TRGOVINSKO POSLOVANJE 1.godina

- GOSPODARSTVO (ekonomija) je znanost koja istražuje načine na koje ljudi nastoje zadovoljiti svoje materijalne potrebe i želje.

- TRŽIŠTE je međudjelovanje potraživača (kupca) i ponuđača (prodavača) s ciljem određivanja cijene i količine ponuđenih proizvoda

- CIJENA proizvoda i usluga utvrđuje se pretežito na temelju njihove ponude i potražnje, a izražavaja se u novčanim jedinicama.

- PROIZVODNJA je djelatnost u kojoj se uzimaju razni inputi, mjenjaju im se svojstva kako bi se dobili outputi koji postaju korisni ljudima i dobivaju određenu tržišnu vrijednost

- ROBA (proizvod) je rezultat ljudskog rada s određenim korisnim i upotrebnim svojstvima namjenjen prodaji na tržištu

- TRGOVINA ROBOM je svakodnevno kruženje proizvoda od proizvođača do potrošača, bilo u robnom bilo u novčanom obliku

- TRGOVINA U FUNKCIONALNOM smislu je gospodarska djelatnost koja obuhvaća nabavu i

prodaju robe bez ikakve daljnje dorade U INSTITUCIONALNOM smislu trgovina obuhvaća nosioce procesa trgovine

(institucije: poduzeća, razni oblici trgovačkog pogona) koji se isključivo bave trgovačkom djelatnošću u funkcionalnom smislu

- TRGOVAC je pravna ili fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluge na tržištu

- PRODAVAONICA je posebna poslovna, organizaciijska, a ponekad i obračunska jedinica distribucijskog sustava koja u arhitektonski izdvojenim prostorijama kao glavnu djelatnost ostvaruje prodaju na malo potrošačima i ostalim kupcima

- VRSTE PRODAVAONICA se određuju prema: Prema VRSTI ROBE (asortimana) koji prodaju

Univerzalne Prodavaonice mješovite robe Specijalne prodavaonice

Prema METODI PRODAJE koju primjenjuje Klasične Suvremene

Prema TIPU OBJEKTA Stacionirane Pokretne

Prema SMJEŠTAJU prodavaonice Primarne Sekundarne Periferne

Prema ORGANIZACIJI I NAČINU upravljanja Prema NOSIOCIMA maloprodaje

Prodavaonice na malo

Prodavaonice na veliko Prodavaonice vanjske trgovine Robne kuće

- OPSKRBA prodavaonice robom i prodaja 1. Naručivanje robe

Narudžbenica 2. Preuzimanje robe

Dostavnica Komisijski zapisnik o preuzimanju

3. Priprema za prodaju Odvajanje robe od ambalaže, čišćenje, dotjerivanje, kompletiranje,

sortiranje, označavanje 4. Izlaganje robe u prodavaonici

Preglednost, pristupačnost, urednost Izlaganje u izlogu prodavaonice

5. Prodajni razgovor Kupac – prodavač

6. Naplaćivanje robe Račun mora biti napisan. Za svaku prodanu robu na malo mora biti izdan

račun. PLAĆANJE ROBE

Gotovina Čekovi Kreditne i debitne kartice Predračun (za poduzetnike i ustanove) Odgoda plaćanja

7. Pakiranje i izdavanje robe- INVENTURA – popis u prodavaonici

Se radi zbog utvrđivanja stvarnog stanja imovine i obaveza i uspoređivanje stanja u operativnoj i knjigovodstvenoj evidenciji

Radi kontrole rada djelatnika kojima je povjerena imovina na čuvanje, rukovanje i prodaju

- Vrste inventura Redoviti popis (na početku i kraju svake poslovne godine) Izvanredan popis (kada se pojave izvanredne okolnosti: spajanje, provalna krađa i sl.) Potpun popis (ukupna imovina i obaveze – sva roba i ambalaža) Djelomičan popis (dio robe – onoj kojoj se promjenila cijena ili istekao rok trajanja)

- ASORTIMAN je ukupan izbor robe koju prodavaonica nudi potrošačima, a čini predmet njezina poslovanja

Prodajni asortiman prodavaonice Koncepcijsko i plansko sastavljane više vrsta proizvodai njihovih podvrsta u

određenu skupinu robnih grupa Asortiman trgovačkog poduzeća

Skupine i podskupine asortimana prodavaonica- U prodavaonici razlikujemo više VRSTA ASORTIMANA

Standardni asortiman = osnovne grupe koje su karakteristične za prodavaonicu Dopunski asortiman = proširenje standardnog asortimana, a čine ga dodatni

proizvodi kojima se povećava gustoća asortimana po kvaliteti i cijenama- Postoje još i:

Sezonski asortiman = u vrijeme sezone kako bi džse zadovoljile potrebe potražnje određene vrste robe

Propagandni asortiman = određeni broj proizvoda od kojih se očekuje posebni propagandni učinak

- KOMPONENTE ASORTIMANA SU: Jedinica proizvoda

Proizvod koji ima uporabnu vrijednost, tj. Svojstvo da zadovolji neku ljudsku potrebu

Artikl Proizvod specifičnih obilježja unutar proizvoda iste uporabne vrijednosti po

kojima se rezlikuje od ostalih proizvoda. NPR. košulje različitih brojeva, različitog kroja, boje, a ako je ista roba pakirana u različitim težinama 10 dag kave, 20 dag kave, 25 dag kave, 1L ili 0,5L mlijeka… Svaka veličina, boja, vrsta materijala, količina i oblik proizvoda čine različite artikle

Robna grupa Skup proizvoda usko povezanih po namjeni (oprema za novorođenčad,

kuhinjska oprema, kamp oprema) ili po materijalu od kojeg su napravčjeni (posteljina od damsta, svileno rublje, i sl.)

Skupina robnih grupa Niz linija koje prodavaonica nudi kupcu

- Postoje i DIMENZIJE ASORTIMANA Širina asortimana

Odnosi se na različitost robnih grupa i brij jedninica proizvoda koju prodavapnica prodaje

Dubina asortimana Odnosi se na broj podvrsta određenog proizvoda (boja, veličina, koroj,

kvaliteta, cijena, marka, pakiranje, proizvođač, i sl.) Kvaliteta asortimana

Obilježje koje najčešće dolazi do izražaja u različitim razinama cijena Gustoća (konzistentnost) asortimana

Može biti element i dubine i širine asortimana, a ogleda se u različitim varijacijama istog artikla (boja, veličina, kvaliteeta, model, i sl). Gustoća je i povezanost robe u ukupnoj ponudi prodavaonice u odnosu prema upotrebi proizvoda.

