ta je baza podataka?

Database - Baza podataka - je skup informacija (podataka) koje su prikupljene u odreenom, obino duem, vremenskom periodu. Zajednika kolekcija podataka meusobno povezanih podataka, pohranjenih u vanjskoj memoriji raunara podaci su istovremeno dostupni raznim korisnicima i aplikacijskim programim.Specijalizirani softver koji slui za kreiranje i manipulaciju bazama podataka DBMS (data base management system).Ubacivanje, promjena, brisanje i itanje podataka obavlja se posredstvom posebnog softvera, takozvanog sistema za upravljanje bazom podataka (DBMS-a). Korisnici i aplikacije pritom ne moraju poznavati detalje fizikog prikaza podataka, ve se referenciraju na neku idealiziranu logiku strukturu baze.

Ciljevi koji se nastoje postii upotrebom baza podataka

Spomenuli smo da baze podataka predstavljaju viu razinu rada s podacima u odnosu na klasine programske jezike. Ta via razina rada oituje se u tome to tehnologija baza podataka nastoji (i u velikoj mjeri uspijeva) ispuniti sljedee ciljeve.

Fizika nezavisnost podataka. Razdvaja se logika definicija baze od njezine stvarne fizike grae. Znai, ako se fizika graa promijeni (na primjer, podaci se prepiu u druge datoteke na drugim diskovima), to nee zahtijevati promjene u postojeim aplikacijama. Logika nezavisnost podataka. Razdvaja se globalna logika definicija cijele baze podataka od lokalne logike definicije za jednu aplikaciju. Znai, ako se globalna logika definicija promijeni (na primjer uvede se novi zapis ili veza), to nee zahtijevati promjene u postojeim aplikacijama. Lokalna logika definicija obino se svodi na izdvajanje samo nekih elemenata iz globalne definicije, uz neke jednostavne transformacije tih elemenata. Fleksibilnost pristupa podacima. U starijim mrenim i hijerarhijskim bazama, naini pristupanja podacima bili su unaprijed definirani, dakle korisnik je mogao pretraivati podatke jedino onim redoslijedom koji je bio predvien u vrijeme oblikovanja i implementiranja baze. Danas se podrazumijeva da korisnik moe slobodno prebirati po podacima, te po svom nahoenju uspostavljati veze meu podacima. Ovom zahtjevu zaista zadovoljavaju jedino relacijske baze. Istovremeni pristup do podataka. Baza mora omoguiti da vei broj korisnika istovremeno koriste iste podatke. Pritom ti korisnici ne smiju ometati jedan drugoga, te svaki od njih treba imati dojam da sam radi s bazom. uvanje integriteta. Nastoji se automatski sauvati korektnost i konzistencija podataka, i to u situaciji kad postoje greke u aplikacijama, te konfliktne istovremene aktivnosti korisnika. Mogunost oporavka nakon kvara. Mora postojati pouzdana zatita baze u sluaju kvara hardvera ili greaka u radu sistemskog softvera. Zatita od neovlatene uporabe. Mora postojati mogunost da se korisnicima ogranie prava upotrebe baze, dakle da se svakom korisniku reguliraju ovlatenja to on smije a to ne smije raditi s podacima. Zadovoljavajua brzina pristupa. Operacije s podacima moraju se odvijati dovoljno brzo, u skladu s potrebama odreene aplikacije. Na brzinu pristupa moe se utjecati odabirom pogodnih fizikih struktura podataka, te izborom pogodnih algoritama za pretraivanje. Mogunost podeavanja i kontrole. Velika baza zahtijeva stalnu brigu: praenje performansi, mijenjanje parametara u fizikoj grai, rutinsko pohranjivanje rezervnih kopija podataka, reguliranje ovlatenja korisnika. Takoer, svrha baze se vremenom mijenja, pa povremeno treba podesiti i logiku strukturu. Ovakvi poslovi moraju se obavljati centralizirano. Odgovorna osoba zove se administrator baze podataka. Administratoru trebaju stajati na raspolaganju razni alati i pomagala.

