TRGOVACKO PRAVO

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU

TRGOVAKO PRAVOKRATKI PREGLED

Pitanja: 1. to je graansko pravo i kako se dijeli? Povijesni razvoj Dugo vremena poistovjeivano s ukupnim pravnim poretkom Podjela prava na javno i privatno U posebnu granu prava izdvajaju se: graansko, trgovako, radno, obiteljsko, upravno pravo itd. Graansko pravo 1. 2. 3. 4. Grana prava koja sadri skup pravnih pravila koja ureuju one imovinske odnose u koje ljudi stupaju povodom stvari, inidaba ili imovine.

Sustav graanskog prava u RH Opi dio graanskog prava Obrauju se temeljni pojmovi cjelokupnog graanskog prava. Stvarno pravo Ureuju se odnosi u koje ljudi stupaju povodom stvari. Obvezno pravo Ureuju se odnosi u kojima je jedna stranka (vjerovnik) ovlatena od druge (dunik) zahtijevati neku inidbu (trabinu), a ona je obvezna tu inidbu izvriti (dug). Nasljedno pravo Ureuje se prijelaz imovine umrlog na njegove nasljednike.

2. ODNOS GRAANSKOG I TRGOVAKOG UGOVORNOG PRAVAPitanja: 1. U emu se ogleda odnos graanskog i trgovakog ugovornog prava? Trgovaki Ugovori to ih sklapaju trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet ugovori poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti. Odredbe ZOO to se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za trgovake ugovore nije izrijekom drukije odreeno. Objekt ugovorne obveze je inidba (kao i obveznog prava), temeljni pravni izvor ( ali ne i jedini) trgovakog ugovornog prava je ZOO (NN 35/05).

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU 2 koncepcije Dualistuka Sastoji se u potpunom odvajanju trgovakog od graanskog prava (u Njemakoj, Francuskoj, ekoj) Monistika Zadrava jedinstvenost graanskog i trgovakog prava s eventualnim odstupanjem za subjekte trgovakog prava i trgovake ugovore (u Italiji, vicarskoj, u nas)

3. IZVORI TRGOVAKOG PRAVAPitanja: 1. Nabrojite izvore trgovakog prava? U emu je razlika izmeu prislilnih i dispozitivnih zakonskih odredaba? Za to slue podzakonski akti i navedite neke od njih? 2. to su uzance? to su opi uvjeti poslovanja? Po emu se razlikuju tipski i adhezijski ugovori? Koji su najpoznatiji trgovaki termini i tko ih donosi? Pojam izvora 1. Propisi Razliiti oblici u kojima se pojavljuju pravila trgovakog prava 1) Ustav 2) Zakoni 3) Podzakonski akti

2.

3. 4. 5.

Pravilo najvee pravne snage. Mogu sadravati prisilne (kogentne) i dispozitivne odredbe. Donose se radi provedbe zakona ili ureenja odnosa za koje nije potreban zakonski rang reguliranja (uredbe, naredbe, pravilnici, odluke i sl.) Autonomno 1) Trgovaki Predstavljaju praksu koja je toliko rairena da se oekuje trgovako pravo obiaji i postupanje sukladno takvoj praksi, te praksu koju su trgovci praksa meusobno razvili. 2) Uzance Kodificirani poslovni obiaji. Postoje Ope uzance za promet robom i posebne uzance (u ugostiteljstvu, u graevinarstvu). 3) Formularno a. Opi uvjeti Popis ugovornih odredaba kojim se pravo poslovanja suugovaratelji mogu koristiti na nain da se u ugovoru pozovu na sve ili neke od njih b. Tipski Unaprijed pripremljen nacrt ugovora od ijih je ugovori odredaba mogue odstupiti c. Adhezijski Unaprijed pripremljen nacrt ugovora od ijih je ugovori odredaba nije mogue odstupiti d. Trgovaki Izrauju ih udruenja trgovaca (npr. termini INCOTERMS) Sudska (arbitrana) praksa Neizravan izvor prava. Pravna znanost Neizravan izvor prava (lanci, knjige, komentari i sl.). Akti pojedinih Npr. HGK, HFP, HOK i sl. za podruja koja jo nisu zakonski regulirana, nezakonodavnih tijela gdje postoje pravne praznine, gdje praksa ustanovi nove odnose itd.

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU 6. Statut i drutveni ugovor Nije opi izvor, ali ureuje unutarnje odnose.

1. POJAM OBVEZNOG PRAVAPitanja: 1. to je obvezno pravo? Koja su obiljeja obveznog odnosa? 2. to je inidba? U emu se moe sastojati inidba? Kako se dijele stvari? Obvezno pravo 1. 2. 3. 4. 5. Dio graanskog prava kojim se ureuju odnosi u kojima je jedna stranka (vjerovnik) ovlatena od druge (dunik) zahtijevati neku inidbu (trabinu), a ona je obvezna tu inidbu ispuniti (dug). Obiljeja obveznog odnosa Objekt je inidba Relativni su djeluju samo izmeu stranaka u obveznom odnosu Interes je u to brem ispunjenju Dispozitivni su Temeljni izvor nastanka je ugovor, no mogu nastati i na temelju drugih injenica (izvanugovorni odnosi)

inidba Pojam Svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik u obveznom odnosu duan ispuniti inidbe vjerovniku. inidba 1. Ljudska radnja mora biti 2. Imati imovinski karakter imovina je jedinstvena i ima svoj identitet 3. Objektivno mogua 4. Pravno doputena nije suprotan Ustavu, prisilnim propisima ili moralu drutva 5. Odreena ili odrediva inidba se moe 1. Davanju stvari sastojati u 2. injenju 3. Proputanju 4. Trpljenju Podjela stvari U prometu, izvan prometa i ogranieno u prometu Pokretne i nepokretne Zamjenjive i nezamjenjive Potrone i nepotrone Djeljive i nedjeljive Sadanje i budue

2. SISTEMATIZACIJA ZOO1. Opi dio 1) Temeljna naela

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU 2) Sudionici obveznih odnosa 3) Nastanak obveza 4) Vrste obveza 5) Uinci obveza 6) Promjene u obveznom odnosu 7) Prestanak obveza Posebni 1) Ugovorni obvezni odnosi dio 2) Izvanugovorni obvezni odnosi Prijelazne i zavrne odredbe

2. 3.

3. TEMELJNA NAELA OBVEZNOG PRAVAPitanja: 1. to znai panja dobrog domaina i panja dobrog gospodarstvenika u ispunjavanju obveza? to znai primjena obiaja i prakse? 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Sloboda ureenja obveznih odnosa Ravnopravnost sudionika u obveznom odnosu Naelo savjesnosti i potenja Dunost suradnje Zabrana zlouporabe prava Naelo jednake vrijednosti inidaba (naelo ekvivalentnosti) Zabrana prouzroenja tete Dunost ispunjenja obveze Ponaanje s odgovarajuom panjom u ispunjavanju obveza i ostvarivanju prava (panja dobrog gospodarstvenika odnosno panja dobrog domaina) Dispozitivni karakter odredaba zakona Primjena obiaja i prakse Postupanje pravne osobe u skladu sa internim aktima Zatita prava


4. SUDIONICI OBVEZNIH ODNOSAPitanja: 1. to je pravna, a to poslovna sposobnost? Kada fizika osoba stjee pravnu i poslovnu sposobnost? Kada pravna osoba stjee pravnu i poslovnu sposobnost? 2. Koja su tri stupnja poslovne sposobnosti fizike osobe? to je epavi pravni posao? Na koji nain pravna osoba oituje poslovnu sposobnost? 3. Nabrojite neka prava osobnosti? Koja je svrha i oblik zahtjeva? Sudionici obveznih odnosa 1. 2. Fizike osobe Pravne osobe

1.

Pravna sposobnost

2.

Poslovna sposobnost

3.

Prava osobnosti

Temeljna svojstva sudionika obveznih odnosa Svojstvo biti nositeljem prava i obveza. Fizika osoba Stjecanje Roenjem i zaeem (kada se radi o njegovim probicima) Prestanak Smru i proglaenjem umrlim Pravna osoba Stjee pravnu sposobnost danom nastanka, a gubi danom prestanka. Svojstvo vlastitim oitovanjima volje stvarati pravne uinke. Fizika osoba Stjecanje punoljetnou ili ranije zakljuenjem braka. Poslovna Maloljetnici i duevni bolesnici. nesposobnost Umjesto njih oitovat e volju njihov zakonski zastupnik ili skrbnik. Ograniena Mogu oitovati volju, ali to ima uinak tek po odobrenju njihovog zakonskog zastupnika (epavi pravni posao). Pravna osoba Poslovnu sposobnost oituju njezina tijela (u pravilu ua). Pravo na ivot, tjelesno i duevno zdravlje, ugled, ast, dostojanstvo, slobodu, privatnost osobnog i obiteljskog ivota, ime (tvrtku), poslovnu tajnu, slobodu privreivanja i dr.

3.1. Subjektivno pravo sudionika obveznih odnosa

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU Pojam Skup ovlatenja koja sudionicima obveznog odnosa priznaju pravila obveznog prava.

Zahtjev Slui za prisilno ostvarenje subjektivnog prava sudionika obveznih odnosa. Oblik Tuba i prigovor Subjektivno pravo i zahtjev Zahtjev nije identian sa subjektivnim pravom, nego slui za njegovo ostvarenje. Zahtjev moe zastarjeti, a da subjektivno pravo ostaje i dalje. Npr. zastarjeli dug se moe dragovoljno platiti, ali se dunik ne moe tubom prisiliti da takav dug plati.

4. NASTANAK OBVEZAPitanja: 1. Temeljem kojih injenica nastaju obveze? Obveze nastaju na temelju: Pravnih poslova jednostranih i dvostranih (ugovora) Prouzroenjem tete Stjecanjem bez osnove Poslovodstvom bez naloga Javnim obeanjem nagrade Izdavanjem vrijednosni papira Odluke suda ili druge javne vlasti

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

5. POTPUNE I NEPOTPUNE OBVEZEPitanja: 1. to su potpune obveze? U emu je razlika izmeu naturalnih obveza i obveza sa ogranienom odgovornou? Potpune obveze (trebaju postojati 4 elementa) Trabina = subjektivno pravo + zahtjev na ispunjenje Dugovanje= dug + odgovornost Naturalne ili prirodne obveze Nepotpune obveze Dug postoji, ali se ne moe protiv volje dunika tubom ostvariti (npr. zastarjele obveze). 1. Sustav abandona Naputanje stvari, osobito poznat u pomorskom pravu.

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU Obveze s ogranienom odgovornou 2. Ovrni ili pekulijarni sustav Dunik ne odgovara itavom svojom imovinom nego samo njezinim odreenim dijelom. Npr. vjerovniciostavitelja mogu se namiriti samo iz ostavine (ne i nasljednikove imovine).

3. Sustav kvantitativno Dunik odgovara itavom imovnom ali samo do ograniene odreenog iznosa. Npr. ogranienje odgovornosti brodara za tetu na teretu koji prevozi. odgovornosti

6. POSEBNE VRSTE OBVEZA1. 2. 3. Novane obveze Obveze s vie inidaba Obveze s vie dunika i vjerovnika

6.1. Novane obvezePitanja: 1. to znae izrazi: valuta obveze, indeksna klauzula, klizna skala? Kako se odreuje stopa ugovornih kamata? Valuta obveze Indeksna klauzula Klizna skala Doputena je odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u valuti RH izraunava na temelju cijene zlata ili teaja valute RH u odnosu prema stranoj valuti. Doputena je odredba ugovora kojom se iznos novane obveze u domaem novcu vee za promjene cijena dobara, robe i usluga izraenih indeksom cijena utvrenim od ovlatene osobe. U ugovorima u kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporuiti odreene predmete doputeno je ugovoriti da e cijena ovisiti o cijeni materijala, rada i drugih imbenika koji utjeu na visinu trokova proizvodnje, u odreeno vrijeme na odreenom tritu.

Najvia doputena stopa ugovornih kamata U ugovoru nije odreena kamatna stopa

Ugovorne kamate Ne moe biti via od stope zakonskih zateznih kamata, a izmeu trgovaca odnosno trgovaca i osobe javnog prava moe biti uveana za polovicu te svote. zakonskih zateznih kamata, a izmeu trgovaca zakonskih zateznih kamata.