- Različite dimenzije asortimana imaju četiri mogućnosti ODREĐIVANJA ASORTIMANA: Uzak i dubok – specijalizirane prodavaonice koje zadovoljavaju potrebe određenih

vrsta potrošača. Pridonosi originalnosti i boljem imidžu prodavaonice. Širok i plitak – pokriva dosta široko tržište i zadovoljava osnovne potrebe potrošača u

ograničenom izboru robe, jer nudi velik broj artikala u malom broju pojavnih oblika. Takav asortiman imaju prodavaonice mješovite robe (prodavaonica iz susjedstva).

Uzak i plitak – mala prodavaonica na vrlo povoljnom mjestu. Nekoliko linija proizvoda u vrlo malom broju varijacija. Npr. benzinske crpke.

Širok i dubok – obuhvaća veći broj artikala u sklopu svake odabrane skupine proizvoda. Veliki trgovački centri ili hipermarketi u odijelu prehrambene robe.

- Postoje ČIMBENICI koji utječu na dimenzije asortimana, a mogu biti UNUTRAŠNJI I VANJSKI- UNUTRAŠNJI čimbenici su:

Raspoloživ kapital Vrsta, veličina prodavaonice i metode prodaje Sposobnost i stručnost djelatnika

- VANJSKI čimbenici su: Količina i kvaliteta potražnje (navike, ukus, kupovna moć) Konkurencija (što nudi konkurancija?) Sezona (na početku potreban širok i plitak asortiman – pa pratiti) Uvjeti privređivanja Moda (djeluje na kompletno tržišno kretanje. Asortiman se mora prilagoditi

trendovima i paziti da je pri tome veći poslovni rizik.)- ZALIHA je ukupna količina robe koja se nalazi u prodavaonici (prodajni prostor, izlog,

skladište). Osnovna funkcija zalihe je usklađivanje ponude prodavaonice s potrebama potrošača.

- Zalihe se dijele na: Zalihe prema namjeni Zalihe prema količini robe Zalihe prema potražnji

- Prema NAMJENI zalihe su: Radne zalihe ( roba iz prodajnog prostora – izravno se prodaje kupcu) Izložbene zalihe (roba izložena u izlozima – prodaje se na zahtijev kupca) Pričuvne zalihe (roba iz skladišta – osigurava kontinuitet)

- Prema KOLIČINI mogu biti: Minimalne (količina ispod koje se ne smije spustiti da bi se zadržao kontinuitet

prodaje). Minaimalna zaliha = prosječna dnevna prodaja x broj dana koliko traje

nabava. Prosječna dnevna prodaja ¿godišnja prodaja

broj radnih danaugodini

Zaštitne (veće od minimalnih, a razlika ovisi o situaciji na tržištu) Maksimalne (gornja granica do koje se smiju stvarati zalihe. Mora postojati ravnoteža

između potreba i ekonomske opravdanosti). Optimalne (količina koja omogućuje ravnomjerno i kontinuirano poslovanje uz

najmanje troškove kupnje, dopreme, skladištenja i zaliha)- Prema POTRAŽNJI djele se na:

Konkurentne (dobro se prodaje i kratko se zadržava u prodavaonici) Nekonkurentne (slabo se prodaje na tržištu, dugo se zadržava u prodavaonici, a iz

razloga loše kvalitete, visoke cijene, sezonskih oscilacija, zastarjele tehnologije i mode…)

Srednje konkurentne (potražnja oscilira, nekad se prodaje dobro, a nekad se duže zadržava u prodavaonici)

- Brzina obrtaja zaliha izračuava se koeficijentom obrtaja (Kob). Godišnji koeficijent se izračunava tako da se godišnja prodaja podijeli sa prosječnom zalihom ili broj dana u godini s vremenom trajanja obrtja (Tob). Vrijeme trajanja obrtaja se izračunava tako da ses broj dana u godini podijeli s koeficijentom obrtaja.

Kob= godišnja prodajaprosječna zaliha

ili Kob=broj danaugodini

vrijeme trajanjaobrta (Tob )

Tob=brojdanau godiniKob

- BRZINA OBRTAJA ovisi o: Vrsti robe Vrsti maloprodajnog objekta Dubini i širini asortimana Mogućnosti nabave Tržišnom okruženju Stručnosti osoblje i sl.

- GUBICI na robi u prodavaonici se dijele na dvije osnovne skupine: Normalni (prirodni) gubici Nasilni (nepredvidivi) gubici

- NORMALNI gubici su: Kalo (gubitak koji nastaje zbog sušenja i isparavanja , roba gubi na težini ili opsegu) Rasip (specifično za robu koja dolazi u rasutom stanju) Kvarenje (roba gubi svoja organoleptička svojstva pri fizičkom, kemijsko ili sl.

procesu) Lom ( gubitak koji nastaje kod lako lomljjive robe – staklo, kreamika. Porculan, keks)

- NASILNI gubici – nepažnja, nesavjesno i neodgovorno rukovanje, posljedica više sile (požar, poplava)

Krađa kupaca (neplaćanje uzete robe te kriomično iznošenje, plaćanje manje cijene izmjenom naljepnice)

Krađa zaposlenih (u dogovoru s kupcima zaračunava nižu cijenu, na nedopušten način iznosi, i sl.)

TRGOVINSKO POSLOVANJE 2. Godina

- PONUDA su proizvodi i usluge koje se na određenom tržištu, u određeno vrijeme, količini i sortiranosti nude na prodaju.

- POTRAŽNJU je nalakše definirati kako količinu proizvoda i usluga koje potrošači žele i koju mogu kupiti.

- Osnovni čimbenici oblikovanja veličine i strukture nacionalnog tržišta jedne države su: Veličina i vrsta proizvodnje Visina nacionalnog dohotka i njegova raspodjela Tehnička opremljenost tržišta Razvijenost prometne mreže Broj i struktura stanovništva

- SAJAM je organizirani oblik tržišta- Glavna svrha posjete sjmovima i velesajmovima je mogućnost usporedbe proizvoda raznih

proizvođača na jednom mjestu uz minimalne troškove- Organiziraju ih samostalne tvrtke i dioničarska društva koja se bave nekom gospodarskom

djelatnošću ili specijalizirana poduzeća za sajamsku djelatnost- AUKCIJE su poseban oblik prodaje gdje se proizvod ili usluge prodaju javnim nadmetanjem- AUKCIONARI su fizičke ili pravne osobe tj. Posrednici koji rade po nalogu i za račun svojih

poslodavaca (vlasnika robe)- BURZE su stalna tržišta robe ujednačene kakvoće poznatog i priznatog standarda- Pod PRIZNATIM STANDARDOM se podrazumjeva konkretna kvaliteta i ostala svojstva robe- Specijalizirane burze su:

Turistička burza za usluge u turizmu Burze osiguranja za robu u prijevozu Burze za iznajmljivanje brodova i zrakoplova za prijevoz robe Burze za traženje kooperanata u zajedničkoj proizvodnji, nastupu na tržištu i sl.

