trogodišnji program -jezik (1)

8/18/2019 trogodišnji program -jezik (1)

http://slidepdf.com/reader/full/trogodisnji-program-jezik-1 1/407



Profil je članEuropskog udruženja

izdavača udžbenika© Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovoga priručnika ne može biti objavljen

ili pretisnut bez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava.



Vesna Kajgani}, Vedrana Mo~nik, Mirjana Bogdanovi}

HRVATSKI JEZIK 1 – 3priru~nik za nastavnike hrvatskoga jezika za prvi, drugii tre}i razred trogodi{njih strukovnih {kola



Hrvatski jezik 1 – 34

OP]I DIO

O priru~niku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Nastavni program . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

Modeli obrade nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

Pregled nastavnih metoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

PRVI RAZRED

Koncepcija ud`benika i radne bilje`nice Hrvatski jezik 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

Prijedlog izvedbenoga programa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

Obrazovni ishodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51


1. Sporazumijevanje. Jezi~ni znak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

2. Fonem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

3. Glasovne promjene (Sibilarizacija. Palatalizacija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 4. Glasovne promjene (Jedna~enje suglasnika po zvu~nosti) . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

5. Glasovne promjene (Ponavljanje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66

6. Izgovor i pisanje glasova ~ i } . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

7. Izgovor i pisanje glasova d` i | . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

8. Smjenjivanje ije/je/e/i (Imenice. Pridjevi. Glagoli) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

9. Nenagla{ene rije~i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76

10. âkavsko narje~je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78

11. Najva`niji hrvatski srednjovjekovni zapisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81

12. Pisano i govorno izraàvanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83

13. Opisivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

14. Pisano izraàvanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

Nastavni listi}i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91

Prozirnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117

Kartice MOJE PITANJE/TVOJ ODGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125

Pisane provjere znanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133

Rje{enja zadataka u radnoj bilje`nici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147

Sadràj



Priru~nik za nastavnike 5

DRUGI RAZRED



Obrazovni ishodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183


Morfologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189

1. Uvod u morfologiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189

2. Vrste rije~i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191

3. Imenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193

4. Pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195

5. Glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197

6. Nepromjenjive rije~i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199

Sintaksa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201 7. Prilo`ne oznake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201

8. Atribut i apozicija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203

9. Re~eni~ni dijelovi (ponavljanje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205

10. Nezavisno sloèna re~enica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207

11. Zavisno sloèna re~enica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209

Jezi~no izraàvanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211

12. @ivotopis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211 13. Poslovna komunikacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212


Nastavni listi}i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217

Prozirnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241

Kartice MOJE PITANJE/TVOJ ODGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255

Pisane provjere znanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 263

Rje{enja zadataka u radnoj bilje`nici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 277




TRE]I RAZRED



Obrazovni ishodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 306 Modeli obrade nastavnih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 309

Hrvatski jezik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 311

1. Leksi~ka norma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 311

2. Posu|ivanje rije~i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 313

3. Vrste stilova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 315

4. Administrativni podstil . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317

5. Vrste rje~nika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 319

6. Hrvatski jezik u 20. stolje}u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 321 Jezi~no izraàvanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 323

7. Privatna i slu`bena govorna komunikacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 323

8. Poslovna komunikacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 325

9. Upu}ivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327


Nastavni listi}i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 331

Prozirnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343

Pisane provjere znanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 349 Rje{enja zadataka u radnoj bilje`nici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 367

NA KRAJU [KOLOVANJA

Na kraju {kolovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375

Jezi~ne vje`be s rje{enjima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 379

DODATAK

PROZIRNICE

KARTICE MOJE PITANJE/TVOJ ODGOVOR




Po{tovane kolegice i kolege!

Zahvaljujemo na povjerenju koje ste nam ukazali odabrav{i na{e ud`benike za u~enje hrvatsko-ga jezika u trogodi{njim strukovnim {kolama.

Ud`benici i radne bilje`nice Hrvatski jezik 1, 2 i 3 nastali su na temelju iskustva u nastavihrvatskoga jezika u trogodi{njim strukovnim {kolama. Drìmo osobito va`nim istaknuti tu ~injeni-cu jer ona govori o tome da kao autorice znamo kojim se u~enicima obra}amo i s kojim se proble-mima vi, njihovi nastavnici, susre}ete.

Svjesni smo ~injenice da je hrvatski jezik, na àlost, jedan od predmeta koji u u~enika izazivaotpor, nerazumijevanje, povr{nost i nezainteresiranost, a istovremeno od nastavnika traì preda-nost, veliki anga`man i entuzijazam. Za{to je tomu tako – je li rije~ o generacijama koje bjeè odknjige i komunikacije u virtualni svijet ili pak o poreme}aju temeljnih ljudskih vrijednosti u kojemznanje pada na dno – te{ko je re}i. Tu je i drugi veliki problem – propisani nastavni program koji

je izrazito opseàn i zahtjevan.Zbog toga je nastavnik ~esto prisiljen “`rtvovati” sate potrebne za ponavljanje, uvje`bavanje i

primjenu jezi~nih sadràja u konkretnim situacijama kako bi uspio obraditi sve programom propi-sane sadràje. Dodamo li tomu probleme vezane uz (ne)pismenost u~enika, pote{ko}e u jezi~nomizraàvanju i (ne)razumijevanje pro~itanoga teksta, ~ini nam se da nastavnik treba biti pravi virtouz– istovremeno pou~avati, opismenjavati, uvje`bavati i biti zanimljiv (da ne kaèmo zabavan).

Imaju}i na umu sve navedeno, u pripremi i pisanju ud`benika, radnih bilje`nica i priru~nikavodili smo se sljede}im odrednicama:

• formalnim okvirom – obuhvatiti sadràje propisane programom Ministarstvaznanosti, obrazovanja i {porta

• iskustvom – pojednostaviti ud`beni~ke sadràje

• praksom – sadràje {to je vi{e mogu}e povezati s prakti~nom uporabom istrukom za koju se u~enici {koluju.

Pred vama je skupni priru~nik uz ud`benike Hrvatski jezik 1, 2 i 3, koji bi vam mogao olak{atirad s ud`benicima – pomo}i u pripremi i izvo|enju nastavnih jedinica, uvje`bavanju novih sadràjai provjeri njihove usvojenosti.

Nadamo se da }e vam takav priru~nik omogu}iti kreativniju i kvalitetniju nastavu. I na kraju,{aljite nam svoje prijedloge i sugestije – svaka va{a primjedba bit }e nam korisna u daljnjem raduna ud`benicima i priru~nicima.

Zagreb, lipanj 2009. Autorice







OP]I DIO

1. O priru~niku

2. Nastavni program

3. Modeli obrade nastavnih jedinica

4. Pregled nastavnih metoda







O priru~niku 1.

Priru~nik se sastoji od {est dijelova:

• Nakon kratkoga uvoda u Op}em se dijelu donosi propisani nastavniprogram za trogodi{nje strukovne {kole, prikazuje metodi~ki pristupmodelima obrade nastavnih jedinica i daje pregled nastavnih metodaprimijenjenih u modelima.

• Sredi{nji je dio ovoga priru~nika razra|en u 4 dijela: Prvi razred, Drugi

razred, Tre}i razred i Na kraju {kolovanja (funkcionalna pisme-nost).

Unutar svakoga razreda predstavlja se koncepcija ud`benika i radnebilje`nice, navode obrazovni ishodi, daje prijedlog izvedbenoga pro-grama i donose modeli obrade nastavnih jedinica (10 – 15 modelapo razredu) s pripadaju}im nastavnim listi}ima i prozirnicama. Va`no je napomenuti da u izvedbenom programu nisu posebno izdvojeni sadràji jezi~noga izraàvanja jer su oni uklopljeni i u sadràjeknjièvnosti i u jezi~ne sadràje.

Za svaki su razred ponu|ene i pisane provjere znanja. U zavr{nom sedijelu pojedinoga razreda donose rje{enja radne bilje`nice.

Poglavlje Na kraju {kolovanja (funkcionalna pismenost) sadrì zadatkevezane uz jezi~ne sadràje s kojima se u~enici susre}u tijekom cijeloga{kolovanja, ali i u kojima ~esto grije{e (npr. Veliko i malo slovo, Sastav-ljeno i rastavljeno pisanje rije~i ). Nastavnik se tim jezi~nim vje`bama(pravopisnim, gramati~kim) moè sluìti u svakom razredu za ponav-ljanje i uvje`bavanje najva`nijih pravopisnih i gramati~kih sadràja.Iako se ti sadràji donose i u ostalim razredima, tako izdvojeni pred-stavljaju dodatne jezi~ne vje`be, a nastavnik }e sam procijeniti kada }e

se njima koristiti i u kojoj mjeri.

• Na kraju su priru~nika dva dodatka: prozirnice u boji razvrstane porazredima i kartice MOJE PITANJE/TVOJ ODGOVOR.







NASTAVNI PROGRAM 2.

HRVATSKI JEZIK za trogodi{nje strukovne {kole

UVOD

I.

Naziv nastavnoga predmeta je Hrvatski jezik.

Nastavni predmet Hrvatski jezik obuhva}a tri nastavna podru~ja:

a) Hrvatski jezik,

b) Hrvatsku i svjetsku knjièvnost i

c) Jezi~no izraàvanje.

Nastavna podru~ja su samostalne cjeline koje se ~vrsto povezuju u nastavni predmet premana~elima unutarnje korelacije. Nazivom nastavnoga podru~ja isti~u se sadràj, svrha i zada}au~enja te djelatnosti kojima se ta svrha i zada}e postiù. Sadràji nastavnih podru~ja ~ine obvezat-

nu naobrazbenu jezgru.

II.

Program hrvatskoga jezika za trogodi{nje strukovne {kole sadràjno, metodolo{ki i kon-cepcijski povezuje se s Programom hrvatskoga jezika za osnovnu {kolu i s njim ~ini zajedni~kisustav jezi~noga i knjièvnoga odgoja i naobrazbe. Ostvaruje se vi{om teoretskom razinom upristupu jezi~nim i knjièvnim sadràjima te novim, sloènijim organizacijskim oblicima odgojno-naobrazbene djelatnosti.

Programske odrednice usmjeruju na stupnjevito postignu}e spoznaja, znanja i sposobnosti po-trebnih u ìvotu i struci.

III.

a) Nastavno podru~je Hrvatski jezik:

Program nastave hrvatskoga jezika za strukovne {kole polazi od dostignute programske razinenastave hrvatskoga jezika u osnovnoj {koli i uspostavlja vi{u teoretsku razinu u~enja. Pove}avaju seposebno obveze prakti~noga bavljenja jezikom. Stje~u se znanje i sposobnost za sluènje jezikomu svim komunikacijskim situacijama. Analiti~ko-sinteti~ki i interdisciplinarni pristup jezi~nim poja-vama osnovni je metodolo{ki pristup programiranju.

Nastava hrvatskoga jezika uspostavlja suodnos s nastavom hrvatske knjièvnosti te nastavom je-

zi~noga izraàvanja, bave}i se jezikom kao sredstvom komunikacije, posebice stru~ne komunika-cije i umjetni~koga stvaranja.




Nastavni program

b) Nastavno podru~je Hrvatska i svjetska knjièvnost:

Program nastave knjièvnosti nadovezuje se na osnovno{kolske programske sadràje. Na osnovidostignutih spoznaja, znanja i sposobnosti u osnovnoj {koli uspostavljaju se razvijeniji teoretskipristupi knjièvnim pojavama te povijesno i tematsko prou~avanje hrvatske i svjetske knjièvnosti.Najva`nije spoznaje o knjièvnom djelu, njegovu stvaranju, ustrojbi, recepciji, ra{~lambi, tuma~enju

(interpretaciji) i prou~avanju – u~enici stje~u na reprezentativnim, antologijskim djelima hrvatskei svjetske knjièvnosti. Uspostavlja se komunikacijski model: pisac – djelo – primatelj (recipijent).Spoznaje o knjièvnim djelima omogu}it }e knjièvnoteoretske i knjièvnopovijesne zaklju~ke (sin-teze).

c) Nastavno podru~je Jezi~no izraàvanje:

Program jezi~noga izraàvanja povezuje funkcionalne elemente programa knjièvnosti i hrvatskoga jezika te drugih nastavnih predmeta. Predvi|aju se razli~iti oblici usmenoga i pisanoga izraà-vanja.

U nastavu jezi~noga izraàvanja uklju~uju se umjetni~ki tekstovi, poglavito stru~ni, na kojima seuo~avaju zakonitosti njihova stvaranja, tuma~enja i prihva}anja (razumijevanja).

Oblici jezi~noga izraàvanja uskla|uju se s programom hrvatskoga jezika, knjièvnosti i komunika-cijskim potrebama, posebice u struci za koju se u~enici pripremaju.

IV.SVRHA

Svrha je nastave hrvatskoga jezika (nastavnoga predmeta) u trogodi{njoj strukovnoj {koli:

– usvijestiti potrebu stalnoga u~enja hrvatskog jezika

– razvijati i u~vr{}ivati brigu i ljubav za hrvatski jezik i knjièvnost

– ste}i spoznaje o hrvatskom jeziku kao sredstvu priop}avanja i sporazumijevanja te kao o jednoj

od osnovnih zna~ajki hrvatske nacionalne samobitnosti (nacionalnoga identiteta)– ste}i jezi~no znanje, jezi~nu kulturu i sposobnosti za uporabu hrvatskoga jezika u svim tekstov-

nim vrstama, funkcionalnim stilovima i priop}ajnim sredstvima

– ste}i knjièvno znanje, knjièvnu kulturu i sposobnosti kako bi u~enici mogli samostalno ~itati,razumijevati i tuma~iti knjièvna djela

– ste}i jezi~nu, knjièvnu i medijsku kulturu kojom se pojedinac potvr|uje kao samosvojno bi}esposobno za ìvot s drugima u sno{ljivosti i razli~itostima {to ih pruà demokratsko dru{tvo.

ZADA]E

Svrha se nastave hrvatskoga jezika (nastavnoga predmeta) postiè ostvarivanjem sljede}ih zada}a:– upoznati sustav hrvatskoga standardnoga jezika na fonolo{koj, gramati~noj, leksikolo{koj, stili-

sti~koj, pravogovornoj i pravopisnoj razini

– upoznati povijest hrvatskoga jezika radi razumijevanja povijesnih okolnosti u kojima se razvijaohrvatski jezik

– upoznati reprezentativna djela hrvatske i svjetske knjièvnosti

– razviti ~itateljsku kulturu kao osnovu op}e naobrazbe i stalne samonaobrazbe

– upoznati hrvatsku raznovrsnu kulturnu ba{tinu radi izgra|ivanja hrvatskoga identiteta i svijesti opripadnosti europskomu duhovnom i uljudbenom krugu

– nau~iti samostalno ~itati, razumijevati i prosu|ivati stru~ne tekstove i koristiti se hrvatskim stru~-nim nazivljem (stru~nim jezikom).




Nastavni program

Prvi razred

1. HRVATSKI JEZIK

Jezik i priop}avanje (komunikacija). Jezik kao sustav znakova. Narav jezi~noga znaka. Izraz i sadràj

jezi~noga znaka.Standardni jezik i narje~ja. Osnovne zna~ajke standardnoga jezika. Hrvatski standardni jezik i njegovanarje~ja: razlike, veze i utjecaji. Standardni i knjièvni jezik. Potreba u~enja standardnoga jezika.

Fonem. Razlikovna obilje`ja fonema. Akusti~ka i artikulacijska obilje`ja fonema. Fonetika i fonologija.Fonemski sustav hrvatskoga standardnoga jezika. Osnovne fonolo{ke zna~ajke hrvatskih narje~ja.

Razdioba fonema.

Glasovne promjene/Pravogovor.

Pravopis i pravogovor. Grafijski sustav hrvatskoga standardnoga jezika. Glasovne promjene u pisa-nju i govoru. Govoreni i pisani jezik.

Fonemi ~ i } te d` i | s pravogovornoga i pravopisnoga stajali{ta.

Alternacije ije / je / e / i s pravogovornoga i pravopisnoga stajali{ta.

Glavne zna~ajke prozodijskoga sustava hrvatskoga standardnoga jezika. Nagla{ene i nenagla{enerije~i. Enklitike i proklitike. Prozodijske zna~ajke hrvatskih narje~ja.

Stilska obilje`ja fonolo{kih jedinica. Njihova impresivna i ekspresivna svojstva. Fonostilistika.

Pravopisni znaci. Osnovno o pravopisnim znacima: vrste i slu`ba. Osnovna pravila primjene.

Stilski obiljeèna uporaba pravopisnih i grafijskih znakova. Grafostilistika.

Po~eci hrvatske pismenosti. Pisma hrvatskoga jezika. Glavni hrvatski glagoljski, }irilski i latini~kispomenici. Glagolja{i i latinisti.

PRISTUP KNJI@EVNOSTI

2. HRVATSKA I SVJETSKA KNJI@EVNOST

(Knjièvnost: naziv i pojam – rodovi i vrste – znanost o knjièvnosti – povijest knjièvnosti – teo-rija knjièvnosti – kritika – odnos knjièvnosti i jezika – tekst – knjièvnost i dru{tvo – knjièvnosti druge umjetnosti – svrha u~enja – nacionalna i komparativna (poredbena) knjièvnost – epohei razdoblja – stilovi i razdoblja – klasi~na i moderna knjièvnost – usmena i pisana knjièvnost –analiza i interpretacija)

LIRIKA(Pojam – razvoj – vrste, oblici i zna~ajke – usmena i pisana knjièvnost – tematska podjela: do-moljubna, socijalna, duhovno-religiozna, misaona, ljubavna, pejsa`na ... – primjeri: himna, oda,elegija, ditiramb, balada, sonet, epigram, epitaf)

Antun Mihanovi}, Horvatska domovina (himna)

Petar Preradovi}, Rodu o jeziku (oda)

Silvije Strahimir Kranj~evi}, Iseljenik (elegija)

August [enoa, Mom stolu – Antun Gustav Mato{, Ad hominem (epigrami)

Ste}ci, hrvatski srednjovjekovni spomenici (epitafi)

Vladimir Nazor, Cvr~ak (ditiramb)




Nastavni program

Asanaginica (narodna balada)

Josip Pupa~i}, Zaljubljen u ljubav (ljubavna pjesma)

Dobri{a Cesari}, Vagona{i (socijalna pjesma)

Silvije Strahimir Kranj~evi}, Moj dom (domoljubna pjesma)

Nikola [op, Kuda bih vodio Isusa – Ivan Golub, O~i (duhovno-religiozna pjesma)Antun Gustav Mato{, Jesenje ve~e (sonet) – Ljubo Wiesner, Blago ve~e (pejsa`na pjesma)

Fran Maùrani}, Budi svoj! (pjesma u prozi)

Mate Balota, Roènice – Dragutin Domjani}, Ciklame, krvave ciklame (dijalektalna pjesma)

– Zaklju~ak (sinteza)

EPIKA

(Pojam – razvoj, vrste, oblici i zna~ajke – ep i manje epske forme /epilij, spjev, stihovana pripovijet-ka/; roman /klasi~ni i moderni/, pripovijest, novela; „jednostavni oblici“; memoari, biografije, auto-biografije – primjeri: ep, roman – moderni i povijesni, pripovijest, novela, bajka, basna)

Homer, Ilijada (pjevanje I., XVI.) (ep)

Ezop – J. de la Fontaine: po izboru (basna)

Ivana Brli} Maùrani}, ûdnovate zgode {egrta Hlapi}a ili Rego~ (roman – bajka)

George Orwell, @ivotinjska farma (alegorijski satiri~ni roman)

Marija Juri} Zagorka: Gri~ka vje{tica

Mile Budak, Opanci dida Vidurine ili Slavko Kolar, Breza (pripovijest) ili Vjekoslav Kaleb, Gost (novela)


DRAMA

(Pojam – razvoj – vrste, oblici i zna~ajke – primjeri: tragedija, komedija)

August Cesarec, Sin domovine, ìvotna drama Eugena Kvaternika (tragedija)

Pero Budak, Klupko (komedija)

DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI

(Pojam – razvoj – vrste, oblici i zna~ajke – putopis, studija, esej, ~lanak; kritika, feljton, polemika– primjeri: putopis, esej)

Antun Nem~i}, Putositnice (Porod putne misli, Krièvci, Zagreb, Jastrebarsko, U Karlovcu, Rijeka…)

(putopis)M. de Montaigne, O odgoju (O cilju odgoja) (esej)

POVIJEST KNJI@EVNOSTI

KLASI^NA KNJI@EVNOST

(Temeljna civilizacijska knjièvna djela: Biblija, Talmud, Kur’an, Gilgame{, Mahabharata – klasi~naknjièvnost – gr~ka i rimska, „klasi~no“ kao vrijednosna oznaka)

Biblija: Knjiga Postanka; Psalmi ili Mudre izreke – izbor

Evan|elje po Ivanu (V.)




Nastavni program

Homer, Odiseja (pjevanje I., XIX.)

Sofoklo, Antigona ili Kralj Edip

Plaut, Hvalisavi vojnik


SREDNJOVJEKOVNA KNJI@EVNOST

(Trubadurska lirika – najstariji hrvatski pisani spomenici – }irilometodska tradicija, biblijski i liturgij-ski tekstovi – povijesni i pravni tekstovi – crkvena i svjetovna proza – drama, prikazanja)

Pjesma o Rolandu (franc. ep) – Pjesan o Cidu ({panj. ep)

Ba{}anska plo~a – Vinodolski zakon – Ludicar

Zapis popa Martinca – Ljetopis popa Dukljanina (smrt kralja Zvonimira)

Va se vrime godi{}a


PREDRENESANSA I HUMANIZAM

(Pojam, trajanje, zna~ajke – humanizam kao kulturni i knjièvni pokret – latinizam – knjièvni ivot– knjièvni oblici i zna~ajke – glavni pisci i djela)

Dante Alighieri, Boànstvena komedija (Pakao, I. – V.)

Francesco Petrarca, Kanconijer (I., XXXV., CCCXII.)

Giovani Boccaccio, Decameron (I.1.; VI.10.; VIII.8.)

RENESANSA

(Europska renesansa – renesansa kao kulturni i knjièvni pokret – odnos prema prirodi i ~ovjeku –odnos prema antici – knjièvni oblici i zna~ajke – glavni pisci i djela; hrvatska renesansa i njezinasredi{ta: Dubrovnik, Split, Hvar, [ibenik, Zadar – odnos prema talijanskoj renesansi – knjièvnioblici i zna~ajke – glavni pisci i djela)

Miguel de Cervantes, Don Quijote (I. 8. itd.)

William Shakespeare, Hamlet

Marko Maruli}, Judita (Libro peto)

Hanibal Luci}, Jur nijedna na svit vila

Brne Karnaruti}, Vazetje Sigeta grada (treti dil, stih 597 – 638)

Petar Zorani}, Planine (Otkuda bura ishodi i za~ se zove) ili ( Za~ se grad Nin zove i gdo ga najpri sazida)Petar Hektorovi}, Ribanje i ribarsko prigovaranje (Parvi dan, stih 1 – 20, 497 – 508)

Marin Drì}, Dundo Maroje


3. JEZI^NO IZRA@AVANJEU skladu s nastavom jezika i knjièvnosti u prvom se razredu uvje`bavaju razli~iti oblici jezi~nogaizraàvanja.

Pisano i govoreno izraàvanje kao jezi~na djelatnost. Glavne zna~ajke pisanja kao jezi~ne djelatnosti.Pisanje kao priop}avanje (komunikacija) i kao umjetni~ko stvaranje. Pisanje, pravopis i grafostilistika.




Nastavni program

Govorenje kao jezi~na djelatnost. Govorenje i pravogovor. Neutralno i stilski obiljeèno govore-nje. Uloga i va`nost vrednota govorenoga jezika (intonacija, intenzitet, stanka, re~eni~ni tempo,mimika i geste). Govorenje, slu{anje i {utnja. Prepri~avanje.

îtanje: usmjereno i interpretativno. Recitiranje.

Opis kao vrsta teksta. Glavne zna~ajke logi~ke i jezi~ne organizacije opisa. Umjetni~ki i znanstveni

opis: jezi~ne i stilske razlike i sli~nosti. Usmeni i pisani opis. Dinami~ni i stati~ni opis. Opis vanjsko-ga i unutarnjega svijeta.

Dijalog i monolog. Vrste dijaloga. Uspostava dijaloga. Vo|enje dijaloga. Dijalog u razgovoru i uumjetni~kom djelu (drami, televizijskoj drami, filmu). Jezi~no oblikovanje dijaloga: jezi~na ekono-mija i vrednote govorenoga jezika.

Tijekom {kolske godine u~enici pi{u dva {kolska uratka (zada}e) s ispravcima. Obvezatna su dvadoma}a uratka (zada}e) mjese~no.

Drugi razred

1. HRVATSKI JEZIK Morfem. Morfologija. Vrste morfema. Morfem, osnova i korijen. Morfem i rije~.

Vrste rije~i. Kriteriji razdiobe rije~i na vrste. Promjenljive i nepromjenljive rije~i.

Imenice. Rod, broj i pade`. Sklonidba. Vrste mnoìna. Op}e imenice i vlastita imena. Pisanje hrvat-skih i stranih imena.

Zamjenice. Vrste i funkcija zamjenica. Sklonidba.

Pridjevi. Rod, broj i pade`. Odre|eni i neodre|eni pridjevi. Sklonidba i stupnjevanje pridjeva. Po-djela pridjeva po zna~enju. Pisanje pridjeva. Brojevi. Vrste i promjena.

Glagoli. Vrijeme, na~in, vid i stanje. Glagoli po objektu. Jednostavni i sloèni glagolski oblici.Nepromjenljive vrste rije~i. Morfologija i pravopis.

Stilski obiljeèna uporaba oblika. Morfostilistika. Morfolo{ke zna~ajke hrvatskih narje~ja premahrvatskom standardnom jeziku.

Povezivanje rije~i. Vrste spojeva rije~i: re~enica i sintagma. Sintaksa.

Jednostavna i sloèna re~enica. ^lanjivost re~enice. Izjavne, upitne i uskli~ne re~enice. Re~eni~niznakovi (razgoci).

Red rije~i u re~enici (osnovni i aktualizirani).

^lanovi re~eni~noga ustrojstva (predikat, subjekt, objekt, prilo`na oznaka, atribut i apozicija).

Nezavisnosloène re~enice.

Zavisnosloène re~enice.


BAROK

(Pojam, trajanje, zna~ajke – manirizam naprama baroku – hrvatski barok – katoli~ka obnova/pro-tureformacija – knjièvni oblici i zna~ajke – dubrova~ko-dalmatinski, kajkavski, slavonski barok ibarok ozaljskoga kruga – bosanski franjevci – glavni pisci i djela)

Torquato Tasso, Oslobo|eni Jeruzalem (I. pjevanje; prijevod M. Tomasovi}a, 1990.) – Cvijeti Zuzori}(sonet)




Nastavni program

Ivan Gunduli}, Dubravka ( Skazanje deveto) – Osman (I.,1 – 36; VII., 269 – 308)

Ivan Buni} Vu~i}, Nemoj nemoj, ma ljubice

Fran Krsto Frankopan, Napojnice pri stolu – ^lovi~stvo zove se prava lipota – @itak ~lovi~anski jemagnutje

Ana Katarina Frankopan Zrinska, Vsakomu onomu, ki {tal bude ove knjiìce – Molitva zaradi dobreletine


KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO

(Klasicizam kao europski pokret – racionalizam: R. Descartes – Prosvjetiteljstvo: Voltaire – klasicisti~kilatinizam – knjièvnost u Slavoniji – knjièvni oblici i zna~ajke – glavni pisci i djela)

Molière, [krtac ili Umi{ljeni bolesnik

Matija Petar Katan~i}, Jesenji plodovi ( [eva – Vinobera u zelenoj Molbice dolini )

Matija Antun Reljkovi}, Satir iliti divji ~ovik (Poru{enje Slavonije kroz ~este ratove i bojeve; Sa-tir piva Slavoncu da je stanje jednoga teàka seljanina sri}nije od stanja jednoga gra|anina ilivaro{anina)

Andrija Ka~i} Mio{i}, Razgovor ugodni naroda slovinskoga ( Slidi pisma Radovana i Mjelovana – To-mislav, kralj slovinski – Pisma od Radoslava)

Titu{ Brezova~ki, Matija{ Grabancija{ dijak (Predgovor k dobrovoljnom ~tavcu, Dogod I., spelanje I.i spelanje II.)


PREDROMANTIZAM I ROMANTIZAM(Europski predromantizam – zanimanje za starinu, folklor i „grobljanske“ ugo|aje; europski ro-mantizam – glavni predstavnici francuskoga, njema~koga, talijanskoga, ruskoga, poljskoga ro-mantizma i romantizma u nordijskim zemljama – engleski jezerski pjesnici: W. Wordsworth, S. T.Coleridge, R. Southey-Scottov povijesni roman)

Heinrich Heine, [leski tkalci

Edgar Allan Poe, Gavran

ILIRIZAM

(Hrvatski romantizam – hrvatski narodni preporod, iliriski pokret, ilirizam – uloga knjièvnosti ubu|enju nacionalne svijesti – budnice i davorije – temeljni tekstovi: Mihanovi}eva Re~ domovini ohasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku, Dra{kovi}eva Disertacija iliti razgovor darovan gospo-di poklisarom, Gajeva Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja – Novine i Danica ilirska – Kolo, prvi knjièvni ~asopis)

Stanko Vraz, \ulabije: I. 23, – Gazela: @dral putuje k toplom jugu – Otkud modre o~i?

Petar Preradovi}, Miruj, miruj, srce moje! – Ribar – Stari klesar

Ivan Maùrani}, Smrt Smail-age êngi}a (4., Hara~ )

Matija Maùrani}, Pogled u Bosnu (Predgovor, I. Put u Bosnu i natrag (opis Sarajeva))





Nastavni program

PROTOREALIZAM ([ENOINO DOBA)

(M. Bogovi}, L. Boti}, A. V. Tkal~evi}, F. Markovi}, J. E. Tomi}, V. Jagi}, publicistika A. Star~evi}a,pu~ka drama i J. Freudenreich)

Ivan Perkovac, Crtice iz bojnog odsjeka (odlomak)

August [enoa, Kameni svatovi – Budi svoj! – Zlatarovo zlatoFranjo Ciraki, Dolazak Hrvata na obale sinjega mora

REALIZAM

(Europski realizam – odraz francuskog realizma i naturalizma: E. Kumi~i} i njegov ~lanak O romanu– polemika i stvaranje kritike – prava{tvo i knjièvnost – regionalizam)

Charles Dickens, Oliver Twist

Honore de Balzac, Otac Goriot

Ivan Sergejevi~ Turgenjev, Lov~evi zapisi ( [uma i stepa)

Eugen Kumi~i}, Jelkin bosiljakKsaver [andor Gjalski, Perillustris ac generosus Cintek – ûdnovati tesar

Ante Kova~i}, U registraturi

Rikard Jorgovani}, Mlinarska djeca

Josip Kozarac, Tena ili Slavonska {uma

Vjenceslav Novak, Tito Dor~i}

Josip Eugen Tomi}, Opan~areva k}i

Silvije Strahimir Kranj~evi}, Mojsije


3. JEZI^NO IZRA@AVANJE@ivotopis (biografija) kao vrsta teksta. Vlastiti ìvotopis (autobiografija) i ìvotopis poznateosobe (knjièvnika, umjetnika, pjeva~a, sporta{a). Logi~ka i jezi~na organizacija ìvotopisa. Uloga~injenica u oblikovanju ìvotopisa. Razlikovanje ~injenica po va`nosti. @ivotopis prema stilskimzna~ajkama: subjektivni (literarni i literarizirani) i objektivni (poslovni i slu`beni). Enciklopedijskiprikaz ìvotopisa: Hrvatski biografski leksikon.

Prikaz kao vrsta teksta. Objasnidbeno-obavijesna narav prikaza. Usmeni i pisani prikaz: sli~nostii razlike. Prikaz i medij: novinski, radijski i televizijski prikaz. Tematska raznolikost prikaza: prikaz

knjige, kazali{ne predstave, filma, stripa, televizijske emisije, koncerta, izlo`be i dr.Zapisnik. Priop}enje. Poslovni razgovor.

Tijekom {kolske godine u~enici pi{u dva {kolska uratka (zada}e) s ispravcima. Obvezatna su dvadoma}a uratka (zada}e) mjese~no.

Tre}i razred

1. HRVATSKI JEZIK Funkcije i funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnoga jezika. Stilistika. Vrste stilistike.

Administrativni stil. Glavne leksi~ke i sintakti~ke zna~ajke. Ustaljene veze rije~i (kancelarizmi i kan-celar{tina) i uljudbeni iskazi. Podstilovi administrativnoga stila.




Nastavni program

Poslovni podstil. Glavne zna~ajke. Osnovni kra}i oblici poslovnoga podstila (dopisi, molba, àlba,primjedba, pritu`ba). Duì oblici poslovnoga podstila (pisana ocjena, izvje{}e, izlaganje).

Leksi~ke zna~ajke poslovnoga podstila. Op}i i stru~ni leksik. Stru~ni nazivi i profesionalizmi. Njiho-va funkcija u poslovnome podstilu.

Standardnojezi~ni i dijalektalni leksik. Stilski obiljeèn leksik. Ispravno i neispravno u leksiku. Leksi~ka

norma.Jezi~na ispravnost u pisanom jeziku. Jezi~na kultura i jezi~ni purizam. Osnovna pravila hrvatskoga jezi~nog purizma. Uporaba i pisanje posu|enica.

Razgovorni stil. Glavne zna~ajke. Standardni i razgovorni jezik. Standardnojezi~ni i razgovorni(kolokvijalni) leksik.

Osnovna pravila oblikovanja usmenoga iskaza. Va`nost i uloga vrednota govorenoga jezika (re~e-ni~ni naglasak, re~eni~na melodija, tempo, intenzitet, stanka, mimika, geste).

Obrasci. Vrste obrazaca (radni nalog, izdatnica, potvrda, primka, zadu`nica …). Va`nost obrazaca.

Ispunjavanje obrazaca. Primjena pravopisnih pravila u ispunjavanju obrazaca.

Rje~nici. Vrste i uloga rje~nika. Rje~nici op}ega leksika i stru~nih naziva (termina). Va`nost i upo-raba terminolo{kih rje~nika.


MODERNIZAM

(Parnasovstvo – dekadencija – simbolizam – individualizam – esteticizam – secesija – be~ka mo-derna)

Charles Baudelaire, Albatros ili Rainer Maria Rilke, Ja ìvim u kruzima koji se {ire

Henrik Ibsen, Lutkina ku}a (Nora) ili Stupovi dru{tva

MODERNA

(Modernisti~ki pokret i moderna – sukob “starih” i “mladih” – secesija – be~ka i pra{ka skupinamladih – ~asopisi – kritike i polemike – Hrvatska mlada lirika, 1914.)

Janko Leskovar, Misao na vje~nost ili Katastrofa

Antun Gustav Mato{, Ma}uhica – 1909. – Oko Lobora ili Oko Rijeke

Dinko [imunovi}, Duga ili Franjo Horat Ki{, @enik

Fran Galovi}, Kopa~i – Jesenski veter ili Dragutin Domjani}, Bele roè – Portret

Vladimir Nazor, Zvonimirova la|a – Kraljevo oranje

Milan Begovi}, Amerikanska jahta u splitskoj luci ili Pustolov pred vratima

Ivan Kozarac, Sudoperka ili \uka Begovi} (ulomak)


AVANGARDA, MODERNISTI^KI POKRETI I SOCIJALNA KNJI@EVNOST

(Stilski pluralizam – avangarda – ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, imaìnizam, kubizam,futurizam, simultanizam, konstruktivizam – socijalni realizam – “lijeva” i “desna” kritika – eg-

zistencijalizam – imanentna kritika – kazali{te apsurda – epsko kazali{te – trivijalna knjièvnost– socijalisti~ki realizam)




Nastavni program

I. RAZDOBLJE (1914. – 1929.)

Ernest Hamingway, Starac i more

Sergej Jesenjin, Dovi|enja, dragi, dovi|enja

EKSPRESIONIZAM

Antun Branko [imi}, Hercegovina – Smrt i ja – Ru~ak siromaha

Ivo Andri}, Ex ponto: Epilog /no}ni nemir)


II. RAZDOBLJE (1929. – 1952.)

Miroslav Krleà, Jesenja pjesma – Ni med cvetjem ni pravice ili Lamentacija o {tibi – Na rubu pameti(I. O ljudskoj gluposti ili IX. Lamentacija Valenta @ganca zvanog Vudriga)

August Cesarec, Tonkina jedina ljubav

Viktor Car Emin, Mali od fogunaTin Ujevi}, Miris ljepote struji u toj kosi – Uli~ni pjeva~i

Mate Balota, Dragi kamen ili Drago Gervais, Noni} ili M. Pavlek Mi{kina, Cuzeku

Slavko Kolar, Mi smo za pravicu

Dobri{a Cesari}, Zidari – Balada iz predgra|a

Dragutin Tadijanovi}, Dugo u no}, u zimsku bijelu no} – Daleko su od mene oranice

Ivan Goran Kova~i}, Sedam zvonara Majke Marije


DRUGA MODERNA

(Kritika socrealizma – “Krugovi” 1952. – utjecaj angloameri~kih i {panjolskih pisaca – “Razlog”1961. – utjecaj francuskih i njema~kih pisaca – modernisti~ka poezija, utjecaj filozofije egzistencijalizma – “Umjetnost rije~i”, 1957. i znanost o knjièvnosti)

Eugène Ionesco, Stolice ili ]elava pjeva~ica

Ranko Marinkovi}, Ruke (po izboru)

Jure Ka{telan, Tvr|ava koja se ne predaje ili Konjic bez konjika

Vesna Parun, Ti koja ima{ nevinije ruke

Viktor Vida, Ex voto – BokaJosip Pupa~i}, More


SUVREMENA KNJI@EVNOST

(“Proza u trapericama”, fantasti~ari, novi historizam – pjesni{tvo egzistencijalizma, ludizam, ob-nova zatvorene forme – drama – kritika i znanost – knjièvnost u dijaspori – glavni ~asopisi – post-moderna: intertekstualnost – intermedijalnost)

Ivan Raos, Do{lo pismo iz Njema~ke

Antun [oljan, Specijalni izaslanici ili Ivan Slamnig, Barbara




Nastavni program

Slavko Mihali}, Majstore, ugasi svije}u

Ivo Bre{an, Predstava Hamleta u selu Mrdu{a Donja

Ivan Aralica, Okvir za mr`nju

Stjepan ûi}, Staljinova slika

Pavao Pavli~i}, Dobri duh Zagreba (pri~a po izboru)– Zaklju~ak (sinteza)

3. JEZI^NO IZRA@AVANJE• Raspravljanje. Usmena i pismena ocjena, kritika, rasprava i izlaganje. Stru~no nazivlje u raspra-

vi. Trodijelnost rasprave, postavljanje teze, dokazivanje, prihva}anje ili odbacivanje, odnosnopreoblika teze.

• Upu}ivanje (instrukcija): upravne, tehni~ke, poslovne i druge upute. Glagoli i glagolski oblicizahtijevanja, zapovijedanja, poticanja, upozoravanja kao nositelji upu}iva~kih re~enica.

• Tuma~enje (obja{njavanje i obrazlaganje): analiti~ko i sinteti~no izlaganje. Stru~ni ~lanak.

• Privatna i slu`bena govorna komunikacija. Komunikacijski bonton.

• Pismo. Privatno i slu`beno. Brzojavka.

• Dopisi, zamolba, àlba, primjedba, pritu`ba.

• Priop}enje (vijest, obavijest; oglas); reklamni tekst (za raznovrsna priop}ajna sredstva).

• Vo|enje dnevnika.

U~enici tijekom {kolske godine pi{u dva {kolska uratka (zada}e) s ispravcima. Obvezatna su dvadoma}a uratka (zada}e) mjese~no.

Autori:dr. Vinko Bre{i}, Olga Jambrec, dr. Vlado Pandì}

dr. Marko Samardìja (voditelj)




MODELI OBRADE NASTAVNIH JEDINICA 3.

U ovom su priru~niku nastavnicima ponu|eni raznovrsni metodi~ki modeli obrade nastavnih je-dinica (hrvatski jezik, jezi~no izraàvanje). Nastavne metode upotrijebljene u pojedinom modelumogu se primijeniti i u obradi drugih nastavnih jedinica (prema prikazanom modelu ili na drugina~in).

Struktura svakoga metodi~koga modela odgovara didakti~koj artikulaciji sata.

UVODNI DIO – motivacijsko pitanje/zadatak ili zadatak prisje}anja gramati~kih sadràja.SREDI[NJI DIO – od u~enika se traì aktivan pristup tekstu ili jezi~nom sadràju, a nastavnikpritom vodi u~enika do novih spoznaja.

ZAVR[NI DIO – obra|ivani se sadràji usustavljuju, uvje`bavaju i primjenjuju u novim situa-cijama.

Tim se modelima u sredi{te nastavnoga procesa stavlja u~enik, odnosno aktivno u~enje. Od u~enikase traì najprije prisje}anje odre|enih gramati~kih sadràja ili njihovo povezivanje s vlastitim isku-stvom, zatim u~enik aktivno usvaja nove sadràje povezuju}i ih s ranije usvojenima, a na kraju tesadràje »ugra|uje« u kontekst vlastitoga predznanja i iskustva.

Na taj se na~in razvijaju u~enikove kompetencije i ukazuje na stalnu potrebu u~enja materinskoga jezika.

U prikazu modela koriste se neke grafi~ke oznake:

1. 2. 3. – ozna~ava »pou~avanje u koracima«, odnosno postupnost u obradinovih sadràja.

DODATAK

MODEL 12 – ozna~ava broj modela i dodatne materijale potrebne za njegovu rea-

lizaciju (nastavne listi}e, prozirnice, kartice s pitanjima i odgovorima).

• Nastavni listi}i i prozirnice sastavni su dio modela obrade nastavnih jedinica. Njima se na-stavnik moè koristiti u svim dijelovima nastavnoga sata. Ovisno o pojedinom modelu moguposluìti za motivaciju, obradu novih sadràja, ponavljanje ili pak provjeru usvojenosti obra|enihsadràja.

• Kartice MOJE PITANJE/TVOJ ODGOVOR namijenjene su ponavljanju gradiva i provjeri njego-ve usvojenosti.




PREGLED NASTAVNIH METODA 4.

Analiza klju~nih pojmova

Na temelju vlastitoga iskustva i predznanja u~enici poku{avaju odrediti zna~enje novih pojmova.

Postupak: U~enici dobivaju klju~ne pojmove i od njih se traì da ih poku{aju objasniti i odreditiim zna~enje.

înkvina (saìmanje)

Ova je nastavna metoda pogodna za saìmanje informacija u zavr{nom dijelu sata.

Postupak: Nove jezi~ne sadràje treba saèti u pet redaka:

Prvi redak ve} je zadan: to je opis teme jednom rije~ju (imenicom): NASLOV

Drugi redak treba dati opis teme dvjema rije~ima (dva pridjeva): OPIS

Tre}i redak sadràva tri rije~i koje opisuju radnju, odnosno funkciju naslova/teme (tri glagolske imenice): RADNJA

êtvrti redak treba biti re~enica ili fraza od ~etiriju rije~i koje izraàvaju u~enikov odnos prema temi (fraza): OSJE]AJ

Peti redak treba biti rije~ koja ponovno izraàva bit teme (imenica): PONAVLJANJE BITI TEME

NAPOMENA: êtvrti je dio ~inkvine u~enicima najteè osmisliti. Uputa se moè izre}i i na ovajna~in: êtvrti redak treba biti re~enica ili frazem od nekoliko rije~i koji izraàva u~enikov odnosprema temi.

INSERT

INSERT

(Interactive Noting System for Effective Reading and Thinking)

(interaktivni sustav ozna~ivanja za djelotvorno ~itanje i mi{ljenje)

(samostalni rad na tekstu sustavom ozna~ivanja)

INSERT ili model samostalnoga rada na tekstu sustavom ozna~ivanja kombinacija je nekoliko metoda.

Primjenjuje se za obradu kra}ih tekstova koji ne{to obja{njavaju ili usustavljuju, ali i pri obradi tek-stova koji donose ve}i dio poznatoga gradiva, a manji dio novih informacija.

Postupak: U~enike treba uputiti na tekst u ud`beniku (ili u nekom drugom izvoru) koji je potrebnoukratko predstaviti. Nakon toga u~enicima se objasni na~in rada:

1. Pro~itajte jedanput cijeli tekst uz zadatak:

• ozna~ite olovkom na margini teksta znakom ono {to vam je poznato ({to ve} otprije

znate ili ste se sjetili na po~etku sata);




Pregled nastavnih metoda

•ozna~ite olovkom na margini teksta znakom ono {to vam je nova informacija ({to prijeniste znali ili ste zaboravili);

•ozna~ite olovkom na margini teksta znakom ono {to vam nije potpuno jasno (ono o~emu traìte od nastavnika obja{njenje);

•ozna~ite olovkom na margini teksta znakom ono {to ste mislili da znate, a zapravo je bilo

pogre{no.

2. Kada su u~enici zavr{ili s ~itanjem i ozna~ivanjem teksta, predstavljaju {to su ozna~ili kojomoznakom. Najprije mogu raditi u paru, a onda frontalno.

3. Kada je ovaj proces zavr{en, u~enici dobivaju zavr{nu uputu:

Zapi{ite u bilje`nice samo nove informacije (one koje ste ozna~ili znakom ili ).

NAPOMENA: Ako smatra potrebnim, nastavnik moè ozna~avanje smanjiti na tri oznake.

Kartice MOJE PITANJE/TVOJ ODGOVOR

Cilj je provjeriti usvojenost obra|enih sadràja i odràti aktivno sudjelovanje u~enika na satu.

Postupak: Nastavnik mora unaprijed pripremiti kartice. U~enicima se podijele kartice na kojima jena jednoj strani pitanje, a na drugoj strani odgovor, ali ne na to pitanje. Jedan u~enik~ita pitanje i ~eka odgovor. Ako je odgovor to~an, taj u~enik ~ita svoje pitanje i ~ekato~an odgovor. Ako odgovor nije to~an, ostaju stajati i u~enik koji je postavio pitanje, ionaj koji je krivo odgovorio. U tom slu~aju proziva se novi u~enik da pro~ita svoje pita-nje. Tako se dalje ~itaju pitanja i na njih daju odgovori. Na kraju u~enici koji su ostajalistajati ponovno ~itaju pitanja (ovaj put ih je mnogo manje) i poku{avaju dati to~ne

odgovore. Nastavnik moè u~enicima dati jasnu uputu:Trebate dobro slu{ati pitanje, biti koncentrirani, a odgovarati samo ako ste sigurni da jeu va{oj ruci papiri} s to~nim odgovorom.

Komparativna tablica

Cilj je ove metode usporedba pojmova.

Postupak: Vodoravno treba upisati postavke koje se uspore|uju, a okomito obilje`je (osobinu)prema kojem ih se uspore|uje; na primjer:

zvu~nost mjesto tvorbeB

P

L

Oluja mozgova

U~enici se prisje}aju {to znaju o zadanoj temi. Ovom se metodom aktivira predznanje u~enika, acilj je dobiti {to vi{e prijedloga za rje{avanje problema.

Postupak: Nastavnik postavlja pitanje i zadaje u~enicima odre|eno vrijeme za rje{avanje. U~enici

slobodnim asocijacijama zapisuju odgovore na postavljena pitanja. Nastavnik ne ko-




Pregled nastavnih metoda

mentira to~nost ili neto~nost odgovora. Nakon toga, nastavnik zapisuje odgovore (ne-koliko ili ve}ine u~enika) na plo~u, bez obzira na to~nost.

Opis (slikovnoga materijala)

Postupak: U~enicima se pokaè fotografija (iz ud`benika ili nekoga drugog izvora) povezana uzodre|eni jezi~ni sadràj. U~enici trebaju povezati fotografiju s tim jezi~nim sadràjem teimenovati, definirati i primijeniti svaki od novih pojmova.

Sastavljanje teksta na temelju zadanih pojmova

Postupak: U~enicima se zada nekoliko pojmova povezanih uz odre|enu temu i daje im se jasnauputa. Npr.: U sljede}ih 5 minuta sastavite kratku pri~u u kojoj }e vam ovi pojmovi bitiklju~ne rije~i. Kada su zavr{ili s pisanjem, nekoliko u~enika treba pro~itati napisano.

Semanti~ka mapa (grozd)Cilj je ove metode aktiviranje u~enikova znanja te usustavljivanje ste~enih spoznaja.

Postupak: Napi{e se klju~na rije~/pojam na sredinu papira i zada u~enicima odre|eno vrijema zarad. U~enici zapisuju sve ~ega se mogu sjetiti povezano uz klju~nu rije~/pojam. Dok seprisje}aju i zapisuju, povezuju pojmove za koje misle da se mogu povezati. Nakon istekavremena, nekoliko u~enika treba pro~itati zapisano.

Vennov dijagram

Cilj je ove metode uspore|ivanje pojmova koji imaju neke zajedni~ke i neke razli~ite osobine.

Postupak: Nacrtaju se dva kruga koji se djelomice preklapaju. Iznad svakoga kruga upi{e se pojam, a unutar svakoga kruga samo osobine karakteristi~ne za taj pojam. U dio koji se preklapaupi{u se zajedni~ke osobine pojmova koji se uspore|uju.

pojam 1 pojam 2

osobine pojma 1 osobine pojma 2zajedni~ke

osobine






PRVI RAZRED







1.razred

Sadràj

PRVI RAZRED

KONCEPCIJA UD@BENIKA I RADNE BILJE@NICE HRVATSKI JEZIK 1 ........................ 33

PRIJEDLOG IZVEDBENOGA PROGRAMA ............................................................. 45

OBRAZOVNI ISHODI ........................................................................................ 51

MODELI OBRADE NASTAVNIH JEDINICA ............................................................. 53

1. Sporazumijevanje. Jezi~ni znak ........................................................... 55

2. Fonem ............................................................................................. 58

3. Glasovne promjene (Sibilarizacija. Palatalizacija) ................................... 61

4. Glasovne promjene (Jedna~enje suglasnika po zvu~nosti) ...................... 64

5. Glasovne promjene (Ponavljanje) ........................................................ 66

6. Izgovor i pisanje glasova ~ i } .............................................................. 68

7. Izgovor i pisanje glasova d` i | ............................................................ 71

8. Smjenjivanje ije/je/e/i (Imenice. Pridjevi. Glagoli) ................................... 73

9. Nenagla{ene rije~i ............................................................................. 76

10. âkavsko narje~je ............................................................................. 78

11. Najva`niji hrvatski srednjovjekovni zapisi .............................................. 81

12. Pisano i govorno izraàvanje ............................................................... 83 13. Opisivanje ........................................................................................ 87

14. Pisano izraàvanje ............................................................................. 89

NASTAVNI LISTI]I ............................................................................................ 91

PROZIRNICE ................................................................................................... 117

KARTICE MOJE PITANJE/TVOJ ODGOVOR ............................................................ 125

PISANE PROVJERE ZNANJA .............................................................................. 133

Prva pisana provjera znanja (Glasovne promjene) ........................................ 135 Druga pisana provjera znanja (Naglasni sustav) .......................................... 139

Rje{enja pisanih provjera znanja ............................................................... 143

RJE[ENJA ZADATAKA U RADNOJ BILJE@NICI ...................................................... 147







KONCEPCIJA UD@BENIKAI RADNE BILJE@NICE HRVATSKI JEZIK 1

Koncepcija ud`benikaNastavno je gradivo predvi|eno za obradu u prvom razredu trogodi{njih strukovnih {kola u ovomud`beniku podijeljeno na {est nastavnih/ud`beni~kih cjelina.

1. UVOD (Jezik, jezi~ni znak, hrvatski jezik)2. GLASOVI3. PISMO I GOVOR4. HRVATSKA NARJE^JA

5. POVIJEST JEZIKA 6. JEZI^NO IZRA@AVANJE

Nastavni sadràji obra|eni u prvoj cjelini (Uvod ) i petoj cjelini (Povijest jezika) predvi|eni su zaobradu na teorijskoj razini.

Sadràji predstavljeni u ~etvrtoj cjelini (Hrvatska narje~ja) predvi|eni su za usporednu analizutemeljnih obilje`ja triju hrvatskih narje~ja na fonolo{koj razini, a nastavnik ima mogu}nost vi{epozornosti posvetiti upravo onom narje~ju kojemu u~enik zavi~ajno pripada.

Nastavni su sadràji preostalih triju cjelina predvi|eni za podizanje funkcionalne razine pisme-nosti u~enika trogodi{njih strukovnih {kola.

Koncepcija ud`beni~ke cjelineUd`beni~ka cjelina odgovara nastavnoj cjelini. Svaka se od {est nastavnih cjelina sastoji od neko-liko nastavnih jedinica. Cjelina je najavljena prikladnom fotografijom i popisom ud`beni~kih

jedinica koje ~ine tu cjelinu. Naj~e{}e je nastavna jedinica isto {to i ud`beni~ka jedinica, ali pone-kad se jedna nastavna jedinica sastoji od nekoliko ud`beni~kih jedinica, kako je navedeno u sljede-}em primjeru. Nastavna cjelina: Glasovi ; Nastavna jedinica: Glasovne promjene; Ud`beni~ka jedinica: Sibilarizacija. Palatalizacija

Mogu}u raspodjelu nastavnih jedinica sadrì prijedlog izvedbenoga programa za prvi razredtrogodi{njih strukovnih {kola koji je sastavni dio ovoga priru~nika (str. 45).

Na kraju nastavne cjeline otisnute su stranice s podsjetnicima i/ili sintezama. Te su straniceusmjerene na ono najva`nije u obra|enoj nastavnoj cjelini te zorno usustavljuju obra|ene jezi~nesadràje i tako pomaù u~eniku pri ponavljanju i vje`banju obra|enoga gradiva.

P

o d s j e t n i k

Pravopisna normaPisanje velikoga i maloga po~etnog slova

Velikim se po~etnim slovom pi{u: 1. vlastita imena

2. prva rije~ u re~enici

3. rije~ iz po~asti.




Koncepcija ud`benika i radne bilje`nice Hrvatski jezik 1

Stranice podsjetnika usmjerene su na podizanje razine u~enikove funkcionalne pismenosti, aprikazane su u obliku bloka za bilje{ke.

PALATALI – ], ^, \, D`, [, @, J, Lj, Nj

n+j → nj

(tan+ji→ tanji)

l+j → lj

(sol+ju→ solju)

h+j→ {

(tih+ji→ ti{i)

g+j → `

(lag+jem → laèm)

k+j→ ~

(skak+jem→ ska~em)

t+j → }

(ljut+ji→ lju}i)

c+j→ ~

(klic+jem→ kli~em)

s+j → {

(pis+jem→ pi{em)

z+j→ `

(brz+ji→ brì)

d+j→ |

(mlad+ji→ mla|i)

JOTACIJA – glasovna promjena u kojoj se nepalatal spaja sa

suglasnikom j i nastaje palatal.

Sinteze su naj~e{}e prikazane u obliku umnih mapa, Vennovih dijagrama ili usporednih tablica, azorno prikazuju sadràj jedne ili vi{e nastavnih jedinica.

Koncepcija ud`beni~ke jediniceS ve}inom jezi~nih sadràja predvi|enih za obradu u prvom razredu trogodi{njih strukovnih {kolau~enici su se ve} susreli tijekom osnovno{kolskoga obrazovanja.

Kako bi im se pribliìli nastavni sadràji predvi|eni za obradu, uvijek se polazi od onoga {to je

u~enicima ve} poznato. Naj~e{}e ih se u obradu novih sadràja uvodi preko neke op}e ìvotnesituacije, preko igre, preko onoga {to neposredno mogu osjetiti, vidjeti, doìvjeti, a ponekad seobrada novih nastavnih sadràja temelji na provjeri u~enikova predznanja.

Na sljede}em je primjeru prikazana koncepcija ud`beni~kih jedinica.

Nastavna cjelina: Glasovi

Ud`beni~ka jedinica: Glasovne promjene – jedna~enje suglasnika po zvu~nosti

Svaka je ud`beni~ka jedinica podijeljena na tri dijela:

• motivacijski zadatak

• obrada novih nastavnih sadràja• ponavljanje, vje`banje i usustavljivanje gradiva.

Ta trodijelna struktura ud`beni~ke jedinice odgovara trodijelnoj strukturinastavnoga sata:

• uvod u nastavne sadràje predvi|ene za obradu; provjera predznanja

• sredi{nji dio sata predvi|en za obradu novih nastavnih sadràja

• zavr{ni dio sata predvi|en za ponavljanje i uvje`bavanje obra|enih nastavnih sadràja.




Koncepcija ud`benika i radne bilje`nice Hrvatski jezik 1 1.razred

Jedna~enje suglasnika po zvu~nosti

• Zamislite sljede}u ìvotnu situaciju.

Imate dva susjeda. Stanuju u istoj zgradi, stan do stana. Jedan je od njih glasan i bu~an(zvu~an). Drugi je tih, samozatajan (bezvu~an). Zbog svoje razli~itosti pomalo smetaju jedandrugom. Ina~e, obojica su zadovoljna s vojim stanovima (ne èle ih mijenjati niti prodati). [totrebaju u~initi da bi im suìvot bio podno{ljiviji i lak{i?

Naravno, trebaju se prilagoditi jedan drugome, kako je to i ina~e u ìvotu.

Uvodni dio: motivacijski zadatak, fotografija

Svaka ud`beni~ka jedinica zapo~inje motivacijskim zadatkom.

Primjerice, kod Jedna~enja suglasnika po zvu~nosti motivacijski zadatak preko jedne ìvotne pri~euvodi u~enike u jezi~ne sadràje koje trebaju usvojiti.

Motivacijski je zadatak popra}en i fotogra-fijom. Sve su fotografije u ud`beniku odabra-

ne prema na~elu funkcionalnosti te kao takvepomaù u~eniku vizualizirati sadràje o kojima u~i.Priloène se fotografije mogu koristiti kao motiva-cijski zadatak, u tijeku same obrade predvi|eneud`beni~ke jedinice ili u zavr{nom dijelu sata gdjemogu posluìti kao vizualni predloàk za ponav-ljanje, uvje`bavanje i usustavljivanje obra|enih sa-dràja. Osim toga, mogu posluìti i kao poticajza stvarala~ki rad koji u~enici, primjerice, mogudobiti za doma}u zada}u.

Ukoliko je potrebno, u~enicima se nudi da ponove one jezi~ne sadràje koje su ve} ranije u~ili,a koji su nu`ni za usvajanje novoga gradiva. U na{em je primjeru to ponavljanje podjele glasovapo zvu~nosti. Premda su u~enici tu podjelu trebali usvojiti kada su obra|ivali nastajanje i podjeluglasova, ovdje im je ponovno ponu|ena podjela na zvu~ne i bezvu~ne glasove kako bi ju mogliponoviti i/ili njome se sluìti pri obradi jedna~enja suglasnika po zvu~nosti.

(Za motivacijski je dio sata naj~e{}e potrebno izdvojiti od 5 do 10 minuta.)

Sredi{nji dio: novi nastavni sadràji

Nakon rje{avanja motivacijskoga zadatka, u ud`beniku se uvode novi nastavni sadràji, tj. onisadràji koje u~enici trebaju usvojiti na nastavnom satu. Ti su sadràji uvijek logi~no raspore|enitako da se kre}e od jednostavnijih ka sloènijima, od poznatoga ka nepoznatomu, od blièga kadaljemu.

Definicije i pravila koja u~enici trebaju shvatiti i usvojiti kako bi znali primijeniti ste~ena znanjauvijek su otisnuti unutar crvenoga i plavoga okvira. Time se u~enicima vizualno sugerira {to je to {to oni trebaju nau~iti i zapamtiti kako bi razumjeli odre|ene jezi~ne sadràje.

Jedna~enje suglasnika po zvu~nosti glasovna je promjena koja se doga|a kada se jedan do dru-goga na|u dva glasa razli~ita po zvu~nosti. Pritom se prvi glas uvijek prilago|ava drugom glasu.





Svako je pravilo potkrijepljeno i odgovaraju}im primjerom.

Radi {to ve}e preglednosti i principa zornosti, koji je u~enicima kojima je ovaj ud`benik namijenjen jako vaàn, slova/glasovi na koje u~enici trebaju obratiti pozornost da bi shvatili {to se iza{to u rije~ima mijenja, dodatno su podcrtani i/ili obojani plavom ili crvenom bojom. Takose u~enikova pozornost, koja je ~esto kratkotrajna, usmjerava na ono bitno.

pod + pisati→ potpisati

d – zvu~ni suglasnik t – bezvu~ni suglasnik p – bezvu~ni suglasnik p – bezvu~ni suglasnik

Jedna~enje suglasnika po zvu~nosti ~esto se doga|a nakon ispadanja nepostojanog a.

1. Dobili ste rije~ vrapca. Da biste mogli odrediti koje su se glasovne promjene dogodile, prvo rije~trebate staviti u nominativ jednine: vrabac. To vam je polazi{na rije~.

2. Polazi{noj rije~i vrabac dodajete nastavak za genitiv jednine (-a). Tako ste dobili oblik vrabaca.

3. Vidite da vam je a u osnovi rije~i vi{ak jer genitiv jednine ne glasi (nema) vrabaca, nego (nema)

vrapca. Dakle, rije~ je o nepostojanom a koje u genitivu jednine trebate izbaciti. Tako dobijete oblikrije~i (nema) vrabca.

4. Primje}ujete da ni to nije traèni oblik rije~i. (Treba vam oblik vrapca.) Sada provjerite kakvi su pozvu~nosti susjedni glasovi b i c, koji su se nakon ispadanja nepostojanog a na{li jedan do drugogau rije~i. Vidite da je b zvu~ni, a c bezvu~ni glas.

Budu}i da se prvi glas treba prilagoditi drugom, zvu~ni b treba prije}i u svoj bezvu~ni par, a to je p. Tako dobijete traèni oblik rije~i: (nema) vrapca.

5. Zaklju~ak: u rije~i vrapca provedene su dvije glasovne promjene: nepostojano a i jedna~enjesuglasnika po zvu~nosti.

Iako se u govoru uvijek provodi, u pismu se ponekad odstupa od jedna~enja po zvu~nosti.Pred vama je pregled takvih iznimaka.

Jedna~enje suglasnika po zvu~nosti ne provodi se pri pisanju:

• suglasni~kih skupina dc , d~ , d} , ds, d{ odcijepiti, od~itati, od}u{nuti, predsjednik, od{utjeti

• sloènica u kojima je prvi dio iznad i ispod iznadprosje~an, ispodprosje~an

• nekih tu|ica Habsburgovci, gangster

• rije~i kod kojih bi zbog jedna~enja pozvu~nosti do{lo do promjene zna~enja

Tako bi se nadtr~ati (pobijediti koga u tr~anju)izjedna~ilo s natr~ati (tr~e}i nai}i na nekoga):

nadtr~ati: nad + tr~ati → nat + tr~ati → nattr~ati → natr~ati

Prethodni primjeri pokazuju kako se jedna~enje po zvu~nosti u pismu ne provodi uvijek.Bitno je zapamtiti da se u govoru ono uvijek provodi jer je lak{e izgovoriti dva glasa koja supo zvu~nosti jednaka. Dakle, prethodne }emo rije~i, premda ih druga~ije pi{emo, izgovarati:otcijepiti, ot~ itati, ispotprosje~an, nattr~ati, Ha pspurgovci.

Va`no je naglasiti kako se kod usvajanja sadràja ni{ta ne pretpostavlja, ne preska~e i ne podrazu-mijeva. Kroz sve se nastavne sadràje u~enici vode metodom pou~avanja u koracima, a gdje je godbilo mogu}e, pojmovi su, primjeri i ostali nastavni sadràji i grafi~ki usustavljeni.

Najva`niji su pojmovi u ud`beniku otisnuti debljim slovima kako bi olak{ali u~eniku snala-ènje na stranicama teksta ukoliko sam treba ne{to na stranici prona}i, pro~itati, zapamtiti ilizapisati u bilje`nicu.

Ukoliko se u~enicima u ud`beniku nudi neki sloèniji nastavni sadràj kako bi shvatili {to se i za{to

doga|a, uvijek im je rije{en primjer koji ih metodom pou~avanja u koracima postupno vodido rje{enja. U konkretnom se slu~aju u~enika vodi od po~etne rije~i do kona~noga oblika rije~inakon provedenih glasovnih promjena. Nakon sustavnoga prikaza cijeloga jezi~noga postupkau~enicima je ponu|eno jo{ nekoliko rije~i kod kojih se doga|a isto, pa oni, slijede}i opisani primjeru ud`beniku, mogu samostalno za vje`bu rije{iti i ostale navedene primjere.

(Sredi{nji je dio nastavnoga sata najva`niji za usvajanje novih nastavnih sadràja, a za njega jenaj~e{}e potrebno izdvojiti od 25 do 30 minuta.)





1. Objasnite kada se doga|a jedna~enje suglasnika po zvu~nosti.

2. Kako }ete napisati, a kako izgovoriti rije~ odslu{ati ? Obrazloìte svoj odgovor.

3. Imenujte glasovnu promjenu u rije~i ropstvo. U bilje`nici prikaìte i postupak kojim ste do{lido ovoga oblika rije~i.

Zavr{ni dio: Znam – Ne znam

Zavr{ni je dio ud`beni~ke jedinice rubrika Znam – Ne znam. Namijenjena je za ponavljanjeobra|enih nastavnih sadràja.

• U prvih se pet ud`beni~kih cjelina u toj rubrici nalaze tri pitanja koja se odnose na sadràje

netom obra|ene nastavne jedinice ili zahtijevaju od u~enika povezivanje novih s ranijeobra|enim nastavnim sadràjima.

• U posljednjoj je ud`beni~koj cjelini broj pitanja sveden na dva jer u~enici trebaju na njihodgovoriti u razvijenijoj epskoj formi (opi{i, obrazloì, ispripovijedaj, napi{i sastavak …).

Pitanja su oblikovana tako da ih u~enik uz pomo} ud`benika moè samostalno rije{iti.

Redoslijed pitanja prati redoslijed izlaganja nastavnih sadràja u ud`beni~koj jedinici.

Preglednost ud`benika i snalaènje u njemu, kako nastavniku tako i u~eniku, dodatno olak{avajuodgovaraju}e grafi~ke oznake.

– ozna~ava zadatke predvi|ene za u~enike. Da bi se ve} pri letimi~nom pogledu na ud`beni~ku jedinicu uo~ili zadaci predvi|eni za u~enike, tekst zadataka otisnut je plavom bojom.

– ozna~ava one sadràje na koje u~enici trebaju obratiti dodatnu pozornost. Kada se nebismo sluìli grafi~kom oznakom, to bi bili oni sadràji kod kojih bismo u~enicima rekli:Pazite! Obratite pozornost na sljede}e!

– ozna~ava dodatne sadràje koje ne moraju usvojiti svi u~enici u razrednom odjelu, alimo`da }e biti onih u~enika koji èle znati ne{to vi{e pa su ovi sadràji pripremljeniupravo zbog njih. Moèmo ih zvati i sadràjima za 5+.

– redovito se nalazi na kraju ud`beni~ke jedinice i ozna~ava rubriku Znam – Ne znam.

Dodatak – pravopisni rje~nik

Na kraju ud`benika nalazi se mali pravopisni rje~nik (prema: S. Babi}, B. Finka, M. Mogu{, Hrvatski pravopis, Zagreb, 1994.). Pri izboru uvr{tenih rije~i vodili smo ra~una o sljede}em:

• da su to rije~i pri ~ijem pisanju u~enici ~esto grije{e• da su izabrane rije~i najve}im dijelom u vezi s nastavnim sadràjima obra|enim uud`beniku.

D@dèm (vrsta pekmeza)dèmperdèntlmenskidèpdèparacdèz-glazbadìp (automobil )dùdodùngla (bolje: pra{uma)

\|ak V jd. |a~e, N mn. |aci

GGajev; Gajeva ulicagdjegod (negdje)gdje god (bilo gdje)gornji; Gornji grad

(dio Zagreba),Gornja Stubica (mjesto)

gospa ( gospo|a)Gospa (Majka Bo`ja)

grija~

grija}igukati, gu~em

ju`ni; Ju`na Amerika(kontinent), ju`na Hrvatska( ju`ni dio Hrvatske)

ju`ni Slaveni ( po zem. smje{taju)

Ju`ni Slaveni (kao etni~ka zajednica)

ju`noslavenski

K kad-tad

kemijskiknjièvnojezi~ni





Koncepcija radne bilje`nice

Sadràj radne bilje`niceU radnoj se bilje`nici koja prati ud`benik Hrvatski jezik 1 nalaze zadaci za ponavljanje, vje`banje iusustavljivanje obra|enih jezi~nih sadràja. Zadaci koji se odnose na nastavnu jedinicu obra|enuu ud`beniku poredani su tako da idu od jednostavnijih ka sloènijima. Radi lak{ega snalaènjau~enika, naj~e{}e prate redoslijed izlaganja nastavnih sadràja u ud`beniku.

Nastavne su jedinice u radnoj bilje`nici raspore|ene i naslovljene isto kao u ud`beniku. To zna~i dasu i zadaci u radnoj bilje`nici razvrstani u {est nastavnih cjelina:

1. UVOD (Jezik, jezi~ni znak, hrvatski jezik)2. GLASOVI3. PISMO I GOVOR4. HRVATSKA NARJE^JA

5. POVIJEST JEZIKA 6. JEZI^NO IZRA@AVANJE.

Radna bilje`nica slijedi metodi~ko-didakti~ku koncepciju ud`benika. Vode}i ra~una o profiluu~enika trogodi{njih strukovnih {kola, zadaci zastupljeni u radnoj bilje`nici sastavljeni su na neko-liko razina:

1. najnià razina (ponavljanje obra|enih jezi~nih pravila i definicija)2. zadaci u kojima u~enici trebaju primijeniti nove jezi~ne sadràje3. stvarala~ki zadaci4. zadaci koji povezuju nastavu jezika s nastavom knjièvnosti.

Pitanja zastupljena u radnoj bilje`nici od u~enika traè da znaju:

• definirati ili opisati odre|ene jezi~ne pojave• nabrojiti odre|ene jezi~ne ~injenice• analizirati obra|ene jezi~ne pojave• usporediti dvije ili vi{e jezi~nih pojava• donijeti jednostavnije zaklju~ke na temelju promatranih jezi~nih pojava• svojim rije~ima obrazloìti donesene zaklju~ke• protuma~iti odre|ene jezi~ne pojave• opisati, ispripovijedati ili prepri~ati neki osobni doìvljaj ili iskustvo.

Tipovi zadataka u radnoj bilje`nici

1. ZADACI ZA PONAVLJANJE OBRA\ENIH JEZI^NIH SADR@AJA

a) Zadaci u kojima se od u~enika traì da znaju definirati ili opisati odre|ene jezi~ne pojave.

4. [to je govorno priop}avanje (govorna komunikacija)?

3. Definiraj sibilarizaciju.





b) Zadaci u kojima se od u~enika traì da znaju nabrojiti obra|ene jezi~ne ~injenice.

5. Navedi tri dijela svakoga jezi~nog znaka.

1. Nabroji vrste rije~i kod kojih dolazi do smjenjivanja ije/je/e/i.

3. Dopuni re~enice.

Kada se jedan do drugoga na|u dva glasa razli~ita po mjestu tvorbe, oni se moraju

. Pritom se uvijek glas prilago|ava

glasu. Takvu glasovnu promjenu zovemo .

7. Zaokruì slovo ispred rije~i u kojima se dogodila sibilarizacija.

a) majci b) bajka c) Dubravki d) bogovi e) bozi f) vrazima

g) dusima h) to~ki i) striki j) |acima k) Grci l) brizi

7. Zaokruì slovo ispred to~ne tvrdnje.

a) U govornoj komunikaciji ne moè do}i do nesporazuma.

b) SMS poruke i elektroni~ka po{ta nisu oblici pisane komunikacije.

c) Govorom se prenosi poruka.

d) Pisani tekst ne treba biti logi~ki povezan.

1. Poveì pojam s njegovim zna~enjem.

fon sustav slova nekoga jezika

grafem jezi~na jedinica koja nema vlastito zna~enje, ali ima razlikovnu ulogu

fonetika jezi~na disciplina koja prou~ava funkcionalna svojstva glasova

fonem pisani znak za fonem

fonologija glas

slovopis (grafija) jezi~na disciplina koja prou~ava akusti~ka i artikulacijska svojstva glasova

5. Imenuj glasovne promjene u navedenim rije~ima.

othraniti

trbu{~i}

djevojaka (G mn. im. djevojka)

sretni~e (V jd. im. sretnik)

pokojnici (N mn. im. pokojnik)

{~epati

cvije}e

ispri~ati

c) Zadaci u kojima se od u~enika o~ekuje da dopune navedene tvrdnje.

d) Zadaci u kojima se od u~enika traì da zaokruè to~ne ili neto~ne jezi~ne tvrdnje ili odre|ene jezi~ne pojave.

e) Zadaci u kojima se od u~enika traì da poveù jezi~ne sadràje s lijeve i desne strane.

2. ZADACI U KOJIMA UÊNICI TREBAJU PRIMIJENITI OBRA\ENE JEZI^NE SADR@AJE

a) Zadaci u kojima se od u~enika traì da prepoznaju i imenuju obra|ene jezi~ne pojave o kojimasu u~ili.





b) Zadaci u kojima se od u~enika o~ekuje da poveù odre|ene teorijske spoznaje s konkretnim jezi~nim primjerima.

6. Poveì naziv glasovne promjene i rije~ na desnoj strani.

jotacija Mirkovca (G. jd. im. Mirkovec)

nepostojano e re~e

sibilarizacija zapusi (N mn. im. zapuh)nepostojano a smr}u (I jd. im. smrt)

palatalizacija sestara (G mn. im. sestra)

5. Podcrtaj pogre{no napisane rije~i.

sjede~i, pti~urina, napada}, nazo}an, sun~anje, naru}itelj, p}ela, pe}ica, pera~, vodi}

5. Napi{i postupak kojim smo do{li do navedenih rije~i. Imenuj glasovne promjene unjima. (Slijedi prvi primjer koji je ve} rije{en!)

engleski Englez + ski → englezski → englesski (jedna~enje suglasnika po zvu~nosti)

→ engleski (gubljenje suglasnika)

predvorje

beìvotan

8. Dopuni tablicu.

zvu~ni b g ` | –

bezvu~ni t s ~ f h

5. Ponu|ene rije~i prepi{i na odgovaraju}e latice, ovisno o tome koja se glasovna promje-

na u rije~i dogodila.

traci (D jd. im. traka)

Belostencu (D jd. im. Belostenec)

vu~i}

maraka (G mn. im. marka)

nastavni~e (V jd. im. nastavnik)

snom (I jd. im. san)

vuci (N mn. im. vuk)Glasovnepromjene

NEPOSTOJANOE S I B I L A

R I Z A C I J A

P A L A T A L I Z A C I J A

NEPOSTOJANO A

S I B I L A R I Z A C I J A

NEPOSTOJANO A

PALATALIZACIJA

c) Zadaci u kojima se od u~enika o~ekuje da usporede odre|ene jezi~ne primjere i znaju izdvojitito~ne od neto~nih primjera.

d) Zadaci u kojima se od u~enika traì da prikaù postupak kojim se do{lo do neke jezi~ne pojave.

Kod takvih je sloènijih tipova zadataka u~enicima pokazan put kako }e rije{iti zadatak jer im jeprvi primjer ve} rije{en. Slijede}i rije{eni primjer, u~enici mogu samostalno rije{iti preostala dvaprimjera.

e) Zadaci u kojima se od u~enika traì da svoje spoznaje o nekim jezi~nim pojavama usustave uobliku tablice.

f) Zadaci u kojima se od u~enika traì da usporede odre|ene jezi~ne pojave/primjere i razvrstajuih prema nekom kriteriju koji je obi~no unaprijed zadan.





g) Zadaci za podizanje funkcionalne razine u~eni~ke pismenosti.

h) Zadaci u kojima se od u~enika o~ekuje da svojim rije~ima znaju objasniti/obrazloìti odre|ene jezi~ne pojave.

6. Upi{i ~ ili } .

geneti ar, galebi , gla ati, izle i, zasje i, kre , kreveti , alatni ar, kroja

15. Pred tobom su tri kra}a teksta. Upi{i ije/je/e/i tamo gdje nedostaje.

c) Zima je. Sve je b lo. Sn `ne pahulje jo{ uv k l }u zrakom. Uz puno sm ha

d ca prave sn govi}a. Zatim l ù na sn g da bi ostavili otisak svoga t la. B lina

prirode i sv ìna zraka osv àvaju d cu i uveseljavaju ih sve do predve~erja, kada svi

kre}u u svoje tople domove.

7. Jesu li sljede}e rije~i pravilno nagla{ene?

odzdraviti pripadati

Obrazloì svoj odgovor.