6.2. Obveze s vie inidabaPitanja: 1. to su alternativne obveze, a to fakultativne obveze i fakultativne trabine? Kome pripada pravo izbora u alternativnoj obvezi ako nije drukije ugovoreno? 1. 2. Alternativne obveze Fakultativne obveze i fakultativne trabine Obveze koja ima dvije ili vie inidaba, ali se dunik oslobaa obveze kada ispuni jednu od njih. Obveza ima samo jednu inidbu, ali se dunik moe osloboditi obveze ispunjenjem neke druge odreene inidbe Obveza ima samo jednu inidbu, ali vjerovnik moe zahtijevati od dunika ispunjenje neke druge odreene inidbe

Alternativne obveze Pravo izbora Ako nije drukije ugovoreno pripada duniku. Ako pripada vjerovniku, a on se ne oituje o izboru u roku, dunik ga moe pozvati da se oituje i za to mu dati primjeren rok. Ako je jedna inidba Pravo izbora pripada duniku Obveza se ograniuje na drugu inidbu postala nemogua Pravo izbora pripada vjerovniku Vjerovnik moe po svom izboru zahtijevati krivnjom dunika preostalu inidbu ili naknadu tete Ako je jedna Pravo izbora 1) obveza prestaje, ili inidba postala pripada duniku 2) moe ispuniti obvezu drugom inidbom i zahtijevati naknadu tete nemogua Pravo izbora 1) obveza prestaje, ili krivnjom pripada vjerovniku 2) moe dati naknadu tete i zahtijevati preostalu inidbu vjerovnika Fakultativne obveze Vjerovnik moe traiti samo dugovanu inidbu. Ako je dugovana inidba postala nemogua Vjerovnik moe zahtijevati samo naknadu tete, a dunik se

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU krivnjom dunika moe osloboditi odgovornosti ispunjenjem druge inidbe

6.3. Obveze s vie dunika i vjerovnika (pluralistike obveze)Pitanja: 1. Kakva je odgovornost dunika u djeljivim, solidarnim i nedjeljivim obvezama? to je aktivna, a to pasivna solidarnost? 1. Djeljive obveze Solidarne obveze Nastaje kad je inidba djeljiva. Svaki dunik odgovara za svoj dio duga, svaki vjerovnik moe zahtijevati samo svoj dio trabine. U trgovakim ugovorima predmnjeva se solidarnosti dunika. Svaki dunik odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik moe traiti ispunjenje od koga hoe, iako je inidba djeljiva. Aktivna solidarnost Dunik moe ispuniti dug vjerovniku kojega sam izabere, sve dok (vie vjerovnika) neki vjerovnik ne zatrai ispunjenje. Pasivna solidarnost Otpust duga jednom duniku oslobaa obveze i ostale (osim ako je (vie dunika) bio cilj osloboditi samo toga dunika). Interni odnosi dunika rjeavaju se temeljem regresa. Nastaje kad je inidba nedjeljiva. Primjenjuju se propisi o solidarnim obvezama.

2.

3.

Nedjeljive obveze

7. VJEROVNIKOVA PRAVA U POSEBNIM SLUAJEVIMAKad se inidba Ako dunik doe u zakanjenje, vjerovnik nakon to je obavijestio dunika moe: sastoji u davanju 1) pribaviti drugu stvar + naknadu cijene + naknadu tete ili zamjenjivih stvari 2) zahtijevati vrijednost dugovanih stvari + naknadu tete Kad se inidba Ako dunik na vrijeme ne ispuni, vjerovnik nakon to je obavijestio dunika moe: sastoji u injenju sam uraditi o troku dunika + naknadu tete Kad se inidba sastoji Vjerovnik ima pravo na naknadu tete zbog postupanja dunika protivno obvezi (i u proputanju uklanjanje zapreke ako je neto sagraeno protivno obvezi). Pravo zahtijevati Ako dunik ne ispuni obvezu u roku koji mu je odreen pravomonom odlukom, naknadu umjesto vjerovnik ga moe pozvati da je ispuni u naknadnom primjerenom roku i izjaviti da dosuenog nakon tog roka nee primiti ispunjenje nego e zahtijevati naknadu tete.

8. PROMJENE U OBVEZNOM ODNOSUPitanja: 1. Nabrojite promjene u obveznom odnosu. Promjene u obveznom odnosu 1. Promjene na strani subjekata 1) 2) 3) 4) 5) Cesija (ustup trabine) Subrogacija Preuzimanje duga Pristupanje dugu Preuzimanje ispunjenja

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU 6) 7) 8) 1) 2) Jamstvo Prijenos ugovora Uputa (asignacija) Obnova (novacija) Nagodba

2. Promjene sadraja

8.1. PROMJENE NA STRANI SUBJEKATA

8.1.1. Cesija (ustup trabine)Pitanja: 1. to je ustup trabine (cesija)? Trai li se dunikov pristanak i koja je obveza ustupitelja prema duniku? 2. Kakav je meusobni odnos izmeu primatelja i dunika u sluaju ustupa trabine (cesije)? Za to ustupitelj odgovara primatelju? Kome pripada trabina ako je ustupitelj ustupio trabinu raznim osobama? Pojam Ustupitelj (Cedent) prenosi svoju trabinu Dunik (Cesus) ostaje isti Primatelj (Cesionar)

Ustupitelj Dunik Primatelj Dunik Ustupitelj - Primatelj

Odnosi izmeu subjekata cesije Duan je obavijestiti dunika, ali se ne trai dunikov pristanak. Primatelj ima ista prava koja je imao ustupitelj, a dunik moe istaknuti sve prigovore koje je mogao istaknuti ustupitelju. Ustupitelj odgovara za veritet i bonitet trabine. Ako je vjerovnik ustupio istu trabinu raznim osobama, trabina pripada primatelju koji se prvi javio duniku.


8.1.2. SubrogacijaPitanja: 1. to je subrogacija? Koji moe biti pravni osnov subrogacije? Pojam Prijelaz vjerovnikove trabine na osobu koja ju je ispunila (ispunitelj) umjesto dunika. 1. 2. Ugovorna subrogacija Zakonska subrogacija Pravni osnov subrogacije 1 Ugovor: vjerovnik ispunitelj Moe biti sklopljen prije ispunjenja ili pri ispunjenju. 2 Ugovor: dunik - ispunitelj Mora biti sklopljen prije ispunjenja. Kad obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes u tome, na nju po samom zakonu prelazi vjerovnikova trabina.

8.1.3. Preuzimanje dugaPojam Dunik sklapa ugovor s preuzimateljem, uz pristanak vjerovnika (preuzimatelj stupa na mjesto dunika, a dunik se oslobaa obveze).

8.1.4. Pristupanje duguPojam Vjerovnik sklapa ugovor s treim, koji se obvezuje da e ispuniti dunikovu obvezu (trei stupa u obvezu pored dunika).

8.1.5. Preuzimanje ispunjenjaPojam Dunik sklapa ugovor s treim, koji se obvezuje ispuniti njegovu obvezu (odgovara duniku ako pravodobno ne ispuni obvezu, vjerovnik nema nikakvo pravo prema njemu).

8.1.6. JamstvoPitanja: 1. to je jamstvo? Koja su obiljeja jamstva? 2. Koje su vrste jamstva i po emu se razlikuju (posebno pojasniti izraz jamac platac)? Pojam Ugovor kojim se jamac obvezuje prema vjerovniku da e ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dunika, ako to ovaj ne uini. Obiljeja Pisani oblik Akcesornost Pretpostavlja postojanje glavne obveze i dijeli njezinu sudbinu. Opseg jameve odgovornosti Moe jamiti za ispunjenje dijela ili cijele obveze. Subrogacija Na jamca koji je ispunio obvezu dunika, po zakonu prelaze trabina sa svim sporednim

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU Regres pravima. Jamac koji je ispunio obvezu vjerovniku, moe zahtijevati od dunika dam u nadoknadi sve to je isplatio za njegov raun kao i kamate od dana isplate. Vrste jamstva Od jamca se moe traiti ispunjenje obveze tek poto je glavni dunik ne podmiri u roku odreenom u pisanom pozivu (osim ako je oito da se iz sredstava glavnog dunika ne moe ostvariti njezino ispunjenje ili ako je glavni dunik pao pod steaj). Ako se jamac obvezao kao jamac platac, odgovara vjerovniku kao glavni dunik za cijelu obvezu i vjerovnik moe zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dunika, bilo od jamca ili od obojice u isto vrijeme (u trgovakim ugovorima, ako nije drukije ugovoreno). Kada se jamstvo daje i za obvezu nekog drugog jamca (jamev jamac).

1. 2. 3.

Supsidijarno jamstvo Solidarno jamstvo Podjamstvo

8.1.7. Prijenos ugovoraPitanja: 1. to je prijenos ugovora? U kojem se obliku daje pristanak a prijenos ugovora? Pojam Svaka ugovorna strana moe, ako na to pristine druga strana, prenijeti ugovor na neku treu osobu koja time postaje nositelj svih njezinih prava i obveza iz tog ugovora. Pristanak na prijenos je valjan samo ako je dan u propisanom ili ugovorenom obliku za valjanost prenesenog ugovora, moe se dati unaprijed.

8.1.8. Uputa (asignacija)Pitanja: 1. to je uputa (asignacija)? Kada je nastaje? U kojem roku zastarjeva pravo primatelja upute da zahtijeva ispunjenje od upuenika? Uputitelj (asignant) Pojam Ovlauje upuenika (asignata) da za njegov raun ispuni neto primatelju upute Ovlauje primatemlja upute (asignatar) da to ispunjenje primi u svoje ime

A (uputitelj) (1) duguje 1.000 (2) ovlauje: Platite za moj raun (1) duguje 1.000

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU C-u (primatelju upute) 1.000 (2) ovlauje: Naplatite se od B-a (upuenika) za moj raun 1.000 B (upuenik) (3) zahtijeva ispunjenje u roku 1. god. C (primatelj upute)

-

Asignacija je nastala tek kada upuenik prihvati izvriti inidbu primatelju upute. Tek od tada primatelj upute stjee pravo postaviti zahtjev za ispunjenjem inidbe.

8.2. PROMJENE SADRAJA

8.2.1. Obnova (novacija)Pitanja: 1. to je obnova? Navedite primjere. Pojam Obnova nastaje kada se postojea obveza zamijeni novom (nova obveza ima razliitu glavnu inidbu ili pravnu osnovu). Promjena glavne inidbe Promjena pravne osnove Primjeri Npr. stranke se sporazumiju o obvezi predaje automobila umjesto brodice. Npr. stranke se sporazumiju da se stvar koja je bila u zakupu proda zakupniku.

8.2.2. NagodbaPojam Ugovor kojim stranke uzajamnim poputanjima otklanjaju sporna i dvojbena prava i obveze.


9. PRESTANAK OBVEZAPitanja: 1. U kojim sluajevima prestaju obveze?

9.1. IspunjenjePitanja: 1. Tko moe ispuniti obvezu vjerovniku? Je li vjerovnik duan primiti djelomino ispunjenje? to je predaja radi prodaje? 2. U kojem je roku dunik duan ispuniti obvezu? U kojem je roku dunik duan ispuniti novanu obvezu kod trgovakih ugovora? Ima li dunik pravo ispuniti obvezu prije roka? 3. U kojem se mjestu mora ispuniti obveza? Tko moe ispuniti obvezu Obvezu moe ispuniti ne samo dunik nego i trea osoba (osim kada prema ugovoru ili naravi obveze ovu treba ispuniti dunik osobno). Vjerovnik je duan primiti ispunjenje od svake osobe koja ima neki pravni interes da obveza bude ispunjena, ak i kada se dunik protivi tom ispunjenju. Predmet ispunjenja Ako su stvari odreene Dunik je duan dati stvari barem srednje kakvoe, a ako mu je bila poznata samo po rodu namjena stvari odgovarajue kakvoe Djelomino Vjerovnik nije duan primiti djelomini ispunjenje, osim ako narav obveze drukije ne nalae.

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU ispunjenje Predaja radi prodaje Vjerovnik je duan primiti djelomino ispunjenje novane obveze, osim ako ima poseban interes da ga odbije. Ako je dunik predao vjerovniku stvar ili koje drugo pravo da ih proda i da iz postignutog iznosa naplati svoju trabinu, a ostatak mu preda obveza prestaje tek kad se vjerovnik naplati iz postignutog iznosa.

