšanja upravljanja zaštićenim područjima.

PA-BAT je doprinos ispunjenju obaveze ove zemlje prema Aichi ciljevima za biodiverzitet (ciljevi za zaštitu i održivo korištenje biodiverziteta) uključenim u Strateški plan za biološku raznolikost 2011-2020 Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD) i direktno podržava implementaciju više od jednog cilja iz Ciljeva održivog razvoja usvojenih 2015.

Na kraju, naš tim zahvaljuje svima koji su učestvovali u radionicama, na njihovom vremenu, dobrom raspoloženju i otvorenim diskusijama.

Vrel

o B

osne

is p

art o

f Can

tona

l Ins

titut

ion

for P

rote

cted

and

Nat

ural

Are

as o

f Sar

ajev

o ©

Vre

lo B

osne

36 Procjena dobrobiti zaštićenih područja (PA-BAT) u Bosni i Hercegovini

WWF u brojkamaADRIA.PANDA.ORG

ADRIA

+5 MViše od pet milijuna ljudi diljem svijeta podržava WWF.

1961.WWF je jedna od najvećih svjetskih nezavisnih organizacija koja se bavi zaštitom priorde, a osnovana je 1961. godine.

ZAŠTITA PRIRODEWWF Adria provodi aktivnosti kroz partnerstva na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou.

Ovaj dokument financira Švedska međunarodna razvojna agencija SIDA (Swedish International Development Cooperation Agency). SIDA nužno ne dijeli stavove iznesene u ovom materijalu. Za sadržaj je odgovoran isključivo autor.

+100WWF ima mrežu aktivnu u više od stotinu zemalja svijeta, na 6 kontinenata.

PROCJENA DOBROBITI ZAŠTIĆENIH PODRUČJA (PA-BAT) U BOSNI I HERCEGOVINI

Documents

u Bosni i Hercegovini...6 Procjena dobrobiti zaštićenih područja (PA-BAT) u Bosni i Hercegovini Procjena dobrobiti zaštićenih područja (PA-BAT) u Bosni i Hercegovini 7 3. Provjera