Jezici za rad s bazama podatakaKomunikacija korisnika odnosno aplikacijskog programa i DBMS-a odvija se pomou posebnih jezika. Ti jezici tradicionalno se dijele na sljedee kategorije. Jezik za opis podataka (Data Description Language - DDL). Slui projektantu baze ili administratoru u svrhu zapisivanja sheme ili pogleda. Dakle tim jezikom definiramo podatke i veze meu podacima, i to na logikoj razini. Naredbe DDL obino podsjeaju na naredbe za definiranje sloenih tipova podataka u jezicima poput COBOL-a ili C-a. Jezik za manipuliranje podacima (Data Manipulation Language - DML). Slui programeru za uspostavljanje veze izmeu aplikacijskog programa i baze. Naredbe DML omoguuju manevrisanje po bazi, te jednostavne operacije kao to su upis, promjena, brisanje ili itanje zapisa. U nekim softverskim paketima, DML je zapravo biblioteka potprograma: naredba u DML svodi se na poziv potprograma. U drugim paketima zaista se radi o posebnom jeziku: programer tada pie program u kojem su izmijeane naredbe dvaju jezika, pa takav program treba prevoditi s dva prevodioca (DML-precompiler, obini compiler). Jezik za postavljanje upita (Query Language - QL). Slui neposrednom korisniku za interaktivno pretraivanje baze. To je jezik koji podsjea na govorni (engleski) jezik. Naredbe su ne-proceduralne, dakle takve da samo specificiraju rezultat kojeg elimo dobiti, a ne i postupak za dobivanje rezultata. Modeliranje entiteta i veza zahtijeva da svijet promatramo preko tri kategorije: entiteti: stvari, bia, pojave ili dogaaji koji su nam od interesa; veze: odnosi meu entitetima koji su nam od interesa; atributi: svojstva entiteta ili veza koja su nam od interesa.

Entitet je objekat iz realnog svijeta koji imaju zajednika svojstva, to je jedinica posmatranja. Zadatak informacionih sistema predstavlja prikupljanje, pohranjivanje, obradu, prenos i prezentaciju podataka o entitetima raznih klasa nekog realnog sistema. Klasa je skup slinih entiteta, a kriterijum slinosti igra znaajnu ulogu u definisanju klase entiteta. Dva entiteta se mogu nalaziti u istoj ili u dvije razliite klase, ali i isti entitet moe pripadatai razliitim klasama. Npr: studenti razliitih fakulteta istog univerziteta mogu pripadati klasama entiteta studenata odgovarajuih fakulteta ili klasi entitea studenatra univerziteta.

Entitet je neto o emu elimo spremati podatke, neto to je u stanju postojati ili ne postojati, te se moe identificirati. Entitet moe biti stvar ili bie, na primjer: KUA, FAKULTET, STUDENT, PREDMET (na fakultetu), NASTAVNIK, AUTO, , odnosno dogaaj ili pojava, na primjer: NOGOMETNA UTAKMICA, SERVISIRANJE AUTA, POLAGANJE ISPITA, . Svi entiteti posjeduju zajednike osobine atribute ili obiljeja.

Uvoenje baze podataka u neku ustanovu predstavlja sloeni zadatak koji zahtijeva primjenu pogodnih metoda i alata, te timski rad strunjaka raznih profila. To je projekt koji se moe podijeliti u pet aktivnosti: utvrivanje i analiza zahtjeva, oblikovanje (projektiranje), implementacija, testiranje i odravanje. Rije je o razvojnom ciklusu koji je dobro poznat u softverskom inenjerstvu i koji se u slinom obliku pojavljuje kod razvoja bilo koje vrste softverskih proizvoda. No u sluaju baza podataka taj ciklus ima neke svoje specifinosti. Od navedenih pet aktivnosti, nas najvie zanima oblikovanje. Ipak, zbog cjelovitosti ukratko emo opisati sve aktivnosti.