Vrijeme ispunjenja Odreivanje Dunik je duan ispuniti obvezu u ugovorenom roku, zakonskom roku ili odmah na zahtjev roka vjerovnika (ako narav obveze i ostale okolnosti ne zahtijevaju stanoviti rok za ispunjenje). Novana obveza kod trgovakih ugovora Ako nije predvien rok, u roku 30 dana. Pravo na ispunjenje Ako je rok ugovoren u interesu dunika, osim u nevrijeme (prethodno mora prije roka obavijestiti vjerovnika). Kad je odreivanje roka ostavljeno Druga strana moe, ako ovlatenik ne odredi rok ni poslije opomene, jednoj strani zahtijevati od suda da odredi primjeren rok za ispunjenje. Ope pravilo Novane obveze Priznanica Obveznica Mjesto ispunjenja 1) u mjestu odreenom pravnim poslom ili zakonom, 2) prema cilju posla i ostalim okolnostima, 3) u mjestu sjedita (prebivalita, boravita) dunika u vrijeme nastanka obveze. U mjestu u kojem vjerovnik ima sjedita (prebivalite, boravite)

Tko ispuni obvezu potpuno ili djelomino, ima pravo zahtijevati da mu se o tome izda priznanica. Kad ispuni obvezu, dunik moe, pored priznanice, zahtijevati od vjerovnika da mu vrati obveznicu (odnosno da se djelomino ispunjenje zabiljei na obveznici).

9.2. ZakanjenjePitanja: 1. Kada je dunik u zakanjenju, a kada vjerovnik? Koje su posljedice zakanjenja vjerovnika? Zakanjenje dunika Ako dunik ne ispuni obvezu u roku odreenom za ispunjanje. Zakanjenje vjerovnika Ako vjerovnik bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei. Posljedice 1) Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi na vjerovnika 2) Prestaju tei kamate 3) Vjerovnik je duan nadoknaditi tetu duniku, te trokove oko daljnjeg uvanja stvari 4) Dunik se moe osloboditi obveze polaganjem stvari kod suda ili javnom skladitu (kod trgovakih ugovora), o emu treba obavijestiti vjerovnika. Ako trokovi uvanja ne budu isplaeni u razumnom roku, sud e na zahtjev uvara narediti da se stvar proda i odrediti nain prodaje. Ako stvar nije prikladna za uvanje, dunik je moe prodati na javnoj prodaji, a postignuti iznos (nakon odbitka trokova prodaje) poloiti kod suda. Ako je stvar male vrijednosti ili je kvarljiva, dunik je moe prodati iz slobodne ruke.

9.3. Prijeboj (kompenzacija)Pitanja:

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU 1. U kojim se sluajevima protutrabina moe prebiti s trabinom? Kada obveza prestaje otpustom duga? Oslobaa li glavnog dunika otpust duga jamcu? Pojam Prestanak obveze obraunavanjem protutrabine s trabinom, ako obje trabine glase na novac ili druge zamjenjive stvari i iste kakvoe i ako su obje dospjele.

9.4. Otpust dugaPitanja: 1. Kada obveza prestaje otpustom duga? Oslobaa li jamca (glavnog dunika)? Pojam Obveza prestaje kad vjerovnik izjavi duniku da nee zahtijevati njezino ispunjenje, a dunik se s tim suglasi. Otpust duga glavnom duniku oslobaa obveze i jamca, dok otpust duga jamcu ne oslobaa glavnog dunika.

9.5. SjedinjenjePojam Obveza prestaje kad jedna ista osoba postane i vjerovnik i dunik. Kad jamac postane vjerovnik, obveza glavnog dunika ne prestaje.

9.6. Nemogunost ispunjenjaPitanje: 1. Kada se obveza gasi zbog nemogunosti ispunjenja, a kada ne gasi? Pojam Obveza prestaje kad njezino ispunjenje postane nemogue zbog okolnosti za koje dunik ne odgovara (koje su nastale poslije sklapanja ugovora; u pravilu dogaaji koji imaju znaenje vie sile, ali i dogaaji koji izazivaju pravnu nemogunost ispunjenja). Iznimka Ako su objekt obveze stvari odreene po rodu, obveza ne prestaje ak i kada propadne zbog okolnosti za koje dunik ne odgovara.

9.7. Protek vremena i otkazPitanja: 1. to je otkaz? to je otkazni rok? Prestaje li obveza smru dunika ili vjerovnika? Protek vremena Obvezni odnos s odreenim rokom trajanja (na odreeno vrijeme), prestaje kad taj rok istekne, osim kad je ugovoreno ili zakonom odreeno da se poslije isteka roka obvezni odnos produljuje za neodreeno vrijeme ako ne bude pravodobno otkazan.

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU Otkaz Ako trajanje obveznog odnosa nije odreeno (na neodreeno vrijeme), svaka ga strana moe okonati otkazom (otkaz se moe dati u svako doba, samo ne u nevrijeme). Otkazni rok Moe biti odreen ugovorom, zakonom, obiajem ili primjeren rok.

9.8. SmrtSmru dunika ili vjerovnika prestaje obveza samo ako je nastala s obzirom na osobna svojstva koje od ugovornih strana ili osobne sposobnosti dunika.

9.9. ZastaraPitanja: 1. Koji su pravni uinci zastare? Koje su pretpostavke nastupanja zastare? Je li mogua promjena roka zastare i odricanje od zastare? 2. Navedite neke primjere zastarnog roka! to je prekluzivni rok? 3. to je zastoj, a to prekid zastarnog roka? Koje okolnosti dovode do zastoja i prekida zastarnog roka? Pravni uinak zastare Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze, no sud se nee obazirati na zastaru ako se dunik nije na nju pozvao. Ako dunik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono to je dao, ak i ako nije znao da je obveza zastarjela. Pretpostavke zastare 1. 2. Nepodignue tube Protek zastarnog roka

Zabranjena je promjene roka zastare (od vremena odreenog zakonom) i odricanje od zastare prije nego protekne vrijeme odreeno za zastaru. 5 god. 3 god. Rok zastare Opi zastarni rok (ako zakonom nije odreen neki drugi rok zastare) Povremene trabine (npr. trabina kamata, uzdravanja itd.)

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU Meusobne trabine iz ugovora o prometu robe i usluga Trabina zakupnine i najamnine Trabine ugovaratelja osiguranja iz ugovora o osiguranju (osim iz ugovora o osiguranju ivota 5 god) i osiguratelja 1 god. Trabina naplate za isporuenu elektrinu i toplinsku energiju, plin, vodu, odravanje istoe za potrebe kuanstva, pote, telegrafa, telefona i sl. 10 god. Trabine utvrene pravomonom sudskom odlukom, nagodbom pred sudom, javnobiljenikim aktom Naknada 3 god. (subjektivni rok), 5 god. objektivni rok tete Trabina naknade tete nastale povodom ugovorne obveze zastarjeva za vrijeme odreeno za zastaru te obveze Zastoj zastare Prekid zastare Pojam Pojam Nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne tee, dok te Nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara okolnosti otpadnu (tada se zastara nastavlja a proteklo prestaje tei, a proteklo vrijeme se ne uraunava vrijeme do trenutka zastoja se uraunava). (zastara moe samo iznova zapoeti). Okolnosti Okolnosti - izmeu branih drugova, roditelja i djece, tienika i njegova - kad dunik prizna dug, skrbnika, osoba koje ive u izvanbranoj zajednici,; - podnoenjem tube (ako tuba ne bude - za vrijeme mobilizacije ili rata za trabine osoba na vojnoj odbijena) dunosti, za trabine osobe zaposlene u tuem kuanstvu prema poslodavcu ili lanovima njegove obitelji Prekluzivni rok Zakonom odreen protek vremena istekom kojeg prestaje samo subjektivno pravo (nema zastoja nini prekida, na njih sud pazi po slubenoj dunosti).

1. UGOVOR I PRAVNI POSAOPitanja: 1. Objasnite odnos izmeu pravnog posla i ugovora. Odnos pravni posao - ugovor Vii rodni pojam od ugovora, svaki ugovor jest pravni posao ali svaki pravni posao nije ugovor. Ugovor je samo dvostrani pravni posao koji nastaje suglasnim oitovanjem volje najmanje dviju strana.

2. SASTOJCI UGOVORAPitanja: 1. Koja je razlika izmeu bitnih i prirodnih sastojaka ugovora? Kako dijelimo uvjete i rokove i u emu je razlika izmeu uvjeta i rokova? 1. 2. Bitni Prirodni Bez kojih ugovor ne moe biti sklopljen (npr. predmet i cijena za ugovor o prodaji). Koji se podrazumijevaju, te ih ne treba izriito unijeti u ugovor (npr. odgovornost prodavateljaza materijalne nedostatke prodane stvari).

Ako ih ele iskljuiti, stranke to moraju izriito ugovoriti.

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU 3. Uzgredni Vrijede samo ako ih stranke izriito ugovore.

3. VRSTE UGOVORAPitanja: 1. Navedite razliku izmeu jednostrano i dvostrano obveznih, te naplatnih i besplatnih ugovora. U emu se realni ugovori razlikuju od konsenzualnih? to su glavni i sporedni ugovori? 2. Kakvi su to kauzalni, a kakvi apstraktni ugovori? to znai naelo neformalnosti obveznog prava? ovani i neimenovani ugovori? 1. Jednostrano obvezni i dvostrano obvezni Naplatni i besplatni Konsenzualni i realni Glavni i sporedni Imenovani i neimenovani Kauzalni i apstraktni 7. Formalni i neformalni Trenutani i trajni Jedna strana je samo dunik, a druga samo vjerovnik (stvara se obveza samo za jednu stranu). Npr. ugovor o darovanju, ugovor o bankovnoj garanciji i dr. Svaka strana je istodobno i vjerovnik i dunik. Npr. ugovor o kupoprodaji, zajmu, zakupu itd. Za inidbu se trai protuinidba (redovito dvostrano obvezni). Za inidbu se ne trai protuinidba (redovito jednostrano obvezni). Nastaju u trenutku sporazuma stranaka o bitnim sastojcima ugovora. Osim stranake suglasnosti potrebna je i predaja stvari (npr. kapara). Predstavljaju glavnu obvezu (npr. kupoprodaja). Nadovezuju se na glavnu obvezu (npr. jamstvo, zalog i dr.). esto se pojavljuju u prometu, pa su se tipizirali i dobili posebni naziv. Rjee se sklapaju, nisu se tipizirali, a esto nemaju posebnog naziva. Kauza (gospodarska svrha ugovora) vidljiva je i naznaena kao bitan sastojak ugovora. Npr. ugovor o kupoprodaji,zakupu, najmu, itd.. Kod kojega pravni temelj nije vidljiv niti se navodi u ugovoru. Npr. kod mjenice sene vidi temelj obvezivanja odnosno mjenini dunik moe dugovati mjeninu svotu po razliitim temeljima (zajam, kupnja, darovanje i sl.). Za valjanost kojeg je utvren oblik (zakonski ili ugovorni). Npr.ugovor o darovanju nekretnine, ugovor o najmu nekretnine, ugovor o graenju, ugovor o alotmanu, ugovor o licenciji mora biti sklopljen u pisano obliku.

2. 3. 4. 5. 6.

8.

U obveznom pravu po pravilu za sklapanje ugovora nije propisan pisani oblik. inidba se ispunjava odjednom. inidba se ispunjava sukcesivno (npr. prodaja na obroke, vraanje zajma u obrocima i dr.).

