35
Troškovi proizvodnje I Troškovi proizvodnje i ravnoteža proizvođača

Troškovi proizvodnje I

  • Upload
    saki

  • View
    49

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Troškovi proizvodnje I. Troškovi proizvodnje i ravnoteža proizvođača. Uvod. Proizvodna tehnologija definira vezu između inputa i outputa Zajedno sa cijenama faktora, proizvodna tehnologija određuje troškove proizvodnje - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Troškovi proizvodnje I

Troškovi proizvodnje I

Troškovi proizvodnje i ravnoteža proizvođača

Page 2: Troškovi proizvodnje I

Uvod Proizvodna tehnologija definira vezu

između inputa i outputa Zajedno sa cijenama faktora,

proizvodna tehnologija određuje troškove proizvodnje

Proizvođač analizira odnos između razine troškova i razine outputa u slučaju svake od mogućih kombinacija inputa

Page 3: Troškovi proizvodnje I

Izotroškovni pravac Pravac jednakih izdataka Geometrijsko mjesto točaka koje

označavaju različite kombinacije faktora koje poduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora uz određeni (jednaki) novčani izdatak

Page 4: Troškovi proizvodnje I

Izotroškovni pravac Dva faktora – rad i kapital w – cijena rada r – cijena kapitala

Page 5: Troškovi proizvodnje I

Izotroškovni pravac Pravac koji pokazuje sve kombinacije

L i K koje se mogu nabaviti za isti trošak

Ukupni trošak suma je troška rada, wL, i troška kapitala, rK

TC = wL + rK Za svaku različiti razinu ukupnog

troška, jednadžba pokazuje drugi izotroškovni pravac

Page 6: Troškovi proizvodnje I

Izotroškovni pravac Preuređenjem izraza, u

eksplicitnom obliku dobijemo: K = TC/r - (w/r)L Nagib izotroškovnog pravca

-w/r (omjer cijene rada i kapitala) Pokazuje stopu po kojoj se kapital može

supstituirati radom bez promjene ukupnog troška

rwLK

Page 7: Troškovi proizvodnje I

Izotroškovni pravac Izokvanta pokazuje količine koje

proizvođač može proizvesti Izotroškovni pravac pokazuje

kombinacije K i L koje daju zadani trošak

Page 8: Troškovi proizvodnje I

Ravnoteža proizvođača

Rad

Kapital

Q1

C0 C1 C2

AK1

L1

K3

L3

K2

L2

Page 9: Troškovi proizvodnje I

Komparativna statika: promjena cijene inputa Ako se promijeni cijena rada, nagib

izotroškovnog pravca, w/r, se mijenja

Sada je potrebna nova količina rada i kapitala da bi se proizveo isti output

Page 10: Troškovi proizvodnje I

Komparativna statika: promjena cijene inputa

C2

Nova kombinacija K i L korištena da se proizvede

Q1.. Kombinacija B zamjenjuje kombinaciju A.K2

L2

B

C1

K1

L1

A

Q1

Ako cijena rada naraste, izotroškovni pravac postane strmiji

zbog promjene nagiba -(w/L).

Rad

Kapital

Page 11: Troškovi proizvodnje I

Izotroškovni pravac Kako se izotroškovni pravac odnosi

prema proizvodnji?

KL

MPMP- MRTS

LK

rw

LK

rw

MPMP

K

L

Page 12: Troškovi proizvodnje I

Kombinacija minimalnog troška

rw

MPMP

K

L

Page 13: Troškovi proizvodnje I

Kombinacija minimalnog troška Sve dok je MRTS (omjer graničnih

proizvoda dva faktora) različit od omjera njihovih cijena moguće je sniziti troškove proizvodnje outputa date razine zamjenom jednog faktora drugim

Kad je zadovoljen uvjet kombinacije minimalnog troška, proizvođač je u ravnoteži

Page 14: Troškovi proizvodnje I

Minimizacija troškova uz variranje outputa

Za svaku razinu outputa postoji izotroškovni pravac koji pokazuje kombinaciju minimalnog troška

Putanja ekspanzije poduzeća pokazuje kombinacije rada i kapitala pri svakoj razini outputa

Nagib je jednak K/L

Page 15: Troškovi proizvodnje I

Putanja ekspanzije u dugom roku

Expansion Path

Putanja ekspanzije ilustrira kombinacije minimalnog troška rada i

kapitala koje mogu proizvesti razne razine outputa u dugom roku.

Kapital

25

50

75

100

150

50Rad

100 150 300200

A

$2000

200 Units

B

$3000

300 Units

C

Page 16: Troškovi proizvodnje I

Putanja ekspanzije

U dugom roku poduzeće može promijeniti sve, čak i veličinu postrojenja Kapital i rad su obadva promjenjivi U kratkom roku neki su troškovi fiksni

Možemo usporediti kratki i dugi rok ako držimo kapital fiksnim u kratkom roku

Page 17: Troškovi proizvodnje I

Usporedba ekspanzije u kratkom i dugom roku

Putanja ekspanzijeu dugom roku

Rad

Kapital

L2

Q2

K2

D

C

F

E

Q1

A

BL1

K1

L3

PPutanja ekspanzijeu kratkom roku

Page 18: Troškovi proizvodnje I

Ravnoteža poduzeća u slučaju vezane proizvodnje Vezana proizvodnja – kada

poduzeće sa raspoloživim resursima proizvodi niz proizvoda različitih: tehnoloških karakteristika utjecaja na troškove utjecaja na veličinu prihoda poduzeća