Utvrivanje i analiza zahtjeva Da bi se utvrdili zahtjevi, prouavaju se tokovi informacija u dotinoj ustanovi. Dakle gledaju se dokumenti koji su u opticaju, prate se radni procesi, razgovara se s korisnicima, prouava se postojei softver. Uoavaju se podaci koje treba pohranjivati i veze meu njima. U velikim organizacijama, gdje postoje razne grupe korisnika, pojavit e se razna tumaenja znaenja i svrhe pojedinih podataka, te razni naini njihove upotrebe. Analiza zahtjeva treba pomiriti te razlike, tako da se eliminira redundancija i nekonzistentnost. Na primjer, u raznim nazivima podataka treba prepoznati sinonime i homonime, te uskladiti terminologiju. Analiza zahtjeva takoer mora obuhvatiti analizu transakcija (postupaka, operacija) koje e se obavljati s podacima, budui da to redovno ima utjecaja na sadraj i konani oblik baze. Vano je procijeniti frekvenciju i opseg pojedinih transakcija, te zahtjeve na performanse. Rezultat utvrivanja i analize zahtjeva je dokument (obino pisan neformalno u prirodnom jeziku) koji se zove specifikacija. Taj dokument rijetko se odnosi samo na podatke, on ujedno definira i najvanije transakcije s podacima, a esto i cijele aplikacije.

Oblikovanje (konceptualno, logiko i fiziko) Cilj oblikovanja je da se u skladu sa specifikacijom oblikuje graa baze. Dok je analiza zahtjeva otprilike odredila koje vrste podataka baza treba sadravati i to se s njima treba moi raditi, oblikovanje predlae nain kako da se podaci na pogodan nain grupiraju, strukturiraju i meusobno poveu. Glavni rezultat oblikovanja trebala bi biti shema cijele baze, graena u skladu s pravilima koritenog modela podataka, te zapisana na nain da ju koriteni DBMS moe razumjeti i realizirati. Kod veih baza, rezultat oblikovanja mogu takoer biti i pogledi (pod-sheme) za potrebe pojedinih vanijih aplikacija. Budui da je oblikovanje prilino sloena aktivnost, ona se obino dijeli u tri faze koje slijede jedna iza druge i koje emo sad ukratko opisati.

Konceptualno oblikovanje. Glavni rezultat prve faze oblikovanja je takozvana konceptualna shema cijele baze, sastavljena od entiteta, atributa i veza. Ona zorno opisuje sadraj baze i naine povezivanja podataka u njoj. Prikaz je jezgrovit, neformalan i pogodan ljudima za razumijevanje, no jo je nedovoljno razraen da bi omoguio izravnu implementaciju. Logiko oblikovanje. Kao glavni rezultat druge faze oblikovanja nastaje logika shema, koja je u sluaju relacijskog modela sastavljena od relacija (tablica). Sastavni dio logikog oblikovanja je i takozvana normalizacija, gdje se primjenom posebnih pravila nastoji popraviti logika struktura samih relacija, tako da se ona bolje prilagodi inherentnim osobinama samih podataka. Fiziko oblikovanje. Glavni rezultat tree faze oblikovanja je fizika shema cijele baze, dakle opis njezine fizike grae. U sluaju upotrebe DBMS-a zasnovanog na jeziku SQL, pojam fizike razine treba shvatiti uslovno. Fizika shema zapravo je niz SQL naredbi kojima se relacije iz logike sheme realiziraju kao SQL tablice. Pritom se dodaju pomone strukture i mehanizmi za postizavanje traenih performansi, te uvanje integriteta i sigurnosti podataka. Takoer se mogu ukljuiti i SQL naredbe kojima se pogledi (pod-sheme) za pojedine aplikacije realiziraju kao virtualne tablice izvedene iz stvarnih tablica. Implementacija Implementacija se svodi na fiziku realizaciju oblikovane baze na odgovarajuem posluiteljskom raunaru. U sluaju DBMS-a zasnovanog na SQL-u, pokreu se SQL naredbe koje ine fiziku shemu baze, te se na disku stvaraju prazne SQL tablice sa svim prateim strukturama i mehanizmima. Daljnji postupak sastoji se od punjenja praznih tablica s poetnim podacima. Takvi podaci obino postoje u nekom obliku, na primjer kao obine datoteke, ili kao tekstualni dokumenti. Veina DBMS-a opskrbljena je alatima koji nam olakavaju transfer podataka iz takvih izvora u bazu. No postupak je obino ipak mukotrpan i ne da se sasvim automatizirati, zbog potrebe ienja, ispravljanja i usklaivanja podataka. Nakon to su poetni podaci uneseni u bazu, razvijaju se aplikacije koje obavljaju najvanije transakcije s podacima. Time je omogueno testiranje.