4. Pro~itaj ulomke dviju pjesama. Ispod svake napi{i kojim je narje~jem pisana.

(…)

Murve je vajalo prodat radi duga jer darvo od murve za brode je vridnonevoja je murve pomela ko kugai sve smo tad brode pogledali jidno.

(…)

Jure Frani~evi} Plo~ar , Lipe na{e murve

Daj, stani malo! Pogle~ kak ble{~i na{lingan senoko{in rub!V kmici se {pigl vode stekle{~i: sohine jo~i, mrtve~ki zub.

(…)

Boìca Jelu{i} , Mjese~ina

1. Navedi neke oblike pisanoga izraàvanja. Zaokruì one kojima se naj~e{}e koristi{.

2. Navedi situacije iz svakodnevnoga ìvota u kojima bi radije komunicirala/komuniciraogovorom nego pismom. Obrazloì svoj odgovor.

i) Zadaci u kojima se od u~enika traì da usporede dvije ili vi{e jezi~nih pojava i donesu zaklju~ke.

U radnoj su bilje`nici najzastupljeniji zadaci koji sluè za ponavljanje obra|enih jezi~nih pravi-la i definicija te zadaci u kojima u~enici trebaju primijeniti nove jezi~ne spoznaje (zadaci iz 1.i 2. skupine). Budu}i da su odgovori na najve}i dio tih zadataka jednozna~ni, zadaci u prvihpet cjelina radne bilje`nice mogu nastavniku posluìti i za vrednovanje u~eni~kih odgovora,a ne samo za pra}enje.

3. STVARALA^KI ZADACI

a) Zadaci u kojima se od u~enika traì da poveù osobno iskustvo i jezi~ne spoznaje.





Ovakvi su zadaci otvorenoga tipa ~e{}i u 6. cjelini radne bilje`nice ( Jezi~no izraàvanje). Oniu~eniku omogu}uju visok stupanj kreativnosti u stvarala~kim zadacima, stoga je rezultaterje{avanja takvih zadataka poèljno prije svega pratiti, a samo ponekad i vrednovati.

4. ZADACI KOJI POVEZUJU NASTAVU JEZIKA S NASTAVOM KNJI@EVNOSTI I IZRA@AVANJA

a) Zadaci u kojima se od u~enika o~ekuje da na primjerenim knjièvnoumjetni~kim tekstovimauo~e odre|ene jezi~ne pojave i svojim rije~ima objasne njihovu funkcionalnost.

5. Pa`ljivo promotri sliku. Sastavi objektivni opis prikazane osobe.

1. Iz {tokavske pjesme Koi u snu gledam u tu ravnicu (ud`benik, str. 91.) ispi{i rije~i i oblikekarakteristi~ne za {tokavsko narje~je. Za svaku takvu rije~ ili oblik napi{i kako bi glasiliu standardnom jeziku.

zna~ajke{tokavskoga narje~ja

oblik rije~i u{tokavskom narje~ju

oblik rije~i u standardnom jeziku

nekada{nji glas eponekad se ostvaruje kao i

dolazi do zamjenel u o

stezanje glasova

gubljenje glasova

stari prijedlog v zamijenjen je sa u

gubljenje samoglasnikana kraju rije~i

rije~i turskogapodrijetla

4. Pro~itaj tekst Ba{}anske plo~e iz ~itanke, a zatim rije{i zadatak.

a) Navedi ime opata koji je zabiljeìo svjedo~anstvo o darivanju kralja Zvonimira.

b) Navedi ime opata koji je zajedno s devetoricom svoje bra}e zidao crkvu na darovanom zemlji{tu(ledini).

b) Zadaci u kojima se od u~enika o~ekuje samostalnost i kreativnost.

b) Zadaci u kojima se od u~enika o~ekuje da poveù sadràje iz ~itanke (nastava knjièvnosti) sazadacima iz radne bilje`nice (nastava jezika).





Kako se koristiti radnom bilje`nicom• Radna bilje`nica u~enicima moè posluìti za doma}u zada}u, ali i za po-

navljanje i uvje`bavanje gradiva u zavr{nom dijelu nastavnoga sata.Osim toga, neki zadaci iz radne bilje`nice, posebice stvarala~ki i korelacijski,mogu posluìti i kao motivacijski zadaci u nastavi jezika, ali i u nastaviknjièvnosti i izraàvanja (uvodni dio nastavnoga sata).

• Ponekad se nastavnik moè koristiti zadacima iz radne bilje`nice umjesto na-stavnoga listi}a za obradu novih nastavnih sadràja (vidi nastavni model br. 4)u sredi{njem dijelu nastavnoga sata.

• Zadaci ponavljanja i primjene obra|enih jezi~nih sadràja mogu posluìti ina sljede}em nastavnom satu za ponavljanje gradiva.

• Tipovi zadataka zastupljeni u radnoj bilje`nici mogu posluìti nastavniku kaomodel za sastavljanje pisanih provjera znanja iz jezika.

3. U tablicu napi{i o kojoj je glasovnoj figuri rije~.

primjer glasovna figura

I cvr~i, cvr~i, cvr~ak na ~voru crne smr~e

Olovne i te{ke snove

Kloko}e vrelo, more pjeni se i krko~i

crne}i se crnim vranama

5. U ~itanci iz knjièvnosti potraì primjere za lirski i epski dijalog te ih prepi{i u radnubilje`nicu.

1. Sluè}i se ~itankom, napi{i sastavak. Zadana je tema Antigone u suvremenom svijetu.

Koncept:




Bilje{ke




PRIJEDLOG IZVEDBENOGA PROGRAMA

PRVO POLUGODI[TE

RUJAN 12 sati

NASTAVNE CJELINE, TEME, JEDINICE

Uvodni sat: upoznavanje u~enika s programom i na~inom rada

KNJI@EVNOST, izraàvanje JEZIK, izraàvanje


Knjièvnost kao umjetnost rije~i•

Pristup knjièvnom djelu. Znanost o knjièvnosti•

Kronolo{ke tablice•

LIRIKA

Interpretacija lirske pjesme: Dobri{a Cesari},• Oblak

Lirske temeMisaona lirska pjesma: Dobri{a Cesari},• Pjesma mrtvog pjesnika

Ljubavna lirska pjesma: Josip Pupa~i},• Zaljubljen u ljubav

Domoljubna lirska pjesma: Silvije Strahimir Kranj~evi},•Moj dom

Socijalna lirska pjesma: Dobri{a Cesari},• Vagona{i

Pejsa`na lirska pjesma: Ljubo Wiesner,• Blago ve~e

Duhovno-religiozna lirska pjesma: Nikola [op,• Kuda bih

vodio IsusaTradicionalni lirski oblici

Himna: Antun Mihanovi},• Horvatska domovina

Oda: Petar Preradovi},• Rodu o jeziku

UVOD (JEZIK, JEZI^NI ZNAK,HRVATSKI JEZIK)

Sporazumijevanje. Jezi~ni znak •

Hrvatski jezik •

GLASOVI

Nastajanje i podjela glasova•

Fonem•

Usmena provjera znanja i•ocjenjivanje

Bilje{ke




Prijedlog izvedbenoga programa za 1. razred trogodi{njih strukovnih {kola

LISTOPAD 12 sati



Tradicionalni lirski oblici

Ditiramb: Vladimir Nazor,• Cvr~ak

Elegija: Silvije Strahimir Kranj~evi},• Iseljenik

Epitaf:• Hrelja, Slovo za Ivana

Epigram: August [enoa,• Mom stolu; Gustav Krklec, Dubljirazlozi ; Antun Gustav Mato{, Ad hominem, Djed unuku

Pjesma u stihu i pjesma u prozi

Antun Gustav Mato{,• Jesenje ve~e; Fran Maùrani}, Svemir

Dijalektalna lirika

âkavsko narje~je: Mate Balota,• Roènice.

Kajkavsko narje~je: Dragutin Domjani}• , Ciklame, krvaveciklame

Lirika (sinteza)

Pisana provjera znanja – Pristup knjièvnosti, Lirika

Analiza pisane provjere znanja

GLASOVI

Fonem•

Usmena provjera znanja i•ocjenjivanje

Glasovne promjene

Sibilarizacija. Palatalizacija•

Nepostojano• a

HRVATSKA NARJE^JA

âkavsko narje~je. Kajkavsko•narje~je. [tokavsko narje~je

Bilje{ke



1.razred



STUDENI 12 sati



LIRSKO-EPSKE VRSTE

Balada:• Asanaginica

EPIKA

Epika u stihu: Homer,• Ilijada

Jednostavni oblici

Mit o Piramu i Tizbi • ; Ezop, Konj i magarac, Starac i smrtBajka: Ivana Brli}-Maùrani},• Rego~

Sloèni oblici

Novela: Vjekoslav Kaleb,• Gost

Pripovijetka: Slavko Kolar,• Breza

Roman

August [enoa,• Zlatarovo zlato

GLASOVI

Zamjena• e sa o. Jotacija

Jedna~enje suglasnika po•zvu~nosti

Jedna~enje suglasnika po•mjestu tvorbe

Gubljenje (ispadanje)•suglasnika

Glasovne promjene –•ponavljanje, vje`ba

Glasovne promjene – pisana•provjera znanja

PROSINAC 9 sati



George Orwell,• @ivotinjska farma

Epika (sinteza)•

Prva {kolska zada}a

Analiza i ispravak {kolske zada}e

Usmena provjera znanja i zaklju~ivanje ocjena

Glasovne promjene – analizapisane provjere znanja

Bilje{ke





DRUGO POLUGODI[TE

SIJEÂNJ 9 sati



DRAMA

Dramski tekst i kazali{na predstava•

Tragedija: August Cesarec,• Sin domovine

Komedija: Pero Budak,• Klupko

Drama (sinteza)•

DISKURZIVNI KNJI@EVNI OBLICI

Esej: Michel de Montaigne,• O odgoju

Putopis: Antun Nem~i},• Putositnice

PISMO I GOVOR

Grafemski sustav•hrvatskoga jezika

Izgovor i pisanje glasova•~ i }

Izgovor i pisanje glasova•

d` i |

VELJAÂ 12 sati



Diskurzivni oblici (sinteza)•Ponavljanje gradiva: epika, drama, diskurzivni knjièvni oblici•

Pisana provjera znanja – Epika, Drama,Diskurzivni knjièvni oblici


POVIJEST KNJI@EVNOSTI

TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELAUvod. Biblija•

Stari zavjet:• Knjiga postanka, Psalmi, Pjesma nad pjesmama

Novi zavjet:• Evan|elje po Ivanu, Proslov

Temeljna civilizacijska djela (sinteza)•

ANTI^KA KNJI@EVNOST

Gr~ka i rimska knjièvnost – pregled•

Epska poezija: Homer,• Odiseja

PISMO I GOVOR

Smjenjivanje• ije/je/e/i(Imenice. Pridjevi. Glagoli)

Pravopisne•vje`be/diktat(~ i }, d` i | , ije/je/e/i )



1.razred



O@UJAK 12 sati


ANTI^KA KNJI@EVNOST

Tragedija: Sofoklo,• Antigona Komedija: Plaut,• Hvalisavi vojnik

Anti~ka knjièvnost (sinteza)•

EUROPSKO SREDNJOVJEKOVLJE

Srednjovjekovna epika:• Pjesma o Rolandu, Pjesan oCidu

Trubadurska lirika (izbor)•

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJI@EVNOST

Uvod•

Razvoj pismenosti: Crnorizac Hrabar,• O pismenima.Glagolja{tvo u Hrvatskoj

PISMO I GOVOR

Naglasni sustav (Naglasak.•Naglasna cjelina)

Nagla{ene rije~i•

Nenagla{ene rije~i•

Naglasni sustav – pisanaprovjera znanja

Naglasni sustav – analizapisane provjere znanja

TRAVANJ 9 sati


Ba{}anska plo~a•

Hrvatska srednjovjekovna proza

Pravni tekstovi:• Vinodolski zakon.

Povijesni tekstovi:• Zapis popa Martinca, Ljetopis popaDukljanina.

Pou~ni tekstovi:• Lucidar

Hrvatska srednjovjekovna poezija

[ibenska molitva, Svit se kon~a•

Hrvatska srednjovjekovna knjièvnost (sinteza)

Pisana provjera znanja – Temeljna civilizacijska djela,Europsko srednjovjekovlje,Hrvatska srednjovjekovnaknjièvnost


HUMANIZAM I PREDRENESANSA

Dante Alighieri, Boànstvena komedija (Pakao, I. – V.)

POVIJEST JEZIKA

Trojezi~nost i tropismenost•Hrvata u srednjem vijeku





SVIBANJ 12 sati


HUMANIZAM I PREDRENESANSA

Francesco Petrarca,• Kanconijer (I.,III., XXXV., CCCXII.)Giovanni Boccaccio,• Dekameron (I, 1.; VI, 10.;VIII, 8.)

Humanizam i predrenesansa (sinteza)•

RENESANSA

Uvod•

Miguel de Cervantes,• Bistri vitez don Quijote od Manche

William Shakespeare,• Hamlet

HRVATSKI HUMANIZAM I RENESANSA

Hrvatski humanizam i renesansa (uvod)•

Marko Maruli}:• Judita

Hrvatska renesansna lirika

Zbornik Nik{e Ranjine• ([i{ko Men~eti}, Dòre Drì})

Hanibal Luci},• Jur nijedna na svit vila

Druga {kolska zada}a

Analiza i ispravak {kolske zada}e

Usmena provjera• znanja i ocjenjivanje

LIPANJ 6 sati


Hrvatska renesansna epika

Petar Zorani},• Planine

Brne Krnaruti},• Vazetje Sigeta grada; Petar Hektorovi}, Ribanjei ribarsko prigovaranje

Hrvatska renesansna drama

Marin Drì},• Dundo Maroje

Renesansa. Hrvatski humanizam i renesansa (sinteza)•

Usmena provjera znanja i zaklju~ivanje ocjena




OBRAZOVNI ISHODI

HRVATSKI JEZIK (prvi razred trogodi{njih strukovnih {kola)

HRVATSKI JEZIK

ZNATI RAZUMJETI BITI SPOSOBAN UÎNITI

• Opisati proces priop}ivanja(komunikacije).

• Imenovati i definiratiklju~ne pojmove vezane uzkomunikaciju.

• Definirati pojmove jezik i govor .

• Objasniti podrijetlohrvatskoga jezika (tzv. jezi~no stablo hrvatskoga jezika).

• Znati svojim rije~imaobjasniti zna~ajke hrvatskogastandardnog jezika.

• Definirati glas, navestipodjelu glasova na otvornikei zatvornike, navesti podjeluglasova po zvu~nosti i pomjestu tvorbe.

• Definirati pojmove fon,fonem, fonetika i fonologija.

• Nabrojiti glasovne promjene idefinirati ih.

• Opisati nekoliko osnovnihpravopisnih pravila pri pisanju~ , }, d` , | .

• Opisati nekoliko osnovnihpravila o smjenjivanju ije / je / e / i u imenica, pridjeva i glagola.

• Primijeniti poznavanje

pravopisnih pravila pri pisanjuije / je / e / i .

• Uo~iti razliku izme|usporazuma i nesporazuma;

uo~iti posljedice do kojihnesporazum moè dovesti.

• Uo~iti razliku izme|uhrvatskoga jezika i hrvatskogastandardnog jezika.

• Razumjeti ulogu LjudevitaGaja u oblikovanju hrvatskogastandardnog jezika po~etkom19. st.

• Shvatiti proces nastajanjaglasova.

• Prepoznati i imenovatiglasovne promjene koje suse dogodile u jednostavnijimrije~ima.

• Uo~iti razliku izme|uslovopisa (grafije), pravopisa(ortografije) i pravogovora

(ortoepije).

• Uo~iti razlikovnu ulogufonema ~ i } u rije~ima.

• Uo~iti kako se smjenjivanje ije / je / e / i ne doga|a stihijski, ve}postoje unaprijed utvr|enisustavi i pravila po kojima seto smjenjivanje doga|a.

• Sluìti se govornom ipisanom komunikacijom u

svakodnevnom ivotu.• Pravilno se sluìti hrvatskim

standardnim jezikom uusmenoj i pisanojkomunikaciji uvaàvaju}injegova pravila (norme) ifunkcionalne stilove.

• Pravilno se govornoizraàvati koriste}i seznanjem o artikulaciji glasova

te naglasnom sustavuhrvatskoga jezika.

• Izvesti razli~ite oblike nekerije~i (npr. majka, majci ) ina konkretnom primjeruobjasniti zbog ~ega dolazi doglasovne promjene.

• Provoditi glasovne promjeneu govoru i pismu (u skladu sgramati~kim pravilima).

• Pravilno se koristitigrafemskim sustavomhrvatskoga jezika u pisanojkomunikaciji.

• Primijeniti poznavanjepravopisnih pravila pri pisanju~ , }, d` , | .

• Primijeniti poznavanjepravopisnih pravila pri pisanjuije / je / e / i .




Obrazovni ishodi


• Znati nabrojiti naglaske uhrvatskom jeziku i napisatinjihove oznake.

• Navesti osnovna pravila omjestu naglaska u hrvatskomstandardnom jeziku.

• Razlikovati naglasnice odnenaglasnica u naglasnoj(izgovornoj) cjelini.

• Nabrojiti nekoliko zna~ajki pokojima se zavi~ajno narje~jeu~enika na fonemskoj inaglasnoj razini razlikuje odstandardnoga jezika.

• Objasniti pojam trojezi~nosti tropismenost Hrvata u srednjem vijeku.

• Kronolo{kim slijedom navestitri jezika i tri pisma kojima suse Hrvati sluìli u srednjemvijeku.

• Znati nabrojiti vrstepravopisnih znakova u

hrvatskom jeziku.

• Uo~iti razlikovnu ulogunaglaska u hrvatskom jeziku.

• Razumjeti razliku izme|unaglasnica i nenaglasnica;razumjeti razlikuizme|u prednaglasnica izanaglasnica.

• Uo~iti razlike u hrvatskimnarje~jima kada je u pitanjufonemska i naglasna razina.

• Razumjeti va`nost prvihhrvatskih glagoljskih,latini~nih i }irili~nih pisanihspomenika za razvoj hrvatskepismenosti i kulture.

• Razumjeti slu`bu pravopisnihznakova u hrvatskom jeziku.

• Prepoznati na pisanompredlo{ku pogre{ke s obziromna temeljna pravopisnapravila. Mo}i ispravitipogre{ke i obrazloìti ih.

• Prepoznati u govornojsituaciji pogre{ku s obziromna naglasni sustav hrvatskoga jezika.

• Usporediti jednostavniji tekstpisan na zavi~ajnom narje~jusa standardnim jezikom.Na temelju te usporedbe

pokazati zna~ajke zavi~ajnoganarje~ja.

• Povezati najva`nije hrvatskesrednjovjekovne zapise spismom na kojem su zapisanii vremenom nastanka.

• Pravilno primjenjivatipravopisne znakove usvim oblicima pisanogaizraàvanja.

JEZI^NO IZRA@AVANJE

• Opisati oblike i na~ine jezi~noga izraàvanja. Opisatipisanje i govor kao procesekomunikacije i umjetni~kogaizraza.

• Definirati opis. Navesti vrsteopisa.

• Definirati pripovijedanje.

Navesti oblike pripovijedanja.• Definirati dijalog i monolog.

• Razlikovati zna~ajke pisanogai govornoga izraàvanja.

• Ukazati na va`nost govornihvrednota u izraàvanju.

• Usporediti opise s obziromna izraz, stav autora, pristuppredmetu opisivanja.

• Usporediti pripovjeda~ketekstove s obzirom na pristuppripovjeda~a i tijek doga|aja.

• Pravilno se pisano i govornoizraàvati na pravopisnoj ipravogovornoj razini.

• Sastaviti opis i pripovjeda~kitekst – smisleno (logi~ki)povezan tekst trodijelnekompozicije (uvod, razrada,zaklju~ak).

• Sastaviti dijalog i monolog.




MODELI OBRADE NASTAVNIHJEDINICA

1. Sporazumijevanje. Jezi~ni znak

2. Fonem

3. Glasovne promjene (Sibilarizacija. Palatalizacija)

4. Glasovne promjene (Jedna~enje suglasnika po zvu~nosti)

5. Glasovne promjene (ponavljanje)

6. Izgovor i pisanje glasova ~ i }

7. Izgovor i pisanje glasova d` i |

8. Smjenjivanje ije/je/e/i (Imenice. Pridjevi. Glagoli)

9. Nenagla{ene rije~i

10. âkavsko narje~je11. Najva`niji hrvatski srednjovjekovni zapisi

12. Pisano i govorno izraàvanje

13. Opisivanje

14. Pisano izraàvanje





1.razred


Modeli obrade nastavnih jedinica

Nastavna jedinica: Sporazumijevanje. Jezi~ni znak (1 sat)

Nastavna cjelina: UVOD (JEZIK, JEZI^NI ZNAK, HRVATSKI JEZIK)model

1

PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potreban nastavni listi} br. 1 (1. i 2. dio) te prozirnica br. 1 sastavljena iz dvadijela. Potrebno je umnoìti onoliko nastavnih listi}a br. 1 koliko je u~enika u razredu. Potom ih treba{karama prerezati na dva dijela tako da se u~enicima prvo moè dati 1. dio, a potom 2. dio.

UVODNI DIO (8 minuta)

SPORAZUMIJEVANJE

U~enici igraju igru gluhoga telefona ( pokvarenoga telefona).

1. Potrebno je stvoriti buku i àmor u razredu. Nastavnik moè uklju~iti i kasetofon kako bidodatno poja~ao buku u komunikacijskom kanalu. Nastavnik jednom u~eniku u prvoj klupi{ap}e poruku:

Vidjela/vidio sam Tanju. Bila je s Ivanom.

2. U~enik kojem je nastavnik {apnuo poruku treba poruku proslijediti u~eniku koji sjedi donjega u klupi, on opet sljede}em u~eniku i tako sve dok poruku ne primi posljednji u~eniku razredu.

3. U~enik koji je posljednji primio poruku treba poruku koju je ~uo naglas izre}i. Njegovu po-ruku nastavnik zapisuje na plo~u. Potom nastavnik zapisuje i poruku koju je poslao. U~eniciuspore|uju te dvije poruke.

SREDI[NJI DIO (25 minuta)

1. U~enici }e pro~itati na 10. str. ud`benika dvije re~enice u crvenom okviru (sporazum/nespo-razum). Nakon toga trebaju zaklju~iti je li tijekom njihove igre gluhoga telefona s po~etkasata do{lo do sporazuma ili nesporazuma.

Nakon donesenoga zaklju~ka jedan }e u~enik naglas pro~itati {to je sporazum. Drugi }eu~enik naglas pro~itati {to je nesporazum. Definiciju sporazuma i nesporazuma u~enicimogu zapisati u bilje`nice.

2. Nastavnik moè postaviti sljede}e pitanje: îme smo se sluìli tijekom ove igre?

Nakon {to odgovore na postavljeno pitanje, u~enici trebaju otvoriti 9. str. ud`benika ipro~itati tekst u crvenom okviru koji }e im dati odgovor na pitanje kako zovemo na~inkomunikacije pri kojem se sluìmo govorom. Definiciju govornoga priop}avanja (govorne

komunikacije) u~enici mogu zapisati u bilje`nice.





3. Kada zabiljeè {to je govorno priop}avanje, u~enici dobivaju sljede}i naputak:

Pro~itajte tekst na 9. str. ud`benika koji govori o na~inima na koje sve moèmo komunici-rati. Obratite pozornost na to {to pripada jezi~noj, a {to nejezi~noj komunikaciji.

Nakon {to u~enici pro~itaju tekst, nastavnik moè postaviti sljede}a pitanja:

1. Navedite na~ine na koje moèmo komunicirati. 2. îme se sluìmo u jezi~noj komunikaciji? 3. Navedite neke oblike nejezi~ne komunikacije. 4. Dok smo igrali igru gluhoga telefona, jesmo li se sluìli jezi~nom ili nejezi~nom ko-

munikacijom? • Na~ine komunikacije u~enici mogu zabiljeìti u bilje`nice.

(Tre}i se korak ostvaruje usmenom komunikacijom izme|u nastavnika i u~enika – na-stavnikovo pitanje/u~enikov odgovor.)

4. Kako bi u~enici saznali koji su ~imbenici potrebni za ostvarenje govorne komunikacije, teza{to ponekad dolazi do nesporazuma, trebaju pro~itati tekst na 10. str. ud`benika.

Dok u~enici ~itaju tekst, nastavnik }e podijeliti nastavne listi}e br. 1 – 1. dio. Kada u~enici pro~itaju tekst i svi pred sobom imaju nastavni listi} broj 1 – 1. dio, dobivaju

sljede}e naputke: Pomo}u 10. str. ud`benika rije{ite zadatke iz nastavnoga listi}a.

Te }ete nastavne listi}e poslije zalijepiti u svoje bilje`nice.

5. Nakon {to u~enici pismeno odgovore na postavljena pitanja, nastavnik }e naglas pro~itatisvako pitanje iz listi}a, a u~enici koje nastavnik prozove trebaju pro~itati svoje odgovore.

Time provjeravamo to~nost u~eni~kih odgovora i nakon toga u~enici trebaju ispraviti svojeneto~ne odgovore i/ili dopuniti nepotpune odgovore.

JEZI^NI ZNAK

1. U~enici se trebaju osvrnuti oko sebe i imenovati neke pojave/stvari iz vanjskoga svijeta kojiih okruùje. Nekoliko }e u~eni~kih navoda nastavnik zapisati na plo~u.

Potom }e objasniti u~enicima kako su sve te rije~i i izrazi kojima imenujemo svijet koji nasokruùje jezi~ni znakovi. Jezik je sustav takvih znakova. Objasnit }e pojam jezi~ni znak.

2. Nakon {to nastavnik objasni pojam jezi~ni znak, u~enici }e se vratiti radu s ud`benikom. Tre-baju pro~itati tekst na 12. str. ud`benika (do podnaslova Struktura (narav) jezi~noga znaka).

Dok u~enici ~itaju tekst, nastavnik }e podijeliti nastavne listi}e br. 1 – 2. dio sa zadacima

koje }e u~enici trebati rije{iti, a odnose se na jezi~ni znak, jezik i govor. Poslije }e te listi}e u~enici trebati zalijepiti u bilje`nice. (Tako se skra}uje vrijeme potrebnoza biljeènje.)

3. Nakon {to u~enici pismeno odgovore na postavljena pitanja, nastavnik }e naglas pro~itatisvako pitanje iz listi}a, a u~enici koje prozove pro~itat }e svoje odgovore.Time provjeravamo to~nost u~eni~kih odgovora i nakon toga u~enici trebaju ispraviti svojeneto~ne odgovore i/ili dopuniti nepotpune odgovore.

4. Nakon korekcije u~eni~kih odgovora, nastavnik moè odràti kratko predavanje o trodijelnoj strukturi (naravi) jezi~noga znaka. Za to moè uporabiti prozirnicu br. 1 – 1. dio na

kojoj je obja{njena trodijelna struktura jezi~noga znaka oko. • Tri dijela svakoga jezi~noga znaka u~enici mogu zapisati u bilje`nice.



1.razred



5. Nakon {to im se objasni trodijelna struktura jezi~noga znaka na primjeru oko, u~enicimogu samostalno prou~iti strukturu jezi~noga znaka olovka (12. str. ud`benika).

ZAVR[NI DIO (10 minuta)

INAÎCA A

1. U zavr{nom dijelu nastavnoga sata nastavnik moè uporabiti prozirnicu br. 1 – 2. dio: Sporazumijevanje. Jezi~ni znak (sinteza).

2. Nakon {to jo{ jednom na ovaj na~in ponove klju~ne pojmove s dana{njega nastavnogasata, u~enici trebaju usmeno odgovoriti na neka od pitanja Znam – Ne znam.

Primjerice, mogu odgovoriti na 1. pitanje s 11. str. i 3. pitanje s 13. str. ud`benika.

INAÎCA B

1. Umjesto 2. dijela prozirnice br. 1 nastavnik moè uporabiti sinteze koje se odnose na Spo-razumijevanje (11. str.) i Jezi~ni znak (13. str.) iz ud`benika.

2. Drugi je korak kod ina~ice b isti kao drugi korak kod ina~ice a.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enici mogu rije{iti zadatke iz radne bilje`nice (7. i 8. str.). Zadatke mogurje{avati sluè}i se ud`benikom i bilje`nicom.

DODATAK: NASTAVNI LISTI]I, PROZIRNICE, KARTICE S PITANJIMA I ODGOVORIMA

MODEL 1

Nastavni listi} br. 1 – 1. dio: SporazumijevanjeNastavni listi} br. 1 – 2. dio: Jezi~ni znak

Prozirnica br. 1 – 1. dio: Trodijelna struktura jezi~noga znakaProzirnica br. 1 – 2. dio: Sporazumijevanje. Jezi~ni znak (sinteza)

Bilje{ke





Nastavna jedinica: Fonem (1 sat)

Nastavna cjelina: GLASOVImodel

2

PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potreban nastavni listi} br. 2 i prozirnica br. 2 na kojoj su otisnuta rje{enjanastavnoga listi}a br. 2.

Nastavni listi} br. 2 nastavnik treba umnoìti u onoliko primjeraka koliko ima u~enika u razred-nom odjelu.


INAÎCA A

1. Nastavnik moè na plo~u napisati rije~ djetinjstvo. U~enici na temelju zadane klju~nerije~i dobivaju zadatak da u svoju bilje`nicu zabiljeè nekoliko asocijacija vezanih uz pojamdjetinjstvo. Nakon 2 – 3 minute nekolicina }e u~enika u razrednom odjelu naglas pro~itatisvoje asocijacije.

2. Nakon u~eni~kih asocijacija na temu djetinjstvo, nastavnik moè naglas pro~itati pjesmu

Polusan Dobri{e Cesari}a (25. str. ud`benika).

3. Nakon interpretativnoga ~itanja pjesme, od u~enika se moè traìti da odrede temu pje-sme, poveù doìvljaj pjesnikova djetinjstva sa svojim doìvljajem djetinjstva te odgovorena pitanja koja se nalaze u zadatku ispod teksta pjesme (25. str. ud`benika). Tekst pjesmemogu povezati s fotografijom na istoj stranici.

INAÎCA B

1. Nastavnik moè re}i u~enicima neka otvore 25. str. ud`benika i promotre fotografiju natoj stranici. Potom o priloènoj fotografiji trebaju u bilje`nice zapisati nekoliko re~enica(dovoljno bi bilo 4 – 5 re~enica). Nekolicina }e u~enika naglas pro~itati svoje re~enice.

2. i 3. korak isti su kao kod ina~ice a.


1. U~enici }e dobiti zadatak za individualni rad. Pozorno, s razumijevanjem, trebaju pro~itatitekst (po~ev{i od prvoga crvenoga okvira) na 25. str. do podnaslova Alofon na 26. str.ud`benika.

2. Nakon prvoga pozornoga ~itanja u~enici trebaju ponovno pro~itati isti tekst, ali ovoga putatako da na rubnici kod onih dijelova teksta koje su shvatili stave znak dvostruke kva~ice(), a kod onih dijelova teksta koje nisu razumjeli trebaju staviti znak upitnik (?).



1.razred



3. Kada su u~enici na rubnici dogovorenim oznakama ozna~ili pro~itani tekst, nastavnik }eobjasniti one dijelove teksta kod kojih su u~enici stavili znak upitnik (?). To moè u~initikratkim predavanjem i sluè}i se dodatnim primjerima koje moè zabiljeìti na plo~u kakobi zornim prikazom u~enicima objasnio ono {to im nakon samostalnoga ~itanja teksta nijebilo jasno.

(Vrijeme predvi|eno za individualno ~itanje teksta i obja{njavanje dijelova koje u~enici nisurazumjeli jest 10 minuta.)

4. Nakon {to su u~enicima obja{njeni oni pojmovi koje prvobitno nisu razumjeli, svaki }eu~enik dobiti nastavni listi} br. 2. U sljede}oj se fazi sredi{njega dijela sata pristupa izraditzv. umne mape / mentalne mape.

Kako bi se u~enicima olak{ala izrada umne mape, neke }e im ku}ice na nastavnom listi}uve} biti popunjene. Daljnja }e im pomo} pri izradi te mape biti pitanja ili smjernice koje suupisane na nastavnom listi}u, a koje im sugeriraju gdje {to trebaju upisati.

Ovaj zadatak u~enici mogu rje{avati u paru (onako kako sjede u klupi).

(Vrijeme predvi|eno za izradu umne mape jest 10 minuta.)

5. Nakon izrade umne mape u~enicima }e se projicirati prozirnica br. 2 na kojoj je otisnuta istaumna mapa koju su i oni popunjavali, ali je u potpunosti rije{ena. Na prozirnici su dijelovikoje su u~enici trebali dopuniti otisnuti crvenom bojom, a oni dijelovi umne mape koji subili otisnuti na u~eni~kim nastavnim listi}ima otisnuti su crnom bojom. Time se u~enicivizualno upu}uju na one dijelove umne mape koje su trebali samostalno rije{iti. U~enicitrebaju usporediti svoja rje{enja s rje{enjima na prozirnici br. 2 i potom ispraviti ono {to surije{ili neto~no i/ili dopuniti ono {to su rije{ili polovi~no.


INAÎCA A

1. U~enici u zavr{nom dijelu nastavnoga sata mogu rije{iti zadatke na 12. str. u radnoj bilje`-nici (Fonem).

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enici mogu rije{iti 2. zadatak iz rubrike Znam – Ne znam (26. str. ud`be-nika).

Ukoliko u zavr{nom dijelu nastavnoga sata nisu stigli rije{iti sve zadatke iz radne bilje`nice, ostataktako|er mogu rije{iti za doma}u zada}u.

INAÎCA B

1. Nastavnik moè na plo~u napisati sljede}e stihove Dobri{e Cesari}a:

Nad svojim poletima __aclimNe}u da pla~em i da kukam.Preponosan da sebe __aclim, Ja pjesmu svoje propasti fi}ukam.

(…)Dobri{a Cesari}, Nad svojim poletima __aclim





2. U~enici trebaju odgonetnuti foneme koji nedostaju kako bi tekst strofe i naslov pjesme bilicjeloviti. (Potrebno je priznati sve odgovore koji pokazuju razumijevanje jezi~ne problema-tike – razlikovne uloge fonema i jednake fonolo{ke okoline.)

3. Nakon {to u~enici to~no rije{e zadatak (ili nakon {to nastavnik procijeni da je vrijeme za ovu

jezi~nu igru isteklo), nastavnik }e upisati foneme koji su nedostajali i ponuditi u~enicimaprvu strofu Cesari}eve pjesme Nad svojim poletima palim. Ukoliko se u~enicima tekst svidi,mogu ga prepisati u svoje bilje`nice, a potom iz rije~i palim i àlim ispisati:

a) razlikovne foneme b) fonolo{ku okolinu.

Cjeloviti tekst strofe glasi:Nad svojim poletima palimNe}u da pla~em i da kukam.Preponosan da sebe àlim, Ja pjesmu svoje propasti fi}ukam.

(…)Dobri{a Cesari}, Nad svojim poletima palim

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enici mogu rije{iti 12. str. u radnoj bilje`nici (Fonem).


MODEL 2Nastavni listi} br. 2: Fonem (umna/mentalna mapa)

Prozirnica br. 2: Fonem (umna/mentalna mapa – rje{enja)

Bilje{ke



1.razred



Nastavna jedinica: Glasovne promjene (Sibilarizacija. Palatalizacija) (1 sat)


3

PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potreban nastavni listi} br. 3 i prozirnica br. 3. Valja umnoìti onolikonastavnih listi}a koliko je u~enika u razrednom odjelu. Na prozirnici su otisnuta rje{enja nastav-noga listi}a br. 3.

Ukoliko nastavnik odlu~i da }e zavr{ni dio sata provesti po ina~ici a, potreban mu je i nastavni

listi} br. 4. (Na jednom se listu papira formata A4 nalaze tri takva nastavna listi}a. Ukoliko se urazredu nalazi 30 u~enika, trebat }e umnoìti 10 takvih nastavnih listi}a i svaki od njih razrezati na3 dijela kako bi svaki u~enik u razrednom odjelu dobio svoj listi} za zavr{ni dio sata (sintezu)).

UVODNI DIO (6 – 7 minuta)

1. Nastavnik moè traìti od u~enika neka se prisjete naziva glasovnih promjena o kojima suu~ili u osnovnoj {koli. Nazive svih glasovnih promjena kojih se u~enici mogu prisjetiti na-stavnik biljeì na plo~u.

2. Kada se u~enici vi{e ne mogu sjetiti ni jedne glasovne promjene, nastavnik }e ih uputitineka otvore 29. str. ud`benika. Uspore|uju}i glasovne promjene navedene na toj stranici sglasovnim promjenama zabiljeènim na plo~i, u~enici }e mo}i zaklju~iti jesu li se sjetili svihglasovnih promjena o kojima su ranije u~ili. Ako su neke od njih propustili spomenuti, sada}e ih imenovati, a nastavnik }e i njih zabiljeìti na plo~u.

3. Kada su na plo~i zabiljeèni nazivi svih glasovnih promjena, nastavnik moè najaviti u~e-nicima kako }e na sljede}im nastavnim satima iz jezika ponoviti i produbiti ranije ste~enaznanja o glasovnim promjenama koje se doga|aju u pojedinim rije~ima. Najavljuje i zada-tak za dana{nji nastavni sat, a to je ponoviti i produbiti u~eni~ka znanja o dvjema ranijeobra|enim glasovnim promjenama – sibilarizaciji i palatalizaciji.


1. Nastavnik moè dati u~enicima sljede}i naputak:

• Na 30. i 31. stranici ud`benika pro~itajte sve {to pi{e o sibilarizaciji. Potom na 31. i 32. str.ud`benika pro~itajte {to pi{e o palatalizaciji. Va`no je da ~itate s razumijevanjem jer }e vam ponovljene/ste~ene spoznaje trebati kako biste to~no rije{ili zadatke iz nastavnoga listi}a.

• Poslije }ete dobiveni i rije{eni nastavni listi} zalijepiti u svoju bilje`nicu.

2. Dok u~enici ~itaju tekstove iz ud`benika (individualni rad), nastavnik im dijeli nastavni li-

sti} br. 3. Na nastavnom je listi}u nacrtana komparativna tablica. Ona treba omogu}itiu~enicima:





• usporedno promatranje dviju glasovnih promjena (sibilarizacije i palatalizacije)

• uo~avanje elemenata koji su zajedni~ki tim dvjema glasovnim promjenama (primjerice,po~etnih glasova)

• uo~avanje elemenata koji su u tim dvjema glasovnim promjenama razli~iti (primjerice,glasovi koji nastaju kao njihov rezultat).

Zadatke iz komparativne tablice u~enici mogu rje{avati u paru (onako kako sjede u klupi).

(Vrijeme predvi|eno za ~itanje i popunjavanje komparativne tablice iznosi 20 minuta.)

3. Nakon {to u~enici rije{e zadatke iz komparativne tablice, nastavnik }e prikazati prozirnicubr. 3 s otisnutim rje{enjima nastavnoga listi}a br. 3.

U~enici uspore|uju svoje odgovore s rje{enjima na prozirnici. Pritom trebaju ispraviti mogu}eneto~ne odgovore i/ili dopuniti nepotpune odgovore.

(Za usporedbu u~eni~kih rje{enja s rje{enjima na prozirnici predvi|eno je 5 minuta.)

4. U daljnjem tijeku nastavnoga sata nastavnik moè pro{iriti u~eni~ke spoznaje o palataliza-

ciji tako {to }e im re}i kako se ponekad palataliziraju i suglasnici c i z . Potkrijepit }e to odgovaraju}im primjerima i dodatnom formulom za palatalizaciju. Primjeri: stric + e → stri~e, knez + e → kneè, mjesec + ev → mjese~ev,

ptic(a) + ica → pti~ica

Dodatna formula za palatalizaciju: c, z + e, i → ~, `

• Ukoliko procijeni da je potrebno, te primjere i formulu nastavnik moè zapisati na plo~u,a u~enici }e ih prepisati u svoje bilje`nice.


INAÎCA A

1. Nastavnik moè podijeliti u~enicima nastavni listi} br. 4. Taj nastavni listi} treba posluìtiu~enicima kao sinteza spoznaja ponovljenih/usvojenih na nastavnom satu.

Pomo}u metode Vennova dijagrama u~enici trebaju usustaviti najva`nije spoznaje s nastav-noga sata.

Nastavnik moè dati u~enicima sljede}e naputke: • Pred vama su dva kruga koja se djelomi~no preklapaju. Iznad svakoga od njih nalazi se

naziv jedne glasovne promjene o kojoj smo u~ili. Rje{avaju}i zadatke iz komparativnetablice, mogli ste zaklju~iti kako sibilarizacija i palatalizacija imaju neka obilje`ja koja suim zajedni~ka i neka po kojima se razlikuju. Ono {to je zajedni~ko tim dvjema glasovnim promjenama upi{ite u dio kruga koji se preklapa (zajedni~ki dio kruga). Pri rje{avanjutoga zadatka pomo}i }e vam komparativna tablica iz nastavnoga listi}a br. 3. U dijelovekrugova koji se ne preklapaju upisat }ete ispred kojih se glasova navedene glasovne pro-mjene doga|aju i koji glasovi nastaju kao njihov rezultat.

• Rije~i koje su navedene u desnom pravokutniku trebate upisati u odgovaraju}i krug kao primjere, ovisno o tome koja se glasovna promjena u njima dogodila.

(Za rje{avanje ovoga zadatka predvi|eno je 5 – 6 minuta.)

2. Nakon {to u~enici rije{e zadatak iz nastavnoga listi}a br. 4, nastavnik moè postaviti sljede}apitanja:

• [to ste upisali u dio kruga koji se preklapa? • [to ste upisali u dio koji se ne preklapa kod sibilarizacije?



1.razred



• [to ste upisali u dio kruga koji se ne preklapa kod palatalizacije? • U kojim se rije~ima iz desnoga okvira dogodila sibilarizacija? • U kojim se rije~ima iz desnoga okvira dogodila palatalizacija? U~enici pritom ispravljaju mogu}e pogre{ke i/ili dopunjuju svoje odgovore.

3. Nakon provjere rje{enja u Vennovu dijagramu, u~enici mogu usmeno odgovoriti na pitanja Znam – Ne znam koja se nalaze na 31. i 32. str. ud`benika.

DOMA]A ZADA]A

U~enici mogu za doma}u zada}u rije{iti zadatke iz radne bilje`nice (13., 14. i 15. str.). Zadatkemogu rje{avati sluè}i se ud`benikom i bilje`nicom.

INAÎCA B

1. U~enici mogu usmeno odgovoriti na pitanja Znam – Ne znam koja se nalaze na 31. i 32.str. ud`benika.

2. Nakon {to odgovore na pitanja Znam – Ne znam, u~enici mogu dodatno utvrditi svojeznanje rje{avaju}i zadatke iz radne bilje`nice koji se odnose na sibilarizaciju i palatalizaciju(13., 14. i 15. str.).

DOMA]A ZADA]A

Zadatke iz radne bilje`nice koje ne stignu rije{iti na nastavnom satu u~enici trebaju rije{iti za do-ma}u zada}u.


MODEL 3

Nastavni listi} br. 3: Sibilarizacija. Palatalizacija (komparativna tablica)Nastavni listi} br. 4: Sibilarizacija. Palatalizacija (Vennov dijagram)

Prozirnica br. 3: Sibilarizacija. Palatalizacija – rje{enje komparativnetablice

Bilje{ke





Nastavna jedinica: Glasovne promjene (Jedna~enje suglasnika po zvu~nosti) (1 sat)


4


1. U uvodnom dijelu sata nastavnik moè iskoristiti motivacijski zadatak iz ud`benika (str. 39.).Pro~itat }e u~enicima (ili prepri~ati) tekst iz motivacijskoga zadatka koji govori o dvojici su-sjeda. Jedan je od njih glasan i bu~an (zvu~an), dok je drugi tih i samozatajan (bezvu~an).Nakon ~itanja (prepri~avanja) pri~e o dvojici susjeda, nastavnik moè postaviti pitanje:

• [to dvojica susjeda iz pri~e trebaju u~initi da bi im suìvot bio podno{ljiviji, lak{i, ljep{i i kakodvije vrtne stolice (fotografija u ud`beniku na str. 39.) ne bi zauvijek ostale prazne?

2. Nakon {to u~enici odgovore na postavljeno pitanje, nastavnik im moè objasniti kako jeprilagodba va`na u ivotu, ali i u jeziku. Najavit }e zadatak predvi|en za ovaj nastavni sat –uo~iti {to se doga|a kada se u rije~i jedan do drugoga na|u dva glasa razli~ita po zvu~nosti(sli~nost s dvojicom susjeda). Tako }e nastavnik, polaze}i od jedne op}e ìvotne situacijekoju svi razumiju, dovesti u~enike do jezi~ne situacije koja je cilj dana{njega sata.


1. Kako je za razumijevanje jedna~enja suglasnika po zvu~nosti neophodno znati podjelu gla-sova na zvu~ne i bezvu~ne, u~enici tu podjelu trebaju ponoviti tako {to }e rije{iti 1. zadatakna 19. str. radne bilje`nice.

Ukoliko su zaboravili podjelu pa ne mogu rije{iti zadatak, pomo}i }e im tablica (zvu~ni/ bezvu~ni glasovi) na dnu 39. str. ud`benika.

2. U~enici zatim dobivaju novi zadatak: trebaju pro~itati definiciju jedna~enja suglasnika pozvu~nosti te dva pravila po kojima se ta glasovna promjena provodi (40. str. ud`benika). Uprimjerima su im podcrtani glasovi/slova na koja trebaju obratiti pozornost.

Definiciju jedna~enja suglasnika po zvu~nosti te pravila po kojima se ta glasovna promjena

provodi, u~enici mogu zapisati u bilje`nice.

3. Nakon {to su prou~ili kada dolazi do jedna~enja suglasnika po zvu~nosti i pravila po kojima seta glasovna promjena provodi, u~enici mogu rije{iti 2. i 3. zadatak iz radne bilje`nice (str. 19).

4. Kada u~enici rije{e ta dva zadatka, u~enik kojega nastavnik prozove naglas }e pro~itati 2.pitanje i prozvat }e u~enika koji treba odgovoriti na to pitanje. U~enik koji je odgovorio nadrugo pitanje prozvat }e u~enika koji }e pro~itati tre}e pitanje, a on }e prozvati u~enika koji}e odgovoriti na to pitanje.

U~enici pritom trebaju ispraviti svoje neto~ne odgovore.

5. Nastavnik }e zatim pokazati u~enicima kako se jedna~enje suglasnika po zvu~nosti ~estodoga|a nakon ispadanja nepostojanoga a. Kako bi to zorno prikazao, i}i }e korak po korak i



1.razred



svaki }e korak zabiljeìti na plo~u. (Bilo bi dobro da pritom za one glasove koji su u~enicimanajva`niji da bi uo~ili {to se i za{to s njima doga|a koristi krede u boji.)

Nastavnik, primjerice, moè na plo~i prikazati postupak kako i za{to od rije~i laàc (N jd.)dobijemo oblik la{ca (G, A jd.). U~enici taj postupak trebaju prepisati u svoje bilje`nice.

6. Nakon zornoga prikaza {to se u kojem koraku doga|a kada se u nekoj rije~i na|u nepostojanoa i jedna~enje suglasnika po zvu~nosti, u~enici mogu dobiti zadatak da samostalno provedu tekorake i uo~e za{to u N jd. imamo oblik rije~i vrabac, a u G i A jd. imamo oblik vrapca.

INAÎCA A

Kada rije{e dobiveni zadatak, u~enici samostalno mogu svoje rje{enje provjeriti na 40. str.ud`benika. Ukoliko u svom radu uo~e pogre{ke, trebaju ih ispraviti.

INAÎCA B

Kada rije{e dobiveni zadatak, nastavnik moè prozvati jednoga u~enika neka na plo~i rije{izadatak. Ostali u~enici trebaju usporediti svoje korake s koracima ispisanim na plo~i i ispra-viti mogu}e pogre{ke. (Neki od primjera koje u~enici mogu samostalno rije{iti navedeni suu ud`beniku na str. 40 (donji redak).)

7. Iznimke od jedna~enja po zvu~nosti u~enici mogu nau~iti rje{avanjem prvoga dijela 6. za-datka u radnoj bilje`nici (str. 20). U tom dijelu zadatka trebaju zaokruìti to~no napisanerije~i. Nakon {to rije{e zadatak, mogu otvoriti 41. str. ud`benika i prou~iti kada se jedna~enjesuglasnika po zvu~nosti u pismu ne provodi. Nakon toga provjerit }e svoja rje{enja, ispravitimogu}e neto~nosti i odgovoriti na drugi dio 6. zadatka, odnosno objasniti za{to su to~niba{ ti oblici rije~i. Iznimke kada u pismu ne provodimo jedna~enje suglasnika po zvu~nostii pripadaju}e primjere u~enici mogu zapisati u svoje bilje`nice.


1. U~enici mogu odgovoriti na sva tri pitanja iz rubrike Znam – Ne znam. Na prva dva pitanjamogu odgovoriti usmeno, a 3. pitanje neka rije{e u bilje`nici.

2. U~enici trebaju rije{iti 4. zadatak iz radne bilje`nice (str. 19). Ukoliko ostane dovoljno vre-mena, taj zadatak netko od u~enika moè rije{iti pred plo~om.

DOMA]A ZADA]A

1. U~enici trebaju ponoviti ili, ukoliko su zaboravili, ponovno nau~iti podjelu glasova po zvu~nosti.Te glasove valja u~iti u parovima (b – p, d – t, g – k …) jer }e im to kasnije znatno olak{ati usvajanje glasovnih promjena.

2. U~enici za doma}u zada}u mogu rije{iti 5. zadatak iz radne bilje`nice (str. 20).





Nastavna jedinica: Glasovne promjene – ponavljanje gradiva (1 sat)

PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potreban nastavni listi} br. 5, nastavni listi} br. 5a, te prozirnica br. 4.

Nastavnik treba umnoìti onoliko primjeraka nastavnoga listi}a br. 5 koliko ima u~enika u ra-zrednom odjelu. Tako }e svaki u~enik dobiti svoj primjerak nastavnoga listi}a.

Nastavni listi} br. 5a (rje{enja nastavnoga listi}a br. 5) treba umnoìti u onoliko primjeraka koliko

ima parova u razrednom odjelu. Tako }e svaki par u klupi dobiti jedan listi} s rje{enjima.


1. U uvodnom dijelu sata u~enici }e raditi individualno. Cilj je ponoviti teorijske sadràje veza-ne uz glasovne promjene.

Nastavnik }e im dati uputu da prou~e sintezu glasovnih promjena o kojima su u~ili na pret-hodnim satima (46., 47. i 48. str. ud`benika).

2. Kada u~enici prou~e sintezu, nastavnik moè postaviti sljede}a pitanja:

• [to je sibilarizacija? • [to je palatalizacija? • Kada govorimo o nepostojanom a? • Kada naj~e{}e dolazi do zamjene l sa o? • [to se doga|a prilikom jotacije? • Kada dolazi do jedna~enja suglasnika po zvu~nosti? • Navedite pravila koja primjenjujemo pri jedna~enju suglasnika po mjestu tvorbe.

• Za{to ponekada dolazi do gubljenja (ispadanja) suglasnika?


1. U~enici }e dobiti nastavni listi} br. 5. Nastavnik }e im zadati da rije{e 1. zadatak na tomnastavnom listi}u.

2. Kada su u~enici rije{ili 1. zadatak, nastavnik }e im pokazati rje{enja toga zadatka (prozir-nica br. 4). Nakon {to usporede svoja rje{enja s rje{enjima otisnutima na prozirnici, u~enicitrebaju ispraviti svoje neto~ne odgovore.

Za prvi i drugi korak predvi|eno je 10 minuta.

3. U~enici nastavljaju s individualnim radom. Trebaju rije{iti preostale zadatke s nastavnogalisti}a br. 5 (od 2. do 8. zadatka).


5



1.razred



4. Kada u~enici rije{e svoje listi}e, zamijenit }e ih sa svojim parom iz klupe. Svaki }e par dobitinastavni listi} br. 5a na kojem se nalaze rje{enja nastavnoga listi}a br. 5 (od 2. do 8. zadat-ka). U~enici trebaju prema tim rje{enjima ispraviti nastavni listi} svom paru iz klupe. Bilobi dobro da ispravak rade crvenom kemijskom olovkom i da kod neto~noga odgovora nestave samo minus, ve} da napi{u to~no rje{enje kako bi u~enik kod ku}e, kada bude u~ioza pisanu provjeru znanja, vidio gdje je pogrije{io i kako je taj zadatak trebao rije{iti.

Ukoliko nastavnik eli, moè napraviti i kriterij za ocjenu nastavnoga listi}a br. 5. Za ocjenubodovali bi se zadaci od 2. do 8. Tako bi svaki u~enik vidio i koju bi ocjenu dobio, odnosnokakvo je njegovo trenutno znanje o glasovnim promjenama, te bi znao koliko jo{ mora u~itida bi iz pisane provjere toga dijela gradiva dobio zadovoljavaju}u ocjenu.

Vrijeme predvi|eno za tre}i i ~etvrti korak jest 20 minuta.

ZAVR[NI DIO (3 – 4 minute)

Nastavnik moè na plo~i pokazati za{to se u nekoj rije~i s nastavnoga listi}a br. 5 dogodila nekaglasovna promjena. To moè u~initi za one rije~i s kojima su u~enici, rje{avaju}i nastavni listi} br. 5,imali najvi{e pote{ko}a.

DOMA]A ZADA]A

U~enici za doma}u zada}u mogu rije{iti zadatak na 23. str. radne bilje`nice (Glasovne promjene – sinteza).

Pri rje{avanju toga zadatka mogu se sluìti sintezom glasovnih promjena na 46., 47. i 48. str.ud`benika.


MODEL 5

Nastavni listi} br. 5 i 5a: Glasovne promjene (ponavljanje)

Prozirnica br. 4: Glasovne promjene (ponavljanje)Rje{enja 1. zadatka s nastavnoga listi}a br. 5

Bilje{ke





Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje glasova ~ i } (1 sat)

PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za sat potrebno 6 praznih prozirnica, 6 flomastera crne/plave boje i 6 flomasteracrvene boje. Flomasteri trebaju biti takvi da se njima moè pisati po prozirnicama. Taj materijalvalja rasporediti tako da svaka skupina dobije praznu prozirnicu, jedan crni/plavi i jedan crveniflomaster.


1. • Nastavnik }e najprije u~enike razvrstati u skupne. Primjerice, ako je u razredu 30 u~enika,razred se podijeli u 6 skupina. (Valja voditi ra~una o tome da u svakoj skupini ima isti (ilipribli`no isti) broj u~enika.)

• Svaka }e skupina dobiti i svoj naziv. Kako bi se izbjegla uobi~ajena monotonija (skupinaA, skupina B … ili prva skupina, druga skupina …), nastavnik moè imenovati skupinekoriste}i rije~i koje u sebi imaju glasove/slova ~ ili }. Tako se, primjerice, prva skupinamoè zvati budu}nost , druga samo}a, tre}a ~isto}a, ~etvrta listi} , peta ~ovjek i {esta

~upavko. Nastavnik moè unaprijed pripremiti i ispisati nazive skupina, ali ti nazivi mogubiti napisani bez dijakriti~kih znakova. Njih u~enici trebaju upisati sami.

• Nakon {to svaka skupina na listi} sa svojim imenom upi{e dijakriti~ki znak koji nedostaje,upoznat }e ostale skupine sa svojim imenom. Ako su ~lanovi neke skupine u svom imenuupisali pogre{an dijakriti~ki znak, u~enici u ostalim skupinama trebaju ih ispraviti. Ukoli-ko nitko od u~enika ne uo~i pogre{ku, ispravit }e ju nastavnik.

2. Nastavnik moè najprije prozvati nekoliko u~enika da glasno izgovore glas ~ , a potom inekoliko u~enika da izgovore glas }. (Dovoljno je prozvati dvoje ili troje u~enika za izgo-vor svakoga glasa.) Nakon toga mogu se napisati na plo~u sljede}e rije~i: vrap~i}, drve}e,automehani~ar, nov~i}, sre}a, slu~aj, sli~ica, rije~ . Nastavnik zatim proziva nekoliko u~enika

da razgovijetno pro~itaju rije~i napisane na plo~i. Cilj je ovoga dijela nastavnoga sata uo~iti kako se ~esto izgovor glasova ~ i } razlikuje od

govornika do govornika te kako se ponekad u izgovoru gubi razlika izme|u tih dvaju gla-sova. Nastavnik moè re}i u~enicima kako je pisanje ~ i } jedna od naj~e{}ih pravopisnihpogre{aka u {kolskim zada}ama i drugim u~eni~kim pisanim oblicima rada. Nadalje, skre}eim pozornost da oni govornici hrvatskoga jezika koji u govoru ne razlikuju glasove ~ i },naj~e{}e grije{e i pri njihovu pisanju.

INAÎCA A

3. Kada su u~enici uo~ili kako postoji problem u izgovoru glasova ~ i }, nastavnik ih moè

uputiti da na 53. str. ud`benika prou~e kako se pravilno izgovaraju ta dva glasa. U~enicitrebaju poku{ati glasove ~ i } pravilno izgovoriti sluè}i se naputcima iz ud`benika.

Nastavna cjelina: PISMO I GOVORmodel

6



1.razred



INAÎCA B

Nastavnik moè objasniti i pokazati u~enicima kako valja pravilno izgovoriti glas ~ . Potommoè traìti od nekoliko u~enika da prema njegovim naputcima pravilno izgovore glas ~ .Zatim }e nastavnik objasniti pravilan poloàj govornih organa pri izgovoru glasa }. Nekoliko

}e u~enika potom poku{ati prema nastavnikovim naputcima pravilno izgovoriti i taj glas.

4. Nastavnik moè naglas, paze}i na pravilan izgovor glasova ~ i }, pro~itati ulomak iz knjigeSanje Pili}, Sasvim sam popubertetio (53. str. ud`benika).

Potom }e u~enici trebati u~initi isto. Bilo bi dobro da jedan u~enik razgovijetno pro~ita jed-nu re~enicu, osobito paze}i na pravilan izgovor glasova ~ i }. Zatim }e drugi u~enik pro~itatidrugu re~enicu i tako redom do posljednje re~enice. Ukoliko neki u~enik nejasno ili neto~noartikulira koji od glasova, nastavnik }e ga (poput jeke) ispraviti.


1. Nastavnik moè dati u~enicima sljede}i naputak:

• Na 54. str. ud`benika nalazi se tablica u kojoj su usustavljena pravila i primjeri koji namkazuju kada treba govoriti i pisati ~, a kada }. Svaka }e skupina dobiti zadatak da prou~idio te tablice, ispi{e pravila o pisanju glasova ~ ili } na prozirnicu i ta pravila potkrijepi odgovaraju}im primjerima. Kada budete pisali na prozirnice, ono {to drìte va`nim istaknitecrvenim flomasterom. Ostalo pi{ite crnim/plavim flomasterom. Svi zapisi na prozirnicitrebaju biti ~itki i uredni.

• Poslije }e predstavnik svake skupine izloìti ostatku razreda spoznaje svoje skupine zabilje-ène na prozirnici.

• Ostali u~enici poslu{at }e njihovo izlaganje i tekst s prozirnice zapisati u svoje bilje`nice.Nastavnik moè podijeliti zadatke za skupni rad na sljede}i na~in:

Redni brojskupine

Nazivskupine

Zadatak

1. BUDU]NOST – treba prou~iti i oprimjeriti kako glas ~ ponekad nastaje urije~ima i izvedenicama prema osnovnom k ili c

2. SAMO]A – treba prou~iti i oprimjeriti u kojim se sufiksima u imenica ipridjeva javlja glas ~

3. ÎSTO]A – prou~it }e i oprimjeriti pojavu glasa ~ u imenima(zemljopisnim i prezimenima) te rije~ima u kojima postanakglasa ~ nije vidljiv

4. LISTI] – treba prou~iti i oprimjeriti kako glas } ponekad nastaje urije~ima i izvedenicama prema osnovnom t ili |

5. ÔVJEK – treba prou~iti i oprimjeriti u kojim se sufiksima u imenica ipridjeva javlja glas }

6. ÛPAVKO – prou~it }e i oprimjeriti pojavu glasa } u glagolskim oblicima,imenima (zemljopisnim i prezimenima) te rije~ima u kojima

postanak glasa } nije vidljiv





Kako bi u~eni~ka izlaganja bila {to zornije predstavljena, bilo bi dobro da svaka skupina svojdio gradiva za izlaganje usustavi u obliku male umne mape/shematskoga prikaza. Pritomim moè pomo}i nastavnik svojim sugestijama.

Vrijeme predvi|eno za ovaj u~eni~ki zadatak jest 5 minuta.

2. Predstavnik skupine (kojega odredi nastavnik ili ostali ~lanovi skupine) predstavlja ostalimu~enicima u razrednom odjelu svoju umnu mapu/shematski prikaz s pravilima o pisanjuglasa ~ ili } i pripadaju}im primjerima. Ostali u~enici u razrednom odjelu trebaju zapisati usvoje bilje`nice spoznaje (umne mape/shematske prikaze) ostalih skupina.

Predstavnici skupina mogu izlagati onim redom kojim su dobivali zadatke (prva }e izlagatiskupina budu}nost , a posljednja skupina ~upavko).

Va`no je napomenuti da predstavnici skupina u izlaganju trebaju govoriti jasno, glasno irazgovijetno paze}i na izgovor glasova ~ i }.

Vrijeme predvi|eno za izlaganje po skupinama jest 20 minuta.

3. Na temelju primjera na dnu 54. str. ud`benika, nastavnik moè objasniti u~enicima razlikovnu

ulogu glasova ~ i }. To bi dodatno trebalo potkrijepiti u~eni~ke spoznaje s dana{njega satakako nije svejedno ho}emo li pisati ili izgovarati glas ~ ili } jer to ponekad mijenja zna~enjerije~i.


1. U~enici mogu jedan po jedan rje{avati zadatke na 26. str. u radnoj bilje`nici. Rje{avaju}ipojedini zadatak, mogu redom (onako kako sjede) naglas pro~itati svoja rje{enja svakerije~i/re~enice paze}i na pravilan izgovor glasova ~ i }. Tako }e se istodobno provesti pravo-

pisna i pravogovorna vje`ba. Ostali u~enici uspore|uju svoja rje{enja s pro~itanim rje{enjima i ispravljaju mogu}e po-gre{ke.

DOMA]A ZADA]A

INAÎCA A

U~enici za doma}u zada}u mogu rije{iti zadatke na 27. str. radne bilje`nice.

Napomena: na sljede}em nastavnom satu u~eni~ka se rje{enja doma}e zada}e mogu provjeriti

tako da u~enici u paru (onako kako sjede u klupi) zamijene svoje radne bilje`nice. Nastavnik moèpro~itati to~na rje{enja, a u~enici }e jedan drugome crvenom kemijskom olovkom ispraviti mogu}epogre{ke.

INAÎCA B

U~enici za doma}u zada}u mogu napisati kra}i sastavak koji }e biti zasi}en rije~ima u kojimase javljaju glasovi ~ i }. Kao poticaj za pisanje sastavka mogu uporabiti bilo koju fotografiju izud`benika ili }e im temu odrediti nastavnik.



1.razred



Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje glasova d` i | (1 sat)


7

PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku su za sat potrebne krede u boji.


1. Ponavljanje ranije obra|enoga gradiva: Za pravogovornu vje`bu nastavnik moè iskoristiti 10. i/ili 11. zadatak na 27. str. radne

bilje`nice (Izgovor i pisanje glasova ~ i }). Tako }e ujedno provjeriti jesu li u~enici napisalidoma}u zada}u. U~enici naizmjence mogu pro~itati re~enice iz teksta paze}i na izgovorglasova ~ i }. Ostali u~enici u razrednom odjelu svoja rje{enja uspore|uju s pro~itanimrje{enjima i ispravljaju mogu}e pogre{ke. Ukoliko neku pogre{ku u~enici ne uo~e, ispravit}e ju nastavnik. Va`no je da u~enici to~no i jasno artikuliraju glasove ~ i } kako ne bi doveliu dvojbu ostale u~enike u razrednom odjelu.

2. U~enici trebaju otvoriti 56. str. ud`benika i pro~itati motivacijski zadatak. Prou~it }e kako sepravilno izgovaraju glasovi d` i | te usporediti izgovor tih dvaju glasova s izgovorom glaso-va ~ i }.

Potom }e nastavnik prozvati nekoliko u~enika da naglas izgovore rije~i an|eo, srd`ba,oru|e, dèz , evan|elje, dèm, dìp, me|a (3. to~ka motivacijskoga zadatka).

SREDI[NJI DIO (23 minute)

1. Nastavnik moè na plo~u nacrtati umnu mapu. Njome }e prikazati u~enicima u kojim serije~ima naj~e{}e javlja glas d` . Pritom se moè, radi ve}e zornosti, koristiti kredama u boji.

Pred vama je primjer kako moè izgledati umna mapa za glas/slovo d` .

u rije~ima i njihovim izvedenicamaprema osnovnom ~ :u~iti – ud`benik, naru~iti – narud`ba u sufiksima kod turcizama:

-dìja: galamdìja-dìnica: buregdìnica

u rije~ima kojimapostanak nije vidljiv:dèp, pidàma, srd`ba ...

Anglizmi su rije~i posu|ene iz engleskoga jezika.

Turcizmi su rije~i posu|ene iz turskoga jezika.

GLAS D@ JAVLJA SE

Umnu mapu u~enici trebaju precrtati/prepisati u svoje bilje`nice.

u anglizmima: dèntlmen





2. Ovaj dio zadataka u~enici mogu raditi u paru (onako kako sjede u klupi). Nastavnik moè u~enicima dati zadatak neka prou~e tablicu na 56. str. ud`benika i uo~e u

kojim se rije~ima javlja glas | . Ste~ene spoznaje trebaju samostalno (u obliku umne mape)napisati u bilje`nicu, uz obvezno navo|enje pripadaju}ih primjera.

Pred vama je primjer kako moè izgledati umna mapa za glas/slovo | .

3. Kada u~enici zavr{e zadatak, nastavnik moè prozvati nekoliko parova koji }e prikazatiostalim u~enicima kako su napravili svoje umne mape. Ukoliko je neki par posebno krea-

tivno napravio umnu mapu, moè pro{etati razredom i ostalim u~enicima pokazati svojerje{enje zadanoga zadatka.

4. Nastavnik }e objasniti u~enicima kako su u nekim rije~ima d i ` dva glasa (d , ` ), a ne je-dan glas (d` ). Potkrijepit }e svoje tvrdnje odgovaraju}im primjerima (primjerice, u rije~ima podùpan i nadìvjeti d i ` dva su glasa).

5. U~enici trebaju zatvoriti svoje ud`benike, a nastavnik moè na plo~u napisati:

a) Madàr, Madàrica, madàrica (kola~), madàrskib) Ma|ar, Ma|arica, ma|arica (kola~), ma|arski.

Zatim se u~enicima moè postaviti problemsko pitanje: [to mislite, koji je niz rije~i pravilno

napisan? Nakon {to u~enici odgovore na postavljeno pitanje, nastavnik im moè re}i neka otvore 57.

str. ud`benika i na njoj prona|u to~an odgovor na postavljeno pitanje. Spoznaju kako sukod ovih rije~i to~na oba rje{enja u~enici mogu zapisati u svoje bilje`nice.


U~enici mogu rije{iti 1. i 3. zadatak iz rubrike Znam – Ne znam. Zadatke trebaju rije{iti u pisanom obli-ku u svojim bilje`nicama. Nakon {to rije{e ta dva zadatka, nastavnik frontalno moè provjeriti to~nostu~eni~kih odgovora i tako dati priliku u~enicima da isprave svoje mogu}e neto~ne odgovore.

Potom u~enici mogu rije{iti zadatke na 28. str. radne bilje`nice. Kada svi u~enici u razrednomodjelu rije{e zadatke, nastavnik moè prozvati jednoga u~enika da odgovori na prvo pitanje. Pro-zvani }e u~enik, nakon {to odgovori na postavljeno pitanje, prozvati drugoga u~enika neka odgo-vori na sljede}e pitanje, drugi }e u~enik nakon svojega odgovora prozvati tre}ega u~enika i takoredom dok se naglas ne odgovori na sva pitanja na 28. str. radne bilje`nice. Za to vrijeme ostaliu~enici u razrednom odjelu uspore|uju svoja rje{enja s pro~itanim rje{enjima i ispravljaju mogu}eneto~ne odgovore.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enici mogu rije{iti zadatke na 29. str. radne bilje`nice.

u rije~ima kojima postanak nije vidljiv: \uro, la|a, an|eo ...

GLAS \JAVLJA SE

u rije~ima i njihovim izvedenicama prema osnovnom d :mlad + ji → mla|iobrad(iti) + jen → obra|en JOTACIJA¥



1.razred



Nastavna jedinica: Smjenjivanje ije/je/e/i (Imenice. Pridjevi. Glagoli) (1 sat)

PRIPREMA ZA SAT

• Nastavniku su za sat potrebni umnoèni nastavni listi}i br. 6 (onoliko listi}a koliko je u~enika urazredu) i jedan nastavni listi} br. 7 (izrezan na 16 dijelova, tj. 16 kartica s pitanjima).

• Na nastavnom satu prije obrade ove nastavne jedinice potrebno je podijeliti u~enike u ra-zrednom odjelu u 5 skupina (pritom valja voditi ra~una da skupine imaju isti ili pribli`no

isti broj ~lanova).• Svakom u~eniku treba dati jedan primjerak nastavnoga listi}a br. 6. (Na te }e nastav-

ne listi}e u~enici za doma}u zada}u trebati upisati spoznaje do kojih su do{li prou~avaju}i diogradiva koji je dobila njihova skupina.)

• Svaka }e skupina dobiti svoj zadatak za doma}u zada}u. Va`no je naglasiti ~lanovimaskupine da kod ku}e rade individualno, svatko za sebe.

SKUPINA ZADATAK STR. U

UD@BENIKUSVOJE SPOZNAJE

UPISATI U

1. skupina Prou~iti smjenjivanje ije/je/e/i :– u umanjenica,– u uve}anica,– u imenica ènskoga roda koje se tvore

nastavcima -ota, -o}a, -ina.

60. – 62. str. 2., 3. i 4. redaktablice Imenice

NL br. 6

2. skupina Prou~iti smjenjivanje ije/je/e/i :– u imenica srednjega roda koje u nekim

padeìma dobivaju slog vi{e,– u sloènica,– u zbirnih imenica.

62. i 63. str. 5., 6. i 7. redaktablice Imenice

NL br. 6

3. skupina Prou~iti smjenjivanje ije/je/e/i :– u rije~ima kod kojih se ije na|e iza

suglasnika r kojem prethodi neki drugisuglasnik,

– kada od svr{enih i nesvr{enih glagolatvorimo imenicu.

63. i 64. str. 8. i 9. redaktablice Imenice

NL br. 6

4. skupina Prou~iti smjenjivanje ije/je/e/i u pridjeva. 65. – 67. str. tablicu Pridjevi NL br. 6

5. skupina Prou~iti smjenjivanje ije/je/e/i u glagola. 67. i 68. str. tablicu Glagoli

NL br. 6


8





NAPOMENA: Nastavnik treba upozoriti u~enike da su im neka pravila o smjenjivanju ije/ je/e/i ve} upisana u tablicu kako bi vidjeli {to im je dalje ~initi. Treba im naglasiti da svojesadràje NE UPISUJU u zatamnjena polja tablice.

• Osim nastavnih listi}a br. 6 i 7, potrebno je pripremiti i 5 praznih prozirnica, 5 crvenih

alkoholnih flomastera i 5 plavih/crnih alkoholnih flomastera.


1. Na po~etku sata u~enici s istim zadatkom za doma}u zada}u razvrstavaju se u zajedni~kuskupinu. Nastavnik im daje uputu:

• Prikaìte jedni drugima svoje doma}e zada}e, me|usobno razmijenite informacije o dijelu gradiva koji ste kod ku}e trebali prou~iti te usporedite svoje zabilje{ke u tablici na nastav-nom listi}u br. 6.

2. Kada su u~enici zavr{ili s razmjenom informacija, nastavnik }e svakoj skupini dati praznuprozirnicu, jedan crveni i jedan plavi/crni alkoholni flomaster. U~enicima moè dati slje-de}e upute:

• Va{ je zadatak da spoznaje do kojih ste do{li prou~avaju}i svoj dio gradiva o smjenjivanjuije/je/e/i zapi{ete na prozirnicu i predstavite ih ostalim u~enicima u razrednom odjelu.

• Obvezno trebate zapisati i pripadaju}e primjere. U rije~ima koje navodite kao primjere smjenjivanje ije/je/e/i istaknite crvenom bojom. Ostale sadràje koje }ete zapisati na prozirnici zapi{ite plavim/crnim flomasterom.

• Sve {to pi{ete na prozirnicu treba biti zabiljeèno to~no, ~itko, uredno, pravopisno i gramati~ki ispravno.


1. Nastavnik proziva predstavnike skupina redoslijedom kao {to je na nastavnom listi}u (1, 2,3, 4, 5), a oni ostalim u~enicima u razrednom odjelu ukratko izlaù svoj dio gradiva. Svoje}e izlaganje popratiti sadràjima koje su usustavili na prozirnicama.

Ostali u~enici trebaju dopuniti svoje tablice (nastavni listi} br. 6) pravilima o smjenjivanjuije/je/e/i koja su u~enici iz drugih skupina zabiljeìli na svojim prozirnicama.

2. Nastavnik moè ukratko prokomentirati kako su se u~enici pripremili za svoja izlaganja,pohvaliti ono {to je bilo dobro, upozoriti na ono {to bi pri sljede}em ovakvom skupnomradu trebalo popraviti, moè izdvojiti i pohvaliti skupinu koja je najuspje{nije rije{ila svojzadatak …


U~enici }e ponoviti gradivo obra|eno na dana{njem nastavnom satu sluè}i se karticamas nastavnoga listi}a br. 7. Svaki }e par u klupi dobiti karticu s jednim pitanjem. Pitanje seodnosi na smjenjivanje ije/je/e/i u imenica, pridjeva ili glagola.



1.razred



1. Nastavnik dijeli svakom paru u~enika jednu karticu. U~enici trebaju usmeno odgovo-riti na dobiveno pitanje i znati obrazloìti svoj odgovor. Pritom se mogu sluìti svojimbilje{kama na nastavnom listi}u br. 6.

2. Nastavnik moè prozvati jednoga u~enika iz prvoga para i zatraìti da naglas pro~ita pitanje

s kartice, a drugi }e u~enik odgovoriti na postavljeno pitanje i obrazloìti svoj odgovor. Prozvani }e par prozvati sljede}i par i postupak se ponavlja dok ne budu prozvani svi parovi

iz razrednoga odjela, odnosno dok se ne ogovori na sva pitanja s dobivenih kartica. Na-stavnik }e ispraviti mogu}e neto~ne u~eni~ke odgovore i pomo}i im da razrije{e neke svoje jezi~ne dvojbe kada je u pitanju smjenjivanje ije/je/e/i .

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enici mogu rije{iti zadatke iz radne bilje`nice (od 30. do 35. str.).


MODEL 8Nastavni listi} br. 6: Smjenjivanje ije/je/e/i (Imenice. Pridjevi. Glagoli)

( zadaci za rad po skupinama)Nastavni listi} br. 7: Kartice s pitanjima (ije/je/e/i)

Bilje{ke





Nastavna jedinica: Nenagla{ene rije~i (1 sat)

PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku su za sat potrebni nastavni listi}i br. 8. Te nastavne listi}e treba umnoìti u onolikoprimjeraka koliko ima u~enika u razrednom odjelu.


1. Nastavnik moè u~enike razvrstati u 4 skupine. Zatim }e ih ukratko upoznati sa zada}omdana{njega nastavnog sata – moè im re}i kako }e na satu u~iti o nenagla{enim rije~ima tekako }e svaka od ~etiriju skupina dobiti svoj zadatak koji treba prou~iti.

Svi }e u~enici u razrednom odjelu dobiti isti nastavni listi} (nastavni listi} br. 8), ali na njemutrebaju rije{iti samo one zadatke koji su predvi|eni za skupinu kojoj pripadaju.

Poslije }e predstavnik svake skupine izloìti svoj dio gradiva ostalim u~enicima u razrednomodjelu i pomo}i im da i oni rije{e zadatke na nastavnom listi}u koji se odnose na sadràjekoje je trebala prou~iti njihova skupina.

