Transportni Uređaji IV Razred - Skripta

8/17/2019 Transportni Uređaji IV Razred - Skripta

1/93

1

TRANSPORTNI UREĐAJI

1.UVOD

1.1.ULOGA I ZADACI TRANSPORTNIH UREĐAJATransportni uređaji služe za premještanje pojedinačnih tereta ili transporta sitnozrnih rasipnihmaterijala bilo u vidu sirovina, poluproizvoda ili gotovih proizvoda.Premještanje se vrši na relativno kratkim rastojanjima, obično nekoliko desetina ili stotina metara, a uspecijalnim slučajevima i više od hiljadu metara.Osim navedene uloge ovi uređaji, u specijalnoj izvedbi, mogu biti sastavni dio proizvodne linije nekogtehnološkog procesa. arakteristika im je što su se u svom razvoju prilagođavali uslovima itehnološkom procesu proizvodnje sjedinjuju!i se sa drugim sredstvima rada u jedinstvenu cjelinu.Time se udovoljilo i želji za što ve!om mehanizacijom ljudskog rada i postizao određeni ritam rada."koliko bi se vršilo premještanje materijala na neki drugi način #npr. $učnim kolicima% u ve!inislučajeva bilo bi potrebno i nekoliko stotina radnika skoncentrisanih na relativno malom prostoru. Pritome poseban problem predstavljala bi i sama organizacija ovakvog načina transporta.&z rečenog se može zaključiti da se transportni uređaji nalaze svuda i na svakom mjestu gdje se želiraditi više, brže i je'tinije.Pri projektovanju nekog transportnog postrojenja najvažniji zadatak je izvršiti pravilan izbor uređajakoji !e odgovarati osnovnoj namjeni.Od transportnog postrojenja na prvom mjestu se traži da zadovoljava potrebni kapacitet, zatim(mehanizovanu komandu pojedinih operacija, obezbjeđuje od povreda transportovanog materijala,siguran i bezopasan rad po okolinu te ekonomičnost.Postoji i čitav niz 'aktora koji utiču na izbor transportnog postrojenja kao npr.( vrsta, osobine isposobnost skladištenja materijala koji transportuje, pravac i dužina transportovanja itd.

1.2.PODJELA TRANSPORTNIH UREĐAJA

)vi transportni uređaji #osim transportnih sredstava za prenos materijala na ve!e udaljenosti kao štosu željeznica, automobili i sl.% mogu se, prema načinu rada, podijeliti u tri grupe(

1. transportni r!"a#i pr!$i%no& transporta ' %i(a)i*$! +a,in!-2. transportni r!"a#i n!pr!$i%no& transporta i. transportni r!"a#i po%no& i /is!0!& transporta.

*ašine i uređaji prekidnog transporta + dizalične mašine + odlikuju se periodičnoš!u operacija, tj.periodičnom smjenom radnog i neradnog #povrtanog% hoda.izalične mašine su namjenjene za podizanje i spuštanje jediničnih tereta i sitnokomadastih materija.Period rada im se sastoji od operacije vješanja tereta o nose!i element #ili se vrši hvatanje teretaspecijalnim hvatačima%, radnog hoda #sastoji se od dizanja, premještanja i spuštanja tereta%,

odvezivanje tereta i praznog hoda #natrag do mjesta ponovnog vješanja tereta%.&z navedenog je vidljivo da im kapacitet zavisi od visine dizanja kao i dužine njegovogtransportovanja. Ova karakteristika dizaličnog postrojenja naglašava razliku između njih i uređajaneprekidnog transporta."ređaji neprekidnog transporta omogu!avaju transportovanje materijala neprekidnim tokom. oristese za prenos sitnokomadastih i sitnozrnih rasipnih materijala, a kapacitet im ne zavisi od dužinetransportovanja.*ašine podnog i vise!eg transporta nemaju obavezno mehanizam pogona dizanja i prenose teretpojedinačno. oriste se za prenos jediničnih tereta i sitnokomadastog materijala.Prema svom konstruktivnom izvođenju dizalične mašine se dijele u sljede!e podgrupe( prosti dizaličnimehanizmi i mašine, dizalice #kranovi% i podizači.

