Tržišno pozicioniranje specijaliziranih hotela

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Pula / Sveuilište Jurja Dobrile u Puli
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:843082
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
Fakultet za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije
SILVIJA KUKULJEVI
Fakultet za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije
SILVIJA KUKULJEVI
Znanstveno podruje: Društvene znanosti
Mentor: doc. dr. sc. Tamara Florii
Pula, rujan, 2019.
______________________________________________ovime izjavljujem da je ovaj
Diplomski rad rezultat iskljuivo mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim
istraivanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu kao što to pokazuju korištene
bilješke i bibliografija. Izjavljujem da niti jedan dio Diplomskog rada nije napisan na
nedozvoljen nain, odnosno da je prepisan iz kojega necitiranog rada, te da ikoji dio
rada krši bilo ija autorska prava. Izjavljujem, takoer, da nijedan dio rada nije iskorišten
za koji drugi rad pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili radnoj ustanovi.
Student
Dobrile
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
__________ koristi na nain da gore navedeno autorsko djelo, kao cjeloviti tekst trajno
objavi u javnoj internetskoj bazi Sveuilišne knjinice Sveuilišta Jurja Dobrile u Puli te
kopira u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveuilišne knjinice
(stavljanje na raspolaganje javnosti), sve u skladu s Zakonom o autorskom pravu i
drugim srodnim pravima i dobrom akademskom praksom, a radi promicanja
otvorenoga, slobodnoga pristupa znanstvenim informacijama.
Za korištenje autorskog djela na gore navedeni nain ne potraujem naknadu.
U Puli, _______________ (datum)
1.1. Osnovni pojmovi marketinga ................................................................................ 3
1.2. Razvoj novog proizvoda ....................................................................................... 6
1.2.1. ivotni ciklus ................................................................................................... 9
1.2.2. Strategija distribucije .................................................................................... 10
1.3. Promotivne usluge .............................................................................................. 10
2. ISTRAIVANJE TRIŠTA ......................................................................................... 14
2.2. Posebna podruja istraivanja ............................................................................ 16
2.3. Potreba za istraivanjem trišta .......................................................................... 17
2.4. Trišno pozicioniranje i segmentacija ................................................................. 18
2.5. Metode i postupci istraivanja trišta ................................................................. 19
2.6. Specifinost turistikog trišta ............................................................................. 21
3. HOTELSKE USLUGE ............................................................................................... 23
4. ULOGA MARKETINŠKE KONCEPCIJE U HOTELSKOM POSLOVANJU ............... 25
4.1. Osnovne funkcije i karakteristike hotelskog poduzea ........................................ 26
4.2. Strateško planiranje marketinga u hotelijerstvu .................................................. 28
4.3. Instrumentarij politike plasmana i organizacija marketinga u hotelskom poduzeu
................................................................................................................................... 32
5.1.1. Hoteli prema lokaciji ..................................................................................... 37
5.1.2. Hoteli prema ponudi ..................................................................................... 39
5.1.3. Hoteli prema veliini ..................................................................................... 41
5.1.4. Hoteli prema razini usluge ............................................................................ 41
5.1.5. Hoteli prema vlasništvu ................................................................................ 42
5.2. Pozicije hotelijerstva u Republici Hrvatskoj ......................................................... 43
5.3. Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih
objekata iz skupine Hoteli .......................................................................................... 44
5.4. Istraivanje specijaliziranih hotela u Hrvatskoj .................................................... 51