4. SKLAPANJE UGOVORA 4.1. Izjava voljePitanja: 1. Na koje se naine moe izjaviti volja za sklapanje ugovora? 1. 2. 3. 4. Oblik izjave volje za sklapanje ugovora Rijeima Uobiajenim znakovima Npr. kimanjem glave, rukovanjem i sl. Drugim ponaanjem iz kojeg se moe Npr. u odreenim sluajevima utnja, jedna strana u svoje ime i zakljuiti o postojanju volje za svoj raun raspolae robom koju je primila Pomou razliitih komunikacijskih sredstava


4.2. PregovoriPitanja: 1. Obvezuju li pregovori i kada postoji predugovorna odgovornost za tetu? Ope pravilo Pregovori koje prethode sklapanju ugovora ne obvezuju. Ali strana koja je pregovarala ili prekinula pregovore suprotno naelu savjesnosti i potenja (bez prave namjere da sklopi ugovor) odgovorna je za tetu koja je time prouzroena drugoj strani. Dunost uvanja povjerljivih obavijesti bez obzira je li naknadno ugovor sklopljen Posljedica povrede: naknada tete + predaja oteeniku koristi koju je tetnik tom prilikom ostvario

4.3. Ponuda i prihvatPitanja: 1. to je ponuda, a to opa ponuda? Smatra li se slanje kataloga i oglasa ponudom? Do kada se ponuda moe opozvati? U kojem se obliku upuuje ponuda?Do kada ponuda obvezuje ponuditelja? 2. Kada je ponuda prihvaena? Smatra li se prihvatom ponude prihvat s prijedlogom izmjene i zakanjenjeli prihvat? Smatra li se utnja ponuenika prihvatom? Pojam Opa ponuda Slanje kataloga i oglasa Povlaenje ponude Ponuda ugovora za ije sklapanje zakon zahtijeva poseban oblik obvezuje ponuditelja samo ako Oblik je uinjena u tom obliku (isto i prihvat). ponude Potvrda ponude uinjene Ponuditelj mora ponudu danu telefonom ili brzojavom potvrditi ponueniku preporuenim pismom najkasnije sljedeeg radnog dana (strana koja nije dala telefonom ili brzojavom potvrdu odgovara drugoj strani za time nanesenu tetu). Prihvat ponude Kad je Ponuda je prihvaena kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu, te kad ponuda poalje stvar ili plati cijenu te kad uini neku drugu radnju koja se moe smatrati izjavom o prihvaena prihvatu. Prihvat ponude s prijedlogom Smatra se da je ponuenik ponudu odbio i da je sa svoje strane stavio novu ponudu svome prijanjem ponuditelju. da se izmijeni utnja Ne znai prihvat ponude ponuenika 2 iznimke 1. kad ponuenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede odreene robe 2. osoba koja se ponudila drugom da izvrava njegove naloge za obavljanje odreenih poslova, a i osoba u iju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga Zakanjeli prihvat Smatra se novom ponudom. Ponuda Prijedlog za sklapanje ugovora uinjen odreenoj osobi koji sadri sve bitne sastojke ugovora. Prijedlog za sklapanje ugovora upuen neodreenom broju osoba koji sadri bitne sastojke ugovora, vrijedi kao ponuda (npr. izlaganje robe s naznakom cijene). Ne smatraju se ponudom, nego samo pozivom da se uini ponuda pod objavljenim uvjetima (ali e poiljatelj takvih poziva odgovarati za tetu koju bi pretrpio ponuditelj ako bez osnovanog razloga nije prihvatio njegovu ponudu) Samo ako je ponuenik primio izjavu o povlaenju prije primitka ponude ili istodobno s njom.


4.4. PredugovorPitanja: 1. to je predugovor i u kojem se roku moe zahtijevati sklapanje glavnog ugovora? Kada predugovor ne obvezuje? Pojam Ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Rok za sklapanje Sklapanje glavnog ugovora moe se zahtijevati u roku od est mjeseci od isteka roka glavnog ugovora predvienog za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predvien, onda od dana kad je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen. Kada predugovor ne Ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko izmijenile da ne bi bio ni obvezuje sklopljen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme.

4.5. Vrijeme i mjesto sklapanja ugovoraPitanja: 1. Koji je trenutak perfekcije ugovora? Koje se mjesto smatra mjestom sklapanja ugovora? Trenutak sklapanja ugovora (perfekcija ugovora) Kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu. Mjesto sklapanja ugovora Smatra se mjesto u kojem je ponuditelj imao svoje sjedite (prebivalite) u trenutku davanja ponude.

5. INIDBA OBJEKT UGOVORNE OBVEZEPitanja: 1. to je inidba? Kakva inidba mora biti? U emu se inidba moe sastojati? Pojam inidbe inidba mora biti (inae je Svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik u obveznom odnosu duan ispuniti vjerovniku. 1. Ljudska radnja 2. Imati imovinski karakter imovina je jedinstvena i ima svoj identitet 3. Objektivno mogua

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU ugovor 4. Pravno doputena Da nije protivna Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu drutva. nitetan) 5. Odreena ili odrediva inidba se moe 1. Davanju stvari sastojati u 2. injenju 3. Proputanju 4. Trpljenju

6. POBUDE ZA SKLAPANJE UGOVORAPitanja: 1. Utjee li pobuda iz koje je ugovor sklopljen na njegovu valjanost? Temeljno pravilo Nitavost ugovora Pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utjeu na njegovu valjanost. Ako je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor e biti bez uinka.

7. SPOSOBNOST ZA SKLAPANJE UGOVORAPitanja: 1. Koje je pravo druge osobe kada zastupnik pravne osobe moe sklopiti ugovor samo uz suglasnost? 2. Koje ugovore moe sklapati ogranieno poslovno sposobna osoba? Kakvi su ugovori koje sklopi ogranieno poslovno sposobna osoba bez odobrenja zakonskog zastupnika?

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU 3. Koja su prava suugovaratelja poslovno nesposobne osobe? Suglasnost za sklapanje ugovora pravne osobe Kad je statutom, drutvenim ugovorom ili pravilima pravne osobe odreeno i u registru u kojemu se pravna osoba vodi upisano da njezin zastupnik moe sklopiti odreeni ugovor samo uz suglasnost nekog njezina tijela, suglasnost se moe dati prethodno, istodobno ili naknadno, ako to drugo nije upisano u registar. Druga strana ima pravo pozvati pravnu osobu da se njezino ovlateno tijelo u primjerenom roku oituje daje li suglasnost, pa ako to ono ne uini, smatrat e se da suglasnost nije dana. Ako suglasnost nije dana, smatrat e se da ugovor nije sklopljen.

Ugovor ogranieno poslovno nesposobne osobe Moe bez odobrenja svoga zakonskog zastupnika sklapati samo one ugovore ije joj je sklapanje zakonom doputeno, odnosno sve ugovore ije sklapanje odlukom suda o djelominom lienju poslovne sposobnosti nije zabranjeno. Ostali ugovori tih osoba ako su sklopljeni bez odobrenja zakonskog zastupnika pobojni su, ali mogu biti osnaeni njegovim naknadnim odobrenjem. Pravo suugovaratelja poslovno nesposobne osobe Ako nije znao za njezinu poslovnu nesposobnost (ili ga je prevarila da ima odobrenje zakonskog zastupnika) moe raskinuti ugovor to ga je sklopio s njom bez odobrenja njezina zakonskog zastupnika Ovo se pravo gasi nakon isteka trideset dana od saznanja za poslovnu nesposobnost druge strane, odnosno za odsutnost odobrenja zakonskog zastupnika. Moe pozvati zakonskog zastupnika da se oituje odobrava li taj ugovor. Ako se zakonski zastupnik ne oituje u roku od trideset dana od toga poziva da ugovor odobrava, smatrat e se da je odbio dati odobrenje.

8. OBLIK UGOVORAPitanja: 1. U kojim se sluajevima ugovor mora sklopiti u odreenom obliku? Na koji se nain moe zahtijevati pisana potvrda usmeno sklopljenog ugovora? Koja je posljedica nepotivanja obvezatnosti oblika i moe li se osnaiti

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU ugovor kojem nedostaje potreban oblik? Ugovor se moe sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako je zakonom drukije odreeno. Zahtjev zakona da ugovor bude sklopljen u odreenom obliku vai i za sve kasnije izmjene i dopune ugovora (osim sporednih toaka). Ugovori propisanog oblika mogu se raskinuti sporazumom u bilo kojem obliku, osim ako je za odreeni sluaj zakonom predvieno to drugo. Moe se zahtijevati sve dok druga strana ne ispuni obvezu iz ugovora (dostavit e drugoj Pisana najmanje dva primjerka potpisanog ugovora s pozivom da joj vrati primjerak poto ga potvrda potpie). usmeno sklopljenog Ako druga strana to ne uini u roku od 8 dana, moe zahtijevati da sud utvrdi postojanje ugovora ugovora i naknadu tete pretrpljene zbog toga to nije izdana pisana potvrda. Ugovorne strane mogu se sporazumjeti da poseban oblik bude pretpostavka nastanka i Ugovoreni valjanosti njihova ugovora (ili da osiguraju dokaz svoga ugovora). oblik Moe se raskinuti, dopuniti ili na drugi nain izmijeniti sporazumom u bilo kojem obliku. Posljedice nepotivanja Ugovor koji nije sklopljen u propisanom ili ugovorenom obliku nema pravni uinak. obvezatnosti oblika Ako su ugovorne strane ispunile, u cijelosti ili u preteitom dijelu, obveze Osnaenje ugovora kojem koje iz njega nastaju. nedostaje potreban oblik Neobvezatnost oblika

9. UVJET, ROK I NAMETPitanja: 1. to je uvjet i koje su vrste uvjeta? Kada je ugovor sklopljen pod uvjetom nitetan? 2. to je rok i koje su vrste rokova? 3. to je namet i koja su prava druge strane ako primatelj koristi ne ispuni namet? Uvjet Pojam Ako nastanak ili prestanak uinaka ugovora zavisi od budue i neizvjesne injenice. Vrste 1. Odgodni 2. Raskidni Uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje sprijei strana, protivno naelu savjesnosti i potenja. Nitetnost Ako je sklopljen pod nedoputenim (protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu ugovora drutva) ili nemoguim uvjetom. Pojam Vrste Rok Odredba ugovora kojim se uinak ugovora vremenski ograniuje. 1. Poetni ijim nastupanjem zapoinje uinak ugovora (npr. od 1. listopada) 2. Zavrni ijim nastupanjem prestaje uinak ugovora (npr. do 1. listopada) Namet Odredba u besplatnom ugovoru, kojom se primatelju koristi namee neka dunost. Ako primatelj koristi ne ispuni namet, druga strana moe zahtijevati ispunjenje nameta ili raskid ugovora.

Pojam Uinak

10. ZASTUPANJEPitanja:

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU 1. Tko je zastupnik? Na temelju ega se sve moe temeljiti ovlast za zastupanje? Kakav je pravni uinak ugovora to ga sklopi zastupnik? 2. Moe li zastupnik prenijeti svoja ovlatenja na drugog? Koje su posljedice prekoraenja granica ovlatenja zastupnika? Koje su posljedice neovlatenog zastupanja? 3. 3. to je punomo za zastupanje? U kojem se obliku daje? Kakva moe biti punomo prema opsegu ovlatenja? Kakav uinak prema treoj osobi ima opoziv i suavanje punomoi? Pojam Ugovor kao i drugi pravni posao moe se sklopiti, odnosno poduzeti i preko zastupnika. Zastupnik je osoba koja vlastitim oitovanjem volje sklapa ugovor (poduzima pravni posao) za zastupanog. Ovlatenje za 1. Zakonu zastupanje 2. Statutu, drutvenom ugovoru ili pravilima pravne osobe temelji se na 3. Aktu nadlenog dravnog tijela 4. Punomoi, tj. oitovanju volje zastupanog Uinci Ugovor to ga sklopi zastupnik u ime zastupane osobe i u granicama svojih ovlatenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. Prenoenje Zastupnik ne moe prenijeti svoja ovlatenja na drugog, osim kad mu je to doputeno zakonom ovlatenja ili ugovorom (osim iznimno u interesu zastupanog, kada je sprijeen osobno a posao je neodgodiv). Prekoraenje Kad zastupnik prekorai granice ovlatenja, zastupani je u obvezi samo ako odobri prekoraenje. granica ovlatenja Ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni za tetu koju je druga strana pretrpjela (ako ona nije znala niti je morala znati za prekoraenje ovlatenja). Ugovor to ga neka osoba sklopi kao opunomoenik u ime drugoga bez njegova ovlatenja Neovlateno obvezuje neovlateno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri. zastupanje Strana s kojom je ugovor sklopljen moe od osobe koja je kao opunomoenik bez ovlatenja sklopila ugovor traiti naknadu tete (ako u trenutku sklapanja ugovora nije znala niti je morala znati da ta osoba nije imala ovlatenje za sklapanje ugovora). Punomo Ovlatenje za zastupanje to ga opunomoitelj pravnim poslom daje opunomoeniku. Oblik propisan zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao odnosi se i na punomo za sklapanje toga ugovora, odnosno za poduzimanje toga posla. 1. Opa punomo Opunomoenik moe poduzimati samo pravne poslove koji ulaze u redovito poslovanje. 2. Posebna punomo Za poslove koji ne ulaze u redovito poslovanje (opunomoenik ne moe bez posebnog ovlatenja za svaki pojedini sluaj preuzeti mjeninu obvezu, sklopiti ugovor o jamstvu, o nagodbi, a ni odrei se nekog prava bez naknade). Opunomoitelj moe po svojoj volji suziti ili opozvati punomo, iako se ugovorom odrekao toga prava (opunomoenik ima pravo na naknadu time nastale tete). Nema uinak prema treoj osobi koja je sklopila ugovor s opunomoenikom ili obavila drugi pravni posao, a nije znala niti je morala znati da je punomo opozvana, odnosno suena (opunomoitelj ima pravo zahtijevati od opunomoenika naknadu nastale tete).