Testiranje Testiranje baze provodi se tako da korisnici pokusno rade s bazom i provjeravaju zadovoljava li ona svim zahtjevima. Dakle pokreu se najvanije transakcije s podacima, prati se njihov uinak, te se mjere performanse. Takoer se nastoji simulirati oekivana frekvencija pojedinih transakcija, da bi se utvrdila stabilnost i pouzdanost rada pod optereenjem. Glavni cilj testiranja je otkrivanje i popravak greaka koje su se mogle potkrasti u svakoj od prethodnih aktivnosti: dakle u analizi zahtjeva, oblikovanju, odnosno implementaciji. Greke u ranijim aktivnostima imaju tee posljedice jer se provlae i kroz kasnije aktivnosti pa zahtijevaju vie truda da se poprave. Na primjer, greka u analizi moe uzrokovati da u specifikaciji nedostaje neki vani podatak, a to onda znai da tog podatka nee biti ni projektnoj dokumentaciji ni u implementiranoj bazi, pa popravak treba izvriti u svim dokumentima i shemama, te u samoj bazi. Mjerenjem performansi tijekom testiranja nastoji se na utvrditi jesu li zadovoljeni zahtjevi vezani uz performanse, na primjer je li brzina odziva zadovoljavajua. U sluaju da performanse nisu dovoljno dobre, administrator baze moe to pokuati ispraviti podeavanjem odreenih parametara fizike organizacije, na primjer dodavanjem novih pomonih struktura podataka (indeksa) ili rasporeivanjem podataka na vie diskova. Ipak, loe performanse mogu biti i posljedica greaka u oblikovanju, na primjer posljedica neuoavanja vanih veza izmeu odreenih vrsta podataka. U takvom sluaju slijedi opet popravak greaka, dakle nova revizija shema, dokumenata i same baze.

Odravanje Odravanje se odvija u vrijeme kad je baza ve ula u redovitu upotrebu. Rije je o kontinuiranom procesu, gdje su baza i njezini pratei dokumenti podvrgnuti stalnim promjenama. Neki autori proces odravanja opisuju moda i primjerenijim pojmom evolucije. Kao i openito u softverskom inenjerstvu, tako i kod baza podataka moemo govoriti o nekoliko vrsta odravanja, koje se razlikuju po sadraju i svrsi traenih promjena. Korekcijsko odravanje svodi se na naknadni popravak greaka koje nisu bile otkrivene tijekom testiranja. Perfekcijsko odravanje je mijenjanje sheme baze u svrhu prilagoavanja novim aplikacijama koje nisu postojale tokom polaznog utvrivanja i analize zahtjeva. Adaptacijsko odravanje je potrebno onda kad elimo bazu prilagoditi novom DBMS-u koji se nije koristio u vrijeme oblikovanja i poetne implementacije. Naglasimo da je odravanje baze nunost na koju se treba pripremiti ve tokom njezinog razvoja i uzimati je u obzir tijekom cijelog njezinog ivota. Moramo biti svjesni injenice da baza koja se ne mijenja vrlo brzo postaje neupotrebljiva. Da bi promjene tekle to lake i bezbolnije, izuzetno je vano da baza od poetka ima zdravu grau koja odraava inherentnu logiku i povezanost samih podataka. Kod relacijskih baza, ta zdrava graa znai normaliziranost. Ispravno normalizirana relacijska baza moi e se mijenjati bez veih problema, a promjene e se svoditi na povremeno ubacivanje novih podataka u ve postojee relacije ili dodavanje sasvim novih relacija.