5.4.1. San Rocco .................................................................................................... 51
5.4.3. Le Premier .................................................................................................... 52
5.4.4. Hotel Excelsior ............................................................................................. 52
6.1. Vanost dizajna u arhitekturi za pozicioniranje hotela na turistikom trištu ....... 53
6.2. Dizajn u arhitekturi u funkciji razvoja hotelijerstva............................................... 54
6.3. Trendovi dizajna u arhitekturi vani u pozicioniranju hotela na turistikom trištu
................................................................................................................................... 56
6.3.2. Eko trendovi dizajna u arhitekturi hotela ...................................................... 58
6.3.3. Trendovi u marketinškom pozicioniranju ...................................................... 59
6.4. Rezultati istraivanja percepcije vanosti dizajna u arhitekturi i pozicioniranju
hotela na turistikom trištu ....................................................................................... 61
6.4.1. Hipoteze istraivanja .................................................................................... 61
6.4.2. Ciljevi istraivanja ......................................................................................... 61
6.4.4. Rezultati istraivanja .................................................................................... 63
6.4.5. Ogranienja istraivanja ............................................................................... 76
Turizam je jedan od najvanijih pokretaa razvoja gospodarstva u Republici
Hrvatskoj. Ve dugi niz godina Hrvatska je turistiki orijentirana zemlja te turizam ini
jednu od najveih snaga gospodarstva. Trišno pozicioniranje ima veliku ulogu u
poboljšanju rada i organizaciji hotelijerstva. Prvenstveno jer je potaknuto istraivanjem
trišta kojemu se ne pridaje velika vanost, iako bi trebala, kako bi se mogli sagledati
svi segmenti aktivni na trištu, poput prilika, prijetnja, novih trendova i potreba
potrošaa.
Ovim diplomskim radom prikazat e se marketing elementi, istraivanje trišta te
njegova vanost u hotelijerstvu koju ima za pravilan nastup na trištu, trišno
pozicioniranje specijaliziranih hotela s osvrtom na trišno stanje specijaliziranih hotela u
Republici Hrvatskoj, te rezultati dobiveni istraivanjem percepcije vanosti dizajna u
arhitekturi i pozicioniranje hotela na turistikom trištu.
Cilj diplomskog rada je istraiti trišno pozicioniranje kao element marketing
strategije te predstaviti vanost istraivanja trišta, odnosno koje beneficije hotelijerstvo
moe imati od istog, zatim teorijski istraiti i opisati obiljeje hotelskih usluga te njihovo
trišno pozicioniranje, ulogu marketinške koncepcije u hotelskom poslovanju i na kraju
obraditi specijalizirano hotelijerstvo, predstaviti vrste, kategorizaciju i posebne
standarde ugostiteljstva prema Pravilniku Republike Hrvatske.
Za svrhu pisanja diplomskog rada provedeno je istraivanje. Predmet istraivanja
je percepcija vanosti dizajna u arhitekturi i pozicioniranje hotela na turistikom trištu.
Svrha istraivanja je uvidjeti smatraju li ispitanici dizajn kao jedan od bitnijih elemenata
u turistikom procesu, upoznatost s design hotelima, te turistike percepcije modernog
turista.
Cilj istraivanja je utvrditi koliko su ispitanici svjesni okoline i koliku vanost
pridaju estetici dok su u ulozi turista. Istraivanjem se eli doi do spoznaje o tome
koliko su ispitanici turistiki aktivni, u kakvoj vrsti objekta naješe odsjedaju, što im je
najvanije u smještaju te smatraju li da cijena odgovara dobivenoj usluzi, jesu li
upoznati s design hotelima, s kojima od njih su upoznati, koja je prosjena dob i struna
sprema ispitanika te sve ostale karakteristike koje ih obiljeavaju i ine jedinstvenima.
2
U ovom izviajnom istraivanju za prikupljanje primarnih podataka provedena je
anketa. Pitanja za anketu podijeljena su u nekoliko kategorija kao što su uvodna pitanja
o turistikoj aktivnosti te vrsti smještaja u kojemu se aktivnost odvija, poznavanje
tematike design hotela, demografska pitanja, sadrajna pitanja te završna pitanja.
Provedena je anonimna anketa kako se ne bi ni na koji nain utjecalo na mišljenje i
prejudiciralo odgovore ispitanika. Za potrebe ovog izviajnog istraivanja koristio se
prigodni uzorak odnosno korišten je namjerni, a ne sluajni uzorak. Ogranienje
istraivanja predstavlja veliina uzorka koja je mala s obzirom na duljinu provoenja
istraivanja.