" prvu podgrupu se ubrajaju(1.Male dizalice su mehanizmi za dizanje, sa ograničenom i relativno malom visinom dizanja, kodkojih se teret diže pomjeranjem zupčaste poluge , zajvnog vretena ili klipom .


2/93

2

2. Koturače i čekrci su mehanizmi koji služe za dizanje relativno malih tereta na male visine. Tuspadaju sve vrste koturača sa jednim, dva ili više kvarova nose!eg elementa, ručni čekrci sa pužnimprenosom ili sa prenosom cilindričnim zupčanicima.

. Bubnjevi za vuču su proste dizalične mašine a namijenjene se kako za dizanje tereta tako i zanjegovo premještanje u horizontalnoj i kosoj ravni . *ogu biti i sastavni dijelovi složeniji dizaličnihmašina gdje se koriste kao dijelovi pogona za dizanje tereta.

izalice #kranovi% su složene dizalične mašine koje imaju zadatak da prenose teret u horizontalnoj ivertikalnoj ravni. *ogu se podijeliti prema mjestu gdje rade, prema vanjskom obliku ili nekomkarakterističnom dijelu. -esto se jedna dizalica može svrstati u nekoliko grupa. Prema mjestu ioblasti u kojoj rade dijelove na ( ljevaoničke, lučke, skladišne i dr. Prema načinu, kretanja mogu biti(nepokretne, pokretne, okretne i plovne dizalice.

*eđutim, sve dizalice se mogu svrstati u dvije osnovne grupe i to (

1. Di(a)i! op0!& $ara$t!ra i2. Sp!i#a)n! %i(a)i!.


3/93

3

U %i(a)i! op0!& $ara$t!ra spa%a#( mostne dizalice, ramne i poluramne dizalice, konzolne i dr.

" podgrupu specijalnih dizalica spadaju ( građevinske stubne, pokretno okretne , plovne i drugedizalice.

PODIZAI

ajve!upodgrupu podizača čine li'tovi i služe isključivo za vertikalno prenošenje ljudi #osoba% i tereta,pa se prema tome i dijele na osobne #putničke% i teretne./a dizanje rasipnog materijala vertikalno ili koso, pod nekim uglom prema horizontali, koriste seskipovi podizači , a za smještanje tereta na raznim visinama u skladištima podizači bez ili sopstvenimpogonom .


4/93

4

1..OSNOVNE 3ARA3TERISTI3E DIZALINIH 4A5INA

Osnovna karakteristika dizaličnih mašina je kapacitet i može se izračunati iz izrazaQh=n

.Q 0t1h2

3dje je (

n + broj ciklusa mašine u toku jednog sata,4 0t2 + masa tereta koji se diže.

"koliko se vrši podizanje rasipnih materijala, potrebna je posuda za taj materijal,pa je ukupna masa tereta koji se podiže

Q=Qt + G

3dje je( Qt 0t2 + masa tereta u posudi,

G 0t2 + masa posude.

*asa rasutog tereta koji se podiže je(

Qt =V .Ψ

.

5 0t2

3dje je( 60 m3

2 + zapremina posude u kojoj se prenosi teret

7 + koe'icijent punjenja posude,

5 0t1 m3

2 + zapreminska masa materijala.

8roj ciklusa transportne mašine u toku jednog sata izračunava se iz izraza

n=3600

Σt

3dje je t0s2 + zbir svih vremena potrebnih za pojedine operacije.

Ova vremena se mogu odrediti mjerenjem na licu mjesta ili računom na osnovu tehničkoeksploatacionih karakteristika dizalične mašine i uslova rada.

Stvarno radno vrijeme #

T s

% je zbir stvarnih vremena trajanja radnih ciklusa dizalice ilimehanizma u toku 9: sata , a utvrđuje se mjerenjem.