Pojam Oblik punomoi Opseg ovlatenja

Opoziv i suavanje punomoi

11. SREDSTVA ZA POJAANJE UGOVORA


11. 1. Ugovorna kazna (penal)Pitanja: 1. to je ugovorna kazna? U kojoj se visini moe ugovoriti? Moe li se ugovoriti za novane obveze? 2. Koja su prava vjerovnika u sluaju neispunjenja i zakanjenja u ispunjenju glavne obveze? Koje je pravo vjerovnika u sluaju vee pretrpljene tete od iznosa ugovorne kazne? Pojam ugovorom odreena novana svota ili druga imovinska korist koju plaa ako ne ispuni svoju obvezu iz glavnog ugovora ili zakasni s njezinim ispunjenjem Dunik Vjerovnik Obiljeja Oblik Mora biti ugovorena u onom obliku koji je propisan za glavni ugovor. Akcesornost Pretpostavlja postojanje glavne obveze i dijeli njezinu sudbinu. Perfekcija Obveza nastaje u trenutku sporazuma stranaka. Visina Stranke slobodno odluuju (npr. u ukupnom iznosu 10.00 kn, ili 5% od iznosa, ili 5%od vrijednosti glavne obveze za svaki dan zakanjenja). Nenovane inidbe Ne moe biti ugovorena za novane obveze (jer je za njih predviena kamata). Prava vjerovnika Moe traiti ili ispunjenje glavne obveze ili ugovornu kaznu. Moe traiti i ispunjenje glavne obveze i ugovornu kaznu.

U sluaju neispunjenja U sluaju zakanjenja

Vea teta od ugovorne kazne Vjerovnik moe traiti ili naknadu tete ili ugovornu kaznu razliku do potpune naknade tete.


11.2. Kapara i odustaninaPitanja: 1. to je kapara? Kada je ugovor u reimu kapare sklopljen? 2. Koja su prava druge strane pri neispunjenju ugovora sklopljenog u reimu kapare? 3. to je odustanina i kada se daje? Kada se kapara smatra odustaninom i koja su prava druge strane u sluaju odustanka? Kapara Pojam Novana svota ili neka druga zamjenjiva stvar koju jedna strana daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se ugovorne obveze ispuniti (ne ovlauje na odustanak od ugovora). Realni ugovor Ugovor je sklopljen kad je kapara dana, ako nije ugovoreno neto drugo. Sudbina kapare pri ispunjenju ugovora Mora se vratiti ili uraunati u ispunjenje obveze. Prava druge strane pri neispunjenju ugovora Ako je odgovorna strana koja je dala kaparu Ako je odgovorna strana koja je primila kaparu 1. Zahtijevati ispunjenje ugovora (ako je to mogue) i 1. Zahtijevati ispunjenje ugovora (ako je to naknadu tete zbog zakanjenja ili mogue) i naknadu tete zbog zakanjenja ili 2. Traiti naknadu tete (a kaparu uraunati ili vratiti) 2. Traiti naknadu tete i vraanje kapare ili ili 3. Zadovoljiti se primljenom kaparom 3. Traiti vraanje dvostruke kapare. Odustanina Sporazumom ugovornih strana moe se ovlastiti jedna ili svaka strana da odustanu od ugovora davanjem odustatnine. Odustanina se daje istodobno s izjavom o odustajanju.

Pojam Kada se daje

Kapara kao odustanina Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra odustatninom i svaka strana moe odustati od ugovora. Pravo druge strane u Ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako odustane strana koja je sluaju odustanka kaparu primila, vraa je u dvostrukom iznosu. Pojam


11.3. Zalono pravoPitanja: 1. to moe biti predmet zaloga i koja je njegova svrha? Na koji se nain moe stei zalono pravo? Pojam obvezuje se da e predati vjerovniku odreenu pokretnu stvar u zalog, ili e mu dopustiti da svoje zalono pravo upie u knjigu, ili e mu prenijeti neko pravo(kako bi se prije ostalih vjerovnika mogao naplatiti iz njezine vrijednosti ako mu potraivanje ne bude isplaeno o dospjelosti)

Zalogodavatelj

Zalogoprimatelj

obvezuje se da e uvati pokretni zalog i vratiti ga nakon prestanka potraivanja, uiniti sve to je potrebno za brisanje zaloga iz javne knjige, ili natrag prenijeti pravo 1. 2. 3. 1. 2. 3. Zaloiti se moe Nekretnine, brodovi i zrakoplovi (hipoteka) mora biti u pisanom obliku Pokretna stvar (pingus) Pravo Dobrovoljno Prisilno Zakonski Zalono pravo se moe stei ugovorom ili oporukom sudskom odlukomnpr. zalono pravo prijevoznika na stvarima danim na prijevoz radi naplate naknade za prijevoz

Prednost pri namirenju Trabina osigurana zalogom ima prednost nad svim ostalim trabinama.

11.4. Pravo zadranjaPitanja: 1. to je pravo zadranja i koje su razlike odnosu na zalono pravo? Pojam Ovlatenje vjerovnika u ijim se rukama nalazi neka dunikova stvar zadri je, dok mu ne bude ispunjena dospjela trabina (ako je dunik postao nesposoban za plaanje vjerovnik ima pravo zadranja iako njegova trabina nije dospjela). 1. 2. 3. Razlike u odnosu na zalono pravo Prestaje gubitkom faktine vlasti na stvari Neprenosivo je Nastaje ex lege

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU 4. Vjerovnik se ima pravo naplatiti tek nakon to je pravodobno obavijestio dunika

11.5. Pobijanje dunikovih pravnih radnjiPitanja: 1. Koji su razlozi zbog kojih vjerovnik moe pobijati dunikove pravne radnje? U kojem roku vjerovnik moe pobijati dunikove pravne radnje? Koji je uinak pobijanja? Razlog zbog kojeg vjerovnik moe pobijati dunikove pravne radnje Pretpostavke pobijanja Da bi vjerovnik namirio dospjelu trabinu, kako dunik ne bi poduzeo pravnu radnju na njegovu tetu: 1) ako zbog takve radnje dunik ne bi imao dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove trabine ili 2) ako bi dunik propustio radnju zbog ega bi izgubio kakvo materijalno pravo ili bi za njega nastala kakva materijalna obveza. Ako je u dunik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu svojim vjerovnicima i ako je treoj osobi s kojom je ili u iju je korist pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili je moralo biti poznato. Smatra se da je dunik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku, ne zahtijeva se da je treoj osobi to bilo poznato ili je moralo biti poznato.

Naplatno raspolaganje (rok 1 god.) Besplatno raspolaganje (rok 3 god.)

Uinak pobijanja

Ako sud usvoji tubeni zahtjev, pravna radnja gubi uinak samo prema tuitelju i samo koliko je potrebno za namirenje njegovih trabina.

11.6. Zatezne kamatePitanja: 1. to je zatezna kamata i u emu se razlikuje od ugovorne kazne? Koje pravo ima vjerovnik ako je nastala teta vea od ugovorne kazne? 2. Kako se odreuje stopa zatezne kamate? Mogu li se zahtijevati kamate na kamate? Pojam Novana svota koju (osim glavnice) duguje ako zakasni s ispunjenjem novane obveze. Dunik Vea teta od zatezne kamate Vjerovnik moe traiti i razliku do potpune naknade tete. Odreivanje stope zatezne kamate Odreuje se za svako polugodite, uveanjem eskontne stope HNB (koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje je prethodilo tekuem polugoditu) za 8 postotnih poena (za odnose trgovaca i osobe javnog prava) odnosno 5 postotnih poena (u ostalim odnosima). Ako je stopa ugovornih kamata via od stope zateznih kamata, one teku i poslije dunikovog zakanjenja. Vjerovnik

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU Stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine. HNB duna je svakog 1. sijenja i 1. srpnja objaviti eskontnu stopu u NN. Kamate na kamate Na dospjele a neisplaene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom odreeno. Na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

12. NEVALJANOST UGOVORA (NITETNI I POBOJNI UGOVORI)Pitanja: 1. Nabrojite razlike izmeu nitetnih i pobojnih ugovora. Nabrojite neke od razloga nitetnosti i pobojnosti ugovora. to je djelomina nitetnost? Nitetni ugovori Ne proizvodi pravne uinke. Ne postaju valjani kad uzrok nitetnosti naknadno otpadne. Nastupa ex lege, a na njih sud pazi po slubenoj dunosti (ex offo), odluka suda ima deklaratorno znaenje. Moe se pozvati svaka zainteresirana osoba (i dravni odvjetnik) Pravo na isticanje nitetnosti se ne gasi. Pobojni ugovori Proizvode pravne uinke, ako ih se u odreenom roku ne poniti. Mora se podignuti tuba za pobijanje, odluka suda ima konstitutivno znaenje. Mogu se pozivati ugovorne strane, a iznimno i neke tree osobe. Subjektivni rok ponitenje se moe zahtijevati u roku 1 g. od saznanju za razlog pobojnosti odnosno od prestanka prisile. Objektivni rok krajnji rok 3 g. od dana sklapanja ugovora. Imaju za posljedicu obvezu restitucije ako je ona mogua, a ako nije mogua, a ako nije mogua nastaje obveza naknade tete. Posljedice nastupaju ex tunc (od samog trenutka sklapanja ugovora). Razlozi pobojnosti Ograniena poslovna sposobnost Prijetnja Zabluda (bitna i neskrivljena) Prijevara Povreda naela jednake vrijednosti inidaba Pravne radnje dunika na tetu vjerovnika

Imaju za posljedicu obvezu restitucije ako je ona mogua, a ako nije mogua, a ako nije mogua nastaje obveza naknade tete. Posljedice nastupaju ex tunc (od samog trenutka sklapanja ugovora). Razlozi nitetnosti Poslovna nesposobnost stranaka kolski primjer i ala Simulacija Fikcija Nesporazum Nemogunost, nedoputenost, neodreenost ili neodredivost inidbe, itd.

Djelomina nitetnost Nitetnost neke odredbe ugovora ne povlai za sobom nitetnost cijelog ugovora, ali samo u sluaju kad ugovor moe opstati bez te nitetne odredbe, a ta odredba nije bila uvjet ugovora ni odluujua pobuda.


12.1. Konverzija i konvalidacija ugovoraPitanja: 1. to je konverzija? to je konvalidacija? Mogu li nitavi i pobojni ugovori konvalidirati? Konverzija (pretvaranje nitavog u valjani pravni posao) Kad nitav ugovor udovoljava uvjetima za valjanost nekog drugog ugovora, onda e meu ugovarateljima vrijediti taj drugi ugovor (ako je to u skladu s ciljem koji su imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se moe uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za nitavost svoga ugovora) (najee zbog nepoznavanja pretpostavaka valjanosti).Npr. stranke su htjele sklopiti mjenini zajam, ali nisu u mjenicu unijele sve bitne sastojke. Mogua je konverzija mjeninog u obini zajam, a mjenica e sluiti kao priznanica.

Konvalidacija (odravanje valjanosti ugovora) Nitavi ugovori Pobojni ugovori U pravilu ne mogu konvalidirati. Iznimke su: U pravilu mogu konvalidirati. 1) zabranjeni pravni posao ako je zabrana manjeg znaaja i Npr. epavi pravni posao, prekomjerno oteenje ako je posao izvren, Npr. u zakonskom se roku ne podnese zahtjev za 2) zelenaki ugovor ako u roku od 5 g. od sklapanja ugovora oteenik podnese zahtjev za da se njegova obveza ponitenje ugovora. smanji na pravian iznos, a sud tome udovolji.