- Prednosti zaključivanja poslova posredstvom burze se ogledaju u slijedećem: Roba kojom se trguje predhodno je sortirana i klasificirana po standardnoj i

ujednačenoj kvaliteti Za trgovanje nisu potrebni uzorci niti fizička prisutnost robe Ne moraju biti nazočni ni kupci ni prodavači

- Proces trgovanja se svodi na ugovaranje cijena, rokova i ostalih uvijeta isporuke- TRŽNICE su poseban oblik prodaje na malo pučanstvu i to pretežito poljodjelskih proizvoda

na posebno određenim mjestima na kojima robu prodaju proizvođači ili prekupci- TRŽNICE NA VELIKO su poduzeće koja otkupljuju poljoprivredne proizvode i prodaju ih

sudionicima tržnica na malo ili velikim potrošačima (hoteli, restorani, vrtići, bolnice), a s obzirom da imaju odgovarajuća skladišta i hladnjače, najzaslužnije su za ujednačenu opskrbu gradova poljoprivrednim proizvodima.

- Tržnice dijelimo po vrsti robe kojom posluju na SPECIJALIZIRANE (voćem i povrćem, cvijećem i sl.) i OPĆE koje posluju s većim brojem različitih skupina proizvoda. Po kriteriju prostora koje opslužuju djelimo ih na gradske, regionalne i nacionalne.

- MARKETING je rezultat posebnog misaonog pristupa koncipiranju i ostvarenju tržišnih odnosa između ponude i potražnje

- SEGMENTIRANJE TRŽIŠTA je podjela cjelokupnog prostora tržišta na manje skupine koje imaju slične ili iste interese prema proizvodu ili usluzi

- MASOVNI MARKETING – najpovoljniji sa stajališta troškova jer se sve temelji na velikim serijama

- PROIZVODNO RAZLIČIT 8DIFERENCIRANI) MARKETING je pristup planiranju asortimana različitih proizvoda različitih svojstava koji potrošačima daju mogućnost biranja

- CILJNI MARKETIING znači poslovnu politiku odabira određene skupine potrošača koji imaju određene sličnosti

- Ako se tržište promatra sa stajališta proizvoda imamo slijedeće kategorije potrošača: Apsolutni nepotrošači – oni koji zbog fizičkih, psihičkih ili nekih drugih razloga nemaju

nikakve mogućnosti trošenja proizvoda (vegetarijanci ne jedu meso, slijepi ne gledaju TV i sl.)

Relativni nepotrošači – oni koji se suzdržavaju od potrošnje nekog proizvoda zbog nekog razloga:

Ne poznaju proizvod Protive se uporabi proizvoda (vjerski razlozi, osobna uvjerenja i sl.) Nemaju novca za kupnju Odrekli se potrošnje tog proizvoda jer nisu zadovoljni proizvodom Proizvod nije u skladu sa običajima, navikama i ukusu potrošača (pušenje –

pušači postaju nepoželjni zbog propagande) Nema proizvoda na tržištu

Stvarni potrošači – imamo dvije kategorije ovisno o tome čije proizvode troše Vlastiti potrošači Potrošači konkurencije

- Proces segmentiranja i ciljanja tržišta je etapni: Identifikacija tržišnih potreba Oblikovanje tržišnih segmenata po jednom ili više kriterija: povećanju dobiti, sličnosti

kupaca, razlici u potrebama kupaca, mogućnosti provođenja željene martetinške aktivnosti

Mjerenje ciljnih segmenata po kriteriju veličine, očekivanog rasta tržišta, konkurentnosti u odnosu prema ostalim ponuditeljima, …

Provedba marketinške aktivnosti za proizvod, cijene, distribuciju, promociju- Funkcije marketinga su skupine odgovarajućih aktivnosti, poslova i zadataka koje omogućuju

postizanje ciljeva. Najvažnije funkcije su: Proizvod Cijena Distribucija Promocija

- CIJENA je novčani izraz vrijednosti robe koji nastaje na temelju međusobnog utjecaja ponude i potražnje te robe na tržištu.

- Činitelji koje treba poštivati pri utvrđivanju cijena sa marketinškog aspekta su: Tržište Troškovi Kupčeva očekivanja Strategija konkuriranja na tržištu Gospodarski uvjeti

- PROMIDŽBA je skup različitih aktivnosti putem kojih poduzetnik ili poduzeće nastoji potrošače upoznati s proizvodima i uslugama koje nudi, a pri tome se koristi medijima te osobnim i neosobnim kontaktima radi započinjanja ili povećenja prodaje.

- Distribucija ima za osnovni cilj dovesti proizvedenu robu od proizvođača do potrošača- Treba razlikovati KANAL DISTRIBUCIJE od FIZIČKE DISTRIBUCIJE . KANAL DISTRIBUCIJE ide od

*proizvođača * trgovina na veliko * trgovina na malo * potrošač, a FIZIČKA DISTRIBUCIJA ide od * skladišta proizvođača * distribucijski centar * prodavaonica * potrošač.

- Način distribucije može biti eksetenzivan (provodi se preko velikog broje različitih poduzeća i na opsežnom prostoru), selektivan (prodaja samo u izabranim tipovima objektata ili poduzeća) i ekskluzivan (prodaja u malom broju prodavaonica koje imaju ugovor na temelju kojeg stječu isključivo pravo prodaje).

- SKLADIŠTE je prostor namjenjen smještaju i čuvanju robe - Skladišta koja imaju suvremene uređaje i opremu postižu bolje rezultate od onih koji to

nemaju- Osnovni zadatakk SKLADIŠTA je:

Osigurati nesmatan i kontinuiran tijek poslovanja poduzeća Osiigurati očuvanje vrijednosti robe Osigurati kvalitetno skladištenje uz minimalne troškove

- Skladišta dijelimo prema: Namjeni Vrsti robe Načinu gradnje Specijalizirana skladišta

- Prema namjeni mogu biti skladišta: Sirovina Materijala Poluproizvoda Alata i sitnog inventara Gotovih proizvoda

- Prema vrsti robe koju skladišti: Prehrambene robe Tekstilne robe Obuće Elektromaterijala Drvene građe Građevnog materijala Duhana i cigareta Automobila i dijelova Druga slkadišta

- Prema načinu gradnje su: Otvorena (za materijal koji nije osjetljiv na vremenske nepogodeili se zbog svoje

zapremine ne može čuvati na drugom mjestu – npr: drvo za ogrijev, šljunak, građevni materijal, željezničke tračnice i sl.)

