TRŽIŠNA PRIVREDA PONUDA I

POTRAŽNJA

Tržište je nastalo kao sistem u kojemkupci i prodavači međusobno djeluju, da

bi odredili količinu i cijenu dobra iliusluge.

Na tržištu sve ima cijenu, kojapredstavlja vrijednost nekog dobra

izražena u novcu.

Ako potrošači žele više nekog dobra (ako tražnja raste) cijena će rasti

šaljući signal proizvođačima da je potrebna još veća ponuda.

Rastom ponude,smanjuje se cijena,

te se uspostavljaravnoteža.

Adam Smith je to opisivao kao

načelo ''nevidljiveruke'' .

To sebičnonastojanje da

ostvari dobro zasebe, kao nekom

nevidljivom rukom, navodi da ostvarinajbolje dobro za

sve.

Tržišnu ekonomijukarakteriziraju razmjena i

specijalizacija, novac ikapital.

Razvoj saobraćajne infrastrukture i osvajanjenovih kolonija doveo je do porasta razmjene i do

naglog povećanjaproizvodnje.

Specijalizacija je omogućavala veliku

produktivnost, te viškovekoje su razmjenjivaliotvorenom tržištu.

Za ubrzavanjerazmjene je bio

potreban novac, kaosredstvo plaćanja.

Trampa i kasnije kovanizlatni ili srebreni novac

bili su prespori da bi mogli pratiti potrebe

razvoja.

Do revolucionarnoguzleta došlo je

uspostavom papirnognovca.

Treća karakteristikatržišne ekonomije

je kapital, proizvedeni faktor

proizvodnje.

Naime, kad sepotroši sve što se

proizvede, ništa ne ostaje za ulaganje u razvoj, i proizvodnjabi ostala na istom

stepenu razvoja.

Potrebno je štedjeti, odustati od sadašnjepotrošnje (žrtvovatitekuću potrošnju), i

čekati buduću(uvećanu) potrošnju.

Cijelo 19. stoljeće biladominantna filozofijalaissez-faire (pustiti da

stvari idu svojim tokom).

Početkom 20. stoljećaosjećale su se napukline u takvom ustrojstvu, da bi nastupio slom 1929-1933 (Velika ekonomska kriza).

Od tada je država, više ilimanje prisutna u

ekonomskom životu svihzemalja.

Država u tržišnoj ekonomiji ima sljedećeuloge:

* Nastoji ispraviti devijacije tržišta poputmonopola

* Poreznom politikom nastoji osiguratipravednost raspodjele,

* Nastoji poduprijeti makroekonomskirast i stabilnost, te smanjitinezaposlenost i inflaciju.

U tržišnoj ekonomiji postoji veza između tražene količine i cijene.

Pod uslovom da se druge stvari ne mijenjaju, potrošač će kupiti manju

količinu dobra ako su cijene veće, a kakocijene padaju, tako je i tražnja za tim

dobrom veća.

Vezu između tržišne cijene i traženekoličine nazivamo rasporedom tražnje, a grafički prikaz rasporeda potražnje

nazivamo krivuljom tražnje.

Tablica - Individualna tražnja za proizvodom X

Slika - Krivulja individualne tražnje za proizvodom X

Cijena 140 160 180 200 220 240 260 280 300

Količina 18 14 11 9 7 5 3 2 1

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

0 50 100 150 200 250 300 350

Ko

ličin

a

Cijena

Krivulja tražnje je padajuća, pa se iztoga može iščitati izakon opadajućetražnje koji glasi:

“Kad cijena robe raste i kad se druge

varijable ne mijenjaju, kupci

kupuju manje robe iobratno”.

Dva su razloga zaštokoličina opada kada

cijena raste:

1. Efekat supstitucije -kad cijena dobra

raste, zamijeniće se sa drugim sličnim

dobrom (ako cijenaelektrične energenta

za grijanje raste, zamijeniće se sa

jeftinijim plinom)

2. Efekat dohotka - akocijena raste, a

dohodak ostane isti, postoji manje

raspoloživog dohotka, pa će se obuzdati

potrošnja.

Krivulja tražnje pomaknut će se prema gore, ako se povećaju dohodakpotrošača, cijene supstituta ili promijene ukusi potrošača, te ako se smanji

cijena komplemenata (proizvod koji se troši zajedno s proizvodom kojegpotrošač inače koristi).

Zbroj svih krivulja individualne tražnje svih kupaca nekog proizvoda natržištu nazivamo tržišna tražnja.

Što određuje krivulju tržišne tražnje?

1. Prosječni dohodak potrošača;

2. Veličina tržišta; kad broj stanovnika poraste, poraste i potražnja,

3. Cijena povezanih dobara (supstituta i/ilikomplemenata),

4. Ukusi ili preferencije,

5.Posebni uticaji (npr. uticaji klimatskih prilika)

6. Tehnologija

U tržišnoj ekonomiji vidljiva je veza između ponuđene količinei cijene.

Pod uslovom da se druge stvari ne mijenjaju, proizvođač ćeponuditi veću količinu dobara ako su cijene veće, a kakocijene padaju, tako je i ponuda tih dobara manja.

Vezu između tržišne cijene i količine tog dobra koju suproizvođači spremni proizvesti i prodati nazivamorasporedom ponude, a grafički prikaz rasporeda ponudenazivamo krivuljom ponude.