13. OPI UINCI UGOVORAPitanja: 1. Prema kome sve ugovori mogu stvoriti pravni uinak? Koje su posljedice neispunjenja ili zakanjenja s ispunjenjem obveze i kada se dunik oslobaa od odgovornosti? 2. Moe li se ugovorom unaprijed ograniiti i iskljuiti odgovornost dunika? Koji je obujam naknade tete? to znai odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja ugovora? Stvaranje obveza za ugovaratelje Ugovor stvara prava i obveze za ugovorne strane. Ugovor ima uinak i za univerzalne pravne sljednike ugovornih strana, osim ako je to drugo ugovoreno ili to drugo proizlazi iz naravi samog ugovora. Ugovorom se moe ustanoviti pravo u korist tree osobe. Neispunjenje i zakanjenje s ispunjenjem obveze Vjerovnik ima pravo zahtijevati i popravljanje tete koju je zbog toga pretrpio (dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da bi stvar koja je objekt inidbe sluajno propala i da je on svoju obvezu na vrijeme ispunio). Ako dokae da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Odgovornost dunika za namjeru ili krajnju nepanju ne moe se unaprijed ugovorom iskljuiti ni ograniiti Obina teta i izmakla korist te pravina naknada neimovinske tete. Odgovara za tetu koju pretrpi druga strana zbog toga to nije bila na vrijeme obavijetena. Na naknadu ove tete na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ZOO o naknadi izvanugovorne tete.

1. 2. 3.

Posljedice neispunjenja obveze ili zakanjenja s ispunjenjem Osloboenje dunika od odgovornosti Ogranienje i iskljuenje odgovornosti Obujam naknade Odgovornost zbog proputanja obavijesti Primjena odredaba o izvanugovornoj teti

Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU Kod naplatnog ugovora svaki ugovaratelj odgovara za materijalne (kakvoa i koliina) i pravne nedostatke svog ispunjenja (duan je tititi drugu stranu od prava i zahtjeva treih osoba kojima bi njezino pravo bilo iskljueno ili sueno). Primjenjuju se odredbe ZOO o odgovornosti prodavatelja za materijalne i pravne nedostatke. Prigovor neispunjenja ugovora U dvostranoobveznim ugovorima nijedna strana nije duna ispuniti svoju obvezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna istodobno ispuniti svoju obvezu, osim ako je to drugo ugovoreno ili zakonom odreeno, ili ako to drugo proistjee iz naravi posla. Kad ispunjenje obveze jedne strane postane neizvjesno strana koja se obvezala prva ispuniti svoju obvezu moe zahtijevati da joj se osiguranje dade u primjerenom roku, a poslije proteka toga roka bez rezultata, moe raskinuti ugovor (osim kad su materijalne prilike druge strane bile u istoj mjeri teke jo prije sklapanja ugovora, a njezin suugovaratelj je to znao ili je morao znati.

14. RASKID UGOVORA 14. 1. Raskid ugovora zbog neispunjenjaPitanja: 1. Na koji se nain raskida ugovor kada je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora i kada to nije? Kada se ugovor moe raskinuti prije isteka roka? Prava jedne strane kad druga strana ne ispuni svoju obvezu Zahtijavati ispunjenje ugovora ili raskinuti ugovor jednostranom izjavom (ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu) / + pravo na naknadu tete Ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora Ispunjenje u roku nije bitan sastojak ugovora Raskid ugovora prije isteka roka Ugovor se raskida po samom zakonu Vjerovnik koji eli raskinuti ugovor mora ostaviti duniku primjeren naknadni rok za ispunjenje (osim ako iz dunikova ponaanja proizlazi da on svoju obvezu nee ispuniti ni u naknadnom roku). Kad je prije isteka roka oito da jedna strana nee ispuniti svoju obvezu iz ugovora.

14. 2. Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnostiPitanja: 1. to znai izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti? Kada se strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne moe se pozivati na promijenjene okolnosti? Moe li druga strana odrati ugovor kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti? Pretpostavke Ako se promijenjene okolnosti nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora,a ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano oteano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona moe zahtijevati da se ugovor izmijeni ili ak i raskine. Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne moe se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka odreenog za ispunjenje njezine obveze. Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se nee raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU se odgovarajue odredbe ugovora pravino izmijene.

UGOVOR O KUPOPRODAJIPitanja: 1. to je ugovor o prodaji? U kojem se obliku sklapa? Kada rizik prelazi s prodavatelja na kupca? Koji su bitni sastojci ugovora o kupoprodaji? 2. Koje su obveze prodavatelja iz ugovora o kupoprodaji? to se podrazumijeva pod predajom stvari? U kojem se mjestu stvar predaje kupcu?Koje su posljedice zakanjenja prodavatelja? 3. Kako se dijele materijalni nedostaci na stvari? Koja su prava kupca u sluaju materijalnih nedostataka? Kada prodavatelj ne odgovara za materijalne nedostatke? Moe li se ograniiti ili iskljuiti odgovornost prodavatelja za materijalne nedostatke? 4. to je djelomina, a to potpuna evikcija i koja su prava kupca u takvim sluajevima? 5. to je kupoprodaja s pravom prvootkupa i kako se dijeli? to je nazadkupnja, a to nazadprodaja?Po emu se Razlikuje kupnja na pokus s predajom i bez predaje stvari?to je kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva? Koja su obiljeja kupoprodaje s obronim otplatama cijene i kada prodavatelj moe raskinuti ugovor? obvezuje se stvar predati kupcu u vlasnitvo Prodavatelj obvezuje se platiti cijenu Oblik ugovora o kupoprodaji nekretnine Mora biti sklopljen u pisanom obliku. 1. 2. 3. 4. 1. 2. Prijelaz rizika (za sluajnu propast ili oteenje stvari) Predajom stvari kupcu Predajom stvari prijevozniku (kada je potrebno obaviti prijevoz) Sklapanjem ugovora (kada je stvar prodana tijekom prijevoza) Dolaskom kupca u zakanjenje Bitni sastojci ugovora o prodaji Stvar Cijena (odreena ili odrediva) Kupac

Stvar Stvar mora biti u prometu. Za prodaju stvari iji je promet ogranien vrijede posebni propisi. Kupoprodaja se moe odnositi i na buduu stvar. Cijena Kad cijena nije odreena niti odrediva ugovor nema pravni uinak. Kod trgovakih ugovora, kupac je duan platiti cijenu koju je prodavatelj redovito naplaivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad ove nema, razumnu cijenu (tekua cijena u vrijeme sklapanja ugovora).

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU Propisana cijena Kupac duguje samo iznos propisane cijene, a ako je ve isplatio ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati povrat razlike.

Obveze prodavatelja1. 2. 3. Predaja stvari Odgovornost za materijalne nedostatke Odgovornost za pravne nedostatke Predaja stvari Fizika predaja stvari, predaja stvari prijevozniku, predaja isprave kojom se stvar moe preuzeti Kad nadnevak predaje stvari nije odreen, prodavatelj je duan izvriti predaju u razumnom roku nakon sklapanja ugovora, s obzirom na narav stvari i na ostale okolnosti. Kad nije odreeno ugovorom, mjesto u kojem je prodavatelj u trenutku sklapanja ugovora imao svoje prebivalite (sjedite). Ali ako je u trenutku sklapanja ugovora ugovarateljima bilo poznato gdje se stvar nalazi, odnosno gdje treba biti izraena, predaja se obavlja u tom mjestu. Trokove predaje, a i one koji joj prethode, snosi prodavatelj, a trokove odnoenja stvari i sve ostale trokove poslije predaje snosi kupac, ako nije to drugo ugovoreno.

Predaja stvari Vrijeme predaje Mjesto predaje Trokovi predaje


Nedostaci za koje prodavatelj odgovara Nedostaci za koje prodavatelj ne odgovara Vidljivi nedostaci

Odgovornost za materijalne nedostatke Prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u trenutku prijelaza rizika na kupca, bez obzira je li mu to bilo poznato. Predmnijeva se da je nedostatak koji se pojavio u roku od est mjeseci od prijelaza rizika postojao u vrijeme prijelaza rizika, osim ako prodavatelj ne dokae suprotno ili suprotno proizlazi iz naravi stvari ili naravi nedostatka. Prodavatelj ne odgovara za nedostatke ako su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati. Meutim, i u tom sluaju odgovara za nedostatke koje je kupac mogao lako opaziti ako je izjavio da stvar nema nikakve nedostatke ili da stvar ima odreena svojstva ili odlike.

Kupac je duan primljenu stvar na uobiajeni nain pregledati ili je dati na pregled, im je to prema redovitom tijeku stvari mogue, i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavatelja u roku od osam dana, a kod trgovakog ugovora bez odgaanja, inae gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada (kad je pregled izvren u nazonosti obiju strana, kupac je duan svoje primjedbe zbog vidljivih nedostataka priopiti prodavatelju odmah, inae gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada). Skriveni Kupac je duan obavijestiti prodavatelja u roku od dva mjeseca raunajui od dana kad je nedostaci nedostatak otkrio, a kod trgovakog ugovora bez odgaanja. Prodavatelj ne odgovara za nedostatke koji se pokau poto proteknu dvije godine od predaje stvari, a kod trgovakog ugovora est mjeseci. Ogranienje Odredba ugovora o ogranienju ili iskljuenju odgovornosti za nedostatke stvari nitetna je i iskljuenje ako je nedostatak bio poznat prodavatelju, a on o njemu nije obavijestio kupca, a i onda kad je odgovornosti prodavatelj nametnuo tu odredbu koristei se svojim monopolskim poloajem te ako se radi o potroakom ugovoru. Odgovornost za materijalne nedostatke iskljuena je kod prisilne javne prodaje. Prisilna javna prodaja 1) zahtijevati od prodavatelja da nedostatak ukloni, ili Prava kupca 2) zahtijevati od prodavatelja da mu preda drugu stvar bez nedostatka, ili 3) zahtijevati snienje cijene, ili + 4) izjaviti da raskida ugovor. naknadu tete (samo ako je dao primjeren naknadni rok za ispunjenje ugovora) Trgovakim ugovorom o kupoprodaji, kad je prodavatelj stvari odreenih po rodu dao kupcu Nedostaci u veu koliinu nego to je ugovoreno, a kupac u razumnom roku ne izjavi da viak odbija, koliini smatra se da je primio i taj viak te je duan platiti ga po istoj cijeni. Odgovornost za pravne nedostatke

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU Obavjeivanje prodavatelja Prava kupca Kupac je duan obavijestiti prodavatelja o tome, osim kad je to prodavatelju ve poznato, i pozvati ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili zahtjeva treega ili da mu, kad su objekt ugovora stvari odreene po rodu, isporui drugu stvar bez pravnog nedostatka (zatita od evikcije). U sluaju oduzimanja stvari od kupca, ugovor se raskida po samom zakonu, a + u sluaju umanjenja ili ogranienja kupeva prava, kupac moe po svom naknada izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno snienje cijene. tete

Obveze kupca1. 2. Isplata cijene Preuzimanje stvari

Posebne vrste kupoprodaje1. Kupoprodaja s pravom prvootkupa Posebne vrste prodaje Pravo odreenih osoba da vlasnik stvari u sluaju ponovne prodaje mora stvar namijenjenu prodaji ponuditi najprije njima po istim uvjetima i istoj cijeni. Zakonska Trajanje prava prvootkupa nije vremenski ogranieno, ovlatene osobe moraju o nakanjenoj prodaji i uvjetima biti pisano obavijetene(npr. drugi suvlasnici, arhivska graa i sl.).

Ugovorna

2. 3. 4.

Nazadkupnja Nazadprodaja Kupnja na pokus

5.

Kupoprodaja po uzorku ili modelu

6.

Kupoprodaja sa specifikacijom

Prvobitni prodavatelj je duan obavijestiti prvobitnog kupca obavijestiti hoe li se posluiti svojim pravom prvootkupa u roku mjesec dana od primitka obavijesti o nakanjenoj prodaji. Trajanje prava 5 g. nakon sklapanja ugovora, ali strane mogu prvootkupa ugovoriti krai rok (ne mogu dui). Pravo prodavatelja nekretnine da je opet otkupi po unaprijed ugovorenoj cijeni. Pravo kupca nekretnine da od prodavatelja trai da ovaj opet kupi nekretninu po unaprijed ugovorenoj cijeni. Bez predaje Ako kupac do isteka ugovorenog (primjerenog ili uobiajenog) roka stvari ne obavijesti prodavatelja ostaje li pri ugovoru, smatra se da je odustao od ugovora. S predajom Ako kupac ne vrati stvar nakon isteka roka ili ne izjavi da odustaje od stvari ugovora, smatra se da je ostao pri ugovoru. Ako predana stvar nije jednaka uzroku ili modelu kupac moe: Trgovaki ispunjenje ugovora (da nedostatak uloni ili preda drugu stvar bez nedostataka) ugovor snienje cijene + naknadu tete raskid ugovora Ugovor ispunjenje ugovora graanskog raskid ugovora + naknadu tete prava Ako je ugovorom zadrano pravo kupca da poslije odredi kakvou, oblik, mjeru, ili koje druge pojedinosti stvari (utanaen samo predmet i koliina). Ako kupac ne obavi specifikaciju u roku, prodavatelj moe: 1)izjaviti da raskida ugovor ili 2) sam obaviti specifikaciju (obavijestiti o tome kupca i dati mu razuman rok da sam

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU izvri specifikaciju). 7. Kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva Kuporodaja s obronim otplatama cijene Odnosi se samo na pokretne stvari, prodavatelj ostaje vlasnikom stvari sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti a kupac snosi rizik za sluajnu propast ili oteenje od trenutka predaje stvari.Napomena: prema vjerovnicima kupca ima uinak samo ako je napravljena u obliku javno ovjerene isprave prije steaja kupca ili pljenidbe stvari.