DBMSDatabase - Baza podataka - je skup informacija (podataka) koje su prikupljene u odreenom, obino duem, vremenskom periodu. Zajednika kolekcija podataka meusobno povezanih podataka, pohranjenih u vanjskoj memoriji raunara podaci su istovremeno dostupni raznim korisnicima i aplikacijskim programim.Specijalizirani softver koji slui za kreiranje i manipulaciju bazama podataka DBMS (data base management system).Ubacivanje, promjena, brisanje i itanje podataka obavlja se posredstvom posebnog softvera, takozvanog sistema za upravljanje bazom podataka (DBMS-a). Korisnici i aplikacije pritom ne moraju poznavati detalje fizikog prikaza podataka, ve se referenciraju na neku idealiziranu logiku strukturu baze. Sistem za upravljanje bazom podataka (Data Base Management System DBMS) je posluitelj (server) baze podataka. Bitne osobine: - Obezbjeue pohranu velike koliine podataka - Obezbjeuje metodologiju za pristup, pretraivanje i modifikaciju podataka. - Omoguava istovremeni pristup podacima od strane vie korisnika

Danas postoji svega nekoliko vanih i iroko zastupljenih DBMS-a. DB2. Proizvod tvrtke IBM, namijenjen prvenstveno velikim mainframe raunalima. Oracle. Proizvod istoimene tvrtke, pokriva gotovo sve raunalne platforme, na primjer UNIX, Linux i MS Windows.MS SQL Server. Microsoftov proizvod, namijenjen posluiteljskim raunalima s operacijskim sistemima MS Windows.MySQL. Besplatni proizvod tvrtke MySQL AB, popularan na raznim platformama, prvenstveno kao podrka web aplikacijama.

Modeli za logiku strukturu baze podataka

Model podataka je skup pravila koja odreuju kako sve moe izgledati logika struktura baze podataka. Model ini osnovu za oblikovanje i implementiranje baze. Do sada podrzavani modeli:Relacijski model - Zasnovan je na matematikom pojmu relacije. I podaci i veze meu podacima prikazuju se tablicama koje se sastoje od redova i kolona. Mreni model - Baza je predoena mreom koja se sastoji od vorova i usmjerenih lukova. vorovi predstavljaju tipove zapisa (slogova podataka), a lukovi definiraju veze meu tipovima zapisa. Hijerarhijski model - Specijalni sluaj mrenog. Baza je predoena jednim stablom (hijerarhijom) ili skupom stabala. Svako stablo sastoji se od vorova i veza nadreeni-podreeni izmeu vorova. vorovi su tipovi zapisa, a odnos nadreeni-podreeni" izraava hijerarhijske veze meu tipovima zapisa. Objektni model Inspiriran je objektno-orijentiranim programskim jezicima. Baza je predoena kao skup trajno pohranjenih objekata koji se sastoje od svojih internih atributa (podataka) i metoda (operacija) za rukovanje tim podacima. Svaki objekt pripada nekoj klasi. Izmeu klasa se uspostavljaju veze nasljeivanja, agregacije, te druge vrste veza.