Polupokrivena (za robu koja je velike težine i dimenzija ili roba koja mora biti izložena jakom provjetravanju (ugljen, kabeli, rezana građa i sl.)

Zatvorena (osjetljivva roba koja mora biti zaštićena od vremenskih nepogoda, krađe ili požara _ npr: cement, papir, tekstil, metalna roba, bijela tehnika i sl.)

- Specijalizirana skladišta su: Silosi – građena za uskladištenje žitarica, a opremljeni posebnim uređajima za

zračenje i manipulaciju Hladnjače – skladišta sa rashladnim uređajima za lako kvarljivu robu (meso, jaja, riba,

voće, povrće i sl.) Vinski podrum – posebno opremljena skladišta za usklađivanje vina i ostalih

alkoholnih pića Skladišta-tankovi – za naftu i njene derivate, plin i druga tekuća roba Grijana skladišta – za smještaj i čuvanje cvijeća, pilića i robe koja treba sazrijeti u

tijeku uskadištenja- Proces poslovanja u skladištu:

Ulaz → preuzimanje →skladištenje → pakiranje →komisioniranje →otprema → izlaz- Radne operacije pri preuzimanju robe:

Primanje dokumentacije i preuzimanje prispjele robe provjeravanjem pošiljke Istovar robe Kvantitativno i kvalitativno preuzimanje robe

- Manipulacija robom u skladištu – istovar, kretanje u skamom skladištu, smještaj i utovar- Važnost u manipulaciji robom imaju:

Ambalaža i pakiranje Paletizacija Kontejnerizacija

- AMBALAŽA – su različita sredstva koja služe za zaštitu robe i čuvanje njezine kvalitete i kvantitete od svih vanjskih i unutarnjih utjecaja u različitim uvjetima prijevoza, uskladištenja, manipulacije..

- PALETA je posebno izrađena podloga standardne veličine na koju se slažu nepakirani ili upakirani proizvodi tako da paleta bude posve iskorištena, a u svrhu prijevoza, skladištenja i izlaganja na mjestu prodaje.

- KONTEJNER je posebna naprava, prenosivi spremnik, prijevozna posuda, prijevozni sanduk koja ispunjava uvijete:

Da je izrađena od postojanog i dovoljno čvrstog materijala Da je konstruirana tako da se brzo, sigurno i jednostavno puni i prazni Da je opremljena uređajima pogodnim za sigurno, brzi i jednostavno

rukovanje Da je prikladna za višestruku upotrebu i otporna na vremenske prilike Da je izrađena s obujmom od najmanje jednog kubičnog metra 1m³

- KOMISIONIRANJE ROBE je pronalaženje i uzimanje robe s mjesta uskladištenja te kompletiranje pošiljke po narudžbi kupca ili pojedinih prodavaonica

- ŠPEDICIJA ili otpremanje je djelatnost za trgovinske usluge koja osigurava povoljnu i uspješnu otpremu robe

- PRIJEVOZ je specijalizirana djelatnost koja prevozi robu, ljude i energiju s jednog mjesta na drugo

- OTPREMNIK ili ŠPEDITER je gospodarstvenik koji se bavi organizacijom otpreme ili dopreme tuđe robe vlastitim ili tuđim prijevoznim sredstvima

- Prema području rada razlikujemo: Locco-špediciju – obavlja poslovanje unutar jedne države Međunarodnu špediciju – obavlja poslovanje u unutarnjem i međunarodnom

prometu robe- TROŠKOVI su novčani izraz utroška čimbenika poslovanja- U interesu svakog poduzetnika je da troškovi budu što manji jer će moći formirati niže cijene,

što jača konkurentsku sposobnost, povećava broj obrtaja, a samim time i dobit- Uz pojam troška pojavljuju se još i pojmovi rashod i izdatak

Rashod je širi pojam od troška, a obuhvaća izdatke koji su prouzročeni ostvarenjem određenog poslovnog uspjeha i izdatke kao što su penali, kazne, naknade, štete, manjkovi i sl

Izdatak je smanjenje novca iz blagajne ili računa, a može nastati: Prije troška (unaprijed plaćen predujam za nabavu robe) Istodobno kad i trošak (plaćanje usluge u trenutku izvšenja – čišćenje

prodajnog prostora i plaćanje odmah po izvršenju) Nakon stvarno nastalog troška – u toku mjeseca trošen je plin, a nakon isteka

razdoblja plaća se naknadno prispjeli račun- Osnobna podjela TROŠKOVA:

Troškovi nabave (ukupni troškovi kupnje, konverzije i drugi nastali u procesu dovođenja zaliha na njihovu lokaciju)

Kupovna cijena – stvarna vrijednost plaćene robe po fakturi Ovisni troškovi kupnje – troškovi koji nastaju na putu os skladišta dobavljača

do skladišta kupca Troškovi prijevoza, ukrcaja i iskrcaja do odredišta Troškovi osiguranja robe u prijevozu Carine i uvozne pristojbe Prijevozni kalo, lom i kvar koji nijwe pokriven osiguranjem Posebni troškovi pakiranja u prijevozu (zimsko pakiranje i sl.) Ostali specifični troškovi kupnje Troškovi privremenog čuvanja u javnom skladištu Ležarine Atesti i kontrolni pregledi robe Troškovi akreditiva i bankarske provizije koje su vezane za nabavu

određene robe Troškovi konverzije – troškovi obrade i dorade koji se pojavljuju u određenim

slučajevima u poslovanju Troškovi materijala

Troškovi energije, materijal za pakiranje, troškovi ambalaže, kalo, rasip, lom i kvar na zalihama, troškovi materijala za održavanje higijenskih uvijeta prodajnog i skladišnog prostora, uredski materijal i sl.