2. Nastavnik moè na sljede}i na~in podijeliti zadatke skupinama:

SKUPINA ZADATAK IZ UD@BENIKA ZADATAK S NASTAVNOGA

LISTI]A

1. skupina – prou~iti tekst ispod podnaslova Naglasnacjelina na 75. str. ud`benika

– rije{iti 1., 2. i 3. zadatak nanastavnom listi}u br. 8

2. skupina – prou~iti tekst u drugom crvenom okviru na79. str. ud`benika

– rije{iti 4. i 5. zadatak nanastavnom listi}u br. 8

3. skupina – prou~iti tablicu na 80. str. ud`benika kojapokazuje {to sve moè biti prednaglasnica ipripadaju}e primjere

– rije{iti 6. zadatak nanastavnom listi}u br. 8

4. skupina – prou~iti tablicu na 80. str. ud`benika kojapokazuje {to sve moè biti zanaglasnica ipripadaju}e primjere

– rije{iti 7. zadatak nanastavnom listi}u br. 8

Potom }e nastavnik podijeliti nastavne listi}e br. 8 za rad u skupini. Potrebno je jo{ jednomponoviti uputu da se rje{avaju samo oni zadaci koji su zadani njihovoj skupini.

Tako ispunjen listi} poslije }e u~enik zalijepiti u svoju bilje`nicu.


9



1.razred




1. Rad u skupinama (5 minuta)

U~enici podijeljeni po skupinama s razumijevanjem trebaju pro~itati tekst iz ud`benika koji

se odnosi na onaj dio gradiva koji treba obraditi njihova skupina. Kada pro~itaju zadanitekst, trebaju na nastavnom listi}u br. 8 rije{iti one zadatke koji su predvi|eni za njihovuskupinu. Ostale zadatke na nastavnom listi}u za sada ostavljaju prazne.

2. Frontalno izlaganje predstavnika skupine (4 x 5 minuta)

Zatim }e nastavnik prozvati predstavnika prve skupine, koji }e ostalim u~enicima u razred-nom odjelu predstaviti dio gradiva koji je obradila njegova skupina, a potom i objasnitiostalim u~enicima kako trebaju rije{iti zadatke s nastavnoga listi}a koji se odnose na gradi-vo njegove skupine.

Isti se postupak ponavlja za predstavnike druge, tre}e i ~etvrte skupine.

Bilo bi dobro da rje{enja zadataka s nastavnoga listi}a predstavnici skupine pi{u na plo~ukako bi svim ostalim u~enicima bilo jasno kako treba rije{iti zadatke s nastavnoga listi}a.

Pritom }e nastavnik ispraviti eventualne neto~ne u~eni~ke odgovore i objasniti onaj diogradiva koji je, mo`da, u~enicima ostao nejasan.


1. U~enici mogu rije{iti zadatke iz rubrike Znam – Ne znam koji se nalaze na 80. str. ud`benika.

Prvi zadatak mogu rije{iti usmeno, a drugi i tre}i pismeno.

2. Drugi i tre}i zadatak moè se provjeriti tako da nastavnik prozove u~enike koji }e pojedinedijelove tih zadataka rije{iti pred plo~om. Primjerice, jedan }e u~enik trebati rastaviti za-dane re~enice na naglasne cjeline, drugi }e u~enik trebati ispisati iz tih naglasnih cjelinanagla{ene rije~i, tre}i }e u~enik iz njih ispisati prednaglasnice, a ~etvrti zanaglasnice.

Ostali u~enici u razrednom odjelu uspore|uju svoja rje{enja s rje{enjima ispisanim na plo~ii ispravljaju mogu}e neto~ne odgovore.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enici trebaju rije{iti zadatke na 39. str. radne bilje`nice.


MODEL 9Nastavni listi} br. 8: Nenagla{ene rije~i

( zadaci za rad po skupinama)





Nastavna jedinica: âkavsko narje~je (1 sat)

PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za sat potreban nastavni listi} br. 9. Na njemu su otisnute tri ~akavske pjesme Dra-ge Gervaisa, ali svaki }e u~enik dobiti samo jednu pjesmu. Dakle, da bi tekstove pjesama mogaopodijeliti u~enicima, nastavnik }e, kada umnoì nastavni listi} br. 9 u dovoljan broj primjeraka,trebati izrezati svaku pjesmu posebno.

Tako }e svaki u~enik u razrednom odjelu dobiti jednu pjesmu Drage Gervaisa: tre}ina u~enikadobit }e pjesmu Noni}, tre}ina pjesmu Na kafe, a tre}ina naslovnu pjesmu zbirke Pod U~kun.


1. Nastavnik moè postaviti pitanja:

• Koliko ima narje~ja na podru~ju Republike Hrvatske? Nabrojite ih.

• Po ~emu su narje~ja dobila ime?

• Znate li na kojim se podru~jima Republike Hrvatske govori kojim narje~jem?

• Kojim mi narje~jem govorimo?

2. U~enici }e otvoriti 85. str. ud`benika i na njoj prou~iti zemljovid RH na kojem je prikazanogdje se govori kojim narje~jem. Kako bi se lak{e sna{li, slikovni je prilog popra}en tek-stom.

Nastavnik moè postaviti pitanje: • Kako se zove znanost koja prou~ava narje~ja?

U~enici }e u bilje`nice zapisati tri narje~ja koja postoje na podru~ju RH i definiciju dijalek-tologije. Potom }e zatvoriti svoje ud`benike.


1. Kako bi u~enike emocionalno pripremio za narje~je o kojem }e u~iti na dana{njem nastav-nom satu, nastavnik im moè pro~itati pjesmu na ~akavskom narje~ju [porki Roko s 87. str.ud`benika.

Prije nego {to po~ne ~itati pjesmu, nastavnik moè dati u~enicima sljede}e upute:

• Pozorno poslu{ajte tekst pjesme koju }u pro~itati. Poku{ajte odrediti na kojem je narje~ju pjesma ispjevana. U bilje`nicu zapi{ite neke rije~i po kojima ste zaklju~ili kojem narje~ju pjesma pripada.

Nastavna cjelina: HRVATSKA NARJE^JAmodel

10



1.razred



2. Nakon {to u~enici poslu{aju pjesmu, imenuju narje~je kojem, po njihovu mi{ljenju, pjesmapripada i svoje navode potkrijepe odgovaraju}im rije~ima koje su zapisali u bilje`nice, na-stavnik }e im re}i kako pjesma pripada ~akavskom narje~ju, a u~enici }e trebati otvoritiud`benik na 86. stranici.

3. Budu}i da su u~enici, dok su slu{ali tekst, u svoje bilje`nice ve} zapisali neke rije~i po kojimase pjesma razlikuje od standardnoga jezika, sada im nastavnik moè zadati da pozornopro~itaju tekst na 86. str. ud`benika, a potom u bilje`nice zapi{u odgovore na sljede}apitanja:

• Po ~emu je ~akavsko narje~je dobilo ime?

• Navedite ~etiri glasovna obilje`ja ~akavskoga narje~ja.

• Navedite tri naglaska koja razlikujemo u ~akavskom narje~ju.

• [to ste nau~ili o rje~niku ~akavskoga narje~ja?

(Dok u~enici ~itaju tekst iz ud`benika, nastavnik moè pitanja zapisati na plo~u.)

4. Kada odgovore na postavljena pitanja, nekoliko }e u~enika naglas pro~itati svoje odgo-vore.

5. Nakon toga u~enici sami trebaju na 87. stranici ud`benika pro~itati tekst pjesme [porkiRoko. Tekst trebaju ~itati s razumijevanjem. U tome }e im pomo}i tuma~ manje poznatihrije~i na istoj stranici. Dok ~itaju tekst, u~enici trebaju olovkom podcrtati sve rije~i i oblikerije~i po kojima se ta pjesma razlikuje od standardnoga jezika.

Kada su pro~itali tekst pjesme i u njemu podcrtali rije~i i oblike koji se razlikuju od stan-darda, u~enici trebaju rije{iti 1. zadatak na 42. str. radne bilje`nice.

6. Kada u~enici popune tablicu, nastavnik moè prozvati jednoga u~enika neka pro~itarje{enje prvoga retka tablice. U~enik kojega je prozvao nastavnik prozvat }e dru-goga u~enika koji treba pro~itati kako je rije{io drugi redak tablice, on }e prozvatitre}ega u~enika za tre}i redak tablice i tako sve dok se ne pro~itaju rje{enja i posljed-njega retka.

Pritom u~enici uspore|uju zna~ajke ~akavskoga narje~ja koje su oni zabiljeìli sa zna~ajkamakoje je pro~itao prozvani u~enik i, ukoliko je potrebno, ispravljaju svoje odgovore.


1. Nastavnik moè re}i u~enicima kako je na ~akavskom narje~ju 1501. godine napisana Judita Marka Maruli}a, prvi tekst hrvatske umjetni~ke knjièvnosti. U novije su vrijemepisali ~akavske pjesme Vladimir Nazor, Drago Gervais, Pere Ljubi}, Mate Balota i drugiknjièvnici.

2. Nastavnik moè podijeliti u~enicima pjesme Drage Gervaisa koje su otisnute na nastav-nom listi}u br. 9. Svaku pjesmu netko od u~enika moè naglas pro~itati u razrednomodjelu.





3. Potom }e nastavnik na plo~i nacrtati T-tablicu. Takvu tablicu u~enici trebaju nacrtati i usvoje bilje`nice. Ona }e im biti potrebna pri rje{avanju doma}e zada}e.

rije~i i oblici rije~i u ~akavskom narje~ju rije~i i oblici rije~i u standardnom jeziku

DOMA]A ZADA]A

• U~enici tekst pjesme Drage Gervaisa trebaju zalijepiti u svoje bilje`nice. On }e im posluìti kaoknjièvni predloàk. U tekstu trebaju podcrtati rije~i i oblike rije~i koji se razlikuju u ~akavskomnarje~ju i standardnom jeziku. Potom u lijevi stupac T-tablice trebaju upisati rije~i i oblike rije~ikarakteristi~ne za ~akavsko narje~je, a u desni stupac T-tablice trebaju upisati kako bi te rije~i i

oblici rije~i glasili u standardnom jeziku.• Ukoliko je ~akavsko narje~je u~enikov zavi~ajni govor, u~enik moè tekst pjesme koju je dobio

nau~iti napamet.


MODEL 10 Nastavni listi} br. 9: âkavsko narje~je

Bilje{ke



1.razred



Nastavna jedinica: Najva`niji hrvatski srednjovjekovni zapisi (1 sat)

PRIPREMA ZA SAT

• Nastavniku je za sat potreban umnoèn nastavni listi} br. 10. Budu}i da se na jednom nastav-nom listi}u nalazi 6 razli~itih zadataka za rad u skupinama, potrebno ga je umnoìti u onolikoprimjeraka koliko ima u~enika u svakoj skupini.

• Potom treba listi}e izrezati i razvrstati pitanja po skupinama: svaki ~lan unutar jedne skupinedobit }e ista pitanja.

• Nekoliko dana prije obrade ove nastavne jedinice nastavnik moè podijeliti u~enike u razred-nom odjelu u 6 skupina (toliko je zadataka na nastavnom listi}u).

• Svaka }e skupina dobiti dio nastavnoga listi}a br. 10, odnosno svoj zadatak: samostalnuobradu jednoga srednjovjekovnog spomenika. Va`no je naglasiti ~lanovima skupine da kodku}e rade individualno, svatko za sebe.

• Nastavnik moè imenovati skupine tako da svaka skupina dobije ime prema onom hrvatskomsrednjovjekovnom zapisu koji kod ku}e treba prou~iti.

• Osim toga, potrebno je pripremiti i 6 praznih prozirnica, 6 crvenih alkoholnih flomastera i 6plavih/crnih alkoholnih flomastera.

• Za zavr{ni dio sata potrebne su kartice MOJE PITANJE/TVOJ ODGOVOR br. 1 (Povijest jezika).

To~na rje{enja pitanja s kartica nalaze se na nastavnom listi}u br. 11.


1. U~enici s istim zadatkom za doma}u zada}u razvrstavaju se u zajedni~ku skupinu. Nastav-nik im daje uputu:• Prikaìte jedni drugima svoje doma}e zada}e, me|usobno razmijenite informacije o dijelu

gradiva koji ste kod ku}e trebali prou~iti te usporedite odgovore na pitanja koja je dobilava{a skupina.

2. Kada su zavr{ili s razmjenom informacija, nastavnik }e svakoj skupini dati praznu prozirnicu, jedan crveni i jedan plavi/crni alkoholni flomaster. U~enicima moè dati sljede}e upute:

• Va{ je zadatak izdvojiti sadràje koje smatrate najva`nijim za svoj dio gradiva i prikazati ihna prozirnici koju ste dobili ostalim u~enicima u razrednom odjelu.

• Dobili ste crveni i plavi/crni flomaster. Crvenom bojom istaknite klju~ne pojmove i najva`nije podatke. Ostale sadr aje koje }ete zapisati na prozirnici zapi{ite plavim/crnim flomasterom.

• Svoje podatke ostalim u~enicima u razredu moète predstaviti na neki od sljede}ihna~ina:

• kao kra}i vezani tekst

• kao niz natuknica • kao umnu mapu.

Nastavna cjelina: POVIJEST JEZIKAmodel

11





• Sve {to biljeìte na prozirnicu treba biti zabiljeèno uredno, ~itko i u skladu s pravopisnimi gramati~kim pravilima hrvatskoga jezika.

U radu skupine ravnomjerno trebaju sudjelovati svi u~enici, a ~lanovi skupine sami }e izabratisvojega predstavnika koji }e sadràje svoje skupine trebati izloìti ostalim u~enicima u razred-nom odjelu.


1. Predstavnici skupina ostalim u~enicima u razrednom odjelu ukratko izlaù gradivo koje suza doma}u zada}u trebali prou~iti. Svoje }e izlaganje popratiti sadràjima koje su usustavilina svojim prozirnicama. Ostali u~enici trebaju u svoje bilje`nice zapisati spoznaje koje jesvaka skupina izdvojila kao najva`nije iz svojega dijela gradiva.

Skupine mogu izlagati kronolo{ki. To zna~i da }e prvo izlagati skupina Ba{}anska plo~a, za-tim skupina Vinodolski zakon, poslije nje izlagat }e skupina Ljetopis popa Dukljanina, zatim

skupina [ibenska molitva, pa skupina Zapis popa Martinca i na kraju skupina Lucidar .

2. Nastavnik moè ukratko prokomentirati kako su se u~enici pripremili za svoja izlaganja, po-hvaliti ono {to je bilo dobro, upozoriti na ono {to bi pri sljede}em ovakvom skupnom radutrebalo popraviti, moè izdvojiti i pohvaliti skupinu koja je najuspje{nije i/ili najkreativnijerije{ila svoj zadatak …


U~enici }e ponoviti gradivo iz nastavne cjeline Povijest hrvatskoga jezika sluè}i se kartica-ma MOJE PITANJE/TVOJ ODGOVOR br. 1.

1. Nastavnik dijeli svakom u~eniku jednu karticu. Kako sam naziv kaè, na jednoj je stranikartice napisano pitanje, a na drugoj strani odgovor, ali ne na to pitanje, ve} na pitanjekoje je dobio neki drugi u~enik u razredu. (Metoda i postupak obja{njeni su u Priru~niku nastr. 26.) Ponavljanje gradiva gotovo je kada u~enici to~no odgovore na sva pitanja.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enici mogu rije{iti zadatke na 48. i 49. str. radne bilje`nice.


MODEL 11

Nastavni listi} br. 10: Najva`niji hrvatski srednjovjekovni zapisi ( zadaci za rad po skupinama)

Kartice MOJE PITANJE/TVOJ ODGOVOR br. 1: Povijest hrvatskoga jezika (Trojezi~nost i tropismenost Hrvata u srednjem vijeku.Najva`niji hrvatski srednjovjekovni zapisi)

Nastavni listi} br. 11: Rje{enja pitanja s kartica

MOJE PITANJE/TVOJ ODGOVOR br. 1



1.razred



Nastavna jedinica: Pisano i govorno izraàvanje (2 sata)

PRVI SAT

PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku su za rad potrebni nastavni listi} br. 12 i nastavni listi} br. 13, umnoèni u onolikoprimjeraka koliko je u~enika u razredu.


1. Nastavnik moè zadati u~enicima da najprije u svoje bilje`nice nacrtaju T-tablicu, a zatimda na temelju osobnoga iskustva usporede pismo i govor, tj da uo~e sli~nosti i razlike.

Pritom ih moè usmjeravati sljede}im potpitanjima:• Uo~ite razliku u izrazu.

• Moèmo li mijenjati svoje iskaze – zapisane ili izgovorene? • Koju ulogu imaju mimika i geste? • Odredite vrijeme, tj. ekonomi~nost govora i pisma.

2. Nekoliko u~enika moè pro~itati svoje odgovore. Va`no je zaklju~iti da su i govor i pismo

oblici jezi~noga izraàvanja, ali da se razlikuju svojim obilje`jima.


Za ovaj dio sata potreban je nastavni listi} br. 12. Nastavnik ga treba dati svakom u~enikuu razredu.

U~enici mogu ove sadràje usvojiti sluè}i se ud`benikom, a odgovore na postavljena pita-nja zapisivat }e na nastavne listi}e.Nastavnik im pritom pomaè – dijalo{kom metodom vodi u~enike do samostalnoga zaklju~ka opisanju kao komunikaciji, umjetni~kom stvaranju, grafostilistici i njihovu suodnosu.

1. Na prvo pitanje u ud`beniku u~enici odgovaraju usmeno – nabrajaju pisane oblike komu-nikacije kojim se sluè u svakodnevnom ivotu. Dobro bi bilo da se osim suvremenih oblikaspomenu i oni koje u~enici smatraju zastarjelima, npr. pismo, telegram.

2. Zatim nastavnik moè od u~enika zatraìti da rije{e prvi zadatak na nastavnom listi}u br.12, uz napomenu da se mogu posluìti i ud`benikom. Nakon rje{avanja zadatka nekolikou~enika moè pro~itati svoje odgovore.

3. Nastavnik postavlja sljede}e pitanje iz ud`benika: zadatak je usporediti jezi~ni izraz SMS po-ruke i pisma, a potom navesti kakvim bi osobama uputili SMS poruku, a kakvima pismo.

Cilj je da u~enici uo~e odnos navedenih oblika i pravopisne i gramati~ke norme, kompozi-ciju i sadràj.

Nastavna cjelina: PISANO I GOVORNO IZRA@AVANJEmodel

12





4. U ovom koraku nastavnik traì od u~enika da usporede knjièvnoumjetni~ki tekst i SMSporuku. Svoje odgovore ponovno upisuju u tablicu u nastavnom listi}u br. 12. Zadatak jespoznati razliku u stilu i svrsi pisanja.

5. Nastavnik moè pro~itati stihove Zvonimira Baloga [to se od vode pravi . U~enici imaju pred

sobom tekst i dobivaju zadatak da rije{e posljednji zadatak u nastavnom listi}u – Vennovdijagram. U presjeku dvaju krugova upisana je rije~ VODA. U dijelove koji se ne sijekuoni trebaju upisati pravo zna~enje te rije~i (slijeva) i nova zna~enja (zdesna). Na taj na~inzaklju~it }e {to se postiè kr{enjem pravopisne norme.

6. U~enicima se zadaje posljednji zadatak u ovom dijelu sata: samostalno, u sebi, ~itaju ponu|eni tekst u ud`beniku. Nakon {to su ga pro~itali, nastavnik postavlja pitanja izud`benika, a u~enici usmeno odgovaraju.


1. Za usustavljivanje ovih sadràja moè posluìti metoda ~inkvine. Nastavnik }e u~enicimanajprije objasniti tu nastavnu metodu (ako je u~enici nisu ranije nau~ili), polaze}i od prvogaelementa koji je zadan – naslova. U ovom je slu~aju to pojam PISANO IZRA@AVANJE. Zatim}e nastavnik uputiti u~enike kako }e nau~eno gradivo na ovom satu saèti u pet osnovnihelemenata.

• Prvi element je zadan: opis teme jednom rije~ju (imenicom): NASLOV • Drugi element sastoji se od opisa teme u dvije rije~i (dva pridjeva): OPIS • Tre}i element treba sadràvati tri rije~i koje opisuju radnju, odnosno funkciju na-

slova/teme (tri glagolske imenice): RADNJA • êtvrti element ~ini re~enica ili fraza od ~etiriju rije~i koja ozna~ava u~enikov odnos

prema temi (fraza): OSJE]AJI • Kao peti element potrebno je napisati rije~ koja ponavlja bit teme (imenica): PONAV-

LJANJE BITI TEME

Nastavnik moè ~itati element po element i u~enicima dati 1 – 2 minute vremena za zapisi-vanje. Ako u~enici imaju pote{ko}e s nekim od elemenata (npr. frazom), mogu se dopustitimanja odstupanja od broja rije~i.

Donosimo primjer saètka za ud`beni~ku jedinicu Pisano izraàvanje.

1. PISANO IZRA@AVANJE

2. svakodnevno, umjetni~ko 3. komuniciranje, stvaranje, izraàvanje 4. Jednom zapisano, uvijek zapisano. 5. KOMUNIKACIJA

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enicima se mogu zadati zadaci iz ud`benika, rubrika ZNAM – NE ZNAM (str. 107.).


MODEL 12 Nastavni listi} 12: Pisano i govorno izraàvanje (1)



1.razred



DRUGI SAT

PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za sat potreban nastavni listi} br. 13.


1. Nastavnik moè u~enicima zadati sljede}e motivacijsko pitanje: Zamislite da nastavnik ispi-tuje u~enika. Imenujte sudionike komunikacije. Navedite primjer kada je ta komunikacijadvosmjeran proces, a kada nije.

Cilj je podsjetiti u~enike da je govor jedno od ostvarenja jezika kojim se uspostavlja komuni-kacija. Oni }e zacijelo primijetiti da je komunikacija dvosmjeran proces ako u~enik odgova-ra na pitanja nastavnika. Ako pak odgovora nema, onda ni komunikacija nije dvosmjerna.

Poèljno je da u~enici navedu konkretne primjere iz vlastitoga iskustva.

SREDI[NJI DIO

1. U ovom koraku u~enici }e se posluìti ud`benikom: podnaslov Stilistika glasova, str. 108.Nastavnik najprije moè od u~enika zatraìti da pro~itaju u sebi Mato{eve stihove i prepo-znaju stilsko sredstvo. (Rje{avanje zadatka moè im olak{ati nastavnikova uputa da obratepozornost na istaknute glasove.) S obzirom na to da je rije~ o poznatim stihovima te aso-nanci i aliteraciji, u~enici bi trebali bez pote{ko}a zaklju~iti {to se postiè u~estalim ponav-

ljanjem istih samoglasnika/suglasnika.

2. Nastavnik zatim moè zatraìti od u~enika da navedu jo{ figura koje se temelje na zvu~nimu~incima i zaklju~e {to se postiè njihovom uporabom. Pritom im moè pomo}i podsje-}aju}i ih na odabrane primjere iz lirike koji su zasi}eni takvim stilskim sredstvima (npr.Cvr~ak, Zaljubljen u ljubav i dr.). Nakon toga, uz pomo} nastavnika, u~enici }e mo}i izvestidefiniciju fonostilistike.

3. Vrednote govorenoga jezika u~enici mogu usvajati radom u paru na sljede}i na~in:

• Nastavnik }e im zadati zadatke u ud`beniku (Vrednote govorenoga jezika, str. 108.).

• U~enici najprije nekoliko minuta uvje`bavaju izgovor zadanih re~enica.

• Nakon 1 – 2 minute uvje`bavanja 2 – 3 para glasno izgovaraju te re~enice. • Nastavnik traì od u~enika da zaklju~e {to se postiglo mijenjanjem intonacije, ja~ine i

visine glasa i dr.

• Odgovaraju}i na postavljena pitanja, u~enici }e lako zaklju~iti {to su vrednote govoreno-ga jezika i kakva je njihova uloga.

4. Sada se moè uvesti nastavni listi} br. 13. Nastavnik }e u~enicima dati sljede}u uputu:Pa`ljivo pro~itajte pjesmu Jure Ka{telana Volio bih da me voli{ u ud`beniku na str. 109., a zatim rije{ite prvi zadatak u svom nastavnom listi}u.

Nakon {to je nekoliko u~enika pro~italo svoje odgovore, moè se izvesti zaklju~ak o kazi-

vanju poezije. Bilo bi dobro da u~enici iznesu i vlastita iskustva u kazivanju poezije, npr.trema, boja ili ja~ina glasa i sl.





5. U~enici sada mogu uz pomo} nastavnika zaklju~iti kakve su izraàjne mogu}nosti jezika ikoja je njihova uloga. Na temelju odgovora izvode definiciju vrednota govorenoga jezika.U tome im moè pomo}i tekst u ud`beniku.

6. Nastavnik daje uputu u~enicima da uz pomo} ud`benika rije{e drugi zadatak u nastavnom

listi}u. Nakon {to su rije{ili zadatak, u~enici ~itaju svoje odgovore i zaklju~uju {to je pravogovor ikada je opravdano kr{enje pravogovorne norme. U~enici i u ovom slu~aju mogu iznijeti vlasti-ta iskustva – neopravdana kr{enja pravogovorne norme u medijima, pote{ko}e pri izgovoru i/ ili prepoznavanju pravilne uporabe pojedinih glasova, utjecaj zavi~ajnoga govora itd.


U~enici u zavr{nom dijelu mogu rje{avati zadatke u radnoj bilje`nici Pisano i govorno izraàvanje (str. 51. – 52.), a zatim }e uz pomo} nastavnika provjeriti svoje odgovore.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u nastavnik moè zadati da u~enici nau~e ~itati/recitirati jedan knjièvnoumjetni~kitekst po{tuju}i vrednote govorenoga jezika.


MODEL 12 Nastavni listi} br. 13: Pisano i govorno izraàvanje (2)

Bilje{ke



1.razred



Nastavna jedinica: Opisivanje (1 sat)

PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potrebna prozirnica br. 5 i nastavni listi} br. 14. Jedan nastavni listi} dovoljan je za dvoje u~enika, pa bi nastavnik trebao voditi ra~una o tome kad se bude pripremao za sat.


Na po~etku sata nastavnik moè staviti prozirnicu na grafoskop i zamoliti u~enike da u pet do

{est re~enica opi{u krajolik na slici. Va`no je da se vidi samo taj dio prozirnice koji prikazuje sliku(tablica koja se nalazi ispod reprodukcije neka bude prekrivena).

Nekoliko u~enika moè pro~itati svoje odgovore. Nastavnik }e nakon toga zatraìti od u~enika dazaklju~e {to je zajedni~ko svim opisima.


1. Nastavnik }e u~enicima najprije podijeliti nastavne listi}e na kojima se nalazi Vennov dija-gram (tri kruga koji se sijeku). Nakon toga daje im sljede}e upute:

• Pro~itajte tri razli~ita teksta u ud`beniku: Vidri}eve stihove, ulomak iz Mato{eve pripovi-

jetke i tekst o altokumulusima.• Nakon toga rije{ite zadatak u nastavnom listi}u: Pred vama su tri kruga koji se sijeku. U

dijelove krugova koji se ne sijeku upi{ite samo one osobine koje su svojstvene svakompojedinom tekstu. U zajedni~ke dijelove krugova upi{ite samo obilje`ja koja su zajedni~kasvim trima tekstovima.

• Ako je potrebno, nastavnik moè pomo}i uputama i potpitanjima: Obratite pozornostna stil pisanja, leksik, stilska sredstva. Kakav je autorov odnos prema temi – subjektivanili objektivan?

2. Kada su zavr{ili s radom, nekoliko }e u~enika najprije pro~itati svoja rje{enja.

Nakon toga, nastavnik ponovno rabi prozirnicu, ali ovoga puta otkriva tablicu. Dijalo{kommetodom vodi u~enike prema usustavljivanju gradiva o vrstama opisa.


Nastavnik moè u~enicima dati zadatak na 113. str. Nekoliko u~enika moè pro~itati svoje opise.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u nastavnik moè zadati zadatke iz ud`benika, rubrika ZNAM – NE ZNAM (str. 113.)ili zadatke u radnoj bilje`nici (Opisivanje, str. 53. – 55.).

Nastavna cjelina: PISANO I GOVORNO IZRA@AVANJEmodel

13






MODEL 13Prozirnica br. 5: Opisivanje

Nastavni listi} br. 14: Opisivanje

Bilje{ke








1. U~enici sada mogu napisati sastavak. Nastavnik }e im dati sljede}u uputu:

• Sluè}i se bilje{kama u tablici na nastavnom listi}u, napi{ite sastavak na zadanu temu u

svoje bilje`nice. • Pazite kako }ete oblikovati svoj sastavak. Posebno pripazite na po{tivanje normi hrvatsko-

ga standardnoga jezika.

2. Kada su napisali sastavke, nekoliko ih u~enika moè pro~itati. Ostali }e u~enici dati svojkriti~ki sud, paze}i na to da naglasak stave na ono {to je dobro, pozitivno.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u nastavnik moè zadati zadatak u radnoj bilje`nici Pisano izraàvanje, str. 60.


MODEL 14Prozirnica br. 6: Pisano izraàvanje

Nastavni listi} br. 15: Pisano izraàvanje

Bilje{ke




NASTAVNI LISTI]I

Nastavni listi} br. 1: Sporazumijevanje. Jezi~ni znak Nastavni listi} br. 2: Fonem (umna/mentalna mapa)

Nastavni listi} br. 3: Sibilarizacija. Palatalizacija(komparativna tablica)

Nastavni listi} br. 4: Sibilarizacija. Palatalizacija (Vennov dijagram)

Nastavni listi} br. 5: Glasovne promjene (ponavljanje)

Nastavni listi} br. 5a: Glasovne promjene (ponavljanje) – rje{enja

Nastavni listi} br. 6: Smjenjivanje ije/je/e/i (Imenice. Pridjevi.Glagoli) – zadaci za rad po skupinama

Nastavni listi} br. 7: Smjenjivanje ije/je/e/i (Imenice. Pridjevi.Glagoli) – kartice s pitanjima

Nastavni listi} br. 8: Nenagla{ene rije~i(zadaci za rad po skupinama)

Nastavni listi} br. 9: âkavsko narje~je

Nastavni listi} br. 10: Najva`niji hrvatski srednjovjekovni zapisi(zadaci za rad po skupinama)

Nastavni listi} br. 11: Povijest jezika (pitanje/odgovor)

Nastavni listi} br. 12: Pisano i govorno izraàvanje (1)

Nastavni listi} br. 13: Pisano i govorno izraàvanje (2)

Nastavni listi} br. 14: Opisivanje

Nastavni listi} br. 15: Pisano izraàvanje






1.razred


Nastavni listi} br. 1

1. dio: Sporazumijevanje (Komunikacija)

• Navedite tri ~imbenika koja su potrebna zagovornu komunikaciju.

• [to je poruka?

• [to je bila poruka u na{oj igri gluhogatelefona?

• Objasnite ulogu govornika i sugovornika uprocesu govorne komunikacije.

• Tko je sve u na{oj igri s po~etka sata biogovornik, a tko sugovornik?

• Kako zovemo put kojim putuje poruka odgovornika prema sugovorniku?

• Zbog ~ega ponekad dolazi do nesporazuma?

• Navedite neke primjere buke ukomunikacijskom kanalu.

2. dio: Jezi~ni znak

1. [to je jezi~ni znak?

2. a) Moèmo li jezi~ni znak uvijek izre}i samo jednom rije~i? DA NE

b) Potkrijepite svoj odgovor odgovaraju}im primjerima.

3. je sustav znakova (rije~i i izraza) koji sluì za sporazumijevanje.

4. Navedite dva na~ina na koja se ostvaruje jezik. i

5. [to je govor?

SPORAZUMIJEVANJE. JEZI^NI ZNAK





FONEM (umna/mentalna mapa)

Broj fonema u hrvatskom jeziku:

fonolo{ka opreka fonolo{ka okolina

[to ~ini foneme hrvatskoga jezika?

+ +

Definicija fonema:

[to je fonolo{ka opreka? [to ~ini fonolo{ku okolinu?

Primjeri:

loj – roj ,

lak – luk,

put – pu`

znanost koja se bavi prou~avanjemfonema, tj. ulogom (funkcijom)glasova u jeziku

Uo~i!

Glasovi koji se nalaze ufonolo{koj opreci moguse nalaziti na bilo kojemmjestu u rije~i.

kada u rije~inema drugogasamoglasnika pr y st, ,

kr yt,

l – r

l( )k – l( )k

u pismu ije: bijelo, sv ijet

gr~. =

FONEMI



1.razred



SIBILARIZACIJA PALATALIZACIJA

formula

po~etni glasovi

glasovi koji nastaju kao

rezultat glasovne promjene

Kako se zovu glasovi kojinastaju kao rezultat glasovnepromjene?

Ispred kojih se glasova/slovadoga|a ta promjena?

Podcrtajte primjere kod

kojih se dogodila traènaglasovna promjena.

pra{ina, maj~in, bubrezi ,

zapusi , Boè, vojnici

pra{ina, maj~in, bubrezi ,

zapusi , Boè, vojnici

Mijenja li se uslijedglasovne promjene osnovno(temeljno) zna~enje rije~i ilisamo njezin oblik?

Mijenja se:a) osnovno (temeljno)

zna~enje rije~ib) samo oblik rije~i

Mijenja se:a) osnovno (temeljno)

zna~enje rije~ib) samo oblik rije~i

Provodi li se navedenaglasovna promjena dosljedno(uvijek)?

DA NE DA NE

Ukoliko se imenovanaglasovna promjena neprovodi dosljedno, napi{itekada se ne doga|a.

SIBILARIZACIJA. PALATALIZACIJA (komparativna tablica)





SIBILARIZACIJA. PALATALIZACIJA (Vennov dijagram)

êsi (N mn. im. êh)

juna~e (V jd. im. junak)

vraì} (umanjenica od im. vrag)

razlozima (D, L, I mn. im. razlog)

jabuci (D, L jd. im. jabuka)

du{e (V jd. im. duh)


















1.razred


GUBLJENJESUGLASNIKA

ZAMJENAL SA O

SIBILARIZACIJA


1. Smjestite rije~i u odgovaraju}e krugove. (Pazite – svakom }e krugu odgovarati samo dvije rije~i.) cvije}e, ispomo}, ruski, prin~e (V jd. im. princ) , ugao, Markovca (G jd. im. Markovac) , gla|u (I

jd. im. glad ) , ve~era{nji, glazba, ~ovje~e (V jd. im. ~ovjek) , boravi{ni, ~itao, bubrezi (N mn. im. bubreg) , Jakopca (G jd. im. Jakopec), utezima (I mn. im. uteg), trbu{~i}

GLASOVNE PROMJENE (ponavljanje)

JOTACIJAPALATALIZACIJA

NEPOSTOJANO A/E

JEDNAÊNJESUGLASNIKAPO MJESTU

TVORBE

JEDNAÊNJESUGLASNIKA PO

ZVU^NOSTI

2. Imenujte glasovne promjene u rije~ima. Prikaìte i postupak.

PRIMJER POSTUPAK NAZIV GLASOVNE PROMJENE

snazi (L jd. im. snaga)

ja~i (komparativ od jak)

{}u}uriti

slobo{tina

kotao





3. Dopunite sljede}e re~enice odgovaraju}im oblikom rije~i koja je napisana u zagradi.Na crtu ispod re~enice napi{ite naziv glasovne promjene koja se u toj rije~i dogodila.

Ivan je na {kolskom natjecanju bio brz, ali Marko je bio jo{ (komparativ od brz ).

(N mn. im. jastuk) moraju biti meki i prozra~ni.

Saznala sam kako Ana ve} dugo voli (A jd. im. Juraj ).

4. Poveìte rije~ s glasovnom promjenom koja se u njoj dogodila.(Pazite! S jednom glasovnom promjenom moète povezati vi{e rije~i.)

jednad`ba poto~i} jedna~enje suglasnika po zvu~nosti

obrambeni palatalizacija

muci jedna~enje suglasnika po mjestu tvorbe

Zagrep~anka gubljenje (ispadanje) suglasnika

bezvu~an sibilarizacija

pra{~i}

bezub

5. Zaokruìte slovo ispred pogre{no napisanih rije~i. a) vojniki (N mn. im. vojnik) c) iztraga e) najadniji g) predpostavka i) ìvjeo

b) Ivanki (D jd. im. Ivanka) d) èljeo f) ra{~e{ljati h) ispleten j) gvoz|e

6. Napi{ite G jd. imenice dolazak. Imenujte dvije glasovne promjene koje suse u toj rije~i dogodile. (Pazite na njihov redoslijed!)

1.

2.

7. Ispravite pogre{no napisanu rije~. Slu{ala sam pri~e slavonskih èteoca.

8. Spojite rije~ i naziv glasovne promjene koja se u njoj dogodila.(Pomo}i }e vam primjeri pe~em i ma{em na 38. str. ud`benika.)

ple{em palatalizacija

tu~em jotacija



1.razred


Nastavni listi} br. 5a

2. Imenujte glasovne promjene u rije~ima. Prikaìte i postupak.

PRIMJER POSTUPAK NAZIV GLASOVNE PROMJENE

snazi (L jd. im. snaga) snag(a) + i → snagi → snazi sibilarizacija

ja~i (komparativ od jak) jak + ji → jakji → ja~i jotacija

{}u}uriti s + }u}uriti → s}u}uriti → {}u}uriti jed. sugl. po mjestu tvorbe

slobo{tina slobod(a) + {tina→ slobod{tina→ slobo{tina gubljenje suglasnika

kotao kotal → kotao zamjena l sa o

3. Dopunite sljede}e re~enice odgovaraju}im oblikom rije~i koja je napisana u zagradi.

Na crtu ispod re~enice napi{ite naziv glasovne promjene koja se u toj rije~i dogodila. Ivan je na {kolskom natjecanju bio brz, ali Marko je bio jo{ brì. jotacija

Jastuci moraju biti meki i prozra~ni. sibilarizacija

Saznala sam kako Ana ve} dugo voli Jurja. nepostojano a

4. Poveìte rije~ s glasovnom promjenom koja se u njoj dogodila.

(Pazite! S jednom glasovnom promjenom moète povezati vi{e rije~i.)

jednad`ba

poto~i} jedna~enje suglasnika po zvu~nosti

obrambeni palatalizacija muci jedna~enje suglasnika po mjestu tvorbe

Zagrep~anka gubljenje (ispadanje) suglasnika

bezvu~an sibilarizacija

pra{~i}

bezub

5. Zaokruìte slovo ispred pogre{no napisanih rije~i.

a) vojniki (N mn. im. vojnik) c) iztraga e) najadniji g) predpostavka i) ìvjeo

b) Ivanki (D jd. im. Ivanka) d) èljeo f) ra{~e{ljati h) ispleten j) gvoz|e

6. Napi{ite G jd. imenice dolazak. dolaska

1. nepostojano a 2. jedna~enje suglasnika po zvu~nosti

7. Ispravite pogre{no napisanu rije~. Slu{ala sam pri~e slavonskih èteoca.

Slu{ala sam pri~e slavonskih ètelaca.

8. Spojite rije~ i naziv glasovne promjene koja se u njoj dogodila.

ple{em palatalizacija

tu~em jotacija

GLASOVNE PROMJENE (ponavljanje) – rje{enjaNL br. 5 (od 2. do 8. zadatka)




Nastavni listi}



1.razred



Do smjenjivanja ije/je/e/iu imenica dolazi:

Do smjenjivanja ije/je/e/iu imenica ne dolazi:

1. u dugoj mnoìni ve}ine imenica mu{koga roda: snije g – sn je govi

u kratkoj mnoìni imenica mu{koga roda: snije g – snije zi

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Napomena: u sivo polje ni{ta ne treba upisivati.

SMJENJIVANJE IJE/JE/E/I (IMENICE. PRIDJEVI. GLAGOLI)

IMENICE





PRIDJEVI

Do smjenjivanja ije/je/e/i u pridjeva dolazi:

Do smjenjivanja ije/je/e/i u pridjeva ne dolazi:

1. u komparativu i superlativu pridjeva:l ije p – l je p{i – najl je p{i

2.

3.

4.

GLAGOLI

Do smjenjivanja ije/je/e/i u glagola dolazi:

Do smjenjivanja ije/je/e/i u glagola ne dolazi:

1.

2.

Napomena: u siva polja ni{ta ne treba upisivati.



1.razred



Je li pravilnobjelogorica ili bijelogorica?

Obrazloìte svoj odgovor.

Je li pravilno zasijedanje ili zasjedanje?


Je li pravilno zvijezdast ili zvjezdast ?Obrazloìte svoj odgovor.

Je li pravilnovjen~i} ili vijen~i} ?


Je li pravilno zvjerad ili zvijerad ?Obrazloìte svoj odgovor.

Je li pravilnohtjeo ili htio?


Je li pravilnoozlijeda ili ozljeda?


Je li pravilnotjelesina ili tijelesina?Obrazloìte svoj odgovor.

Je li pravilnobjesovi ili bijesovi ?


Je li pravilnobijesno}a ili bjesno}a?Obrazloìte svoj odgovor.

Koji je oblik rije~i uobi~ajeniji: poluvremena ili poluvrjemena?


Je li pravilno Stijepin ili Stjepin?

( Stijepo je ime iz okolice Dubrovnika)Obrazloìte svoj odgovor.

Je li pravilnobijezi ili bjezi ?


Je li pravilnovoljeo ili volio?


Je li pravilnobijelji, najbijelji ili bjelji, najbjelji ?


Je li pravilno stjenovit ili stijenovit?Obrazloìte svoj odgovor.

SMJENJIVANJE IJE/JE/E/I (IMENICE. PRIDJEVI. GLAGOLI)




Nastavni listi}



1.razred



1. SKUPINA

1. [to ~ini naglasnu (izgovornu) cjelinu?

.

2. Okomitim crtama rastavite sljede}u re~enicu na naglasne cjeline:

N e ` e l i m t i p r i ~ a t i o s e b i .

3. a) Koliko ima rije~i u prethodnoj re~enici?b) Koliko ima naglasnih cjelina u prethodnoj re~enici?

.

NENAGLA[ENE RIJEÎ

2. SKUPINA

4. Dopunite Vennov dijagram.

5. Iz re~enice Ne èlim ti pri~ati o sebi. ispi{ite nagla{ene rije~i, prednaglasnice i zanaglasnicu.

nenagla{ene rije~inagla{ene rije~i prednaglasnice zanaglasnica

NENAGLA[ENE RIJEÎ(NENAGLASNICE)

su

ZANAGLASNICE(NASLONJENICE)

stoje

.

stoje ISPRED nagla{ene rije~i u naglasnoj cjelini.




[ t o s v em o` e

b i t i pr e d n a gl a s ni c

a?


3. SKUPINA

6. Pred vama su tri re~enice. Okomitim ih crtama podijelite na naglasne cjeline, a zatim u njimazaokruìte prednaglasnice. Potom u desne krugove upi{ite {to sve moè biti prednaglasnica.Vodite ra~una pored kojega }ete primjera {to upisati.

4. SKUPINA

7. Pred vama je pet re~enica. Okomitim ih crtama podijelite na naglasne cjeline, a zatim u njimazaokruìte zanaglasnice. Potom u desne krugove upi{ite {to sve moè biti zanaglasnica. Voditera~una pored kojega }ete primjera {to upisati.

[ to s i ht io , to s i dob io .

Do} i }u k teb i .

Da jem t i svo je pov je ren je .

Umivam se .

Zna{ l i t ko to p jeva?

Idem u {ko lu .

Nau~ i t }u da znam.

Ne è l im dob i t i j ed in icu .

[ t o s v em o` e

b i t i z an a gl a s ni c a?



1.razred



ÂKAVSKO NARJE^JE

Drago Gervais: NONI]

Kad san jo{ mıi}i bil s noini}en san na ribi hodıil.Okol ~etrcte bıcmo se staclii sve do pi{moi j veslacli,barku surgacli,povrazi v more kalacli,sedecli,mu~acli,al }akulacli.Kad bin kakocvu ribu }apai li noini} bi s macnun uìvai l,i reckal, da pasja ta nocga,}apá na mojga bogave} i pi{moc ja …Mirno bi bilo oikole nas,more bi se leskaclo,na tihen vetre zıbacloi ne{ {apı}aclo.Pod juctro bi s kraja kosıc}i fikacli,

se dozivacli …Sunce bi s brega shajaclo,pomaclo,kot da ga j straihna jedan maih ...Ma jedno jutro, kad bilo se j stact,ni bilo noini}a vnuka zvat:po ku}e su juidi na prcsteh hodıcli,nonu mirıcli,boga mol ıclii ùiti lumıini palıcli.

mi}i – malen; okol’ ~etrte – oko ~etiri sata (ujutro); stali –

ustali ; veslali do pi{moj – veslali do mjesta gdje se pi{moji

(vrsta ribe) zadràvaju; barka – brodica; surgali – pustili si-

dro; povraz – naprava za lovljenje ribe; kalali – spustili ; }

akulali – razgovarali ; }apal – ulovio; s manun – sa mnom;

{api}alo – {aputalo; kosi}i fikali – kosovi pjevali ; shajalo –

izlazilo; kot – kao; bilo se j’ stat – trebalo je ustati ; vnuka

– unuka; judi – ljudi ; na prsten – na prstima; lumin – ulje-

nica, kandilo, svje}ica

Drago Gervais: NA KAFE

Joh manec –, se j Toinka streslac,kad je va Peipinu ku}u pri{lac,– ka bucra vanec. Jeczero vraizipo ceste prai{i, po krocveh gaizi.

– Malo kaf ıc}a, draga susecda,ne {pai rajte cuckar, ki na to gleda.Sedé pul ognjıc{}a susecdi i cıc ja,dokle bucra po mecste zavija.

– Ste ~ucli susecda? – ûla san ~ula,na grdo se mai la je obrnucla.– I ~era su videli nekog mladıc}akako je sko~il preko zidıc}a.

– A ona Vıccka? – Ma ki bi bil reckal,da ju je vacvek pod voi ltun ~eckal.– A jac. – A nac. – Jo{ malo kafıc}a?– Ma~ka mi ~ei ra pojıcla je tıc}a.

I {aip}u, i kıimju, i ~ude se jako,moglec do susveita sedect bi tako,puli ognjıc{}a i puli kafıc}a …Za mıi}i juidi i radost mıi}a.

joh mane – jao meni ; pri{la – do{la; ka – kakva; vane

– vani ; jezero vrazi – tisu}u vragova; po kroveh – po kro-

vovima; malo kafi}a – malo kave; ne {parajte cukar – ne

{tedite {e}er ; pul, puli – kod ; cija – tetka; na grdo se

mala je obrnula – djevojka je po{la po zlu; ~era – ju~er ;vavek – uvijek; pod voltun – pod svodom; susveta, sud

svijeta – sudnji dan; mi}i – malen





Drago Gervais: POD U^KUN

Pod U~kun kuc}icebei le,mıi}e, kot suczice

vecle.

Bei li zidıc}i, ~rjecni krovıc}ina kéh vrap~ıc}ikantai ju,mıi}i dol~ıc}i, jo{ macnje le{ıccena keh ènıccekopai ju.Cecstice bei le, tainki putıc}ipo kéh se vozıc}i pejai ju,

i jedná mıi}a, uska re~ ıcca,pul ké se de~ıccaigrai ju.

Na suince se kuc}icegrıi ju,na tui rne ucricebıi ju.

Drago Gervais

mi}e – malene; kot – kao; ~rjeni – crveni ; keh

– kojima; le{ice – gredice, lijehe; pejaju – voze;

pul ke – kod koje; na turne – na tornju



1.razred



Naziv skupine: BA[]ANSKA PLOÂ

• Pro~itajte iz ~itanke tekst Ba{}anske plo~e (izvornik i prijevod).

• Prou~ite {to pi{e o Ba{}anskoj plo~i u ~itanci i ud`beniku hrvatskoga jezika.

• Odgovorite na pitanja o Ba{}anskoj plo~i i svoje odgovore zapi{ite u bilje`nicu.

1. Kada je nastala Ba{}anska plo~a?

2. Gdje je prona|ena Ba{}anska plo~a?

3. O ~emu govori tekst Ba{}anske plo~e?

4. Kojim je jezikom zapisan tekst Ba{}anske plo~e? 5. Kojim je pismom zapisan tekst Ba{}anske plo~e?

Naziv skupine: VINODOLSKI ZAKON

• Pro~itajte tekst Vinodolskoga zakona iz ~itanke.

• Prou~ite {to pi{e o Vinodolskom zakonu u ~itanci i ud`beniku hrvatskoga jezika.

• Odgovorite na pitanja o Vinodolskom zakonu i svoje odgovore zapi{ite u bilje`nicu.

1. Kako se zove najstariji hrvatski pravni tekst (zakonski spomenik)?

2. Gdje je nastao Vinodolski zakon?

3. Kada je nastao Vinodolski zakon?

4. Izdvojite neke podatke iz sadràja Vinodolskoga zakona.

5. Kojim je jezikom i kojim pismom zapisan Vinodolski zakon?

Naziv skupine: LJETOPIS POPA DUKLJANINA

• Pro~itajte tekst Ljetopisa popa Dukljanina koji se nalazi u ~itanci.

• Prou~ite {to pi{e o Ljetopisu popa Dukljanina u ~itanci i ud`beniku hrvatskoga jezika.

• Odgovorite na pitanja o Ljetopisu popa Dukljanina i svoje odgovore zapi{ite u bilje`nicu.

1. Kada je Ljetopis popa Dukljanina preveden s latinskoga na hrvatski jezik?

2. [to je pri tom prijevodu dodano izvornom tekstu?

3. O ~emu govori Ljetopis popa Dukljanina?

4. Kojim je pismom napisan Ljetopis popa Dukljanina?

5. [to je to ljetopis?

NAJVA@NIJI HRVATSKI SREDNJOVJEKOVNI ZAPISI(zadaci za rad po skupinama)





Naziv skupine: [IBENSKA MOLITVA

• Pro~itajte tekst [ibenske molitve iz ~itanke.

• Prou~ite {to pi{e o [ibenskoj molitvi u ~itanci i ud`beniku hrvatskoga jezika.

• Odgovorite na pitanja o [ibenskoj molitvi i svoje odgovore zapi{ite u bilje`nicu.

1. Kome je posve}ena [ibenska molitva?

2. Kada je napisana [ibenska molitva?

3. Gdje je prona|ena [ibenska molitva?

4. Kojim je jezikom napisana [ibenska molitva?

5. Kojim je pismom zapisana [ibenska molitva?

Naziv skupine: ZAPIS POPA MARTINCA

• Pro~itajte ulomak Zapisa popa Martinca iz ~itanke.

• Prou~ite {to pi{e o Zapisu popa Martinca u ~itanci i ud`beniku hrvatskoga jezika.

• Odgovorite na pitanja o Zapisu popa Martinca i svoje odgovore zapi{ite u bilje`nicu.

1. Gdje je nastao Zapis popa Martinca?

2. Kada je nastao Zapis popa Martinca?

3. O kojem povijesnom doga|aju govori Zapis popa Martinca?

4. Kojim je pismom zapisan Zapis popa Martinca?

Naziv skupine: LUCIDAR

• Pro~itajte tekst Lucidara iz ~itanke.

• Prou~ite {to pi{e o Lucidaru u ~itanci i ud`beniku hrvatskoga jezika.

• Odgovorite na pitanja o Lucidaru i svoje odgovore zapi{ite u bilje`nicu.

1. Kako se zove enciklopedija srednjovjekovnoga znanja?

2. Kako je napisan Lucidar ? 3. Prepri~aj jedan dio iz Lucidara.

4. U kojem je stolje}u nastao hrvatski prijevod Lucidara?

5. Kojim je pismom zapisan Lucidar ?



1.razred



PITANJE ODGOVOR

1. Koji je bio prvi jezik s kojim su se Hrvati susrelidolaskom u dana{nju postojbinu?

latinski jezik

2. Koje je bilo prvo pismo s kojim su se Hrvati susrelidolaskom u dana{nju postojbinu?

latinsko pismo (latinica)

3. Navedite drugi po redu jezik kojim su se Hrvatisluìli u srednjem vijeku.

staroslavenski jezik

4. Navedite drugo po redu hrvatsko pismo kojim su

se Hrvati sluìli u srednjem vijeku.

glagoljica

5. Tko je Hrvatima donio staroslavenski jezik iglagoljicu?

u~enici ]irila (Konstantina) iMetoda

6. Tko je tvorac glagoljice? ]iril (Konstantin)

7. Od koje rije~i potje~e naziv glagoljica i {to ta rije~zna~i?

od glagola glagoljati {to zna~i govoriti

8. [to je hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika? pojava kada u staroslavenski jezik prodiru jezi~ne osobitostinarodnoga hrvatskoga jezika

9. Kronolo{ki navedite tri jezika kojima su se Hrvatisluìli u srednjem vijeku.

latinski jezik, staroslavenski jezik inarodni (starohrvatski) jezik

10. Kako se zove najva`niji hrvatski glagolji~kispomenik?

Ba{}anska plo~a

11. Na kojim se podru~jima Hrvatske tijekom srednjegavijeka glagoljica najbolje ukorijenila?

u Istri i na Krku

12. Gdje je prona|ena Ba{}anska plo~a? u Jurandvoru (kraj Ba{ke) naotoku Krku

13. Kada je nastala Ba{}anska plo~a? oko 1100. g.

14. Kojim je pismom napisana Ba{}anska plo~a? glagoljicom – prijelaznim tipom soble na uglatu

15. O ~emu govori tekst Ba{}anske plo~e? svjedo~i o tome da je kraljZvonimir darovao zemlju ùpi sv.Lucije

16. Kako se zove najstariji zakonski spomenik izhrvatskoga srednjovjekovlja?

Vinodolski zakon

17. Kada je nastao Vinodolski zakon? 1288. g.

18. Koje je bilo tre}e po redu pismo kojim su se Hrvatisluìli u srednjem vijeku?

hrvatska }irilica

POVIJEST JEZIKA(ponavljanje gradiva)





19. Kada se i gdje javila hrvatska }irilica? u 12. st. u ju`nim hrvatskim krajevima

20. Navedite jo{ dva naziva za hrvatsku }irilicu. bosan~ica/bosanica

21. Kronolo{ki navedite tri pisma kojima su se Hrvati

sluìli tijekom srednjega vijeka.

latinica, glagoljica i hrvatska }irili-

ca22. Kako se zove hrvatski srednjovjekovni zapis koji

govori o rodoslovu dukljanske dinastije, a uhrvatskoj je redakciji dodana i legenda o vladavini ismrti kralja Zvonimira?

Ljetopis popa Dukljanina

23. [to je [ibenska molitva? hvalospjev Majci Bo`joj

24. Koje je godine nastao Zapis popa Martinca? 1493. g.

25. O kojem povijesnom doga|aju govori Zapis popaMartinca?

o bitki na Krbavskom polju u kojojsu se sukobili Hrvati i Turci

26. Kako se zvala srednjovjekovna enciklopedija? Lucidar

27. Kako je pisan Lucidar ? kao dijalog u~enika koji postavljapitanje i u~itelja koji na pitanje od-govara

28. Koji su hrvatski srednjovjekovni tekstovi pisaniglagoljicom?

Ba{}anska plo~a, Vinodolski zakon, Zapis popa Martinca i Lucidar

29. Koji su hrvatski srednjovjekovni tekstovi pisani hr-vatskom }irilicom?

Ljetopis popa Dukljanina i Polji~ki statut

30. Kako se zove hrvatski srednjovjekovni tekst koji jenastao u 14. st. na podru~ju [ibenika, a pisan jelatinicom?

[ibenska molitva



1.razred



1. Grafi~ki prikaìte slanje poruke: prijateljici/prijatelju {aljete SMS poruku kojom se elite dogovo-riti za odlazak u kino.

PISANO I GOVORNO IZRA@AVANJE (1)

VODA

2. Ispunite tablicu:

SMS poruka pismo

jezi~ni izraz

primatelj

3. Ispunite tablicu:

knjièvnoumjetni~ki tekst SMS poruka

4.





1. Pro~itajte pjesmu Jure Ka{telana Volio bih da me voli{ u svojim ud`benicima (str. 109.), a zatimispunite sljede}u tablicu.

Zamislite da }ete Ka{telanovu pjesmu Voliobih da me voli{ kazivati na {kolskoj priredbi. Uobliku natuknica navedite na {to }ete paziti ikako }ete je kazivati.

Navedite obilje`ja po kojima }e se va{erecitiranje razlikovati od svakodnevnoga

govora.

Koje }ete rije~i ili skupove rije~i ja~e istaknuti(naglasiti, glasnije ili ti{e izgovoriti i sl.)? Za{to?

Izaziva li kazivanje poezije u vama osje}ajugode ili neugode? Za{to?

2. Pro~itajte u ud`beniku ulomak iz Mato{eve pripovijetke Kip domovine leta 188* i odgovorite nasljede}a pitanja.

Izdvojite iz teksta izraze kojima se bavifonostilistika.

[to se postiè uporabom takvih izraza?

Bi li tekst imao jednak u~inak na ~itateljada je u cijelosti pisan standardnim jezikom?Objasnite za{to.

PISANO I GOVORNO IZRA@AVANJE (2)



1.razred



OPISIVANJE





PISANO IZRA@AVANJE

1. Zapi{ite u tablicu u obliku natuknica ono {to znate o hrvatskoj petrarkisti~koj lirici.

hrvatska petrarkisti~ka lirika

•

•

•

• •

•

2. Sluè}i se prozirnicom i bilje{kama iz prethodnoga zadatka, ispunite tablicu.

kompozicija smjernice za pisanje

uvod

•

•

razrada

•

•

•

•

zaklju~ak

•

•




PROZIRNICE

Prozirnica br. 1 – 1. dio: Trodijelna struktura jezi~noga znaka

Prozirnica br. 1 – 2. dio: Sporazumijevanje. Jezi~ni znak

(sinteza)Prozirnica br. 2: Fonem (umna/mentalna mapa) – rje{enja

Prozirnica br. 3: Sibilarizacija. Palatalizacija(rje{enja komparativne tablice)

Prozirnica br. 4: Glasovne promjene(rje{enje 1. zadatka s NL br. 5)

Prozirnica br. 5: Opisivanje

Prozirnica br. 6: Pisano izraàvanje



Hrvatski jezik 1 – 3 1

1. dio: Trodijelna struktura jezi~noga znaka

2. dio: Sporazumijevanje. Jezi~ni znak (sinteza)

1. Izraz jezi~noga znaka:

o-k-o– niz slova ili niz glasova odkojih se jezi~ni znak sastoji

JEZI^NA KOMUNIKACIJA –ostvaruje se uporabom jezika

(pismom i govorom)

PORUKA nastaje uporabomJEZI^NIH ZNAKOVA –

rije~i i skupova rije~i (izraza)kojima imenujemo ne{to od

onoga {to nas okruùje

Put kojim poruka putuje odgovornika prema sugovorniku

– KOMUNIKACIJSKI KANAL

BUKA U KOMUNIKACIJSKOMKANALU – sve ono {to ometa

sporazumijevanje

REZULTAT KOMUNIKACIJETRODIJELNA STRUKTURAJEZI^NOGA ZNAKA

IZRAZ SADR@AJ SAM IMENOVANIPOJAM

SPORAZUM –sugovornik je to~no

primio poruku

NESPORAZUM –sugovornik nije to~no

primio poruku

ÎMBENICI U PROCESUGOVORNE KOMUNIKACIJE:

govornik – poruka – sugovornik

NEJEZI^NA KOMUNIKACIJA– ostvaruje se razli~itimznakovima, gestama,

mimikom, slikom, zvukom …

3. Sam imenovani organ;pripada stvarnom svijetu,a ne jeziku: oko kojemoèmo dodirnuti, izkojega mogu te}i suze,koje nas moè pe}iod umora, oko u kojemoèmo ukapati kapi …

2. Sadràj jezi~nogaznaka (definicija):– organ osjetila vida~ovjeka i ìvotinja

SPORAZUMIJEVANJE(KOMUNIKACIJA)




Fonem (umna/mentalna mapa) – rje{enja

Broj fonema u hrvatskom jeziku:

fonolo{ka opreka fonolo{ka okolina

Definicija fonema:

[to je fonolo{ka opreka? [to ~ini fonolo{ku okolinu?

Primjeri:

loj – roj ,

lak – luk,

put – pu`

znanost koja se bavi prou~avanjemfonema, tj. ulogom (funkcijom)glasova u jeziku

Uo~i!

Glasovi koji se nalaze ufonolo{koj opreci moguse nalaziti na bilo kojemmjestu u rije~i.

kada u rije~inema drugogasamoglasnika prst, ,

krt,

l – r

l( )k – l( )k

u pismu ije: bijelo, sv ijet

gr~. =

FONEMI

32

najmanje jezi~ne jedinice; glasovikoji nemaju vlastito zna~enje, aliimaju razlikovnu ulogu

Suprotstavljanje fonema uistoj fonolo{koj okolini.

Svi glasovi koji se nalaze okosuprotstavljenih fonema te

naglasak.

a – u

t – `

l( )j – r( )j

pu( ) – pu( )

r t

{krt

fonologija

phone glas

[to ~ini foneme hrvatskoga jezika?

+ +ie r 30 slova abecede




Sibilarizacija • Palatalizacija(rje{enja komparativne tablice)


formula k,g,h + i c, z, s k, g, h + e, i ~, , {

po~etni glasovi k, g, h k, g, h

glasovi koji nastaju kao

rezultat glasovne promjenec, z, s ~, `, {

Kako se zovu glasovikoji nastaju kao rezultatglasovne promjene?

sibilanti palatali

Ispred kojih se glasova/slovadoga|a ta promjena? Ispred samoglasnika i .

Ispred samoglasnika

e ili i .

Podcrtajte primjere kodkojih se dogodila traèna

glasovna promjena.

pra{ina, maj~in, bubrezi,

zapusi, Boè, vojnici

pra{ina, maj~in,bubrezi, zapusi, Boè,vojnici

Mijenja li se uslijedglasovne promjene osnovno(temeljno) zna~enje rije~i ilisamo njezin oblik?

Mijenja se:

a) osnovno (temeljno) zna~enjerije~i

b) samo oblik rije~i

Mijenja se:

a) osnovno (temeljno)zna~enje rije~i

b) samo oblik rije~i

Provodi li se navedenaglasovna promjenadosljedno (uvijek)?

DA NE DA NE

Ukoliko se imenovanaglasovna promjena neprovodi dosljedno, napi{itekada se ne doga|a.

• u osobnih imena i prezimena(Branki ), u imenica odmila– hipokoristicima ( striki ), unekim zemljopisnim imenima(Krki ) i imenicama na nastavke:

-cka (kocki)

-}ka (pra}ki)

-~ka (ma~ki)

-tka (tvrtki) i

- zga (mazgi).

Primjerice,

tuge (a ne tuè)

sekin (a ne se~in)

buhica (a ne bu{ica).




Smjestite rije~i u odgovaraju}e krugove.(Pazite – svakom }e krugu odgovarati samo dvije rije~i.)

Glasovne promjene(rje{enje 1. zadatka s NL br. 5)

GUBLJENJESUGLASNIKA

ZAMJENA

L SA O

SIBILARIZACIJA

JOTACIJAPALATALIZACIJA

NEPOSTOJANOA/E

JEDNAÊNJE

SUGLASNIKAPO MJESTUTVORBE

JEDNAÊNJE

SUGLASNIKA POZVU^NOSTI

cvije}e

gla|u

prin~e

~ovje~e

ispomo}

glazba

ve~era{nji

trbu{~i}

ugao

~itaoruski

boravi{ni

Markovca

Jakopca

bubrezi

utezima




• Opisi mogu biti usmeni ili pisani.

• Autor moè imati razli~it stav prema predmetu opisivanja, pase govori o subjektivnom i objektivnom opisu.

• Opis moè biti i stati~an (opisuje se predmet u stanjumirovanja) i dinami~an (opisuje se predmet u kretanju).

• Vanjski opis je onaj u kojem se opisuje vanjski izgled bi}a ilistvari, dok u unutarnjem opisu autor otkriva unutarnji ìvot i

du{evno stanje.

VRSTE

OPIS

A

M l a d e n

V e

` a , B r i s t

Opisivanje




Pisano izraàvanje


uvod • najava teme

razrada

• primjena znanja o postoje}oj temi• osobni stav obrazloìti koriste}i se

poznavanjem renesansne knjièvnosti

• dokazivati svoje stavove citiranjem iargumentacijom

• uvjeriti ~itatelja u ispravnost svojih misli izapaànja

zaklju~ak • uobli~iti i jasno izre}i svoje ideje nakon

razrade

L a u r a i P e t r a r c a







KARTICE

MOJE PITANJE/TVOJ ODGOVOR

• Povijest hrvatskoga jezika






Kako se zove najva`nijihrvatski glagolji~ki

spomenik?

Na kojim se podru~jimaHrvatske tijekom srednjega

vijeka glagoljica najboljeukorijenila?

Gdje je prona|enaBa{}anska plo~a?

Kronolo{ki navedite tri jezikakojima su se Hrvati sluìli u

srednjem vijeku.

[to je hrvatska redakcijastaroslavenskoga jezika?

Od koje rije~i potje~e naziv glagoljica i {to ta rije~ zna~i?

Navedite drugo po reduhrvatsko pismo kojim

su se Hrvati sluìliu srednjem vijeku.

Tko je Hrvatima doniostaroslavenski jezik

i glagoljicu?Tko je tvorac glagoljice?

Navedite drugi po redu jezikkojim su se Hrvati sluìli usrednjem vijeku.

Koje je bilo prvo pismo

s kojim su se Hrvati susrelidolaskom u dana{nju

postojbinu?

Koji je bio prvi jezik s kojimsu se Hrvati susreli dolaskomu dana{nju postojbinu?



latinica, glagoljicai hrvatska }irilica

u~enici ]irila (Konstantina)i Metoda

latinski jezik,staroslavenski jezik i narodni

(starohrvatski) jezik

hvalospjev Majci Bo`jojLjetopis popa

Dukljanina i Polji~ki statutVinodolski zakon

svjedo~i o tome da je kraljZvonimir darovao zemlju

ùpi sv. Lucije

u 12. st. u ju`nimhrvatskim krajevima

glagoljicom – prijelaznimtipom s oble na uglatu

o bitki na Krbavskom poljuu kojoj su se sukobiliHrvati i Turci

Lucidar od glagola glagoljati {to zna~i govoriti



Kako se zove hrvatskisrednjovjekovni zapis kojigovori o rodoslovu dukljanske

dinastije, a u hrvatskoj jeredakciji dodana i legenda o

vladavini i smrti kralja Zvonimira?

Koje je godine nastao Zapis popa Martinca?

[to je [ibenska molitva?

Kada se i gdje javilahrvatska }irilica?

Navedite jo{ dva nazivaza hrvatsku }irilicu.

Kronolo{ki navedite tri pismakojima su se Hrvati sluìli

tijekom srednjega vijeka.

Koje je bilo tre}e po redupismo kojim su se Hrvatisluìli u srednjem vijeku?

Kada je nastaoVinodolski zakon?

Kako se zove najstarijizakonski spomenik

iz hrvatskogasrednjovjekovlja?

O ~emu govori tekstBa{}anske plo~e?

Kojim je pismom napisanaBa{}anska plo~a?

Kada je nastalaBa{}anska plo~a?



latinsko pismo (latinica)pojava kada u staroslavenski

jezik prodiru jezi~ne osobitostinarodnoga hrvatskoga jezika

glagoljica

]iril (Konstantin)oko 1100. g.Ljetopis popa Dukljanina

Ba{}anska plo~a,Vinodolski zakon,

Zapis popa Martincai Lucidar

[ibenska molitvakao dijalog u~enika koji

postavlja pitanje i u~iteljakoji na pitanje odgovara

bosan~ica/bosanica1493. g.hrvatska }irilica



Koji su hrvatskisrednjovjekovni tekstovi

pisani glagoljicom?

Koji su hrvatskisrednjovjekovni tekstovi

pisani hrvatskom }irilicom?

Kako se zove hrvatskisrednjovjekovni tekst koji jenastao u 14. st. na podru~ju

[ibenika, a pisan je latinicom?

Kako je pisan Lucidar ?Kako se zvalasrednjovjekovnaenciklopedija?

O kojem povijesnomdoga|aju govori Zapis popa Martinca?



staroslavenski jezik latinski jezik u Istri i na Krku

Ba{}anska plo~a 1288. g. u Jurandvoru (kraj Ba{ke) naotoku Krku




PISANE PROVJERE ZNANJA

PRVA PISANA PROVJERA ZNANJA (Glasovne promjene)

DRUGA PISANA PROVJERA ZNANJA (Naglasni sustav)

RJE[ENJA PISANIH PROVJERA ZNANJA




Pisane provjere znanja – Hrvatski jezik 1



1.razred


PRVA PISANA PROVJERA ZNANJA (Glasovne promjene)

Skupina A

Ime i prezime u~enika, razred:

1. Podcrtajte rije~i kod kojih se dogodila palatalizacija.

Boè, vojnici, vojni~e, iskopati, du{e (V jd. im. duh)

2. Navedite definiciju sibilarizacije.

3. Provodimo li sibilarizaciju u osobnih imena i prezimena? Navedite primjer.

4. Zaokruìte slovo ispred re~enice koja je to~no napisana.

a) Ove su sezone treningi bili jako naporni.

b) Ove su sezone treninzi bili jako naporni.

5. Imenujte glasovnu promjenu iz prethodnoga zadatka.

6. Zaokruìte slovo ispred to~noga odgovora.

a) Jotacija je glasovna promjena u kojoj se nepalatal spaja sa suglasnikom j i nastaje palatal.

b) Jotacija je glasovna promjena u kojoj se palatal spaja sa suglasnikom j i nastaje nepalatal.

7. Zaokruìte rije~ u kojoj se nije dogodila jotacija.

pomla|en, solju (I jd. im. sol ), ja~i, cvije}e, isplata, ispla}en

8. a) Dopunite re~enicu traènim oblikom rije~i.

Razmi{ljala sam o . (L jd. im. Juraj )

b) Koja se glasovna promjena dogodila u toj rije~i?

9. Popunite tablicu zvu~nim i bezvu~nim glasovima, ali tako da ispod svakoga zvu~nogaglasa upi{ete njegov bezvu~ni par. (Pogledajte prvi primjer!)

zvu~ni bbezvu~ni p




10. Navedite dva pravila koja primjenjujemo kod jedna~enja suglasnika po zvu~nosti.

11. Imenujte glasovnu promjenu koja se dogodila u rije~i potpasti .

12. Poveìte rije~ s glasovnom promjenom koja se u njoj dogodila. Pogledajte prvi pri-mjer, koji je ve} rije{en. Pazite! Svakoj }e rije~i odgovarati jedna glasovna promjena.

a) kupio 1) sibilarizacija a – 4

b) obramben 2) nepostojano a

c) brì 3) gubljenje (ispadanje) suglasnika

d) masla~ka (G jd. im. masla~ak) 4) zamjena l sa o

e) dvori{ni 5) palatalizacija

f) putni~e 6) jedna~enje suglasnika po mjestu tvorbe

g) patnici 7) jotacija

h) iskovati 8) jedna~enje suglasnika po zvu~nosti

13. Podcrtajte u svakom paru to~an oblik rije~i:

iznatprosje~an – iznadprosje~an predsjednik – pretsjednik

14. Imenujte glasovne promjene koje su se dogodile u rije~ima. Prikaìte i postupak.

RIJE^ POSTUPAK NAZIV GLASOVNE

PROMJENE

an|eo

kru{~i}

bezubma~ka

(G jd. im. ma~ak)

15. Zaokruìte slovo ispred to~noga odgovora.

U rije~i kopca dogodile su se sljede}e glasovne promjene:

a) nepostojano a i jedna~enje suglasnika po zvu~nosti.

b) nepostojano a i jedna~enje suglasnika po mjestu tvorbe.

c) jedna~enje suglasnika po zvu~nosti i gubljenje (ispadanje) suglasnika.



1.razred


Prva pisana provjera znanja (Glasovne promjene)

Skupina B


1. Podcrtajte rije~i kod kojih se dogodila jotacija.

ugla|en, ja~i, djevojci, i{~itati, pi{em

2. Navedite definiciju palatalizacije.

3. Provodimo li sibilarizaciju u imenica odmila (hipokoristicima)? Navedite primjer.


a) Ona je moj an|eo. b) Ona je moj an|el.

5. Imenujte glasovnu promjenu iz prethodnoga zadatka.

6. Zaokruìte slovo ispred to~ne tvrdnje. a) Kod jedna~enja suglasnika po zvu~nosti drugi se glas prilago|ava prvom glasu.

b) Kod jedna~enja suglasnika po zvu~nosti prvi se glas prilago|ava drugom glasu.

7. Zaokruìte rije~ u kojoj se nije dogodila palatalizacija.

~ovje~e, du{e (V jd. im. duh) , bajci, pra{ina, kruì}, sretni~e

8. a) Dopunite re~enicu traènim oblikom rije~i.

Kupit }u majicu. (superlativ od jeftin)

b) Koja se glasovna promjena prema pravilu trebala dogoditi, a nije se dogodila utoj rije~i?

9. a) Sklanjajte po padeìma imenicu majka.

NOMINATIV GENITIV DATIV AKUZATIV VOKATIV LOKATIV INSTRUMENTAL

b) Imenujte glasovnu promjenu koja se dogodila u nekim padeìma.





1.razred


DRUGA PISANA PROVJERA ZNANJA (Naglasni sustav)

Skupina A


1. Zaokruìte slovo ispred to~ne tvrdnje.

a) Nositelj naglaska u slogu uvijek je samoglasnik .

b) Nositelj naglaska u slogu uvijek je suglasnik.

2. Navedite nazive za silazne naglaske u hrvatskom standardnom jeziku.

Pored imena naglaska upi{ite i pripadaju}u oznaku.

Vrsta silaznoga naglaska: ; oznaka:

Vrsta silaznoga naglaska: ; oznaka:

3. Kakve naglaske mogu imati jednoslo`ne rije~i?

4. Ozna~ite naglascima sljede}e jednoslo`ne rije~i.

(Pazite iznad kojega }ete slova upisati oznaku za naglasak.) sat , kum, mi{, prst

5. Dopunite re~enicu.

Vi{eslo`ne rije~i na srednjem slogu mogu imati samo naglaske.

6. Zaokruìte vi{eslo`ne rije~i koje su pogre{no nagla{ene.

napaCdati , ljubòmora, dèpaIrac, ocijéniti

7. Na kojem slogu u hrvatskom standardnom jeziku nikada ne moè stajati naglasak?

8. Rastavite rije~i na slogove.

duh kupaonica

9. Ozna~ite naglascima rije~i iz prethodnoga zadatka.(Pazite iznad kojega }ete slova upisati oznaku za naglasak.)




10. Okomitim crtama rastavite zadanu re~enicu na naglasne (izgovorne) cjeline.

Sutra }u ti ispri~ati o njoj.

11. Iz re~enice iz prethodnoga zadatka ispi{ite

a) nagla{ene rije~i:b) prednaglasnicu:

c) zanaglasnice:

12. Podcrtajte prednaglasnice u re~enicama.

a) Ludo smo se zabavili na koncertu. b) Ne mogu ti objasniti taj osje}aj.

c) Ti si u~io, a ja nisam.

13. Podcrtajte zanaglasnice u re~enicama.

a) Ponekad se pitam tko sam. b) Posudi mi gumicu. c) Ho}e{ li igrati nogomet?

14. Zaokruìte slova ispred to~no napisanih re~enica.

a) Po{ao je samnom. b) Po{ao je sa mnom.

a) Nisam pri~ala o tome ni s kim. b) Nisam pri~ala o tome s nikim.

a) Dobit }u naj moderniji mobitel. b) Dobit }u najmoderniji mobitel.

a) Idem na utakmicu s [imom. b) Idem na utakmicu sa [imom.

a) Mi bismo sutra odgovarali Naglaske. b) Mi bi sutra odgovarali Naglaske.

a) Naglaske neznam ba{ dobro. b) Naglaske ne znam ba{ dobro. a) Sutra }u sve nau~it. b) Sutra }u sve nau~iti.


a) Na njegovu licu sam vidjela odlu~nost. b) Na njegovu licu vidjela sam odlu~nost.

16. Obrazloìte svoj odgovor iz prethodnoga zadatka.

17. Svaka od sljede}ih re~enica krije u sebi neku pogre{ku. Prepi{ite re~enice, ali takoda u njima ispravite uo~enu pogre{ku.

a) Uzase uvijek nosim mobitel.

b) To je naj smje{nija pri~a koju sam ikada ~ula.

c) Ne o~ekujem ni{ta od nikoga.

d) Ja bi te rado opet vidio.

e) Neznam ho}u li sti}i na trening.



1.razred


DRUGA PISANA PROVJERA ZNANJA(Naglasni sustav)

Skupina BIme i prezime u~enika, razred:


a) Svaka rije~ u re~enici ima svoj naglasak . b) Svaka rije~ u re~enici nema svoj naglasak.