8.

Obiljeja Potrebna pisana forma ugovora, odnosi se na pokretne stvari, kupac moe biti samo fizika osoba, kupac uvijek moe isplatiti odjednom ostatak dune cijene, pravo vlasnitva prelazi na kupca predajom stvari. Bitni elementi Stvar, ukupan iznos svih obronih isplata, iznos pojedinih isplata, njihov broj i rokovi. Prodavatelj ako kupac kasni s poetnom otplatom moe ako kasni s najmanje dvije uzastopne otplate koje predstavljaju raskinuti najmanje cijene ugovor ako kasni s jednom otplatom, ako ih nema vie od etiri.

UGOVOR O ZAMJENIPitanja: 1. to je ugovor o zamjeni? Koje su obveze ugovornih strana? Pojam Svaki ugovaratelj se obvezuje predati drugoj strani odreenu stvar tako da ona stekne pravo vlasnitva (predmet razmjene mogu biti i prenosiva prava). Napomena: ako se zamjena vri djelom u stvarima a djelom u novcu, vrijednost stvari mora biti vea od novane vrijednosti (inae se smatra da je sklopljen ugovor o prodaji).

Obveze ugovornih strana Kao prodavatelja iz ugovora o kupoprodaji. UGOVOR O DAROVANJUPitanja: 1. Kada nastaje ugovor o darovanju? U kojem se obliku sklapa? Odgovara li darovatelj za materijalne i pravne nedostatke dara? U kojem obliku i kojem roku se moe uiniti opoziv darovanja? Nastanak Kad se darovatelj obvee prepustiti obdareniku bez protuinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati (darovanjem se smatraju takoer oprost i isplata duga uz dunikovu suglasnost).. Predaja dara prije prihvata Ako je pokretna stvar predana obdareniku prije nego se oitovao da prihvaa dar, smatrat e se da je dar

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU prihvaen, ako ga obdarenik nije otklonio u roku koji mu je ostavio darovatelj. Oblik ugovora Ugovor o darovanju nekretnine sklapa se u pisanom obliku. Ugovor o darovanju bez prave predaje stvari i ugovor o darovanju za sluaj smrti mora biti sklopljen u obliku javnobiljenikog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave. Odgovornost darovatelja za materijalne i pravne nedostatke dara Darovatelj ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke dara, ali ako je namjerno preutio nedostatak, duan je obdareniku nadoknaditi tetu koja mu je odatle nastala. Razlozi Oblik Rok Opoziv darovanja Zbog osiromaenja davatelja, zbog nezahvalnosti i sl. Pisana izjava upuena obdareniku (potpis na izjavi mora biti ovjeren od javnog biljenika) Pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva.

UGOVOR O ZAJMUPitanja: 1. to je ugovor o zajmu? Koje su ugovorne strane? to je predmet ugovora o zajmu? 2. Nabrojite i objasnite vrste zajma. 3. Kada je zajmodavac duan predati stvari? Kada zastarjeva zahtjev za predaju stvari? U kojem je roku zajmoprimac duan vratiti zahtjev? Moe li se zajam vratiti prije roka odreenog za vraanje? Pojam (1) obvezuje se predati odreeni iznos novca ili odreenu koliinu drugih zamjenjivih stvari na kojima zajmoprimatelj stjee pravo vlasnitva Zajmodavac (2) obvezuje se nakon odreenog vremena vratiti isti iznos novca odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe (novani i robni zajam). Novani i robni Besplatni i naplatni Nenamjenski i namjenski Vrste zajma Novani zajam moe sadravati valutnu ili indeksnu klauzulu. Naplatni zajam postoji u sluaju da se zajmoprimac obvee da osim glavnice duguje i kamatu. U trgovakim ugovorima zajmoprimac duguje kamatu i kada ona nije ugovorena. Nenamjenski moe se koristiti u bilo koju svrhu. Namjenski ugovorom se unaprijed odreuje svrha u koju zajmoprimatelj mora uporabiti stvar ili novac (zajmodavatelj ima pravo provjeravati da li se zajam koristi u ugovorenu svrhu, a krajnja sankcija je raskid ugovora). Zajmoprimac


Predaja stvari Zajmodavac je duan predati stvari u ugovoreno vrijeme, a ako rok za predaju nije odreen, onda kad to zajmoprimac zatrai. Tri mjeseca od dolaska zajmodavca u zakanjenje, a u svakom sluaju za godinu Zastara zahtjeva dana od sklapanja ugovora. za predaju stvariRok vraanja zajma (ako ugovaratelji nisu odredili rok) Nakon isteka primjerenog roka koji ne moe biti krai od 2 mjeseca raunajui od zajmodaveva zahtjeva. Vraanje zajma prije roka Ako nije drukije ugovoreno, zajmoprimac moe vratiti zajam i prije roka odreenog za vraanje, ali je duan obavijestiti zajmodavca unaprijed o svojoj namjeri i naknaditi mu tetu.

UGOVOR O POSUDBIPitanja: 1. to je ugovor o posudbi? Po emu se razlikuju ugovor o zajmu i ugovor o posudbi (gospodarska svrha, objekt ugovora)? 2. Tko snosi trokove odravanja posuene stvari? Je li mogua potposudba? Kada posudovnik odgovara, a kada ne odgovara za oteenje i propast stvari? Kada je posudovnik duan vratiti stvar? 3. Odgovara li posuditelj za nedostatke na stvari? Kada posuditelj ima pravo raskinuti ugovor? Nastanak Kad posuditelj preda posudovniku odreenu stvar na besplatnu uporabu, a ovaj se obvee vratiti je nakon uporabe. Objekt posudbe Nepotrone stvari, a potrone samo ako se ugovori povrat iste stvari. Trokovi odravanja Redoviti Izvanredni Prava i obveze posudovnika Snosi posudovnik. Naknauju se posudovniku prema odredbama poslovodstva bez naloga.

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU Potposudba Nije mogua bez pristanka posuditelja. Odgovornost Posudovnik odgovara: ako su nastali njegovoom krivnjom, sluajem i ako je stvar dana u za oteenje i potposudbu bez pristanka posuditelja. propast Ne odgovara za promjene i pogoranja koja na posuenoj stvari nastanu ugovorenom, stvari odnosno uobiajenom uporabom. Obveza Po isteku ugovorenog vremena. Ako vrijeme uporabe nije ugovoreno, ali je odreena svrha vraanja uporabe, odmah nakon to ostvari ugovorenu svrhu ili kad protekne vrijeme u kojem je tu stvari svrhu mogao ostvariti. Ako nije ugovoreno niti trajanje niti svrha uporabe (izmoljena posudba), im to posuditelj zatrai. Posudovnik nije duan vratiti posuenu stvar prije isteka utvrenog vremena, osim ako bi stvar, zbog nepredvienih okolnosti, bila hitno potrebna posuditelju. Obveze i prava posuditelja Odgovornost za nedostatke Ako ih preuti, odgovara posudovniku za odatle nastalu tetu. Pravo na raskid Ako posudovnik rabi stvar protivno ugovoru ili je daje u potposudbu bez ugovora pristanka.

UGOVOR O DOIVOTNOM UZDRAVANJUPitanja: 1. to je ugovor o doivotnom uzdravanju? U kojem se obliku sastavlja? Odgovara li davatelj uzdravanja za dugove umrlog primatelja uzdravanja? U kojim se sluajevima moe raskinuti ugovor o doivotnom uzdravanju? to se dogaa ako davatelj uzdravanja umre prije primatelja uzdravanja? obvezuje se uzdravati do njegove smrti Davatelj uzdravanja Primatelj uzdravanja izjavljuje da daje svu ili dio svoje imovine, s tim da je stjecanje stvari i prava odgoeno do trenutka njegove smrti Oblik ugovora Mora biti sastavljen u pisanom obliku te ovjeren od suca nadlenog suda ili potvren (solemniziran) po javnom biljeniku ili sastavljen u obliku javnobiljenikog akta. Odgovornost za dugove Davatelj uzdravanja ne odgovara poslije smrti primatelja uzdravanja za njegove dugove (iako se moe drukije ugovoriti) Raskid ugovora o doivotnom uzdravanju Ako prema ugovoru o doivotnom uzdravanju strane ive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete da zajedniki ivot postane nepodnoljiv, svaka strana moe zahtijevati od suda da raskine ugovor. Svaka strana moe zahtijevati raskid ugovora ako druga strana ne ispunjava svoje obveze. Utjecaj smrti davatelja uzdravanja na ugovor

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU Umre li davatelj uzdravanja prije primatelja uzdravanja, njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegova branog druga i njegove potomke, ako oni na to pristanu. Ne pristanu li na produenje ugovora o doivotnom uzdravanju, ugovor se raskida, a oni nemaju pravo zahtijevati naknadu za prije dano uzdravanje. Ako brani drug i potomci davatelja uzdravanja nisu u stanju preuzeti ugovorne obveze, imaju pravo zahtijevati od primatelja uzdravanja naknadu za uzdravanje.

UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRAVANJUPitanja: 1. Po emu se ugovor o dosmrtnom uzdravanju razlikuje od ugovora o doivotnom uzdravanju? to se dogaa ako davatelj uzdravanja umre prije primatelja uzdravanja? obvezuje se uzdravati do njegove smrti Davatelj uzdravanja Primatelj uzdravanja obvezuje se da za ivota prenijeti svu ili dio svoje imovine

Utjecaj smrti davatelja uzdravanja na ugovor Umre li davatelj uzdravanja prije primatelja uzdravanja, njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegove nasljednike, ako oni na to pristanu. Ne pristanu li na produenje ugovora o dosmrtnom uzdravanju, ugovor se raskida, a oni nemaju pravo zahtijevati naknadu za prije dano uzdravanje, te su duni vratiti primatelju uzdravanja ono to je na temelju toga ugovora stekao davatelj uzdravanja. Ako nasljednici davatelja uzdravanja nisu u stanju vratiti ono to je na temelju ugovora stekao davatelj uzdravanja, dune su primatelju uzdravanja naknaditi vrijednost steenog. Ako nasljednici davatelja uzdravanja nisu u stanju preuzeti ugovorne obveze, oni imaju pravo zahtijevati naknadu za uzdravanje koje je primatelj uzdravanja dobio od davatelja uzdravanja, no duni su primatelju uzdravanja vratiti ono to je davatelj uzdravanja stekao na temelju ugovora o dosmrtnom uzdravanju.

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU Na ovaj ugovor na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ZOO ugovora o doivotnom uzdravanju.