Troškovi usluga Troškovi koji se podmiruju za zakupnine, najamnine, sudjelovanje na

sajmovima, promidžbu, istraživanje tržišta, komunalne usluge, poštanske usl. Amorticazija – postupno trošenje stalne materijalne imovine i njezino smanjenje

vrijednosti. Dugotrajna (stalna) materijalna imovina je sva ona imovina (prostor i oprema) koju poduzetnik koristi, a vijek trajanja joj je dulji od 1 godine i čija je vrijednost utvrđena važećim propisima. Smanjenje vrijednosti stalne materijaln imovine nastaje iz dva razloga:

Fizičko trošenje Ekonomsko zastarijevanje

Troškovi osoblja – sadrže plaće i naknade, troškove poreza, mirovinsko i socijalno osiguranje

- Sa stajališta evidencije i obračuna razlikujemo Direktne (pojedinačne) troškove – to su oni koji se mogu neposredno rasporediti na

svaki pojedini troškovni objekt. Direktno se mogu izračunati samo troškovi nabave, a zato što se točno zna kolika je visina tog troška, mjesto njegova nastanka i na koju se robu odnosi

Indirektni (skupni) troškove - to su zajednički troškovi koji nastaju u vezi s ukupnim poslovanjem poduzeća pa se ne mogu obračunati za svaku pojedinu vrstu robe (troškovi nastali u skladištu, računovodstvu, zajedničkim službama – na nivou prodavaonice)

- Sa stajališta ovisnosti od ostvarenog prometa (stupnja zaposlenosti) djelimo ih na: Fiksne troškove – svi oni troškovi na čiju visinu ne utječe promjena na obujmu

poslovanja (troškovi vremenske amortizacije, održavanja opreme, najamnine i zakupnine, zemljarine i sl.)

Varijabilne troškove – torškovi koji se mjenjaju ovisno o obujmu trgovanja (npr. troškovi pakiranja – što je veći promet veći su i troškovi pakiranja)

- Sa stajališta vremena nastajanja troška djelimo ih na: Planske – troškovi koji se predviđaju za unaprijed određeno razdoblje Stvarne – oni troškovi koje je poduzeće tijekom poslovanja stvarno i imalo

- Temeljem analiza planskih i stvarnih troškova mogu se na vrijeme utvrditi odstupanja od plana i intervenirati po potrebi

- TROŠKOVI NABAVE pokrivaju se tako da se izravno uračunaju u nabavnu cijenu. Tako se mogu pokriti samo troškovi nabave. Ostali troškovi se pokrivaju tako da se primjenom određenog postotka dodaje NA nabavnu cijenu. U trgovinskom poduzeću taj postotak čini razlika između nabavne i prodajne cijene (razlika u cijeni). Razlika u cijeni služi za pokrivanje troškova i ostvarenje dobiti.

- DOBIT je veličina dobivena kao razlika oduzimanja ostvarenih prihoda i troškova. Znači da dobit možemo ostvariti na dva načina povećanjem prihoda i smanjenjem troškova.

TRGOVINSKO POSLOVANJE 3. Godina

- Uspješnost poslovanja mjeri se na različite načine, a pokazatelji uspješnosti su slijedeći: Proizvodnost Ekonomičnost Rentabilnost Likvidnost

- PROIZVODNOST - pokazuje koliki smo učinak postigli uz uloženo količinu nekog od čimbenika za ostvarenje tog učinka

proizvodnost= učinakkoličin anekoguloženog čimbenika

- PROIZVODNOST RADA je jedanod osnovnih uvjeta za povećanje životnog standarda

Proizvodnost rada= količinaučinakakoličina uloženog rada

- Proizvodnost rada u trgovini podrazumjeva količinu prodane robe u jedinici vremena. Može se prikazati koristeći se dvama pokazateljima:

Naturalnim (količniskim) – koji se izračunava

proizvodnost rada=ostvarena prodajau količiniprosječan broj zaposlenih

Vrijednosnim (novčanim) – koji se izračunava

proizvodnost rada=ostvarena prodajau vrijednostiprosječanbroj zaposlenih

- Prosječan broj djelatnika izračunava se tako da ostvareni godišnji broj sati podijelimo sa 12 (mjeseci) kako bismo dobili mjesečni broj sati. Kako je planski mjesečni broj sati 182 sata (26 dana puta 7 sati), tako da ukupni mjesečni broj sati djelimo sa 182 (sata) da dobijemo prosječan broj djelatnika koji su ostvarili tu prodaju u tijeku godine.

- Osim ostvarene prodaje proizvodnost rada možemo mjeriti i stavljanjem u odnos ukupan prihod ili dobit s prosječnim brojem zaposlenih.

- Čimbenici proizvodnosti su neposredni (na koje se može utjecati): Lokacija prodavaonice Stručnost osoblja Mehanizacija i automatizacija radnih procesa Asortiman i cijene Unutarnja organizacija Promocijske aktivnosti

- A posredni (na koje se ne može utjecati) čimbenici su: Porezna i kreditna politika Stupanj zaposlenosti u zemlji Carinska politika Razvoj znanosti i tehnike

- EKONOMIČNOST – je odnos ostvarenog učinka i stvarnih troškova- Ekonomičnost izražavamo koeficijentom koji možemo izračunati na dva načina:

a) koeficijent ekonomičnosti=ukupna prodaja ( prihodi )

ukupni troškovi

b) koeficijent ekonomičnosti=troškovi

ostvarena prodaja ( prihodi )- RENTABILNOST – određena korisnost, traži se maksimalizacija profita u odnosu na uloženi

kapital. Rentabilno poslovanje je kada ostvarenim prihodima pokrivamo rashode i ostvarujemo određenu dobit.

- Rentabilnost se najčešće mjeri uspoređivanjem dobiti s uloženim kapitalom, a izražavamo je stopom koja se izračunava:

stoparentabilnosti= dobit x100uloženikapital

- Čimbenici rentabilnosti su: Proizvodnost i ekonomičnost Razlika u cijeni – do povećanja razlike možemo doći na dva načina

o Sniženjem troškova (opravdano i poželjno)o Povećanjem prodajnih cijena (negativno – na račun

potrošača) Koeficijent obrtaja Obujam i struktura kapitala

- LIKVIDNOST – je obaveza svakog nositelja djelatnosti da u svakom trenutku svog poslovanja bude sposoban u cijelosti podmiriti novčane obaveze prema vjerovnicima

- NABAVA – je vrlo složena poslovna funkcija , a svrha joj je da uspješno opskrbi poduzeće robom koko bi prodaja mogla redovito zadovoljavati potrebe kupaca. Osnovna zadaća je je da nabavi robu odgovarajuće kakvoće, u odgovarajućoj količini, u pravo vrijeme, na pravom mjestu i uz što povoljnije uvijete.