2. Navedite nazive za uzlazne naglaske u hrvatskom standardnom jeziku.

Pored imena naglaska upi{ite i pripadaju}u oznaku. Vrsta uzlaznoga naglaska: ; oznaka:

Vrsta uzlaznoga naglaska: ; oznaka:

3. Kakve naglaske mogu imati vi{eslo`ne rije~i na prvom slogu?

;

4. Ozna~ite naglascima sljede}e jednoslo`ne rije~i.(Pazite iznad kojega }ete slova upisati oznaku za naglasak.)

{krt, la`, crv, oko (organ vida)


U hrvatskom standardnom jeziku naglasak ne moè stajati na slogu.


a) Vi{eslo`ne rije~i na srednjem slogu mogu imati samo silazne naglaske.

b) Vi{eslo`ne rije~i na srednjem slogu mogu imati samo uzlazne naglaske.

7. Zaokruìte vi{eslo`ne rije~i koje su pogre{no nagla{ene.

poslodavác, naslágati , putovaCti , govòriti

8. Rastavite rije~i na slogove.

lakirati mir

9. Ozna~ite naglascima rije~i iz prethodnoga zadatka.

(Pazite iznad kojega }ete slova upisati oznaku za naglasak.)




10. Okomitim crtama rastavite zadanu re~enicu na naglasne (izgovorne) cjeline.

Ne znam ho}u li do}i u {kolu.

11. Iz re~enice iz prethodnoga zadatka ispi{ite

a) nagla{ene rije~i:

b) prednaglasnice:

c) zanaglasnicu:

12. Podcrtajte prednaglasnice u re~enicama.

a) Ne volim kada me poùruju. b) Do}i }e i on. c) Za tebe bih sve u~inio.

13. Podcrtajte zanaglasnice u re~enicama.

a) Zna{ li rije{iti ovaj test? b) Vidjet }u koliko si u~io. c) Dajte nam priliku za ispravak.

14. Zaokruìte slovo ispred to~no napisanih re~enica.

a) Pro~itat }u lektiru. b) Pro~itati }u lektiru.

a) Ne volim takve knjige. b) Nevolim takve knjige.

a) Mi bi sutra do{li. b) Mi bismo sutra do{li.

a) Idemo k Karlovcu. b) Idemo ka Karlovcu.

a) Ivan je naja~i me|u nama. b) Ivan je najja~i me|u nama.

a) Ne àlim ni za ~im. b) Ne àlim za ni~im.

a) Ima{ li knjigu uzase? b) Ima{ li knjigu uza se?


a) U dana{njim novinama pro~itala sam taj ~lanak.

b) U dana{njim novinama sam pro~itala taj ~lanak.

16. Obrazloìte svoj odgovor iz prethodnoga zadatka.

17. Svaka od sljede}ih re~enica krije u sebi neku pogre{ku. Prepi{ite re~enice, ali takoda u njima ispravite uo~enu pogre{ku.

a) Nisam razgovarao s nikim.

b) Nepoznam ove ljude.

c) Vi bi mogli ispe}i kola~.

d) Poslati }u ti SMS poruku.

e) Ona je naj ljep{a djevojka koju poznajem.











RJE[ENJA ZADATAKAU RADNOJ BILJE@NICI







1. cjelinaUVOD (Jezik, jezi~ni znak, hrvatski jezik)

Sporazumijevanje (Komunikacija)

1. Govor i pismo.

2. Primjerice, prometni znakovi uz cestu, geste (pokreti tijela), mimika (pokreti lica), crteì, slike,zvukovi …

3. b), a), b)

4. Na~in komunikacije pri kojem se sluìmo govorom.

5. a – 3, b – 5, c – 1, d – 6, e – 7, f – 2, g – 4

6. a) glasna glazba, pla~ djeteta, amor u~enika na nastavnom satu, buka izazvana velikim brojemautomobila na gradskim prometnicama …

b) nezainteresiranost, nemotiviranost, umor, odsutnost mislima …

Jezi~ni znak

1. … jezi~ni znak.

2. a) sre}a, {kola, u~enik b) Jadransko more, peradarska farma, Sveti Martin pod Oki}em

3. a) Jezik je sustav znakova (rije~i i izraza) koji sluì za sporazumijevanje.

b) Jezik se ostvaruje govorom i pismom.

4. … govorom.

5. Izraz jezi~noga znaka, sadràj jezi~noga znaka (pripadaju jeziku) i sam imenovani predmet (pri-pada izvanjezi~noj zbilji).

6.izraz jezi~noga znaka sadràj jezi~noga znaka

ptica• ìvotinja iz razreda kralje{njaka obrasla perjem, s krilima, kljunom

i s dvije noge

~a{a• uporabni predmet u ku}anstvu, sluì za pijenje teku}ine, naj~e{}e

je izra|en od stakla, rje|e od plastike

papir• materijal na kojem se pi{e, tiska, crta i sl. na~injen od tanko

razvu~ene i osu{ene mase biljnih vlakanaca, ve}inom drvene ce-lulozne mase ili mase od pamu~nih krpa

nokat• ro`nati zavr{etak svakoga prsta, osobe ènskoga spola rado ga

ukra{avaju, kada organizmu nedostaje vitamina ili minerala,moè pucati i postaje krhak

cesta • javna prometna povr{ina ve}e {irine za vozila i pje{ake…

RJE[ENJA ZADATAKA U RADNOJ BILJE@NICI




Rje{enja zadataka u radnoj bilje`nici

7.hrvatski jezik engleski jezik njema~ki jezik talijanski jezik

nastavnik teacher der Lehrer li insegnanteknjiga book das Buch il librostol table der Tisch il tavolo

Prethodni nam primjeri pokazuju kako u razli~itim jezicima iste sadràje (zna~enje rije~i)izraàvamo razli~itim izrazima (slovima/glasovima).

Hrvatski jezik

1. Skupini ju`noslavenskih jezika.

2. Standardni se hrvatski jezik razvio na temelju {tokavskoga narje~ja.

3. Ljudevit Gaj.

4. Hrvatski standardni jezik – slu`beni jezik kojim se trebaju sluìti svi pripadnici hrvatske jezi~nezajednice u javnoj komunikaciji na cijelom podru~ju Republike Hrvatske.

5. Slu`beni je jezik na cijelom podru~ju Republike Hrvatske, svi ga trebamo u~iti, samostalan jeu razvoju, podloàn je promjenama, ima vi{e funkcionalnih stilova, odre|en je skupom pravila(normi) koje korisnici trebaju nau~iti da bi se pravilno njime koristili.

6. U jezik svakodnevno ulaze nove rije~i kojima imenujemo, primjerice, nove izume ili pojave (kuri-kul , hip-hop glazba), neke rije~i iz jezika nestaju ( preparandija), a neke bivaju zamijenjene nekimdrugim rije~ima (dosadno umjesto dugo~asno, policija umjesto milicija).

7.Rije~ima komad (umjesto djevojka), pendèr (umjesto prozor ), fosil (umje-sto stara osoba) nije mjesto u hrvatskom standardnom jeziku.

leksi~ka(rje~ni~ka) norma

Stru~ne knjige s podru~ja atomske fizike pi{u se znanstvenim stilom ~ijesu odlike preciznost i mno{tvo stru~nih rije~i i izraza. stilisti~kanormaU govoru ne smijemo gutati otvornike a u rije~ima kopao, gledao, do{ao, stigao i sl. Pravilno je kopao, a ne kopo; gledao, a ne gledo.

pravogovornanorma

Subjekt se slaè s predikatom u rodu, broju i licu: Sanja i Sven vole se tajno.

gramati~kanorma

Kod pisanja imena ulica i trgova prvu rije~ pi{emo velikim po~etnim slo-vom, a ostale rije~i pi{emo malim slovom, osim ako nisu vlastita imena.Ulica hrvatskih branitelja,Trg kralja Tomislava, Cvjetna ulica

pravopisnanorma

8. Pravopis, gramatika, rje~nik i jezi~ni savjetnik.

2. cjelinaGLASOVI

Nastajanje i podjela glasova

1. budu}nost dobrota iskustvo

2. Glas je najmanji dio (odsje~ak) izgovorene rije~i.

3. e, i , a, o, ie Nedostaje otvornik u.



1.razred



4. … djelomi~ne ili potpune prepreke.

5. Samoglasnik je nositelj sloga.

6. a) ~a-{a b) zid c) sku-po-}a d) {kr-ti-ca

7. a) ~a-{a b) zid c) sk u-po-}a d) {k r-ti-ca

Pazi: r u prijelomu treba napisati s kruì}em ispod – vokalno r! Napomena: nositelji su slogova otisnuti debljim i ve}im slovima.

8.zvu~ni b d g z ` d` | - - -bezvu~ni p t k s { ~ } f c h

9. a) }, ~, |, d`, {, `, j, lj, nj b) k, g, h c) b, p, m d) v, f

Fonem

1. Fonem je glas koji nema vlastito zna~enje, ali ima razlikovnu ulogu.

Rije~ fonem dolazi od gr~ke rije~i phone {to zna~i glas.2. a) ( )at – ( )at b) s – t

3. Razlikuju se po jednom fonemu (s – k) i po naglasku (rije~ sat izgovaramo dugo, a kat krat-ko). Nemaju istu fonolo{ku okolinu jer se rije~i sat i kat razlikuju jednim glasom i naglaskom. Dabismo govorili o istoj fonolo{koj okolini, naglasak bi tim rije~ima trebao biti isti.

4. a) lo( )iti – lo( )iti b) m – v

5. a) no( ) – no( ) b) ` – s

6. Razlikovni se fonemi mogu nalaziti na bilo kojem mjestu u rije~i.

7. Fonologija prou~ava foneme, tj. funkciju (ulogu) glasova u jeziku.

8. b), b), a)

Glasovne promjene

1. Treba zaokruìti: zamjenice, glagoli, brojevi, imenice i pridjevi.

2. Sklonidbom i konjugacijom rije~i ne mijenjaju svoje temeljno zna~enje, ve} samo mijenjajusvoj oblik.

Sibilarizacija

3. Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se glasovi/slova k, g, h ispred samoglasnika i zamje-njuju glasovima/slovima c, z , s.

4.noga (jednina) ruka (jednina) trbuh (mnoìna)N nogaG nogeD noziA noguV nogoL noziI nogom

N rukaG rukeD ruciA rukuV rukoL ruci

I rukom

N trbusiG trbuhaD trbusimaA trbuheV trbusiL trbusima

I trbusimag + i z k + i c h + i s





5. … sibilarizacija.

6. k, g, h + i c, z, s

7. Treba zaokruìti: a) majci, e) bozi, f) vrazima, g) dusima, j) |acima, k) Grci, l) brizi.

8. Treba precrtati izraz pod b): Razmi{ljat }u o Ba{ci dok se budem pribliàvala Branci.

Obja{njenje: Izraz pod b) gramati~ki je neto~an jer sibilarizaciju ne provodimo kod osobnih(Branki) i nekih zemljopisnih imena (Ba{ki).

9. Treba podcrtati: zeko.

D jd.: zeki, L jd.: zeki

Sibilarizaciju ne provodimo kod hipokoristika (imenica odmila).

Palatalizacija

1. Palatalizacija je glasovna promjena u kojoj k , g, h ispred e, i prelaze u ~ , `, { .

2. Palatalima (srednjojezi~nim glasovima).

3. a)4. k, g, h + e, i ~ , ` , {

5. hajci hajk(a) + i hajki hajci sibilarizacija putni~e putnik + e putnike putni~e palatalizacija slici slik(a) + i sliki slici sibilarizacija knjiìca knjig(a) + ica knjigica knjiìca palatalizacija juna~e junak + e junake juna~e palatalizacija kruì} krug + i} rugi} kruì} palatalizacija

6. U krugu u kojem pi{e PALATALIZACIJA trebaju pisati rije~i:

vraè, ti{ina, stri~ev, ze~i}, juna~ina, noìca, pe~em, re~e, br~i}, Boì}. U krugu u kojem pi{e SIBILARIZACIJA trebaju pisati rije~i:

bajci, vrazi, jaruzi, bubrezima, reci, dusi, orasima.

7. a) oto~i}

b) Palatalizacija.

Nepostojano a.

1. Nepostojano se zove zato {to u nekim oblicima rije~i izme|u zadnja dva suglasnika a postoji, au drugim se oblicima iste te rije~i a gubi.

2. U nekim rije~ima podrijetlom iz kajkavskoga narje~ja javlja se nepostojano e.3.

imenice pridjevi zamjeniceN lonac N pas N ravan

(zid)N mok ar

(list)N kak av (~ovjek) N tak av (put)

G lonca G psa G ravna G mokra G kakva/kakvog(a) G takva/takvog(a)D loncu D psu D ravnu D mokru D kakvu/kakvom(e,u) D takvu/takvom(e,u)A lonac A psa A ravan A mok ar A kakva/kakvog(a) A tak avV lon~e V psu V – V – V – V –L loncu L psu L ravnu L mokru L kakvu/kakvom(e,u) L takvu/takvom(e,u)

I loncem I psom I ravnim I mokrim I kakvim I takvim Napomena: nepostojano je a istaknuto tamnije otisnutim slovima.



1.razred



4. a) nepostojano a i sibilarizacija b) sibilarizacija c) palatalizacija d) nepostojano e

e) nije do{lo do glasovne promjene

5. Na laticama SIBILARIZACIJA treba pisati: traci, vuci.

Na laticama PALATALIZACIJA treba pisati: vu~i}, nastavni~e.

Na laticama NEPOSTOJANO A treba pisati: maraka, snom.Na latici NEPOSTOJANO E treba pisati: Belostencu.

Zamjena l sa o

1. Kod zamjene l sa o glas/slovo l na kraju sloga ili rije~i prelazi u glas/slovo o.

2. jednina mnoìna jednina mnoìna

N ~italac N ~itaoci N pomisao N pomisliG ~itaoca G ~italaca G pomisli G pomisli

D ~itaocu D ~itaocima D pomisli D pomislimaA ~itaoca A ~itaoce A pomisao A pomisliV ~itao~e V ~itaoci V pomisli V pomisliL ~itaocu L ~itaocima L pomisli L pomislimaI ~itaocem I ~itaocima I pomisli/pomi{lju I pomislima

3. a) Treba obojiti N jd. i G mn. imenice ~italac. b) Treba obojiti N jd. i A jd. imenice pomisao.

4. 1. u N i A jednine nekih imenica mu{koga i ènskoga roda

2. u imenica mu{koga roda koje zavr{avaju na -lac

3. u mu{kom rodu jednine glagolskoga pridjeva radnoga

5. mu{ki rod plivao ~itao kupovao brbljao cvaoènski rod plivala ~itala kupovala brbljala cvalasrednji rod plivalo ~italo kupovalo brbljalo cvalo

6. a) – 2, b) – 1, c) – 4, d) – 5, e) – 3, f) - 1

Jotacija

1. jotacija – nepalatal + j palatal

palatalizacija – k, g, h + e, i ~ , ` , {

sibilarizacija – k, g, h + i c, z , s nepostojano a – u nekim oblicima rije~i a postoji, a u nekima se gubi

2. Treba zaokruìti rije~ majci .

U svim je ostalim rije~ima provedena jotacija, a u rije~i majci provedena je sibilarizacija.

3. glo|em – jotacija, tu~em – palatalizacija, ska~em – jotacija

4. Solju, gla|u, maèm i rje|i.

5.sibilarizacija palatalizacija nepostojano a nepostojano e jotacija

znaci

kr~azi

Ljubi~in

pti~ica

borca

kolebljivci

Zadravcu

Kumrovcu

ispla}en

blaì





6. jotacija – smr}u, nepostojano e – Mirkovca, sibilarizacija – zapusi, nepostojano a – sestara, pa-latalizacija – re~e

Jedna~enje suglasnika po zvu~nosti

1.f -

c -~ d`

k g{ `s zt dp b

} |h -

2. suglasnik bezvu~ni + suglasnik bezvu~ni

suglasnik zvu~ni + suglasnik zvu~ni

3. a)

4. pod + pasti podpasti potpasti (jedna~enje suglasnika po zvu~nosti)

svjedo~(iti) + ba svjedo~ba svjedod`ba (jedna~enje suglasnika po zvu~nosti)

5. zubac + a zubaca zubca (nepostojano a) zupca (jedna~enje suglasnika po zvu~nosti)

Rab + ski rabski rapski (jedna~enje suglasnika po zvu~nosti)

izlazak + om izlazakom izlazkom (nepostojano a) izlaskom (jedna~enje suglasnika pozvu~nosti)

Gubec + u Gubecu Gubcu (nepostojano e) Gupcu (jedna~enje suglasnika pozvu~nosti)

glas + ba glasba glazba (jedna~enje suglasnika po zvu~nosti)

uz + put uzput usput (jedna~enje suglasnika po zvu~nosti)

6. Treba zaokruìti rije~i: podsuknja, podcrtaj, nad~ovjek, predsoblje.

Kod suglasni~kih skupina dc, d~, d}, ds i d{ pri pisanju se ne provodi jedna~enje suglasnika pozvu~nosti.

Jedna~enje suglasnika po mjestu tvorbe

1. a) – 3, b) – 4, c) – 6, d) – 2, e) – 1, f) - 5

2. Treba zaokruìti glasove h, }, ~, |, d`, {, `, lj, nj, n, z, s, p, b, m.

3. Kada se jedan do drugoga na|u dva glasa razli~ita po mjestu tvorbe, oni se moraju izjedna~iti.Pritom se uvijek prvi glas prilago|ava drugom glasu. Takvu glasovnu promjenu zovemo

jedna~enje suglasnika po mjestu tvorbe.

4. 1. s ispred }, ~ , lj , nj prelazi u {

2. z ispred | , d` , lj , nj prelazi u `

3. h ispred }, ~ prelazi u { 4. n ispred p, b prelazi u m



1.razred



5. othraniti – jedna~enje suglasnika po zvu~nosti

trbu{~i} – jedna~enje suglasnika po mjestu tvorbe

djevojaka – nepostojano a

sretni~e – palatalizacija

pokojnici – sibilarizacija {~epati – jedna~enje suglasnika po mjestu tvorbe

cvije}e – jotacija

ispri~ati – jedna~enje suglasnika po zvu~nosti

6. snijeg – snjeàn – glas nj nastao je jotacijom nakon smjenjivanja ije/je, a u tom slu~aju s isprednj ne prelazi u {

iznjedriti – z nije pre{lo u ` ispred nj jer se to z nalazi na kraju prefiksa (iz )

izvanbra~ni – n se nalazi na kraju prvoga dijela sloènice (izvan) u kojoj su oba dijela jasna, pau tom slu~aju n ne prelazi u m

raznjeìti – z se na{lo na kraju prefiksa (raz ), a u tom slu~aju z ispred lj , nj ne prelazi u `

(Ovaj zadatak u~enici mogu rje{avati uz pomo} ud`benika, str. 42., donja tablica.)

7. list + je listje lis}e (jotacija) li{}e (jedna~enje suglasnika po mjestu tvorbe)

Gubljenje (ispadanje) suglasnika

1. Do gubljenja suglasnika dolazi kada se u rije~i na|u odre|eni suglasni~ki skupovi te{ki zaizgovor ili kada se jedan do drugoga na|u dva ista glasa.

2. Stapanje suglasnika.

3. a)

4. slobo{tina – gubljenje (ispadanje) suglasnika ora~ki – gubljenje (ispadanje) suglasnika

sveci – nepostojano a, gubljenje (ispadanje) suglasnika

slastan – slasna – nepostojano a, gubljenje (ispadanje) suglasnika

bolestan – bolesna – nepostojano a, gubljenje (ispadanje) suglasnika

mjesni – gubljenje (ispadanje) suglasnika

godi{nji – gubljenje (ispadanje) suglasnika

5. predvorje – pred + dvorje preddvorje predvorje (gubljenje/stapanje suglasnika)

beìvotan – bez + ìvotan bezìvotan be`ìvotan (jedna~enje suglasnika po mjestu tvor-

be) beìvotan (gubljenje/stapanje suglasnika)6. najjednostavniji – gubljenje/stapanje suglasnika

nuzzanimanje – gubljenje/stapanje suglasnika

poddijalekt – gubljenje/stapanje suglasnika

najjednostavniji – pridjevi koji zapo~inju slovom j u superlativu zadràvaju dva j ( jj )

nuzzanimanje i poddijalekt – u nekih se sloènica zadràvaju dva ista glasa zbog lak{ega razu-mijevanja zna~enja rije~i





Glasovne promjene – sinteza

1.NAZIV PRAVILO PO KOJEM SE PROVODI PRIMJER jedna~enje

suglasnika pomjestu tvorbe

Kada se jedan do drugoga na|u dva suglasnika razli~ita po

mjestu tvorbe, moraju se izjedna~iti (prvi se prilago|avadrugom).

{~epati

jotacija Nepalatal se spaja sa suglasnikom j i nastaje palatal. ti{i stapanjesuglasnika

Kada se jedan do drugoga u rije~i na|u dva ista glasa, jedanse od njih uglavnom gubi.

bezvu~an

sibilarizacija Glasovi/slova k, g, h ispred samoglasnika i prelaze u glaso-ve/slova c, z , s.

bajci

jedna~enjesuglasnika pozvu~nosti

Kada se jedan do drugoga u rije~i na|u dva suglasni-ka razli~ita po zvu~nosti, moraju se izjedna~iti (prvi seprilago|ava drugom).

potpisati

palatalizacija k, g, h + e (i) ~, `, { vojni~e

zamjena l sa o Glas/slovo l na kraju sloga ili rije~i prelazi u o. N jd. ugaoG jd. ugla

gubljenjesuglasnika

Do gubljenja suglasnika dolazi kada se u rije~i na|u odre|enisuglasni~ki skupovi te{ki za izgovor ili dva ista glasa jedando drugoga.

gospo{tinaodahnuti

nepostojano a U nekim oblicima rije~i izme|u dva zadnja suglasnika a po-stoji, a u drugim se oblicima iste te rije~i a gubi.

N jd. momakG jd. momka

3. cjelina

PISMO I GOVOR

Grafemski sustav hrvatskoga jezika

1. fon – glas

grafem – pisani znak za fonem

fonetika – jezi~na disciplina koja prou~ava akusti~ka i artikulacijska svojstva glasova

fonem – jezi~na jedinica koja nema vlastito zna~enje, ali ima razlikovnu ulogu

fonologija – jezi~na disciplina koja prou~ava funkcionalna svojstva glasova slovopis (grafija) – sustav slova nekoga jezika

2.

U tabli~na polja treba abecednim redom i pisanim slovima upisati abecedu (grafemski sustavhrvatskoga jezika).

Vidi ud`benik na 51. str.



1.razred



3. a) Latini~nim pismom (latinicom).

b) Gajica (po Ljudevitu Gaju).

c) Ljudevit Gaj.

4. Pravogovor (ortoepija) propisuje pravilan izgovor glasova i rije~i nekoga jezika.

5. Ortografija.6. Treba zaokruìti: TO^NO.

7. 30 slova abecede.

Izgovor i pisanje glasova ~ i }

1. ma~kica, mi{i}, obla~ak, izvije{}e, i{~ekivanje, majmun~i}, ~isto}a,

}up, ~ekanje, cvr~ak, neko}, leè}i, juna~ki, dotu~en, bu~an, zamra~iti

2. Treba zaokruìti sljede}e rije~i:

a) nov~i} d) be}arska

b) socijalisti~ki e) u~e}i c) sme}kast f) mehani~ar

3. Prema glasu k (ruka – ru~na).

4. Prema glasu t (ùt – ùtji – ù}i).

5. Treba podcrtati rije~i: sjede~i, napada}, nazo}an, naru}itelj, p}ela i vodi}.

6. geneti~ar, galebi} , gla~ati, izle}i, zasje}i, kre~, kreveti}, alatni~ar, kroja~

7. Treba zaokruìti rije~i: naiv~ina, dobri~ina, no}ni, obra~unavati i oboga}enost.

8. a) Marko i Matej ~isto su simpati~ni.

b) Hm, badi} mi odli~no pristaje, zaklju~ila sam …

c) Sre}om, tata je ve} zbrisao iz ku}e.

d) Podigla sam kosu, stavila kop~u s leptirom, otkriv{i svoj lijepi vrat.

e) Hm, duga pri~a … i ne ba{ pogodna za sva~ije u{i.

f) Odlaze}i iz Rovinja ~inilo mi se kao da se opra{tam s dijelom svog ìvota.

g) Fotografirao me na ulici u nekoliko poza ispred vrata, zatim kako ~u~im i igram se sa susje-dovom ma~kom, potom sa suhim cvije}em u pozadini.

(Sanja Pili}, [to mi se to doga|a?)

9. a) crta}i – pridjev; onaj koji sluì za crtanje (crta}i pribor, crta}i blok …)

b) crta~i – imenica; ljudi koji crtaju (vr{itelji radnje)

c) spava}ica – predmet; odje}a za spavanje

d) spava~ica – osoba; ènska osoba koja spava

10. U predve~erje volim sjediti ispred ku}e. I sada to ~inim. Uìvam u promatranju …

Ba{ mi nailazi jedan dje~a~i}. Rola se na cesti, a iz kanala pred njega isko~i crna ma~ka sa si}u{nim ma~i}ima. Od ljutine je bacio prema njima kamen~i}, ali oni su bili brì i usko~i{e u viso-ku travu.

Iznad mene lije}u pti~ice. Zatim sjedaju na krov ku}e ili gran~ice drve}a i veselo cvrku}u. MalaAn~ica baca loptu u zrak, a ù}kasti psi} mota se oko nje. Vu~e ju za {arene ~arape.

Njezina mama bere cvije}e za vazu. Stavit }e ga u spava}u sobu.





Najednom iz moga dvori{ta i{etala kvo~ka s pili}ima. Tada sam se morala di}i da ih utjeram udvori{te.

Usput sam nahranila i svog mezimca, ~udesnog bijelog ze~i}a.

ârobno je predve~erje u mom kraju …

11. Pe~e ~i~a rakiju. Drva trpa pod kazan koji nije velik pa ga moèmo zvati i kazan~i}.

Tu je i ba~va, pripremljena za ohla|enu rakiju. Pomaè mu i sin Ivan, a i k }i Ivan~ica.

Susjed [poljari} ~esto ga obi|e radi ~a{ice rakije.

Dje~aci i djevoj~ice u blizini igraju grani~ara. Ne {tede jedni druge udaraju}i loptom, sve doknetko ne zapla~e. A tada i o~evi imaju posla.

U predve~erje je najveselije. Pe~eno meso i dizani kola~i prava su poslastica. Pri~aju se i vicevi.I svira~i ponekad zasviraju, a mla|arija ple{e i pjeva.

U svu tu radost ponekad se uklju~i svojom pjesmom i no}na ptica }uk.

Veselo je kada se pe~e rakija.

12. a) Nadam se da }u ti uljep{ati i jesen, pomislila sam trude}i se ne izgovoriti takvu glupu

re~enicu. b) Zakr~ili smo prolaz i ljudi su nas zaobilazili.

c) – ûvao sam mamu kao {to sam i obe}ao – rekao je prave}i grimasu.

d) Bio je to nastavak ljetne ljubavne pri~e.

e) Za razgovor uvijek ima vremena, ali ljubav ne voli ~ekanje …

(Sanja Pili}, [to mi se to doga|a?)

Izgovor i pisanje glasova d` i |

1. a) i d)2. … titraju/trepere.

3. } – |; ~ – d`

4. a) uru~(iti) + ba – prema osnovnom glasu ~

b) izgrad(iti) + jen – prema osnovnom glasu d

c) glod(ati) + jem – prema osnovnom glasu d

d) vra~(ati) + bina – prema osnovnom glasu ~

e) mlad + ji – prema osnovnom glasu d

5.

d` je jedan glas jednad`baud`benik

Mandùrija svjedod`ba pidàma

d i ` dva su glasanadìvjeti nadèti odìvjeti

predìvot podùpan

6. poha|a, patlidàn, me|utim, me|unarodni, budèt, dàmija, gra|ani,

dèpni, raspore|uje, dèm, hr|a, dèmper, ro|aci, dèntlmen, dèp,

izme|u, dèparac, hodà, ra|anje, Me|imurje, dùngla

7. Treba zaokruìti: b), e) i f).



1.razred



8. a) Dok se spremi{ i do|e{ do {kole, pro}i }e ti i zadnji sat. b) – Samo nam ti moè{ pomo}i! – nadoda jednako uzbu|enim glasom Evin tata. c) Oti|i u svoju sobu i po{alji joj porukicu. d) Kada sam vidio da sva|a poprima novi zamah, neopaèn sam se od{uljao u svoju sobu i sjeo

za ra~unalo.

e) Danas smo na subotnjem obiteljskom ru~ku bili svi za stolom, {to se rijetko doga|a tijekomtjedna. f) Oprosti, ima{ svoj dèparac, kupuj si sam gel za kosu ili zamoli tatu da ti iz brija~nice donese

onaj svoj industrijski, nije ni to lo{e za tebe. g) Bila sam na ro|endanu jedne prijateljice iz susjedstva na kojem je bio i on … h) Kada sam ja do{la u ovu {kolu, tako|er sam bila bez frajera i razmi{ljala sli~no poput tebe. i) – Napisao sam ono {to sam mislio, a vi me èlite odgojiti da budem poput vas, licemjeran i

la`ljiv – odbrusio sam im uvrije|eno. j) I sad, umjesto da mi de~ki iz osmoga razreda budemo glavne face u {koli, na{i nesu|eni ko-

madi na velikom odmoru gledaju gimnazijalce na drugoj strani ceste.(Miro Gavran, Profesorica iz snova)

9. \uro je |ak. Poha|a {kolu u \akovu. Svakoga jutra uzima torbu, u dèp stavlja nekoliko kunai kre}e u {kolu. Na kraju svake nastavne godine dobiva svjedod`bu.Kada je bio mali, elio je postati ma|ioni~ar. Danas eli postati menadèr.Voli glumce i ko{arka{e.Od glumaca najdraì mu je [erbedìja, a od ko{arka{a Dino Ra|a. Zanima ga i ìvot politi~ara.Od politi~ara najvi{e zna o Franji Tu|manu.S roditeljima ~esto odlazi u susjednu Ma|arsku/Madàrsku. Ondje uìvaju u ma|arskim/ madàrskim specijalitetima i dobrom {opingu. Jednom mjese~no sa sestrom \ur|icom posje}uje i baku u \ur|enovcu. Baka ih uvijek obraduje slasnom ma|aricom/madàricom, njihovimomiljenim kola~em.

10. Treba zaokruìti: c), e) i h).

Smjenjivanje ije/je/e/i

1. Ponekad pri promjeni oblika rije~i ili pri tvorbi novih rije~i od ve} postoje}ih dolazi do smje-njivanja ije/je/e/i .

2. Treba zaokruìti: b), e) i f).

3.smjenjivanje ije/je/e/i pravilopoluvrijeme – poluvremena Pri sklonidbi imenice vrijeme (i sloènica nastalih od te imenice)

ije u nekim padeìma prelazi u e.

svijet – sv jetovi U nekih imenica koje u jednini imaju ije, to ije u dugoj mnoìniprelazi u je.

let jela – letio U oblicima glagolskoga pridjeva radnoga za mu{ki rod je pre-lazi u i ispred o.

zvijezda – zv jezdica Pri tvorbi nekih umanjenica ije prelazi u je.cijel – c jelcat U tvorbi opisnih pridjeva koji zavr{avaju na -cat dolazi do smje-

njivanja ije i je.dodijeliti – dod jeljivati Smjenjivanje ije/je ~esto se doga|a i prilikom prelaska glagola

iz svr{enoga u nesvr{eni oblik.bijel – b jelji U komparativu pridjeva doga|a se smjenjivanje ije u je.

dosp jeti – dospijevati Smjenjivanje ije/je ~esto se doga|a i prilikom prelaska glagolaiz svr{enoga u nesvr{eni oblik.





4. a) ôvjek se nalazi u sjede}em poloàju.

b) ôvjeku kosa postaje sijeda.

Smjenjivanje ije/je/e/i (Imenice)

1.smjenjivanje ije/je/e/i pravilo

brijest – br jesti} U umanjenica koje se tvore nastavkom -i} dolazi do smjenjiva-nja ije/je.

korijen – kor jen~i} U umanjenica koje se tvore nastavkom -~i} dolazi do smjenji-vanja ije/je.

zvijere – zv jereta U imenica srednjega roda koje u nominativu imaju ije, a u ne-kim padeìma imaju slog vi{e, ije prelazi u je.

bijes – b jesovi U dugoj mnoìni ve}ine imenica mu{koga roda dolazi do smje-njivanja ije/je.

sijeno – s jenoko{a U prvom dijelu sloènice dolazi do smjenjivanja ije/je.grijeh – gr jehota/grehota Ako se ije na|e iza suglasnika r kojem prethodi neki drugi su-glasnik, to ije moè prije}i u je ili u e.

cijev – c jev~ina U uve}anica ije prelazi u je.ocijeniti - oc jena Kada od svr{enoga glagola koji ima ije tvorimo imenicu, tada

ije prelazi u je.istrijebiti – istr jebljenje Kada od svr{enoga glagola koji ima ije tvorimo imenicu, tada

ije prelazi u je.bijelo – b jelogorica U prvom dijelu sloènice dolazi do smjenjivanja ije/je.

izbijeliti – izb jeljivanje Kada od svr{enoga glagola koji ima ije tvorimo imenicu, tadaije prelazi u je.

mijeh – m je{ina U uve}anica ije prelazi u je.

2. a)

Rije~ brijezi kratka je mnoìna imenice brijeg. (Duga bi mnoìna ove imenice glasila brjegovi ilibregovi .) Pravilo o smjenjivanju ije/je/e/i kaè da u kratkoj mnoìni ve}ine imenica mu{koga rodane dolazi do smjenjivanja ije u je.

3. a) svjeti}

b) cvijetak

c) zvjezdurina

4. Treba zaokruìti b).

5. sv jetlost, m jenja~, lijek, lije~nik, l jekovitost, ~ov jek, isc jelitelj, brijeg,

pogr je{ka/pogre{ka, strijela, str jelica/strelica, cijena, c jenik, oc jena, oc jenjivanje, crijep,

cijev, cijevka, c jev~ica, sijeno, s jena, m jera, m jesto, lijetanje, mlijeko

6. lijevak – cijev koja je pri vrhu znatno pro{irena, a sluì za ulijevanje ne~egaljevak – ~ovjek koji ve}inu stvari radi lijevom rukomdeci – mjera za teku}inudjeci – D, L imenice djeca med – p~elinji proizvodmjed – legura od bakra i cinka

selo – manje naseljeno mjestosijelo – okupljanje uve~e na selu na zajedni~kom poslu uz zabavu



1.razred



7. Dobro se osje}am poslije ljeta. Dobro se osje}am poslije godi{njega doba koje se zove ljeto. Dobro se osje}am poslije leta. Dobro se osje}am poslije slijetanja zrakoplova, helikoptera ili nekoga drugog zra~nog prijevo-

znog sredstva.

Pro~itala sam dva djela. Pro~itala sam dvije knjige. Pro~itala sam dva dijela. Pro~itala sam dva dijela neke knjige (primjerice, poglavlja, ulomka, ~ina …).

8. a) U zadnje vrijeme pona{a{ se ~udno …

b) … zuri{ u jedno mjesto, odnosno u jednu osobu.

c) … izgledalo je kao da je ponosan na pomisao da mu je neka djevoj~ica zarobila srce.

d) Nastavili smo hodati bez rije~i nekoliko minuta …

e) Ne mogu svi u~enici ovoga svijeta biti {treberi.

f) Otkrije li mama petarde, mogao bih dobiti mjesec dana ku}nog pritvora … g) Kad je ugledala Juricu s onim cvije}em, u odijelu, lijepo za~e{ljanog s malo gela u kosi, bila je

iznena|ena do kraja!

h) Eto – tako je to kad ~ovjek nema sre}e u ìvotu.

(Miro Gavran, Sretni dani )

Smjenjivanje ije/je/e/i (Pridjevi. Glagoli)

1. imenice pridjevi glagoli

2. smijati se, plijeviti, umijem – glagoli

svjetlo, bjelina, lijek – imenice

ljepu{kast, bljedunjav, svje` – pridjevi

3. a) blje|i

b) najblje|i

c) blijedjeti

d) bljedilo

4.pozitiv komparativ superlativ

razgovijetan razgovjetniji najrazgovjetniji

bijedan bjedniji najbjedniji

5. Ako se ije na|e iza suglasnika r kojem prethodi neki drugi suglasnik, to ije moè prije}i u je ili u e.

6. a) vjekovit b) rje~it

U ovih je pridjeva do{lo do smjenjivanja ije u je.

7. Stijepin

U tvorbi toga posvojnog pridjeva nije se dogodilo smjenjivanje ije u je.

8. a) osljepljivati b) izbjeljivati

Kod prelaska glagola iz svr{enoga u nesvr{eni oblik ~esto dolazi do smjenjivanja ije u je.

9. Ako su u osnovi glagola rije~i mjera, mjesto i sjesti, ne dolazi do smjenjivanja ije/je/e/i .





10. a) odsjedati b) smje{tati c) premjeravati

11.ènski rod srednji rod mu{ki rodpocrnjela pocrnjelo pocrnio

èljela èljelo èlio

voljela voljelo voliostidjela se stidjelo se stidio se

12. sagorijevati, htio, b jelokost, pijetao, b jelina, izlije~iti, l jepota, prelijepo, prijelaz/prilaz,prijevoz, najb jelja, od je}a, c jelina, dospije}e, trijezan, cijevka, smio, r je{iv, izl je~iv, zamijeniti,zamijenjen, vr jednovati/vrednovati, zap jevati

13. a) prate}i koga ili {to

b) sljede}i (idu}i) po redu

14. a) Moja mama je prijedlog prihvatila otprve, mada sa mnom nikada prije nije voljela {etati.

b) Predloìmo razredniku da na{ razred organizira disko-klub u sljede}u subotu …

c) … va{ je zadatak da u~ionicu pometete i uredite, tako da se u ponedjeljak ni{ta ne primijeti. d) … kao {to vidite ~ak i dobre u~enike treba uvijek imati na oku.

e) Prvo upoznavanje izveli smo tako vje{to da nitko od njih dvoje ni u snu ne bi mogao pomi-sliti da je to bilo namje{teno i dogovoreno.

(Miro Gavran, Sretni dani )

15. a) Uvijek volim pos jetiti seosko dvori{te. Pods je}a me na d jetinjstvo … Tamo rado slu{am pripo-vijedanje doma}ina o seoskoj d jeci i njihovim lijepim igrama u prirodi, o ve~ernjim p jesmamamladih u seoskim uli~icama, o doìvljenom smijehu na poljima i livadama, o vo`nji traktoromi spremanju sijena za stoku, o mu`nji krava i mirisnom sv jeèm mlijeku …

Volim promatrati starinsko cvije}e i p~ele koje slije}u na njega …

b) Bila sam u Osijeku. To je grad na rijeci Dravi. Ima mnogo lijepih parkova. Puni su cvije}a.Njima Os je~ani rado {e}u. U njima je i puno d jece koja veselo, uz p jevu{enje neke p jesme,tr~karaju stazicama izme|u cv jetnih aleja. Odrasli s jede na klupama. Pripovijedaju. Pri~omse vra}aju u d jetinjstvo. Bude tu i smijeha jer tako im vrijeme brè pro|e. Najgore je kadazapu{e hladan v jetar s Drave, sa s jeveroistoka. Tada svako dijete hvata roditelja za ruku ip je{ice ùre ku}i.

c) Zima je. Sve je bijelo. Sn je`ne pahulje jo{ uvijek lije}u zrakom. Uz puno smijeha d jecaprave sn jegovi}a. Zatim lijeù na snijeg da bi ostavili otisak svoga tijela. B jelina prirode isv jeìna zraka osv jeàvaju d jecu i uveseljavaju ih sve do predve~erja, kada svi kre}u u svojetople domove.

Naglasni sustav (Naglasak. Naglasna cjelina)

1. a) dr-vo c) sje-}a-nje e) o-cje-nji-va-nje

b) pro-zor d) put f) sa-mo-}a

2. Napomena: slogovi koje treba izgovoriti ja~e no ostale otisnuti su tamnijim slovima.

3. … nagla{en.

4. Naglasak je isticanje sloga ja~inom i visinom glasa.

5. b)



1.razred



6.rije~ trajanje (dugo/kratko) intonacija (silazna/uzlazna)

munja dugo uzlaznakop~a kratko silazna~ovjek kratko uzlazna

mu` dugo silazna

7. b)

8.re~enica broj rije~i broj naglasnih cjelina

Pri~ala mi je / o njemu. pet dvijeNe mogu ti ju / posuditi. pet dvijeSutra }u / sti}i / k tebi. pet triPro{etat }u / parkom. tri dvije

Nagla{ene rije~i

1.naziv naglaska oznaka naglaskakratkosilaznidugosilazni

kratkouzlaznidugouzlazni

Napomena: oznaku za naglasak treba dodati u prijelomu! Vidi na 76. str. ud`benika.

2.

jednoslo`na rije~ trajanje intonacijapet dugo silaznarak kratko silaznaveo kratko silaznalov dugo silazna

3. c)

4. … sva ~etiri naglaska.

5. vecdro, mii, dávno, kljuin, òbjesiti, braik, lac jati, màslina, póno}

6. parkírati, kasèta, karikatúra, fiziòlog, dje~árac, bo`ànstvo, rastégnuti

7. Ove dvije rije~i NISU pravilno nagla{ene. Obje su rije~i vi{eslo`ne i imaju silazni (kratkosilazni)naglasak na srednjem slogu, a pravilo kaè da vi{eslo`ne rije~i na srednjem (unutarnjem) slogune mogu imati silazne naglaske.

8. a)

9. U hrvatskom standardnom jeziku naglasak ne moè stajati na posljednjem slogu.

10. – manji morski zaljev; zaton – ènska osoba prema kojoj se osje}a sklonost, do koje je nekome stalo – ìvotinja – pojas, struk – izre}i la`, neistinu – na~initi kakvu cjelinu sastavljanjem dijelova





11. Naglasak u primjerima iz prethodnoga zadatka ima razlikovnu ulogu.

12. Treba podcrtati rije~i: pala~inka, mo} i go{}a.

13.

Nenagla{ene rije~i1. Nenagla{ene su rije~i one rije~i koje nemaju svoj naglasak.

2. Nikada / ne zna{ / {to te / sve / u ìvotu / ~eka.

3. a) nikada, zna{, {to, sve, ìvotu, ~eka b) ne, u c) te

KRATKOSILAZNINAGLASAK

palacrok

glasno

DUGOUZLAZNINAGLASAK

licero|enje

le|a

DUGOSILAZNINAGLASAK

bodled

glas

KRATKOUZLAZNINAGLASAK

gla~alopraksakazna

4. a) Prislonjenice (proklitike). b) Naslonjenice (enklitike).

5. Prednaglasnice stoje ispred nagla{ene rije~i u naglasnoj (izgovornoj) cjelini.

Zanaglasnice stoje iza nagla{ene rije~i u naglasnoj (izgovornoj) cjelini.

6. Neki prijedlozi, veznici i negacija ne.

7. a) Od Zagreba / do Rijeke / vozim / nepuna / dva / sata.

b) Ne volim / ki{nu / jesen.

c) Ja sam / vidjela,/ a ti / nisi.

Napomena: prednaglasnice su otisnute tamnijim slovima.

8. Nenagla{eni oblici pomo}nih glagola biti i htjeti , nenagla{eni oblici osobnih (li~nih) zamjenicau G, D i A, nenagla{eni oblici povratne zamjenice ( se, si ) i ~estica li .

9. a) ekam te / dva / sata / i ve} sam / htjela / oti}i. b) Najradije se / umivam / hladnom / vodom. c) Saznala sam / {to ti se / dogodilo. d) Zna{ li / rije{iti / ovaj / zadatak? e) Sino} sam / bila / u kazali{tu.

Napomena: zanaglasnice su otisnute tamnijim slovima.



1.razred



4. cjelinaHRVATSKA NARJE^JA

âkavsko narje~je

1.zna~ajke

~akavskoga narje~jaoblik rije~i u

~akavskom narje~juoblik rije~i u

standardnom jezikugubljenje glasova ni, ka’, ka, tija, ispo, tra nije, kad, kao, htio, ispod,

otirao (brisao)prijelaz lj u j pozdravja, nazdravja pozdravljao, nazdravljaoprijelaz m u n barenko, njin, ~in barem, njim, ~imumjesto i na po~etku rije~iimamo je

jema imao

u infinitivi se gubi krajnje i prat prati

dodavanje glasovana po~etku rije~i joko oko

dodavanje glasovana kraju rije~i

jerbo, barenko jer, barem

nije do{lo do zamjene l u o;zavr{no se l izgubilo

jema, pozdravja, nazdravja,tra, ponaresta, posta

imao, pozdravljao,nazdravljao, otirao (brisao),porastao, postao

provodi se jedna~enjepo mjestu tvorbe i u pismu,a ne samo u govoru

{ njin s njim

stare rije~i ili rije~i

talijanskoga podrijetla

{porki, kala, di{pet, ri{pet,

vengo, kvintal, deboto

prljavi, ulica, prkos (inat),

po{tovanje, nego, mjera zateìnu, gotovo (skoro)

2. Primjerice, zamjena glasa | sa j , umjesto slogotvornoga se r javlja ar , ~r se javlja umjesto cr …

3. kratkosilazni dugosilazni akut (uzlazno-silazni)

4. âkavsko se narje~je i hrvatski standardni jezik ne podudaraju u naglasnom sustavu.

U ~akavskom narje~ju razlikujemo tri naglaska (kratkosilazni, dugosilazni i akut), dok u hrvatskom stan-dardnom jeziku razlikujemo ~etiri naglaska (kratkosilazni, dugosilazni, kratkouzlazni i dugouzlazni).

Kajkavsko narje~je

1. zna~ajkekajkavskoga narje~ja

oblik rije~i ukajkavskom narje~ju

oblik rije~i u standardnom jeziku

nekada{nji glas ě

naj~e{}e se ostvaruje kao elepa, ~ovek, reke, lepi lijepa, ~ovjek, rijeke,

lijepine dolazi do zamjene l u o bil, do{el, rekel bio, do{ao, rekaoprijelaz lj u l zemlu zemljuzamjena glasova (e umjesto a) do{el, rekel, nisem, sem do{ao, rekao, nisam, samzamjena glasova (u umjesto o) tulko tolikoumjesto hv na po~etku rije~i javlja se f falili hvaliliprijedlog u ostvaruje se kao v ili vu v Hrvatsku u Hrvatsku

rije~i njema~koga i ma|arskoga podrijetla fala~ek komadi}2. b)





3. zamjena l u o (vokalizacija) sibilarizacija

4.(…)

Murve je vajalo prodat radi duga jer darvo od murve za brode je vridno

nevoja je murve pomela ko kugai sve smo tad brode pogledali jidno.(…)

Jure Frani~evi} Plo~ar, Lipe na{e murve

Daj, stani malo! Pogle~ kak ble{~i na{lingan senoko{in rub!

V kmici se {pigl vode stekle{~i: sohine jo~i, mrtve~ki zub.(…)

Boìca Jelu{i}, Mjese~ina~akavsko narje~je kajkavsko narje~je

[tokavsko narje~je

1.zna~ajke

{tokavskoga narje~jaoblik rije~i u

{tokavskom narje~juoblik rije~i u

standardnom jeziku

nekada{nji glas ě

ponekad se ostvaruje kao i mista, gdi, pojile, donile,~oviku, dide, dica, side

mjesta, gdje, pojele, donijele,~ovjeku, djeda, djeca, sjede

dolazi do zamjenel u o

‘odo, ostao, sluìo, volio,morao

hodao, ostao, sluìo, volio, mo-rao

stezanje glasova ko, ‘odo kao, hodaogubljenje glasova ‘odo hodaostari prijedlog v

zamijenjen je sa uu snu, u tu ravnicu,u maglice, u daljinu

u snu, u tu ravnicu,u maglice, u daljinu

gubljenje samoglasnikana kraju rije~i

il’, al’ ili, ali

rije~i turskoga podrijetla drumovi neasfaltirane ceste

2. kao ije (dijete) kao e (dete) kao je (djeca) kao i (dite)

3. a) radio – radil b) ~rn – crn c) ~ito – ~itao Napomena: oblici rije~i koje u~enici trebaju zaokruìti otisnuti su debljim i ve}im slovima.

4. Hrvatski se standardni jezik (kada je naglasni sustav u pitanju) razvio na novo{tokavskoj osnovi-ci, ali postoji razlika izme|u {tokavskoga narje~ja i standardnoga jezika (i {tokavci trebaju u~iti standardni jezik).

5.(…)

Divojke pivaju i o{tre srpove nose.Osim ìta znaju srpoviI drugo da ànju i kose.

ûvaj se mom~e.Nisam za svakog rasla,

Nisam sigurno ni za tebe.(…)

(…)

Reci mami svojoj Ne trebam dukata njenih.Ni jutara, ni frtalja,

Nit sam èljna pusti’ [lingeraja.

Sirote nemaju zlato, Al’ zato, lipotu,

To im je dato.

Vanja Radau{, @etva je, putuju vozovi ìtadivojke – djevojke, pivaju – pjevaju frtalja – stara mjera za povr{inu (~etvrtina),

nit – niti, pusti’ – pustih, al’ – ali,lipotu – ljepotu, dato – dano

6. b)



1.razred



5. cjelinaPOVIJEST JEZIKA

Trojezi~nost i tropismenost Hrvata u srednjem vijeku

1. Od 7. st. (kada Hrvati doseljavaju na ove prostore) do kraja 15. st. (kada zavr{ava razdobljesrednjega vijeka).

2. Hrvati su se u srednjem vijeku sluìli trima jezicima: latinskim jezikom, staroslavenskim je-zikom (kasnije staroslavenskim jezikom hrvatske redakcije) i starohrvatskim jezikom.

3. 1. latinica 2. glagoljica (obla pa poslije uglata) 3. hrvatska }irilica

4. Rije~ glagoljica dolazi od glagola glagoljati {to zna~i govoriti .

5. b)

6. Svaki u~enik treba napisati svoje ime glagoljicom.

7. Zapadna }irilica, bosan~ica ili bosanica.8. Latini~nim pismom (latinicom).

9. Plominski natpis i Valunska plo~a – glagoljica

Trpimirov natpis i [ibenska molitva – latinica

Polji~ki statut – hrvatska }irilica

Najva`niji hrvatski srednjovjekovni zapisi

1. Oko 1100. godine.

2. b)

3. Ba{}anska je plo~a zapis u kamenu koji svjedo~i o tome da je kralj Zvonimir darovao ledinu(zemlji{te) ùpi sv. Lucije.

4. a) opat Drìha b) opat Dobrovit

5. b)

6. Lucidar …

7. U Polji~kom su statutu hrvatskom }irilicom zapisani propisi o ustrojstvu polji~ke op}ine.

8.

9.oko 1100. g. Ba{}anska plo~a13. st. Vinodolski zakon14. st. Ljetopis popa Dukljanina, [ibenska molitva15. st. Polji~ki statut, Zapis popa Martinca, Lucidar

GLAGOLJICA

Ba{}anska plo~aVinodolski zakon

Zapis popa MartincaLucidar

LATINICA

[ibenska molitvaLjetopis popa Dukljanina

(izvornik)

HRVATSKA ]IRILICA

Ljetopis popa Dukljanina(prijevod na hrvatski jezik)

Polji~ki statut







DRUGI RAZRED






2.razred

Sadràj

DRUGI RAZRED





MORFOLOGIJA ............................................................................................ 189

1. Uvod u morfologiju ............................................................................ 189

2. Vrste rije~i ........................................................................................ 191

3. Imenice ........................................................................................... 193

4. Pridjevi ............................................................................................. 195

5. Glagoli ............................................................................................. 197

6. Nepromjenjive vrste rije~i ................................................................... 199

SINTAKSA .................................................................................................. 201

7. Prilo`ne oznake ................................................................................. 201

8. Atribut i apozicija ............................................................................... 203

9. Re~eni~ni dijelovi (Ponavljanje) ........................................................... 205

10. Nezavisno sloèna re~enica ................................................................ 207

11. Zavisno sloèna re~enica ................................................................... 209

JEZI^NO IZRA@AVANJE ................................................................................ 211 12. @ivotopis .......................................................................................... 211

13. Poslovna komunikacija ....................................................................... 212


NASTAVNI LISTI]I ............................................................................................ 217

PROZIRNICE ................................................................................................... 241

KARTICE MOJE PITANJE/TVOJ ODGOVOR ............................................................ 255


Prva pisana provjera znanja (Promjenjive i nepromjenjive rije~i) .................... 265

Druga pisana provjera znanja (Re~eni~ni dijelovi) ........................................ 269

Tre}a pisana provjera znanja (Sloèna re~enica) .......................................... 271


RJE[ENJA ZADATAKA U RADNOJ BILJE@NICI ...................................................... 277







KONCEPCIJA UD@BENIKA I RADNE BILJE@NICEHRVATSKI JEZIK 2

Koncepcija ud`benikaNastavno je gradivo predvi|eno za obradu u drugom razredu trogodi{njih strukovnih {kola uud`beniku podijeljeno na osam nastavnih cjelina:

1. UVOD

2. PROMJENJIVE RIJEÎ

3. NEPROMJENJIVE RIJEÎ

4. MORFOSTILISTIKA

5. SINTAKSA

6. HRVATSKA NARJE^JA

7. POVIJEST JEZIKA

8. JEZI^NO IZRA@AVANJE.

Nastavni sadràji obra|eni u sedmoj cjelini (Povijest jezika) predvi|eni su za obradu na teorijskojrazini.

Koncepcija ud`beni~ke cjeline

Ud`beni~ka cjelina odgovara nastavnoj cjelini. Svaka se od {est nastavnih cjelina sastoji od neko-liko nastavnih jedinica. Cjelina je najavljena prikladnom fotografijom i popisom ud`beni~kih jedinica koje ~ine tu cjelinu. Naj~e{}e je nastavna jedinica isto {to i ud`beni~ka jedinica, ali pone-kad se jedna nastavna jedinica sastoji od nekoliko ud`beni~kih jedinica, kako je navedeno u sljede-}em primjeru.

Primjer: Nastavna cjelina: Sintaksa; Nastavna jedinica: Re~eni~ni dijelovi ;

Ud`beni~ka jedinica: Predikat. Subjekt

Mogu}u raspodjelu nastavnih jedinica sadrì prijedlog izvedbenoga programa za drugi razredtrogodi{njih strukovnih {kola koji je sastavni dio ovoga priru~nika (str. 159. – 160.).

Na kraju nastavnih cjelina otisnute su stranice s podsjetnicima i/ili sintezama. Te su stranice

usmjerene na ono najva`nije u obra|enoj nastavnoj cjelini te zorno usustavljuju obra|ene jezi~nesadràje i tako pomaù u~eniku pri ponavljanju i vje`banju obra|enoga gradiva.

Stranice podsjetnika usmjerene su na podizanje razine u~enikove funkcionalne pismenosti, aprikazane su u obliku bloka za bilje{ke.

Prilo`na oznaka uzroka i namjere

nepravilno pravilno

Idem u {kolu radi neznanja.

Trebao bih izi}i na svje` zrak radi glavobolje.

Idem u {kolu radi znanja.

Trebao bih izi}i na svje` zrak zbog glavobolje.

•

Prilo`na oznaka uzroka ozna~uje uzrok radnje i odgovara na pitanja: za{to? zbog ~ega?• Prilo`na oznaka namjere ozna~uje namjeru i odgovara na pitanje: radi ~ega?

P o d s j e t n i k





Koncepcija ud`beni~ke jedinice

Na sljede}em je primjeru prikazana koncepcija ud`beni~kih jedinica u ud`beniku Hrvatski jezik 2.

Nastavna cjelina: SintaksaNastavna jedinica: Re~eni~ni dijelovi

Ud`beni~ka jedinica: Atribut i apozicija

Svaka je ud`beni~ka jedinica podijeljena na tri dijela:

• motivacijski zadatak

• obrada novih nastavnih sadràja

• ponavljanje, vje`banje i usustavljivanje gradiva.

Ta trodijelna struktura ud`beni~ke jedinice odgovara trodijelnoj strukturi nastavnoga sata:

• uvod u nastavne sadràje predvi|ene za obradu; provjera predznanja

• sredi{nji dio sata predvi|en za obradu novih nastavnih sadràja

• zavr{ni dio sata predvi|en za ponavljanje i uvje`bavanje obra|enih nastavnih sadràja.

Uvodni dio: motivacijski zadatak

Uvodni je dio vrlo vaàn za daljnji tijek nastavnoga procesa, stoga mu treba posvetiti dovoljnovremena. Motivacijski zadatak (zadatak prisje}anja gramati~kih sadràja) vaàn je korak u strukturinastavne jedinice.

Kao {to se vidi iz koncepcije ud`beni~ke jedinice, svaka ud`beni~ka jedinica zapo~inje mo-tivacijskim zadatkom. Primjerice, kod Atributa i apozicije motivacijskim zadatkom u~enici setrebaju prisjetiti nau~enoga gradiva iz osnovne {kole.

(Za motivacijski je dio sata naj~e{}e potrebno izdvojiti od 5 do 10 minuta.)

subjektivnoga tipa

Jezi~no izraàvanje

objektivnoga tipa

U autobiografiji autorpi{e o vlastitom ìvotu.

@ivotopis prikazuje ìvot idjelovanje znamenite osobe.

Atribut i apozicija

• Sluè}i se navedenim grafi~kim prikazima, prisjetite se {to znate o atributu i apoziciji.

pridjev broj imenica

zamjenica atribut i apozicija

dodatak imenici dodatak imenici

pitanja: kakav? koji? ~iji?

Sinteze su naj~e{}e prikazane u obliku umnih mapa, Vennovih dijagrama ili usporednih tablica, azorno prikazuju sadràj jedne ili vi{e nastavnih jedinica.





Atribut je dodatak imenici koji pobliè odre|uje njezino zna~enje. Uvijek je u istom padeù kao iimenica koju dopunjuje. Odgovara na pitanja: koji? kakav? ~iji? kolik?

akuzativ jednine

• U imenica koje imenuju {to ìvo akuzativ je jednak genitivu ( junak – junaka).

• U imenica koje imenuju {to neìvo akuzativ je jednak nominativu ( stol – stol).

Sredi{nji dio: novi nastavni sadràji

Nakon rije{enoga motivacijskoga zadatka, u ud`beniku se uvode novi nastavni sadràji, tj. onisadràji koje u~enici trebaju usvojiti na nastavnom satu. Ti su sadràji uvijek logi~no raspore|enitako da se kre}u od jednostavnijih ka sloènijima, od poznatoga ka nepoznatom, od blièga kadaljemu. Nastavnik u sredi{njem dijelu nastavnoga procesa u~enika vodi postupno i ima uloguvoditelja, tj. osobe koja upu}uje, obja{njava, argumentira. Takvim se na~inom rada stvara poticaj-no radno okruènje. Va`no je naviknuti u~enika da se aktivno uklju~i u nastavni proces, a od togai polazi koncepcija ud`benika. Kada se u~enik navikne na aktivnu ulogu u nastavnom procesu, irezultati su mnogo bolji jer se ve}ina sadràja usvoji na satu.

Definicije i pravila koja u~enici trebaju shvatiti i usvojiti kako bi znali primijeniti ste~ena znanjauvijek su otisnuti unutar crvenoga i plavoga okvira. Time se u~enicima vizualno sugerira {totrebaju nau~iti i zapamtiti kako bi razumjeli odre|ene jezi~ne sadràje.

Najva`niji su pojmovi u ud`beniku podcrtani i/ili podebljani kako bi u~enici zorno mogliuo~iti ono {to je najva`nije pri usvajanju novih nastavnih sadràja.

Ukoliko se u~enicima u ud`beniku nudi neki sloèniji nastavni sadràj, kako bi shvatili {to se i za{todoga|a, uvijek im je rije{en primjer koji ih metodom pou~avanja u koracima postupno vodido rje{enja. Iz primjera imenskoga atributa vidi se postupnost u pou~avanju. Nakon sustavnoga

prikaza da se atribut moè izre}i i imenicom, u~enicima je ponu|eno obja{njenje, tj. definicijaimenskoga atributa.

Atribut koji se izri~e pridjevom, zamjenicom ili brojem zove se pridjevni atribut.

Atribut se moè izre}i i imenicom.

imenica

Princeza je spavala na zrnu gra{ka. Pojeli smo kuglicu sladoleda.

U ovim je primjerima imenica ( zrnu, kuglicu) dopunjena imenicom ( gra{ka, sladoleda), ali se ne slaè s njom u padeù.

(na) zrnu gra{ka kuglicu sladoleda

lokativ genitiv akuzativ genitiv

Atribut koji se izri~e imenicom zove se imenski atribut. S imenicom koju dopunjuje ne slaè se urodu, broju ili padeù pa se naziva i nesro~ni atribut.

Va`no je naglasiti kako se kod usvajanja sadràja ni{ta ne pretpostavlja, ne preska~e i ne podrazu-mijeva. Nastavnim se sadràjima u~enici vode metodom pou~avanja u koracima, a gdje god je bilomogu}e, pojmovi, primjeri i ostali nastavni sadràji grafi~ki su usustavljeni.

(Sredi{nji je dio nastavnoga sata najva`niji za usvajanje novih nastavnih sadràja, a za njega jenaj~e{}e potrebno izdvojiti od 25 do 30 minuta.)

Sinteza jezi~nih sadràja, odnosno uvje`bavanje i primjena novih sadràja usvojenih na satu,logi~an su zavr{etak ovoga procesa. Tada nastavnik ima presudnu ulogu jer treba provjeriti jesu

li svi sadràji usvojeni i naglasiti da sadràji imaju funkciju kada se primjenjuju u komunikacijskojsituaciji.






Zavr{ni je dio ud`beni~ke jedinice rubrika Znam – Ne znam. Namijenjena je ponavljanju obra|enihnastavnih sadràja.

• U ve}ini ud`beni~kih cjelina u toj se rubrici nalaze naj~e{}e dva pitanja koja se odnose na

sadràje obra|ene nastavne jedinice ili zahtijevaju od u~enika povezivanje novih s ranijeobra|enim nastavnim sadràjima.

• U pojedinim ud`beni~kim cjelinama od u~enika se traì odgovor u razvijenijoj epskoj formi(opi{i, obrazloì, zaklju~i, ispripovijedaj, napi{i sastavak …).

Pitanja su oblikovana tako da ih u~enik uz pomo} ud`benika moè samostalno rije{iti.

Redoslijed pitanja prati redoslijed izlaganja nastavnih sadràja u ud`beni~koj jedinici.

62

Pisanje aorista pomo}noga glagola biti. Pisanje kondicionala

1. lice jednine i 1. lice mnoìne

nepravilno pravilno Ja bi èljela i}i u Split.

I mi bi rado to u~inili .

Vi bi mogli i}i s nama.

Mo`da bi i vi mogli do}i?

Ja bih èljela i}i u Split.

I mi bismo rado to u~inili .

Vi biste mogli i}i s nama.

Mo`da biste i vi mogli do}i?

• U pisanju kondicionala prvoga valja pripaziti na pisanje oblika aorista pomo}noga glagola biti.

1. Ispi{ite atribute i apozicije iz teksta.

2. Prepustite se ma{ti i napi{ite kratak sastav o temi Progla{en sam za prodava~a (kerami~ara, zidara, tokara, frizera ...) godine. Prona|ite u svojemu sastavku atribute i apozicije: atributepodvucite jednom crtom, a apozicije dvjema crtama.

Sada se brzo u ivio u ulogu glavnoga junaka, Jamesa Bonda svoje {kole. Uloga mu se svidjela,bila je skrojena po njegovoj mjeri, i on je uìvao u njoj. Nije smio razo~arati svoju publiku i zbog toga im nije mogao potpuno iskreno pri~ati o svojoj pustolovini s pra}kama.

(Zlatko Krili}, Ki{tra i lopovi )

Kada god je bilo mogu}e, i gdje god je trebalo, na kraju ud`beni~ke jedinice gramati~ki su sadràjipovezani s pravopisnom problematikom. Primjerice, iza obra|ene ud`beni~ke jedinice Sloèni glagolski oblici u~enicima se u obliku podsjetnika daju pravila o pisanju glagola (futura I. ili pisanjeaorista pomo}noga glagola biti).

Preglednost ud`benika i snalaènje u njemu, kako nastavniku tako i u~eniku, dodatno olak{avaju

odgovaraju}e grafi~ke oznake.– Ikonica za zadatak – ozna~ava zadatke predvi|ene za u~enike. Da bi se ve} pri letimi-

~nom pogledu na ud`beni~ku jedinicu uo~ili zadaci predvi|eni za u~enike, tekst zada-taka otisnut je plavom bojom.

– ozna~ava one sadràje na koje u~enici trebaju obratiti dodatnu pozornost. Kada se nebismo sluìli grafi~kom oznakom, to bi bili oni sadràji kod kojih bismo u~enicima rekli:Pazite! Obratite pozornost na sljede}e!

– ozna~ava dodatne sadràje koje ne moraju usvojiti svi u~enici u razrednom odjelu,ali mo`da }e biti onih u~enika koji èle znati ne{to vi{e pa su ovi sadràji pripremljeniupravo zbog njih. Moèmo ih zvati i sadràjima za 5+.






B

Babina Greda ( selo)Babin potok ( potok)Babino Polje ( selo)Badnjak i Badnji danbadnji; Badnja ve~erbajronisti~kiBanova Jaruga DL jd. Banovoj

Jaruzi Ba{ka DL jd. Ba{ki Belostenac, -nca (leksikograf)Bliski istok

êh mn. êsi~etiristo (400)~etiri stotine (400)~etvero~etvorica~etvrtfinale~ijigod (ne~iji)~iji god (bilo ~iji, sva~iji)

]]iril; ]iril i Metod}irili~ki (bolje: }irili~ni)

\|akova~ki prema \akovo\akov~anin\akov~anka

E

ekspresionisti~kielegi~anelektroenergetskielektroni~arelektrotehni~arelektrotehnika



• da su to rije~i pri ~ijem pisanju u~enici ~esto grije{e

• da su izabrane rije~i najve}im dijelom u vezi s nastavnim sadràjima obra|enim u ovomud`beniku.


Sadràj radne bilje`niceU radnoj se bilje`nici koja prati ud`benik Hrvatski jezik 2 nalaze zadaci za ponavljanje, vje`banje iusustavljivanje obra|enih jezi~nih sadràja. Zadaci koji se odnose na nastavnu jedinicu obra|enuu ud`beniku poredani su tako da idu od jednostavnijih prema sloènijima. Radi lak{ega snalaènjau~enika, naj~e{}e prate redoslijed izlaganja nastavnih sadràja u ud`beniku.

Nastavne su jedinice u radnoj bilje`nici, za razliku od ud`benika, razvrstane u sedam nastavnih

cjelina (u radnoj bilje`nici nema zadataka za vje`bu iz cjeline Hrvatska narje~ja).1. UVOD (Uvod u morfologiju, Vrste rije~i)2. PROMJENJIVE RIJEÎ3. NEPROMJENJIVE RIJEÎ4. MORFOSTILISTIKA 5. SINTAKSA 6. POVIJEST JEZIKA 7. JEZI^NO IZRA@AVANJE.

Radna bilje`nica strukturno slijedi ud`benik. Zadaci su razli~itoga tipa (otvorenoga i zatvorenoga)

i razli~ite teìne. Vode}i ra~una o profilu u~enika trogodi{njih strukovnih {kola, zadaci zastupljeniu radnoj bilje`nici sastavljeni su na nekoliko razina:

1. najnià razina (ponavljanje obra|enih jezi~nih pravila i definicija)2. zadaci u kojima u~enici trebaju primijeniti nove jezi~ne sadràje3. stvarala~ki zadaci4. zadaci koji povezuju nastavu jezika s nastavom knjièvnosti.

Pitanja zastupljena u radnoj bilje`nici od u~enika traè da znaju:

• definirati ili opisati odre|ene jezi~ne pojave• nabrojiti odre|ene jezi~ne ~injenice• analizirati obra|ene jezi~ne pojave





• usporediti dvije ili vi{e jezi~nih pojava• donijeti jednostavnije zaklju~ke na temelju promatranih jezi~nih pojava• svojim rije~ima obrazloìti donesene zaklju~ke• protuma~iti odre|ene jezi~ne pojave• pisati, ispripovijedati ili prepri~ati neki osobni doìvljaj ili iskustvo.

TIPOVI ZADATAKA U RADNOJ BILJE@NICI


a) Zadaci u kojima se od u~enika traì definirati ili opisati odre|ene jezi~ne pojave.

b) Zadaci u kojima se od u~enika traì nabrojiti obra|ene jezi~ne ~injenice.

1. [to je morfostilistika?

8. Zaokruìte slovo/slova ispred neoglagoljene re~enice.

a) Zvono! b) Stigli su na vrijeme. c) Na zdravlje. d) Opet je zakasnio na prvi sat.

3. Nabrojite vrste objekta.

a) ili

b) ili .

1. Dopunite re~enice.

a) Objekt je dio re~enice kojim se izri~e , a mjesto u re~enici

otvara mu .

b) Objekt je naj~e{}e ili koja druga imenska rije~.

2. Poveìte vrste zavisnih re~enica s pripadaju}im veznicima. (npr. a – 6)

a) uzro~na 1. gdje, kamo, kuda, otkuda

b) atributna 2. kako, kao {to, kao da

c) mjesna 3. kad, otkad, dokad, otkako, prije negod) vremenska 4. jer, budu}i da, zato {to, zbog toga {to

e) na~inska 5. koji, kakav, ~iji



e) Zadaci u kojima se od u~enika traì da poveù jezi~ne sadràje s lijeve i desne strane.

2. ZADACI U KOJIMA UÊNICI TREBAJU PRIMIJENITI OBRA\ENE JEZI^NE SPOZNAJE

a) Zadaci u kojima se od u~enika traì prepoznati i imenovati obra|ene jezi~ne pojave o kojima suu~ili.

4. Imenujte vrstu nezavisno sloène re~enice iz prethodnoga zadatka.

a)

b)

c)

d)





b) Zadaci u kojima se od u~enika o~ekuje da razvrstaju pojmove prema odre|enoj gramati~kojkategoriji.

12. Rije~i koje ste izdvojili u prethodnom zadatku, razvrstajte u tablicu.

prilozi prijedlozi veznici uzvici ~estice

4. Prona|ite pogre{ke i ispravite ih. (Pozorno pro~itajte re~enice, mo`da nema pogre{aka usvim re~enicama.)

a) Oti{ao sam lije~nici radi temperature.

b) Oti{ao sam lije~nici zbog temperature.

c) Toga sam dana do{ao u {kolu bic iklom.

d) Ve} dvije godine idemo s vlakom na more.

3. Ispunite sljede}u tablicu.

vrsta priloga pitanja na koja odgovaraju prilozi

mjesni priloziovdje, ondje, daleko, nikamo,

odavde …

kada? otkada? dokada?koliko dugo?

zato, stoga

na~inski

koliko? koliko puta?

3. Ispunite tablicu.

autor/sastavlja~ naslov djela godina izdanja

prvi hrvatskirje~nik

prva hrvatskagramatika


d) Zadaci u kojima se od u~enika o~ekuje da ispune tablicu traènim podacima.


4. Zaokruìte ispravno napisane re~enice, a svoje odgovore obrazloìte.

a) Raditi }u. b) Radit }u.

Pravilo:

f) Zadaci za podizanje funkcionalne razine u~eni~ke pismenosti.

2. Objasnite razliku izme|u besubjektne i re~enice s neizre~enim (skrivenim) subjektom.

g) Zadaci u kojima se od u~enika o~ekuje da svojim rije~ima znaju objasniti/obrazloìti odre|ene jezi~ne pojave.





4. Sastavite autobiografiju u kojoj }ete pisati o svom ìvotu od ro|enja pa sve do danas.

6. Sastavite priop}enje kojim }ete svim u~enicima {kole priop}iti mjere {to ih je {kola podu-zela u borbi protiv nasilja, a u sklopu akcije [kola bez nasilja.




Takvi su zadaci otvorenoga tipa ~e{}i u 7. cjelini radne bilje`nice ( Jezi~no izraàvanje). Oni u~enikuomogu}uju visok stupanj kreativnosti u stvarala~kim zadacima, stoga je rezultate rje{avanja ova-kvih zadataka poèljno prije svega pratiti, a samo ponekad i vrednovati.



2. Pred vama je dijalog iz pripovijetke Josipa Kozarca Slavonska {uma. Izdvojite sve stilskiobiljeène oblike rije~i i objasnite {to se njima postiè.

– Ma za boga jedinoga, {to je to, Bartole? ...

Gleda Bartol sav zbunjen, a ne zna rije~i kazati.

– Nijesi oprao dobro zdjele!

– Jesam!

– Narezao si previ{e luka!

– Nijesam!

– A oda{ta je crno?

A bog bi ga sveti znao, to mi se jo{ nije dogodilo otkako sam se rodio – zaleleka Bartol.

Kako se koristiti radnom bilje`nicom

• Radna bilje`nica u~enicima moè posluìti za doma}u zada}u, ali i za ponavljanje i uvje`-bavanje gradiva u zavr{nom dijelu nastavnoga sata. Osim toga, neki zadaci iz radnebilje`nice, posebice stvarala~ki i korelacijski, mogu posluìti i kao motivacijski zadaci u na-stavi jezika, ali i u nastavi knjièvnosti i izraàvanja (uvodni dio nastavnoga sata).

• Ponekad nastavnik moè zadatke iz radne bilje`nice koristiti umjesto motivacijskoga pita-nja za obradu novih nastavnih sadràja (usporediti ud`benik str. 70. i 2. zadatak iz radnebilje`nice sa str. 33.).

• Zadaci ponavljanja i primjene obra|enih jezi~nih sadràja mogu posluìti i na sljede}emnastavnom satu za ponavljanje gradiva.

• Tipovi zadataka zastupljeni u radnoj bilje`nici mogu posluìti nastavniku kao model za sastav-

ljanje pisanih provjera znanja iz jezika.




PRIJEDLOG IZVEDBENOG PROGRAMA

PRVO POLUGODI[TE

RUJAN 2 sata

JEZIK, izraàvanje – MORFOLOGIJA

UVOD

Uvod u morfologiju•Vrste rije~i•

LISTOPAD 4 sata


PROMJENJIVE RIJEÎImenice•Pridjevi•Zamjenice•

STUDENI 5 sati


PROMJENJIVE RIJEÎ

Brojevi•Glagoli•Promjenjive rije~i – ponavljanje, vje`ba•

NEPROMJENJIVE RIJEÎPrilozi. Prijedlozi•

PROSINAC 3 sata


Veznici. Uzvici. êstice•Promjenjive i nepromjenjive rije~i – pisana provjera znanja•Promjenjive i nepromjenjive rije~i – analiza pisane provjere znanja•





DRUGO POLUGODI[TE

SIJEÂNJ 1 sat


PROMJENJIVE RIJEÎMorfostilistika•

VELJAÂ 3 sata

JEZIK, izraàvanje – SINTAKSA

Uvod u sintaksu•Predikat. Subjekt•Objekt. Prilo`ne oznake•

O@UJAK 4 sataJEZIK, izraàvanje – SINTAKSA

Atribut i apozicija•Re~eni~ni dijelovi – ponavljanje, vje`ba•Re~eni~ni dijelovi – pisana provjera znanja•Re~eni~ni dijelovi – analiza pisane provjere znanja•

TRAVANJ 3 sata


Re~enica (uvod). Nezavisno sloèna re~enica•Zavisno sloèna re~enica•Sloèna re~enica – ponavljanje, vje`ba•

SVIBANJ 3 sata


Re~enica – pisana provjera znanja•Re~enica – analiza pisane provjere znanja•

HRVATSKA NARJE^JA

Morfolo{ke zna~ajke hrvatskih narje~ja•

LIPANJ 1 sat

JEZIK, izraàvanje

POVIJEST JEZIKA Hrvatski jezik od 16. do 19. stolje}a•




OBRAZOVNI ISHODI

MORFOLOGIJA


• Definirati pojmove morfem,osnova i nastavak.

• Nabrojiti i definirati sve vrsterije~i.

• Objasniti gramati~ka obilje`jaimenica: rod, broj i pade`.

• Opisati osobitosti u deklinacijinekih imenica.

• Opisati i objasniti komparacijupridjeva.

• Nabrojiti i definirati sve vrstezamjenica.

• Definirati pojam i gramati~kekategorije brojeva.

• Objasniti pojmove: kategorijalica i broja, kategorijavremena, kategorija vida,kategorija na~ina, prijelazni,neprijelazni i povratni glagoli.

• Usvojiti pojam glagolskogaoblika. Definirati i navesti jednostavne glagolske oblike.

• Definirati i navesti sloèneglagolske oblike.

• Usvojiti pravila o uporabi ipisanju nepromjenjivih vrstarije~i.

• Opisati pojmove stil, stilistika.

• Razumjeti pojam morfemskeanalize.

• Znati upotrebljavati pravilneoblike imenica s obzirom na

gramati~ke kategorije imenicai glasovne promjene.