UGOVOR O DJELUPitanja: 1. to je ugovor o djelu? Koja su prava naruitelja kada izvoa odstupi od ugovorenih uvjeta i kada postane oito da posao nee biti zavren u roku? Moe li izvoa prepustiti ugovor treemu? 2. Do kada se naruitelj moe pozvati na vidljive i skrivene nedostatke? Koja prava naruitelj ima u sluaju nedostataka? Tko snosi rizik? Koje pravo ima izvoa radi naplate trabina? obvezuje se obaviti odreeni posao (npr. izrada ili popravak neke stvari, izvrenje kakva fizikog ili umnog rada i sl) Izvoa Naruitelj obvezuje se za to platiti naknadu Obveze izvoaa Nadzor Duan omoguiti nadzor nad obavljanjem posla i primati upute kad to odgovara naravi posla Nedostaci materijala i Upozoriti naruitelja na nedostatke materijala koji mu je naruitelj predao (koje naloga je primijetio ili je morao primijetiti) Obveza Ako odstupi od ugovorenih uvjeta, naruitelj moe upozoriti izvoaa na to i odrediti mu izvrenja primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama (nakon toga moe raskinuti ugovor i

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU djela zahtijevati naknadu tete). Naruitelj moe raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete kada je oito da posao nee biti zavren u roku. Povjeravanje izvrenja Izvoa i nadalje odgovara naruitelju za izvrenje posla i kad posao ne obavi posla treemu osobno. Odgovornost za nedostatke Vidljivi Naruitelj je duan pregledati izvreno djelo im je to po redovitom tijeku stvari nedostaci mogue i o naenim nedostacima bez odgaanja obavijestiti izvoaa. Skriveni Naruitelj se moe pozvati najkasnije u roku od mjesec dana od njegovog otkrivanja. nedostaci Istekom dviju godina od primitka obavljenog posla, naruitelj se vie ne moe pozvati na nedostatke. Pravo naruitelja u sluaju veeg nedostatka Raskid ugovora + naknada tete Pravo Odrediti primjeren rok za uklanjanje nedostataka + naknada tete naruitelja u Ako izvoa ne otkloni nedostatke: sluaju manjeg 1) otkloniti nedostatak na raun izvoaa ili + naknada tete nedostatka 2) sniziti naknadu ili 3) raskinuti ugovor Rizik Kad je izvoa dao materijal Izvoa do predaje stvari naruitelju odnosno kada je naruitelj pao u zakanjenje. Kad je naruitelj dao materijal Naruitelj. U tom sluaju izvoa ima pravo na naknadu samo ako je stvar propala ili bila oteena nakon dolaska naruitelja u zakanjenje.

Pravo zadranja Ima izvoa radi naplate trabina.

UGOVOR O GRAENJUPitanja: 1. to je ugovor o graenju? to se smatra graevinom? Moe li se ugovorena cijena poveati (sniziti)? Po emu je poseban ugovor o graenju s odredbom klju u ruke? obvezuje se prema odreenom projektu u ugovorenom roku izraditi odreenu graevinu (zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, ceste i ostale graevine ija izrada zahtijeva vee i sloenije radove) Izvoa Naruitelj obvezuje se za to isplatiti odreenu cijenu Cijena radova Moe se odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinina cijena) ili u ukupnom iznosu za cijelu graevinu (ukupno ugovorena cijena) Pod odreenim uvjetima cijena se moe poveati (sniziti) ovisno o poveanju (snienju) cijene elemenata na temelju kojih je odreena cijena radova, pa i kada je ugovoreno da se cijena nee mijenjati. Ako bi ugovorena cijena morala biti znatno poveana, naruitelj moe raskinuti ugovor (duan je

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU isplatiti za dotada izvedene radove te pravinu naknadu za uinjene nune trokove) Ugovor o graenju s odredbom klju u ruke U tom sluaju ugovorena cijena obuhvaa i vrijednost svih nepredvienih radova i vikova radova, a iskljuuje utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu. Ako u ugovoru sudjeluje kao ugovorna strana vie izvoaa, njihova odgovornost je solidarna. Odgovornost naruitelja Ako nije drukije odreeno, na odgovornost za nedostatke graevine primjenjuju se odgovarajue odredbe ugovora o djelu. Izvoa odgovara za nedostatke graevine i zemljita ako se ti nedostaci pokau za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova (odgovornost se ne moe ugovorom iskljuiti ni ograniiti).

UGOVOR O LICENCIJIPitanja: 1. to je ugovor o licenciji? Koji su oblici ugovora o licencjii? U kojim sluajevima stjecatelj nema pravo sklopiti ugovor o podlicenciji? 2. Navedite obveze stjecatelja licencije. to je preutno obnavljanje ugovora o licenciji? Kada se moe otkazati ugovor o licenciji? obvezuje se ustupiti (u cijelosti ili djelomino) pravo iskoritavanja izuma, znanja i iskustva (tzv. hnow-how), iga, uzorka ili modela Davatelj licencije Stjecatelj licencije obvezuje se platiti naknadu Oblik


Mora biti sklopljen u pisanom obliku.Oblici ugovora o licenciji Iskljuiva i Ovisno o tome ima li stjecatelj licencije iskljuivo pravo iskoritavanja predmeta neiskljuiva licencije (ako nije posebno ugovoreno smatra se da je neiskljuiva). Prostorno ograniena i (ako nije posebno ugovoreno predmnjeva se da je prostorno neograniena neograniena) Podlicencija Ugovor kojim stjecatelj licence moe svoje pravo iskoritavanja licencije ustupiti drugome (samo uz doputenje davatelja licencije, stjecatelju iskljuive licencije doputenje se moe odbiti samo iz ozbiljnih razloga). Posljedica nedoputene licencije: otkaz ugovora bez otkaznog roka.

1. 2. 3.

Obveze stjecatelja licencije Iskoritavati predmet licencije kako je ugovoreno. Robu obiljeiti oznakom o proizvodnji po licenciji. Ako je uz licenciju za proizvodnju ustupljena i licencija za uporabu iga, stjecatelj licencije moe stavljati u promet robu s tim igom samo ako je njezina kakvoa ista kao to je kakvoa robe koju proizvodi davatelj licencije. Ako se naknada odreuje u zavisnosti od opsega iskoritavanja predmeta licencije, duan je podnijeti davatelju licencije izvjee o opsegu iskoritavanja i obraunati naknadu svake godine, ako ugovorom nije za to odreen krai rok. Prestanak ugovora Protek Nije potrebno da bude otkazan. Ako stjecatelj licencije nastavi iskoritavati predmet licencije, vremena a davatelj licencije se tome ne usprotivi, smatra se da je sklopljen nov ugovor o licenciji neodreenog trajanja, pod istim uvjetima kao i prijanji (preutno obnavljanje licencije). Otkaz Ugovor o licenciji ije trajanje nije odreeno. Ako ugovorom nije odreen, otkazni rok iznosi est mjeseci. Smrt i steaj Davatelj licencije moe raskinuti ugovor (ili se nastavlja s nasljednicima).

UGOVOR O ZAKUPUPitanja: 1. to je ugovor o zakupu? Koji se propisi primjenjuju na ugovor o zakupu? Koje su obveze zakupodavca i zakupnika u vezi odravanja i popravke stvari? 2. Kakva je odgovornost prodavatelja za materijalne i pravne nedostatke? 3. Kada zakupodavac moe dati otkaz zakupniku zbog koritenja stvari protivno ugovoru? Kada se plaa zakupnina i moe li se ugovor o zakupu otkazati zbog neplaanja zakupnine? U kakvom je stanju zakupnik duan vratiti stvar? 4. Kada zakupnik moe zakupljenu stvar dati u podzakup i na koji nain odgovara u tom sluaju? to znai preutno obnavljanje zakupa?

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU obvezuje se predati zakupniku odreenu stvar na koritenje Zakupodavac obvezuje se platiti zakupninu Primjena posebnih propisa Odredbe ZOO o zakupu ne primjenjuju se na zakupe ureene posebnim zakonom, osim podredno (Zakon o zakupu poslovnoga prostora, Zakon o zakupu poljoprivrednoga zemljita, Pomorski zakonik itd.) Obveze zakupodavca Predaja stvari U ispravnom stanju, zajedno s pripadcima. Odravanje Duan odravati stvar u ispravnom stanju za trajanja zakupa i radi toga obavljati stvari potrebne popravke na njoj. O potrebi popravka zakupnik je duan obavijestiti zakupodavca. Trokovi sitnih popravaka izazvanih redovitim koritenjem stvari, kao i trokovi samog koritenja, padaju na teret zakupnika. Raskid ugovora i Ako potrebni popravci zakupljene stvari ometaju njezino koritenje u znatnoj snienje zakupnine mjeri i za dulje vrijeme, zakupnik moe raskinuti ugovor. On ima pravo na zbog popravaka snienje zakupnine razmjerno ogranienju koritenja stvari zbog tih popravaka. Odgovornost Odgovara zakupniku za sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njezinu ugovorenom za materijalne ili redovitom koritenju, osim neznatnih nedostataka i onih koji su u asu sklapanja ugovora nedostatke bili poznati zakupniku ili mu nisu mogli ostati nepoznati. otklanjanje nedostataka u primjerenom roku Prava zakupnika kad stvar Otklonjiv nedostatak (raskid ugovora) ima neki nedostatak + naknada ili snienje zakupnine tete Neotklonjiv raskinuti ugovor + naknada nedostatak ili zahtijevati snienje zakupnine tete Djelomina raskid ugovora ili Odgovornost evikcija za pravne snienje zakupnine + naknada tete nedostatke Potpuna Raskid ugovora (po samom zakonu) + naknada tete evikcija Zakupnik

Obveze zakupnika Koritenje stvari Ako zakupnik i nakon opomene zakupodavca koristi stvar protivno ugovoru, ovaj moe prema ugovoru otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka. Ako nije drukije ugovoreno ili u mjestu predaje stvari uobiajeno, zakupnina se plaa Plaanje zakupnine polugodinje kad je stvar dana u zakup za jednu ili vie godina, a ako je dana za krae vrijeme, onda nakon isteka toga vremena.

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU Ako zakupnik ne plati zakupninu ni u roku 15 dana poto ga je zakupodavac Otkaz zbog neplaanja pozvao na plaanje. zakupnine Zakupnik ne odgovara za istroenost stvari koja nastaje njezinim redovitim koritenjem, Vraanje zakupljene stvari a ni za oteenja koja potjeu od njezine dotrajalosti. Podzakup Ako nije drukije ugovoreno, zakupnik moe zakupljenu stvar dati u podzakup, ali samo ako se time ne nanosi teta zakupodavcu (u protivnom zakupodavac moe otkazati ugovor). Zakupnik jami zakupodavcu da e podzakupnik koristiti stvar prema ugovoru o zakupu. Prestanak zakupa Protek odreenog vremena. Preutno obnavljanje zakupa na neodreeno nakon proteka vremena za koje je ugovor sklopljen (ako zakupnik nastavi koristiti stvar, a zakupodavac se tomu ne usprotivi). Otkaz Ako duljina otkaznog roka nije odreena ugovorom ili zakonom ili mjesnim obiajima, ona iznosi osam dana, s tim da otkaz ne moe biti dan u nevrijeme. Propast stvari zbog vie sile Smrt Zakup se nastavlja s nasljednicima zakupnika ili zakupodavca.

UGOVOR O NAJMU

WWW.NASCITURUS.COM PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU Pitanja: 1. Po emu se ugovor o najmu razlikuje od ugovora o zakupu? Koji se propisi primjenjuju na ugovor o najmu? U kojem se obliku sklapa ugovor o najmu? Moe li se otkazati ugovor zbog neplaanja najamnine? Koje pravo ima najmodavac radi osiguranja naplate svojih trabina? obvezuje se predati najmoprimcu odreenu stvar na uporabu Najmodavac obvezuje se platiti najamninu Primjena posebnih propisa Odredbe ZOO o najmu ne primjenjuju se na najam ureene posebnim zakonom, osim podredno (Zakon o najmu stana itd.) Oblik Ugovor o najmu nekretnine sklapa se u pisanom obliku. Plaanje najamnine Najmodavac moe otkazati ugovor o najmu bez pridravanja otkaznog roka ako je najmoprimac dva uzastopna roka u zakanjenju s plaanjem najamnine ili znatnog dijela najamnine. Zalono pravo i pravo zadranja Najmodavac nekretnine ima za dunu najamninu i ostale trabine iz ugovora o najmu zalono pravo na unesenim stvarima najmoprimca, koje mogu biti predmet ovrhe, te ih moe zadrati do namirenja tih trabina. Ostale odredbe ZOO kojima se ureuje ugovor o najmu sline su odredbama kojima se ureuje ugovor o zakupu. Najmoprimac


LEASINGPitanja: 1. to je ugovor o leasingu? Koje su vrste leasinga i to znae? Pojam Ugovor pri kojem se davatelj leasinga obvezuje financirati predmet ugovora (tako da ga izradi sam ili ga kupi ili dade izraditi kod treeg) po narudbi primatelja i predati mu ga, a primatelj e plaanjem leasing naknade u cjelosti ili djelomino nadoknaditi investicijske trokove davatelja. Nakon isteka ugovorenog roka primatelj ima pravo otkupiti predmet ugovora, vratiti ga ili nastaviti s njegovim koritenjem. Operativni i financijski leasing Ugovor o leasingu koji stranke mogu otkazati u svako vrijeme, pa je trajanje ugovora redovito krae od gospodarskog vijeka trajanja predmeta ugov

Documents

TRGOVACKO PRAVO