3
Pozicioniranje postaje element od kljune vanosti marketing strategije u ovo
novo doba globalizacije, velike konkurencije i zasienja trišta.
1.1. Osnovni pojmovi marketinga
Marketing ima interaktivno djelovanje u odnosu na okruenje u kojem djeluje, te
se moe rei da primjena i realizacija marketinga ovisi o konkretnom društveno-
ekonomskom okruenju. Što znai da se moraju dogoditi odreene promjene u procesu
funkcioniranja marketinga da bi se izvršile odreene zadae (Grbac & Meler, 2007). Za
marketing se kae da spada u one znanstvene discipline u kojima ono što vrijedi danas,
ve sutra postaje neupotrebljivo. U svojoj knjizi Dragutin Guti, Joško Baeli i Zorana
Baeli navode nekoliko definicija marketinga od kojih se izdvaja definicija koju je dao
Peter Drucker: ''Moemo pretpostavljati da e uvijek postojati potreba za nekakvom
prodajom. Ali cilj marketinga je prodaju uiniti suvišnom. Cilj je marketinga poznavati i
razumjeti potrošaa toliko dobro da mu proizvod ili usluga u potpunosti odgovaraju, tako
da proizvod sam sebe prodaje. U idealnom sluaju, marketing treba rezultirati
potrošaem koji je spreman na kupnju. Jedino što je tada potrebno jest da su proizvod
ili usluga dostupni. '' (Guti et al, 2011:17-18).
Prema Kotleru marketing obuhvaa dobra, usluge, dogaaje, iskustva, osobe,
mjesta, imovinu, organizacije, informacije i ideje. Rezultat materijalne proizvodnje su
dobra, a podrazumijevaju konzervativne proizvode, automobile, bijelu tehniku i slino.
Dobra do kupaca stiu kroz klasine prodajne kanale, a u novije vrijeme je sve
uestalija prodaja putem interneta. Usluge postaju predmetom marketinga s rastom
gospodarstva i standarda stanovništva. Spektar usluga je širi od spektra dobara
(obuhvaa hotele, prijevoznike, kozmetiare, frizere, zdravstvo, školstvo, raunovoe,
odvjetnike i drugo), te na temelju provedenog istraivanja u amerikom društvu došlo se
je do zakljuka da omjer usluga i dobara iznosi 70:30. Dogaaji su zanimljivi marketing
strunjacima te ih nastoje promovirati, to mogu biti na primjer: prodajne priredbe,
umjetnike priredbe, proslave godišnjica i slino (najviše se promoviraju globalni
4
sportski dogaaji). Predmet kreiranja i prodaje su iskustva u marketingu (što znai da se
trište za iskustva prilagoava klijentima, dobar primjer je kampiranje i igranje bejzbola
s umirovljenim velikanima tog sporta). Poznate osobe danas ne mogu opstati bez
pomoi iskusnih strunjaka marketinga, oni imaju osobnog menadera za odnose s
javnošu. Dobar primjer su poznati ljudi koji su uspješno izgradili vlastitu marku putem
marketinga (na primjer Oprah Winfrey, Madonna, Rolling Stonesi i drugi). Marketing
strunjaci postaju lanovi timova koji rade na gospodarskom razvoju, prodaji nekretnina,
kreiranju gradskih sadraja i slino, kako bi gradove uinili što privlanijim i atraktivnijim
za turiste, poduzetnike, umjetnike, poznate osobe i druge. Marketing je neizostavan i u
razmjeni i trgovanju imovinom, bilo to izravno ili putem burze. Agenti su sve više svjesni
snaga koje ima marketing i koje ih mogu uiniti uspješnijima i boljima od drugih na
trištu nekretnina. Organizacije pronalaze naine za izgradnju svog imida i
organizacijske kulture u oima svojih zaposlenika, klijenata i cijelog okruenja u kojem
djeluju. Organizacije ulau golema sredstva, napore te okupljaju poznate strunjake
kako bi im izgradili imid i stvorili konkurentsku prednost na trištu svojih usluga.