• Razlikovati sklonidbui uporabu odre|enih ineodre|enih pridjeva.

• Prikazati sklonidbu zamjenica.

• Objasniti nepravilnu uporabuzamjenica u svakodnevnomgovoru.

• Razumjeti podjelu na glavne iredne brojeve.

• Uspore|ivati i razlikovatiglagole prema gramati~kimkategorijama.

• Prikazati tvorbu jednostavnihglagolskih oblika i razumjetinjihovu uporabu.

• Prikazati tvorbu sloènih

glagolskih oblika i razumjetinjihovu uporabu.

• Razlikovati osnovnegramati~ke i leksi~ke osobinepriloga, prijedloga, veznika,uzvika i ~estica.

• Uo~iti stilsku izraàjnosti obiljeènost imenica iglagolskih oblika.

• Pravilno se izraàvati u pisanoji govornoj komunikaciji.

• Odrediti osnovu rije~i.

• Prepoznati vrste rije~i naodabranim predlo{cima.

• Odrediti gramati~kekategorije imenica, zamjenica,pridjeva i glagola.

• Primijeniti poznavanjepravopisnih pravila pri pisanjuvelikoga i maloga slova uimenica, zamjenica i pridjeva.

• Prepoznati pridjeve pozna~enju.

• Pravilno komparirati pridjeve.

• Primijeniti poznavanjepravopisnih pravila pri pisanjubrojeva.

• Prepoznati vrste zamjenica.

• Pravilno upotrebljavatizamjenice u svakodnevnoj

govornoj i pisanojkomunikaciji.

• Na primjerima utvr|ivatileksi~ke i gramati~ke osobineglagola.

• Prepoznati i pravilnoupotrebljavati jednostavneglagolske oblike.




Obrazovni ishodi


• Nabrojiti nekoliko osobitostihrvatskih narje~ja u odnosuna standardni jezik.

• Navesti najva`nije rje~nikei gramatike od 16. do 18.stolje}a.

• Razlikovati tekst pisannarje~jem od teksta nastandardnom jeziku.

• Povezati dru{tvenu situacijus razvojem i po~ecimastandardizacije hrvatskoga jezika.

• Pravilno pisati i izgovaratisloène glagolske oblike.

• Prepoznati i pravilno

upotrebljavati sloèneglagolske oblike.

• Pravilno se govorno izraàvatikoriste}i se znanjem o pisanjui upotrebi nepromjenjivihvrsta rije~i.

• Izraàjno govoriti tekstovepisane zavi~ajnim narje~jem.

• U kratkim crtama prikazatipovijest hrvatskoga jezika od

16. do kraja 18. stolje}a.

SINTAKSA

• Imenovati i definirati pojmovesintaksa i sintakti~ke jedinice(rije~, sintagma, re~enica);prepoznati ih u jezi~nojsituaciji.

• Definirati pojmove predikat,glagolski i imenski predikat,

neoglagoljena re~enica.• Definirati pojmove subjekt,

besubjektna re~enica ire~enica s neizre~enimsubjektom.

• Definirati pojmove objekt ivrste objekta.

• Imenovati i definirati pojamprilo`na oznaka.

• Nabrojiti prilo`ne oznake

te pitanja na koja odgovarapojedina prilo`na oznaka.

• Definirati pojmove atribut iapozicija. Znati nabrojiti vrsteatributa.

• Definirati re~enicu i znatipodijeliti re~enicu po priop}aj-noj svrsi i po sastavu.

• Definirati nezavisno sloènure~enicu i vrste s pripadaju}im

veznicima.

• Razlikovati punozna~ne odnepunozna~nih rije~i.

• Razlikovati samostalne odnesamostalnih re~eni~nihdijelova.

• Razlikovati glagolski odimenskoga predikata.

• Razumjeti da subjekt moèbiti na bilo kojem mjestuu re~enici ili da moè bitiinfinitiv.

• Znati razlikovati re~enicus izre~enim subjektomod re~enice sa skrivenimsubjektom ili od besubjektnere~enice.

• Razlikovati izravni od

neizravnoga objekta te ihprepoznati u re~enici.

• Znati razlikovati u re~eniciimenski od pridjevnogaatributa.

• Razlikovati nezavisno sloènure~enicu, zavisno sloènure~enicu i re~eni~ni niz.

• Znati da se zavisna re~enicasastoji od glavne i zavisne i

prepoznati ih.

• Sastaviti re~enice u kojima}e biti pravilno upotrijebljenglagolski i imenski predikat.

• Znati samostalno napravitire~enicu u kojoj }e subjektbilti odre|ena imenska rije~ iliglagol u infinitivu.

• Sastaviti re~enicu sneizre~enim subjektom.

• Sastaviti besubjektnure~enicu.

• Sastaviti re~enicu u kojoj}e biti pravilno upotrijebljenobjekt te ga znati razvrstatina izravni i neizravni.

• Prepoznati u govornoj situaciji

pogre{ku s obzirom nauporabu prilo`neoznake namjere i uzrokai mo}i je argumentiranoobjasniti.

• Prepoznati u govornoj situacijipogre{ku s obzirom nauporabu prilo`neoznake sredstva i dru{tvai mo}i je argumentirano

objasniti.



2.razred


Obrazovni ishodi


• Definirati zavisno sloènure~enicu i vrste s pripadaju}imveznicima.

• Definirati red rije~i.

• Nabrojiti re~eni~ne znakove ipravila za pisanje.

• Pravilno povezati veznike sodre|enom vrstom sloènihre~enica.

• Znati razlikovati osnovni iautomatizirani red rije~i iznati pravila po kojima serije~i slaù u re~enice.

• Znati za {to sluè re~eni~niznakovi te ih pravilnoupotrebljavati.

• Prepoznati na pisanompredlo{ku pogre{ke s obziromna pravilnu uporabu pisanja

zareza u sloènoj re~enici.

• Prepoznati na pisanompredlo{ku pogre{ke s obziromna red rije~i. Mo}i ispravitipogre{ke i obrazloìti ih.

• Prepoznati na pisanompredlo{ku pogre{ke sobzirom na pisanje re~eni~nihznakova. Mo}i ispraviti

pogre{ke i obrazloìti ih.JEZI^NO IZRA@AVANJE

• Navesti i opisati glavnezna~ajke ìvotopisa.

• Usvojiti pojam europskogauzorka ìvotopisa.

• Definirati pojamautobiografije.

• Imenovati i objasniti glavnezna~ajke prikaza.

• Definirati poslovnukomunikaciju. Nabrojitii opisati oblike poslovnekomunikacije.

• Usporediti objektivni isubjektivni tip ìvotopisa.

• Prikazati objektivnu iromansiranu autobiografiju.

• Usporediti razli~ite vrsteprikaza.

• Razlikovati vrste poslovnekomunikacije.

• Uo~iti kompoziciju i sastavnedijelove zapisnika.

• Usporediti razli~ite vrstepriop}enja.

• Sastaviti vlastiti ìvotopis.

• Napisati prikaz sluè}ise spoznajama o njegovuustrojstvu, tj. kompoziciji.

• Sastaviti zapisnik i priop}enje.

• Pravilno se izraàvati uposlovnoj komunikaciji.








MORFOLOGIJA 1. Uvod u morfologiju

2. Vrste rije~i

3. Imenice 4. Pridjevi

5. Glagoli

6. Nepromjenjive rije~i

SINTAKSA 7. Prilo`na oznaka

8. Atribut i apozicija

9. Re~eni~ni dijelovi (ponavljanje)

10. Nezavisno sloèna re~enica

11. Zavisno sloèna re~enica

JEZI^NO IZRA@AVANJE 12. @ivotopis

13. Poslovna komunikacija







2.razred



Nastavna jedinica: Uvod u morfologiju (1 sat)

Nastavna cjelina: MORFOLOGIJAmodel

1

PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad (zavr{ni dio sata) potreban nastavni listi} br. 1.


1. U~enike treba uputiti na motivacijski zadatak u ud`beniku i re}i im da odgovore zapi{u usvoje bilje`nice. Izdvojiv{i dio rije~i {kol i nastavke -a, -e, -i, -u, -o, -om, u~enici usvajajupojmove rije~, morfem i morfologija.


Nakon rje{enja uvodnoga zadatka u~enici su pripremljeni za usvajanje osnovnih znanja omorfemima, tj. podjelu rije~i na morfeme i odre|ivanje vrsta morfema.

1. Vrste morfema prema poloàju unutar rije~i

Sluè}i se zadacima u ud`beniku, u~enici ra{~lanjuju rije~i na morfeme (provode morfem-sku analizu).

• Prva uputa u ud`beniku poti~e u~enike na stvaranje novih rije~i od zadane rije~i rad do-davanjem prefiksa ili sufiksa. Nove rije~i u~enici zapisuju u svoje bilje`nice.

• Drugom uputom traì se prepoznavanje dijela rije~i koji je zajedni~ki svim rije~ima u za-danom nizu. Cilj je uo~iti korijene rije~i i usvojiti pojam korijenski morfem.

• Tre}a uputa navodi u~enike da rije~ nepliva~ rastave na morfeme i usvoje pojmove pre-fiksalni i sufiksalni morfem.

• Sklanjanjem rije~i nepliva~ (~etvrta uputa) u~enici trebaju uo~iti da neke rije~i nemaju vidljiv

nastavak u nominativu jednine, dok se u ostalim padeìma na tom mjestu nalazi nastavakza pade`. Rje{avanjem navedenoga zadatka u~enici usvajaju pojam nulti morfem.

2. Vrste morfema prema njihovoj ulozi

Nastavnik }e u~enike uputiti na zadatak u ud`beniku. Uo~avaju}i razli~ita zna~enja pojedi-nih morfema, u~enike se navodi na zaklju~ak da neki morfemi nose odre|ena zna~enja (tvo-re nove rije~i), a neki sluè za tvorbu razli~itih oblika iste rije~i (nose gramati~ko zna~enje).Dakle, cilj je usvajanje pojmova rje~otvorni i oblikotvorni morfemi.

Pojam alomorfa moè se objasniti uspore|ivanjem rije~i ruka, ruci, ru~ni . U~enike se moèuputiti na zajedni~ke sadràje u kojima mogu ponoviti glasovne promjene do kojih dolazina granicama morfema. (Pogledati na 15. str.)





3. Osnova rije~i

Nastavnik na plo~u moè nacrtati Vennov dijagram (~etiri kruga djelomice se preklapaju),a zatim u~enike uputiti na zadatak u ud`beniku (9 str.).

U~enici najprije trebaju uo~iti zajedni~ki dio u navedenim rije~ima (osnovu rije~i) i upisati

ga u zajedni~ki dio ~etiriju krugova (dio koji se preklapa). Zatim trebaju uo~iti nastavke i upisati ih u dijelove krugova koji se ne preklapaju.


Sluè}i se sintezom u ud`beniku (str. 11.), u~enici }e uz pomo} nastavnika usustaviti gra-divo. Nakon toga mogu rije{iti nastavni listi} br. 1.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u mogu se zadati zadaci u radnoj bilje`nici (str. 7.) ili u ud`beniku (rubrika ZNAM – NE ZNAM, str. 11.).


MODEL 1 Nastavni listi} br. 1: Uvod u morfologiju

Bilje{ke



2.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potreban nastavni listi} br. 2. Jedan nastavni listi} dovoljan je za dvoje u~enika.


1. Na po~etku sata neka nastavnik podijeli nastavne listi}e br. 2 i zatraì od u~enika da rije{eponu|ene zadatke.

2. Nekoliko u~enika ~ita svoje odgovore, a nastavnik ih, ako je potrebno, korigira. U~enici }ena temelju rije{enih zadataka do}i do zaklju~ka (ili se prisjetiti) da rije~i mogu biti promje-njive i nepromjenjive te nabrojiti vrste rije~i.


1. U~enici mogu ove sadràje usvojiti sluè}i se ud`benikom. Nastavnik im pritom pomaè –dijalo{kom metodom vodi u~enike do samostalnoga zaklju~ka o promjenjivim i nepromje-njivim vrstama rije~i.

2. S obzirom na to da je u~enicima ovo gradivo uglavnom poznato iz osnovne {kole, samimogu izvesti definiciju svake pojedine vrste rije~i i objasniti {to se njome izri~e.


Za usustavljivanje ovih sadràja moè posluìti metoda ~inkvine. Nastavnik }e u~enicima

najprije objasniti tu nastavnu metodu, polaze}i od prvoga elementa koji je zadan – naslo-va. U ovom je slu~aju to pojam RIJEÎ. Zatim }e nastavnik uputiti u~enike kako }e nau~enogradivo na ovom satu saèti u pet osnovnih elemenata.

• Prvi element je zadan: opis teme jednom rije~ju (imenicom): NASLOV

• Drugi element sastoji se od opisa teme u dvije rije~i (dva pridjeva): OPIS

• Tre}i element treba sadràvati tri rije~i koje opisuju radnju, odnosno funkciju na-slova/teme (tri glagolske imenice): RADNJA

• êtvrti element ~ini re~enica ili fraza od ~etiriju rije~i koja ozna~ava u~enikov odnosprema temi (fraza): OSJE]AJI

• Kao peti element potrebno je napisati rije~ koja ponavlja bit teme (imenica): PONAV-LJANJE BITI TEME

Nastavna jedinica: Vrste rije~i (1 sat)


2





Nastavnik moè ~itati element po element i u~enicima dati 1 – 2 minute vremena za zapisi-vanje. Ako u~enici imaju pote{ko}e s nekim od elemenata (npr. frazom), mogu se dopustitimanja odstupanja od broja rije~i.

Donosimo primjer saètka za ud`beni~ku jedinicu Vrste rije~i .

1. RIJEÎ

2. promjenjive, nepromjenjive

3. imenovanje, opisivanje, djelovanje

4. U po~etku bija{e rije~.

5. SPORAZUMIJEVANJE

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enicima se mogu zadati zadaci u radnoj bilje`nici (str. 8.).


MODEL 2 Nastavni listi} br. 2: Vrste rije~i

Bilje{ke



2.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potreban nastavni listi} br. 3. Na njemu se nalaze jednaki zadaci za dvojeu~enika.

PRVI SAT


1. Na po~etku sata nastavnik moè uputiti u~enike na motivacijske zadatke u ud`beniku ire}i im da svoje odgovore zapisuju u bilje`nice. Nakon zavr{etka rada nekoliko }e u~enikapro~itati svoje odgovore. Na temelju odgovora mogu se izvesti zaklju~ci o tome {to suimenice i nabrojiti njihove gramati~ke kategorije.


1. Nastavnik }e podijeliti u~enicima nastavni listi} br. 3 (Imenice) i dati im da rije{e tri zadatkana njemu. Kada u~enici rije{e zadatke, pro~itat }e svoja rje{enja i obrazloìti ih.

2. Nakon usvajanja pojmova gramati~kih kategorija, u~enici }e uz pomo} nastavnika „stvara-ti“ mentalnu mapu kojom }e se prikazati osnovni pojmovi vezani uz imenice. Nastavnik ihvodi sljede}im pitanjima:

• [to se imenuje imenicama?

• Po ~emu se razlikuju op}e imenice od vlastitih imenica?

• Koje su gramati~ke kategorije imenica?

Nastavnik }e postupno crtati mentalnu mapu na plo~u, a u~enici u svoje bilje`nice.


1. Nastavnik moè zadati u~enicima da rije{e zadatke u radnoj bilje`nici (str. 11). U~enici }enakon toga pro~itati svoje odgovore te ih, prema potrebi, korigirati.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enici mogu rije{iti zadatke u ud`beniku, rubrika ZNAM – NE ZNAM (str. 21.).

Nastavna jedinica: Imenice (2 sata)


3





DRUGI SAT

PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potrebna prozirnica br. 1.


1. Na po~etku sata neka nastavnik stavi prozirnicu br. 1 na grafoskop i zatraì od u~enika daponove osnovne pojmove vezane uz imenice.


U sredi{njem dijelu nastavnik }e primijeniti INSERT metodu (samostalni rad na tekstu sasustavom ozna~ivanja).

1. U~enicima se obja{njava na~in rada: pred njima je ud`beni~ka jedinica Sklonidba imenica.Zadatak je pa`ljivo pro~itati i prou~iti tekst, a posebno obratiti pozornost na osobitosti usklonidbi imenica mu{koga, ènskoga i srednjega roda.

2. U~enici ~itaju (prou~avaju) tekst u ud`beniku s olovkom u ruci. Tijekom ~itanja na marginiteksta biljeè olovkom:

• Znakom ozna~avaju ono {to im je poznato, {to znaju ve} otprije.

• Znakom + ozna~avaju ono {to im je nova informacija.

• Znakom ? ozna~avaju ono {to im nije potpuno jasno (za {to traè od nastavnika obja{-njenje).

3. Nakon {to u~enici zavr{e s ~itanjem i ozna~avanjem teksta, izlaù {to su ozna~ili kojimznakom. Va`no je da se objasne sva pitanja vezana uz nejasne informacije iz teksta.


1. U~enicima se zadaju zadaci u radnoj bilje`nici (str. 12.). Nakon {to su rije{ili zadatke, pro-vjeravaju i eventualno korigiraju svoja rje{enja.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enicima se moè zadati da rije{e zadatke u radnoj bilje`nici Pisanje imenica (str. 13.) sluè}i se podsjetnikom u ud`beniku (str. 27.).


MODEL 3Nastavni listi} br. 3: Imenice

Prozirnica br. 1: Imenice (osnovni pojmovi)



2.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potreban nastavni listi} br. 4.


1. U uvodnom se dijelu moè primijeniti metoda jednominutnoga pisanja: Nastavnik u~enicimazadaje prvi motivacijski zadatak iz ud`benika, a u~enici svoje odgovore zapisuju u bilje`nice.Kada u~enici zavr{e s pisanjem, ~itaju nekoliko opisa. Na temelju svojih odgovora izvodedefiniciju pridjeva.

2. Nastavnik upu}uje u~enike na drugi i tre}i motivacijski zadatak u ud`beniku. U~enici po-novno svoje odgovore zapisuju u bilje`nice, a zatim ~itaju. Cilj tih zadataka jest izvestizaklju~ak da pridjevi po zna~enju mogu biti opisni, posvojni i gradivni.


Sredi{nji dio sata sastoji se od dva dijela. U prvom dijelu u~enici se sluè ud`benikom, a zadrugi dio sata potreban je nastavni listi} br. 4.

PRVI DIO: NEODRE\ENI I ODRE\ENI DIO PRIDJEVA

1. U~enici rje{avaju prvi zadatak u ud`beniku – uspore|uju istaknute pridjeve. Uz pomo} na-stavnika zaklju~uju da je rije~ o odre|enom i neodre|enom obliku pridjeva.

2. Nastavnik upu}uje u~enike na tablice u ud`beniku u kojima je prikazana deklinacija odre-|enih i neodre|enih oblika pridjeva. U~enici trebaju usporediti te deklinacije tako da uo~esli~nosti i razlike. Za rje{avanje toga zadatka nastavnik moè primijeniti T-tablicu kojuu~enici crtaju u svojim bilje`nicama.

DRUGI DIO: STUPNJEVANJE PRIDJEVA

1. Nastavnik u~enicima daje nastavni listi} br. 4 i sljede}u uputu:

• Kako stupnjevati pridjeve, nau~ili ste jo{ u osnovnoj {koli. Provjerite {to ste zapamtili.Mo`da ne}ete mo}i rije{iti cijelu tablicu, ali napi{ite ono {to znate u desni stupac.

2. Nakon {to su rije{ili desni stupac, u~enicu dobiju uputu:

• Na 32. i 33. stranici u va{im ud`benicima prikazana je komparacija pridjeva. Pro~itajte iuo~ite ono {to niste znali rije{iti.

Nastavna jedinica: Pridjevi (1 sat)


4





2.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku su za rad potrebne prozirnice br. 2a i 2b te nastavni listi} br. 5, umnoèn u onolikoprimjeraka koliko je u~enika u razredu.


1. U uvodnom dijelu nastavnik moè zadati u~enicima da u obliku umne mape pokaù {to sudo toga sata nau~ili o glagolima. Na plo~u }e nacrtati sredi{nji krug i upisati u njega rije~GLAGOLI, a potpitanjima moè pomo}i u~enicima u prisje}anju. U~enici }e svoju umnumapu nacrtati u bilje`nice. Mogu}a pitanja:

• Znate li {to su glagoli?

• Kako moèmo podijeliti glagole?

• Koje su gramati~ke kategorije svojstvene glagolima?

• Koje glagolske oblike poznajete? Kako se oni dijele?

Jedan u~enik moè na plo~u nacrtati svoju umnu mapu.


Sredi{nji dio sata podijeljen je na dva dijela.

PRVI DIO

1. Nastavniku je potrebna prozirnica br. 2a. Sluè}i se njome, u~enici }e ponoviti {to su gla-goli, {to se njima izri~e te gramati~ka obilje`ja glagola.

2. Nakon toga nastavnik }e u~enicima podijeliti nastavni listi} br. 5 (Glagoli ) i dati uputu dana njemu rije{e samo prvi zadatak.

Kada su rije{ili zadatak, u~enici ~itaju svoja rje{enja, a nastavnik ih korigira i obja{njava ako je bilo kakvih nejasno}a. U ovom koraku va`na je uloga nastavnika – premda bi u~enicimato gradivo trebalo biti poznato, ipak im treba pomo}i u usustavljivanju i ponavljanju, sobzirom na to da je rije~ o ponavljanju gradiva i pripremi za provjeru znanja.

DRUGI DIO

1. Nastavnik }e sada staviti drugu prozirnicu – prozirnicu br. 2b. Sluè}i se njome, u~enici po-

navljaju jednostavne i sloène glagolske oblike. Posebnu pozornost valja obratiti na pisanjefutura prvoga i uporabu futura drugoga.

Nastavna jedinica: Glagoli (ponavljanje) (1 sat)


5





2. U~enici sada trebaju dobiti uputu da rije{e preostale zadatke na nastavnom listi}u. Po-stupak je isti kao i u prvom dijelu sredi{njega dijela sata – u~enici ~itaju svoja rje{enja uzkorekcije, dopune i obja{njenja nastavnika.


U zavr{nom dijelu sata u~enici se ponovno vra}aju svojoj umnoj mapi koju su izradili napo~etku sata. S obzirom na to da su ponovili i usustavili svoja znanja o glagolima, oni sadamogu dopunjavati i korigirati umnu mapu u svojim bilje`nicama.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enicima se moè zadati da rije{e zadatke u radnoj bilje`nici Glagoli, Jedno-

stavni glagolski oblici, Sloèni glagolski oblici (str. 22. – 26.)


MODEL 5

Nastavni listi} br. 5: Glagoli

Prozirnica br. 2a: Glagoli Prozirnica br. 2b: Jednostavni i sloèni glagolski oblici

Bilje{ke



2.razred



PRIPREMA ZA SAT



1. Nastavnik }e u~enicima zadati da rije{e prvi (motivacijski) zadatak u ud`beniku (Nepromje-njive rije~i ), str. 64. U~enici ga rje{avaju u svojim bilje`nicama.

2. Nakon toga nastavnik moè prozvati nekoliko u~enika da pro~itaju svoje odgovore. Bilo bidobro zatraìti od ostalih u~enika da, ako je potrebno, isprave pogre{ne odgovore. Odgo-varaju}i na motivacijsko pitanje, u~enici zapravo izdvajaju nepromjenjive vrste rije~i. Nakontoga mogu izvesti definiciju nepromjenjivih rije~i.


1. Budu}i da su se s nepromjenjivim vrstama rije~i u~enici susreli u osnovnoj {koli, ove sadràjeu~enici mogu usvojiti samostalno, sluè}i se ud`benikom. Nastavnik }e im pritom pomaga-ti – dijalo{kom metodom vodit }e u~enike do definicije pojedine vrste rije~i i pravopisnih igramati~kih pravila povezanih s njom.

2. Nakon toga nastavnik upu}uje u~enike na zadatke u radnoj bilje`nici (str. 28. – 29.): dajeim uputu neka samostalno rije{e od 1. do 8. zadatka. Pritom u~enicima treba jasno dati doznanja da se, ako nai|u na pote{ko}e, mogu posluìti ud`benikom.

3. Kada rije{e zadatke, u~enici mogu provjeriti svoja rje{enja: jedan u~enik ~ita odgovore, adrugi u~enici prihva}aju odgovor ili korigiraju rje{enje. Tamo gdje je potrebno, uklju~it }ese i nastavnik te dopuniti ili objasniti za{to je odre|eni odgovor to~an ili neto~an.


1. U zavr{nom dijelu sata u~enici, sluè}i se prozirnicom br. 3, usustavljuju svoje znanje onepromjenjivim vrstama rije~i. Usustavljivanje se moè provesti na dva na~ina:

1. Nastavnik moè dati sljede}u uputu:

• Sluè}i se prozirnicom kao podsjetnikom, pokaìte {to znate o prilozima.

Nastavna jedinica: Nepromjenjive rije~i (1 sat)


6





Jedan }e u~enik odgovoriti na to pitanje, a ostali mogu dopuniti njegov odgovor. Zatim na-stavnik postavlja isto pitanje za ostale nepromjenjive vrste rije~i, a postupak se ponavlja.

2. Nastavnik moè podijeliti u~enike u pet skupina – svaka skupina dobit }e po jednu ne-promjenjivu vrstu rije~i. U~enici imaju 3 do 4 minute vremena da usustave znanje o po- jedinoj vrsti rije~i. Nakon toga predstavnik skupine izlaè ono {to su svi ~lanovi skupinepripremili.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enicima se mogu zadati preostali zadaci u radnoj bilje`nici (str. 29. – 30.) ilizadaci u ud`beniku, rubrika ZNAM – NE ZNAM (str. 67).

DODATAK: NASTAVNI LISTI]I, PROZIRNICE, KARTICE S PITANJIMA I ODGOVORIMAMODEL 6 Prozirnica br. 3: Nepromjenjive vrste rije~i

Bilje{ke



2.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potreban nastavni listi} br. 6 (i nastavni listi} 6a na kojem su ispisanarje{enja) te prozirnice br. 4 i 4a. Potrebno je umnoìti onoliko nastavnih listi}a br. 6 koliko jeu~enika u razredu.


1. Na po~etku sata u~enici mogu napisati kratku vijest o odrànom Danu {kole (ako do tada jo{ nisu imali priredbu u povodu Dana {kole neka zamisle kako bi ona izgledala). Nastavnikih moè podsjetiti na koja pitanja treba odgovarati vijest (Tko?/[to? Gdje? Kada? Kako?Za{to?).

2. Nekoliko u~enika moè pro~itati zapisano.


1. Neka nastavnik na plo~u zapi{e samo one spojeve rije~i koji odgovaraju na postavljena pitanja,primjerice:

(kada?) u srijedu (gdje?) u {kolskoj dvorani

Proslavljen je Dan {kole

(kako?) sve~ano (za{to?) zbog zainteresiranosti

2. Nastavnik moè od u~enika zatraìti da se prisjete kako se zovu rije~i ili skupovi rije~i kojiozna~avaju okolnost u kojoj se obavlja radnja. Kada dobije odgovor – prilo`na oznaka –u~enici dobivaju uputu da pro~itaju iz ud`benika (str. 82.) definiciju prilo`ne oznake.

3. Potrebno je potom u~enike podijeliti u 4 skupine. Svaka skupina dobiva nastavni listi} br.6, ali rje{ava samo svoj dio, tj. svoje zadatke. U~enici prve skupine rje{avaju samo pitanjaiz 1. skupine; u~enici druge skupine samo pitanja iz 2, skupine i tako redom. Svi u~enicidobivaju isti nastavni listi} kako bi mogli lak{e pratiti izlaganje i dopunjavati ga. U~enicima je za rad potreban ud`benik, a predvi|eno vrijeme rada je 5 minuta.

Kako bi rad bio {to kvalitetniji, unutar odre|ene skupine, svaki u~enik dobiva svoj nastavnilisti}.

Nastavna jedinica: Prilo`na oznaka (1 sat)

Nastavna cjelina: SINTAKSAmodel

7





4. Nakon {to u~enici zavr{e s radom, po jedan u~enik iz svake skupine treba pro~itati {to jenjegova skupina zabiljeìla i razgovjetno pro~itati primjere uz svaku prilo`nu oznaku. Ostaliu~enici dopunjavaju nastavni listi}. Na kraju izlaganja, svaki bi u~enik trebao imati popu-njen nastavni listi} s definicijom i primjerima. Predvi|eno vrijeme za izlaganje je 20 minuta,odnosno po 5 minuta za svaku skupinu.

5. Nastavnik moè upozoriti u~enike da prilo`ne oznake koje su prou~ili u skupinama nisu je-dine prilo`ne oznake koje se koriste u hrvatskom jeziku. U~enici koji èle znati vi{e, s njimase mogu upoznati koriste}i se ud`benikom (84. i 85. stranica).


Za rad u zavr{nom dijelu sata nastavniku je potrebna prozirnica br. 4 koja se sastoji od dvadijela (4 i 4a). Prozirnica br. 4 sastoji se od pojmova povezanih uz prilo`nu oznaku, ali nisu

upisani svi podaci. U~enici trebaju dopisati to~ne odgovore u svoje bilje`nice.1. Nastavnik prvo stavlja na grafoskop prozirnicu br. 4 i govori u~enicima da nacrtaju tabli-

cu i prepi{u ponu|ene podatke. Tablicu trebaju rije{iti, tj. dopuniti traènim podacima.Predvi|eno vrijeme za rje{avanje je 5 minuta.

2. Nakon {to u~enici zapi{u u bilje`nicu traène podatke, nastavnik treba staviti prozirnicu br.4a preko prozirnice br. 4. Na taj na~in u~enici provjeravaju jesu li dobro popunili tablicu.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enici mogu rije{iti Prilo`nu oznaku iz radne bilje`nice sa str. 39.


MODEL 7

Nastavni listi} br. 6: Prilo`na oznaka6a: Prilo`na oznaka (rje{enja)

Prozirnica br. 4: Vrsta prilo`ne oznakeProzirnica br. 4 a: Vrsta prilo`ne oznake (dopuna)

Bilje{ke



2.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potrebna prozirnica br. 5 i 5a, alkoholni flomaster te nastavni listi} br. 7 i 7a(na jednom nastavnom listi}u napisani su i zadaci za u~enike i rje{enja). Budu}i da je u~enicimanastavni listi} potreban za rad u paru, nastavnik treba broj umnoènih primjeraka prilagoditibroju u~enika u razredu.


1. Na po~etku sata nastavnik pokazuje prozirnicu br. 5 i traì od u~enika da rije{e 1. zadatak,tj. dopune lijevu stranu tablice traènim podacima (neka nastavnik papirom prekrije 2. za-datak).

2. Nekoliko u~enika moè pro~itati zapisano, a nastavnik upisuje odgovore u tablicu izravnona prozirnicu. Nastavnik ne mora uz svaku imenicu upisati samo jedan traèni pojam, negotreba zapisati vi{e u~eni~kih odgovora.

3. Potom bi u~enici trebali zaklju~iti da se re~eni~ni dio koji dopunjuje imenicu zove atribut.Rije~ atribut neka nastavnik zapi{e u tablicu na preostalo prazno mjesto, tako da u~enici jasno vide da je atribut dodatak imenici.


1. Nastavnik moè zamoliti u~enike da promotre samo one rije~i koje se nalaze u lijevom stupcutablice, tj. atribute, zapi{u ih u svoje bilje`nice i napi{u {to su one kao vrste rije~i.

2. Za to vrijeme nastavnik pi{e na plo~u atribute jedan ispod drugoga, a uz atribut dopisujevrstu rije~i kojom je pojedini atribut izre~en.

Npr. ~arobni – pridjev

prvo – broj

njegov – zamjenica

U~enici potom ~itaju iz ud`benika sa str. 86. dio koji se odnosi na vrste atributa (dio u ta-blici) i u svoju bilje`nicu zapisuju kojom je vrstom rije~i naj~e{}e izre~en atribut. Potrebno je zapisati i po jedan primjer za svaku vrstu rije~i.

3. Kada u~enici zavr{e s ~itanjem, jedan u~enik moè samo ponoviti da se atribut naj~e{}e izri~e

pridjevom, zamjenicom ili brojem. Nastavnik zatim na plo~u zapisuje, uz ve} ispisane pri-mjere, da je rije~ o pridjevnom atributu.

Nastavna jedinica: Atribut i apozicija (1 sat)


8





4. Ispod ispisanih primjera na plo~i, nastavnik moè zapisati re~enicu iz ud`benika sa str. 87.Princeza je spavala na zrnu gra{ka. i podvu}i zrnu gra{ka. Potom }e objasniti u~enicima dase atribut moè izre}i i imenicom, kao u istaknutom primjeru, i da se takav atribut nazivaimenski. Razlikuje se od pridjevnoga jer se s imenicom koju dopunjuje ne slaè u rodu, brojuili padeù.

5. Neka u~enici uz svoje ime napi{u {to bi voljeli biti kada poloè zavr{ni ispit (zadatak iz ud`be-nika sa str. 87.).

6. Nastavnik zatim na plo~u zapisuje njihove odgovore, primjerice prodava~ica Lea, frizerMatko i sl. U~enici trebaju u svojim bilje`nicama podcrtati jednom crtom imenicu, a dvjemanjenu dopunu. Potom }e nastavnik objasniti u~enicima da je apozicija imenica koja poblièodre|uje drugu imenicu i s njom se slaè u padeù.


Rad u zavr{nom dijelu sata sastoji se od dva dijela. Nastavniku je potrebna prozirnica br. 5i 5a i nastavni listi} br. 7 i 7a (prethodno umnoèn i izrezan po crti).

1. Nastavnik moè staviti na grafoskop prozirnicu br. 5 i zatraìti od u~enika da rije{e 2. za-datak, tj. dopi{u traène podatke. Nakon toga, nastavnik u~enicima pokazuje prozirnicu sto~nim rje{enjima (5a).

2. Nastavnik dijeli u~enicima nastavni listi} br. 7 koji trebaju rije{iti u paru. Nakon {to ga rije{e,svaki par dobiva nastavni listi} 7a s to~nim rje{enjima.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enici mogu rije{iti Atribut i apoziciju iz radne bilje`nice sa str. 40. i 41.


MODEL 8

Nastavni listi} br. 7 i 7a: Atribut i apozicija

Prozirnica br. 5: Atribut i apozicijaProzirnica br. 5a: Atribut i apozicija (rje{enja)

Bilje{ke



2.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potrebno 6 papira (bijelih ili u boji) formata A4 i nastavni listi}i br. 8 i 8a(izrezati ih po crti) ili 9 i 9a (ovisno o broju u~enika u razredu).

Budu}i da je u~enicima nastavni listi} potreban za rad u skupini, nastavnik treba broj umnoènihprimjeraka prilagoditi broju skupina.


1. Na po~etku sata nastavnik }e u~enike podijeliti u 6 skupina (4 – 6 u~enika u skupini). U tim}e skupinama u~enici raditi do zavr{noga dijela sata.

Svaka }e skupina dobiti papir formata A4. Nastavnik }e na plo~i nacrtati sredi{nji krug iu njega upisati klju~ni pojam: re~eni~ni dijelovi. Nakon toga zadat }e u~enicima da na-prave zajedni~ku umnu mapu na temu Re~eni~ni dijelovi . U~enici bi trebali, bez sluènjaud`benikom, napisati {to vi{e pojmova povezanih uz re~eni~ne dijelove. Za rad imaju 5

minuta.2. Jedan }e u~enik izi}i pred plo~u, pro~itati {to je njegova skupina zapisala i nacrtati umnu

mapu svoje skupine. Ostali predstavnici skupina samo dopunjavaju (time }e se izbje}i po-navljanje istih pojmova).


1. Nastavnik treba uzeti pripremljene (izrezane) kartice s nastavnoga listi}a br. 8 i svakoj sku-pini dati karticu s pripadaju}im brojem. Primjerice, skupina jedan dobiva karticu br. 1;

skupina dva dobiva karticu br. 2 i tako redom. U~enici prepisuju u svoje bilje`nice pitanja iodgovaraju na njih.

2. Kada pojedina skupina zavr{i s radom, nastavnik }e im dati nastavni listi} 8a (s pripadaju-}im rje{enjima). Na taj na~in u~enici odmah mogu provjeriti jesu li negdje pogrije{ili i ispra-viti to u svojim bilje`nicama.

3. Budu}i da je cilj u ovom dijelu sata pro}i sve kartice na nastavnom listi}u (odnosno ponovitisve re~eni~ne dijelove), skupini koja je provjerila rje{enja daje se druga kartica, i to od oneskupine koja je tako|er zavr{ila s provjerom svojih rje{enja. Tada }e, primjerice, skupina jedan rje{avati karticu br. 2, a skupina dva rje{avat }e karticu br.1 i tako redom.

Nakon zavr{etka pojedine faze rada (prepisivanja zadataka i odgovaranja na pitanja), na-stavnik svakoj skupini daje rje{enja za provjeru te kartice (nastavni listi} br. 8a).

Nastavna jedinica: Re~eni~ni dijelovi (ponavljanje) (1 sat)


9





Svaka bi skupina trebala rije{iti {to vi{e kartica s nastavnoga listi}a. Nastavnik treba pro-cijeniti ho}e li u~enici do kraja sata vje`bati na ovaj na~in. Ako vidi da su u~enici rije{ili iprovjerili pitanja sa svih kartica, moè prije}i na zavr{ni dio sata.

Napomena: Ako je u razredu manji broj u~enika ili ako nastavnik misli da u~enici ne}e sti}irije{iti 6 kartica s pitanjima, moè u~enike podijeliti u 4 skupine. Postupak ostaje isti, aliumjesto nastavnoga listi}a 8 i 8a, nastavnik }e pripremiti (umnoìti i izrezati) nastavni listi}br. 9 i 9a. Pitanja za vje`bu podijeljena su u 4 umjesto u 6 skupina.


U~enici }e raditi individualno sluè}i se karticama MOJE PITANJE/TVOJ ODGOVOR br. 1.

1. Nastavnik dijeli svakom u~eniku jednu karticu. Kako sam naziv kaè, na jednoj je strani kar-tice napisano pitanje, a na drugoj strani odgovor, ali ne na to pitanje, ve} na pitanje koje jedobio neki drugi u~enik u razredu. (Metoda i postupak obja{njeni su u Priru~niku na str. 26.)

Ponavljanje gradiva je gotovo kada u~enici odgovore na sva pitanja.


MODEL 9

Nastavni listi} br. 8: Re~eni~ni dijelovi br. 8a: Re~eni~ni dijelovi (rje{enja) ilibr. 9: Re~eni~ni dijelovi br. 9a: Re~eni~ni dijelovi (rje{enja)

Nastavni listi} br. 10: Re~eni~ni dijelovi (kartice – to~ni odgovori)

MOJE PITANJE/TVOJ ODGOVOR br. 1: Re~eni~ni dijelovi, usustavljivanje

Bilje{ke



2.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potreban nastavni listi} br. 11. Nastavnik treba izrezati i pomije{ati re~enice dane budu sloène redom kako su ispisane na listi}u. Budu}i da je u~enicima nastavni listi} potrebanza rad u paru, nastavnik treba broj umnoènih primjeraka prilagoditi broju u~enika u razredu.

Ako nastavnik ne èli upotrijebiti nastavni listi} br. 11, u~enici mogu rije{iti motivacijsko pitanje

iz ud`benika sa str. 94. Sredi{nji i zavr{ni dio sata ostaje isti.


1. U~enici }e raditi u paru. Nastavnik treba svakom paru podijeliti pripremljen nastavni listi}br. 11 s izrezanim re~enicama i dati uputu u~enicima.• Pro~itajte re~enice.

• Poveìte jednostavne re~enice u tekst sluè}i se veznicima. • Tekst treba biti smisleno povezan. • Re~enice, tj. tekst zapi{ite u svoje bilje`nice. • Podcrtajte predikate.

2. Nekoliko u~enika moè pro~itati zapisano, a nastavnik }e u~enike upozoriti ako primijeti daneke re~enice nisu smisleno povezane.

3. Potom bi u~enici trebali zaklju~iti da se jednostavne re~enice mogu povezati u sloènure~enicu veznicima, a da se pritom ne promijeni sadràj re~enica. Takva se re~enica nazivanezavisno sloèna re~enica.


1. Neka nastavnik na plo~u napi{e naslov, nacrta tablicu i zamoli u~enike da ju i oni nacrtajuu svoje bilje`nice.

Nazivre~enice Sastavna Suprotna Rastavna Isklju~na Zaklju~na

veznici

primjer

odvaja sezarezom

Nastavna jedinica: Nezavisno sloèna re~enica (1 sat)


10





2. U~enici potom ~itaju iz ud`benika sa str. 94. dio o sastavnoj re~enici i popunjavaju tablicutraènim podacima.

3. Nakon {to u~enici zavr{e s radom, jedan u~enik dolazi do plo~e, zapisuje u tablicu veznike, jed-nu sastavnu re~enicu i u zadnji redak odgovor ne (sastavne se re~enice ne odvajaju zarezom).

4. U~enici zatim ~itaju iz ud`benika sa str. 94. dio o rastavnoj re~enici i popunjavaju tablicutraènim podacima.

5. Nakon toga jedan u~enik dolazi do plo~e, zapisuje u tablicu veznike, jednu rastavnu re~enicui u zadnji redak odgovor ne (rastavne se re~enice ne odvajaju zarezom).

• Na isti }e na~in u~enici obraditi suprotne, isklju~ne i zaklju~ne re~enice. Prvo pro~itaju,zapi{u u bilje`nice, a nakon toga jedan u~enik popunjava tablicu na plo~i.

• Nastavnik treba obratiti pozornost jesu li u~enici upisali to~ne podatke, a naro~ito jesu lito~no popunili posljednji redak u tablici.

6. Kada su u~enici popunili tablicu to~nim podacima, nastavnik moè na plo~u zapisati re~e-nicu Ustajem, doru~kujem, kre}em u {kolu. i upoznati u~enike da se sloèna re~enica koja je sastavljena od jednostavnih re~enica, ali nije povezana veznicima, ve} samo odvojenazarezima, zove re~eni~ni niz.


1. U~enici }e rije{iti zadatak Znam – Ne znam s 96. str. ud`benika. Ako nisu sigurni u svojeodgovore, mogu se posluìti Podsjetnikom koji se nalazi iznad zadatka koji rje{avaju.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enici mogu rije{iti Nezavisno sloènu re~enicu iz radne bilje`nice (str. 44 i 45).


MODEL 10 Nastavni listi} br. 11: Nezavisno sloèna re~enica

Bilje{ke



2.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potrebna prozirnica br. 6 i 6a.


1. U~enici mogu rije{iti motivacijsko pitanje iz ud`benika sa str. 97. Zadatak im je podcrtatipredikate i uo~iti razliku izme|u jednostavne i sloène re~enice.

2. Jedan }e u~enik pro~itati koje je predikate podvukao u pojedinim re~enicama i re}i {to je uo~io. U~enici bi se trebali podsjetiti da se jednostavne re~enice sastoje od jednoga, asloène od dvaju ili vi{e predikata.


1. Nastavnik moè zamoliti u~enike da sa str. 97. pro~itaju definiciju zavisno sloène re~enice.

Nakon toga jedan u~enik moè ponoviti {to je glavna, a {to zavisna re~enica i naglasiti ukakvom su odnosu te dvije re~enice.

2. Za ovaj je dio sata potrebna prozirnica br. 6 i 6a. Nastavnik najprije treba na plo~u ispodnaslova upisati pojmove glavna i zavisna re~enica.

Npr. Zavisno sloèna re~enica

glavna zavisna

– uvr{tava se u glavnu

– o njoj ovisi

Potom }e staviti na grafoskop prozirnicu br. 6 i postupno, otkrivaju}i dio po dio, objasnitipredikatnu, subjektnu, objektnu i atributnu re~enicu.

(Predikati su podcrtani, a dio koji se traì u re~enici, tj. obja{njava napisan je kurzivom (italic).

3. Kako bi nastavnik bio siguran da su u~enici usvojili ove ~etiri vrste re~enica, u~enici moguodgovoriti na prvo pitanje s prozirnice br. 6a. Ispod prvoga pitanja napisani su to~ni odgo-vori pa u~enici mogu provjeriti jesu li odgovorili u skladu s rje{enjem.

4. U~enici mogu samostalno obraditi prilo`ne re~enice, a nastavnik ih treba uputiti u rad.

• Pro~itajte prilo`ne re~enice sa str. 99. i 100. u svojim ud`benicima.

• U svoje bilje`nice zapi{ite naziv prilo`ne re~enice i pripadaju}e veznike.

• Uz svaku vrstu re~enice napi{ite primjer koji nije u ud`beniku.

Nastavna jedinica: Zavisno sloèna re~enica (2 sata)


11





5. Kada u~enici zavr{e s radom, nastavnik moè postavljanjem pitanja provjeriti jesu li obradilisve prilo`ne re~enice. Evo nekoliko takvih pitanja:

• Koji su veznici vremenske re~enice?

• Koja se re~enica povezuje veznicima budu}i da, zato {to i zbog toga {to?

• Na koje pitanje odgovara posljedi~na re~enica?


1. U~enici }e rije{iti zadatak Znam – Ne znam (101. str. ud`benika). Ako nisu sigurni u svojeodgovore, mogu se posluìti Podsjetnikom. Kada zavr{e s radom, nastavnik }e provjeriti jesu li u~enici dobro rije{ili zadatak.

2. Ako je ostalo dovoljno vremena, nastavnik moè otkriti i drugi zadatak s prozirnice br. 6a.U~enici }e ga postupno rje{avati prema uputi (napisanoj uz drugi zadatak). Ispod zadatka

nalazi se rje{enje koje nastavnik otkriva u~enicima.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enici mogu rije{iti Zavisno sloènu re~enicu iz radne bilje`nice sa str. 46. i 47.


MODEL 11 Prozirnica br. 6 i 6a: Zavisno sloèna re~enica

Bilje{ke



2.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku su za rad potrebni nastavni listi} br. 12 te prozirnica br. 7.


1. Nastavnik upu}uje u~enike na prvo motivacijsko pitanje u ud`beniku. Na temelju svojihodgovora u~enici definiraju ìvotopis ili biografiju.


1. Nastavnik dijeli u~enicima nastavni listi} br. 12, a zatim zadaje u~enicima da pro~itaju ìvo-topis Ivana Maùrani}a u ud`beniku (str. 117.) i rije{e prvi zadatak.

2. U~enici ~itaju svoje odgovore. Cilj je uo~iti sadràjne i kompozicijske dijelove ìvotopisa teobilje`ja objektivnoga ìvotopisa.

3. Nastavnik u~enicima daje sljede}u uputu: Sluè}i se ud`benikom (str. 118.), rije{ite drugi zadatak u svom nastavnom listi}u.

4. Nakon {to su ispunili tablicu i usporedili objektivni i subjektivni tip ìvotopisa, u~enici ~itajusvoja rje{enja. Nastavnik ih dopunjuje i/ili korigira.


1. Nastavnik upu}uje u~enike na zadatak u ud`beniku Sastavljanje ìvotopisa.

2. Nastavnik stavlja prozirnicu br. 7 na grafoskop. Zadatak je da, sluè}i se prozirnicom, dija-lo{kom metodom vodi u~enike da se osposobe za samostalno sastavljanje ìvotopisa pre-ma europskom uzorku.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enicima se moè zadati da rije{e zadatke u radnoj bilje`nici @ivotopis (str. 53.).


MODEL 12

Nastavni listi} br. 12: @ivotopis

Prozirnica br. 7: @ivotopis

Nastavna jedinica: @ivotopis (1 sat)

Nastavna cjelina: JEZI^NO IZRA@AVANJEmodel

12






1. Nastavnik daje u~enicima uputu da u svoje bilje`nice napi{u kratak zapisnik sa sata razred-noga odjela prema sljede}im odrednicama:

• redni broj, datum, mjesto i sat zapisnika • nazo~ni i nenazo~ni

• zapisni~ar, predsjedatelj • dnevni red • kratka razrada dnevnoga reda po to~kama • vrijeme zavr{etka skupa • potpisi zapisni~ara i predsjedatelja Bilo bi dobro da te odrednice nastavnik napi{e na plo~u.

2. Drè}i se zadanih odrednica, u~enici sastavljaju zapisnik. Nastavnik im moè savjetovati pojedine to~ke dnevnoga reda koje su aktualne za njihovu dob, npr. prevencija nasilja, borbaprotiv ovisnosti, aktivno provo|enje slobodnoga vremena, dobre i lo{e strane interneta i sl.


1. Nekoliko u~enika ~ita svoje zapisnike. Nakon toga, nastavnik upu}uje u~enike na zapisnik uud`beniku. U~enici uspore|uju ta dva zapisnika i izvode definiciju. Pri odre|ivanju glavnihsastavnica zapisnika u~enicima moè pomo}i obrazac za sastavljanje zapisnika koji se nala-zi u ud`beniku kao dodatak (str. 133.).

2. Nastavnik upu}uje u~enike na predlo{ke (priop}enja) u ud`beniku, str. 129. U~enici u svojebilje`nice crtaju T-tablicu i uspore|uju priop}enja – uo~avaju sli~nosti i razlike.

3. Nekoliko u~enika ~ita svoje odgovore, na temelju kojih zaklju~uju {to su priop}enja i kako

se prenose. Cilj je spoznati da se s priop}enjima susre}u u svakodnevnoj ìvotnoj praksi teda i oni sami dolaze ili }e do}i u situaciju da ga moraju napisati. Va`no je uo~iti osnovnaobilje`ja izraza – priop}enje treba biti kratko, jasno, saèto i objektivno. Poèljno je da na-vedu primjere kada se priop}enja rabe u struci za koju se {koluju.

4. U~enici se vra}aju ud`beniku – dvoje u~enika dobiva zadatak da po ulogama naglas pro~itajuposlovni razgovor iz ud`benika, str. 30. îtanjem po ulogama u~enici }e usmjeriti svoju po-zornost na tekst i doìvjet }e ga zanimljivijim.

5. Nakon toga nastavnik zadaje u~enicima da u bilje`nice napi{u zna~ajke po kojima prepo-znaju da je pro~itani tekst poslovni razgovor.

6. U~enici ~itaju svoje odgovore, a nastavnik ih korigira. Nastavnik moè ponovno primijenitimetodu T-tablice i usporediti privatnu i poslovnu komunikaciju.

Nastavna jedinica: Poslovna komunikacija (1 sat)


13



2.razred




1. Nastavnik dijeli u~enike u nekoliko skupina i zadaje sljede}e zadatke:

A skupina: 1. zadatak u ud`beniku, rubrika ZNAM – NE ZNAM (str. 130.)

B skupina: 2. zadatak u ud`beniku, rubrika ZNAM – NE ZNAM (str. 130.) C skupina: 1. zadatak u ud`beniku, rubrika ZNAM – NE ZNAM (str. 131.)

U~enici imaju 5 minuta vremena.

2. Predstavnici skupina ~itaju svoja priop}enja ili govore dijalog.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u nastavnik moè zadati zadatke u radnoj bilje`nici Poslovna komunikacija (str.

63. – 68.).


MODEL 14 Prozirnica br. 8: Pisano izraàvanje

Bilje{ke





PRIPREMA ZA SAT



1. Na po~etku sata moè se pomo}u prozirnice br. 8 ponoviti koji su kompozicijski dijelovisvakoga sastavka i {to bi svaki od njih trebao sadràvati. Nastavnik treba voditi ra~una otome da se vidi samo prvi dio prozirnice – tablica s kompozicijskim dijelovima sastavka.

Sluè}i se tablicom, nekoliko }e u~enika navesti {to bi trebalo stajati u uvodu, razradii zaklju~ku svakoga sastavka. Poèljno bi bilo navesti u~enike da istaknu va`nost dobrelogi~ke, ali i gramati~ke organizacije teksta.


1. U ovom koraku nastavnik }e na grafoskopu prikazati drugi dio prozirnice – fotografije smotivima hrvatske barokne knjièvnosti. U~enicima se moè dati uputu:

• Sluè}i se fotografijama, bilje{kama u svojim bilje`nicama te ~itankom, zapi{ite u oblikunatuknica sve ono {to smatrate va`nim za hrvatsku baroknu knjièvnost.

U~enici imaju 8 – 10 minuta za pisanje. Nakon toga nekoliko u~enika moè pro~itati bilje{ke,a ostali u~enici neka dopunjavaju/korigiraju svoje bilje{ke.

2. Sada bi u~enici trebali razvrstati bilje{ke prema elementima kompozicije i prema va`nosti.Dobro bi bilo da izdvoje i citate ili parafraze kojima }e potkrijepiti svoje tvrdnje.

Nastavnik moè zamoliti u~enike da uzmu ~etiri drvene bojice:• zelenom bojom ozna~it }e natuknice koje idu u uvod

• plavom one koje }e ~initi sredi{nji dio

• ùtom zaklju~ak

• crvenom }e bojicom ozna~iti one informacije sadràne u natuknicama za koje drè da suosobito va`ne.

Va`no je napomenuti u~enicima da je razvrstavanje natuknica obja{njeno u ud`benikuPisano izraàvanje, str. 134.

3. Dvoje u~enika moè pro~itati kako su razvrstali natuknice. Nastavnik }e objasniti u~enicima

da su njihove razvrstane natuknice zapravo koncept i da mogu zapo~eti s pisanjem sa-stavka.

Nastavna jedinica: Pisano izraàvanje (1 sat)


14



2.razred




1. Nastavnik daje u~enicima sljede}u uputu:

• Pred sobom imate razvrstane natuknice, odnosno gotov koncept za sastavak na temu Ba-

rok u hrvatskoj knjièvnosti. Va{ je zadatak napisati sastavak sluè}i se svojim konceptom. • Pri pisanju vodite ra~una i o pravopisnoj, gramati~koj i leksi~koj normi standardnoga jezika.

2. Kada zavr{e s pisanjem, nekoliko u~enika moè pro~itati svoje sastavke. Ostali u~enici mogudavati svoje komentare, ali vode}i ra~una o tome da naglasak stave na ono {to je dobro.Najuspjelije sastavke nastavnik moè ocijeniti na satu.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u nastavnik moè zadati zadatak u radnoj bilje`nici na 69. str. (Pisano izraàvanje).

Bilje{ke




Bilje{ke




NASTAVNI LISTI]I

MORFOLOGIJANastavni listi} br. 1: Uvod u morfologijuNastavni listi} br. 2: Vrste rije~iNastavni listi} br. 3: ImeniceNastavni listi} br. 4: PridjeviNastavni listi} br. 5: Glagoli

SINTAKSA

Nastavni listi} br. 6: Prilo`na oznakaNastavni listi} br. 6a: Prilo`na oznaka (rje{enja)Nastavni listi} br. 7: Atribut i apozicijaNastavni listi} br. 7a: Atribut i apozicija (rje{enja)Nastavni listi} br. 8: Re~eni~ni dijelovi (1. – 6. skupina)Nastavni listi} br. 8a: Re~eni~ni dijelovi (rje{enja)Nastavni listi} br. 9: Re~eni~ni dijelovi (1. – 4. skupina)

Nastavni listi} br. 9a: Re~eni~ni dijelovi (rje{enja)Nastavni listi} br. 10: Re~eni~ni dijelovi (kartice – to~ni odgovori)Nastavni listi} br. 11: Nezavisno sloèna re~enica

JEZI^NO IZRA@AVANJE

Nastavni listi} br. 12: @ivotopis






2.razred



1. Odredite u sljede}im rije~ima korijenski morfem:

pas drvo

neljudski okopavati

2. Rije~i brani~ i obrana rastavite na morfeme.

3. Iz niza izdvojite rije~i ~iji je gramati~ki morfem nulti morfem: kist, boja, nacrt, pogledi, ukrasi,nebo, ljubav .

4. Zaokruìte alomorfe u sljede}im rije~ima:

orah ora{~i} orasi ora{ast orahnja~a orahovica

5. Rije~i soboslikar i ribolovac rastavite na morfeme.

6. Pred vama je Vennov dijagram – sastoji se od ~etiri kruga koji se djelomice preklapaju. Uzajedni~ki dio upi{ite osnovu navedenih rije~i, a u dijelove koji se ne preklapaju nastavke tihistih rije~i.

radi{, radi, radimo, rade

UVOD U MORFOLOGIJU





1. Odredite osnovu i nastavak sljede}im rije~ima:

jezik , morfem

morfologija , rije~i

re~enica

2. Pred vama je niz rije~i: majka, i, tvoj, pred, do, ah, li, radite, brz, ju~er, polako, snovi .

Razvrstajte ih u dvije skupine – u prvu one koje mijenjaju svoj oblik, a u drugu one koje ne mijenjaju svoj oblik.

MIJENJAJU OBLIK NE MIJENJAJU OBLIK

1. Odredite osnovu i nastavak sljede}im rije~ima:

jezik , morfem

morfologija , rije~i

re~enica

2. Pred vama je niz rije~i: majka, i, tvoj, pred, do, ah, li, radite, brz, ju~er, polako, snovi .

Razvrstajte ih u dvije skupine – u prvu one koje mijenjaju svoj oblik, a u drugu one koje ne mijenjaju svoj oblik.

MIJENJAJU OBLIK NE MIJENJAJU OBLIK

VRSTE RIJEÎ



2.razred



1. Opi{ite fotografiju u 3 – 4 re~enice koja se nalazi na 20. str. ud`benika.

2. Podcrtajte sve imenice u opisu koji ste sastavili, a zatim ih razvrstajte u sljede}u tablicu:

mu{ki rod ènski rod srednji rod

jednina

mnoìna

3. Odredite pade` podcrtanim imenicama tako da iznad imenice upi{ete N, G, D, A, V, L ili I.

1. Opi{ite fotografiju u 3 – 4 re~enice koja se nalazi na 20. str. ud`benika.

2. Podcrtajte sve imenice u opisu koji ste sastavili, a zatim ih razvrstajte u sljede}u tablicu:

mu{ki rod ènski rod srednji rod

jednina

mnoìna

3. Odredite pade` podcrtanim imenicama tako da iznad imenice upi{ete N, G, D, A, V, L ili I.

IMENICE





[to je stupnjevanje ilikomparacija?

Navedite stupnjeve u komparacijipridjeva.

Kako se tvori superlativ?

Komparirajte sljede}e pridjeve:

mlad

suh

ìv

pametandubok

visok

{irok

teàk

lijep

vru}

dobar

malen

velik

jasan

jak

bijel

Do kojih je glasovnih promjenado{lo u komparaciji pridjeva?

PRIDJEVI



2.razred



1. Pred vama je niz glagola: zavarivati, snijeìti, sijevati, sjediti, sijediti, o{i{ati se, krojiti, leàti, prepisati, po~e{ljati se, iznositi, poplaviti. Razvrstajte ih u tablice.

radnja stanje zbivanje

svr{eni

nesvr{eni

prijelazni glagoli neprijelazni glagoli povratni glagoli


glagol misliti glagol ispitati glagol sa{iti

3. l. mn. prezenta gl. pridjev trpni

2. l. jd. aorista ili

imprefektagl. pridjev radni

1. l. jd. imperativa gl. prilog

2. l. mn. futuraprvoga

1. l. jd.kondicionala II.

3. Zaokruìte slovo ispred to~nih odgovora:

GLAGOLI

a) Pluskvamperfekt je pretpro{lo vrijeme. b) Kondicional prvi glagola biti glasi bio bih.

c) Re~enica je ispravno napisana:Razgovarati }u s tobom.

d) Futurom drugim izri~e se budu}e vrijeme.

e) Imperativom se moè iskazati zapovijed,molba, opomena i sl.

f) Glagolski prilozi mogu biti pro{li i budu}i.

4. Dopunite re~enice:

Jednostavni glagolski oblici sastoje se od rije~i. Sloèni glagolski oblici sastoje

se od nekoga oblika glagola ili i

infinitiva ili glagolskoga pridjeva . Infinitiv je glagolski oblik.

Pro{lo vrijeme moè se iskazati , ,

ili . Glagolski prilog sada{nji tvori se od glagola.

Osnovna slu`ba futura drugoga je izricanje radnje koja }e se dogoditi trenutkau kojem se govori.




Prilo`na oznaka mjesta 1. SKUPINA

• Odgovara na pitanja: , , , , .• Prilo`na oznaka mjesta izri~e .• Primjeri: Bio sam . Posjetio sam baku .

Prilo`na oznaka vremena• Odgovara na pitanja: , , .• Prilo`na oznaka vremena ozna~uje .• Primjeri: Poloìo sam zavr{ni ispit .

Oti}i }u na koncert.

Prilo`na oznaka na~ina 2. SKUPINA• Odgovara na pitanja: , .• Prilo`na oznaka na~ina izri~e .• Primjeri: Pogledao sam ju .

sam pao s bicikla.

Prilo`na oznaka koli~ine• Odgovara na pitanja: , .• Prilo`na oznaka koli~ine izri~e .• Primjeri: Pogledao sam taj film .

sam neodlu~an.

Prilo`na oznaka uzroka 3. SKUPINA• Odgovara na pitanja: , .• Prilo`na oznaka uzroka izri~e .• Primjeri: Nisam pro~itao knjigu .

nisam do{ao u {kolu.

Prilo`na oznaka namjere• Odgovara na pitanja: , .• Prilo`na oznaka namjere ozna~ava .• Primjeri: I}i }u na ekskurziju .

Upisao sam {kolu plesa .

Prilo`na oznaka sredstva 4. SKUPINA• Odgovara na pitanje: .• Prilo`na se oznaka sredstva izri~e .• Primjeri: Na nastavu putujem .

Oti{ao sam po nju .

Prilo`na oznaka dru{tva• Odgovara na pitanje: .• Prilo`na se oznaka dru{tva izri~e .

• Primjeri: Na nastavu putujem .Bio sam na praksi .

PRILO@NA OZNAKA




2.razred


Prilo`na oznaka mjesta 1. SKUPINA• Odgovara na pitanja: gdje? kamo? kuda? odakle? dokle?• Prilo`na oznaka mjesta izri~e mjesto na kojem se obavlja radnja.• Primjeri: Bio sam na pecanju.

Posjetio sam baku u Valpovu.

Prilo`na oznaka vremena• Odgovara na pitanja: kada? otkad? dokad?• Prilo`na oznaka vremena ozna~uje vrijeme u kojem se obavlja predikatna radnja.• Primjeri: Poloìo sam zavr{ni ispit pro{li tjedan.

Oti}i }u sljede}i tjedan na koncert.

Prilo`na oznaka na~ina 2. SKUPINA• Odgovara na pitanja: kako? na koji na~in?• Prilo`na oznaka na~ina izri~e na~in na koji se obavlja predikatna radnja.• Primjeri: Pogledao sam ju znatièljno.

Nespretno sam pao s bicikla.

Prilo`na oznaka koli~ine• Odgovara na pitanja: koliko? koliko puta?• Prilo`na oznaka koli~ine izri~e koli~inu radnje.• Primjeri: Pogledao sam taj film nekoliko puta. Previ{e sam neodlu~an.

Prilo`na oznaka uzroka 3. SKUPINA• Odgovara na pitanja: za{to? zbog ~ega?• Prilo`na oznaka uzroka izri~e uzrok radnje.• Primjeri: Nisam pro~itao knjigu zbog nedostatka vremena. Zbog upale grla nisam do{ao u {kolu.

Prilo`na oznaka namjere• Odgovara na pitanja: radi ~ega? s kojom namjerom?• Prilo`na oznaka namjere ozna~ava namjeru s kojom se obavlja predikatna radnja.• Primjeri: I}i }u na ekskurziju radi uìtka.

Upisao sam {kolu plesa radi zabave.

Prilo`na oznaka sredstva 4. SKUPINA• Odgovara na pitanje: ~ime?• Prilo`na se oznaka sredstva izri~e instrumentalom bez prijedloga.• Primjeri: Na nastavu putujem vlakom. Oti{ao sam po nju biciklom.

Prilo`na oznaka dru{tva• Odgovara na pitanje: s kim?• Prilo`na se oznaka dru{tva izri~e instrumentalom s prijedlogom.• Primjeri: Na nastavu putujem s prijateljima iz razreda.

Bio sam na praksi s Martom i Franom.

PRILO@NA OZNAKA (rje{enja)





1. Podcrtajte atribut.

Na{i su rukometa{i postali svjetski prvaci.

Umiljato dijete umiljato je pogledalo svoju majku.

2. Podcrtajte jednom crtom pridjevni atribut, a dvjema imenski.

Nazvali smo restoran s brzom i besplatnom dostavom jela s ro{tilja.

3. Podcrtajte spojeve (sintagme) s imenskim atributima.

pravi kut, Dan narcisa, uùrbani hod, boja neba, nesro~ni atribut, kolo sre}e

ATRIBUT I APOZICIJA

ATRIBUT I APOZICIJA (rje{enja)

1. Podcrtajte atribut.


Umiljato dijete umiljato je pogledalo svoju majku.

2. Podcrtajte jednom crtom pridjevni atribut, a dvjema imenski.

Nazvali smo restoran s brzom i besplatnom dostavom jela s ro{tilja.


pravi kut, Dan narcisa, uùrbani hod, boja neba, nesro~ni atribut, kolo sre}e





2.razred


Re~eni~ni dijelovi (kartica 1)

1. Podcrtajte i odredite sve re~eni~ne dijelove.


2. Sastavite re~enice u kojima }e subjekt biti izre~en:

a) osobnom zamjenicom

b) imenicom

3. Podcrtajte sve prilo`ne oznake i imenujte ih.

Danas nije oti{ao na trening zbog bolesti.

4. Kako se, s obzirom na subjekt, zove navedena re~enica?

Skakali su u more s najvi{e stijene.



Studentica Julijana sretno je stigla na èljezni~ki kolodvor.

2. Podcrtajte sve objekte.

Vadio je kruh iz pe}nice i pri~ao im zabavne pri~e o zanimljivim ljudima.

3. Imenujte podcrtane prilo`ne oznake.

Izi{ao je iz {kole potpuno iscrpljen.

Brzopleto joj je odgovorio.

Napravi to zbog njega.

4. Podcrtajte jednom crtom atribute, a dvjema crtama apozicije.

Na{ prijatelj Darko, sporta{ i odli~an u~enik, ponovo je dobio ùpanijsku stipendiju.

REÊNI^NI DIJELOVI (1. – 6. skupina)







Na ekranu se pojavio njegov omiljeni junak i izgovorio poznatu re~enicu.

2. Podcrtajte prilo`nu oznaku. Poveìte ju s odgovaraju}om re~enicom (npr. 1d).

1. prilo`na oznaka mjesta a) Sutra }u pospremiti nered.

2. prilo`na oznaka na~ina b) Idi u knji`nicu po lektiru.

3. prilo`na oznaka vremena c) Pona{aj se kako smo se dogovorili.

3. Podcrtajte atribut i odredite mu vrstu.

U~io je za dràvnu maturu iz propisane literature.

Glavni junak popu{io je lulu mira s poglavicom.


a) brojem

b) posvojnom zamjenicom

Re~eni~ni dijelovi (kartica 4)1. Podcrtajte samo predikate i napi{ite vrstu predikata (s obzirom na vrstu rije~i).

a) Vjeran se zaposlio u o~evoj tvornici.

b) Iznajmili su klizaljke i uìvali sat vremena na ledu.

c) Ena i Edi bili su istinski prijatelji.


Zvonimir je oti{ao u vo}njak i zadivljeno uìvao u prizoru.

3. Kako se, s obzirom na subjekt, zovu navedene re~enice?

a) Ravnatelj ih je pozvao na razgovor. b) Plju{talo je. .

c) Mislili su o njoj kao strogoj osobi. d) Grmjelo je. .


a) Upoznali su se nedavno, na ekskurziji. b) Ugodno su razgovarali u videoteci.

c) Udebljao se radi oklade.




2.razred




Tiho je u{ao je u praznu dvoranu i zami{ljao da prima medalju.

2. Podcrtajte samo predikate i napi{ite vrstu predikata (s obzirom na vrstu rije~i).

a) Oni su najbolji .

b) To je najbolja prilika za nju.

c) Marin i Maja su se pomirili .

3. Besubjektne re~enice podcrtajte jednom crtom, a re~enice s neizre~enim subjektom dvjema.

Planirali su oti}i na ljetovanje nakon zavr{noga ispita. Pri~ali su o njima na satu razrednika.

Pri~alo se na roditeljskom sastanku i o njima. Cijele je no}i ki{ilo. Ki{a je opet padala.

4. Podcrtajte sve objekte. Izravne podcrtajte jednom, a neizravne dvjema crtama.

Zahvalio im je na dobivenoj nagradi i obe}ao da }e ju pokloniti majci.



ugao ulice, zra~ni jastuk, ki{ni dan, komadi} kola~a, ukusna juha, odbojka{ka utakmica, vo`njabiciklom


Naglo se okrenuo i zadivljeno ugledao najljep{e bi}e.

3. Podcrtajte predikate i napi{ite vrstu. (Pozorno ~itajte, mo`da ih u re~enici ima vi{e.)

Vjetar je puhao i mrsio joj kosu.

Uskoro }u postati punoljetan.

Ne bojim se letenja, ali ne volim visine.

4. Napi{ite re~enice u kojima }e subjekt biti izre~en:

a) zamjenicom

b) brojem

c) pridjevom







At P S P At P



a) osobnom zamjenicom Npr. Mi smo zajedni~ki odlu~ili.

b) imenicom Npr. Stjepan je svirao na {kolskoj priredbi.


POV POM POU


4. Kako se, s obzirom na subjekt, zove navedena re~enica?

Skakali su u more s najvi{e stijene. Re~enica s neizre~enim (skrivenim) subjektom.



Ap S PONa~ P POM

Studentica Julijana sretno je stigla na èljezni~ki kolodvor .




Izi{ao je iz {kole potpuno iscrpljen. POM

Brzopleto joj je odgovorio. PONa~

Napravi to zbog njega. POU

4. Podcrtajte jednom crtom atribute, a dvjema crtama apozicije.

Na{ prijatelj Darko, sporta{ i odli~an u~enik, ponovo je dobio ùpanijsku stipendiju.

REÊNI^NI DIJELOVI (rje{enja)




2.razred




POM P At At S P At OB


2. Podcrtajte prilo`nu oznaku. Poveìte ju s odgovaraju}om re~enicom (npr. 1d).

1. prilo`na oznaka mjesta a) Sutra }u pospremiti nered .

2. prilo`na oznaka na~ina b) Idi u knji`nicu po lektiru.

3. prilo`na oznaka vremena c) Pona{aj se kako smo se dogovorili . 1b, 2c, 3a


U~io je za dràvnu maturu iz propisane literature. (dva pridjevna atributa)

Glavni junak popu{io je lulu mira s poglavicom. pridjevni atribut, imenski atribut


a) brojem Npr. Tre}i je popustio.

b) posvojnom zamjenicom Npr. Na{i su najglasniji .



a) Vjeran se zaposlio u o~evoj tvornici . (glagolski predikat)

b) Iznajmili su klizaljke i uìvali sat vremena na ledu. (dva glagolska predikata)

c) Ena i Edi bili su istinski prijatelji . (imenski predikat)


S P POM PONa~ P OB Zvonimir je oti{ao u vo}njak i zadivljeno uìvao u prizoru.


a) s izre~enim subjektom, b) besubjektna re~. c) s neizre~enim subjektom, d) besubjektna re~.


a) Upoznali su se nedavno, na ekskurziji . POV, POM

b) Ugodno su razgovarali u videoteci . PONa~, POM

c) Udebljao se radi oklade. PONam







PONa~ P POM P P OB

Tiho je u{ao u dvoranu i zami{ljao da prima medalju.


a) Oni su najbolji . (imenski predikat)

b) To je najbolja prilika za nju. (imenski predikat)

c) Marin i Maja su se pomirili . (glagolski predikat)




4. Podcrtajte sve objekte. Izravne podcrtajte jednom, a neizravne dvjema crtama.

Zahvalio im je na dobivenoj nagradi i obe}ao da }e ju pokloniti majci.



ugao ulice, zra~ni jastuk, ki{ni dan, komadi} kola~a, ukusna juha, odbojka{ka utakmica, vo`njabiciklom


PONa~ P PONa~ P AT OB

Naglo se okrenuo i zadivljeno ugledao najljep{e bi}e.

3. Podcrtajte predikate i napi{ite vrstu. (Pozorno ~itajte, mo`da ih u re~enici ima vi{e.)

Vjetar je puhao i mrsio joj kosu. (dva glagolska predikata)

Uskoro }u postati punoljetan. (imenski predikat)

Ne bojim se letenja, ali ne volim visine. (dva glagolska predikata)


a) zamjenicom Npr. Ti si prona{ao blago.

b) brojem Npr. Tre}i je redni broj .

c) pridjevom Npr. Najmla|a je opet pobijedila.




2.razred






a) osobnom zamjenicom

b) imenicom




a) Oni su najbolji.

b) To je najbolja prilika za nju.

c) Marin i Maja su se pomirili.







Planirali su oti}i na ljetovanje nakon zavr{noga ispita. Pri~ali su o njima na satu razrednika.Pri~alo se na roditeljskom sastanku i o njima. Cijele je no}i ki{ilo. Ki{a je opet padala.


Izi{ao je iz {kole poptpuno iscrpljen.

Brzopleto joj je odgovorio.

Napravi to zbog njega.

REÊNI^NI DIJELOVI (1. – 4. skupina)








2. Poveìte prilo`nu oznaku s odgovaraju}om re~enicom (npr. 1f). 1. prilo`na oznaka mjesta a) Do{ao je biciklom po mene.

2. prilo`na oznaka na~ina b) Sutra }u pospremiti nered.

3. prilo`na oznaka koli~ine c) Pona{aj se kako smo se dogovorili.

4. prilo`na oznaka vremena d) Idi u knji`nicu po lektiru.

5. prilo`na oznaka sredstva e) Naglasio je to nekoliko puta.


U~io je za dràvnu maturu iz propisane literature.

Glavni junak popu{io je lulu mira s poglavicom.

Sajam knjige odrào se u mome rodnome gradu.


a) brojem b) posvojnom zamjenicom



a) Vjeran se zaposlio u o~evoj tvornici .

b) Iznajmili su klizaljke i uìvali sat vremena na ledu.

c) Ena i Edi bili su istinski prijatelji.


Zvonimir je oti{ao u vo}njak i zadivljeno uìvao u prizoru.

3. Kako se, s obzirom na subjekt, zovu navedene re~enice?a) Ravnatelj ih je pozvao na razgovor.

b) Mislili su o njoj kao strogoj osobi.

c) Plju{talo je.

d) Grmjelo je.


a) Upoznali su se nedavno, na ekskurziji.

b) Ugodno su razgovarali u videoteci.

c) Udebljao se radi oklade.




2.razred




At P S P At P



a) osobnom zamjenicom Npr. Mi smo zajedni~ki odlu~ili.

b) imenicom Npr. Stjepan je svirao na {kolskoj priredbi.


POV POM POU



a) Oni su najbolji. (imenski predikat)

b) To je najbolja prilika za nju. (imenski predikat)

c) Marin i Maja su se pomirili. (glagolski predikat)



Ap S PON P POM








Izi{ao je iz {kole poptpuno iscrpljen. POM

Brzopleto joj je odgovorio. PONa~

Napravi to zbog njega. POU

REÊNI^NI DIJELOVI (rje{enja)







POM P At At S P At OB Na ekranu se pojavio njegov omiljeni junak i izgovorio poznatu re~enicu.