- Poslovi nabave su: Istraživanje tržišta nabave Planiranje nabave Odabir dobavljača Zaključenje nabave Briga o isporuci robe Evidencija i analiza nabave

- NABAVNA POLITIKA čini skup mjera kojima se trgovačko poduzeće služi da bi osiguralo što bolju nabavu. Da bi nabava bila ekonomična pšotrebno je brinuti o:

Cijenama Kakvoći Uskladištenju i zalihama Izboru dobavljača

- POLITIKA NABAVNIH CIJENA – njome se određuje stav kojeg se mora pridržavati nabava pri ugovaranju cijena. Nabavna cijena se formira iz fakturne cijene i ovisnih troškova. Politika cijena se ne može promatrati odvojeno od politike kakvoće.

- POLITIKA KAKVOĆE. Kakvoća obuhvaća ukupnost svojstava proizvoda koje karakteriziraju njegovu sposobnost da zadovolji određenu potrebu kupca. Odlučujući čimbenik pri određivanju cijene i kakvoće proizvoda ili usluga je njihova vrijednosna ocjena i korisnost sa stajališta kupca.

- POLITIKA USKLADIŠTENJA I ZALIHA se temelji na predhodno izvršenoj analizi ninimalnih, maksimalnih i optimalnih zaliha.

- POLITIKA IZBORA DOBAVLJAČA. Roba se može nabavljati izravno od dobavljača ili preko posrednika, a s obzirom da se posrednici koriste dijelom trgovačke marže, robu velike vrijednosti i onu koja je potrebna u velikim količinama treba nabavljati izravno od dobavljača (proizvođača). Pri tome se mora uzeti u obzir čimbenici kakvoće i cijene robe, solidnosti, dosadašnja iskustva, udaljenost dobavljača, cijene i popusti.

- ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA NABAVE - njime se prikupljaju podaci o stanju na tržištu kako bi se saznalo sve bitno o kupcima, dobavljačima, tehničkim dostignućima i promjenama koje se očekuju u potražnji i ponudi. Kako bismo mogli što bolje nabaviti moramo znati što kupci traže i što nudi konkurencija. Zato istraživanju tržišta nabave predhodi istraživanje tržišta prodaje i konkurencije.

- Ciljevi istraživanja tržišta nabave su: Spoznati izvore nabave robe koju kupci traže Spoznati strukturu i promjene na tržištu nabave Prognozirati smetnje i poremećaje na tržištu nabave Prikupiti informacije o putovima nabave Održavati konkurentske sposobnosti sa stajališta asortimana i cijena

- PLANIRANJE NABAVE – je unaprijed razrađen program svih zadaća i mjera koje treba ostvariti u određenom razdoblju za koje plan donosimo. Elementi od kojih se sastoji plan nabave su:

Vrsta robe po kakvoći i asortimanu Količina robe Cijena robe Potrebna novčana sredstva Dinamika nabavljanja

- Izbor DOBAVLJAČA se odvija na temelju istraživanja na osnovu kojeg nabava spozna koji su poterncijalni dobavljači, a prema planu potreba može se odresiti s kojim dobavljačem valja uspostaviti suradnju. Uvijeti za optimalno riješenje izbora su:

Poznavanje ponude robe i karakteristika dobavljača Poznavanje potražnje, odnosno konkurencije Razuman dobavljač

- Odluke se donos procjenom različitih kriterija (količina, cijena, kvaliteta, popust, rok isporuke i sl.)

- Prednosti nabave robe direktno od proizvođača su: jeftinija roba (jer je isključen posrednik), svježa roba, lakše vraćanje, popravak robe i brža isporuka.

- Dobar dobavljač je onaj dobavljač koji osigurava naručenu kvalitetu po povoljnim cijenama, isporučuje u dogovorenim rokovima i pozitivno reagira na nepredvidive potrebe.

- Kako bi se posao nabave mogao zakljućiti potrebno je uspostaviti kontakt sa dobavljačem, a počinje UPITOM u kojem se traže informacije o robi i uvijetima nabave (iz aspekta kupca) ili slanjem PONUDE koja može biti poslana i bez prethodnog upita (iz aspekta dobavljača)

- Upit sadrži slijedeće elemente Naziv i adresa onoga tko dostavlja upit Nadnevak sastavljanja upita Naziv i adresa onoga kome se dostavlja upit Precizno definiranje zahtjeva (upit radi nabave točno određene robe ili opći upit)

Potpis i pečat, oznaku funkcije potpisnika, ime i prezime napisano strojem i vlasoručan potpis

- UGOVOR O PRODAJI Bitni sastojci su

Oznake ugovorenih stranaka Predmet ugovora – označena vrsta i količina robe Cijena – vrijednost robe izržena u novcu Popusti Transportne klauzule – INCOTERMS

Ostali sastojci Kakvoća ili kvaliteta robe

Prema uzorku ili modelu Prema specifikaciji – popisu svojstava Uobičajena kakvoća Kakvoća prema standardu Kakvoća prema oznaci (trade mark, zaštitni znak)

Certifikat – pismena isprava ili potvrda o ispravnosti i autentičnosti proizvodaAtest – potvrda o usklađenosti proizvoda s određenim standardom, propisom ili tehničkom specifikacijom.Jamstvo (garancija) kakvoće kojim prodavač određeno razdoblje nakon isporuke ili početka uporabe proizvoda jamči kvalitetu.

Rok, mjesto i način isporuke Rok, mjesto i način plaćanja Ambalaža i pakiranje (kod rukovanja, prijevoza, skladištenja) – ugovorena,

standardna ili uobičajenaSredstva pojačanja ugovora: jamstvo, kapara, ugovorna kazna, odustatnina, zatezne kamate

KALKULACIJA- Kalkulacija je računski postupak izračunavanja cijene proizvoda i usluga. Zasniva se na

slijedećim pravilima: Mora biti cjelovita i točna, što znači da mora obuhvatiti sve troškove dodavajući

svakom proizvodu i svakom razdoblju točno one troškove koji tom proizvodu odnosno razdoblju pripadaju

Iznosi koji se iskazuju u kalkulaciji moraju biti dokumentirani Mora biti pregledna

- Zadaće kalkulacije su: Da ukupne troškove nabave svede na jedinicu nabavljene robe Da na osnovi visine troškova i planirane dobiti odredi razliku u cijeni Da odredi prodajnu cijenu robi, koja će omogućiti konkurentsku sposobnost i

profitabilnost- Vrste kalkulacija:

Ovisno o vremenu sastavljanja Broju artikala za koje se sastavlja Vrsti cijene koju kalkuliramo