Proizvod koji se kupuje i prodaje su informacije koje su prijeko potrebne, a danas i
dostupne svima (najviše korisnih informacija pruaju koledi, enciklopedije, asopisi).
Dio marketinške ponude su ideje. U tvornicama se proizvode fizika dobra, a na trištu
se ta dobra predstavljaju kroz nadu, oekivanje, vjerovanje za kupce i potrošae.
Drugim rijeima, ne prodaju se proizvodi ili usluge, ve ideje i koristi koje oni pruaju
potrošaima. Upravo se uz pomo marketinga nastoje promicati razliite ideje za
dobrobit cijele zajednice (Guti et al, 2011).
Marketinško okruenje se moe podijeliti na mikrookruenje poduzetnikog
subjekta koje podrazumijeva poduzetniki subjekt sam po sebi, te makrookruenje
poduzetnikog subjekta. Kada govorimo o makrookruenju marketinga onda govorimo o
ukupnosti vanjskih initelja koji djeluju na poduzetniki subjekt na koje on nije u
mogunosti izravno ili neizravno djelovati. Ti vanjski, odnosno eksterni, initelji su
predstavljeni kao društvene snage koje djeluju na mikrookruenje poduzetnikog
subjekta, a to su ponajprije: demografske snage (stanovništvo i njegova obiljeja –
starosna dob, natalitet, mortalitet, stupanj obrazovanja i drugo), ekonomske snage
(kupovna mo stanovništva, razina kvaliteta ivota, opa razina cijena, inflacija i drugo),
5
politiko-pravne snage (zakonska regulativa, mjere ekonomske politike, pravila, propisi i
drugo), kulturne i društvene nage (sustav vrijednosti, etika i moralna naela, ivotni stil
i drugo), tehnološke snage (utjecaj tehnologije, praenje promjena, stupanj inovativnosti
i drugo), te konkurentske snage (opi gospodarski uvjeti, domaa i inozemna
konkurencija, uinci globalizacije i drugo). Moe se zakljuiti kako poduzetniki subjekti
nisu u mogunosti djelovati na prethodno nabrojeno, te je to moda neizravan nain
prepoznavanja i saimanja stavova i interesa veeg broja poduzetnikih subjekata te
njihovog rješavanja od strane nadlenih ministarstava i vlade kao najvišeg tijela izvršne
dravne vlasti (Grbac & Meler, 2007).
Kada govorimo o mikrookruenju marketinga onda govorimo o ukupnosti
unutarnjih i vanjskih initelja koji djeluju na poduzetniki subjekt te u koje je on ukljuen,
odnosno na njih moe izravno ili neizravno djelovati. Dakle, moe se djelovati u veoj ili
manjoj mjeri na vlastite zaposlenike, dobavljae, kupce, posrednike, kao i druge
gospodarske subjekte, konkurente te na javnost.
Trište je najvaniji dio okruenja poduzetnikog subjekta, on je završna toka
svih marketinških napora poduzetnikog subjekta. Utjecaj trišta na poduzetnike
subjekte se oituje u tome dali poduzetniki subjekti svoju proizvodnu ili uslunu
djelatnost usmjeravaju k zadovoljavanju potreba potrošaa na trištu kako bi ostvarili i
odgovarajuu dobit, zatim, ostvarena dobit moe biti izravan ili neizravan rezultat
uspješnosti prilagoavanja poduzetnikog subjekta potrebama domaeg i inozemnog
trišta, te poveanja uspješnosti poslovanja i drugo, i na kraju zadnji utjecaj na
organizaciju proizvodnje koji ukljuuje veliinu i organizacijsku strukturu poduzetnikog
subjekta (Grbac & Meler, 2007).