2. Poveìte prilo`nu oznaku s odgovaraju}om re~enicom (npr. 1f).

1d, 2c, 3e, 4b, 5a


U~io je za dràvnu maturu iz propisane literature. (dva pridjevna atributa)

Glavni junak popu{io je lulu mira s poglavicom. (pridjevni atribut, imenski atribut)

Sajam knjige odrào se u mome rodnome gradu. (imenski atribut, dva pridjevna atributa)


a) brojem Npr. Tre}i je popustio.

b) posvojnom zamjenicom Npr. Na{ je najglasniji.



a) Vjeran se zaposlio u o~evoj tvornici. (glagolski predikat)

b) Iznajmili su klizaljke i uìvali sat vremena na ledu. (dva glagolska predikata)

c) Ena i Edi bili su istinski prijatelji. (imenski predikat)


S P POM PONa~ P OB Zvonimir je oti{ao u vo}njak i zadivljeno uìvao u prizoru.


a) Ravnatelj ih je pozvao na razgovor. s izre~enim subjektom

b) Mislili su o njoj kao strogoj osobi. s neizre~enim subjektom

c) Plju{talo je. besubjektna re~enica

d) Grmjelo je. besubjektna re~enica


a) Upoznali su se nedavno, na ekskurziji. POV, POM

b) Ugodno su razgovarali u videoteci. PONa~, POM

c) Udebljao se radi oklade. PONam




2.razred


PITANJE ODGOVOR

1. Kako se zovu rije~i koje imaju i leksi~ko i gramati~kozna~enje?

punozna~ne rije~i

2. Kako se zovu rije~i koje sluè za uspostavljanjegramati~kih odnosa me|u punozna~nim rije~ima?

nepunozna~ne rije~i

3. Kako se zove temeljni dio re~enice? predikat

4. Kako se zove predikat koji se izri~e pomo}nimglagolom biti i nekom imenskom rije~ju?

imenski predikat

5. Kako se zove predikat koji se izri~e glagolom? glagolski predikat

6. Kako se zove re~enica u kojoj predikat nije izre~en? neoglagoljena re~enica

7. Koji se re~eni~ni dio uvr{tava u re~enicu po sro~nosti spredikatom?

subjekt

8. Kako se zajedni~ki nazivaju imenice, zamjenice,pridjevi i brojevi?

imenske rije~i

9. Kako se zove re~enica u kojoj subjekt nije izre~en nego je odre|en licem predikatnoga glagola?

re~enica s neizre~enim iliskrivenim subjektom

10. Kako se zove re~enica u kojoj subjekta nema? besubjektna re~enica

11. [to se izri~e objektom? predmet radnje

12. Kako se zove re~eni~ni dio koji sluì kao dopunaglagolu?

objekt

13. Kako se zove objekt izre~en (naj~e{}e) akuzativom bezprijedloga?

izravni (direktni ili bliì)

14. Kako se zove objekt izre~en genitivom,dativom, akuzativom s prijedlogom, lokativom iinstrumentalom?

neizravni (indirektni ili dalji)

15. Kako se zove rije~ ili skup rije~i koji dopunjuje predikatkako bi ozna~io neku okolnost u kojoj se obavljaradnja?

prilo`na oznaka

16. Kako se zove re~eni~ni dio koji izri~e mjesto na kojemse obavlja predikatna radnja?

prilo`na oznaka mjesta

17. Kako se zove re~eni~ni dio koji ozna~uje vrijeme ukojem se obavlja predikatna radnja?

prilo`na oznaka vremena

18. Kako se zove re~eni~ni dio koji izri~e na~in na koji seobavlja predikatna radnja?

prilo`na oznaka na~ina

REÊNI^NI DIJELOVI (KARTICE – to~ni odgovori)





19. Kako se zove re~eni~ni dio koji izri~e uzrok predikatneradnje?

prilo`na oznaka uzroka

20. Kako se zove re~eni~ni dio koji izri~e namjeru s kojomse obavlja predikatna radnja?

prilo`na oznaka namjere

21. Kako se zove re~eni~ni dio koji izri~e koli~inupredikatne radnje?

prilo`na oznaka koli~ine

22. Kako se zove re~eni~ni dio kojim se izri~e sredstvoobavljanja predikatne radnje?

prilo`na oznaka sredstva

23. Na koje pitanje odgovara prilo`na oznaka namjere? Radi ~ega?

24. Na koja pitanja odgovara prilo`na oznaka uzroka? Za{to? Zbog ~ega?

25. Kako se zove re~eni~ni dio koji se dodaje imenici ipobliè ozna~uje njezino zna~enje?

atribut

26. Na koja pitanja odgovara atribut? Koji? Kakav? iji? Kolik?

27. Kako se zove atribut koji se izri~e pridjevom,zamjenicom ili brojem?

pridjevni atribut

28. Kako se zove atribut koji se izri~e imenicom? imenski atribut

29. Kako se jo{ naziva imenski atribut? nesro~ni atribut

30. Kako se zove re~eni~ni dio (imenica) koji poblièodre|uje drugu imenicu i s njom se slaè u padeù?

apozicija








Izdvojite najva`nije doga|ajeiz ìvota Ivana Maùrni}a.

Podijelite tekst na manjesmislene cjeline. Od koliko jedijelova va{ tekst sastavljen?

Kako biste imenovali svakuizdvojenu cjelinu?

Navedite zna~ajke premakojima zaklju~ujete da je rije~o objektivnom ìvotopisu.

2. Sluè}i se ud`benikom, ispunite sljede}u tablicu.

objektivni ivotopis subjektivni ivotopis enciklopedijski ivotopis

@IVOTOPIS





PROZIRNICEMORFOLOGIJA

Prozirnica br. 1: Imenice (osnovni pojmovi)

Prozirnica br. 2 a: Glagoli

Prozirnica br. 2 b: Jednostavni i sloèni glagolski oblici

Prozirnica br. 3: Nepromjenjive vrste rije~i

SINTAKSAProzirnica br. 4: Vrsta prilo`ne oznake

Prozirnica br. 4 a: Vrsta prilo`ne oznake (dopuna)

Prozirnica br. 5: Atribut i apozicija

Prozirnica br. 5 a: Atribut i apozicija (rje{enja)

Prozirnica br. 6 : Zavisno sloèna re~enica

Prozirnica br. 6 a: Zavisno sloèna re~enica

JEZI^NO IZRA@AVANJEProzirnica br. 7: @ivotopis





Imenice (osnovni pojmovi)

IMENICE imenuju bi}a,stvari i pojave.

PODJELA IMENICA – op}e (zajedni~ko ime svimbi}ima, stvarima i pojavama

iste vrste) i vlastite(ime za jedno odre|eno bi}e,

stvar ili pojavu).

GRAMATI^KA OBILJE@JA IMENICA

– rod (mu{ki, ènski, srednji),broj (jednina, mnoìna),

pade`.

Pade`Pade`no pitanje

(ìvo/neìvo)nominativ tko? {to?

genitiv koga? ~ega?dativ komu? ~emu?

akuzativ koga? {to?vokativ oj!, ej!lokativ o kom(e)? o ~em(u)?

instrumental kim(e)? ~im(e)?



Hrvatski jezik 1 – 3 2a

Glagoli

Konjugacija ili sprezanje– promjena glagola po licima.

Gramati~ka obilje`ja glagola:• glagolsko lice – prvo, drugo, tre}e

• glagolski broj – jednina, mno ina

• glagolsko vrijeme: sada{nje – prezent

pro{lo – perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt

budu}e – futur I., futur II.• glagolski vid: svr{eni, nesvr{eni, dvovidni glagoli

• glagolski na~in: izjavni, zapovjedni, pogodbeni

• glagolsko stanje: radno (aktiv), trpno (pasiv)

• glagoli prema predmetu radnje: prijelazni, neprijelazni, povratni glagoli

Glagoli– promjenjiva vrsta rije~i kojomse izri~e radnja, stanje, zbivanje.



Hrvatski jezik 1 – 3 2b

Jednostavni i sloèni glagolski oblici

prezent ( pjevam, do|em, u~im) aorist (do|oh, napisah) imperfekt ( pjevah, u~ijah)

• glagolski prilozi sada{nji ( pjevaju}i, u~e}i ) pro{li (do{av{i, napisav{i )

infinitiv ( pjevati, do}i,napisati, u~iti )• glagolski na~ini

imperativ ( pjevaj, do|i, napi{i )•

glagolski pridjeviradni ( pjevao, napisao, u~io) trpni ( pjevan, napisan, u~en)

Jednostavni glagolski oblici– sastoje se od jedne rije~i.

POMO]NI GLAGOL BITI

perfektpluskvam-

perfektfutur prvi

kondicionalprvi

kondicionaldrugi

j e d n

i n a bio sam bijah bio bit }u/ja }u biti bio bih bio bih bio

bio si bija{e bio bit }e{/ti }e{ biti bio bi bio bi bio

bio je bija{e bio bit }e/on, ona, ono }e biti bio bi bio bi bio

m n o ` i n a bili smo bijasmo bili bit }emo/mi }emo biti bili bismo bili bismo bili

bili ste bijaste bili bit }ete/vi }ete biti bili biste bili biste bili

bili su bijahu bili bit }e/oni, one, ona }e biti bili bi bili bi bili

• glagolski na~ini

kondicional prvi ( pjevao bih)

kondicional drugi (bio bih pjevao)

perfekt ( pjevao sam)

pluskvamperfekt (bio sam pjevao,bijah pjevao)

futur prvi ( pjevat }u/ja }u pjevati,do}i }u/ja }u do}i )

futur drugi (budem pjevao)

Sloèni glagolski oblici– sastoje se od nekoga oblika pomo}nog glagola biti

ili htjeti i infinitiva ili glagolskoga pridjeva radnog.




Nepromjenjive vrste rije~i

Prijedlozi – izri~u odnose me|u bi}ima,stvarima i pojavama:

• s genitivom: bez, blizu, do, ispred, iza,pokraj, prije, protiv, umjesto …

• s dativom: k(a), nasuprot, unato~, usprkos

• s akuzativom: kroz, me|u, mimo, na, nad,niz, o po, pred, u, uz, za

• s lokativom: na, o, po, pri, prema, u

• s instrumentalom: me|u, nad, pod,

pred, s(a), za.

Prilozi –izri~u okolnosti vr{enja radnje:

• mjesni: ovdje, unutra, vani,ovamo, nikamo, izbliza,odozgo

• vremenski: sada, sutra,

ve~eras, nedavno, otad,dogodine

• uzro~ni: zato, stoga

• posljedi~ni: uzalud

• na~inski: ovako, kriomice,naglavce, napamet, jedva,odjednom

• koli~inski: ovoliko, previ{e,djelomi~no, jedanput, opet

êstice– sluè za oblikovanje

ili preoblikovanjere~enice.

Uzvici– izraàvaju osje}aj,

raspoloènje, doziv ilizvuk u prirodi.

Veznici– povezuju dvije rije~i

ili re~enice.

Nepromjenjive vrste rije~i– ne mijenjaju svoj oblik.




Vrsta prilo`ne oznake

Vrsta prilo`neoznake Pitanjana koja odgovara Primjer

PO MJESTA Krenuli su na izlet.

Kada? Otkad? Dokad?

PO NAÎNA Brzopleto sam odgovorio.

PO UZROKA

Radi ~ega?

S kojom namjerom?Radi bolesti je zatvoreno.

PO KOLIÎNE Pao je nekoliko puta.

PO SREDSTVA îme?

S kim? Pjevao sam s Dunjom.




Vrsta prilo`ne oznake (dopuna)

Vrsta prilo`neoznake Pitanjana koja odgovara Primjer

PO MJESTA Gdje? Kamo? Kuda? Krenuli su na izlet.

PO VREMENA Kada? Otkad? Dokad? Kasnimo svako jutro.

PO NAÎNA Kako? Na koji na~in? Brzopleto sam odgovorio.

PO UZROKA Za{to? Zbog ~ega? Ljutio se zbog nemara.

PO NAMJERERadi ~ega?

S kojom namjerom?Radi bolesti je zatvoreno.

PO KOLIÎNE Koliko? Koliko puta? Pao je nekoliko puta.

PO SREDSTVA îme? Pi{emo kemijskomolovkom.

PO DRU[TVA S kim? Pjevao sam s Dunjom.




Atribut i apozicija

1. zadatak

imenica

{tapi}

kola~

napitak vo}e

bicikl

2. zadatak

Apozicija

pridjevni

Dopuna imenici koja poblièodre|uje njezino zna~enje.

Imenica koja poblièodre|uje drugu

i s njom seslaè .

pridjev




Atribut i apozicija (rje{enja)

1. zadatak

imenica

~arobni, drveni... {tapi}

ukusni, ~okoladni... kola~

osvjeàvaju}i, bezalkoholni... napitak {umsko, prvo... vo}e

njegov, sportski... bicikl

2. zadatak

ApozicijaAtribut

imenski

zamjenicabroj

pridjevni

Dopuna imenici koja poblièodre|uje njezino zna~enje.

Imenica koja poblièodre|uje drugu

i s njom seslaè .

pridjev

imenicuu padeù




Zavisno sloèna re~enica

Maja je bila jako lijepa.

Maja je bila jako lijepa. – imenski predikat/ jednostavna re~enica: je bila lijepa

Maja je bila da ne moè biti ljep{a. – [to je Maja? ... da ne moè biti ljep{a.

– predikat je izre~en zavisnom re~enicom – predikatna re~enica (tko, {to, koji, kakav, ~iji ... da)

Pjeva~i su pozvani u emisiju zabavne glazbe.

Pjeva~i su pozvani u emisiju zabavne glazbe. – subjekt: Pjeva~i

Tko zna pjevati , neka do|e u emisiju zabavne glazbe. – Tko treba do}i? Tko zna pjevati...

– subjekt je izre~em zavisnom re~enicom – subjektna re~enica (tko, {to, koji, ... da, te, kako)

O~ekujem pismo.

O~ekujem pismo. – objekt: pismo

O~ekujem da mi pi{ete. – [to o~ekujem? ... da mi pi{ete.

– objekt je izre~en zavisnom re~enicom – objektna re~enica (tko, {to, ... da, neka)

Kupili su omiljenu ~okoladu.

Kupili su omiljenu ~okoladu. – atribut: omiljenu

Kupili su ~okoladu koja im je bila omiljena. – Kakvu su ~okoladu kupili? Omiljenu.

– atribut je izre~en zavisnom re~enicom – atributna re~enica (koji, kakav, ~iji,...da, neka)




Zavisno sloèna re~enica

1. Poveìte primjer s pripadaju}om vrstom re~enice.

1. Tko bude sudjelovao u projektu, bit }e nagra|en. a) atributna

2. Utakmica je da neizvjesnija ne moè biti. b) subjektna

3. Molio je prijatelja da mu pomogne. c) predikatna

4. Vidio je psa koji je bio bespomo}an. d) objektna

Rje{enje: 1b, 2c, 3d, 4a.

2. Prepi{ite re~enice. Podcrtajte predikate, ozna~ite re~eni~nu granicu, zaokru-ìte veznik, ozna~ite glavnu i zavisnu i odredite vrstu zavisne re~enice.

1. [tedio je da moè oti}i na ekskurziju.

2. Ako poloìm zavr{ni ispit, zaposlit }u se.

3. Pri~ao je toliko tiho da ga nisu ~uli ni oni do njega.

4. Budu}i da je èlio pomo}i bratu, saslu{ao ga je.

5. Premda je krenuo na vrijeme, zakasnio je.

6. Smijao se kao da je sam u prostoriji.

Rje{enje:

G Z

1. [tedio je da moè oti}i na ekskurziju. – namjerna

Z G

2. Ako poloìm zavr{ni ispit, zaposlit }u se. – pogodbena

G Z3. Pri~ao je toliko tiho da ga nisu ~uli ni oni do njega. – posljedi~na

Z G

4. Budu}i da je èlio pomo}i bratu, saslu{ao ga je. – uzro~na

Z G

5. Premda je krenuo na vrijeme, zakasnio je. – dopusna

G Z

6. Smijao se kao da je sam u prostoriji. – na~inska




@ivotopis

7

Ime i prezime AdresaTelefonE-adresaDràvljanstvoDatum ro|enja

Datumi (od – do)Naziv i adresa poslodavcaVrsta zaposlenja i sektorNaziv radnoga mjesta ili du`nosti

¢Posebno navedite podatke za svaki oblik izobrazbe i stru~noga usavr{avanjakoji ste pro{li i koji smatrate va`nim, po~ev{i od zadnjega te~aja, seminara i sl.

koji ste poha|ali.£

¢Ste~eni tijekom ìvota i karijere, koji nisu nu`no obuhva}eni slu`benim potvrdama

i diplomama.£

¢Navedite jezik.£

¢Navedite jezik i nazna~ite razinu poznavanja: izvrsno, dobro, osnovno.£

¢Opi{ite te vje{tine i znanja i navedite gdje ste ih stekli – ìvot i rad s drugim

ljudima, u multikulturalnim okruènjima, na mjestima na kojima je komunikacija

va`na i u situacijama u kojima je timski rad klju~an (npr. kultura i sport) i sl.£

¢Opi{ite te vje{tine i znanja i navedite gdje ste ih stekli – koordinacija iorganiziranje osoba, projekata i prora~una; na poslu, u dobrovoljnom radu (npr.u kulturi i sportu), kod ku}e i sl.£

¢Opi{ite te vje{tine i znanja i navedite gdje ste ih stekli – o ra~unalima,posebnim vrstama opreme, ure|aja i sl.£

¢Opi{ite te vje{tine i znanja i navedite gdje ste ih stekli – glazba, pisanje, dizajn isl.£

¢Opi{ite te vje{tine i znanja i navedite gdje ste ih stekli – znanja koja nisu gorenavedena.£

¢Kategorija.£

¢Navedite sve ostale podatke koji bi mogli biti korisni, primjerice podacikontakt-osoba, preporuke i sl.£

¢Navedite svaki dodatak koji dostavljate u privitku.£

OSOBNI PODACI

RADNO ISKUSTVO

IZOBRAZBA I STRU^NOUSAVR[AVANJE

OSOBNE VJE[TINEI ZNANJA

MATERINSKI JEZIK

OSTALI JEZICI

SOCIJALNEVJE[TINE I ZNANJA

TEHNI^KE VJE[TINE

I ZNANJA

UMJETNI^KE VJE[TINEI ZNANJA

OSTALE VJE[TINEI ZNANJA

VOZA^KA DOZVOLA

DODATNI PODACI

DODACI

ORGANIZACIJSKEVJE[TINE I ZNANJA




Pisano izraàvanje

8



razrada

• primjena znanja o postoje}oj temi• osobni stav obrazloìti koriste}i se

poznavanjem renesansne knjièvnosti• dokazivati svoje stavove citiranjem i

argumentacijom

• uvjeriti ~itatelja u ispravnost svojih misli izapaànja

zaklju~ak • uobli~iti i jasno izre}i svoje ideje nakonrazrade

Ivan Gunduli} (1589. – 1638.)

najzna~ajniji hrvatski barokni knjièvnik

Vlaho Bukovac: Dubravka







KARTICE

MOJE PITANJE/TVOJ ODGOVOR

Re~eni~ni dijelovi






Kako se zove re~enicau kojoj subjekta nema?

[to se izri~e objektom?Kako se zove re~eni~ni

dio koji sluì kaodopuna glagolu?

Kako se zove re~enica ukojoj subjekt nije izre~ennego je odre|en licempredikatnoga glagola?

Kako se zajedni~ki nazivajuimenice, zamjenice, pridjevi

i brojevi?

Koji se re~eni~ni dio uvr{tavau re~enicu po sro~nosti

s predikatom?

Kako se zove predikat kojise izri~e pomo}nim

glagolom biti i nekomimenskom rije~ju?

Kako se zove predikat kojise izri~e glagolom?

Kako se zove re~enicau kojoj predikat

nije izre~en?

Kako se zove temeljnidio re~enice?

Kako se zovu rije~i koje sluèza uspostavljanje gramati~kihodnosa me|u punozna~nim

rije~ima?

Kako se zovu rije~i kojeimaju i leksi~koi gramati~ko zna~enje?



izravni (direktni ili bliì)besubjektna re~enicaimenski predikat

prilo`na oznaka namjere nesro~ni atribut prilo`na oznaka

pridjevni atributapozicija objekt

prilo`na oznaka uzrokaprilo`na oznaka koli~ine prilo`na oznaka na~ina



Kako se zove re~eni~nidio kojim se izri~e sredstvo

obavljanja predikatne radnje?

Na koja pitanja odgovaraprilo`na oznaka uzroka?

Na koje pitanje odgovaraprilo`na oznaka namjere?

Kako se zove re~eni~nidio koji izri~e uzrok

predikatne radnje?

Kako se zove re~eni~ni diokoji izri~e namjeru s kojom se

obavlja predikatna radnja?

Kako se zove re~eni~nidio koji izri~e koli~inu

predikatne radnje?

Kako se zove re~eni~ni dio kojiizri~e na~in na koji se obavlja

predikatna radnja?

Kako se zove re~eni~ni dio kojiozna~uje vrijeme u kojem seobavlja predikatna radnja?

Kako se zove re~eni~ni diokoji izri~e mjesto na kojem seobavlja predikatna radnja?

Kako se zove rije~ ili skup rije~ikoji dopunjuje predikat kako biozna~io neku okolnost u kojoj

se obavlja radnja?

Kako se zove objekt izre~engenitivom, dativom,

akuzativom s prijedlogom,lokativom i instrumentalom?

Kako se zove objekt izre~en(naj~e{}e) akuzativombez prijedloga?



neizravni (indirektni ili dalji) imenski atribut nepunozna~ne rije~i

prilo`na oznaka mjestaZa{to? Zbog ~ega?imenske rije~i

Koji? Kakav? iji? Kolik? glagolski predikat subjekt

predikatprilo`na oznaka sredstvaatribut



Kako se zove atribut koji seizri~e imenicom?

Kako se zove imenski atributkoji se s imenicom koju

dopunjuje ne slaè u rodu,broju ili padeù?

Kako se zove re~eni~ni dio –imenica – koji pobliè odre|ujedrugu imenicu i s njom se slaè

u padeù?

Kako se zove atribut koji seizri~e pridjevom, zamjenicom ilibrojem?

Na koja pitanja odgovaraatribut?

Kako se zove re~eni~ni dio kojise dodaje imenici i poblièozna~uje njezino zna~enje?



prilo`na oznaka vremenapredmet radnjepunozna~ne rije~i

Radi ~ega? neoglagoljena re~enica re~enica s neizre~enim iliskrivenim subjektom





PRVA PISANA PROVJERA ZNANJA (Promjenjive i nepromjenjive rije~i)

DRUGA PISANA PROVJERA ZNANJA (Re~eni~ni dijelovi)

TRE]A PISANA PROVJERA ZNANJA (Re~enica)








2.razred



Skupina A


1. Navedite nepromjenjive vrste rije~i.

2. Podcrtajte imenice u sljede}im re~enicama i iznad njih napi{ite pade`, rod i broj ukojem se nalaze (npr. N jd. m. r.).

U velikoj u~ionici na klupi vidio sam ud`benik, a pod klupom torbu s priborom.

Pogled su mi privukle vaze s cvije}em i ukrasnim listovima.

3. Iz prethodne re~enice prepi{ite zbirnu imenicu i napi{ite mnoìnu te iste imenice.

zbirna imenica mnoìna

4. Ispunite sljede}u tablicu:

pozitiv komparativ superlativ gori

najsu{i ~ist

bolji

jak5. Navedite naziv glasovne promjene koja se dogodila u komparativima ù}i i ja~i .

6. Pred vama je niz zamjenica: tobom, netko, ga, joj, {togod, svoju, sebe, {to, njen, ona-

kav, tolik, va{a. Razvrstajte ih u tablicu:

osobne posvojne povratnepovratno-posvojne

pokazneupitne iliodnosne

neodre|ene

7. Zaokruìte odnosne zamjenice u re~enicama koje slijede.

a) Stiè onaj koji je krenuo posljednji. b) ûdila se gospo|i kakva joj je torba.

8. Objasnite {to zna~e brojevne imenice dvoje i dvojica.

9. Spojite glagol s odgovaraju}im vidom.

1. odgovoriti a) dvovidni

2. ve~erati b) svr{eni3. odgovarati c) nesvr{eni




10. Razvrstajte glagole prema predmetu radnje: nositi, gledati se, ~e{ljati se, leàti, pjeva-

ti, imati, stajati, sijevati.

Prijelazni:

Neprijelazni:

Povratni:

11. Ispunite tablicu tako da glagole govoriti i pro~itati stavite u traène oblike:

govoriti pro~itati 2. l. jd. imperativa1. l. mn. futura I.3. l. jd. aorista/imperfekta2. l. mn. kondicionala II.3. l. mn. prezentagl. pridjev radni, `. r. jd.gl. priloggl. pridjev trpni

12. Na praznu crtu u re~enicama koje slijede upi{ite prijedlog s ili sa ili je ostavite pra-znu ako prijedlog nije potreban.

U kino idem Ksenijom. Marko je doputovao vlakom. Ona je planirala po}i

tobom. U {etnji je bio psi}em. Volim se voziti biciklom.

13. Iz niza rije~i ispi{ite sve priloge: niz, ako, polako, uskoro, sutra, jer, ej, mnogo, tako.

14. Preoblikujte re~enicu koriste}i se ~esticama zar, ne: On ~uje dobro.

15. Navedite uzvike kojima }ete do~arati:

osje}aj boli dozivanje eksploziju

16. Sljede}e pojmove prepi{ite/napi{ite pisanim slovima:

DALMATINSKA ZAGORA

TVORNICA OBU]E JELEN

ZAGREBA^KI ODREZAK

DRUGI SVJETSKI RAT

ILIRAC LJUDEVIT GAJ

1248.2,14

12/15

17. Re~enice koje slijede nisu ispravno napisane. Prepi{ite ih tako da ispravite pogre{ke.

Ako }u imati vremena, do}i }u.

Govoriti }e o tome.

Mi bi èljeli to u~initi.

Za ni{ta na svijetu to ne}e dati.

Ide{ li s menom u kino?

Nosimo na{ ki{obran.



2.razred



Skupina B


1. Navedite promjenjive vrste rije~i.

2. Podcrtajte imenice u sljede}im re~enicama i iznad njih napi{ite pade`, rod i broj ukojem se nalaze (npr. N jd. m. r.).

Na {kolskom zidu u dvori{tu velikim je crvenim slovima ispisano Anino ime.

Uza zid nalazi se drvo ~ije li{}e zaklanja slovo o.

3. Iz prethodne re~enice prepi{ite zbirnu imenicu i napi{ite mnoìnu te iste imenice.

zbirna imenica mnoìna

4. Ispunite sljede}u tablicu:

pozitiv komparativ superlativ jasan

vru}i najgor~i

bijel {irok

5. Navedite naziv glasovne promjene koja se dogodila u komparativima pridjeva mla|ii blaì .

6. Pred vama je niz zamjenica: nikoga, kolik, mu, njoj, se, tko, {to, ovakav, na{ega, svoju, svatko, njegova. Razvrstajte ih u tablicu:

osobne posvojne povratnepovratno-posvojne

pokazneupitne iliodnosne

neodre|ene

7. Zaokruìte odnosne zamjenice u re~enicama koje slijede.

a) Ugledao sam djevojku koja mi se svi|a. b) Iznenadio se kakve su mu bile cipele.

8. Objasnite {to zna~e brojevni prilozi desetak i dvadesetak .

9. Spojite glagol s odgovaraju}im vidom.

1. potpisati a) dvovidni

2. sanjati b) nesvr{eni

3. doru~kovati c) svr{eni




10. Razvrstajte glagole prema predmetu radnje: lagati, gledati, tu{irati se, o~istiti, uìvati,kupovati, glasati se, ki{iti .

Prijelazni:Neprijelazni:Povratni:

11. Ispunite tablicu tako da glagole govoriti i pro~itati stavite u traène oblike:

ispraviti su{iti 2. l. jd. imperativa1. l. mn. futura I.3. l. jd. aorista/imperfekta2. l. mn. kondicionala II.3. l. mn. prezentagl. pridjev radni, `. r. jd.gl. priloggl. pridjev trpni

12. Na praznu crtu u re~enicama koje slijede upi{ite prijedlog s ili sa ili je ostavite praznuako prijedlog nije potreban.

U kino idem sestrom. Marko je doputovao avionom. Ona je planirala po}i

njima. U {etnji je bio Zorom. Volim se voziti vlakom.

13. Iz niza rije~i ispi{ite sve priloge: do, ili, ubrzo, uve~er, jutros, nimalo, ah, u, nesmotreno.

14. Preoblikujte re~enicu koriste}i se ~esticama ne, li :

Ide{ u {kolu.

15. Navedite uzvike kojima }ete do~arati:

smijeh udarac dlana o vodu osje}aj sre}e

16. Sljede}e pojmove prepi{ite/napi{ite pisanim slovima:

GORSKI KOTAR

PAZINSKI PURAN

BO@I]NI BLAGDANI

DOMOVINSKI RAT

FRANJEVAC

2018.22, 3

6/125

17. Re~enice koje slijede nisu ispravno napisane. Prepi{ite ih tako da ispravite pogre{ke.

Ako budem stigla, budem do{la.

Nemoj to zaboravit.

Ja bi èlio to u~initi.

Na nikakve uvjete ne pristaje.

Mogu li i}i sa tobom?Imam moju knjigu.



2.razred


DRUGA PISANA PROVJERA ZNANJA (Re~eni~ni dijelovi)Skupina A


1. Podcrtajte samostalne re~eni~ne dijelove: subjekt, predikat, apozicija, objekt, atribut .

2. [to je predikat?


a) Igrali su u nogomet ~itav dan.

b) Zapjevao je njenu omiljenu pjesmu.

c) Anja je bila najljep{a sporta{ica.

4. Podcrtajte subjekt u re~enicama:

a) Ines je pobijedila u pe~enju pala~inki . b) Ki{a je plju{tala cijelu no}. c) Oni su do{li prvi .


a) zamjenicom

b) pridjevom

6. Objasnite {to je besubjektna re~enica.

7. [to su prilo`ne oznake?

8. Poveìte prilo`nu oznaku s odgovaraju}om re~enicom (npr. 1e).

1. prilo`na oznaka dru{tva a) Oti{ao je iz {kole zbog bolesti. 2. prilo`na oznaka vremena b) Glasno joj se nasmijao u lice. 3. prilo`na oznaka na~ina c) Sutra }u pro~itati lektiru. 4. prilo`na oznaka uzroka d) Krenuo sam na put s Anamarijom.

9. Podcrtajte objekte.

Kupili su ku}u na moru. Pitali smo Barbaru {to misli. Pratili smo koncert uìvo. êsto se javimbaki. Pisali su nam.

10. Razvrstajte objekte iz prethodnoga zadatka.

a) izravni (bliì)b) neizravni (dalji)

11. Atribute podvucite jednom crtom, a apozicije dvjema.

Uspje{na knjièvnica i redateljica Katarina primila je nagradu za najbolji literarni tekst.

12. Kako se zove atribut koji se izri~e pridjevom, zamjenicom ili brojem i slaè se s ime-nicom koju dopunjuje u rodu, broju i padeù?

13. Pozorno pro~itajte re~enice, prona|ite pogre{ke u njima i ispravite ih.

Pisao je s obi~nom olovkom. Smijao se s Hanom dok su se vozili s biciklom.




DRUGA PISANA PROVJERA ZNANJA (Re~eni~ni dijelovi)

Skupina B


1. Podcrtajte nesamostalne re~eni~ne dijelove: subjekt, predikat, apozicija, objekt, atribut .

2. Napi{ite vrste predikata. ,


a) Pro~itali su pjesmu na satu.

b) Oni su posljednji.

c) Sve sam nau~io, osim re~eni~nih dijelova.

4. Podcrtajte subjekt u re~enicama.

a) Poveo ga je stric u Zadar. b) Ja sam najbolji pekar u obitelji. c) Glazba je bila preglasna.


a) brojem

b) imenicom

6. Koje sve vrste rije~i mogu biti subjekt?

7. [to ozna~avaju prilo`ne oznake?

8. Poveìte prilo`nu oznaku s odgovaraju}om re~enicom (npr. 1e).

1. prilo`na oznaka mjesta a) Molila je roditelje nekoliko puta. 2. prilo`na oznaka koli~ine b) Igrao je u Domu odbojke. 3. prilo`na oznaka posljedice c) Stigao sam vlakom. 4. prilo`na oznaka sredstva d) Ple{emo do iznemoglosti.

9. Podcrtajte objekte.

Ljubazno im je zahvalio. Obe}ao je Tomislavu probnu vo`nju. Listamo novine i slu{amopjesme. Donijeli smo novu odluku.

10. Razvrstajte objekte iz prethodnoga zadatka. a) izravni (bliì)

b) neizravni (dalji)

11. [to je apozicija?

12. Atribute podvucite jednom crtom, a apozicije dvjema.

Kazali{ni i filmski glumac Mijo gostovao je sa svojom predstavom u Osijeku.

13. Pozorno pro~itajte re~enice, prona|ite pogre{ke u njima i ispravite ih.

Javio se svojoj lije~nici radi glavobolje.Povezao je Dariju s automobilom.



2.razred



Skupina A


1. Kako dijelimo re~enice po priop}ajnoj svrsi?

, , .

2. Odredite re~enice po sastavu. a) Ljeto se pribliàva, a ja se veselim praznicima.

b) Sljede}ega vikenda idemo na izlet.

c) Idemo na izlet.

3. Od jednostavne nepro{irene re~enice napravite jednostavnu pro{irenu re~enicu.

a) Razrednik je do{ao. . b) Li{}e je otpalo. . c) Smijao sam se. .


Nezavisno sloène re~enice dijelimo na sastavne, rastavne, ,, .

5. Podcrtajte predikate u re~enicama i zaokruìte veznike.

a) Govorio sam joj, ali nije me slu{ala. b) Povjeri joj se ili zauvijek {uti.

c) Ljeto po~inje, dakle kraj je {kolskim brigama.6. Imenujte vrstu nezavisno sloène re~enice iz prethodnoga zadatka.

a) b) c)

7. Prona|ite pogre{ke u re~enicama (s obzirom na pravopis) i ispravite ih.

a) Sjetio se bilje`nice ali se nije vratio po nju. . b) Pitao se treba li pisati, ili ne. .

8. Kako nastaje zavisno sloèna re~enica?

9. Poveìte vrstu zavisne re~enice s pripadaju}im veznim sredstvima (npr. 1d).

1. dopusna a) kad, otkad, dokad, otkako 2. vremenska b) kako, kao {to, kao da 3. na~inska c) iako, premda, makar

10. Podcrtajte predikate, odijelite re~enice, zaokruìte veznik, odredite vrstu zavisne re~enice.

a) Idi gdje te o~ekuju. . b) Ako poloìm voza~ki ispit, dobit }u automobil. . c) Tko prvi zaple{e, dobit }e ruù. . d) Hodali su kao da im se ne ùri. . e) Traìm slobodno mjesto jer me bole noge. .

f) Premda svi}e, nikome se ne ùri ku}i. .





Skupina B


1. Kako dijelimo re~enice po sastavu?

, .

2. Odredite re~enice po priop}ajnoj svrsi.

a) Kada }e praznici?

b) Idemo na izlet.

c) Pazi!

3. Od jednostavne nepro{irene re~enice napravite sloènu re~enicu.

a) Razrednik je do{ao. . b) Li{}e je otpalo. .

c) Smijao sam se. .

4. Podcrtajte predikate u re~enicama i zaokruìte veznike.

a) Sjeo sam u park i o svemu razmislio. b) Treba znati govoriti, ali i {utjeti.

c) Kupio sam sve potrebno, jedino nisam na{ao za~in.

5. Imenujte vrstu nezavisno sloène re~enice iz prethodnoga zadatka.

a) b) c)

6. Dopunite re~enicu. Sloènu re~enicu dijelimo na , , .

7. Prona|ite pogre{ke u re~enicama (s obzirom na pravopis) i ispravite ih.

a) Objavio je CD dakle ispunio mu se san. .

b) Bio je na ro|endanu, i dobro se zabavio. .

8. Od ~ega se sastoji zavisno sloèna re~enica?

9. Poveìte vrstu zavisne re~enice s pripadaju}im veznim sredstvima (npr. 1d).

1. uzro~na a) jer, budu}i da, zato {to, zbog toga {to

2. mjesna b) ako, li, ukoliko, kad

3. pogodbena c) gdje, kamo, kuda, odakle, dokle, dokud

10. Podcrtajte predikate, odijelite re~enice, zaokruìte veznik, odredite vrstu zavisne re~enice.

a) Ostani na ro|endanu dokle èli{. .

b) Toliko smo se dugo sun~ali da smo izgorjeli. .

c) Budu}i da su èljeli napredovati, i{li su na te~aj. .

d) Idem na te~aj kako bih napredovao. .

e) Osje}am kako me hvata umor. . f) Kerami~ar je da mu nema ravna. .


















MORFOLOGIJA

Uvod u morfologiju

1. T, T; N, T; 2. ku}(K)-a(S), ku}(K)-an(S)-ic(S)-a(S), o(P)-ku}(S)-nic(S)-a(S); 3. prst, prsten, napr{njak;4. sred(K)-nj(S)-o(S)-{kol(K)-sk(S)-i(S), {est, dva; 5. temeljno, ispred, iza, tvorbu novih rije~i, tvor-bu razli~itih oblika iste rije~i, gramati~ko; 6. naukovanj, strukovn, obrazovanj; 7. majk(K)-a(S),maj~(K)-in(S)-Ø, alomorfi su majk i maj~, palatalizacija.

Vrste rije~i

1. promjenjive: visoka, li~nost, bila je, svom, kabinetu, ìvahnog, veselog, jednim, svojim, starim,znancem, drugom, djetinjstva, koji, je doputovao, kojim, se nije vidio, godina, taj, ~as, su javili,mu, je stigao, neki, Ba{ma~kin, je priupitao, tko, je, taj, odgovorili su, mu, neki, ~inovnik – nepro-mjenjive: u, usred, i, s, i, iz, tek, nedavno, i, s, nekoliko, u, da, otresito, a; 2. imenice: li~nost, ka-binetu, znancem, dugom, djetinjstva, godina, ~as, Ba{ma~kin, ~inovnik, pridjevi: visoka, ivahnog,veselog, starim, zamjenice: svom, svojim, koji, kojim, taj, mu, neki, tko, taj, neki, brojevi: jednim,glagoli: bila je, je doputovao, se nije vidio, su javili, je stigao, je priupitao, je, odgovorili su, prilozi:nedavno, nekoliko, otresito, prijedlozi: u, usred, s, iz, s, u, a, veznici: i, i, tek,i, da, a; 3. sklonidbaili deklinacija, sprezanje ili konjugacija; 4. Zar je to smije{no?, To je smije{no, zar ne?, Ba{ je tosmije{no!, Ha, ha, ha, to je smije{no.

Imenice

1. m. r. jd.: vojvoda, m. r. mn.: ljudi, psi, sati, parovi `. r. jd.: suknja, ma~ad, dob, `. r. mn.: {kare,grudi, ku}e, s. r. jd.: selo, gro`|e, vo}e, s. r. mn.: polja, vrata; 2. a) bi}a, stvari, pojave, b) vlastitaimenica, c) op}a imenica; 3. rod, broj, pade`; 4. ljepota, njezinoj, put, prvi; 5. grozdovi, gro`|e,cvjetovi, cvije}e, listovi, li{}e, grane, granje, prsteni, prstenje; 6. ljestve, novine, grablje, {kare,vrata.

Sklonidba (deklinacija) imenica

1. N tko?, {to?, G koga?, ~ega?, D komu?, ~emu?, A koga?, {to?, V oj!, ej!, L o kom(e)?, o~em(u)?, I kim(e)?, ~im(e)?; 2. Ivana, bicikl, radio, vlak, mi{a, prijatelja; 3. ~ovje~e (palatalizacija),druè (palatalizacija); 3. noèm, prstom, ma~em, ocem, mi{em, prijateljem; 4. Joì Horvatu, IvanuBoticu, Janicu Kosteli}, Ines Kova~i}; 5. dr{ke na posudi ili uha na bilje`nici, Bo`je prebivali{te,ogrjev, otvori na mreì ili ukras na nakitu.

Pisanje imenica

1. Sveti Ivan Zelina, Brod na Kupi, Klo{tar Ivane~ki, Novo Selo na Dravi, Dvor na Uni, Ka{tel Novi; 2. a, c, d, f, g; 5. Aziju, Afriku, Sjevernu i Ju`nu Ameriku, Australiju i Europu, Tre}i maj, Rijeci, Dalma-tinske zagore, Dubrova~koga zale|a, Primorsko-goranske ùpanije, franjevac, generala, Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti.





Pridjevi

1. opisni: ùt, ogromna, tu`no, najbolji, {irok, kra}i, posvojni: djedov, Ivanov, stri~ev, maj~ino,gradivni: drvena, zlatni, kameno, betonska; 2. dobar – bolji – najbolji, gorak – gor~i – najgor~i,lo{ – lo{iji – najlo{iji, {irok – {iri – naj{iri, jasan – jasniji – najjasniji, kratak – kra}i – najkra}i, bijel –bjelji – najbjelji, dubok – dublji – najdublji, jak – ja~i – najja~i, suh- su{i – najsu{i; 4. odre|enim,neodre|enim, opisni, gradivni; 5. m. r. jd. neodre|eni oblik: crven, crvena, crvena ili crven (neìvo),– , crvenu, crvenim, odre|eni oblik: crveni, crvenog(a), crvenom(u), crvenog(a) ili crveni (neìvo),crveni, crvenom(e), crvenim, `. r. jd. neodre|eni oblik: crvena, crvene, crvenoj, crvenu, – , crve-noj, crvenom, odre|eni oblik: crvena, crvene, crvenoj, crvenu, crvena, crvenoj, crvenom, s. r. jd.neodre|eni oblik: crveno, crvena, crvenu, crveno, – , crvenu, crvenim, odre|eni oblik: crveno,crvenog(a), crvenom(u), crveno, crveno, crvenom(e), crvenim.

Uporaba i pisanje pridjeva

1. b (prigradski je pridjev), b (pridjev je dio osobnog imena), a (posvojni pridjev na -ski), a (posvojni

pridjev na -ov); 2. b, posvojni pridjevi na -ski izvedeni od osobnih imena pi{u se malim po~etnimslovom, a, posvojni pridjevi na -ski izvedeni od osobnih imena pi{u se malim po~etnim slovom, b, po-svojni pridjevi na -ev izvedeni od osobnih imena pi{u se velikim po~etnim slovom, b, posvojni pridjevina -in izvedeni od osobnih imena pi{u se velikim po~etnim slovom; 3. lepoglavska ~ipka, Zagreba~kaulica, Podravska magistrala, podravski odrezak, dalmatinska panceta, Istarski ipsilon, Frankova kava,Zvijezdino ulje, dubrova~ki govor; 4. Brankin, Hrvojev, o~ev, Bari}ev, maj~in, Matin.

Zamjenice

1. osobne: ga, joj, tebi, mu, nam, Vi, meni, je, posvojne: njihovo, njezin, povratno-posvojna: svoj,povratne: sebi, se, pokazne: ovi, onaj, ta, ova, upitne i odnosne: ~ega, ~ije, koga, neodre|ene: nit-ko, sve, ikakav, sva~ije; 2. njegov, njegovo, njezina, njezin, njihov, njihova; 3. posvojne, subjektu,posvojne, osobne, subjekt, koji?, kakav?, kolik?, upitne, odnosne, neodre|ene, neodre|ene, op}ei nije~ne; 4. svojoj (povratno-posvojna), joj (osobna), njoj (osobna), ona (osobna), toj (pokazna),netko (neodre|ena), sva{ta (neodre|ena), {to (odnosna), svatko (neodre|ena), svojim (povratno-posvojna); 5. upitne: {to, ~iji, odnosne: koju, tko.

Uporaba i pisanje zamjenica

1. b (ozna~ava pripadnost subjektu), b (zamjenica se nalazi ispred nenagla{enoga oblika prezentaglagola biti), a (zamjenica se nalazi ispred rije~i koja zavr{ava na -ju), b (ozna~ava pripadnost

subjektu); 2. obra}anje s po{tovanjem, obra}anje skupini, obra}anje s po{tovanjem, obra}anjeskupini; 3. ni pred kim, i s kim, ni za koga, ni za {to, ni sa kakvim; 4. jedna rije~ s jednim naglaskomi zna~i netko, dvije rije~i s dva naglaska i zna~e bilo tko; 5. a (pravilna uporaba pokazne zamjenice).

Brojevi

1. glavni, redni; 2. imenice, brojevi, pridjevi, brojevi, koli~ina; 2. prepisati deklinaciju brojeva; 3.brojevi jedan, dva, tri, ~etiri se sklanjaju, a ostali se ne sklanjaju; 4. b (dvije osobe mu{koga spola),a (tri osobe razli~itoga spola), b (obje rije~i, oko i stotinjak, zna~e pribli`nu koli~inu), a (brojevnipridjev stoji uz imenicu koja nema jedninu); 5. dvije tisu}e petsto devet, petsto dvadeset ~etvrti,dvadeset tri ~etrdesetpetine, sto dvadeset osam cijelih devedeset dva, {eststo prvi, deset tisu}a sto

jedanaesti.



2.razred



Glagoli

1. radnja: obra|ivati, modelirati, ~uvati, plesti, krojiti, {i{ati, okopavati, traìti, stanje: sjediti, leàti,~u~ati, zbivanje: bijeliti, sijevati, ki{iti, sanjati, pupati, gorjeti, rasti, nicati; 2. otpiliti – piliti, nago-milati – gomilati, naru~iti – naru~ivati, objasniti – obja{njavati, navodniti – navodnjavati, izgubiti– gubiti, preto~iti – pretakati, preorati – orati; 4. izjavni, zapovjedni, pogodbeni; 5. prijelazni: jerazaznavao, je presko~io, udari, razroga~io, zaustavio, neprijelazni: za{ao, je smetala, je koristila,nije bila, je bio, zastade, zaustavio se, povratni: se pruìle, se ~inilo, desilo se; 6. lice, broj, vrijeme,vid, na~in, stanje, prijelaznost.

Jednostavni glagolski oblici

1. govoriti, prona}i, sti}i, izgubiti, u~iti, ~uti; 2. svi}e, bjeè, ~eprka, ~uje{, vidi{, se zanosi, ne raza-znaje, osje}a, udi, se stra{i, zabavlja se, podilaze; 3. sanja{e, razmi{ljahu, zamislih, ustade, nesta-de; 4. aorist: ugrij, primako{e, zapodjesmo, udari{e, zapjevasmo, planu, zapo~e; 5. ne prepisujte,neka se zaustave, potr~i, ne zaboravite, stani; 6. izgubio, izgubila, izgubljen, izgubiv{i, oplakao,

oplakala, oplakan, oplakav{i, gledao, gledala, gledan, gledaju}i, sanjao, sanjala, sanjan, sanjaju}i,iznosio, iznosila, izno{en, iznosiv{i, ljubio, ljubila, ljubljen, ljube}i.

Sloèni glagolski oblici

1. perfekt, pluskvamperfekt, futur prvi, futur drugi, kondicional prvi, kondicional drugi; 2. nijeprogovorio, otvarao, se pridigao, ispruìo; 3. sam bio razmi{ljao (1. lice jednine), bje{e odlu~ila(3. lice jednine), smo bili posjetili (1. lice mnoìne); 4. b (krnji infinitiv – glagol na -ti je na prvommjestu), a (glagol na -}i – u pisanju zadràva zavr{no -i, a (iskazane su dvije radnje u budu}nosti, jedna prethodi drugoj); 6. pro{lo, glagolskoga pridjeva radnog i nenagla{enoga prezenta glagolabiti, glagolskoga pridjeva radnog i perfekta ili imperfekta glagola biti, infinitiva i nenagla{enogaprezenta glagola htjeti, budu}ega vremena, glagolskoga pridjeva radnog i dvovidnoga prezentaglagola biti, predbudu}e vrijeme, pogodbeni, èlja, mogu}nost ili pogodba, prvi ili sada{nji, drugiili pro{li.

Nepromjenjive rije~i

1. prilozi, prijedlozi, veznici, uzvici, ~estice; 2. razlikuju se po vrsti rije~i – prilog i pridjev; 4. na,po, nad, iznad, ispred, iza, u, s, iz, do; 6. veznici povezuju dvije ili vi{e rije~i ili re~enica; 8. Zarslu{a pa`ljivo?, Slu{a li pa`ljivo?, Ne slu{a pa`ljivo.; 9. b (cilj kretanja), ? , a (smjer kretanja), b(bliè govorniku), b (rije~ iza prijedloga s po~inje skupom ks), b (gra|a), b (uz glagole govorenja

stoji prijedlog o), b (ispred isklju~nih veznika stoji zarez); 10. ovdje, tom, tebe, ondje, mene, tebe;11. bespomo}no, kao, iz, i, tako, u, s, na, nepomi~no, vodoravno, prili~no, dugo, kao, da, a; 12. prilozi: bespomo}no, kao, tako, nepomi~no, vodoravno, prili~no, dugo, prijedlozi: iz, u, s, na,veznici: i, a, kao da; 14. a, d, e, g, h.

Morfostilistika

1. znanstvena disciplina unutar stilistike koja prou~ava funkcionalnu vrijednost pi{~eva izbora upodru~ju oblika; 3. umanjenice nose pozitivno zna~enje, uve}anice nose negativno zna~enje; 4. da, upotrebljavaju se za oìvljavanje duha pro{lih vremena; 5. c.





SINTAKSA

Uvod u sintaksu

1. a) glas ili skup glasova koji ima neko zna~enje; b) rije~ ili skup rije~i kojima se izri~e obavijest;c) dio gramatike koji prou~ava re~eni~ni ustroj, odnosno pravila po kojima se rije~i slaù u spojeve

rije~i i re~enice 2. sintakti~ka jedinica koja ima cjelovito zna~enje i sastoji se od najmanje dvijupunozna~nih rije~i koje su me|usobno gramati~ki povezane (npr. radna bilje`nica) 3. a) sintagma ire~enica, b) gramati~ko c) pridjevi, brojevi, glagoli i prilozi 4. ali, ispod, na, ah, li 5. ljutito pogleda,pogleda psa; kupio bicikl; kupio bicikl, sme|i bicikl; dobro stajala, mu stajala, bijela majica, stajalamajica 6. Dolaze! 7. npr. zanimljiv, igrana, pjesmu, glasno 8. i tako, u svemu.

Predikat

1. a) temeljni dio re~enice; b) subjekt 2. imenski, glagolski 3. spusti, pogleda; je suspregnuo; na-

migne, ode; zaboravio sam; 4. bili su prvi – imenski; pobijedili su – glagolski; otkuca – glagolski;pogledao sam – glagolski; 5. a,b,d; 6. pridjev, zamjenica, pridjev, broj; 7. spona; 8. a, c.

Subjekt

1. a) besubjektna, b) bilo kojem, c) imenska, infinitivu. 2. Besubjektna re~enica je re~enica u kojojuop}e nema subjekta, kada se ne zna tko obavlja radnju, a re~enica s neizre~enim (skrivenim)subjektom jest ona u kojoj subjekt nije izre~en, ali se zna tko obavlja radnju. 3. Ante, profesorica;neizre~en – ja; Maja, Luka; neizre~en – mi. 4. b,d (u prvoj re~enici subjekt je zamjenica, ali nijeizre~en). 5. Primjerice: a) Davor je oti{ao na trening. b) Prvi je oti{ao. c) Glasna je pobijedila. 6. su-bjekt: tjedan, (ja), (ja), (ja), sve, razred, gradivo, (mi), test, (on); predikat: pro{ao je, sam provodio,mislio sam, }u (se) namu~iti, je pro{lo, je odgodio, je va`no, nismo èljeli dobiti, ~eka, vreba.

Objekt

1. a) predmet radnje, glagol u predikatu. b) imenica 2. nominativu i vokativu 3. a) izravni ili di-rektni (bliì), b) neizravni ili indirektni (dalji). 4. a 5. ki{u, rje{enju, o~i, nju 6. njemu, meni, tortu, ju, videoigricu, sestri, djevojci, cvije}e 7. a, c 8. subjekt: mnogi, (oni), sluga, (on), vrijeme, on,~e`nja, (on), (on); predikat: javili su se, poku{ali na}i, je odlu~io poku{ati, krenuo je, je protjecalo, je odlu~io, se vrati, je vukla, krenuo je, ubrao; objekt: ruù, ga, za njom, ruù.

Prilo`na oznaka

1. a) predikatu; b) skupom rije~i; c) koju drugu okolnost u kojoj se obavlja radnja. 2. a) gdje?,kamo? kuda?, odakle?, dokle?; b) koliko? koliko puta?; c) za{to? zbog ~ega?; d) kako? na kojina~in?. 3. Primjerice: sretno; olovkom; radi kupovine; Iz ku}e (se); ju~er; zbog neprospavane no}i.4. a) – treba pisati zbog, a ne radi; d) – treba pisati vlakom, a ne s vlakom. 5. mjesta, mjesta,koli~ine, uzroka, namjere, vremena. 6. ju~er, lako; smiju}i se; nezainteresirano; zbog ka{njenja.



2.razred



Atribut i apozicija

1. a) imenici; b) pridjevi, zamjenice, brojevi; c) pridjevni; d) rodu, broju, padeù; e) drugu imenicu.2. bradati, njena, zagu{ljivoj, lagani. 3. jedan – broj, ~udesan – pridjev; svoju – zamjenica; lijepa –pridjev; pridjevni – pridjev; imenskoga – pridjev. 4. pridjevni: Marijin, nagra|ene, svome; imenski:dah svjeìne, klupko vune, zvuk gitare. 5. kralju, vesla~, kajaka{, psa, grad, izumitelj.

Re~enica (uvod)

1. a) izjavne, upitne i uskli~ne; b) jednostavne i sloène; c) jednostavna nepro{irena re~enica; d)uvr{tavanjem i nizanjem; e) re~eni~ni niz. 2. Primjerice: a) Domar Luka pozvonio je na {kolskavrata. b) Dijete neoprezno tr~i preko ceste. c) Marin je pojeo pokvareni kola~. d) Svi smo uspje{nopoloìli zavr{ni ispit. 3. d 4. a) uskli~na; b) izjavna; c) upitna; d) uskli~na. 5. a) jednostavna; b) jednostavna; c) sloèna; d) jednostavna; e) jednostavna, f) jednostavna. 6. a.

Nezavisno sloèna re~enica

1. a) broju predikata; b) jednostavne re~enice poveù veznicima; c) sastavne, rastavne, suprotne,isklju~ne i zaklju~ne. 2. b 3. a) izroni, zaroni, i; b) do{li su, oti{li, a; kupio sam, nisam kupio, jedino;popravio sam, ne moram pje{a~iti, dakle. 4. a) sastavna; b) suprotna; c) isklju~na; d) zaklju~na. 5.samo {to – veznik je isklju~ne re~enice, a ostali su veznici sastavne re~enice. 6. Neto~no napisa-ne: a) – sastavne se re~enice ne odvajaju zarezom; d) – treba do}i zarez iza koncert, tj. ispred ali.Suprotne re~enice odvajaju se zarezom. 7. a, d, e. 8. i bili su umorni – sastavna, ali im ni{ta nijemoglo pokvariti raspoloènje – suprotna, dakle ostvarili su cilj – zaklju~na. 9. Jedino se one neodvajaju zarezom.

Zavisno sloèna re~enica1. a) u glavnu uvrsti zavisna re~enica; b) glavne i zavisne; c) zavisna re~enica; d) predikatne, subjek-tne, objektne, atributne i prilo`ne; e) mjesne, vremenske, na~inske, uzro~ne, namjerne, posljedi~ne,pogodbene i dopusne. 2. a – 4; b – 5; c – 1; d – 3; e – 2; 3. a) Bili su da ponosniji ne mogu biti;b) Smijali su se kao da nemaju briga; c) Budu}i da me boli glava, traìm tablete. ili Traìm tablete jer me boli glava.; d) Idem u {kolu plivanja kako bih uìvao. 4. a) Prvi neka u|e u ambulantu; b)Rekao im je prekasno; c) Unato~ neima{tini, bili su sretni; d) Kupili su omiljene bombone. 5. a) jepadala, nismo mogli voziti, da; b) vidim, se ra{irila, kako; c) odgovori, pobjednik je, tko; d) do|e,sti}i }u, ako. 6. a) posljedi~na; b) objektna; c) subjektna; d) pogodbena. 7. c) Izdvojena re~enica je nezavisno sloèna (sastavna), a ostale su zavisno sloène re~enice. 8. Morao mu je re}i da taj

posao nije za njega jer ga optere}uje. Glavna + objektna + uzro~na. Posluìo je kola~ koji je bioukusan da pokaè kako je ispekao zanat. Glavna+ atributna + namjerna + objektna.

Re~eni~ni znakovi

1. a) rastavljanje teksta na re~enice i njezine dijelove; b) upitne 2. a, c. 3. a) Nismo htjeli zakasnitiu kazali{te. b) Damire, zar ti nije dosta jedan sendvi~? c) Progovorio je tihim glasom: „Ho}e{ li mipomo}i?“ d) Krenuli su na vrijeme, a ipak su zakasnili. 4. Raspravljaju}i o ljudskim kvalitetama,Ivan je rekao: „ôvjek je pun vrlina. Samo o njemu ovisi ho}e li ih iskoristiti.“ S njim se sloìo i Filipkoji mu je odgovorio: „Va`no je da ~ovjek prepoznaje moralne vrijednosti, bude po{ten premasebi i drugima i zna opra{tati.“ Daniel ih je slu{ao i pitao se je li doista tako. 5. a) Sve i da je htio,

nije mu mogao pomo}i. b) Tko rano rani, dvije sre}e grabi. c) Ustane i zatvori prozor. d) Probudio





se, ali nije ustao iz kreveta. e) Potrudili smo se, dati sve od sebe, dakle zasluìli smo pohvalu. 6.a) Osnovna {kola „Petar Preradovi}“ najmodernija je u gradu. b) „Nisam èlio i}i ovim putem“,izjavio je Darko. c) Rade}i naporno, do{ao je do samostalnoga obrta. d) Stjepane, u|i u razred. 7.c) Razmi{ljao je kako da kaè istinu, a da ne povrijedi njene osje}aje. d) Tko bi mogao pomisliti da}e tako reagirati.

HRVATSKI JEZIK OD 16. DO 18. STOLJE]A2. dubrova~ko i dalmatinsko podru~je; 3. prvi hrvatski rje~nik: Faust Vran~i}: Rje~nik pet naju-glednijih … (1595.), prva hrvatska gramatika: Bartol Ka{i}: Osnove ilirskoga jezika (1604.); 4. FranKrsto Frankopan, Petar Zrinski, Ana Katarina Zrinska, Ivan Belostenec; 5. Dictionar Jurja Habdeli}a;6. rje~nik latinskoga i hrvatskoga jezika; 7. zagovornik ideje o zajedni~kom jeziku na temelju svihtriju narje~ja.

JEZI^NO IZRA@AVANJE

Autobiografija

1. vrsta teksta u kojem autor pi{e o vlastitom ìvotu; 2. objektivna se temelji na izvje{tavanju, asubjektivna je pripovjeda~koga karaktera.

Prikaz

1. vrsta teksta u kojem se prikazuje, obja{njava neko djelo uz izno{enje ~injenica, ima objasnidbe-no-obavijesni karakter; 2. uvod (autor uvodi u temu daju}i osnovne podatke o djelu), sredi{nji dio

(autor predstavlja djelo), zavr{ni dio (autor daje zaklju~ak).

Priop}enje

1. slu`bena obavijest kojom se javnosti priop}uju va`ne informacije iz razli~itih podru~ja ivota; 2.saètost, jasno}a, objektivnost.

Poslovni razgovor

1. vrsta usmene poslovne komunikacije u kojoj se prenose poruke vezane uz odre|enu ljudsku

djelatnost – posao; 2. {kolstvo, uslu`ne djelatnosti, prijevoz putnika i robe, ekonomiju, razli~iteprigodne manifestacije.



TRE]I RAZRED






3.razred

Sadràj

TRE]I RAZRED





HRVATSKI JEZIK .......................................................................................... 311

1. Leksi~ka norma ................................................................................ 311

2. Posu|ivanje rije~i .............................................................................. 313 3. Vrste stilova ...................................................................................... 315

4. Administrativni podstil ........................................................................ 317

5. Vrste rje~nika ................................................................................... 319

6. Hrvatski jezik u 20. stolje}u ................................................................ 321

JEZI^NO IZRA@AVANJE ................................................................................ 323

7. Privatna i slu`bena govorna komunikacija ............................................ 323

8. Poslovna komunikacija ....................................................................... 325 9. Upu}ivanje ....................................................................................... 327


NASTAVNI LISTI]I ............................................................................................ 331

PROZIRNICE ................................................................................................... 343


Prva pisana provjera znanja ...................................................................... 351 Druga pisana provjera znanja .................................................................... 353

Zavr{na pisana provjera znanja .................................................................. 357


RJE[ENJA ZADATAKA U RADNOJ BILJE`NICI ....................................................... 367







KONCEPCIJA UD@BENIKA I RADNE BILJE@NICEHRVATSKI JEZIK 3

Koncepcija ud`benikaUd`benik Hrvatski jezik 3, namijenjen u~enicima trogodi{njih strukovnih {kola koncepcijski se na-stavlja na ud`benike Hrvatski jezik 1 i 2. Ono {to ga ipak razlikuje jest specifi~nost i raznolikostsadràja propisanih nastavnim programom – obuhva}a leksikologiju, stilistiku, leksikografiju, povijest jezika i jezi~no izraàvanje koje opet u sebi objedinjuje vi{e razli~itih vrsta i oblika.

Osobito valja istaknuti da je ud`benik nastao na temelju dugogodi{njega rada u trogodi{njoj stru-kovnoj {koli, a kao rezultat toga jest spoznaja o potrebi povezivanja jezi~nih sadràja sa svakod-

nevnom ìvotnom praksom i budu}im zanimanjem. Stoga se u ud`beniku moè prona}i velik brojkonkretnih primjera vezanih uz propisane jezi~ne sadràje, a na kojima u~enici mogu u~iti, uspo-re|ivati i zaklju~ivati.

Ud`beni~ke jedinice povezane su u ud`beni~ke cjeline. Svaka ud`beni~ka jedinica trodijelnoga jeustrojstva: uvodni dio u kojem se u~enike nastoji motivirati za usvajanje novih sadràja, sredi{njidio u kojem se postupno usvajaju nova znanja i zavr{ni dio u kojem se ti sadràji usustavljuju,ponavljaju i uvje`bavaju.

Nastavno gradivo predvi|eno za obradu u tre}em razredu trogodi{njih strukovnih {kola raspore|eno je u {est cjelina:

1. RIJEÎ – HRVATSKE RIJEÎ, POSU\ENE RIJEÎ, STRANE RIJEÎ …

2. STIL I VRSTE STILOVA

3. LEKSIKOGRAFIJA

4. POVIJEST JEZIKA

5. KOMUNIKACIJA

6. RASPRAVLJANJE

Nastavni sadràji obra|eni u ~etvrtoj cjelini (Povijest jezika) predvi|eni su za obradu na teorijskojrazini, dok su sadràji u posljednjim dvjema cjelinama namijenjeni podizanju funkcionalne razine

pismenosti u~enika trogodi{njih strukovnih {kola.

Koncepcija ud`beni~ke cjelineUd`beni~ka cjelina odgovara nastavnoj cjelini. Svaka se od {est nastavnih cjelina sastoji od neko-liko nastavnih jedinica. Cjelina je najavljena prikladnom fotografijom i popisom ud`beni~kih

jedinica koje ~ine tu cjelinu. Naj~e{}e je nastavna jedinica isto {to i ud`beni~ka jedinica, ali pone-kad se jedna nastavna jedinica sastoji od nekoliko ud`beni~kih jedinica, kako je navedeno u sljede-}em primjeru.

Primjer: Nastavna cjelina: Stil i vrste stilova

Nastavna jedinica: Administrativni stil

Ud`beni~ke jedinice: Administrativni stil. Podstilovi administrativnoga stila.





Prijedlog izvedbenoga programa za tre}i razred trogodi{njih strukovnih {kola daje mogu}u raspo-djelu nastavnih jedinica. Taj je plan sastavni dio ovoga priru~nika.

Na kraju nastavnih cjelina nalaze se podsjetnici i/ili sinteze. One obuhva}aju najva`nije ~injeniceobra|ene u pojedinim nastavnim jedinicama, odnosno toj nastavnoj cjelini, a cilj im je pomo}iu~enicima pri usustavljivanju obra|enih nastavnih sadràja te ponavljanje i uvje`bavanje.

Grafi~ko rje{enje podsjetnika trebalo bi u~enika asocirati na nekakve bilje{ke, natuknice kojimase sluìmo i u svakodnevnom ìvotu – biljeìmo ono {to nam je va`no i {to nikako ne bismo smjelizaboraviti.

P o d s

j e t n i k

43

Pisanje vi{e~lanih naziva ustanova i poduze}aU poslovnim su dopisima va`ni po{iljatelj i primatelj, stoga njihovi nazivi moraju biti to~no i pravilnonapisani. Sluè}i se tablicom, ponovite pravopisna pravila o pisanju naziva ustanova i poduze}a.

primjer pravopisno praviloGradska knji`nica i ~itaonica Nikola [ubi} Zrinski

Velikim po~etnim slovom pi{e se prva rije~ nazivaustanova, tvornica, poduze}a, dru{tava iorganizacija, a od ostalih rije~i unutar naziva samoone koje su same po sebi vlastito ime.Me|imurska trikotaà d. d.

Sklonidba osobnih imenaPrimatelj se u poslovnim dopisima ~esto oslovljava titulom ili s po{tovanjem, pa osobno ime nije unominativu. Stoga valja biti pa`ljiv u sklonidbi – u mu{kih osoba sklanjaju se i ime i prezime, a kodènskih samo ime.

primjer pravopisno pravilo gospodinu ravnateljuIvanu Mari}u

U mu{kih osobnih imena sklanjaju se i ime i prezime.

gospo|i Ani Horvat U ènskim osobnim imenima sklanja se samo ime.

Iznimku ~ine prezimena koja zavr{avaju na -a, koja sesklanjaju kao i sve imenice na -a. po{tovanoj

Maji Vi{tici

Pisanje datuma (nadnevka)

primjer pravopisno pravilo21. 11. 2008.2. 5. 2008.

U pisanju datuma ispred jednoznamenkastoga broja,koji zna~i dan ili mjesec, ne pi{e se nula.

Zagreb, 7. lipnja 2008.U Zagrebu 7. lipnja 2008.

(~itaj: sedmi lipnj a!)

• Mjesto se od datuma odvaja zarezom.

• Kada ispred mjesta stoji prijedlog, zarez se ne pi{e.

Pisanje poslovnih dopisa





Sinteze obuhva}aju jednu ili vi{e nastavnih jedinica, a naj~e{}e su prikazane u obliku umnih mapa,Vennova dijagrama, komparativnih tablica i sl.

Obilje`ja:

• jasno}a, saètost, logi~nost, objektivnost

• uporaba ustaljenih izri~aja (po~etakobra}anja, zavr{ni pozdrav i sl.)

• poslovni leksik, profesionalizmi

Leksik administrativnoga stila

• uporaba ustaljenih izri~aja

• kancelarizmi – ustaljene frazekoje valja izbjegavati

Obilje`ja administrativnoga stila

• pisanje s odre|enom namjenom

• logi~nost, jasno}a, saètost,objektivnost

• to~nost, preglednost

• Zakonodavnopravni podstil

• Diplomatski podstil

Vrste obrazaca:• nalog

• narud`benica

• ugovor

• ra~un

• otpremnica

• dostavnica

• izjava

• izdatnica

• potvrda

• primka

• isplatnica

• uplatnica i dr.

• Poslovni podstil

• Politi~ki podstil

Obrasci ili formulari– tiskanice za brù i lak{u poslovnu

komunikaciju

Podstiloviadministrativnoga

stila

Administrativni stil– stil svakodnevne uredske komunikacije

Administrativni stil

Koncepcija ud`beni~ke jedinice

Osnovna struktura ud`beni~ke jedinice

1. Uvodni dio (motivacija) – priprema u~enika za usvajanje novih sadràja

2. Sredi{nji dio sata (obrada) – usvajanje novih jezi~nih sadràja

3. Zavr{ni dio sata (ponavljanje, usustavljivanje, uvje`bavanje) – primjena novonau~enihsadràja

Uvodni dio – motivacijski zadatak

U radnoj verziji ud`benika taj se dio ud`beni~ke jedinice nazivao evokacijom – cilj je »evocirati«u u~enika neke ~injenice, znanje ili iskustvo vezano uz novu nastavnu jedinicu i na taj na~in ga

pripremiti za prihva}anje i usvajanje novih sadràja. Taj je dio veoma vaàn zbog specifi~nosti







Razgovorni stil obuhva}a sva podru~ja ~ovjekova ìvota – njime se sluìmo u svakodnevnoj komu-

nikaciji (u dru{tvu, obitelji, na ulici i sli~no), kada ne vodimo ra~una o izgovoru, izboru rije~i i drugimnormama.

Obilje`ja razgovornoga stila

Ana: ]ao!

Mara: Ej!

Ante: Alo!

Ana: Kam ste krenuli?

Ante: Do mene. Pozva san Maru na ru~ak. A ti?

Ana: U pekaru po kruh. Mara, nemoj re} da on zna kuhat?!

Mara: Vidit }u. Ponijela sam malo slavonskih ~varaka sa sobom, da se na|e.

administrativni stil neutralno

U podru~ju marketinga … U marketingu …

Bavimo se proizvodnjom … Proizvodimo …

Moli se gore navedeni naslov … Molimo vas …

U privitku Vam dostavljamo: U privitku:

Pristupili smo pripremi plana rada … Pripremili smo plan rada …

1. Sluè}i se smjernicama o tijeku poslovnoga razgovora, osmislite u paru dijalog – poslovni

razgovor vezan uz svoju struku. Glavni dijelovi poslovnoga razgovora

1. uvod 5. usugla{avanje stavova 2. najava teme 6. navo|enje sugovornika na vlastiti stav 3. izno{enje argumenata 7. dono{enje odluke 4. reakcija sugovornika 8. zaklju~ak

2. Raspravite u razredu o kulturi komuniciranja u uslu`nim djelatnostima: trgovini, restoranu, jav-nom prijevozu, na {alteru i sl.

Najva`niji su pojmovi u ud`beniku otisnuti debljim slovima kako bi olak{ali u~eniku snala-ènje na stranicama teksta ukoliko sam treba ne{to na stranici prona}i, pro~itati, zapamtiti ilizapisati u bilje`nicu.

Kada je potrebno, u sredi{njem se dijelu uvode komparativne tablice ili neke druge metode kojeu~enicima olak{avaju usvajanje i uspore|ivanje novih sadràja.

Za sredi{nji dio sata naj~e{}e je predvi|eno 20 – 30 minuta, ovisno o teìni gradiva i vremenupredvi|enom za ponavljanje i uvje`bavanje u zavr{nom dijelu.


Zavr{ni je dio ud`beni~ke jedinice rubrika Znam – Ne znam. Namijenjena je ponavljanju obra|enihnastavnih sadràja.

• U ve}ini ud`beni~kih cjelina u toj se rubrici nalaze naj~e{}e dva pitanja koja se odnose nasadràje obra|ene nastavne jedinice ili zahtijevaju od u~enika povezivanje novih s ranijeobra|enim nastavnim sadràjima.

• U pojedinim ud`beni~kim cjelinama od u~enika se traì odgovor u razvijenijoj epskoj formi(opi{i, obrazloì, zaklju~i, ispripovijedaj, napi{i sastavak …).

U tom dijelu nastavnik ima sporednu ulogu – u~enici su ti koji }e na konkretnim zadacima, pri-mjerima ili situacijama usustavljivati gradivo, ponoviti ono najva`nije ili primijeniti novoste~enoznanje. Nastavnik je zapravo moderator – prati u~enikova izlaganja, eventualno korigira njihoveodgovore i pomaè pri zaklju~ivanju.





Preglednost ud`benika i snalaènje u njemu, kako nastavniku tako i u~eniku, dodatno olak{avajuodgovaraju}e grafi~ke oznake.

– ozna~ava zadatke predvi|ene za u~enike. Da bi se ve} pri letimi~nom pogledu naud`beni~ku jedinicu uo~ili zadaci predvi|eni za u~enike, tekst zadataka otisnut je pla-vom bojom.

– ozna~ava one sadràje na koje u~enici trebaju obratiti dodatnu pozornost. Kada sene bismo sluìli grafi~kom oznakom, to bi bili oni sadràji kod kojih bismo u~enicimarekli: Pazite! Obratite pozornost na sljede}e!

– ozna~ava dodatne sadràje koje ne moraju usvojiti svi u~enici u razrednom odjelu,ali mo`da }e biti onih u~enika koji èle znati ne{to vi{e pa su ti sadràji pripremljeniupravo zbog njih. Moèmo ih zvati i sadràjima za 5+.




• da su to rije~i pri ~ijem pisanju u~enici ~esto grije{e

• da su izabrane rije~i najve}im dijelom u vezi s nastavnim sadràjima obra|enim u ud`beniku.

HRVATSKI JEZIK 1, HRVATSKI JEZIK 2, HRVATSKI JEZIK 3

Kao dodatak u ud`beniku Hrvatski jezik 1, Hrvatski jezik 2 i Hrvatski jezik 3 nalazi se i nastavna jedinica Pisano izraàvanje – ona se od prvoga do tre}ega razreda razvija i dopunjava tako dabi na kraju svoga {kolovanja u~enici trebali biti u stanju samostalno napisati sastavak pri ~emu}e voditi ra~una o sljede}em:

• Sastaviti dobar koncept.

• Voditi ra~una o trodijelnoj kompoziciji sastavka.

• Po{tivati norme hrvatskoga standardnoga jezika.

dota}idrvosje~aduga~akdvozna~nost

D@dèm (vrsta pekmeza)dèmper

dèp

fotomontaàfotoreporter

Ggla~anjegla~aonicagrija~grija}i

gristi, grizem

kilovoltmetar, -trakinooperatorkinopredstavaknji`ni~arkolosijek mn. kolosijecikompjutor (ra~unalo)kompjutorski (ra~unalni )korijen mn. korijeni i

korjenovi

kompozicija natuknice

uvod• najava teme – patrijarhalna Dalmatinska zagora

• ènski likovi kao jedna od preokupacija Dinka[imunovi}a

razrada

• objasniti naslov – simbolika duge

• Srna, Sava, Srnina majka – pojedina~ne sudbine iispreplitanje njihovih ìvota

• mu{ko – ènski odnosi

• îme mogu potkrijep iti ono {to iznosim?(citati, kriti~ki tekstovi, vlastito iskustvo i sl.)

• Simbolika – ime Brunhilda – Srna, pejsa`

• Kakav je moj osobni stav prema temi?(obrazloìti)

zaklju~ak • saèti re~eno i iznijeti svoj stav nakon razrade






Sadràj radne bilje`nice

U radnoj bilje`nici koja prati ud`benik Hrvatski jezik 3 nalaze se zadaci za ponavljanje, vje`banjei usustavljivanje obra|enih jezi~nih sadràja. Zadaci koji se odnose na nastavnu jedinicu obra|enuu ud`beniku poredani su tako da idu od jednostavnijih ka sloènijima. Radi lak{ega snalaènjau~enika, naj~e{}e prate redoslijed izlaganja nastavnih sadràja u ud`beniku.

Nastavne su jedinice u radnoj bilje`nici raspore|ene i naslovljene isto kao u ud`beniku. To zna~i dasu i zadaci u radnoj bilje`nici razvrstani u {est nastavnih cjelina:

1. RIJEÎ – HRVATSKE RIJEÎ, POSU\ENE RIJEÎ, STRANE RIJEÎ …

2. STIL I VRSTE STILOVA

3. LEKSIKOGRAFIJA

4. POVIJEST JEZIKA 5. KOMUNIKACIJA

6. RASPRAVLJANJE.

Radna bilje`nica slijedi metodi~ko-didakti~ku koncepciju ud`benika. Vode}i ra~una o profilu u~enikatrogodi{njih strukovnih {kola, zadaci zastupljeni u radnoj bilje`nici sastavljeni su na nekoliko razina:

1. najnià razina (ponavljanje obra|enih jezi~nih pravila i definicija)

2. zadaci u kojima u~enici trebaju primijeniti nove jezi~ne sadràje

3. stvarala~ki zadaci i

4. zadaci koji povezuju nastavu jezika s nastavom knjièvnosti.

Pitanja zastupljena u radnoj bilje`nici od u~enika traè:

• definirati ili opisati odre|ene jezi~ne pojave• nabrojiti odre|ene jezi~ne ~injenice• analizirati obra|ene jezi~ne pojave• usporediti dvije ili vi{e jezi~nih pojava• donijeti jednostavnije zaklju~ke na temelju promatranih jezi~nih pojava• da mogu svojim rije~ima obrazloìti donesene zaklju~ke• da mogu protuma~iti odre|ene jezi~ne pojave

• da mogu pisati, ispripovijedati ili prepri~ati neki osobni doìvljaj ili iskustvo.

TIPOVI ZADATAKA U RADNOJ BILJE@NICI


a) Zadaci u kojima se od u~enika traì definirati ili opisati odre|ene jezi~ne pojave.

1. [to je leksik? [to propisuje leksi~ka norma?





b) Zadaci u kojima se od u~enika traì nabrojiti obra|ene jezi~ne ~injenice.

1. Navedite djelatnosti u kojima se komunicira administrativnim stilom.


Narje~je je

Narje~je se raslojava na , a oni na govore.

U hrvatskom jeziku razlikujemo tri vrste dijalektizama: ,

i .

Dijalektologija je

.

10. Zaokruìte to~ne tvrdnje.

a) Obrazac ili formular je tiskanica u koju se upisuju odre|eni podaci.

b) Obrasci ne doprinose brzini komunikacije.

c) Komunikacija obrascima jest ekonomi~na komunikacija.

d) Pri ispunjavanju obrazaca nije potrebno paziti na pravopis.

e) Obrasci trebaju biti ~itko i jasno ispunjeni.