Teorijsko radno vrijeme# T t % je broj sati rada dizalice ili mehanizama u toku 9: sata pod

nazivom optere!enja , a da vijek trajanja # T tr % bude isti pri prosječnom optere!enju u stvarnom

radnom vremenu i računa se iz izraza(

T t =T s .( qr100) 0h2


5/93

5

Godišnje stvarno radno vrijeme # T g % predstavlja zbir svih stvarnih vremena za godinu dana.

2.ELE4ENTI 4EHANIZ4A ZA DIZANJE

)vaka dizalična mašina #osim malih dizalica% neovisno od njene namjene, vrste pogona i mjestaupotrebe posjeduje mehanizam za dizanje tereta. anas je u upotrebi veliki broj različitih konstrukcijatih mehanizama ali svi oni imaju iste osnovne dijelove #elemente%.

Principijelne sheme mehanizma za dizanje su prikazane na slici a i slici b .

"koliko se mehanizmom dižu tereti koji se razlikuju po obliku i 'izičkim svojstvima, tada se opremajuuniverzalnim priborom za vješanje tereta kuke ili uzengije. ao radni element pribora za vješanjekoriste se( užad ili lanci , kliješta i sl., a za rasute materijale kofe.

Osim pomenutih koriste se i specijalni uređaji za hvatanje tereta( elektromagneti , specijalne kofe igrabilice.

)vi navedeni elementi #uređaji % se vežu na savitljivi element #uže ili lanac % koji se pri dizanju teretanamotavaju na bubanj. "koliko je negdje potrebno promjeniti pravac užetu #lanac% koristi se kotur #lančanik %.

2.1.3U3Euke su najčeš!e primjenjivani elementi za vješanje tereta, a koriste se i za vješanje drugih uređajaza dizanje #grabilice, elektromagnet i sl.%. Oblik i konstrukcija im zavise od uslova u kojima rade kao i


6/93

6

od veličine tereta koji se vješa. Potrebno je da imaju male dimenzije , a naročito malu težinu i visinu.*oraju imati dovoljno veliki otvor kako bi se moglo nesmetano smjestiti uže kojim se vezuje teret.&zrađuju se kovanjem ili su sastavljene od lamela.ovane kuke se koriste za nosivosti do ;


7/93

7

b1=bU ≅0,891.a1

b2=bv ≅0,41.a1

h≅1,122.a1 .

imenzije presjeka 8@8 odgovaraju A> od dimenzija u presjeku ?B?.Prečnik vrata kuke može se izračunati iz izraza

d1≈ 20

3 . √ Q 0mm2.

a vanjski prečnik navoja na vratu kuke

d3≅5,7.√ Q 0mm2.

Provjera napona se vrši za najmanji presjek obrađenog vrata kuke i presjecima ?@? i 8@8 nazakrivljenom dijelu kuke.

6rat kuke je optere!en na zatezanje pa je napon na mjestu najmanjeg presjeka na vratu

σ z= 4

.Q

π .d

4

2 ≤ σ zd

3dje je σ zd= ℜ

2.S 0*Pa2 + dozvoljeni napon za zatezanje

402 + nosivost kuke

d4 0mm2 + najmanji prečnik obrađenog dijela vrata

) + stepen sigurnosti pogonskom grupom .

Prema izračunatom prečnikud

4 bira se navoj na vrhu kuke prema standardima. avoj može biti sa

zavojnicom trouglastog pro'ila za manje nosivosti i trapeznog ili testerastog za nosivost od > t.

Ovim je de'inisan i prečnik cilindričnog dijela #vrata% kuke tako što jed

2>d

4 .

Prema dobijenoj skici kuke pristupa se provjeri napona u zakrivljenom dijelu kuke.ajstariji način proračuna daje približnu rezultate. &ma izvjesna uproš!enja #zanemaruje zakrivljenostkuke% i pretpostavlja da je kuka ravan štap ekscentrično optere!en silom .Presjek ?@? proračunava se na složeno naprezanje koje je sastavljeno od naprezanja zatezanja od sile4 i naprezanja na savijanje od momenta.