- Prema vremenu kalkuliranja razlikujemo

Prethodnu kalkulaciju – sastavlja se prije zaključenja kupoprodaje Konačna kalkulacija – za svaku nabavu na temelju stvarnih troškova

- Prema broju artikala: Jednostvanu kalkulaciju – pri nabavi jednog artikla Složenu kalkulaciju – kada se nabavlja istodobno više artikala

- Prema cijeni koja se kalkulira: Kalkulacija nabavne cijene – na temelju fakturne vrijednosti nabavljene robe i ovisnih

troškova nabave i troškova konverzije Kalkulacija prodajne cijene - koja, osim nabavne cijene, obuhvaća i razliku u cijeni i

porez- ELEMENTI KALKULACIJE

Fakturna cijena – cijena koja se plaća dobavljaču po fakturi, umanjena za popuste (ako ga ima)

Ovisni troškovi kupnje (nabave) . troškovi koji nastaju na putu robe od skladišta dobavljača do kupca, a to su:

troškovi prijevoza, ukrcajai iskrcaja do destinacije troškovi osiguranja u prijevozu carine i uvozne pristojbe prijevozni kalo, lom i kvar koji nije pokriven osiguranjem posebni troškovi pakiranja u privozu robe (zimsko pakiranje i sl.) ostali specifični troškovi kupnje troškovi privremenog čuvanja u javnom skladištu ležarine atesti i kontrolni pregledi robe troškovi akreditiva i bankarske provizije koje su vezane izravno za nabavu

određene robe Troškovi konverzije – troškovi obrade i dorade koji se pojavljuju u određenim

slučajevima Nabavna cijena – trgovinska cijena koštanja nabavljene robe Razlika u cijeni – razlika između nabavne i prodajne Porez na dodanu vrijednost – porez koji se obačunava u svakoj fazi proizvodno-

prometnog ciklusa. Kruh, mlijeko, knjig i lijekovi ne plaćaju porez, a za sve ostale je 23%. Porez je obračunska kategorija koja se u prometu roba prenosi s jednog sudionika na slijedećeg sve do krajnjeg potrošača.

Prodajna cijena – cijena po kojoj trgovačko poduzeće prodaje robu- Kalkulacija cijene izvodi se ovako:

FAKTURNA CIJENA-rabat_________________NETO FAKTURNA CIJENA+ovisni troškovi+troškovi konverzije_______________________NABAVNA CIJENA+razlika u cijeni

_______________________PRODAJNA CIJENA (bez poreza)+porez na dodanu vrijednost (PDV)________________________________PRODAJNA CIJENA

- PRIMJER IZRADE KALKULACIJE

Za ukupnu količinu Za jedinicu proizvoda

Fakturna vrijednost 10 000,00 fakturna cijena 1 000,00-2% rabat 200,00 -2% rabat 20,00

Neto fakturna vrijednost 9 800,00 neto fakturna vrijednost 980,00Ovisni troškovi 500,00 ovisni troškovi 50,00

Nabavna vrijednost 10 300,00 nabavna vrijednost 1 030,00Razlika u cijeni 30% 3 090,00 razlika u cijeni 309,00

Prodajna vrijednost 13 390,00 prodajna vrijednost 1 339,00+22% PDV 2945,80 +22% PDV 294,58

Prodajna vrijednost 16 335,80 prodajna vrijednost 1 633,58

- Može se pojednostaviti primjenom određenih koeficijenata, ali samo ako se postotak razlike u cijeni i porez na dodanu vrijednost ne mjenja

koefi cijent=(100+%RuC ) x (100+PDV )

100 x 100

Gdje jeRuC = razlika u cijeniPDV = porez na dodanu vrijednost

koeficijent=130 x12210000

=1,586

Koeficijent x nabavna cijena = prodajna cijena: 1,586 x 1030 = 1 633,58- Iz kalkulacije se vidi da se PDV plaća po stopi od 22%, ali poduzetnik ne plaća državi 22% PDV-

a od ostvarenog prometa već samo 18.03% zato što je u prodajnu vrijednost uračunan PDV pa se taj postotak koji poduzetnik plaća dobiva na temelju postotnog računa više 100.Dakle:

100x%100+%

=100 x22122

=18,03

- Kada se kalkulira cijena više artikala pojavljuje se problem kako izračunati udjel ovisnih troškova za svaki artikl. Troškovi se mogu rasporediti po količini ili po vrijednosti

Po količini se rapoređuju tako da ovisne troškove podijelimo sa ukupnom količinom robe i kao rezultat dobijemo ovisni trošak po jedinici robe

Po vrijednosti se raspoređuju tako da se izračuna postotak udjela ovisnih troškova koji se dodaje na fakturnu cijenu

% ovisnih troškov a= ovisni troškovi x 100fakturnavrijednost robe

- PRODAJA- Prodaja je djelatnost posredovanja između proizvođača i potencijalnih kupaca, a uspješnost

se utvrđuje količinom prodanih i naplaćenih proizvoda, troškovima prodajnog procesa i ostvarenom razlikom u cijeni.

- Osnovne zadaće prodaje su: Politika prodaje – odlučivanje o prodaji – izrada poslovnih i razvojnih strategija Planiranje prodaje Izbor načina prodaje Priprema i zaključenje prodaje

- Čimbenici o kojima ovisi prodaja su : Unutarnji (motivacija i stručnost osoblja, organizacija prodaje) – na koje se može

utjecati Vanjske (na koje se ne može utjecati)

- Uspješnost se može smanjiti iz razloga: Povremenog ili trajnog zasićenja tržišta proizvodima Smanjenja potražnje radi kupovne moći Stanovništva Povećanja konkurencije Pogoršanja uvijeta privređivanja Smanjenje potražnje zbog promjenjenih potreba kupaca

- PRODAJNA SPREMNOST je sposobnost prodavaonice da tijekom cijele godine izborom, količinom i kvalitetom proizvoda zadovolji potražnju kupaca.