5. Iz sljede}eg teksta izdvojite stilski obiljeène rije~i i objasnite koja je njihova uloga.

„ûj“, rekao je nakon duge {utnje, „bi li se mogli jo{ koji put vidit?“„Pa okej, nema problema…“, kazala je Lidija.Marin se okrenuo prema njoj.„A bi li ti mo`da“, upitao je, „oti{la koji put, {ta ja znan, u k ino s menon?“

(A. Tomi}, Ljubav, struja, voda & telefon)

2. Sluè}i se jezi~nim priru~nicima, zaokruìte rije~i koje ne pripadaju standarnomu leksiku.kantun picek travnjak lipota tikva orman pa{njak divljina ~ardak



2. ZADACI U KOJIMA UÊNICI TREBAJU PRIMIJENITI OBRA\ENE JEZI^NE SPOZNAJE

a) Zadaci u kojima se od u~enika traì da prepoznaju i imenuju obra|ene jezi~ne pojave o kojimasu u~ili.

b) Zadaci u kojima se od u~enika o~ekuje da poveù odre|ene teorijske spoznaje s konkretnim jezi~nim primjerima.


5. Iz sljede}eg teksta izdvojite stilski obiljeène rije~i i objasnite koja je njihova uloga.

„ûj“, rekao je nakon duge {utnje, „bi li se mogli jo{ koji put vidit?“„Pa okej, nema problema…“, kazala je Lidija.Marin se okrenuo prema njoj.„A bi li ti mo`da“, upitao je, „oti{la koji put, {ta ja znan, u k ino s menon?“

(A. Tomi}, Ljubav, struja, voda & telefon)






vrsta posu|enice primjeri definicija

usvojenice

telefon, konstruktor

To su rije~i koje su pravopisno prilago|enehrvatskom glasovnom sustavu, ali zadràvajuneka svojstva izvornoga jezika, koja nisusvojstvena hrvatskom jeziku.

ford, ìlet, penkala

To su rije~i koje ozna~avaju posebnostipojedinih naroda ili krajeva.

prevedenice

d) Zadaci u kojima se od u~enika traì da prikaù postupak kojim je do{lo do neke jezi~ne po jave.


f) Zadaci u kojima se od u~enika traì da usporede odre|ene jezi~ne pojave/primjere i razvrstaju ihprema nekom kriteriju koji je obi~no unaprijed zadan.


vrste jezi~nih rje~nika

normativni

Pokazuju kako se rije~i pravilno pi{u.

Sluè u~enju stranoga jezika.

terminolo{ki

1. U tablicu upi{ite vrste funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnog jezika i naveditenjihova osnovna obilje`ja.

vrsta stila obilje`ja stila

5. Zaokruìte ispravno napisanu re~enicu i obrazloìte svoj odgovor.

a) Kabeli su posvuda. b) Kablovi su posvuda.

Pravilo:

g) Zadaci za podizanje funkcionalne razine u~eni~ke pismenosti.





4. Objasnite ukratko {to je stilski obiljeèn, a {to stilski neobiljeèn leksik.

5. Zamislite da idete na poslovni razgovor – u{li ste u uì izbor kandidata i pozvani ste naintervju za posao. Napravite podsjetnik u obliku natuknica za predstavljanje poslodav-cu. Ukratko opi{ite kakav }e biti va{ jezi~ni izraz.

1. Sastavite osobno pismo. Neka bude upu}eno bliskoj osobi s kojom se dugo niste vidjeli.

7. Iz teksta ispi{te posu|enice. U jezi~nim priru~nicima potraìte njihova zna~enja te ihnapi{ite uz svaku izdvojenu rije~.

Avdaga Sara~, nekad poznat bekrija i saro{ a sad ~ovjek oènjen i miran, svaki ~as preprije~i sohuna du}anska vrata pa zapne u pu{karnicu. Direktorova èna, krupna i sva zborana pod la`nomplavom frizurom, puni i dodaje pu{ke. A Avdaga samo prilegne po tezgi i ni{ani polako.

(Ivo Andri}, ]orkan i [vabica)

3. Objasnite {to je jezi~no posu|ivanje, a {to jezi~ni purizam.

h) Zadaci u kojima se od u~enika o~ekuje da svojim rije~ima znaju objasniti/obrazloìti odre|ene jezi~ne pojave.

i) Zadaci u kojima se od u~enika traì da usporede dvije ili vi{e jezi~nih pojava i donesu zaklju~ke.

U radnoj su bilje`nici zastupljeni zadaci koji sluè za ponavljanje obra|enih jezi~nih pravila i definicijate zadaci u kojima u~enici trebaju primijeniti nove jezi~ne spoznaje (zadaci iz 1. i 2. skupine). Budu-}i da su odgovori na najve}i dio tih zadataka jednozna~ni, zadaci u prvih pet cjelina radne bilje`nicemogu nastavniku posluìti i za vrednovanje u~eni~kih odgovora, a ne samo za pra}enje.




Takvi su zadaci otvorenoga tipa ~e{}i u 5. i 6. cjelini radne bilje`nice ( Jezi~no izraàvanje). Oniu~eniku omogu}uju visok stupanj kreativnosti u stvarala~kim zadacima, stoga je rezultate rje{avanjaovakvih zadataka poèljno prije svega pratiti, a samo ponekad i vrednovati.







b) Zadaci u kojima se od u~enika o~ekuje da poveù sadràje iz ~itanke (nastava knjièvnosti) sazadacima iz radne bilje`nice (nastava jezika).

Kako se koristiti radnom bilje`nicom• Radna bilje`nica u~enicima moè posluìti za doma}u zada}u, ali i za ponavljanje i uvje`-

bavanje gradiva u zavr{nom dijelu nastavnoga sata. Osim toga, neki zadaci iz radne

bilje`nice, posebice stvarala~ki i korelacijski, mogu posluìti i kao motivacijski zadaci u na-stavi jezika, ali i u nastavi knjièvnosti i izraàvanja (uvodni dio nastavnoga sata).

• Ponekad nastavnik moè zadatke iz radne bilje`nice koristiti umjesto nastavnoga listi}a zaobradu novih nastavnih sadràja (vidi nastavni model br. 7) u sredi{njem dijelu nastavnogasata.

• Zadaci ponavljanja i primjene obra|enih jezi~nih sadràja mogu posluìti i na sljede}emnastavnom satu za ponavljanje gradiva.

• Tipovi zadataka zastupljeni u radnoj bilje`nici mogu posluìti nastavniku kao model za sastav-ljanje pisanih provjera znanja iz jezika.

6. Odaberite jedan lirski tekst iz ~itanke. Sluè}i se spoznajama o vrednotama govoreno-ga jezika, zabiljeìte kako biste interpretirali taj tekst.

Bilje{ke





Bilje{ke




PRIJEDLOG IZVEDBENOGA PROGRAMA

PRVO POLUGODI[TE

RUJAN 12 sati

NASTAVNE CJELINE, TEME, JEDINICE

Uvodni sat: upoznavanje u~enika s programom i na~inom rada


MODERNIZAM U EUROPSKIM KNJI@EVNOSTIMA

POEZIJA

Charles Baudelaire:• Albatros

DRAMA

Henrik Ibsen:• Lutkina ku}aSinteza•

HRVATSKA MODERNA

Janko Leskovar:• Misao na vje~nostAntun Gustav Mato{: 1909.,• Ma}uhica

RIJEÎ – HRVATSKE RIJEÎ,POSU\ENE RIJEÎ, STRANERIJEÎ …

Hrvatski standardni jezik i•narje~ja

Leksi~ka norma•

Posu|ivanje rije~i•

LISTOPAD 12 sati


HRVATSKA MODERNA

Antun Gustav Mato{:• Oko Lobora

POEZIJA

Vladimir Vidri}:• Pejza` I., Pejza` II.Vladimir Vidri}:• PlakatVladimir Nazor:• Kraljevo oranje, Zvonimirova la|a Dijalektalna lirika (Fran Galovi}:• Kopa~i ; Jesenski veter )

PROZA

Dinko [imunovi}:• Duga

Ivan Kozarac:• \uka Begovi}

POVIJEST JEZIKA

Hrvatski jezik u 19. stolje}u•

Pisana provjera znanja

Analiza pismene provjereznanja

Stil i stilistika•

Vrste stilova•





STUDENI 12 sati


DRAMA

Milan Begovi}:• Pustolov pred vratimaSinteza•

Pisana provjera znanja – modernizam i hrvatskamoderna


Prva {kolska zada}aAnaliza i ispravak {kolske zada}e

RASPRAVLJANJE

Raspravljanje•

PROSINAC 9 sati


AVANGARDA

Futurizam i ekspresionizam•Dadaizam i nadrealizam•

PRVO RAZDOBLJE SVJETSKE KNJI@EVNOSTI

Sergej Aleksandrovi~ Jesenjin:• Do vi|enja, dragi,do vi|enja

STIL I VRSTE STILOVA

Administrativni stil•

Podstilovi administrativnoga•stila

Oblikovanje usmenoga iskaza•

KOMUNIKACIJA

Privatna i slu`bena govorna•komunikacija

Usmena provjera znanja i zaklju~ivanje ocjena•

Bilje{ke



3.razred



DRUGO POLUGODI[TE

SIJEÂNJ 9 sati


EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ KNJI@EVNOSTI

POEZIJA

Antun Branko [imi}:• HercegovinaAntun Branko [imi}:• Smrt i ja, Ru~ak siromahaIvo Andri}:• EpilogPrvo razdoblje svjetske i hrvatske knjièvnosti –•sinteza

DRUGO RAZDOBLJE SVJETSKE KNJI@EVNOSTI

PROZA

Ernest Hemingway:• Starac i more

DRAMA

Eugene Ionesco:• ]elava pjeva~ica

LEKSIKOGRAFIJA

Rje~nik •Leksikografska• jedinica

Vrste rje~nika•

KOMUNIKACIJA

Pismo•

VELJAÂ 12 sati


Pisana provjera znanja – knjièvnost•Analiza pisane provjere znanja•

HRVATSKA KNJI@EVNOST OD 1929. DO 1952.

Miroslav Krleà:• Jesenja pjesmaMiroslav Krleà:• Ni med cvetjem ni praviceMiroslav Krleà:• Na rubu pameti

PROZA

August Cesarec:• Tonkina jedina ljubav Slavko Kolar:• Mi smo za pravicuViktor Car Emin:• Mali od fogunaIvan Goran Kova~i}:• Sedam zvonara Majke Marije

KOMUNIKACIJA

Privatna i slu`bena•govorna komunikacija

Poslovna komunikacija• Priop}avanje•

POVIJEST JEZIKA

Hrvatski jezik u 20.•stolje}u





O@UJAK 12 sati


HRVATSKA KNJI@EVNOST OD 1929. DO 1952.

POEZIJA

Tin Ujevi}:• Miris ljepote struji u toj kosi, Uli~ni pjeva~i Dobri{a Cesari}:• Zidari, Balada iz predgra|aDragutin Tadijanovi}:• Dugo u no}, u zimsku bijelu no}; Daleko su od mene oraniceDijalektalna lirika (Drago Gervais:• Noni})Sinteza•Jure Ka{telan:• Tvr|ava koja se ne predaje

Vesna Parun:• Ti koja ima{ nevinije rukeJosip Pupa~i}:• More

RASPRAVLJANJE

Tuma~enje•

Pisana provjera znanja


Pisano izraàvanje•

TRAVANJ 9 sati


DRUGA MODERNA

POEZIJA

Viktor Vida:• Ex voto, Boka

PROZA

Ranko Marinkovi}:• RukeSinteza•

Pisana provjera znanja – hrvatska knjièvnostAnaliza pisane provjere znanja

Druga {kolska zada}aAnaliza i ispravak {kolske zada}e

KOMUNIKACIJA

Dnevnik •

Bilje{ke



3.razred



SVIBANJ 12 sati


SUVREMENA HRVATSKA KNJI@EVNOST

POEZIJA

Ivan Slamnig:• Barbara

Slavko Mihali}:• Majstore, ugasi svije}u

DRAMA

Ivo Bre{an:• Predstava Hamleta u selu Mrdu{a Donja

PROZA

Ivan Raos:• Do{lo pismo iz Njema~ke

Pavao Pavli~i}:• Dobri duh Zagreba

Stjepan ûi}:• Staljinova slika

Ivan Aralica:• Okvir za mr`nju

Sinteza•

RASPRAVLJANJE

Upu}ivanje•

Usmena provjera znanja i zaklju~ivanje ocjena•

Bilje{ke




OBRAZOVNI ISHODI


• Definirati hrvatski standardni jezik.

• Objasniti pojam norme.

• Objasniti pojmovedijalektologija i dijalektizam.

• Opisati norme standardnoga jezika.

• Definirati pojmove leksiki leksi~ka norma te jezi~nipurizam.

• Opisati stilski obiljeèn i stilski

neobiljeèn leksik.• Opisati jezi~no posu|ivanje.

Imenovati i objasniti vrsteposu|enica.

• Definirati pojmove stil,stilistika.

• Usvojiti pojamvi{efunkcionalnostihrvatskoga standardnoga

jezika.• Nabrojiti i opisati

funkcionalne stilovehrvatskoga standardnoga jezika.

• Navesti i definirati podstiloveadministrativnoga stila.

• Usvojiti pojmove uljudniizrazi, kancelarizmi, profesionalizmi.

• Razumjeti va`nost i ulogustandardnoga jezika.

• Ukazati na va`nostpoznavanja leksi~kenorme.

• Razlikovati vrste posu|enicai objasniti njihovuuporabu.

• Usporediti razli~ite vrstestilova, uo~iti sli~nosti irazlike.

• Navesti primjere u kojim seslu~ajevima sluìmo kojimstilom.

• Razumjeti uloguadministrativnoga stila injegovih podstilova.

• Uo~iti ekonomi~nostkomunikacije obrascima.

• Usporediti razgovorni istandardnojezi~ni leksik,uo~iti razlike i sli~nosti.

• Opisati vrednote govorenoga jezika.

• Razumjeti ulogu vrednotagovorenoga jezika.

• Navesti primjere u kojimslu~ajevima i zbog ~ega sunam potrebni rje~nici.

• Pravilno se pisano i govornoizraàvati sluè}i se znanjemo normama standardnoga

jezika.• Prepoznati stilski obiljeèn

leksik, mo}i se njimeopravdano sluìti.

• Prepoznati pogre{ku sobzirom na leksi~ku normui jezi~ni purizam i mo}i jeargumentirano korigirati.

• Spoznati mogu}nost izricanjaistoga sadràja razli~itimstilom.

• Pravilno se izraàvatiu pisanoj i usmenojkomunikaciji koriste}i seodabranim funkcionalnimstilom.

• Pravilno se izraàvati upisanoj i usmenojkomunikaciji sluè}i seadministrativnim stilom injegovim podstilovima.

• Pravilno popuniti razli~itevrste obrazaca.

• Prepoznati razgovorni stil uknjièvnoumjetni~kom djelu ispoznati njegovu funkciju.

• Govoriti/~itatiknjièvnoumjetni~ki tekstsluè}i se vrednotama

govorenoga jezika.



3.razred


Obrazovni ishodi


• Nabrojiti oblike poslovnogapodstila.

• Definirati obrazac i navestivrste obrazaca.

• Definirati pojmove rje~nik,leksikografija, leksikograf.

• Navesti najva`nije doga|ajeu 19. i 20. st. vezane uzpovijest hrvatskoga jezika.

• Navesti najva`nije rje~nike,

gramatike i jezi~ne priru~nikeu 19. i 20. stolje}u.

• Opisati leksikografsku jedinicu.

• Razlikovati vrste rje~nika injihovu namjenu.

• Povezati dru{tvenu situacijus razvojem standardizacijehrvatskoga jezika.

• Prepoznati sastavne dijeloveleksikografske jedinice.

• Sluìti se razli~itim vrstamarje~nika.

• U kratkim crtama prikazatipovijest hrvatskoga jezika u19. i 20. stolje}u.

JEZI^NO IZRA@AVANJE

• Opisati privatnu i slu`benugovornu komunikaciju.

• Nabrojiti najva`nija pravilakomunikacijskoga bontona.

• Definirati pismo. Navestiglavne dijelove poslovnogapisma.

• Definirati dopis.

• Opisati molbu i àlbu tenjihove sastavne dijelove iulogu.

• Definirati i opisatipriop}enje, vijest, obavijest,

oglas, reklamu.• Definirati dnevnik. Nabrojiti i

opisati vrste dnevnika.

• Definirati raspravu. Navestivrste rasprava. Opisatistrukturu rasprave.

• Definirati i opisati tuma~enje.

• Nabrojiti i opisati upu}iva~ke

tekstove.

• Usporediti privatnu i slu`benugovornu komunikaciju, uo~itirazlike i sli~nosti.

• Razumjeti va`nostkomunikacijskoga bontona.

• Razlikovati osobno i poslovnopismo.

• Navesti primjere u kojimslu~ajevima, zbog ~ega ikomu se upu}uju poslovnidopisi (molba, àlba,primjedba, pritu`ba).

• Navesti primjere u kojimslu~ajevima, zbog ~ega i

komu se upu}uju razli~itioblici priop}avanja.

• Uo~iti dijelove rasprave.

• Navesti primjere i obliketekstova u kojima se tuma~i.

• Razumjeti svrhu upu}iva~kihtekstova.

• Voditi poslovni razgovorsluè}i se spoznajamao komunikaciji ikomunikacijskombontonu.

• Napisati poslovno pismo.• Sastaviti poslovni dopis –

molbu, àlbu, primjedbu,pritu`bu.

• Sastaviti priop}enje, vijest,obavijest, oglas, reklamu.

• Pravilno voditi dnevnik rada.

• Sudjelovati u usmenoj

raspravi. Samostalno napisatiraspravlja~ki tekst.

• Protuma~iti odre|enepojmove ili pojave.

• Sastaviti upu}iva~ki tekst.








1. Leksi~ka norma

2. Posu|ivanje rije~i 3. Vrste stilova

4. Administrativni podstil

5. Vrste rje~nika

6. Hrvatski jezik u 20. stolje}u

7. Privatna i slu`bena govorna komunikacija

8. Poslovna komunikacija

9. Upu}ivanje







3.razred



Nastavna cjelina: RIJEÎ – HRVATSKE RIJEÎ, POSU\ENE RIJEÎ,STRANE RIJEÎ …

model1

PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku su za rad potrebni nastavni listi} br. 1 i prozirnica br. 1. Jedan nastavni listi} dovoljan jeza dvoje u~enika. Potrebno ga je prerezati na dva dijela kako bi svaki u~enik dobio iste zadatke.


1. Na po~etku sata nastavnik moè podijeliti u~enicima nastavni listi}e br. 1 i zadati im darije{e samo prvi zadatak. Njime se provjerava koliko su u~enici u prethodnom {kolovanjuusvojili jezi~nu normu.

2. Nekoliko }e u~enika pro~itati svoje odgovore, a ostali }e u~enici kontrolirati i (ako je potreb-no) ispravljati svoja rje{enja. Nastavnik im moè pomo}i potpitanjima:

• Moète li potkrijepiti svoje odgovore?

• Kako moète provjeriti to~nost svojih odgovora?

3. Na temelju u~eni~kih odgovora sada se mogu ponoviti norme hrvatskoga jezika. Nakonkratkoga ponavljanja nastavnik moè izdvojiti leksi~ku normu, kojom }e se u~enici bavititijekom ovoga nastavnoga sata te objasniti kako se njome odre|uje pravilna uporaba rije~i– koju rije~ valja, a koju ne valja rabiti.


1. Nastavnik sada zadaje u~enicima drugi zadatak u nastavnom listi}u: pred njima je neko-liko re~enica zasi}enih posu|enim rije~ima, koje u~enici trebaju zamijeniti standardnima,pridràvaju}i se leksi~ke norme.

2. U~enici ponovno ~itaju svoje odgovore. Cilj je uo~iti kako je hrvatski jezik zasi}en anglizmi-ma i drugim posu|enim rije~ima, premda postoje odgovaraju}e hrvatske rije~i. Poèljno bibilo da u~enici poku{aju dati odgovore za{to je tomu tako.

2. Nastavnik kratkim predavanjem uvodi pojam jezi~ni purizam ili jezi~no ~istunstvo – obja{-njava ga i navodi nekoliko primjera. Va`no je naglasiti kako je potrebno voditi ra~una otome da jezik ima svoju povijest i tradiciju, ali i da se jezik mijenja jer odgovara na zahtjevenovoga okruènja koji se pred njega postavljaju.

3. U~enici dobivaju sljede}u uputu:

• Otvorite svoje ud`benike na 14. str. Pozorno pro~itajte pjesmu Ivana Slamniga Udarac,a zatim odgovorite na postavljena pitanja: Prepoznajte i izdvojite rije~i koje ne nalazite

Nastavna jedinica: Leksi~ka norma (1 sat)





u standardnom jeziku. Zaklju~ite {to pjesnik postiè uporabom takvih rije~i. Odgovorezapi{ite u svoje bilje`nice.

4. Nakon rje{avanja zadatka nekoliko u~enika moè pro~itati svoje odgovore, a potom bi tre-balo izvesti zaklju~ak da pjesnik rabi nestandardne rije~i radi postizanja odre|enih efekata,pri ~emu moè kr{iti sve jezi~ne norme.

5. Sluè}i se prethodnim zadatkom, nastavnik moè objasniti pojam stilski obiljeèn leksik.Dobro bi bilo da pri tome posebno istakne da kr{enje jezi~nih normi svakako treba bitiopravdano.


U zavr{nom dijelu nastavnik }e se posluìti prozirnicom br. 1. Moè zamoliti u~enike dauz pomo} prozirnice ponove {to su nau~ili na tom nastavnom satu. Ponavljanje se moèodvijati na dva na~ina:

Nastavnik postavlja pitanja, u~enici se javljaju i odgovaraju. Nastavnik podijeli u~enike u nekoliko skupina. Svaka skupina ima pet minuta za pripre-

mu, a zatim predstavnik skupine iznosi najva`nije informacije i primjere za jezi~nu normu,leksi~ku normu, jezi~ni purizam te stilski obiljeèn i stilski neobiljeèn leksik.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u nastavnik moè zadati zadatke u ud`beniku ( ZNAM – NE ZNAM, str. 15.) ilizadatke u radnoj bilje`nici (str. 9.).

DODATAK: NASTAVNI LISTI]I, PROZIRNICE

MODEL 1Nastavni listi} br. 1: Leksi~ka norma

Prozirnica br. 1: Leksi~ka norma (saètak)

Bilje{ke



3.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku su za rad potrebni nastavni listi} br. 2 i prozirnica br. 2.

Na nastavnom listi}u br. 2 nalazi se 6 skupina razli~itih zadataka. Kada nastavnik u~enike raspo-redi u skupine, svi pripadnici jedne skupine imat }e iste zadatke (npr. 1). Dakle, ako je u razredu30 u~enika, listi}e je potrebno umnoìti u 5 primjeraka.

Ako je mogu}e, za sat bi trebali prirediti i jedan od rje~nika hrvatskoga jezika te rje~nik stranihrije~i.


U uvodnom dijelu nastavniku je potrebna prozirnica br. 2. Pri stavljanju na grafoskop va`no je voditi ra~una da se vide samo pojedini dijelovi prozirnice (npr. zadatak bez rje{enja), kako je navedeno u svakom pojedinom koraku.

1. Nastavnik }e staviti prozirnicu br. 2 na grafoskop paze}i da se vidi samo prvi dio prozirnice

– prve ~etiri re~enice. Nakon toga daje sljede}u uputu:Promotrite ove ~etiri re~enice. Primje}ujete da su neke rije~i istaknute crvenom bojom. Jesuli to hrvatske rije~i?

2. Nekoliko u~enika odgovara na postavljeno pitanje. Nakon {to zaklju~e da je rije~ o tu|im,posu|enim rije~ima, nastavnik }e zamoliti u~enike da za istaknute rije~i prona|u primjere-ne hrvatske rije~i i zapi{u ih u bilje`nice.

Nastavnik nakon toga moè na prozirnici pokazati rije{ene primjere. U~enici ih uspore|ujusa svojim rje{enjima i komentiraju. Nastavnik im moè postavljati potpitanja o njiho-vu odabiru. Nakon toga nastavnik moè objasniti {to je jezi~no posu|ivanje i {to suposu|enice.

3. Nastavnik ponovno rabi prozirnicu – postavlja je tako da se vidi tablica u kojoj se nalazeposu|enice u jednom stupcu, a drugi stupac je prazan. Potom traì od u~enika da objasne{to zna~i svaka pojedina rije~.

Nakon toga u~enici dobivaju sljede}u uputu:

• Precrtajte ovu tablicu u svoje bilje`nice, a zatim u prazan stupac napi{ite hrvatske rije~i saistim zna~enjem. Tamo gdje ne postoji primjerena hrvatska zamjena, prepi{ite istu rije~.

4. Kada su u~enici zavr{ili s radom, nastavnik }e im pokazati rije{enu tablicu na prozirnicibr. 2. Nakon toga postavlja pitanja vezana uz jezi~ni purizam i ponavlja osnovno pravilo jezi~nog purizma: umjesto posu|enice odabire se hrvatsku rije~ ako postoji odgovaraju}azamjena.

Nastavna cjelina: RIJEÎ – HRVATSKE RIJEÎ, POSU\ENE RIJEÎ,STRANE RIJEÎ …

model2

Nastavna jedinica: Posu|ivanje rije~i (1 sat)






1. Sredi{nji je dio sata predvi|en za skupni rad.

Nastavnik najprije dijeli u~enike u {est skupina. Svaka skupina dobit }e dio nastavnoga listi}a

koji se odnosi na nju (1, 2, 3, 4, 5 ili 6), umnoèn u onoliko primjeraka koliko je u~enika uskupini.

(Va`no je napomenuti u~enicima da imaju na raspolaganju rje~nike hrvatskoga jezika irje~nike stranih rije~i kojima se mogu sluìti pri rje{avanju listi}a.)

2. Za rje{avanje svojega zadatka na nastavnom listi}u u~enici imaju desetak minuta. Nastavnikza to vrijeme obilazi sve skupine i provjerava kako se radi unutar skupine.

3. Kada su zavr{ili s radom, predstavnici svake skupine izvje{}uju sve u~enike o svojoj temi.Pritom obvezno navode (i zapisuju na plo~u):

• vrstu posu|enica kojom su se bavili

• definiciju tih posu|enica

• primjere za istu vrstu posu|enica

Ostali u~enici slu{aju i zapisuju u svoje bilje`nice. Nastavnik moè potpitanjima pomagatiu~enicima u sustavnom izno{enju rezultata rada.


Nastavnik moè usustaviti gradivo o posu|enicama sluè}i se saètkom u ud`beniku (str. 19.).

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enici mogu rije{iti zadatke u radnoj bilje`nici – Posu|ivanje rije~i , str. 10. – 12.


MODEL 2Nastavni listi} br. 2: Posu|ivanje rije~i

Prozirnica br. 2: Posu|ivanje rije~i

Bilje{ke



3.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku su za rad potrebni nastavni listi} br. 3 i prozirnica br. 3.


1. Na po~etku sata u~enicima se najprije podijeli nastavni listi} broj 3, a onda ih se upu}ujena motivacijski zadatak u ud`beniku: potrebno je usporediti tri teksta i uo~iti sli~nosti irazlike.

U~enici }e tekstove uspore|ivati rje{avaju}i 1. zadatak na motivacijskom listi}u (kompa-rativna tablica). Na odabranim predlo{cima u ud`beniku u~enici trebaju uo~iti da ih svepovezuje ista tema, ali da se razlikuju stilom pisanja, izrazom, leksikom i dr.

2. Nekoliko u~enika moè pro~itati svoje odgovore. Tako }e se u~enici prisjetiti ve} poznatogai usvojenoga gradiva o stilu. Ako je potrebno, nastavnik }e pomagati u~enicima postavljaju}i im potpitanja i tako ih usmjeravati pri zaklju~ivanju.


Sredi{nji je dio sata predvi|en za samostalan rad s ud`benikom (str. 24. – 27.) – tekst ud`benikau~enike vodi korak po korak u uo~avanju vrsta stilova i njihovih temeljnih obilje`ja.

Svi koraci u sredi{njem dijelu povezani su zajedni~kom temom – u svakom se koraku obra|ujepojedini funkcionalni stil na predlo{ku tematski vezanom uz Dalmatinsku zagoru.

1. Nakon pro~itane upute za rad (Knjièvnoumjetni~ki stil , 24. str.), u~enici ~itaju knjièvno-

umjetni~ki tekst – predloàk na kojem }e uo~iti zna~ajke knjièvnoumjetni~koga stila. Do-bro bi bilo da nastavnik uputi u~enike kako navedeni ulomak mogu povezati s fotografijomduge u ud`beniku – posebno valja naglasiti njezinu simboliku. U~enici sve uo~ene zna~ajkeknjièvnoumjetni~koga stila zapisuju u svoje bilje`nice.

2. Znanstveni stil tako|er se obra|uje na predlo{ku nakon pro~itanoga zadatka ( Znanstveni stil , 25. str.). Isto slijedi i za ostale vrste stilova: administrativni (26. str.), publicisti~ki (26.str.) i razgovorni stil (27. str.). Va`no je da u~enici svoja opaànja zapisuju u bilje`nice.

3. Nakon samostalne obrade svih stilova nastavnik }e zadati u~enicima da rije{e drugi zada-tak u nastavnom listi}u. Rije~ je o Vennovu dijagramu, sastavljenom od dvaju krugova kojise djelomice preklapaju: iznad svakoga kruga upisuje se po jedan pojam, unutar krugovaosobine toga pojma, a u dio koji se preklapa upisuju se zajedni~ke osobine. S obzirom na

Nastavna cjelina: STIL I VRSTE STILOVAmodel

3

Nastavna jedinica: Vrste stilova (1 sat)





to da je u~enicima blizak knjièvnoumjetni~ki stil (sati knjièvnosti!) te da je u nastavi jezikai jezi~noga izraàvanja naglasak stavljen na administrativni stil i poslovni podstil, u Vennovudijagramu uspore|ivat }e se upravo ta dva funkcionalna stila hrvatskoga jezika.

4. U~enici ~itaju svoja rje{enja, a nastavnik ih dopunjuje i/ili korigira. Vennov dijagram moèizgledati otprilike ovako:

• Knjièvnoumjetni~ki stil (lijeva kru`nica): slikovitost, subjektivnost, stilska sredstva

• Zajedni~ki dio: standardni jezik

• Administrativni stil (desna kru`nica): objektivnost, saètost, jasno}a, stru~no nazivlje.


U~enici mogu ponoviti obra|ene sadràje sluè}i se saètkom prikazanim na prozirnici:nastavnik ih dijalo{kom metodom vodi usustavljivanju gradiva o vrstama stilova. Dobro bi

bilo da u~enici navode {to vi{e primjera, posebice iz vlastitoga iskustva.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u nastavnik moè zadati zadatke iz radne bilje`nice Vrste stilova, str. 15. i/ili za-datke iz ud`benika, rubrika ZNAM – NE ZNAM, str. 27.


MODEL 3 Nastavni listi} br. 3: Vrste stilovaProzirnica br. 3: Vrste stilova

Bilje{ke



3.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potreban nastavni listi} br. 4, predvi|en za rad u skupinama. Na njemu senalaze ~etiri tipa zadataka (A, B, C, D) – jedan nastavni listi} dovoljan je za ~etvero u~enika.

Za jednu ~etvrtinu nazo~nih u~enika potrebno je pripremiti tiskanice: virman, ra~un, narud`be-nicu, otpremnicu, nalog i dostavnicu.


1. U uvodnom dijelu nastavnik zadaje u~enicima da samostalno u svojim bilje`nicama izradeumnu mapu kojom }e pokazati svoje znanje o poslovnom podstilu. Nastavnik moè po-mo}i u~enicima daju}i im sljede}e upute:

• Moète se posluìti bilje{kama u svojim bilje`nicama.

• Dobro bi bilo da krenete od administrativnoga stila i njegovih podstilova, a zatim seusredoto~ite na poslovni podstil.

• Nemojte zaboraviti navesti obilje`ja poslovnoga podstila i leksika. Navedite oblike poslov-noga podstila i obrasce kojima se sluìte u poslovnom dopisivanju.

2. Kada su zavr{ili s radom, nekoliko u~enika moè opisati svoje umne mape.


Cilj je sredi{njega dijela sata uvje`bati poslovnu komunikaciju na konkretnim oblicima po-slovnih dopisa i obrascima. S obzirom na to da su u ud`beni~koj jedinici Poslovna komu-nikacija (jezi~no izraàvanje) detaljno obra|ene molba i àlba, na ovom nastavnom satuu~enici mogu uvje`bati neke druge oblike: ponudu, izvje{}e i upit.

1. • Kako postoje ~etiri tipa zadataka na nastavnom listi}u, nastavnik moè u~enike podijelitiu ~etiri ili osam skupina, ovisno o broju u~enika u razredu.

• Zatim }e svakoj skupini podijeliti dio nastavnoga listi}a na kojem se nalaze zadaci za tuskupinu (A, B, C ili D).

• Svaka skupina ima za rje{avanje svojega zadatka desetak minuta.

2. Kada skupine zavr{e s radom, predstavnici svake skupine predstavljaju rezultate rada ostat-ku razreda. Nastavnik im moè dati pismenu uputu za tijek izlaganja:

• opisati zadatak koji su dobili • objasniti kako su pristupili rje{avanju zadatka

Nastavna cjelina: STIL I VRSTE STILOVAmodel

4

Nastavna jedinica: Poslovni podstil (1 sat)





• pro~itati dopis ili objasniti na~in ispunjavanja obrazaca

• navesti obilje`ja poslovnoga podstila

• navesti na {to treba posebno obratiti pozornost, a {to treba izbjegavati u poslovnomdopisivanju.

Ostali u~enici pa`ljivo prate izlaganje te postavljaju pitanja. Nastavnik moè postavljati pot-pitanja i usmjeravati u~enike, a ako je potrebno i dopunjavati/korigirati u~eni~ka rje{enja.


Sluè}i se prethodnim izlaganjem, nastavnik moè kratkim dijalogom ponoviti obilje`jaadministrativnoga stila.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u nastavnik moè zadati u~enicima da dopune ili korigiraju umnu mapu koju sunapravili na po~etku sata.


MODEL 4 Nastavni listi} br. 4: Poslovni podstil

Bilje{ke



3.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku su za rad potrebne razli~ite vrste rje~nika (jezi~ni, enciklopedijski).


1. Nastavnik daje u~enicima uputu da pro~itaju prvi motivacijski zadatak u ud`beniku (str. 48.), arje{enja neka zapi{u u svoje bilje`nice. Za rje{avanje zadatka u~enici imaju nekoliko minuta.

Nakon toga nekoliko u~enika moè pro~itati svoje odgovore. Va`no je zaklju~iti kako su sviprimjeri iz razli~itih vrsta rje~nika. Dobro bi bilo da u~enici oprimjere svoje odgovore – onimogu navesti kakvim se rje~nicima sluè u svakodnevnom ìvotu, u {koli i sl.

2. Nakon uvodnoga razgovora nastavnik moè objasniti podjelu rje~nika na jezi~ne i enciklo-pedijske.


Sredi{nji se dio sata realizira kombinacijom samostalnoga rada s ud`benikom i dijalo{kemetode.

1. Nastavnik ponovno upu}uje u~enike na zadatak u ud`beniku, podnaslov Jezi~ni rje~nici (str. 49.). U~enici rade samostalno, a svoje odgovore zapisuju u bilje`nice.

Nekoliko u~enika neka pro~ita svoje odgovore. Cilj ovoga koraka jest da u~enici uo~ekako pristup rije~ima moè biti razli~it, s obzirom na to bavi li se netko pravopisnom iligramati~kom normom, u~i strani jezik i dr.

2. U ovom koraku nastavnik }e uputiti u~enike najprije na tablicu u ud`beniku s prikazomvrsta jezi~nih rje~nika (49. str.), a potom na podjelu jezi~nih rje~nika (50. str.). Sluè}i setablicama, nastavnik dijalo{kom metodom vodi u~enike do usustavljivanja znanja o toj vrstirje~nika. Dobro bi bilo da nastavnik pri tuma~enju pokazuje rje~nike o kojima govori.

3. Nakon toga u~enici trebaju usmeno odgovoriti na pitanje u ud`beniku vezano uz enciklo-pedijske rje~nike (str. 50.). Cilj je prisjetiti se enciklopedija koje se opet mogu razlikovatiopsegom i podru~jima koja obuhva}aju.

Nastavnik }e u~enike uputiti na grafi~ki prikaz podjele rje~nika – moè prozvati jedno-ga u~enika da objasni podjelu enciklopedijskih rje~nika na temelju prikaza. Ponovno sedijalo{kom metodom vodi u~enike do usustavljivanja znanja o toj vrsti rje~nika. Nastavnikpri tuma~enju moè pokazivati rje~nike o kojima govori.

Nastavna cjelina: LEKSIKOGRAFIJAmodel

5

Nastavna jedinica: Vrste rje~nika (1 sat)





4. S obzirom na to da se u ud`beniku daje pregled najva`nijih hrvatskih rje~nika, nastavnikmoè ukratko prikazati svaki od njih, odnosno podsjetiti u~enike na ono {to su ve} o njimau~ili.


U~enici mogu rije{iti prvih {est zadataka u radnoj bilje`nici, Vrste rje~nika (str. 27.). Nakontoga uz pomo} nastavnika provjeravaju svoja rje{enja: jedan u~enik ~ita rje{enje, a ostali gaprihva}aju ili ispravljaju.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u nastavnik moè zadati u~enicima neka rije{e preostale zadatke u radnoj

bilje`nici.

Bilje{ke



3.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku su za rad potrebni normativni priru~nici hrvatskoga jezika (navedeni u ud`beniku, str. 57.).


1. U uvodnom dijelu nastavnik moè primijeniti metodu trominutnoga pisanja. U~enicimadaje sljede}u uputu:

• Prisjetite se {to se nau~ili o povijesti hrvatskoga jezika u 19. stolje}u. Svoje odgovore za- pisujte u obliku natuknica, a za rje{avanje zadatka imate tri minute.

2. Nekoliko u~enika moè pro~itati svoje odgovore. Ako bude potrebno, nastavnik im moèpomo}i postavljanjem potpitanja o hrvatskom narodnom preporodu, Gajevoj reformi pra-vopisa i pokretanju novina, filolo{kim {kolama, najzna~ajnijim rje~nicima i gramatikama.Cilj je da se u~enici pripreme za ponavljanje, ali i usvajanje novih informacija o hrvatskom jeziku u 20. stolje}u.


U sredi{njem dijelu nastavnik }e primijeniti INSERT metodu (samostalni rad na tekstu sasustavom ozna~ivanja).

1. U~enicima se obja{njava na~in rada: pred njima je ud`beni~ka jedinica Hrvatski jezik u 20. stolje}u (str. 56.). Zadatak je pa`ljivo pro~itati i prou~iti tekst, a posebno obratiti pozornostna najva`nije doga|aje, jezikoslovce i normativne priru~nike.

2. U~enici ~itaju (prou~avaju) tekst u ud`beniku s olovkom u ruci. Tijekom ~itanja na rubniciteksta biljeè olovkom:

• Znakom ozna~avaju ono {to im je poznato, {to znaju ve} otprije.

• Znakom + ozna~avaju ono {to im je nova informacija.

• Znakom ? ozna~avaju ono {to im nije potpuno jasno (za {to traè od nastavnika obja{-njenje).

3. Nakon {to u~enici zavr{e s ~itanjem i ozna~ivanjem teksta, izlaù {to su ozna~ili kojim zna-kom. Va`no je da im nastavnik odgovori na sva pitanja vezana uz nejasne informacije izteksta. Poèljno je, kada se govori o normativnim priru~nicima, da nastavnik pokaè i ukratko

predstavi te priru~nike (barem po jednu gramatiku, pravopis i rje~nik hrvatskoga jezika).

Nastavna cjelina: POVIJEST JEZIKAmodel

6

Nastavna jedinica: Hrvatski jezik u 20. stolje}u (1 sat)






U~enicima se zadaju zadaci u radnoj bilje`nici (str. 31.), uz napomenu da se pri rje{avanjumogu sluìti ud`benikom.

Kada u~enici rije{e zadatke, uz nastavnikovu se pomo} provjeravaju i eventualno korigirajurje{enja.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enici mogu dobiti zadatak da od svojih roditelja ili drugih starijih osobasaznaju kako se u {koli u drugoj polovici 20. stolje}a nazivao (i mijenjao naziv) nastavni predmetHrvatski jezik.

Bilje{ke



3.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku su za rad potrebni prozirnica br. 4 i nastavni listi} br. 5. Jedan nastavni listi} dovoljan je za dvoje u~enika.


1. a) Sat moèmo zapo~eti postavljanjem motivacijskoga pitanja iz ud`benika:

• Za koga biste rekli da je komunikativan?

U~enici na pitanje odgovaraju usmeno, a nastavnik ih pritom poti~e da odgovaraju natemelju iskustva iz svakodnevnoga ìvota. Cilj je uo~iti zna~enje pojmova komunikacija ikomunikativnost.

1. b) Nastavnik moè sat zapo~eti i pokazivanjem fotografije iz ud`benika (61. str.), koja senalazi na prozirnici br. 4. Zatraìt }e od u~enika da na temelju fotografije objasne poj-move komunikacija, komunikativnost.


1. Na po~etku sredi{njega dijela ud`beni~ke jedinice nalaze se dva teksta koja pripadaju razli-~itim oblicima komunikacije – privatnoj i poslovnoj.

Nastavnik }e uputiti u~enike na te sadràje u ud`beniku (61. str.), a zatim }e im podijelitinastavni listi} br. 5. U~enici dobivaju sljede}u uputu:

• Najprije pro~itajte oba teksta u tablici.

• Zatim odgovorite na pitanja ispred teksta. Odgovore zapi{ite u bilje`nicu.

• Usporedite ta dva teksta: uo~ite sli~nosti i razlike. Svoje odgovore zapi{ite na nastavni listi}.

Pri rje{avanju zadatka u~enici se sluè metodom komparativne tablice, ~iji je cilj usporedbadvaju na~ina izraàvanja. U tablici su vodoravno upisane osobine koje se uspore|uju, aokomito obilje`je prema kojem se uspore|uju.

Metoda komparativne tablice moè se zamijeniti i Vennovim dijagramom, koji tako|ersluì uspore|ivanju odre|enih pojmova koji imaju neke zajedni~ke i neke razli~ite zna~ajke.Vennov dijagram sastavljen je od dvaju (ili vi{e) krugova koji se djelomice preklapaju: iznadsvakoga kruga upisuje se po jedan pojam, unutar krugova osobine toga pojma, a u dio kojise preklapa upisuju se zajedni~ke osobine.

Kada zavr{e s rje{avanjem zadatka, nekoliko u~enika moè pro~itati svoje odgovore, a na-stavnik ih dopunjava i eventualno korigira.

Nastavna cjelina: KOMUNIKACIJAmodel

7

Nastavna jedinica: Privatna i slu`bena govorna komunikacija (1 sat)





2. Uz pomo} prozirnice br. 4 (Komunikacijski bonton) u~enicima se mogu protuma~iti osnov-na pravila komunikacijskoga bontona. Za svako pravilo navedeno u njemu u~enici trebajunavesti primjer iz prakse.

3. Nakon usvajanja osnovnih pravila komunikacijskoga bontona, nastavnik upu}uje u~enike

na tre}i i ~etvrti zadatak u radnoj bilje`nici (str. 33.). Rje{avanjem tih zadataka u~enicimogu provjeriti svoje znanje o komunikacijskom bontonu.


U zavr{nom dijelu sata nastavnik zadaje u~enicima da rije{e prvi zadatak iz ud`benika (str.62., rubrika ZNAM – NE ZNAM). Sluè}i se spoznajama o privatnoj i poslovnoj komunikacijite smjernicama o tijeku poslovnoga razgovora navedenima u ud`beniku, u~enici u paruosmi{ljavaju dijalog vezan uz svoju struku.

Ako ima dovoljno vremena, uvje`bani dijalog moè se izvesti pred ostatkom razreda. Bilobi poèljno da drugi u~enici prokomentiraju te poslovne razgovore, ukazuju}i ponajprije naono {to je dobro u~injeno.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u nastavnik moè zadati u~enicima da rije{e preostale zadatke u radnoj bilje`nicina str. 33.


MODEL 7Nastavni listi} br. 5: Privatna i slu`bena govorna komunikacija

Prozirnica br. 4: Privatna i slu`bena govorna komunikacija

Bilje{ke



3.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potreban nastavni listi} br. 6 koji se sastoji od dva dijela – motivacijskihpitanja i Vennova dijagrama. Nastavnik }e listi} umnoìti u toliko primjeraka koliko ima u~enikau razredu.


1. U uvodnom dijelu nastavnik }e u~enicima podijeliti nastavni listi} br. 6. Nakon toga uputit}e ih na prva dva zadatka u nastavnom listi}u te zatraìti da pa`ljivo pro~itaju pitanja, azatim na njih pismeno odgovore.

Nekoliko u~enika moè pro~itati svoje odgovore, a ostali ih u~enici mogu prokomenti-rati. Cilj je ovoga dijela sata uo~iti va`nost poslovne komunikacije i {irinu njezine primje-ne. Poèljno je da nastavnik vodi ra~una o tome da u~enici ne iznose isklju~ivo primje-re lo{e prakse, ve} da se istaknu dobre strane poslovne komunikacije. Tako|er je po-

èljno da odgovore na postavljena pitanja {to vi{e povezuju sa zanimanjem za koje se{koluju.


1. Nastavnik }e sada u~enike uputiti na tri teksta u ud`beniku – primjere poslovne komunika-cije – dopis, molbu i àlbu. U~enicima se daje sljede}a uputa:

• Pro~itajte sva tri teksta. Trebat }ete usporediti njihova obilje`ja, a svoja zapaànja zapisat}ete u obliku Vennova dijagrama:

• iznad svakoga kruga upi{ite vrstu teksta (poslovni dopis, molba ili àlba)

• u dio krugova koji se ne preklapaju upi{ite osobine svojstvene svakom pojedinomtekstu

• u dio krugova koji se preklapaju upi{ite zajedni~ke osobine tekstova.

Bilo bi dobro te upute zapisati na plo~u.

2. Kada u~enici rije{e zadatak, ~itaju i uspore|uju svoje odgovore. Nastavnik }e naglasitisli~nosti i razlike izme|u poslovnoga dopisa, molbe i àlbe. U~enici, ako je to potrebno,dopunjuju svoje odgovore na nastavnim listi}ima. Va`no je spoznati da se s navedenimoblicima i sami mogu susreti ili su se susreli tijekom {kolovanja (npr. molba za dodjelu sti-

pendije), dok je pisanje poslovnoga dopisa uobi~ajeno za gotovo svako zanimanje.

Nastavna cjelina: KOMUNIKACIJAmodel

8

Nastavna jedinica: Poslovna komunikacija (1 sat)






U zavr{nom dijelu sata nastavnik u~enicima zadaje prvi zadatak iz ud`benika ( ZNAM – NE ZNAM, str. 69.). Neka se pri rje{avanju zadatka u~enici posluè smjernicama za pisanjemolbe, istaknutima na rubnici ud`benika (str. 68.).

Nekoliko u~enika moè pro~itati svoje molbe. Preostali dio razreda zaklju~uje {to jezajedni~ko svim primjerima. Poèljno je da nastavnik naglasi ono {to je dobro u~injeno i{to moè biti dobar primjer drugim u~enicima.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u nastavnik moè zadati zadatke u radnoj bilje`nici Poslovna komunikacija, str. 38.

DODATAK: NASTAVNI LISTI]I, PROZIRNICEMODEL 8 Nastavni listi} br. 6: Poslovna komunikacija

Bilje{ke



3.razred



PRIPREMA ZA SAT

Nastavniku je za rad potreban nastavni listi} br. 7. Jedan nastavni listi} dovoljan je za dvojeu~enika.


1. Na po~etku sata nastavnik upu}uje u~enike na motivacijsko pitanje iz ud`benika:

• Zamislite da ste deùrni u~enik. Uputite posjetitelja iz predvorja {kole do tajni{tva.

U~enici mogu u obliku natuknica zapisati upute u svoje bilje`nice.

Kada su zavr{ili s radom, nekoliko u~enika moè pro~itati svoje odgovore. Nastavnik }e natemelju u~eni~kih odgovora izvesti zaklju~ak o tome {to je zajedni~ko svim uputama. Bilobi dobro usmjeriti u~enike da obrate pozornost na svrhu i sadràj uputa.

Nakon toga u~enici mogu zaklju~iti {to su upu}iva~ki ili instruktivni tekstovi.


1. U ovom koraku nastavnik }e u~enicima podijeliti nastavni listi} br. 7 na kojem se nalazikomparativna tablica. U~enici dobivaju zadatak da u ud`beniku pro~itaju tri razli~ita upu-}iva~ka teksta: Paprenjaci (81. str.), tekst o insekticidima (82. str.) te Pravilnik o unutarnjemredu {kole (82. str.). Nakon toga trebaju ih usporediti tako da u tablicu zapisuju osobinepo kojima su sli~ni, a po kojima su razli~iti.

2. Kada zavr{e s radom, u~enici ~itaju svoje odgovore, a nastavnik ih eventualno korigira idopunjuje. Pred vama je primjer kako bi tablica mogla izgledati.

UPU]IVA^KI TEKSTOVI

sli~nosti

• to~nost i saètost• nema pripovijedanja, kratke i jasne re~enice• uporaba kratica i stru~noga nazivlja• zasi}enost glagolima (bezli~ni ili u 2. licu mnoìne)• uporaba imperativa ili infinitiva uz modalne glagole mo}i, trebati, smjeti ili

morati

razlike

• razlikuju se prema svojoj namjeni: izricanje poticaja, preporuke, savjeta,

zabrane, zapovijedi, èlje.

Nastavna cjelina: RASPRAVLJANJEmodel

9

Nastavna jedinica: Upu}ivanje (1 sat)






U zavr{nom dijelu sata nastavnik moè primijeniti metodu ~inkvine (25 str.):

• Nastavnik zadaje naslov teme jednom rije~ju (imenicom): NASLOV

• Nastavnik traì od u~enika da temu opi{u u dvije rije~i (dva pridjeva): OPIS • U~enici trebaju navesti tri rije~i koje opisuju radnju, tj. funkciju naslova/teme (tri glagolske

imenice): RADNJA

• Nastavnik zadaje u~enicima da napi{u re~enicu ili frazu od ~etiri rije~i koja ozna~ava nji-hov odnos prema temi (fraza): OSJE]AJI

• U~enici trebaju prona}i rije~ koja ponovno daje bit teme (imenica): PONAVLJANJE BITITEME

Primjer u~eni~ke ~inkvine:

1. Uputa

2. To~na, saèta 3. Postupanje, rukovanje, zabranjivanje

4. Drìte se priloène upute./Pro~itajte uputu za uporabu.

5. Instrukcija.

DOMA]A ZADA]A

Za doma}u zada}u u~enici mogu rije{iti zadatke iz ud`benika, rubrika ZNAM – NE ZNAM, str. 81.ili pak zadatke u radnoj bilje`nici na str. 46.


MODEL 9 Nastavni listi} br. 7: Upu}ivanje

Bilje{ke



3.razred



PRIPREMA ZA SAT

Obrada ove jedinice predvi|ena je nakon {to se na satu knjièvnosti obradi [imunovi}eva pripo-vijetka Duga. U~enici se trebaju pripremiti za ovaj nastavni sat – nastavnik im nakon obrade Duge treba najaviti da }e pisati sastavak na temu @enski likovi u pripovijetki Duga. Priprema uklju~uje~itanje pripovijetke, pripremljenu ~itanku iz knjièvnosti, bilje`nicu s vlastitim bilje{kama koje su

pripremili za pisanje sastavka, bilje{ke iz lektire i kriti~kih tekstova.Nastavniku je za rad potrebna prozirnica br. 5.


1. Na po~etku sata nastavnik moè staviti prozirnicu br. 5 na grafoskop i zatraìti od u~e-nika da, sluè}i se tablicama na prozirnici, ponove {to sadrì koncept te koji su kom-pozicijski dijelovi svakoga sastavka i {to bi svaki od njih trebao sadràvati. Poèljno bibilo uputiti u~enike da istaknu va`nost dobre logi~ke, ali i gramati~ke organizacije

teksta. (Va`no je da se na prozirnici vide samo prve dvije tablice – koncept, kompozicija.)


1. Nastavnik u~enicima postavlja pitanje:

• Dobili ste zadatak za doma}u zada}u pripremiti se za pisanje sastavka na temu @enskilikovi u pripovijetki Duga. Kako ste se pripremili za pisanje?

2. U~enici se prisje}aju pripovijetke i odgovaraju na postavljeno pitanje – navode izvore koji-ma su se sluìli pri izradi biljeàka i podsjetnika. Nastavnik zatim zadaje u~enicima da svojebilje{ke razvrstaju prema kompozicijskim dijelovima: uvod, razradu i zaklju~ak. Pri razvrsta-vanju natuknica trebaju voditi ra~una o va`nosti tih natuknica.

3. U~enici imaju 8 do 10 minuta za pisanje. Nekoliko u~enika moè pro~itati kako su razvrstalinatuknice. Nastavnik }e objasniti u~enicima da su sada zapravo napravili koncept.

U ovom koraku nastavnik }e na grafoskopu prikazati tre}u tablicu na prozirnici, na kojoj seve} nalazi koncept za pisanje sastavka na zadanu temu, a koji mogu usporediti sa svojim

konceptom te svoj koncept eventualno dopuniti/korigirati.

Nastavna cjelina: JEZI^NO IZRA@AVNJEmodel

10

Nastavna jedinica: Pisano izraàvanje (1 sat)






NASTAVNI LISTI]I

Nastavni listi} br. 1: Leksi~ka norma

Nastavni listi} br. 2: Posu|ivanje rije~i

Nastavni listi} br. 3: Vrste stilova

Nastavni listi} br. 4: Poslovni podstil

Nastavni listi} br. 5: Privatna i slu`bena komunikacija

Nastavni listi} br. 6: Poslovna komunikacija

Nastavni listi} br. 7: Upu}ivanje






3.razred



LEKSI^KA NORMA

1. Promotrite rije~i u lijevom stupcu tablice. Ako smatrate da rije~ pripada standardnomu jeziku,u desni stupac stavite kva~icu.Dr ite li da rije~ ne pripada standardnomu jeziku, zamijenite je odgovaraju}om standardnom rije~ju.Ako pak niste sigurni u svoj odgovor, redak u desnom stupcu ostavite prazan.

rije~ kom{inicaspika neznam

govoriti }u smijerpendèr cvije}ekantun Ej, Ivan!

2. U re~enicama su istaknute rije~i posu|ene iz drugih jezika. Zamijenite te rije~i odgovaraju}imhrvatskim rije~ima tako da smisao ostane isti.

Planiram i}i u {oping.

To je cirka pet metara.

Ona voli nositi dìns.

On radi na bau{teli.

Ne smije{ mu to dozvoliti.

Stvoreni su optimalni uvjeti.

Obuo je patike.

1. Promotrite rije~i u lijevom stupcu tablice. Ako smatrate da rije~ pripada standardnomu jeziku,u desni stupac stavite kva~icu.Dr ite li da rije~ ne pripada standardnomu jeziku, zamijenite je odgovaraju}om standardnom rije~ju.Ako pak niste sigurni u svoj odgovor, redak u desnom stupcu ostavite prazan.

rije~ kom{inicaspika neznam

govoriti }u smijerpendèr cvije}e

kantun Ej, Ivan!

2. U re~enicama su istaknute rije~i posu|ene iz drugih jezika. Zamijenite te rije~i odgovaraju}imhrvatskim rije~ima tako da smisao ostane isti.

Planiram i}i u {oping.

To je cirka pet metara.

Ona voli nositi dìns.

On radi na bau{teli.

Ne smije{ mu to dozvoliti.

Stvoreni su optimalni uvjeti.Obuo je patike.





3.razred



3. SKUPINA – PREVEDENICE (KALKOVI)

1. Opi{ite zna~enje rije~i neboder .

2. Usporedite rije~ neboder s engleskom rije~i skyscraper ( sky – nebo; scrape – grebati, strugati,provu}i se). [to moète zaklju~iti na temelju usporedbe?

3. Napi{ite definiciju prevedenica (ako je potrebno, posluìte se ud`benikom).

4. Navedite nekoliko prevedenica i usporedite ih s rije~ima iz stranih jezika iz kojih su posu|ene.

4. SKUPINA – TU\ICE

1. Imenujte predmet prikazan na fotografiji u ud`beniku (str. 18.).

2. Promotrite tu imenicu s gramati~koga gledi{ta. [to moète zaklju~iti?

3. Napi{ite definiciju tu|ica (ako je potrebno, posluìte se ud`benikom).

4. Napi{ite nekoliko tu|ica kojima se sluìte u svakodnevnoj komunikaciji.





5. SKUPINA – EPONIMI

1. Objasnite podrijetlo imenice penkala.

2. Napi{ite definiciju eponima (ako je potrebno, posluìte se ud`benikom).

3. Navedite jo{ nekoliko eponima i objasnite kako su nastali.

4. Objasnite pisanje eponima s pravopisnoga gledi{ta, npr. Ford i ford .

6. SKUPINA – EGZOTIZMI

1. Promotrite predmete na fotografijama u ud`beniku (str. 19.). Imenujte prikazane predmete/ osobe. Sluè}i se rje~nikom, istraìte podrijetlo rije~i kojima ste ih imenovali.

2. Na temelju fotografija zaklju~ite iz kojega su dijela svijeta do{li prikazani predmeti/osobe.

3. Objasnite za{to smo navedene rije~i posudili, tj. za{to ne postoje hrvatski izrazi za njih.

4. Napi{ite definiciju egzotizama (ako je potrebno, posluìte se ud`benikom).

5. Navedite jo{ nekoliko egzotizama.



3.razred



1. Ispunite tablicu sluè}i se ud`benikom.

prvi tekst(vremenska prognoza)

drugi tekst(D. [imunovi}, Duga)

tre}i tekst(Op}a enciklopedija)

sli~nosti

razlike

2. Vennov dijagram

VRSTE STILOVA

administrativni stilknjièvnoumjetni~ki stil





3.razred



privatna komunikacija i slu`bena komunikacija

sli~nosti

razlike

privatna komunikacija i slu`bena komunikacija

sli~nosti

razlike

PRIVATNA I SLU@BENA KOMUNIKACIJA

PRIVATNA I SLU@BENA KOMUNIKACIJA





1. Za{to u poslovnom svijetu usmeni dogovor nije jamstvo da }e se prema njemu postupiti?

2. Opi{ite s kakvim ste se oblicima pisane komunikacije susreli tijekom obavljanja prakti~ne nastave.

3. Vennov dijagram

POSLOVNA KOMUNIKACIJA



3.razred



UPU]IVANJE

UPU]IVANJE

upu}iva~ki tekstovi

sli~nosti

razlike

upu}iva~ki tekstovi

sli~nosti

razlike







PROZIRNICEProzirnica br. 1: Leksi~ka norma

Prozirnica br. 2: Posu|ivanje rije~i

Prozirnica br. 3: Vrste stilova

Prozirnica br. 4: Privatna i slu`bena komunikacija





Leksi~ka norma

Leksik– skup svih rije~i jednoga jezika.

Stilski obiljeèn leksik– nestandardne rije~i koje

se zbog opravdanih razlogaunose u tekstove pisanestandardnim jezikom.

Stilski neobiljeèn leksik– neutralna uporaba rje~nika.

Leksi~ka norma– odre|uje pravilnu uporabu leksika:

• hrvatskoj rije~i daje prednost u odnosu naposu|enu rije~

• izjedna~ava se uporaba dviju rije~i

• nepotrebna se rije~ uklanja iz standardnoga jezika.

Jezi~ni purizam– nastojanje da se sve nepotrebne

tu|ice zamijene hrvatskimrije~ima.

Jezi~na norma– sustav pravila o na~inu

kori{tenja standardnoga jezikau op}oj uporabi: pravogovorna,pravopisna, gramati~ka, leksi~ka

norma.




Posu|ivanje rije~i

Konzultirali smo se sa stru~njacima.O~arao nas je uvodni song.

[timung je bio izvrstan.

Nabavili smo novi kompjuter i printer.

Savjetovali samo se sa stru~njacima.

O~arala nas je uvodna pjesma.

Raspoloènje je bilo izvrsno.

Nabavili smo novo ra~unalo i pisa~.

{pageti

volonteraerodrom

pon~o

impresija

ìlet

bumerang

lider

tastatura

{pageti {pageti

volonter dobrovoljacaerodrom zra~na luka

pon~o pon~o

impresija dojam

ìlet ìlet

bumerang bumerang

lider vo|a

tastatura tipkovnica




Vrste stilova

• knjièvnoumjetni~ki stil(subjektivnost, slikovitost,uporaba stilskih izraàjnih

sredstava)

• znanstveni stil(istinitost, to~nost,

objektivnost, saètost;stru~no i znanstvenonazivlje)

• razgovorni stil(stil svakodnevnekomunikacije:dijalektizmi, àrgonizmi,

odstupanje odgramati~kih pravila, govortijela)

• publicisti~ki stil(stil medija; objedinjuje

zna~ajke znanstvenogai knjièvnoumjetni~kogastila)

Vi{efunkcionalnoststandardnoga jezika

– sposobnost jezika da se njime moèmosluìti u svim podru~jima

ìvota i rada.

Stil – na~in usmenoga ili pisanoga izraàvanja.

Stilistika – znanost o stilu.

• administrativni stil(objektivnost, saètost,kratko}a, jasno}a)

Funkcionalni stilovistandardnoga jezika:




Privatna i slu`bena komunikacija

Komunikacijski bonton

U svakoj govornoj komunikaciji va`no je po{tivati komunikacijski bonton– pravila o dobru i prikladnu na~inu komuniciranja. Pred vama je nekolikoosnovnih pravila.

• Pri upoznavanju i predstavljanju pripazite na jasno i glasno izgovaranje svoga imena.

• Uvijek govorite jasno i razgovijetno.

• Za usmeno izlaganje, poslovni razgovor i sl. dobro se pripremite.

• Va{ na~in izlaganja (rije~, izrazi, re~enica) treba biti jasan, razumljiv inedvosmislen.

• Izbjegavajte neprimjerene rije~i i izraze koji vrije|aju sugovornika.

• Budite dobar sugovornik – pozoran, ne upadajte u rije~, pokaìte po{tovanje.Izbjegavajte izazivanje nelagode i pretjeranu osje}ajnost.

• U radu sa strankama budite uljudni, uslu`ni, jasni i neposredni.

• Budite dobar slu{atelj – pozoran i strpljiv. (prema Veliki suvremeni bonton, Rijeka, 2004.)




Prvi je korak u pisanju sastavljanje koncepta – plana pisanja. Koncept sadrì natuknice kojese u tekstu razra|uju.

koncept razrada

Niz natuknica o zadanoj temi,odnosno problematici koja seobra|uje.

• razvrstavanje natuknica prema va`nosti

• razvrstavanje natuknica prema dijelovima kompozicije(uvod, sredi{nji dio, zavr{etak)

• izdvajanje citata kojima }e se potkrijepiti teze



razrada

• [to znam o temi?

• Kakav je moj osobni stav prema temi?

• îme mogu potkrijepiti ono {to iznosim? (citati, vlastito iskustvo i sl.)


kompozicija natuknice

uvod• najava teme – patrijarhalna Dalmatinska zagora

• ènski likovi kao jedna od preokupacija Dinka [imunovi}a

razrada

• objasniti naslov – simbolika duge

• Srna, Sava, Srnina majka – pojedina~ne sudbine i ispreplitanjenjihovih ivota

• mu{ko-ènski odnosi

• îme mogu potkrijepiti ono {to iznosim?(citati, kriti~ki tekstovi, vlastito iskustvo i sl.)

• Simbolika – ime Brunhilda – Srna, pejsa`

• Kakav je moj osobni stav prema temi? (obrazloìti)


Pisano izraàvanje





PRVA PISANA PROVJERA ZNANJA (Rije~i, Povijest jezika u 19. st.)

DRUGA PISANA PROVJERA ZNANJA (Stil i vrste stilova, Leksikografija,

Povijest jezika u 20. st.)ZAVR[NA PISANA PROVJERA ZNANJA








3.razred



Skupina AIme i prezime u~enika, razred:


Leksik je .

Leksi~ka norma propisuje

.

Dijalektologija je jezikoslovna disciplina koja prou~ava .

Rije~ posu|ena iz drugoga jezika zove se .

2. [to je stilski obiljeèn leksik?

3. Iz sljede}ih stihova izdvojite stilski obiljeène rije~i:

Zemni~e, ja sam pjan. (V. Nazor)

4. Objasnite {to je jezi~ni purizam.

5. Zaokruìte u nizu rije~i internacionalizme:

sako industrija marketing onostranost konstrukcija mi{ljenje dvojba

6. Objasnite {to su eponimi i navedite jedan primjer.

7. Zamijenite posu|enice hrvatskim rije~ima.

maksimalno printer

super star centralni

8. Ispi{ite na crtu rije~i u kojima nije po{tivana pravopisna norma.

mlje~ni, cvjetovi, cvijet, }uperak, pidàma, bijelkast, bjelina, ljepota, strijela, |em

9. Izdvojene rije~i iz prethodnoga zadatka napi{ite ispravno.

10. Poveìte crtama pojmove na lijevoj strani s odgovaraju}im pojmovima na desnojstrani.

Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja 1835.

Novine Horvatzke Adolf Veber Tkal~evi}

Danicza Horvatzka, Slavonska y Dalmatinska slovopisna reforma Sintaksa ilirskoga jezika za srednja u~ili{ta knjièvni prilog







Pravopisna norma odre|uje .

Dijalektizmi se u odnosu na standardni jezik razlikuju na vi{e razina, npr. (navedite barem tri)

Jezi~na norma je sustav pravila o na~inu uporabe .

Svako preuzimanje neke rije~i iz drugoga jezika zove se

2. [to je stilski neobiljeèn leksik?

3. Iz sljede}ih stihova izdvojite stilski obiljeène rije~i:

Zemni~e, ~uje{ poj? (V. Nazor)

4. Navedite osnovno pravilo jezi~noga purizma.

5. U nizu rije~i zaokruìte egzotizme.

pon~o odrezak tortilja tomahawk {ator personifikacija figurativnost6. Objasnite {to su tu|ice i navedite jedan primjer.

7. Zamijenite posu|enice hrvatskim rije~ima:

minimalno tastatura

impresija {oping

8. Ispi{ite na crtu rije~i u kojima nije po{tivana gramati~ka norma.

raditi }e, i}i }u, mi bi i{li, vidiju, bijasmo, u~in, na~et, zaljubljeni, govore, najbolji

9. Izdvojene rije~i iz prethodnoga zadatka napi{ite ispravno.

10. Poveìte crtama pojmove na lijevoj strani s odgovaraju}im pojmovima na desnojstrani.

Ilirske narodne novine Bogoslav [ulek

Filolo{ke {kole u 2. polovici 19. st. fonolo{ki, prema na~elima hrvatskih vukovaca

Hrvatsko-njema~ko-talijanski rje~nik znanstvenoga nazivlja 1836.

Hrvatski pravopis, 1892. zagreba~ka, zadarska, rije~ka, hrvatski vukovci



3.razred


DRUGA PISANA PROVJERA ZNANJA(Stil i vrste stilova, Leksikografija, Povijest jezika u 20. st.)

Skupina AIme i prezime u~enika, razred:

1. Objasnite tvrdnju da je hrvatski standardni jezik vi{efunkcionalan.

2. Zaokruìte koja od navedenih obilje`ja pripadaju knjièvnoumjetni~komu stilu.

a) to~nost i objektivnost

b) znanstveno i stru~no nazivlje

c) slikovitost i stilska izraàjna sredstva

d) opravdano kr{enje jezi~ne norme

e) upotreba rije~i u prenesenom zna~enju

3. Spojite jezi~ne izraze s odgovaraju}im stilovima kojima pripadaju (npr. a 5).

a) Vidi onog tipa! 1. administrativni stil

b) Moli se gore navedeni naslov … 2. znanstveni stil

c) Sjaje se o~i tvoje. 3. razgovorni stil

d) Filologija je disciplina … 4. knjièvnoumjetni~ki

4. U jednoj re~enici objasnite {to je znanstveni stil.

5. Iz niza ispi{ite one rije~i koje pripadaju publicisti~komu stilu:

narud`ba vijest reportaà pravilnik komentar feljton ugovor novela

6. [to su kancelarizmi?




7. Zaokruìte slova ispred to~nih tvrdnji.

a) Obrazac ili formular je tiskanica u koju se upisuju odre|eni podaci.

b) Obrasci ne pridonose ekonomi~nosti poslovne komunikacije.

c) Pri ispunjavanju obrazaca ne treba paziti na pravopis.

d) Neke vrste obrazaca su nalog, primka, izdatnica, ugovor i dr.

e) Obrascima se sluìmo u poslovnom dopisivanju.


Rije~ koja pripada jednomu mjesnom govoru zove se .

Njima se sluìmo u svakodnevnoj komunikaciji pa pripadaju leksiku stila.

9. [to je re~eni~na brzina ili tempo?

10. Mimikom nazivamo .


Leksikografija je jezikoslovna disciplina koja se bavi sastavljanjem i pisanjem .

12. Navedite dijelove leksikografske jedinice.

13. Koji rje~nici obja{njavaju pojmove iz razli~itih podru~ja znanosti i ljudske djelatnosti?

rje~nici


a) Kraljevina SHS je centralizirana, njezino sredi{te je Beograd, {to dovodi do nametanja srp-skoga jezika.

b) U Kraljevini SHS hrvatski jezik zadràva svoju autonomiju, bez poku{aja da se izjedna~i sasrpskim.

c) Hrvatski dràvni ured za jezik imao je zadatak brinuti se o jezi~noj ~isto}i i pravilnosti hr-vatskoga jezika.

d) Deklaracijom o nazivu i poloàju hrvatskoga jezika traìlo se da se Ustavom utvrdi ravno-pravnost ~etiriju jezika.

e) Matica hrvatska ne odri~e se 1971. Novosadskoga dogovora.



3.razred


DRUGA PISANA PROVJERA ZNANJA(Stil i vrste stilova, Leksikografija, Povijest jezika u 20. st.)


1. Navedite funkcionalne stilove hrvatskoga jezika.

2. Zaokruìte koja od navedenih obilje`ja pripadaju administrativnomu stilu.

a) op{irnost i subjektivnost

b) uredsko-poslovni rje~nik

c) stru~no nazivlje i ustaljeni izri~aji

d) slikovitost

e) objektivnost i jasno}a

3. Spojite jezi~ne izraze s odgovaraju}im stilovima kojima pripadaju ( npr. a 5). a) U privitku Vam dostavljamo … 1. razgovorni stil

b) Vidim da si u bedu. 2. knjièvnoumjetni~ki stil

c) Pjevaju {ume… 3. znanstveni stil

d) Gejziri nastaju … 4. administrativni stil

4. U jednoj re~enici objasnite {to je razgovorni stil.

5. Ispi{ite iz niza one rije~i koje pripadaju administrativnomu stilu.

molba roman pripovijetka àlba ~lanak biografija narud`ba esej dopis

6. [to su profesionalizmi?





a) U dopisima ne treba rabiti uljudne izraze.

b) U administrativnom stilu valja izbjegavati kancelarizme.

c) Dopisi trebaju biti zasi}eni ustaljenim izri~ajima.

d) Poslovni podstil rabi se u poslovnoj komunikaciji izme|u poslovnih partnera.

e) Poslovnom dopisivanju pripadaju i obrasci.


Rije~i iz àrgona zovemo . Takve rije~i pripadaju leksiku

stila.

9. [to je re~eni~ni naglasak?

10. Geste su .

11. Navedite vrste odrednica u leksikografskoj jedinici.

12. Koje su dvije osnovne vrste jezi~nih rje~nika prema sadràju?

13. Objasnite ~emu sluè normativni rje~nici.

14. Zaokruìte slovo ispred to~nih tvrdnji.

a) Osnivanjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca slu`beni jezik 1921. postajesrpskohrvatskoslovena~ki.

b) Deklaracija o nazivu i poloàju hrvatskoga jezika nastala je u doba Kraljevine SHS.

c) U Novosadskom dogovoru isti~e se jedinstvo jezika Srba, Hrvata i Crnogoraca. d) Deklaracijom o nazivu i poloàju hrvatskoga jezika traìlo se da se Ustavom utvrdi

ravnopravnost hrvatskoga jezika i taj je zahtjev prihva}en.

e) Autori Hrvatskoga pravopisa (1971.), koji jasno nagla{avaju da je rije~ o hrvatskom jeziku, jesu Stjepan Babi}, Boìdar Finka i Milan Mogu{.






6. Podcrtajte imenice. Iznad imenice napi{ite pade , broj i rod (npr. N jd. m. r.).

Gradskim autobusom Marko je stigao u grad i odmah krenuo prema tetinoj ku}i.

7. Komparirajte sljede}e pridjeve:

{aren jak

lijep


govoriti izgovoriti 3. l. mn. prezenta

2. l. jd. imperfekta/aorista1. l. mn. imperativa

glagolski prilogglagolski pridjev trpni

9. Odredite slu`bu rije~i.

Martinova sestra Ana prekrasno svira klavir.

10. Odredite vrstu re~enice.

Kupila sam torbu koju sam sanjala.

Svi su stigli, samo je Marko kasnio.

Uzmi ili ostavi.

Oti{ao je odakle je i do{ao.

Uzeli su sve {to su imali.

Potr~i i stigni ih.

Hodali su kao da im se ne ùri.

Ne razumijem kako su to mogli u~initi.



3.razred


ZAVR[NA PISANA PROVJERA ZNANJA

Skupina B


1. Zaokruìte foneme u sljede}im parovima rije~i:

sok – sol maknuti – taknuti put – kut

2. Provedite glasovnu promjenu i napi{ite njezino ime.

od + pisati

radnik + ebrz + ji

stanovnik + i

obran + beni

3. Sljede}e izraze prepi{ite pisanim slovima: DRU[TVO LIKOVNIH UMJETNIKA ME\IMURJA

ULICA GRADA VUKOVARASPORTSKE NOVOSTI

FRANCUSKA SALATADRUGI SVJETSKI RATRENESANSNA UMJETNOSTZAGREBA^KA GORA[KOTSKI OVÂRFRANJEVACJU@NOAFRI^KA REPUBLIKA

4. Na prazno mjesto upi{ite ~/}, d`/|, ije/je/e tako da rije~i budu pravopisno to~no napi-sane.

~/}: ud osje ajnost zlo est o ev ma evi ina e mo

d`/|: mla i epni hla en zasla en amija me narodni em

ije/je/e: sav st c lina b l zv zdica najl p{i p sma ml ko

5. Odredite vrste rije~i.

Moja majka polako hoda prema starom drvenom mostu,

a susjedov pas tr~ao je za njom ma{u}i repom.




6. Podcrtajte imenice. Iznad imenice napi{ite pade , broj i rod (npr. N jd. m. r.).

Ana je brzim korakom jurila prema {koli da ne zakasni na prvi sat matematike.

7. Komparirajte sljede}e pridjeve:

suh

~vrst

{irok


nositi iznositi 3. l. mn. prezenta2. l. jd. imperfekta/aorista1. l. mn. imperativaglagolski prilogglagolski pridjev trpni

9. Odredite slu`bu rije~i.

Moj brat Marko najbrè tr~i po ku}i.

10. Odredite vrstu re~enice.

Dobro ste napravili, dakle bili ste uspje{ni.Ugledao sam ~ovjeka koji je ju~er bio kod nas.

Kona~no smo kupili {to smo trebali.

Operi ruke pa do|i ru~ati.

Pona{ajte se onako kako smo vas u~ili.

U~imo da bismo ne{to nau~ili.

Ana svira, a Martin pozorno slu{a.

On je da ga moè{ poèljeti.
























Hrvatski standardni jezik i narje~ja

1. jezik koji omogu}uje svim pripadnicima hrvatskoga naroda, bez obzira na mjesto ro|enja, me|u-sobno pouzdano sporazumijevanje; 2. pravogovorna, pravopisna, gramati~ka, leksi~ka, pravilno pi-sanje; 3. pravopis, rje~nik hrvatskoga jezika, rje~nik hrvatskoga jezika, gramatika; 5. upitno-odno-snim zamjenicama, kaj, {to, ~a, dijalektologija, dijalektizmi, kajkavizme, {tokavizme, ~akavizme.

Leksi~ka norma

1. skup svih rije~i jednoga jezika, pravilnu uporabu rije~i; 2. kantun, picek, lipota, tikva, orman,~ardak; 3. ugao ili kut, pili}, ljepota, bundeva, ormar, zgrada na stupovima; 3. stilski obiljeèn

– nestandardne rije~i koje se zbog opravdanih razloga unose u tekstove pisane standardnim jezi-kom, stilski neobiljeèn – rije~i koje pripadaju standardnomu jeziku, neutralne; 4. vidit, okej, znan,s menon; 5. a.