Ako govorimo o trištu moramo spomenuti i konstitucijske elemente trišta, a to
su ponuda i potranja. Ponuda podrazumijeva sve što jedan subjekt nudi po odreenoj
cijeni drugoj strani na trištu, dakle ona je razmjena i pretpostavka postojanja potranje
na trištu. Na ponudu utjee mnogo initelja, od kojih su najvaniji:
- prodajna cijena proizvoda,
- cijene konkurentskih proizvoda,
6
predmet ponude (Grbac & Meler, 2007).
Zakon ponude i potranje kae da je ponuena koliina proizvoda na trištu
razmjerna cijeni, što znai da e poveanjem cijena na trištu ponuena koliina
proizvoda rasti i obrnuto (sniavanjem cijena ponuda pada).
Postoji mnogo razliitih vrsta potranje, a u teoriji je potranja koliina proizvoda
ili usluga koje su kupci u odreenom vremenskom razdoblju, na odreenom mjestu, pri
odreenoj cijeni i pri odreenim prodajnim uvjetima spremni kupiti. initelji potranje
ovise o osobitostima proizvoda koji su predmet potranje, a najvaniji su:
- cijena i kvaliteta proizvoda,
- cijene konkurentskih proizvoda,
- razina kupovne moi,
- uloeni marketinški napori ponuditelja,
Meler, 2007).
Zakon ponude i potranje takoer nalae da je potranja za proizvodom na
trištu obrnuto razmjerna cijeni, znai da e poveanjem cijena na trištu potranja za
proizvodima padati i obrnuto (sniavanjem cijena potranja za proizvodima raste)
(Grbac & Meler, 2007).
1.2. Razvoj novog proizvoda
Pod pojmom razvojem novog proizvoda podrazumijevaju se roba, usluge i ideje,
to je izvor napretka koji nosi i odreeni rizik za gospodarske i druge subjekte. ''Novi
proizvod je svaki proizvod koji se uvodi na trište i koji se po svojim karakteristikama
razlikuje od drugih proizvoda, pri emu i potrošai takav proizvod doivljavaju kao nov.''
(Grbac, 2005:42). Novi proizvod je onaj koji se moe razviti unutar pojedinih
7
gospodarskih ili drugih subjekata ili kupiti od druge tvrtke ili pojedinca/investitora.
Takoer je mogue i naruiti stvaranje novog proizvoda ili jednostavno kupiti proizvod
koji je zaštien patentom.
Assael klasificira proizvod u tri kategorije koje kombinira s dimenzijom potrošaa
i dimenzijom tvrtke (pogledaj tablicu 1.). Dakle u tablici je vidljivo da se razlikuje
proizvod koji je nov za tvrtku i potrošae, proizvod koji je nov za tvrtku, ali ne i za
potrošae, te proizvod koji je nov za potrošae ali ne i za tvrtku. Tablica se temelji na
rezultatima istraivanja Booz, Allen & Hamilton studije o razvoju novih proizvoda, te je
na temelju tih rezultata zakljuio da je svega 10% novih proizvoda koji su novi i za tvrtku
i za potrošae, 20% ine proizvodi koji su novi za tvrtku, ali ne i za potrošae te su
rezultat uvoenja postojeih proizvoda na trištu u proizvodnji pojedine tvrtke, 59% ini
proširenje proizvoda koji su novi za potrošae, ali ne i za tvrtku (navedeno ini preinaka
postojeih proizvoda (26%), dodavanje novih elemenata postojeem proizvodu (26%) i
repozicioniranje postojeeg proizvoda (7%)), preostalih 11% novih proizvoda nije bilo
mogue razvrstati u navedene kategorije (Grbac, 2005).