Krivulja ponude pozitivnog nagiba, što znači da svako povećanje cijenapoveća ponuđenu količinu, a svako smanjenje cijena smanjuje ponuđenukoličinu.

Cijena 140 160 180 200 220 240 260 280 300Količina 1 4 7 9 11 13 15 16 17

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

0 50 100 150 200 250 300 350

Ko

ličin

a

Cijena

Varijable koje određuju krivulju ponude su

Troškovi proizvodnje; kad su troškovi proizvodnje niski u odnosu na tržišnucijenu, proizvođačima je unosno proizvoditi i nuditi što veću količinu. Kad troškovi proizvodnje rastu u odnosu na tržišnu cijenu, proizvođač ćenuditi sve manje, odnosno tražit će alternativnu proizvodnju ili ćejednostavno prestati sa radom.

2. Cijene povezanih dobara, supstituta i komplemenata; kad neki proizvod imasupstitute, tada će smanjenje cijene supstituta smanjiti potražnju za timproizvodom i obratno ako se poveća cijena supstituta, taj proizvod će bitijeftiniji, pa će porasti ponuda tog proizvoda.

3. Tehnološka unapređenja; tehnološka unapređenja dovode do smanjenja troškova proizvodnje i povećane produktivnosti, što bitno utiče naponudu.

4.Politika države; Porezi i politika dohotka značajno utiče na troškoveproizvodnje a samim tim i na ponudu. Politika razmjene kao npr. sporazum o slobodnoj trgovini između dviju zemalja također značajno utiče na ponudu.

5. Posebni uticaji; vremenske prilike odnosno neprilike mogu značajno uticatina ponudu, recimo poljoprivrednih proizvoda

Ako troškovi proizvodnje opadaju, ponuda će se povećati i krivulja ponudeće se pomaknuti udesno, odnosno u obratnom slučaju ponuda će se smanjiti ipomaknuti ulijevo.

Ravnoteža ponude i potražnje

Ako imamo situaciju na tržištu da je ponuda veća od potražnje, proizvođači suprisiljeni snižavati cijene kako bi prodali svoje proizvode.

U obrnutom slučaju, kada se potražuje više nego je proizvedeno iliponuđeno na tržištu, proizvođači kalkuliraju sa višim cijenama.

Tek kada se ponuda i potražnja izjednače na tržištu dolazi do tržišneravnoteže.

Samo pri ravnotežnoj cijeni od PX = 2000 ponuđeni iznos jednak je traženomiznosu. Pri nižim cijenama postoji manjak i pritisak je na cijenu prema gore, dok pri višim cijenama postoji višak i pritisak je na cijenu prema dolje.

Mogućnosti Moguće cijene PX

Tražena količina QDX

Ponuđena količina QSX

Stanje tržišta Pritisak na

cijenu

A 1400 18 1 Manjak =17 Prema gore

B 1600 14 4 Manjak =10 Prema gore

C 1800 11 7 Manjak =4 Prema gore

D 2000 9 9 Ravnoteža Neutralan

E 2200 7 11 Višak = 4 Prema dolje

F 2400 5 13 Višak = 8 Prema dolje

G 2600 3 15 Višak = 12 Prema dolje

H 2800 2 16 Višak = 14 Prema dolje

I 3000 1 17 Višak = 16 Prema dolje

Grafički se tržišna ravnoteža određuje u presjecištu krivulja ponude (QSX) ikrivulje potražnje (QDX). Tržišna cijena u toj tačci naziva se ravnotežnomcijenom, a količina ravnotežnom količinom.Slika - Ravnoteža ponude i potražnje

Količina

Cijena

Ravnoteža (equilibrium

Područje viška

Područje manjka

Pritisak na cijenu prema dolje

Pritisak na cijenu premagore

Kada se mijenjaju parametri, bilo na strani ponude ili na strani tražnje, dolazido pomaka ponude ili tražnje, a samim tim i do promjena ravnotežne cijene i(ili) ravnotežne količine.Tabela - Efekat različitih pomaka tražnje i ponude na cijenu i količinu

Pomaci ponude i tražnje Efekat na cijenu i

količinu

Ako potražnja raste Krivulja se potražnje pomiče

udesno

Cijena raste, količina

raste

Ako potražnja opada Krivulja se potražnje pomiče

ulijevo

Cijena pada, količina

pada

Ako ponuda raste Krivulja se ponude pomiče

udesno

Cijena pada, količina

raste

Ako ponuda opada Krivulja se ponude pomiče

ulijevo

Cijena raste, količina

pada

Ekonomski procesi i pojave su međuzavisni.

Tražnja za nekim proizvodom ovisi o njegovoj cijeni, dohotkupotrošača, cijeni povezanih dobara, ukusima i još mnogimdrugim varijablama.

Ako želimo saznati kolika je i kakva međuzavisnost između pojedinih varijabli trebamo izmjeriti reakciju jedne u odnosuna drugu, pod uvjetom da su ostale varijable konstantne (načelo ceteris paribus).

Ta reakcija se naziva elastičnost tražnje, a pokazatelj te osjetljivosti se naziva koeficijent elastičnosti.

Elastičnost tražnje na cijenu mjeri koliko se mijenja količina traženogdobra kada se mijenja njegova cijena.

Elastičnost tražnje na cijenu (cjenovna elastičnost) je postotakpromjene tražene količine podijeljene postotkom promjene cijene.