Posu|ivanje rije~i

3. posu|ivanje – svako preuzimanje neke rije~i iz drugoga jezika, purizam – te`nja za ~isto}omhrvatskoga jezika; 4. primjeri, posu|enice koje su se potpuno prilagodile hrvatskomu jeziku pa ihvi{e i ne razlikujemo od izvornih hrvatskih rije~i, internacionalizmi, rije~i koje u ve}ini europskih jezika imaju sli~an izraz i isto zna~enje, tu|ice, primjeri, eponimi, nazivi nastali od osobnih imena,egzotizmi, primjeri, primjeri, posu|enice nastale doslovnim prevo|enjem stranih rije~i; 5. a, b, b,

b, b (to su hrvatske rije~i); 6. umjesto posu|enice odaberite hrvatsku rije~ ako postoji odgovaraju}azamjena; 8. rije~i iz latinskoga jezika, rije~i iz turskoga jezika, rije~i iz njema~koga jezika, rije~i iztalijanskoga jezika, rije~i iz engleskoga jezika, rije~i iz francuskoga jezika.

Stil i stilistika

1. jasno}a, istinitost ili to~nost, ljepota; 2. izraàvanja, stilistika; 5. njime se sluìmo u svim pod-ru~jima ljudskoga ìvota. 6. a, b, c, f.

Vrste stilova

1. knjièvnoumjetni~ki – subjektivnost, slikovitost, uporaba stilskih sredstava, sloboda u izborusadràja i izraza, znanstveni – istinitost, to~nost, objektivnost, saètost, racionalan pristup temi,logi~nost, uporaba znanstvenoga i stru~noga nazivlja, administrativni – objektivnost, saètost,kratko}a, jasno}a, uredsko-poslovni rje~nik, stru~no nazivlje, ustaljeni izri~aji, publicisti~ki – obje-dinjuje zna~ajke knjièvnoumjetni~koga i znanstvenoga stila, razgovorni – uporaba àrgonizama,dijalektizama, mimika, geste, ne pazi se na izbor rije~i i pravilan izgovor.

Administrativni stil

1. dràvna uprava, prosvjeta, sudstvo, zdravstvo, gospodarstvo i dr.; 2. slu`beni dopisi, zakoni, pravil-

nici, molbe, albe, izvje{taji, narud`be, potvrde i sl.; 3. uvodni dio – pozdrav, sredi{nji dio – obja{njavase razlog pisanja, zavr{ni dio – izraàvanje nade u povoljno rje{enje i pozdravljanje; 6. b, c, f.






Podstilovi administrativnoga stila

1. poslovni podstil – gospodarske i dru{tvene djelatnosti, zakonodavnopravni podstil – zakono-davstvo i pravni akti, politi~ki – politika, strana~ka djelatnost, diplomatski – diplomacija; 2. b, d;3. saètost, preciznost, to~nost, objektivnost; 4. zakoni, pravilnici; 7. dopis, molba, àlba, pisanaocjena, izvje{}e, ugovor, ponuda, upit, izjava, potvrda itd.; 9. sve rije~i kojima se sluè pripadnici jedne struke; 10. a, c, e; 11. nalog, narud`benica, ugovor, ra~un, otpremnica, izjava, nalog itd.

Razgovorni stil

1. namijenjen je neposrednom komuniciranju u svakodnevnim situacijama kad ne vodimo ra~una oizgovoru, izboru rije~i i drugim normama;2. odstupanje od normi standardnoga jezika, ekonomi~nostizraàvanja, jednostavnost re~enica, nagla{avanje vrednota govorenoga jezika; 3. primjer, àrgo-nizmi, primjeri, rije~i, rije~ koja pripada jednomu mjesnom govoru, pekarnica, kolokvijalizam, rije~ ioblik izme|u standardnoga jezika i àrgona, prega~a, regionalizam, rije~ karakteristi~na za ve}inumjesnih govora, djed, dijalektizam, rije~ karakteristi~na za cijelo podru~je jednoga narje~ja.

Oblikovanje usmenoga iskaza

1. re~eni~ni naglasak, stanka ili pauza, re~eni~na brzina ili tempo, ja~ina glasa, visina ili ton glasa,boja glasa; 3. pretiho govorenje izaziva zamor i smanjuje razumljivost, a preglasan govor izazivanelagodu i otpor; 4. visoki tonovi – jaki, nagli, bolni osje}aji, niski tonovi – prigu{eni i zatomljeniosje}aji, u neutralnim situacijama sluìmo se umjerenim tonovima; 5. njima govornik prati govor,one odaju raspoloènje i pomaù razumijevanju poruke.

Rje~nici. Leksikografska jedinica

1. leksik, rije~i, leksik; 2. rje~nik – abecedni popis rije~i jednoga ili vi{e jezika s tuma~enjem njihova

zna~enja ili prijevodom na drugi jezik, leksikografija – jezikoslovna disciplina koja se bavi sastav-ljanjem i pisanjem rje~nika, leksikograf – osoba koja sastavlja rje~nik; 3. natuknice ili leme, odred-nice i leksikografske definicije; 4. odrednice donose odre|ene podatke, a mogu biti gramati~ke,etimolo{ke, stilisti~ke i normativne.

Vrste rje~nika

1. donose pojmove iz svijeta koji nas okruùje, sadrè rije~i kojima se svakodnevno sluìmo; 2. in-dvidualni odgovori 3. obra|uju rije~i koje su pravilne u standardnom jeziku, pravopisni, dvojezi~ni,obja{njavaju pojmove iz razli~itih podru~ja znanosti i ljudskih djelatnosti; 4. op}ejezi~ni – obra|ujupojmove koji pripadaju op}em leksiku, posebni – obra|uju pojedino podru~je; 5. obra|uju razli~ite

pojmove i donose op{irnije definicije, opise i obja{njenja; 6. op}i, nacionalni i posebni; leksikonidonose saètije informacije u odnosu na enciklopedije; 7. medicinska enciklopedija, hrvatsko-njema~ki rje~nik, pravopisni rje~nik, tehni~ka enciklopedija, op}a enciklopedija, ekonomski rje~nik,razlikovni rje~nik, rje~nik stranih rije~i.

Hrvatski jezik u 19. stolje}u

1. odupiranje germanizaciji, talijanizaciji i ma|arizaciji, ideja o ujedinjenju Ju`nih Slavena, usustav-ljivanje zajedni~koga standardnoga jezika, uvo|enje novoga slovopisa i knjièvnoga jezika uteme-ljenog na {tokavskom narje~ju; 2. jat nazvan rogato e zbog neujedna~enoga ~itanja, samoglasno rpisali su s popratnim e ili a, ~uvali su stare mnoìnske oblike u G, D, L, i I ènskoga roda, pravopis je

bio korijenski; 3. zagreba~ka – vu~e korijene iz ilirskoga pokreta, Tkal~evi} i [ulek, zadarska – protive



3.razred



se Gajevoj slovopisnoj i jezi~noj koncepciji, zalaù se za ju`ni slovopis, ikavicu i novo{tokavsku osnovi-cu, Ante Kuzmani}, rije~ka – protivi se zagreba~koj filolo{koj {koli, zalaù se da osnovicu knjièvnoga jezika ~ine elementi zajedni~ki ve}ini slavenskih jezika, hrvatski vukovci – hrvatski jezikoslovci kojislijede srpskog reformatora Vuka Karadì}a, protive se koncepciji zagreba~ke filolo{ke {kole.

Hrvatski jezik u 19. stolje}u1. Adolfo Veber Tkal~evi}: Skladnja ilirskoga jezika za srednja u~ili{ta, fonolo{ki pravopis premana~elima hrvatskih vukovaca, gramatika izra|ena prema na~elima hrvatskih vukovaca, Ivan Broz,Franjo Ivekovi}: Rje~nik hrvatskoga jezika, prvi razlikovni rje~nik hrvatskoga i srpskoga jezika, Pra-vopis hrvatskosrpskoga knjièvnoga jezika, pravopis hrvatskoga jezika zasnovan na fonolo{kimna~elima, razlikovni rje~nik.

Privatna i slu`bena govorna komunikacija

1. sluìmo se standardnim jezikom i razgovornim stilom te neverbalnom komunikacijom; 2. stan-dardni jezik, va`nost izraza i sadràja, po{tivanje poslovnog bontona; 3. b, e, f, 4. va`no je kakose izgovara ime pri predstavljanju, uvijek se valja dobro pripremiti za poslovni razgovor i sl., na~inizlaganja ne smije biti dvosmislen, nije dobro izazivati nelagodu ili pokazivati pretjeranu osje}aj-nost, u radu sa strankama treba biti uljudan, usluàn, jasan i neposredan.

Poslovna komunikacija

1. pisani oblik èlje ili zahtjeva da se {to u~ini ili odobri, administrativno-poslovnim stilom.

Priop}avanje

1. slu`bena obavijest kojom se javnosti priop}uju informacije iz razli~itih podru~ja.

Dnevnik

1. vrsta teksta u kojem autor kronolo{ki biljeì svoje doìvljaje, osje}aje, razmi{ljanja i opisujedoga|aje tijekom odre|enoga razdoblja; 2. dnevnik rada, ratni dnevnik, brodski dnevnik, {kolskidnevnik, beletristi~ki i intimni dnevnik.

Raspravljanje

1. oblik jezi~noga izraàvanja kojim se prihva}a ili odbacuje neka tvrdnja; 2. ocjena, kritika, recen-zija, diskusija, stru~na i znanstvena rasprava; 3. teza (postavljanje teze), antiteza (suprotstavljanje

mi{ljenja), sinteza (zaklju~ak).

Tuma~enje

1. vrsta teksta koji objedinjuje pripovijedanje, opisivanje i raspravljanje.

Upu}ivanje

1. tekstovi kojima se daju upute i kojima se poti~e na djelovanje u budu}nosti nizanjem radnjii sadràja; 2. recepti, upute za rukovanje, upotrebu i sl.; 3. poticaj, preporuka, savjet, zabrana,zapovijed, èlja.







NA KRAJU[KOLOVANJA







NA KRAJU [KOLOVANJA

• Uvod

• Jezi~ne vje`be

• Rje{enja







UVOD

U~enicima se u prvom, drugom ili tre}em razredu mogu ponuditi pravopisne i gramati~ke jezi~ne vje`be. Sluè}i se ponu|enim nastavnim listi}ima, nastavnik moè:

• provjeriti u~enikovo predznanje

• ponoviti prethodno obra|ene jezi~ne sadràje

• podsjetiti u~enike na ono {to svakako treba usvojiti na kraju {kolovanja.

Jezi~ne su vje`be dopuna usvajanju osnovnih pravopisnih i gramati~kih pravila. U njima suizdvojeni sadràji kojima se u~enike upu}uje na jezi~nu normu.

JEZI^NE VJE@BE Pisanje velikoga i maloga po~etnog slova

Glasovi ~, }, d` , |

Pisanje ije/je/e/i

Re~eni~ni znakovi

Kratice

Sastavljeno i rastavljeno pisanje rije~i Pisanje i uporaba zamjenica

Pisanje prijedloga s/sa

RJE[ENJA







PISANJE VELIKOGA I MALOGA POÊTNOGA SLOVA

1. Napi{ite rije~i u skladu s pravopisnim pravilima.

BROD NA KUPI

SLAVONSKI BROD

HUM NA SUTLI

SVETI MARTIN POD OKI]EM

SVETI JURAJ U TRNJUSVETI PETAR U [UMI

TUHELJSKE TOPLICE (mjesto)

TUHELJSKE TOPLICE (toplice)

PRIMORSKO-GORANSKA @UPANIJA

SPLITSKO-DALMATINSKA @UPANIJA

@UPANIJA

@UPANIJSKI SUD U PULI

GORSKI KOTAR

ZAGREBA^KA GORA

KVARNERSKI ZALJEV

MASLENI^KI MOST

TRG BANA JOSIPA JELAÎ]A

ULICA CVJETOVA

OPATIJSKA ULICA

MJESEC (nebesko tijelo)SUNCE (nebesko tijelo)

MLIJE^NA STAZA(zvije`|e)

MALI LAV (zvije`|e)

VELIKI MEDVJED (zvije`|e)

VODENA ZMIJA (zvije`|e)

KUMOVA SLAMA (zvije`|e)

SVETA STOLICA (Vatikan)

BOGORODICA




Jezi~ne vje`be

SVETO PISMO

GOSPA OD ZDRAVLJA

SVETI ANTUN (svetac)

SVETI ANTUN (blagdan)

BO@I]

USKRSNI BLAGDANI

PRESVETO TROJSTVO

MAJKA BO@JA BISTRI^KA

KARLO VELIKI

PETAR KRE[IMIR ETVRTI

LJUDEVIT POSAVSKI

NOVI SVIJET (Amerika)ZEMLJA IZLAZE]EGA SUNCA (Japan)

CRNI KONTINENT (Afrika)

CRVENI KRI@

GUNDULI]EV (ep)

GUNDULI]EVSKI (stil)

VA[E VELIÂNSTVO

NOBELOVAC

2. Prepi{ite tekst pisanim slovima po{tuju}i pravila o pisanju velikoga i maloga slova.

@IVIM NA VIJENCU LIPA U NAJLJEP[EM NASELJU U OSIJEKU, BAREM [TO SE TIÊ NAZIVA ULICA.U CVJETNOM SE NASELJU NALAZE ULICA JELA, ULICA KESTENOVA, ULICA BREZA, JABLANI^KAULICA I CVJETNA ULICA. BAKA, KOJU RADO POSJE]UJEM @IVI U BABINOJ GREDI. PRO[LI JE MJESECIZI[LA IZ BOLNICE PA MORA I]I NA TERAPIJU U BIZOVA^KE TOPLICE. SADA ]E U POSJET NAMA,ALI I BAKI, DO]I TETA IZ ZAGREBA KOJA @IVI U ILICI, BLIZU JELAÎ]EVA TRGA. KADA SMO U ZA-GREBU, TETA NAS VODI U HRVATSKO NARODNO KAZALI[TE, MAKSIMIR. OBVEZNO PRO[E]EMOPOVIJESNOM JEZGROM ZAGREBA, GORNJIM GRADOM, MARKOVIM TRGOM, DIVIMO SE CRKVISV. MARKA, ALI I BAROKNOJ CRKVI SV. KATARINE TE ZAPALIMO SVIJE]U KOD KAMENITIH VRATA.




Jezi~ne vje`be


I MI U OSIJEKU IMAMO KAZALI[TA I TRGOVE: HRVATSKO NARODNO KAZALI[TE I DJE^JEKAZALI[TE BRANKA MIHALJEVI]A, NOVOURE\ENI OSJE^KI TRG BANA JOSIPA JELAÎ]A, TRGJAGODE TRUHELKE I SREDI[NJI TRG ANTE STARÊVI]A. AKO BUDEMO IMALI SLOBODNO-GA VREMENA, RADIJE ]EMO OTI]I U SPORTSKU DVORANU ZRINJEVAC KOJA ]E SE OVOGA

TJEDNA PRETVORITI U CIRKUSKU ARENU. NAIME, U ORGANIZACIJI OSJE^KOGA GRADSKOGARADIJA, A POD MEDIJSKIM POKROVITELJSTVOM VEÊRNJEGA LISTA, U OSIJEKU GOSTUJE KI-NESKI NACIONALNI CIRKUS. UMJETNIKE S DALEKOGA ISTOKA DO SADA JE VIDJELO OSAMMILIJUNA LJUDI IZ CIJELOGA SVIJETA, A ME\U NJIMA BIT ]EMO MAMA, TETA I JA.


PROSLAVILI SMO DAN GRADA I USKORO ]E BO@I], A NA[I ]E TRGOVI ZASJATI PUNIM SJA-JEM. NARAVNO, RADUJEM SE BO@I]NIM BLAGDANIMA I ZBOG OBITELJSKOG OKUPLJANJA IZBOG BLAGDANSKOGA STOLA, ALI NAJVI[E SE RADUJEM ZBOG ZIMSKIH PRAZNIKA. DANASJE BLAGDAN SVETOGA NIKOLE I JA OÊKUJEM, UMJESTO SLATKI[A U ÎZMICI, DOBRU OCJE-NU. ALI, ZA TO MI TREBA POMO]. DA SAM @IVIO U VRIJEME ANTI^KE GR^KE, POMOLIO BIHSE BOGU ZEUSU ILI BO@ICI AFRODITI, ALI MISLIM DA MI NE]E POMO]I NI JUPITER JER KADAJE ZNANJE U PITANJU, KAO DA SAM S MARSA PAO. MOGU JA SJEDITI ISPOD ZVIJEZDA I GLE-DATI U VELIKOGA MEDVJEDA ILI U MALA KOLA, ALI POMO] NE]E STI]I AKO SAM NE[TO NEPODUZMEM.




Jezi~ne vje`be

1. Na prazne crte upi{ite slova ~ ili } .

to__ak mi{i__ pri{ti__ __ar sljede__i sre__a __ovjek komadi__ u__enje mu__no svije__a __etinja__a __e{alj ma__ak __ista__ica ispri__nica konji__ pa__i__ pro__elav listi__ __ita__ putuju__i politi__ar __upavko repi__ __amac __aj sr__anost ispra__aj __arobnjak idu__i prolje__e __isto__a __uvar cvjeti__

2. Na prazne crte upi{ite slova d` ili | .

me__a sr__ba uzbu__enje svjedo__ba __ep __ak (u~enik) ma__ioni~ar sme__ __ur__ica __akovo __avolica __epar __amija __igerica __in ~a__avost __umbus nare__enje tako__er __ombast __ul prilago__avanje __uve~ __ez __ezva

3. Podcrtajte rije~i u kojima su ~ , } , d` ili | pogre{no upisani.

}adà, ~uvanje, ro|endan, }akulati, ispri}ati, progundàti, {aljivdìja, psi~

4. Zaokruìte pravilno napisanu rije~ u svakom paru.

misti~nost – misti}nost masla~ak – masla}ak iznena|enje – iznenadènje prepri}avanje – prepri~avanje matemati}ar – matemati~ar dèmper – |emper patlidàn – patli|an bespu}e – bespu~e skaka~ – skaka} |em – dèm menadèr – mena|er }e{lji~ – ~e{lji} uskli}nik – uskli~nik kupa~ica – kupa}ica ~arapa – }arapa {e{ir|ija – {e{irdìja

5. Zaokruìte to~no napisane rije~i.

~udak, le|a, vrti~, oto~i~, poto~i}, pti}ica, Viroviti}anin, noì}, odga|anje

6. Precrtajte u svakoj re~enici pogre{no napisane rije~i.

a) ûvar/}uvar plaè obi}no/obi~no motri iz ku}ice/ku~ice. b) Mario je |entlmenski/dèntlmenski ubacio nekoliko kuna u dùboks/|uboks. c) Ivan je pokazao dòkera/|okera i dobio partiju. d) Patrik trenira |udo/dùdo, a Dario voli dògirati/|ogirati osje}kim/osje~kim parkovima. e) O~e/o}e, po|imo/podìmo zajedno u dàmiju/|amiju. f) Dìpom/|ipom su se dovezli do }udesne/~udesne |ungle/dùngle. g) Danas moram sredìvati/sre|ivati svoju sobu. h) Namazala je kri{ku kruha dèmom/|emom i nato}ila/nato~ila ~a{u/}a{u dùsa/|usa.

GLASOVI ^ , ] , D@ , \




Jezi~ne vje`be

7. Upi{ite ~ , } , d` ili | .

Sino__ sam dobio vru__icu, ali ne obi__nu, ve__ sasvim posebnu vru__icu. Ona __ak ima i ime.

Zove se Njema__ki jezik. Sutra __e me tre__i sat profesprica pitati, a ja nemam pojma. Nisam

__ak ni zada__u napisao. Do__e mi da isko__im iz vlastite koè i po__upam svu ovu na jeì__a

po__e{ljanu kosu, na koju sam ina__e vrlo ponosan. Dugo u no__ smi{ljao sam kako __u sutra izbje__i tu nesre__u, bolje re__eno katastrofu. Znao

sam da bi bilo najbolje da u__im, ali to no__as nikako nisam mogao u__initi. __ekao sam da

se dogodi neko __udo. __itavu sam se no__ prevrtao po postelji, pa mi je ujutro jastu__nica

sva bila znojna, a pi__ama izgu`vana. Sanjao sam kako mi profesorica sa zadovoljstvom za-

klju__uje jedinicu iz Njema__koga, a ja samo __ekam i nemo__no slijeèm ramenima.

Jedva sam do__ekao jutro, a ono je donijelo spas u zadnji __as. Tako je! Posjetit __u svojega

lije__nika. Nisam bio kod njega od sije__nja ili velja__e, a sada je ve__ travanj. Re__i __u mu

da sam sino__ imao vru__icu, mu__nine i da sam cijelu no__ povra__ao. To uvijek upali. Ljudi su u lije__ni~koj __ekaonici strpljivo __ekali svoj red, a ja sam nervozno __upkao

kon__i__ koji mi je visio s hla__a. Mislio sam samo na taj komadi__ papira koji __e mi danas

donijeti spas. Mislio sam na ispri__nicu koja __e, barem danas, odagnati moje brige. Lije__nik

me nije iznevjerio. Komadi__ papira bio je u mom stra`njem __epu. Danas sam spa{en. Kata-

strofa zvana Njema__ki izbjegnuta je za dlaku, a do __etvrtka probat __u nau__iti … ili __u

ve__ smisliti ne{to pametno.

To kako sam __ekaju__i pokupio jaku virozu ispri__at __u vam drugi put. Pa vi sami zaklju__ite …

8. Upi{ite ~ , } , d` ili | .

… Sre__a se ne krije u drugim stvarima, ona __u__i negdje u meni i strpljivo __eka da joj otvo-

rim vrata, iznena__eno je pomislila Maja. O__ekivala je da __e joj biti te{ko ostati sama u tom

malom oto__kom gradi__u, ali za__udo, prevarila se. Odlu__ila je vi{e ne bjeàti i prihvatiti

budu__nost, {to god ona nosila.

Postala je svjesna svoje snage i sada ju je eljela iskoristiti. Uzela je klju__i__ koji je dugo bio skri-

ven na dnu maj__ina no__noga ormari__a i polako ga ugurala u klju__anicu. Prvo se za__ulo

{kripanje jer brava dugo nije otklju__avana, a onda su se te{ka drvena vrata uz {kripanje otvori-

la. Bio je vru__ ljetni dan i Maja je osje__ala kako ju oblijeva znoj. Od sre__e ili straha, nije znala,ali hrabro je kro__ila u pau__inom ispunjenu sun__anu prostoriju. Sve je djelovalo nekako do-

bro__udno i prijateljski, nekako obe__avaju__e. To je to! Sr__ba koju je jo{ do sino__ osje__ala,

topila se poput snijega na sun__anom danu. Ku__a je djelovala smiruju__e, sun__ane su se

zrake stidljivo probijale kroz starinske prozore.

Maja je na__as zatvorila o__i i __inilo joj se da je opet ona mala djevoj__ica koja sjedi u o__evu

krilu i __eka da joj mama posluì komadi__ omiljenoga kola__a. Sje__anja su navirala, gotovo

da je i miris kola__a mogla osjetiti. Miris ljetnoga podneva i mir u Majinu tijelu stopili su se

u sve__anost trenutka. Lijepo je biti kod ku__e, proleti Majinom glavom, ona spretno otvorihr__om na__ete {arke, te pusti sunce i sre__u u svoj ìvot …




Jezi~ne vje`be

1. Upi{ite gdje je potrebno ije/je/e/i .

sv___}a sm___h l___pota sv___ìna pr___tnja

sv___tlost ml___ko razm___stiti usp___h sav___t

l___p ht___o d___o sv___t vol___la

prom___niti l___~nik l___kovitost pridr___mati prid___v

sav___st ispov___d sm___o zas___danje m___ra

dot___rati dosl___dnost vr___dan dragoc___n ~ov___k

prim___r v___k d___liti d___telina s___no

s___na d___te d___tinji d___vojka d___cacv___t cv___ti} d___d d___latnost c___diti

c___dilo oc___na oc___niti c___lina èl___o


letjeti, smijeti, iscjediti, prisje}anje, voljeo, pripovjeda~, cijev, cijevovod, cjev~ica, odolijevati, odolijeti, precjeniti, prebije}i, iznevjeriti, umrjeti

3. Podcrtajte rije~i u kojima su ije/je/e/i pogre{no napisani.

prjedlog, svijetski, vrijeme, prijenos, prjepis, pijesma, pjesmarica, pripovijetka

4. Svaku pogre{no napisanu rije~ iz prethodnoga zadatka napi{ite pravilno.


tijesan – tjesan namjerno – namijerno vjerovanje – vijerovanje svjetao – svijetao vjetar – vijetar vjesnik – vijesnik smijer – smjer vijera – vjera vije`ba – vje`ba zaprijetiti – zaprjetiti

vjetrenja~a – vijetrenja~a uspjeo – uspio


a) U valpova~kom parku moè{ vidjeti/viditi vijevericu/vjevericu. b) Iza brijega/brjega izranjalo je sunce.

c) P~ele skupljaju cvjetni/cvijetni prah. d) Slje}u/slije}u s cvijeta/cvjeta na cvjet/cvijet. e) Poslu{a{ li moj savijet/savjet, dobit }e{ bolju ocjenu/ocijenu. f) Sve ima svoju cijenu/cjenu. g) Mljekarice/mlijekarice su ranom zorom donosile mlijeko/mljeko u grad.

h) Smjeh/smijeh je ljek/lijek.

PISANJE IJE/JE/E/I




Jezi~ne vje`be

7. Dopunite sljede}e re~enice glagolom vidjeti . Kako bi re~enice bile gramati~ki to~ne,od glagola vidjeti trebate na~initi glagolski pridjev radni.

Zoran je Sanju. Ona njega nije .

8. Upi{ite ije/je/e/i .

Hrvatska je ~arobno m___sto. Ima sve {to samo poèl___ti moè{: br___gove, r___ke, doli-ne, planine i prel___po Jadransko more. L___pota ovih krajeva o~arala je ve} mnoge putnikenam___rnike. L___po je vid___ti m___{anje svih tih l___pota na tako malom prostoru. Zbogtoga u Hrvatsku stiù ljudi iz c___loga sv___ta. Naj~e{}i su nam gosti N___mci i N___mice.Uv___k se rado vra}aju zbog sunca i ~istoga mora, ali i zbog osm___ha ljubaznih doma}ina.Sv___ìna mediteranskoga zraka godi i d___ci i odraslima. Dok d___ca najradije grade kule up___sku, odrasli uìvaju u mediteranskoj kuhinji, kupanju, igri sv___tla i s___ne u uskim dalma-tinskim uli~icama … Vole i klapsku p___smu koja se razl___è tamnim no}ima.

U posl___dnje vr___me budi se i seoski turizam u Slavoniji i Baranji. Ondje se gosti mogu probudi-ti uz miris sv___èga s___na i ~a{u netom pomuzenoga ml___ka. Ve~erima odzvanjaju zvuci tam-burice {to mame osm___h i s___tu na lica gostiju. Posl___dnjih su godina ovi vr___dni ljudi punoradili na unapr___|enju turizma u svojem kraju. C___ne svakoga gosta koji ih pos___ti i spremnomu nude l___pote stol___tnih slavonskih {uma i slasti bogatih slavonskih trpeza. Pom___{aniokusi, mirisi i boje jo{ dugo nakon pos___ta ìve u s___}anjima njihovih gostiju.

Mnogi su se ljudi ve} do sada zaljubili u Hrvatsku, a ona ima ljubavi, sv___tla i sre}e za jo{mnoge od vas.

9. Upi{ite ije/je/e/i, ~, }, d`, | .

Svatko ima pravo na d___tinjstvo. Svatko ima pravo, ali ima onih generacija koje ga naprostodaju u zam___nu, u zam___nu za budu__a d___tinjstva. Takvima je hrabrost uro__ena, takvima pripada sv___t, pripada im __ak i budu__nost.

Me__utim, generacije o kojima govorimo ni to ne mogu uzeti, jer d___tinjstvo je __ov___ku sve {to ima. Ona neiscrpna snaga koju posl___ c___li ìvot tro{i. A ako sv___tu daruju d___tinjstvo,onda njima ne ostaje ni{ta. I tako u krug.

Takva d___ca bez d___tinjstva odmah postanu odrasli ljudi, istro{eni, umorni, postaju hodaju__i spomenici, `rtve __ov___~anstva, oni su istodobno strah i divljenje, oni u du{i vje___ito nose suprotnosti suza i sm___ha, radosti i patnje.

Oni su prim___r koji nitko ne bi èlio biti, ali svi teè toj {irini du{e.

Razmi{ljam, dok ovo pi{em, gdje je moje d___tinjstvo? Ima li i{ta __ov___k posl___ d___tinj- stva? Naravno, osim s___}anja.

(Sini{a Glava{evi}, Pri~a o djetinjstvu)10. Upi{ite ije/je/e/i, ~, }, d`, | .

Ovaj je t___dan bio pun uzbu___enja i iznena___enja. U sr___du sam dobio lo{u oc___nu izHrvatskoga jezika. U__ili smo o prid___vima, pr___dlozima i pr___lozima, a meni se sve to uglavi nekako pom___{alo. S___dio sam na satu kada mi je zasv___tlio mobitel. Bila je to Ja-sna, d___vojka zbog koje sam probd___o c___lu c___lcatu no__. Zbog nje sam po__eo pisatip___sme i no__u gledati zv___zde.

Postao sam nekako druk__iji. __esto uìvam u samo__i. Obuzimaju me tuga i s___ta. Prijateljisu iznena__eni i kaù da me ne prepoznaju. Ne mogu si pomo__i. Sl___di me s___nka ljubavi.Zato sam tako uzbu__en {to se Jasna danas javila, pa makar sam dobio jedinicu iz pr___dloga.

Pr___dloge __u ve__ nekako nau__iti, Jasnu __u poku{ati osvojiti, a onda __e sv___t postatisavr{eno m___sto za moju sre__u.




Jezi~ne vje`be

1. Zaokruìte slova ispred izraza ili re~enica u kojima su uporabljeni re~eni~ni znakovi. a) Svi su ustali, jedino je Sven ostao sjediti.

b) 12. sije~nja 2009.

c) Tko je za sladoled?!

d) 30 : 10

e) Autocesta Zagreb – Osijek

f) „Sutra }e{ pospremiti svoju sobu!“ ljutito je doviknula zalupiv{i vratima.

2. Upi{ite odgovaraju}e re~eni~ne znakove.

a) Marko kada si stigao b) Stigao sam rano jutros

3. Zaokruìte pogre{no napisan re~eni~ni znak.

Anita je bila nemirna, upla{ena, a Sanja … .

4. Obrazloìte pogre{ku iz prethodnoga zadatka.

5. Zaokruìte slovo ispred to~no napisanih naslova koji slijede jedan iza drugoga.

a) Promjenjive rije~i. Nepromjenjive rije~i

b) Promjenjive rije~i; Nepromjenjive rije~i.

6. Upi{ite odgovaraju}i re~eni~ni znak.

Pitao me ho}u li mu pomo}i

7. Objasnite za{to ste u prethodnoj re~enici upisali ba{ taj re~eni~ni znak.

8. Zaokruìte slovo ispred mjesta i nadnevka koji su pogre{no napisani.

a) U [ibeniku 4. travnja 2009. g.

b) U [ibeniku, 4. travnja 2009. g.

c) [ibenik, 4. travnja 2009. g.

9. Po{tuju}i pravila o pisanju mjesta i nadnevka, napi{ite mjesto (selo/grad) u kojem senalazite dok ovo rje{avate i dana{nji nadnevak.

10. Zaokruìte slovo ispred re~enice u kojoj su re~eni~ni znakovi to~no napisani.

a) Brè }u sti}i biciklom nego da idem pje{ice. b) Brè }u sti}i biciklom, nego da idem pje{ice.

REÊNI^NI ZNAKOVI




Jezi~ne vje`be


Svi su ga voljeli a on je to dobro znao Radovao se susretu sa starim prijateljima pripremao imiznena|enje i smi{ljao pozdravni govor Znao je da }e svi do}i da ga vide samo }e Ante zbogbolesti izostati Kada uhvati malo vremena oti}i }e ga posjetiti i zaèljeti mu brzo ozdravljenjeOdlu~io je da }e me|u prijateljima ostati puna dva tjedna zato njegovoj sre}i i uzbu|enju nije

bilo kraja Bit }e to prilika za druènje beskrajne pri~e sje}anja obojena sjetom i pokoju suzuHo}e li ona zablistati zbog radosti ili sjete ni sam nije znao …

12. Upi{ite re~eni~ne znakove koji nedostaju.

a) Sutra }u do}i k tebi re~e Sanja

b) Kada poloìm ispit re~e Sanja do}i }u k tebi

c) Moè{ li mi posuditi svoj novi {al upita Sanja

d) Sutra ne moè{ van povikne tata

e) Sestra se zadovoljno smje{kala i tiho pro{aputala Sutra ne ide{ van

13. Zaokruìte slova ispred re~enica u inverziji.

a) Kada sam se zaljubila, svijet je postao ljep{i.

b) Objasnit }u ti najbolje {to znam.

c) Tko rano rani, dvije sre}e grabi.

d) Idem tamo gdje je sve po mom.

e) Budu}i da sam zaljubljena, sretna sam.


Ako je re~enica u inverziji, zavisnu i glavnu re~enicu obvezno odvajamo .


Majka je upravo stigla s tr`nice Donijela je jagode maline tre{nje i jabuke ali zaboravila je kupitibanane Poslat }e po njih Ivana samo {to mora pri~ekati da se on vrati s treninga Kada bi Ivanpoùrio rekla je mama vo}na bi torta jo{ danas mogla biti gotova Sutra }emo na kavupozvati svoje prijatelje a onda }e im mama posluìti so~nu osvjeàvaju}u tortu Dobro zna dasvi vole taj kola~ jedino bi Davor vi{e volio da je napravila neki kola~ s orasima Ako tata o~istiorahe njemu }e èlju ispuniti sljede}i tjedan


a) Poha|am Srednju {kolu Jure Ka{telan. b) Poha|am Srednju {kolu „Jure Ka{telana“.

c) Poha|am Srednju {kolu „Jure Ka{telan“.

d) Poha|am Srednju {kolu Jure Ka{telana.

17. Obrazloìte svoje odgovore iz prethodnoga zadatka.




Jezi~ne vje`be

1. Razvrstajte kratice u dva kruga ovisno o tome je li rije~ o obi~noj ili o sloènoj kratici.

MUP, m. r., UN, mn., SAD, HT, N, br., O[, g|a, RH, fra, MH, prof.

2. Zaokruìte slovo ispred kratica koje su pogre{no napisane.Svaku kraticu koja je pogre{no napisana napi{ite to~no.

a) v (vokativ) e) J.I. (jugoistok)

b) mr (magistar) f) HZ (herc)

c) S[ (srednja {kola) g) cm (centimetar)

d) gosp. (gospodin) h) HRK (hrvatska kuna)

3. Podcrtajte kraticu koja je pogre{no napisana.

`. r., mn., dr., tj., m., str., npr., r./razr.

4. Napi{ite zna~enje svake kratice iz prethodnoga zadatka.

5. Prepi{ite sljede}i tekst, ali tako da istaknute rije~i napi{ete kraticama.

Gospodin Ivi} pogledao je kroz prozor. U njemu su se mije{ali strah, srd`ba, ljutnja, nepovjerenjei sli~ni osje}aji. Gospo|a Ivi} nijemo je gledala preda se. Takozvana sre}a netragom je nestala.Ova je godina bila uistinu te{ka i puna neugodnih iznena|enja, zaklju~ili su na kraju oboje …

OBI^NEKRATICE

SLO@ENEKRATICE

KRATICE




Jezi~ne vje`be

6. Prepi{ite re~enice tako da kratice zamijenite punim rije~ima.

a) Ove smo {k. god. imali puno posla.

b) S prof. Ani} u~ili smo o palatalizaciji, jotaciji, sibilarizaciji i sl. promjenama koje se ponekaddoga|aju u rije~ima.

c) G|ica Ivana ju~er se iznenada pojavila.

d) Im. majka stavite u G jd.

e) Sino} je MUP objavio va`no priop}enje.

f) Davor je postao mr.

g) Horvat }e sljede}e sezone igrati za NK Zrinjevac.

h) Sve pridj. trebate napisati u nom. i dat.

i) Potpisao je dvogodi{nji ugovor za RK Mladost.

7. Napi{ite zna~enje sljede}ih sloènih kratica.Pritom pazite na pravopis, tj. na veliko/malo slovo.

a) PBZ

b) S[

c) HAZU

d) MH

e) HNK

f) SSS

g) RHh) NK

i) Nama

8. Kako trebamo napisati pade`ni nastavak kod kratice koju ne ~itamo kao punu rije~?

U skladu s navedenim odgovorom zaokruìte slovo ispred to~no napisane re~enice.

a) Danas sam pogledala zanimljivu emisiju na HRT.

b) Danas sam pogledala zanimljivu emisiju na HRT-u.




Jezi~ne vje`be

1. Stavite znak (to~no) uz re~enice koje su napisane u skladu s pravopisnim pravilom. 1a. Pjevao je u ìvo na otvorenju na dodjeli Porinove nagrade.

1b. Pjevao je uìvo na otvorenju na dodjeli Porinove nagrade.

2a. Do|i s mjesta ovamo.2b. Do|i smjesta ovamo.2c. Pomakni se s mjesta na kojemu stoji{.

3a. Neprestano ti ponavljam.3b. Ne prestano ti ponavljam.

4a. Bilo je to odgovaranje za povuci potegni.4b. Bilo je to odgovaranje za povuci-potegni .

5a. Najednom je po~ela padati ki{a.5b. Na jednom je po~ela padati ki{a.5c. Stajali smo na jednom mjestu.

6a. Uop}e ga to nije zanimalo.6b. U op}e ga to nije zanimalo.6c. U op}e se obrazovanje ne razumijem.

7a. Morao je to napraviti u samo obrani.7b. Morao je to napraviti u samoobrani.

8a. Po koji kola~ mi ba{ i ne uspije.8b. Pokoji kola~ mi ba{ i ne uspije.

9a. Za nikoga nije pitao.9b. Ni za koga nije pitao.

10a. Ni za {to ne brini.10b. Za ni{ta ne brini.

11a. Rekao mu je to ve} pet {est puta.11b. Rekao mu je to ve} pet-{est puta.

12a. Stoput se poku{ao promijeniti.12b. Sto put se poku{ao promijeniti.

13a. Iako sam mu zabranio, u~inio je to.13b. I ako sam mu zabranio, u~inio je to.

14a. Dali ste mi mnogo zadataka.

14b. Da li ste mi mnogo zadataka.

SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEÎ




Jezi~ne vje`be

15a. Sve je nau~io na pamet.15b. Sve je nau~io napamet.

16a. S nikim nije razgovarao.16b. Ni s kim nije razgovarao.

2. Podcrtajte to~no napisane rije~i. dovratnik me|ubroj pra ~ovjek samoza{tita poo~im aeroklub aero miting auto cesta autocesta automehani~ar auto biografija ton majstor tonmajstor ton film ultra zvuk ultrazvu~an kino predstava kinooperater dobo{ torta dobo{-torta rak-rana rakrana video klub polubog nerad ne radnik ne~ovjek prvo razredni punoljetan

poslije podnevni poslijepodnevni super moderan

3. Podcrtajte neto~no napisane rije~i i napi{ite ih ispravno na prazne crte. korak-dva 50 ih godina tridesetjedan ne znam nebih ne treniramo

ne stajati nemaju}i ne mate ne imati radit}u rekla kazala zapravo svejedno po naj~e{}e ponajmanje po najprije itekako tako re}i naprimjer na àlost

4. Napi{ite po dvije re~enice iz kojih }e biti vidljivo da razlikujete zna~enje izdvojenih rije~i.

nadaleko/na daleko

ubrzo/u brzo

odreda/od reda

natrag/na trag

5. Ispravite pogre{ke u re~enicama.

Bio sam s psi}em kod veterinara.

Abeceda zavr{ava s `.

Upoznao sam se s Ksenijom.

Ja bi volio postati tapetar.

I oni bi voljeli sa nama u kino.

Mi bi o tome rado razmislili.

Odgovorili smo negledaju}i u bilje`nicu.

Ni sam o tome razmi{ljao.

Nemogu sa sigurno{}u re}i {to sam vidio.Pred menom je bio veliki izazov.






Jezi~ne vje`be

4. U sljede}im re~enicama zaokruìte povratno-posvojnu zamjenicu. Na praznu crtunapi{ite posvojnu zamjenicu koju ona zamjenjuje.

a) Razmi{ljam kako da preuredim svoju sobu.

b) Brat ne zna pospremati svoje stvari.

c) Pospremi svoj mobitel.

d) Ponekad se pitam ~uju li oni svoju djecu.

e) Iva ~uva svoju mla|u sestru.

f) Kona~no imaju svoj stan.

5. Zaokruìte to~no napisane re~enice.

a) Roditelji uvijek brinu o svojoj djeci.

b) Sandro ne ispu{ta svoj mobitel

c) Razmi{ljam o mojim prijateljima.

d) Mi nemamo na{ kombi.

e) Ana je povela svoju sestru.

6. Neto~ne re~enice iz prethodnoga zadatka prepi{ite ispravno.

7. Ispunite sljede}u tablicu sklanjaju}i zadane pojmove.

N svoj auto svoja ku}a svoje dijete

G

D

A

V

L

I

8. Crtama spojite re~enicu i zamjenicu koja nedostaje da bi ta re~enica bila smislena. Pazite– ponu|ena je zamjenica u nominativu, a vi je trebate staviti u odgovaraju}i pade`.

a) Nikad nisam vidjela sina. 1. va{

b) Uvijek nosim mobitel na put. 2. tvom

c) Razgovaramo o autu. 3. njihov

d) Misli{ samo na poslove. 4. svoj

e) Ne razumijemo stav. 5. svoje




Jezi~ne vje`be

Pisanje neodre|enih zamjenica

1. U svakoj je od sljede}ih re~enica neka pogre{ka. Prepi{ite re~enice tako da ispravite pogre{ku.

a) On ne bi prevario prijatelja za ni{ta na svijetu.

b) Za nikakve novce ne moè se kupiti taj mir!

c) Jeste li se s ikim posavjetovali?

d) Nemoj se pred ni~im skrivati.

e) Vi nikad s ni~im niste zadovoljni.

f) On se pred nikim ne srami.

g) Imamo li s ikim i}i u kino?

2. Sljede}e re~enice preoblikujte tako da njihovo zna~enje postane suprotno. Npr.

On se uvijek pobrine za sve. On se nikad ne pobrine ni za {to.

a) Martin uvijek s nekim do|e.

b) Susjedi razmi{ljaju o svakakvim posljedicama.

c) Ona je uvijek sretna sa svime.

d) Dao bih to za sve na svijetu.

3. Prepi{ite re~enice tako da budu pravopisno to~ne.

a) Ni tko nije bio pred vratima.

b) Ni za }im ne àli.

c) Je li iko stigao?

d) Ni za{to te ne dam!

4. Stavite znak (to~no) uz re~enice koje su napisane u skladu s pravopisnim pravilom.

1.a Jeste li ikoga putem sreli?1.b Jeste li itkoga putem sreli?

2.a Mislim da sam ~ula ne koga.2.b Mislim da sam ~ula nekoga.

3.a Ni pred kim se ne skrivamo.3.b Ni predkim se ne skrivamo.3.c Nipred kim se ne skrivamo.

4.a Ne razmi{ljam nio~emu.4.b Ne razmi{ljam ni o ~emu.

5.a Nikoga nema u tgovini5.b Ni koga nema u trgovini.

6.a Nikakav posao me ne}e sprije~iti da do|em.6.b Ni kakav posao me ne}e sprije~iti da do|em.

7.a To moè napraviti svako.7.b To moè napraviti svatko.

8.a Moè li i tko do}i?

8.b Moè li itko do}i?




Jezi~ne vje`be

1. Na praznu crtu upi{ite prijedlog s ili sa u skladu s pravopisnim pravilima.a) Ve} tri godine sjedim [imom.

b) Realizam smo zapo~eli [andorom Ksaverom Gjalskim.

c) Sko~io je u more stijene.

d) pravim prijateljima nikad nije dosadno.

e) Do}i }e tobom?

f) Pu{e zapada.

g) Nevrijeme dolazi istoka.

h) Zaspala je knjigom u ruci. i) Savjetovao se pedagoginjom.

j) Tomislav je pozdravio rukama u dèpovima.

k) Nemoj se zamarati glupostima.

2. Na praznu crtu tamo gdje je potrebno upi{ite prijedlog s ili sa u skladu s pravopi-snim pravilima. Ako prijedlog nije potreban, crtu ostavite praznu.

a) {esnaestoga kata vidi se skoro cijeli grad.

b) Svaki dan putujem vlakom.

c) Slaète li se nama?

d) Odrezao je kruh noèm.

e) èljom za {to brì oporavak!

f) Igraju se loptom

g) Mislav se nikad nije vozio avionom.

h) Nemoj zalupiti vratima.

i) Poùri tim zadatkom.


1.a Najudobnije je putovati sa svojim autom.1.b Najudobnije je putovati s svojim autom.1.c Najudobnije je putovati svojim autom.

2.a Nemoj se kockati sa zdravljem.2.b Nemoj se kockati s zdravljem.

3.a Metar ozna~avamo s m.3.b Metar ozna~avamo sa m.

4.a Otok Krk je s kopnom povezan s mostom.

4.b Otok Krk je s kopnom povezan sa mostom.4.c Otok Krk je s kopnom povezan mostom.

5.a Sa tobom je sve u redu?5.b S tobom je sve u redu?

6.a Zada}u obi~no pi{em s olovkom.6.b Zada}u obi~no pi{em sa olovkom.6.c Zada}u obi~no pi{em olovkom.

PISANJE PRIJEDLOGA S/SA




RJE[ENJA

PISANJE VELIKOGA I MALOGA POÊTNOGA SLOVA

1. Brod na KupiSlavonski BrodHum na SutliSveti Martin pod Oki}emSveti Juraj u TrnjuSveti Petar u [umiTuheljske TopliceTuheljske toplice

Primorsko-goranska ùpanijaSplitsko-dalmatinska upanijaùpanija@upanijski sud u PuliGorski kotarZagreba~ka goraKvarnerski zaljevMasleni~ki most

Trg bana Josipa Jel~i}aUlica cvjetovaOpatijska ulicaMjesecSunceMlije~na stazaMali lavVeliki medvjed

Vodena zmijaKumova slamaSveta StolicaBogorodicaSveto pismoGospa od Zdravljasveti AntunSveti Antun

Boì}uskrsni blagdaniPresveto TrojstvoMajka Bo`ja Bistri~kaKarlo VelikiPetar Kre{imir êtvrtiLjudevit PosavskiNovi Svijet

Zemlja Izlaze}ega SuncaCrni KontinentCrveni kri`Gunduli}evgunduli}evskiVa{e Veli~anstvonobelovac

2. @ivim na Vijencu lipa u najljep{em naselju u Osijeku, barem {to se ti~e naziva ulica. U Cvjetnomse naselju nalaze Ulica jela, Ulica kestenova, Ulica breza, Jablani~ka ulica i Cvjetna ulica. Baka,koju rado posje}ujem, ìvi u Babinoj Gredi. Pro{li je mjesec izi{la iz bolnice pa mora i}i na tera-piju u Bizova~ke toplice. Sada }e u posjet nama, ali i baki, do}i teta iz Zagreba koja ìvi u Ilici,blizu Jela~i}eva trga. Kada smo u Zagrebu, teta nas vodi u Hrvatsko narodno kazali{te, Maksi-mir. Obvezno pro{e}emo povijesnom jezgrom Zagreba – Gornjim gradom, Markovim trgom,divimo se crkvi sv. Marka, ali i baroknoj crkvi sv. Katarine te zapalimo svije}u kod Kamenitihvrata.

3. I mi u Osijeku imamo kazali{ta i trgove: Hrvatsko narodno kazali{te i Dje~je kazali{te Branka Mihalje-vi}a, novoure|eni osje~ki Trg bana Josipa Jela~i}a, Trg Jagode Truhelke i sredi{nji Trg Ante Star~evi-}a. Ako budemo imali slobodnoga vremena, radije }emo oti}i u sportsku dvoranu Zrinjevac

koja }e se ovoga tjedna pretvoriti u cirkusku arenu. Naime, u organizaciji Gradskoga radija, apod pokroviteljstvom Ve~ernjega lista, u Osijeku gostuje Kineski nacionalni cirkus. Umjetnike sDalekoga istoka do sada je vidjelo osam milijuna ljudi iz cijeloga svijeta, a me|u njima bit }emomama, teta i ja.

4. Proslavili smo Dan grada i uskoro }e Boì}, a na{i }e trgovi zasjati punim sjajem. Naravno,radujem se boì}nim blagdanima i zbog obiteljskog okupljanja i zbog blagdanskoga stola, alinajvi{e zbog zimskih praznika. Danas je blagdan Svetoga Nikole i ja o~ekujem, umjesto slatki{au ~izmici, dobru ocjenu. Ali, za to mi treba pomo}. Da sam ìvio u vrijeme anti~ke Gr~ke, po-molio bih se bogu Zeusu ili boìci Afroditi, ali mislim da mi ne}e pomo}i ni Jupiter jer kada je

znanje u pitanju, kao da sam s Marsa pao. Mogu ja sjediti ispod zvijezda i gledati u Velikogamedvjeda ili Mala kola, ali pomo} ne}e sti}i ako sam ne{to ne poduzmem.




Jezi~ne vje`be – Rje{enja

GLASOVI ^ , ] , D@ , \

1. Na prazne crte upi{ite slova ~ ili } .

to~ak mi{i} pri{ti} ~ar sljede}i sre}a ~ovjek komadi}

u~enje mu~no svije}a ~etinja~a ~e{alj ma~ak ~ista~ica ispri~nica

konji} pa~i} pro}elav listi} ~ita~ putuju}i politi~ar ~upavko

repi} ~amac ~aj sr~anost ispra}aj ~arobnjak idu}i prolje}e

~isto}a ~uvar cvjeti}

2. Na prazne crte upi{ite slova d` ili | .

me|a srd`ba uzbu|enje svjedod`ba dèp |ak (u~enik)

ma|ioni~ar sme| \ur|ica/ |ur|ica \akovo |avolica dèpar

dàmija dìgerica dìn ~a|avost dùmbus nare|enje

tako|er dòmbast dùl prilago|avanje |uve~ dèz

dèzva

3. Podcrtajte rije~i u kojima su ~ , } , d` ili | pogre{no upisani.

}adà, ~uvanje, ro|endan, }akulati, ispri}ati, progundàti, {aljivdìja, psi~


misti~nost – misti}nost masla~ak – masla}ak

iznena|enje – iznenadènje prepri}avanje – prepri~avanje

matemati}ar – matemati~ar dèmper – |emper

patlidàn – patli|an bespu}e – bespu~e

skaka~ – skaka} |em – dèm

menadèr – mena|er }e{lji~ – ~e{lji}

uskli}nik – uskli~nik kupa~ica – kupa}ica

~arapa – }arapa {e{ir|ija – {e{irdìja


~udak, le|a, vrti~, oto~i~, poto~i}, pti}ica, Viroviti}anin, noì}, odga|anje


a) ûvar plaè obi~no motri iz ku}ice.

b) Mario je dèntlmenski ubacio nekoliko kuna u dùboks.

c) Ivan je pokazao dòkera i dobio partiju.





d) Patrik trenira dùdo, a Dario voli dògirati osje~kim parkovima.

e) O~e, po|imo zajedno u dàmiju.

f) Dìpom su se dovezli do ~udesne dùngle.

g) Danas moram sre|ivati svoju sobu.

h) Namazala je kri{ku kruha dèmom i nato~ila ~a{u dùsa.

7. Upi{ite ~ , } , d` ili | .

Sino} sam dobio vru}icu, ali ne obi~nu, ve} sasvim posebnu vru}icu. Ona ~ak ima i ime. Zovese Njema~ ki jezik. Sutra }e me tre}i sat profesorica pitati, a ja nemam pojma. Nisam ~ak ni zada}unapisao. Do|e mi da isko~im iz vlastite koè i po~upam svu ovu na jeì}a po~e{ljanu kosu, nakoju sam ina~e vrlo ponosan.

Dugo u no} smi{ljao sam kako }u sutra izbje}i tu nesre}u, bolje re~eno katastrofu. Znao samda bi bilo najbolje da u~im, ali to no}as nikako nisam mogao u~initi. êkao sam da se dogodi

neko ~udo. îtavu sam se no} prevrtao po postelji, pa mi je ujutro jastu~nica sva bila znojna,a pidàma izgu`vana. Sanjao sam kako mi profesorica sa zadovoljstvom zaklju~uje jedinicu izNjema~ koga, a ja samo ~ekam i nemo}no slijeèm ramenima.

Jedva sam do~ekao jutro, a ono je donijelo spas u zadnji ~as. Tako je! Posjetit }u svojegalije~nika. Nisam bio kod njega od sije~nja ili velja~e, a sada je ve} travanj. Re}i }u mu da samsino} imao vru}icu, mu~nine i da sam cijelu no} povra}ao. To uvijek upali.

Ljudi su u lije~ni~koj ~ekaonici strpljivo ~ekali svoj red, a ja sam nervozno ~upkao kon~i} kojimi je visio s hla~a. Mislio sam samo na taj komadi} papira koji }e mi danas donijeti spas. Mi-slio sam na ispri~nicu koja }e, barem danas, odagnati moje brige. Lije~nik me nije iznevjerio.Komadi} papira bio je u mom stra`njem dèpu. Danas sam spa{en. Katastrofa zvana Njema~ ki

izbjegnuta je za dlaku, a do ~etvrtka probat }u nau~iti … ili }u ve} smisliti ne{to pametno … To kako sam ~ekaju}i pokupio jaku virozu ispri~at }u vam drugi put. Pa vi sami zaklju~ite …

8. Upi{ite ~ , } , d` ili | .

… Sre}a se ne krije u drugim stvarima, ona ~u~i negdje u meni i strpljivo ~eka da joj otvorimvrata, iznena|eno je pomislila Maja. O~ekivala je da }e joj biti te{ko ostati sama u tom malomoto~kom gradi}u, ali za~udo, prevarila se. Odlu~ila je vi{e ne bjeàti i prihvatiti budu}nost, {togod ona nosila.

Postala je svjesna svoje snage i sada ju je èljela iskoristiti. Uzela je klju~i} koji je dugo bio skri-

ven na dnu maj~ina no}noga ormari}a i polako ga ugurala u klju~anicu. Prvo se za~ulo {kripa-nje jer brava dugo nije otklju~avana, a onda su se te{ka drvena vrata uz {kripanje otvorila. Bio jevru} ljetni dan i Maja je osje}ala kako ju oblijeva znoj. Od sre}e ili straha, nije znala, ali hrabro je kro~ila u pau~inom ispunjenu sun~anu prostoriju. Sve je djelovalo nekako dobro}udno iprijateljski, nekako obe}avaju}e. To je to! Srd`ba koju je jo{ do sino} osje}ala, topila se poputsnijega na sun~anom danu. Ku}a je djelovala smiruju}e, sun~ane su se zrake stidljivo probijalekroz starinske prozore.

Maja je na~as zatvorila o~i i ~inilo joj se da je opet ona mala djevoj~ica koja sjedi u o~evu krilu i~eka da joj mama posluì komadi} omiljenoga kola~a. Sje}anja su navirala, gotovo da je i miriskola~a mogla osjetiti. Miris ljetnoga podneva i mir u Majinu tijelu stopili su se u sve~anost tre-

nutka. Lijepo je biti kod ku}e, proleti Majinom glavom, ona spretno otvori hr|om na~ete {arke,te pusti sunce i sre}u u svoj ìvot …





PISANJE IJE/JE/E/I

1. Upi{ite gdje je potrebno ije/je/e/i .

svije}a smijeh l jepota sv jeìna prijetnja sv jetlost

mlijeko razm jestiti usp jeh sav jet lijep htiodio svijet vol jela promijeniti lije~nik l jekovitost

pridrijemati prid jev sav jest ispovijed smio zas jedanje

m jera dot jerati dosl jednost vrijedan dragoc jen ~ov jek

prim jer vijek dijeliti d jetelina sijeno s jena

dijete d jetinji d jevojka d jeca cvijet cv jeti}

d jed d jelatnost cijediti c jedilo oc jena ocijeniti

c jelina èlio

2. Zaokruìte to~no napisane rije~i. letjeti, smijeti, iscjediti, prisje}anje, voljeo, pripovjeda~, cijev, cijevovod,

cjev~ica, odolijevati, odolijeti, precjeniti, prebije}i, iznevjeriti, umrjeti

3. Podcrtajte rije~i u kojima su ije/je/e/i pogre{no napisani.

prjedlog, svijetski, vrijeme, prijenos, prjepis, pijesma, pjesmarica, pripovijetka

4. Svaku pogre{no napisanu rije~ iz prethodnoga zadatka napi{ite pravilno.

Prijedlog, svjetski, prijepis, pjesma.


tijesan – tjesan namjerno – namijerno

vjerovanje – vijerovanje svjetao – svijetao

vjetar – vijetar vjesnik – vijesnik

smijer – smjer vijera – vjera

vije`ba – vje`ba zaprijetiti – zaprjetiti

vjetrenja~a – vijetrenja~a uspjeo – uspio


a) U valpova~kom parku moè{ vidjeti vjevericu.

b) Iza brijega izranjalo je sunce.

c) P~ele skupljaju cvjetni prah.

d) Slije}u s cvijeta na cvijet.

e) Poslu{a{ li moj savjet, dobit }e{ bolju ocjenu.

f) Sve ima svoju cijenu.

g) Mljekarice su ranom zorom donosile mlijeko u grad.

h) Smijeh je lijek.





7. Dopunite sljede}e re~enice glagolom vidjeti . Kako bi re~enice bile gramati~ki to~ne,od glagola vidjeti trebate na~initi glagolski pridjev radni.

Zoran je vidio Sanju. Ona njega nije vidjela.

8. Upi{ite ije/je/e/i .

Hrvatska je ~arobno m jesto. Ima sve {to samo poèl jeti moè{: br jegove/bregove, rijeke, do-line, planine i prelijepo Jadransko more. L jepota ovih krajeva o~arala je ve} mnoge putnikenam jernike. Lijepo je vid jeti mije{anje svih tih l jepota na tako malom prostoru. Zbog toga uHrvatsku stiù ljudi iz cijeloga svijeta. Naj~e{}i su nam gosti Nijemci i N jemice. Uvijek se radovra}aju zbog sunca i ~istoga mora, ali i zbog osmijeha/osm jeha ljubaznih doma}ina. Sv jeìnamediteranskoga zraka godi i d jeci i odraslima. Dok d jeca najradije grade kule u pijesku, odrasliuìvaju u mediteranskoj kuhinji, kupanju, igri sv jetla i s jene u uskim dalmatinskim uli~icama …Vole i klapsku p jesmu koja se razlijeè tamnim no}ima.

U posl jednje vrijeme budi se i seoski turizam u Slavoniji i Baranji. Ondje se gosti mogu probuditiuz miris sv jeèga sijena i ~a{u netom pomuzenoga mlijeka. Ve~erima odzvanjaju zvuci tam-

burice {to mame osmijeh/osm jeh i s jetu na lica gostiju. Posl jednjih su godina ovi vrijedni ljudipuno radili na unapr je|enju/unapre|enju turizma u svojem kraju. Cijene svakoga gosta koji ihpos jeti i spremno mu nude l jepote stol jetnih slavonskih {uma i slasti bogatih slavonskih trpeza.Pomije{ani okusi, mirisi i boje jo{ dugo nakon pos jeta ìve u s je}anjima njihovih gostiju.

Mnogi su se ljudi ve} do sada zaljubili u Hrvatsku, a ona ima ljubavi, sv jetla i sre}e za jo{ mnogeod vas.

9. Upi{ite ije/je/e/i , ~ , } , d`, | .

Svatko ima pravo na d jetinjstvo. Svatko ima pravo, ali ima onih generacija koje ga naprostodaju u zam jenu, u zam jenu za budu} a d jetinjstva. Takvima je hrabrost uro| ena, takvima pri-

pada sv ijet, pripada im ~ ak i budu} nost. Me| utim, generacije o kojima govorimo ni to ne mogu uzeti, jer d jetinjstvo je ~ ov jeku sve {toima. Ona neiscrpna snaga koju posl ije cijeli ìvot tro{i. A ako sv ijetu daruju d jetinjstvo, ondanjima ne ostaje ni{ta. I tako u krug.

Takva d jeca bez d jetinjstva odmah postanu odrasli ljudi, istro{eni, umorni, postaju hodaju} i spomenici, `rtve ~ ov je~anstva, oni su istodobno strah i divljenje, oni u du{i vje~ ito nose suprot-nosti suza i smijeha, radosti i patnje.

Oni su prim jer koji nitko ne bi èlio biti, ali svi teè toj {irini du{e.

Razmi{ljam, dok ovo pi{em, gdje je moje d jetinjstvo? Ima li i{ta ~ov jek posl ije d jetinjstva? Na-ravno, osim s je}anja.

(Sini{a Glava{evi}, Pri~a o djetinjstvu)10. Upi{ite ije/je/e/i , ~ , } , d`, | .

Ovaj je t jedan bio pun uzbu|enja i iznena|enja. U srijedu sam dobio lo{u oc jenu iz Hrvat- skoga jezika. U~ili smo o prid jevima, prijedlozima i prilozima, a meni se sve to u glavi nekakopomije{alo. S jedio sam na satu kada mi je zasvijetlio mobitel. Bila je to Jasna, d jevojka zbog kojesam probdio cijelu c jelcatu no}. Zbog nje sam po~eo pisati p jesme i no}u gledati zvijezde.

Postao sam nekako druk ~iji. êsto uìvam u samo}i. Obuzimaju me tuga i s jeta. Prijatelji suiznena|eni i kaù da me ne prepoznaju. Ne mogu si pomo}i. Slijedi me s jenka ljubavi. Zatosam tako uzbu|en {to se Jasna danas javila, pa makar sam dobio jedinicu iz prijedloga. Prijed-

loge}u ve

} nekako nau

~iti, Jasnu

}u poku{ati osvojiti, a onda

}e sv

ijet postati savr{eno m

jestoza moju sre}u.





REÊNI^NI ZNAKOVI

1. Zaokruìte slova ispred izraza ili re~enica u kojima su uporabljeni re~eni~ni zna-kovi.

a) Svi su ustali, jedino je Sven ostao sjediti. b) 12. sije~nja 2009.

c) Tko je za sladoled?!

d) 30 : 10

e) Autocesta Zagreb – Osijek

f) „Sutra }e{ pospremiti svoju sobu!“ ljutito je doviknula zalupiv{i vratima.


a) Marko , kada si stigao? b) Stigao sam rano jutros.

3. Zaokruìte pogre{no napisan re~eni~ni znak.

Anita je bila nemirna, upla{ena, a Sanja … .

4. Obrazloìte pogre{ku iz prethodnoga zadatka.

Iza troto~ja koje dolazi kao znak nedovr{enosti ne pi{emo jo{ i to~ku.

5. Zaokruìte slovo ispred to~no napisanih naslova koji slijede jedan iza drugoga. a) Promjenjive rije~i. Nepromjenjive rije~i

b) Promjenjive rije~i; Nepromjenjive rije~i.

6. Upi{ite odgovaraju}i re~eni~ni znak.

Pitao me ho}u li mu pomo}i .

7. Objasnite za{to ste u prethodnoj re~enici upisali ba{ taj re~eni~ni znak.

Na kraju neupravnoga govora pi{emo to~ku, a ne upitnik ili uskli~nik.

8. Zaokruìte slovo ispred mjesta i nadnevka koji su pogre{no napisani.

a) U [ibeniku 4. travnja 2009. g.

b) U [ibeniku, 4. travnja 2009. g.

c) [ibenik, 4. travnja 2009. g.

9. Po{tuju}i pravila o pisanju mjesta i nadnevka, napi{ite mjesto (selo/grad) u kojem senalazite dok ovo rje{avate i dana{nji nadnevak.

Npr.: Osijek, 18. svibnja 2009. g. ili U Osijeku 18. svibnja 2009. g.





10. Zaokruìte slovo ispred re~enice u kojoj su re~eni~ni znakovi to~no napisani.

a) Brè }u sti}i biciklom nego da idem pje{ice.

b) Brè }u sti}i biciklom, nego da idem pje{ice.


Svi su ga voljeli , a on je to dobro znao. Radovao se susretu sa starim prijateljima , pripremao imiznena|enje i smi{ljao pozdravni govor . Znao je da }e svi do}i da ga vide , samo }e Ante zbogbolesti izostati . Kada uhvati malo vremena , oti}i }e ga posjetiti i zaèljeti mu brzo ozdravljenje.Odlu~io je da }e me|u prijateljima ostati puna dva tjedna , zato njegovoj sre}i i uzbu|enju nijebilo kraja. Bit }e to prilika za druènje , beskrajne pri~e , sje}anja obojena sjetom i pokoju suzu. Ho}e li ona zablistati zbog radosti ili sjete , ni sam nije znao …

12. Upi{ite re~eni~ne znakove koji nedostaju.

a) „ Sutra }u do}i k tebi “, re~e Sanja.

b) „Kada poloìm ispit“, re~e Sanja , „do}i }u k tebi .“

c) „Moè{ li mi posuditi svoj novi {al ?“ upita Sanja. d) „ Sutra ne moè{ van!“ povikne tata.

e) Sestra se zadovoljno smje{kala i tiho pro{aputala: „ Sutra ne ide{ van.“

13. Zaokruìte slova ispred re~enica u inverziji.

a) Kada sam se zaljubila, svijet je postao ljep{i.

b) Objasnit }u ti najbolje {to znam.

c) Tko rano rani, dvije sre}e grabi.

d) Idem tamo gdje je sve po mom.

e) Budu}i da sam zaljubljena, sretna sam.14. Dopunite re~enicu.

Ako je re~enica u inverziji, zavisnu i glavnu re~enicu obvezno odvajamo zarezom.


Majka je upravo stigla s tr`nice. Donijela je jagode , maline , tre{nje i jabuke , ali zaboravila jekupiti banane. Poslat }e po njih Ivana , samo {to mora pri~ekati da se on vrati s treninga. „Kadabi Ivan poùrio“, rekla je mama , „vo}na bi torta jo{ danas mogla biti gotova.“ Sutra }emo nakavu pozvati svoje prijatelje , a onda }e im mama posluìti so~nu , osvjeàvaju}u tortu. Dobro zna da svi vole taj kola~ , jedino bi Davor vi{e volio da je napravila neki kola~ s orasima. Ako

tata o~isti orahe , njemu }e èlju ispuniti sljede}i tjedan.


a) Poha|am Srednju {kolu Jure Ka{telan.

b) Poha|am Srednju {kolu „Jure Ka{telana“.

c) Poha|am Srednju {kolu „Jure Ka{telan“.

d) Poha|am Srednju {kolu Jure Ka{telana.

17. Obrazloìte svoje odgovore iz prethodnoga zadatka.

Ako je osobno ime i prezime u nazivu neke ustanove u nominativu, pi{emo navodnike.

Ako je osobno ime i prezime u nazivu ustanove u genitivu, navodnike ne pi{emo.





KRATICE

1. Razvrstajte kratice u dva kruga ovisno o tome je li rije~ o obi~noj ili o sloènoj kratici.

MUP, m. r., UN, mn., SAD, HT, N, br., O[, g|a, RH, fra, MH, prof.

m. r.

mn.

N

br.

g|a

fra

prof.

MUP

UN

SAD

HT

O[

RH

MH

OBI^NEKRATICE

SLO@ENEKRATICE

2. Zaokruìte slovo ispred kratica koje su pogre{no napisane.Svaku kraticu koja je pogre{no napisana napi{ite to~no.

a) v (vokativ) V/vok. e) J.I. (jugoistok) JI

b) mr (magistar) mr. f) HZ (herc) Hz

c) S[ (srednja {kola) / g) cm (centimetar) / d) gosp. (gospodin) / h) HRK (hrvatska kuna) /

3. Podcrtajte kraticu koja je pogre{no napisana.

`. r., mn., dr., tj., m. , str., npr., r./razr.

4. Napi{ite zna~enje svake kratice iz prethodnoga zadatka.

ènski rod metar

mnoìna strana doktor na primjer

to jest razred

5. Prepi{ite sljede}i tekst, ali tako da istaknute rije~i napi{ete kraticama.

G./Gosp. Ivi} pogledao je kroz prozor. U njemu su se mije{ali strah, srd`ba, ljutnja, nepovje-renje i sl. osje}aji. G|a Ivi} nijemo je gledala preda se. Tzv. sre}a netragom je nestala. Ova jeg./god. bila uistinu te{ka i puna neugodnih iznena|enja, zaklju~ili su na kraju oboje …





6. Prepi{ite re~enice tako da kratice zamijenite punim rije~ima.

a) Ove smo {k. god. imali puno posla. Ove smo {kolske godine imali puno posla.

b) S prof. Ani} u~ili smo o palatalizaciji, jotaciji, sibilarizaciji i sl. promjenama koje se ponekaddoga|aju u rije~ima.

S profesoricom Ani} / profesorom Ani}em u~ili smo o palatalizaciji, jotaciji, sibilarizaciji i sli~nim promjenama koje se ponekad doga|aju u rije~ima.

c) G|ica Ivana ju~er se iznenada pojavila. Gospo|ica Ivana ju~er se iznenada pojavila.

d) Im. majka stavite u G jd. Imenicu majka stavite u genitiv jednine.

e) Sino} je MUP objavio va`no priop}enje. Sino} je Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo va`no priop}enje.

f) Davor je postao mr.

Davor je postao magistar . g) Horvat }e sljede}e sezone igrati za NK Zrinjevac. Horvat }e sljede}e sezone igrati za Nogometni klub Zrinjevac.

h) Sve pridj. trebate napisati u nom. i dat. Sve pridjeve trebate napisati u nominativu i dativu.

i) Potpisao je dvogodi{nji ugovor za RK Mladost. Potpisao je dvogodi{nji ugovor za Rukometni klub Mladost.

7. Napi{ite zna~enje sljede}ih sloènih kratica.

Pritom pazite na pravopis, tj. na veliko/malo slovo.

a) PBZ – Privredna banka Zagreb

b) S[ – srednja {kola

c) HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

d) MH – Matica hrvatska

e) HNK – Hrvatsko narodno kazali{te

f) SSS – srednja stru~na sprema

g) RH – Republika Hrvatska

h) NK – nogometni klubi) Nama – Narodni magazin

8. Kako trebamo napisati pade`ni nastavak kod kratice koju ne ~itamo kao punu rije~?

Ako se kratica ne ~ita kao puna rije~, pade`ni se nastavak pi{e uz kraticu spojen spojnicom.

U skladu s navedenim odgovorom zaokruìte slovo ispred re~enice koja je to~nonapisana.

a) Danas sam pogledala zanimljivu emisiju na HRT.

b) Danas sam pogledala zanimljivu emisiju na HRT-u.





SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEÎ


1b. 2b, c. 3a. 4b. 5a, c. 6a, c. 7b. 8b. 9b. 10a. 11b. 12a. 13a. 14a. 15b. 16b.

2. Podcrtajte to~no napisane rije~i.

dovratnik, me|ubroj, samoza{tita, poo~im, aeroklub, autocesta, automehani~ar, tonmajstor,ultrazvu~an, kinooperater, dobo{-torta, rak-rana, polubog, nerad, ne~ovjek, punoljetan, poslijepodnevni.

3. Podcrtajte neto~no napisane rije~i i napi{ite ih ispravno na prazne crte.

50-ih godina, trideset jedan, ne bih, nestajati, nemate, radit }u, rekla-kazala, ponaj~e{}e, po-najprije, i te kako, na primjer,

4. Napi{ite po dvije re~enice iz kojih }e biti vidljivo da razlikujete zna~enje izdvojenih rije~i.

Npr. Nadaleko se o njemu ~uje. / Uputio se na daleko putovanje.

Ubrzo je shvatio da je pogrije{io. / Pouzdao se u brzo dono{enje odluke.

Svi su odreda bili u pravu. / Preuzeo je brigu, od reda u ku}i do ~i{}enja.

Vratio se natrag na njegov poziv. / Bio je na tragu povoljnu rje{enju.

5. Ispravite pogre{ke u re~enicama.

Bio sam sa psi}em kod veterinara.

Abeceda zavr{ava sa `.

Upoznao sam se sa Ksenijom.

Ja bih volio postati tapetar.

I oni bi voljeli s nama u kino.

Mi bismo o tome rado razmislili.

Odgovorili smo ne gledaju}i u bilje`nicu.

Nisam o tome razmi{ljao.

Ne mogu sa sigurno{}u re}i {to sam vidio. Preda mnom je bio veliki izazov.





PISANJE I UPORABA ZAMJENICA

Uporaba zamjenice svoj1. Pred vama je nekoliko re~enica u kojima nedostaju zamjenice. Na prazno mjesto

upi{ite zamjenicu tako da re~enica bude gramati~ki to~na. Pri rje{avanju zadatka

upotrijebite sljede}e zamjenice: svoj, svoje, svoga, njihovo, njezin, njegov. svoj, njezin, svoga, njegov, njihovo, svoje.

2. Prepi{ite sljede}e re~enice tako da ispravite pogre{ku.

Mi smo svoju djecu ostavili kod ku}e., Uzela sam svoju torbu., Marko gleda samo svoju korist.,Mislim na sebe i svoje prijatelje., Pi{em svojom olovkom., Nemam gumicu. Posudi mi svoju!.

3. Dopunite re~enicu tako da umjesto posvojne zamjenice na prazno mjesto napi{etepovratno-posvojnu zamjenicu.

svojim, svoju, svoj, svoj, svoje, svoje.

4. U sljede}im re~enicama zaokruìte povratno-posvojnu zamjenicu. Na praznu crtunapi{ite posvojnu zamjenicu koju ona zamjenjuje.

moju, njegove, tvoj, njihovu, njezinu, njihov.

5. Zaokruìte to~no napisane re~enice.

a, b, e.

6. Neto~ne re~enice iz prethodnoga zadatak prepi{ite ispravno.

Razmi{ljam o svojim prijateljima., Mi nemamo svoj kombi.

7. Ispunite sljede}u tablicu sklanjaju}i zadane pojmove.

svoj auto, svojeg(a)/svog(a) auta, svojem(u)/svom autu, svoj auto, svoj auto, svojem/svomeautu, svojim autom; svoja ku}a, svoje ku}e, svojoj ku}i, svoju ku}u, svoja ku}o, svojoj ku}i, svojom ku}om; svoje dijete, svojeg(a)/svog(a) djeteta, svojem(u)/svom(u) djetetu, svoje dijete, svojedijete, svojem/svom(e) djetetu, svojim djetetom.

8. Crtama spojite re~enicu i zamjenicu koja nedostaje da bi ta re~enica bila smislena. Pazite– ponu|ena je zamjenica u nominativu, a vi je trebate staviti u odgovaraju}i pade`.

a – 3, b – 4, c – 2, d – 5, e – 1.

Pisanje neodre|enih zamjenica1. U svakoj je od sljede}ih re~enica neka pogre{ka. Prepi{ite re~enice tako da ispravite pogre{ku.

a) On ne bi prevario prijatelja ni za {to na svijetu., b) Ni za kakve novce ne moè se kupiti tajmir., c) Jeste li se i s kim posavjetovali?, d) Nemoj se ni pred ~im skrivati., e) Vi nikad ni sa ~imeniste zadovoljni., f) On se ni pred kim ne srami., g) Imamo li i s kim i}i u kino?

2. Sljede}e re~enice preoblikujte tako da njihovo zna~enje postane suprotno.

a) Martin nikad ni s kim ne do|e., b) Susjedi ne razmi{ljaju ni o kakvim posljedicama., c) Onanikad nije sretna ni sa ~ime., d) Ne bih to dao ni za {to na svijetu.

3. Prepi{ite re~enice tako da budu pravopisno to~ne.

a) Nitko nije bio pred vratima., b) Ni za ~im ne àli., c) Je li itko stigao?, d) Ni za {to te ne dam.

4. Stavite znak (to~no) uz re~enice koje su napisane u skladu s pravopisnim pravilom. 1.a, 2.b, 3.a, 4.b, 5.a, 6.a, 7.a, 8.b.




PISANJE PRIJEDLOGA S/SA

1. Na praznu crtu upi{ite prijedlog s ili sa u skladu s pravopisnim pravilima.

a) sa, b) sa, c) sa, d) s, e) s, f) sa, g) s , h) s, i) s, j) s, k) s.

2. Na praznu crtu tamo gdje je potrebno prijedlog s ili sa u skladu s pravopisnim pra-vilima. Ako prijedlog nije potreban, crtu ostavite praznu.

a) sa, b) bez prijedloga, c) s, d) bez prijedloga, e) sa, f) bez prijedloga, g) bez prijedloga, h) bezprijedloga, i) s.


1.c, 2.a, 3.b, 4.c, 5.b, 6.c.

Documents

trogodišnji program -jezik (1)