Page 19: Troškovi proizvodnje I

Ravnoteža poduzeća u slučaju vezane proizvodnje Vezani proizvodi – koji se dobivaju

na osnovi jednog ili više međusobno povezanih tehnoloških procesa

PROBLEM: izbor moguće kombinacije koja maksimizira dobit poduzeća (izbor optimalnog asortimana proizvodnje)

Page 20: Troškovi proizvodnje I

Krivulja transformacije Krivulja maksimalnih proizvodnih

mogućnosti Povezuje geometrijsko mjesto točaka

koje označavaju kombinacije vezanih proizvoda što se mogu sa raspoloživim resursima istovremeno proizvesti u maksimalno mogućim količinama (razina pune zaposlenosti faktora)

Page 21: Troškovi proizvodnje I

Krivulja transformacije

A

B

O1 ilustrira nisku razinuoutputa. O2 ilustrira

višu razinu outputa sadvostruko više rada i kapitala.

Svaka krivulja prikazujekombinacije proizvoda

sa datim resursima L i K.

O2

O1

Page 22: Troškovi proizvodnje I

Krivulja transformacije Pokazuje uvjete transformacije A u

B ili B u A osnovom prebacivanja faktora proizvodnje Opadajući prinosi – konkavna Konstantni prinosi – pravac Rastući prinosi - konveksna

Page 23: Troškovi proizvodnje I

Krivulja transformacije Sve točke na krivulji transformacije

predstavljau ISTI UTROŠAK FAKTORA

Ako su date cijene faktora, onda je i isti ukupni trošak TC

Page 24: Troškovi proizvodnje I

Krivulja transformacije GRANIČNA STOPA TRANSFORMACIJE –

nagib (derivacija) krivulje transformacije MRT = dqB/dqA

Za koliko je potrebno smanjiti proizvodnju B da bi se omogućilo infinitezimalno povećanje proizvodnje proizvoda A

Trošak proizvodnje jednog proizvoda u izrazima drugog – krivulja oportunitetnog troška

Page 25: Troškovi proizvodnje I

Krivulja transformacije Uslijed konkavnosti MRT rastuća Da bi se osigurali jednaki

sukcesivni prirasti proizvodnje A, treba u sve većoj mjeri smanjivati proizvodnju B (posljedica zakona opadajućih prinosa)

Page 26: Troškovi proizvodnje I

Krivulja transformacije Kretanje po krivulji transformacije

može se prikazati pomoću totalnog diferencijala

0 = hAdqA + hBdqB

hA i hB su prve parcijalne derivacije h po qA i qB

Page 27: Troškovi proizvodnje I

Krivulja transformacije Proizlazi da je nagib krivulje

transformacije-dqB/dqA = hA/hB

hi je u naturalnim jedinicama izraženi granični trošak

Ako je data cijena faktora proizvodnje, hi se očituje kao MC proizvoda A i B

Page 28: Troškovi proizvodnje I

Krivulja transformacije

MRT = -dqB/dqA = hA/hB = dTC/dqA//dTC/dqB = MCA/MCB

Izvršena tehnološka optimizacijaZa ekonomsku optimizaciju

trebamo znati TR i TC da bismo ustanovili koja kombinacija maksimizira dobit

Page 29: Troškovi proizvodnje I

Krivulja transformacije IZOPRIHODNI PRAVAC –

geometrijsko mjesto točaka koje povezuju sve one kombinacije količina vezanih proizvoda koje daju isti ukupni prihod

Page 30: Troškovi proizvodnje I

Krivulja transformacije Pretpostavke:

cijene proizvoda pA i pB su date (parametri)

količine qA i qB su varijableJednadžba izoprihodnog pravca: pA qA + pB qB = TR , ili eksplicitno qB = TR/pB – pA/pB qA

-pA/pB je koeficijent smjera izoprihodnog pravca

Page 31: Troškovi proizvodnje I

Krivulja transformacije Ako se TR varira kao parametar,

dobije se mapa izoprihodnih pravaca sa istim nagibom

Odsječci na osima TR/pA, TR/pB

Page 32: Troškovi proizvodnje I

Krivulja transformacije Ekonomski je optimalna ona

kombinacija kod koje su, pri datim cijenama, izjednačeni nagibi

-dqB/dqA = pA/pB

MCA/MCB = pA/pB

Page 33: Troškovi proizvodnje I

Krivulja transformacije U slučaju monopola izoprihodna

krivulja nema oblik pravca nego krivulje konveksne prema ishodištu

Tamo se nagib izražava ne odnosom cijena nego graničnih prihoda (jer je u monopolu p>MR)

ili MCA/MCB = MRA/MRB

Page 34: Troškovi proizvodnje I

Ekonomija spektra

),(

),()()(

21

2121

QQC

QQCQCQCSC

Page 35: Troškovi proizvodnje I

Ekonomija spektra SC>0 postoji ekonomija spektra Efikasnije je da jedan proizvođač

proizvodi oba proizvoda SC<0 Bolje je da za svaki proizvod

postoji posebni proizvođač