Arhitektura baze podataka sastoji se od tri sloja i suelja meu slojevima.Rije je o tri razine apstrakcije:Fizika razina odnosi se na fiziki prikaz i raspored podataka na jedinicama vanjske memorije. To je aspekt kojeg vide samo sistemski programeri (oni koji su razvili DBMS). Sama fizika razina moe se dalje podijeliti na vie pod-razina apstrakcije, od sasvim konkretnih staza i cilindara na disku, do ve donekle apstraktnih pojmova datoteke i zapisa (sloga) kakve susreemo u klasinim programskim jezicima. Raspored pohranjivanja opisuje kako se elementi logike definicije baze preslikavaju na fizike ureaje. Globalna logika razina odnosi se na logiku strukturu cijele baze. To je aspekt kojeg vidi projektant baze odnosno njezin administrator. Opis globalne logike definicije naziva se shema (engleski takoer schema). Shema je tekst ili dijagram koji definira logiku strukturu baze, i u skladu je sa zadanim modelom. Dakle imenuju se i definiraju svi tipovi podataka i veze meu tim tipovima, u skladu s pravilima rabljenog modela. Takoer, shema moe uvesti i ogranienja kojim se uva integritet podataka. Lokalna logika razina odnosi se na logiku predodbu o dijelu baze kojeg rabi pojedina aplikacija. To je aspekt kojeg vidi korisnik ili aplikacijski programer. Opis jedne lokalne logike definicije zove se pogled (engleski view) ili pod-shema. To je tekst ili dijagram kojim se imenuju i definiraju svi lokalni tipovi podataka i veze meu tim tipovima, opet u skladu s pravilima koritenog modela. Takoer, pogled u svojoj konanoj realizaciji zadaje i nain na koji se iz globalnih podataka i veza izvode lokalni.

Za stvaranje baze podataka potrebno je zadati samo shemu i poglede. DBMS tada automatski generira potrebni raspored pohranjivanja i fiziku bazu. Projektant odnosno administrator moe samo donekle utjecati na fiziku grau baze, podeavanjem njemu dostupnih parametara.Programi i korisnici ne pristupaju izravno fizikoj bazi, ve dobivaju ili pohranjuju podatke posredstvom DBMS-a. Komunikacija programa odnosno korisnika s DBMS-om obavlja se na lokalnoj logikoj razini. To znai da DBMS na transparentan nain prevodi korisnike zahtjeve za podacima s lokalne logike razine na globalnu logiku razinu, a zatim ih dalje realizira kao ekvivalentne operacije na fizikoj razini.

Voenje poslovaSistem za rezervaciju avionskih karata Neki od podataka koji se pohranjuju:Informacija o rezervaciji: ime i prezime putnika preference za obrok, dodjeljeni broj sjedita itd...Informacija o letu ukljuuje mjesto polaska i dolaska kao i termine, tip aviona, ukupan broj sjedita itd...Informacije o cijenama, taksama itd..Tipine pretrage koje izvrava agent su: Izlistavanje letova na nekoj destinaciji u odreenim terminima, skupa sa listom slobodnih mjesta. Pronalaenje alternativnih ruta itd...Tipini izmjene podataka su rezervisanje mjesta na odreenom letu.Sistem mora obezbijediti ukupni integritet baze u sluaju da vie agenata istovremeno rezerviraju mjesto na letu.

Bankovni sistem Neki od podataka koji se pohranjuju: Informacije o klijentima: ime, prezime, adresa, broj telefona, Itd Informacije o raunima: tip rauna, kredita itd... Veza izmeu rauna i klijenta Kao i u prethodnom sluaju vie subjekata istovremeno treba da moe pristupiti raunu npr. Klijent preko ATM aparata i slubenik na alteru preko raunara. Sistem mora da biljei sve promjene i da radi i u izvanrednim uslovima npr. gubitak elektrine energije.