- Na smanjenje prodaje djeluju i čimbenici iz samog poduzeća Loše organizirana nabava (ponuda nije usklađena sa potražnjom ni količinski ni

kvalitativno) Snižena kvaliteta proizvoda Nedovoljna obrada tržišta (uzrokuje loše procjene mogućnosti) Neprikladne tehnike prodaje Usluge nisu u skladu sa zahtjevimapotrošača Različita politika cijena i uvjeta plaćanja (kada za isti proizvod plaća ista cijena pri

plaćanju gotovinom i ostalim sredstvima plaćanja)- Cilj ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA je prikupiti dovoljno podataka o tržištu ponude i tržištu potražnje

da bi se mogla prognozirati budućnost i, u skladu s tim predviđanjima, planirati prodaja. Treba utvrditi potrebe, potražnju i potrošnju Utvrditi tržišni potencijal Utvrditi buduće tržište i buduću prodaju Ocijeniti vlastiti tržišni položaj na temelju udjela na njemu Utvrditi ponašanje potrošača

- POLITIKA PRODAJE ima za cilj ostvarenje profitabilne prodaje nabavljenih proizvoda. Sastoji se od pojedinačnih politika:

Politika asortimana – ukupnost odluka kojima se ostvarije optimalna kombinacija proizvoda prema vrstama i količini

Kakvoća proizvoda – uobičajena politika kakvoće višom kvalitetom postići višu cijenu (iako se katkad događa da trgovci proizvode niže kvalitete prodaju po većim cijenama – krivotvorenje robnih marki)

Politika cijene proizvoda – na određivanje cijene najviše utječu troškovi poslovanja, potražnja, konkurencija i gospodarska politika zemlje, a odluka o cijeni odnosi se pretežno na razlici u cijeni (RuC)

Politika izbora načina prodaje – odluke o oblikovanju trgovačke mreže Politika usluga u prodaji – skup aktivnosti kojima prodavač olakšava kupnju i

korištenje kupljenih proizvoda (odobravanje kredita, stručno savjetovanje tijekom odlučivanja o kupnji, dostava proizvoda, montaža, održavanje i sl.

- PLAN PRODAJE sadrži vrijednosti i količinu prodaje kao planske velišine. Planiranje prodaje žele se utvrditi rezultati prodaje i veličine ulaganja u prodajni proces. Planovi prodaje se djele prema:

Vremenu za koje se izrađuju Kratkoročni Dugoročni Srednjoročni

Prema sadržaju plana- Najčešće korišteni planovi prodaje:

Plan za pojedine asortimanske grupe Plan prema tržištima (domaće, inozemno ) Plan po odabranim tržišnim segmentima Plan prema kupcima (veliki, srednji, mali, stalni, povremeni) Plan za nepredviđene događaje (devalvacija nacionalne valute, novi zakonski propisi)

- Na izvjesnost poslovnog uspjeha uvelike utječe izbor metoda, odnosno načina prodaje. Metoda prodaje je način izvršavanja veleprodaje ili maloprodaje tijekom prodajnog procesa, primjenom razlišitih tehnika rada i davanjem usluga kupcu. Odabrana metoda određuje odnos između kupca i prodavača u smislu radnji koje obavljaju (samoposluga – kupac sam obilazi, gleda, odabire i nosi do blagane gdje prodavač obračinava i naplaćuje; za razliku od klasične metode gdje na zahtjev kupca prodavač traži proizvod, donosi, pokazuje, objašnjava primjenu i potom obračunava i naplaćuje)

- Promjenljivi uvijeti su natjerali poduzetnike da pronalaze nove načine prodaje kod kojih je osnovno obilježje kombinacija općih oblika prodaje.

- Posebne oblike dijelimo na dvije grupe: Posebne oblike prodaje proizvoda za novac

Lizing (leasing) Iznajmljivanje (renting) Franšizing (franchising) Prodaja iz carinskog skladišta Komisiona prodaja

Prodaja proizvoda koja je uvjetovana kupovinom drugog proizvoda (vezana prodaja)- LEASING – dugoročan ugovor o zakupu – poseban oblik prodaje davanjem u zakup. Razlika

između kredita i leasinga je u tome što kod potpisivanja kreditnog ugovora kupac postaje

vlasniko kupljenog proizvoda, a kod leasinga prodavač je vlasnik proizvoda dok kupac putem plaćanja zakupnine ne plati ugovorenu cijenu proizvoda.

- IZNAJMLJIVANJE – poseban oblik leasinga, a razlikuje se po dužini trajanja (uglavnom na kraći rok)

- FRANCHISING – poslovna je suradnja između davatelja i primatelja franšize, a predmet ugovora je ekskluzivno pravo prodaje proizvoda ili usluga na određenom teritoriju.

- Postupak prodavanje se može podijeliti na: Pripremu prodaje Pregovaranje s potencijalnim kupcem Zaključivanje prodaje Izvršavanje prodaje Riješavanje reklamacija

- REKLAMACIJA je prigovor kojim kupac prosvjeduje prodavaču radi odstupanja od odredaba kupoprodajnog ugovora.

- VANJSKA TRGOVINA je gospodarska djelatnost koja obuhvaća razmjenu robe i usluga s inozemstvom.

- Vanjska trgovina U užem smislu obuhvaća kupoprodaju proizvoda gospodarskih subjektata iz različitih

zemalja U širem smislu obuhvaća i razmjenu gospodarskih usluga (prijevoz, otprema,

skladištenje, lučke usluge, osiguranja, oplemenjivanje, usluge kontrole količine i kakvoće), kapitala, turistički promet i prijenos vijesti (pošte i telekomunikacije)

- Poslovi vanjske trgovine se djele po načelu glavnih obilježja: Poslovi redovnog izvoza i uvoza Poslovna suradnja s inozemstvom (dugoročna proizvodna suradnja, pribavljanja i

ustupanje prava industrijskog vlasništva, poslovi konzaltinga i inženjeringa…) Specifični poslovi u vanjskoj trgovini (poslovi vezane trgovine u međunarodnoj

razmjeni, poslovi uvoza radi daljnjeg izvoza, leasing poslovi…) Gospodarske usluge u vanjskoj trgovini (investicijski radovi u inozemstvu, poslovi

dorade proizvoda, poslovi prijevoza proizvoda i putnika, tranzitni poslovi, davanje usluga skladištenja i čuvanja ..)

- U svim poslovima vanjske trgovine dva su nositelja posla: IZVOZNIK kao prodavač robe ili usluge i UVOZNIK kao kupac ili korisnik.

- IZVOZ je prodaja proizvoda iz određene zamlje inozemstvu radi pribavljanja stranih sredstava plaćanjaa i ostvarenja dobiti

- UVOZ je kupnja robe ili usluga iz inozemstva radi ponude na domaćem tržištu.- MJERE OGRANIČENJA UVOZA, a radi zaštite gospodarstva

Kontigenti (količinski ili vrijednosni) za jednu kalendarsku godinu Uvozne dozvole kao mjera zaštite domaćih proizvođača Zabrane uvoza koja se donose u slučaju prekida diplomatskih odnosa