Tablica 1. Kategorije novog proizvoda
Proizvod nov potrošaima
Rijeci, Rijeka
8
''Raspon u kojemu se nešto definira kao novi proizvod ide od proizvoda na kojem
su izvršene minimalne preinake do proizvoda koji je potpuno nov po svim
karakteristikama.'' (Grbac, 2005:43). Uzmemo li to u obzir, razlikujemo tri stupnja
inovacije:
1. KONTINUIRANO INOVIRANJE - obuhvaene su minimalne intervencije na
proizvodu, ono se odvija redovito, a svodi se na neznatna unapreenja proizvoda (ili u
strukturi, sadraju, dizajnu ili ambalai),
2. DINAMIKO KONTINUIRANO INOVIRANJE - podrazumijeva djelomino
inoviranje kojim se preinauje postojei proizvod što moe izazvati i promjenu reakcije i
ponašanja potrošaa,
3. DISKONTINUIRANO INOVIRANJE - naješe se povezuje s tvrtkama koje
ulau velika sredstva u istraivanje i razvoj, a podrazumijeva stvaranje potpuno novog
proizvoda na razini ''znanstvenog otkria'' (Grbac, 2005).
Gospodarski i drugi subjekti koriste strategiju razvoja novog proizvoda u
sluajevima kada se procjeni da postoji dovoljno velika potranja na trištu koja e
opravdati ulaganja u razvoj novog proizvoda. Stvaranje novog proizvoda se temelji na
iskustvu u poslovanju s postojeim proizvodima i poznavanjem potreba i elja
potrošaa. Mnogi autori promatraju proces razvoja novog proizvoda kroz razliiti broj
faza, tako na primjer Kotler, Armstrong, Saunders i Wong razvoj novog proizvoda
analiziraju kroz devet faza:
2. razvoj ideja,
3. selekcija ideja,
5. utvrivanje strategije marketinga.
1.2.1. ivotni ciklus
Gospodarski subjekti nakon lansiranja novog proizvoda ili usluge oekuju da e
proizvod biti dobro prihvaen na trištu te da e uspješno povratiti uloena sredstva i
ostvariti dobit za daljnji razvoj i ulaganje u nova istraivanja i razvoj novih proizvoda.
''Proizvod prati biološku logiku tj. on je stvoren, razvija se, dostie svoju zrelost i
odumire.'' (Grbac, 2005:62). Kako bi se utjecalo na poboljšanje proizvoda treba postaviti
dobru strategiju za svaku fazu ivotnog ciklusa proizvoda. Faze ivotnog ciklusa
proizvoda su uvoenje proizvoda na trište, faza rasta proizvoda, faza zrelosti
proizvoda i faza odumiranja (opadanja) proizvoda (pogledaj grafikon 1.).
Grafikon 1. ivotni ciklus proizvoda
Izvor: Grbac, B., (2005), Osvajanje ciljnog trišta, Ekonomski fakultet Sveuilišta u
Rijeci, Rijeka
Krivulja ivotnog ciklusa proizvoda ovisi o vrsti proizvoda, jer se razliito oblikuje i
razliite je duine ovisno o proizvodu. initelji koji utjeu na duinu i oblik ivotnog
ciklusa proizvoda su potrebe i elje potrošaa, stavovi i ponašanje potrošaa,
tehnološke promjene, aktivnost konkurencije i marketing-aktivnosti tvrtke. ''Potrebe,
10
elje, stavovi i ponašanja potrošaa umnogome odreuju brzinu prihvata novog
proizvoda.'' (Grbac, 2005:63).
1.2.2. Strategija distribucije
Distribucija je povezana s prodajom, odnosno prodaja predstavlja promjenu
vlasništva nad odreenim proizvodom, a distribucija predstavlja promjenu mjesta koju je
prodaja izazvala. Kako bi se nešto moglo dobro prodati prije same prodaje je potrebno
istraiti potranju, ili predvianjem potranje ili analizom postojee potranje. Tako se
moe predvidjeti kolika je potreba za našim dobrima na odreenom trištu u odreenom
vremenskom razdoblju, odnosno treba analizirati prodajne rezultate te ih izraziti
koliinski ili vrijednosno, prema odreenim kriterijima što najviše ovisi o djelatnosti,
proizvodnom programu, veliini trišta, te organiziranosti prodaje i distribucije proizvoda
poduzetnikog subjekta, taj postupak se naziva analiza prodaje (Grbac & Meler, 2007).