Izrada aplikacijaInternacionalna federacija za obradu podataka (International Federation for Information Processing - IFIP) definie informacioni sistem na sljedei nain: "Informacioni sistem je sistem koji prikuplja, pohranjuje, uva, obrauje i isporuuje informacije vane za organizaciju i drutvo, tako da budu dostupne i upotrebljive za svakog ko se eli njima koristiti, ukljuujui poslovodstvo, klijente, zaposlene i ostale. Informacioni sistem aktivni je drutveni sistem koji se moe, ali i ne mora, koristiti informacionom tehnologijom."Informacioni sistem organizacije se moe definisati i kao skup ljudi i tehnikih sredstava koji po odreenoj organizaciji i metodologiji obavljaju prikupljanje, memorisanje, obradu i dostavljanje na koritenje podataka i informacija. Takoe, informacioni sistem se moe definisati i na sljedee naine:"Informacioni sistem je odredjeni skup metoda, postupaka i resursa, oblikovanih tako da se potpomogne postizanje nekih ciljeva." (Thierauf R.)"Informacioni sistem je sveukupnost svih informacionih procesa u organizaciji." (Niederberger A.)Savremeni informacioni sistemi mogu se podijeliti na: Operativne informacione sisteme i Sisteme za podrku odluivanju u menadmentu

Operativni informacioni sistemi nisu informacioni sistemi ija je osnovna namjena podrka odluivanju. Kao posebna vrsta informacionih sistema oni su glavni proizvoai informacija za vie klase informacionih sistema. Iako nisu direktno orijentisani prema odluivanju, izlazne informacije ovih sistema predstavljaju ulazne veliine za druge klase informacionih sistema. Upravo zbog tih svojih karakteristika, ovi informacioni sistemi su podloga za razvoj viih klasa informacionih sistema.

Sistemi za podrku odluivanja u menadzmentu su:1. Upravljaki informacioni sistemi (MIS)2.Sistemi za podrku odluivanju (DSS)3.Ekspertni sistemi (ES)Laudonovi razlikuju sledee tipove informacionih sistema:1.Sistemi za obradu transakcija (TPS)2. Menaderski sistemi podrke (MSS)

Uloga administratoraAdministator baze podataka (Database administrator DBA) je osoba koja je odgovorna za odravanje i funkcionisanje baze podataka. Ova uloga podrazumjeva ogromnu koliinu odgovornosti. Teko bi bilo na jednom mjestu nabrojati sve poslove koje obavlja administrator.Glavni zadaci i odgovornosti administratora su: Bliski rad sa ostalim kompjuterskim profesionalcima kao to su analitiari podataka, programer i web developeri identifikacija potreba klijenta i upoznavanje ovih potreba kroz odgovarajue istraivanje podataka Skupljanje podataka, organizacija i upravljanje podacima Razvijanje kompjuterskih baza podataka i njihovo postavljanje. Ovo ukljuuje pisanje preciznih instrukcija za raunare kroz programske jezike u cilju prikupljanja i sortiranja relevantnih podataka Obezbjeivanje da raunarski sistemi i baze podataka funkcioniu kao to ti trebalo Testiranje raunarskih sistema baza podataka u cilju obezbjeivanja njihovog normalnog rada osigurati podrku za podatke u sluaju da se podaci izgube ili budu uniteni oporavak izgubljenih raunarskih podataka ili podataka koji su bili izmenjeni obezbjeivanje integriteta i sigurnosti bilo kakvih skupljenih podataka. U sluaju bilo kakvog problema u bazi podataka, administratori popravljaju kako bi obezbjedili odgovarajue funkcionisanje sistema Nadgledanje i kontrola izvora podataka u organizaciji obezbjeivanje da su zahtjevani podaci uvek dostupni onima kojima je to potrebno. Podaci bi trebalo da budu prikazani na nain razumljiv krajnjim korisnicima

Pri otvaranju Office Access 2007, prvi ekran koji se pojavljuje je stranica Uvod u Microsoft Office Access (osim ako ste pokrenuli Access dvaput pritisnuvi odreenu datoteku baze podataka programa Access, u tom sluaju otvara se baza podataka). Na uvodnoj stranici omogueno je: Stvaranje baze podataka putem predloka Stvaranje baze podataka ispoetka Lijepljenje podataka iz drugog izvora u tabelu programa Access Uvoz podataka iz drugog izvora Otvaranje postojee baze podataka programa Access

( u toku ostatka asa uenici korake izvode na svojim raunarima)Za oblikovanje nove prazne baze (new blank database) podataka treba:1. Birati Kategorije predloaka/Sa svojstvima. (template categories/featuring)2. Birati Nova prazna baza podataka (new blank database). 3. Odabrati mjesto pohrane i upisati naziv baze (file name) podataka.4. Kliknuti na Stvori (create).