Distribucija je temeljni element marketing miksa, te je sastavljena od izbora
kanala distribucije i fizike distribucije odnosno marketinške logistike. Rezultat
istraivanja distribucije bi trebalo biti postavljanje sustava fizike distribucije temeljem
niskih troškova i visokoj razini djelotvornosti, uinkovita kontrola zaliha, te na kraju
utvrivanje transportnih puteva i lokacije skladišta. Kao temeljni cilj istraivanja vezanih
uz distribuciju treba biti unaprjeenje i poveanje potranje, a ne samo smanjenje
troškova (Grbac & Meler, 2007).
Kako bi strategija promocije bila uspješna, potrebno je uinkovito komunicirati
neovisno o tome plasira li se turistika usluga, politika ideja ili raunalo. Promociju
provode nositelji ponude kako bi obavijestili, potakli i podsjetili potrošae o pojedinom
gospodarskom subjektu, njegovoj ponudi i poslovnoj aktivnosti. Komunikacija izmeu
nositelja ponude s potrošaima se odvija pomou više komunikacijskih aktivnosti kao
što su oglašavanje, osobna prodaja, unapreenje prodaje, publicitet i odnosi s javnošu,
ovi segmenti e biti objašnjeni u narednim poglavljima (Grbac, 2005).
11
Oglašavanje podrazumijeva sluenje tiskom, radijom i televizijom, filmovima,
plakatima i drugim medijima u kojima se moe zakupiti vrijeme ili prostor. Sve napore
osim oglašavanja ukljuuju odnosi s javnošu. Odnosi s javnošu podrazumijevaju
urednike tekstove kojima je svrha stvoriti i odrati povoljnu predodbu o hotelu i
njegovim proizvodima.
Tablica 2. Upotreba promotivnih tehnika u hotelima u glavnim podrujima a
Svi
hoteli
Kartice
Trgovanje
Oglašavanje
Promidba 83 89 94 91 81 80 76
Radio i TV 44 33 47 75 34 56 53
Telemarketing 34 22 49 52 28 30 50
Web
a Sve su brojke aritmetika sredina.
b Bez SAD-a.
Izvor: Medlik, S., Ingram, H., (2002), Hotelsko poslovanje, Golden marketing, Zagreb
Promidba je od osobitog znaenja za hotelske restauracije i barove, a provodi
se putem pakiranja, izlaganja i predstavljanja. Tim djelatnostima najviše pomau
12
brošure, plakati i drugi promidbeni materijali i djelatnosti. Spoj koji proizlazi iz njih daje
hotelski promidbeni mix koji se oslanja na ostvarenu prodaju i koji potie prodaju.
Istraivanja su pokazala da se diljem svijeta u svakom od podruja naješe koriste
izravna pošta, tiskani oglasi i promocije što se moe vidjeti u tablici 2. (Medlik & Ingram,
2002).
Recepcionari, konobari i drugo osoblje su u izravnom dodiru s mušterijom što ih
ini prodavaima usluge, ali postoji osoblje zadueno za prodaju ija je jedina briga
izravna prodaja. Ovdje se javlja marketing, odnosno marketing djelatnost koja postie
cilj hotela u dogovoru s organizatorom samo ako je za gosta rezervirana soba, stol u
restoranu ili slino (Medlik & Ingram, 2002).
1.4. Marketing miks uslunih i drugih subjekata
Svi subjekti koji planiraju pruati odreenu uslugu odabiru trište na kojem ele
djelovati. Za odabir trišta se koriste razne varijable, kao na primjer: demografska,
geografska, socio-ekonomska, psihografska i druge varijable, iako usluni gospodarski i
drugi subjekti naješe koriste demografsku varijablu za segmentaciju trišta. Nakon
odabira trišta slijede drugi elementi, a oni se tiu politike usluga, cijena, distribucije te
promocije koji se povezuju u integrirani marketinški program (Grbac, 2005).
Usluge se mogu podijeliti na usluge koje koriste gospodarski objekti i drugi
subjekti te na usluge koje koriste fizike osobe. Razvoj novog…