Vjeba 1. - Otvoriti novu, praznu bazu podataka i snimiti je u folder Baza na desktopu. Naziv baze je ime uenika. Vjeba 2. - Otvoriti novu bazu podataka po predloku (template-u) Students, pohraniti je u folder Baza, a naziv baze podataka je ime_students.

Baza podataka nastala u programu Access 2007 ima nastavak *.accdb (Access Database), a u starijim verzijama Access-a je *.mdb.

Svaka se kartica sastoji od nekoliko grupa koje glavni zadatak raslanjuju na podzadatke.

Osim standardnih kartica, postoje i kontekstne kartice koje se pojavljuju samo kada su potrebne za zadatak koji se trenutno izvodi ili objekt s kojim se trenutno radi.

Odgovarajue kontekstne kartice se pojave ovisno o kontekstu (odnosno, o objektu s kojim se radi i onome to se radi). Moe se pojaviti jedna ili vie kontekstnih kartica.Dugme MS Office otvara izbornik koji sadri naredbe za rukovanje datotekama. Alatna traka za brzi pristup se nalazi na vrhu prozora programa i omoguava brzi pristup alatima koji se esto koriste, a moe se prilagoditi dodavanjem naredbi ili uklanjanjem suvinih naredbi. Traka stanja prikazuje: informacije o aktivnoj bazi podataka, ikone za promjenu prikaza.Objekti baze podataka slue za predstavljanje, izdvajanje, odabir i druge promjene prikaza podataka u bazi.Na vrhu navigacijskog okna nalazi se izbornik kategorija.Izbornikomoguava postavljanje ili izmjenu kategorija po kojima okno grupie objekte baze podataka. Navigacijsko okno prikazuje glavne vrste objekata koji se mogu stvarati unutar baze podataka podijeljene u kategorije. Pojavljuje se po otvaranju baze podataka.

Arhitektura MS Accessa: tabela, upit, forma ...Osnovni objekti Accessa su: tabele(engl. Tables), upiti (engl. Queries), obrasci (engl. Forms), izvjetaji (engl. Reports), makro naredbe (engl. Macros), moduli (engl. Modules).

Objekte baze moe se: otvoriti, stvoriti, ukloniti, preimenovati, sakriti, grupirati.Tabele su osnovni elementi relacijske baze podataka, predvieni za unos i pohranu podataka.Upiti su objekti koji omoguavaju biranje, razvrstavanje, izdvajanje i izmjene podataka iz jedne ili vie tablica, a za sloenije upite koristi se SQL jezik.Forme slue kao grafiki interfejs izmeu korisnika i baze. Omoguava prikaz pojedinanih zapisa. Prikladne su za unos, pregled i ureivanje sadraja polja. Izvjetaji su obrasci pripremljeni za ispis na printeru. Microsoft Access sadri svoj makro jezik. Makro jezik omoguava jednostavan nain programiranja. Pomou makro naredbi mogue je automatizirati izvravanje jednog ili vie zadataka.To su programi u jeziku Visual Basic for Applications (VBA), omoguava sloene radnje rukovanja podacima u bazi podataka.

Access moe objekte prikazati na razliite naine.Razlikuju se prikazi: za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi, za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojeih objekata. Za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi postoje npr. : Prikaz podatkovnog lista (tabele i upiti), Prikaz obrasca (forme), Prikaz izvjetaja (izvjetaji), Prikaz pregleda prije ispisa (izvjetaji).

Za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojeih objekata postoje npr.: Prikaz izgleda (forme, izvjetaji), Prikaz dizajna (tabele, upiti, forme, izvjetaji).