8/93

8

M s=Q.r s=Q

.(a12 + es) 0m2

Ovaj moment optere!uje unutrašnja vlakna kuke na zatezanje a vlakna sa vanjske strane na pritisakpa se može pisati

σ u=Q

+ M s

! 1=σ z +σ s

0Pa2

σ v=Q

+

M s

v2¿ σ z−σ s 0Pa2

3dje je ( ? ¿bU +bV

2. h [ m2 ]−¿ površina posmatranog presjeka

! 1=

"

es 0 m

3

2 + otporni moment

! 2= "

h−es 0 m

3

2 + otporni moment

&

bu+¿24.b

U

. bV

+ bv

2

36. (bU + bV )

¿¿. h

3

0 m4

2 + moment inercije

es=h

3 .

bU +¿2bvbU +bV

¿0m2 + položaj težišta presjeka.

aponi izračunati na ovaj način su za 9< + =< C manji od stvarnih a samim tim i dozvoljeni naponi suza isti procent manji.

?ko se želi provjeriti napon u presjeku 8@8, postupak je isti, samo se računa sa silomQ

2. tan# ,

gdje je # =450

@ ugao pod kojim je ovješeno uže o kuku.

&ako je iskustvo pokazalo da se ovim načinom proračuna dolazi do sigurnih i dobrih kuka, počeli su sekoristiti i drugi načini proračuna.


9/93

9

2.1.2.3U3E SA DVA 3RA3A

uke sa dva kraka najčeš!e se upotrebljavaju za nosivost 9


10/93

10

# + %¿¿

sin ¿

$ n=Q

2.¿

0k2 + za presjek 8@8

# =450 + maksimalni ugao vješanja.

2.1..LA4ELASTE 3U3E

Damelaste kuke se ugrađuju na dizalice livačkih lonaca u čeličanama i livnicama. Primjenjuju se zanosivosti preko ;E t. )astavljene su od više lamela, međusobno povezanih.

Prednosti ovih kuka nad ranije objašnjenim je u tome što se njihovom primjenom pove!ava sigurnostu radu pri povišenim temperaturama. "sljed zračenja toplote iz lonca sa rastopljenim metalom dolazido zagrijavanja kuke pa se dešavalo da kovana kuka popusti. "koliko, pri radus lamelastom kukom,

jedna lamela popusti, ostale mogu da prenesu teret dok se kuka ne zamjeni. a bi se izbjegao prenostoplote sa vanjskih lamela na ostale, lamele su razmaknute jedna od druge ili se izemđu njih postavljamaterijal koji loše prenosi toplotu. &zrađuju se jednokrake i dvokrake lamelaste kuke.

2.2.UZENGIJE 6STRE4ENI7

"zengije se primjenjuju za nosivost ;


11/93

11

Tačan proračun jednodjelne uzengije je dug i komplikovan pa se primjenjuje uproš!ena metoda gdjese horizontalni dio uzengije računa kao greda uklještena na oba kraja.

apon u horizontalnom dijelu je

σ = M S1

! +

$ 1

≤ σ d 0*Pa2

3dje je ( M S=Q

.1

6+ $

1

. & 0*m2 + moment savijanja na sredini poprečnog dijela 4 0*2 težina

tereta koji se diže

;0m2 + dužina horizontalnog dijela uzengije po neutralnoj osi poprečnog presjeka $

1=

Q

2. tan

#

2 0*2 + sila pritiska na horizontalni dio uzengije

ᾤ=a2

.b

32 0m=2 + otporni moment eliptičnog poprečnog presjeka gdje su a i b ve!a i manja poluosa

elipse

=π .a

.b 0 m

3

2 + površina poprečnog presjeka

σ d=80 [80 M'a] @ dozvoljeni napon u srednjem dijelu uzengije.

8očne strane uzengije optere!ene su na zatezanje silom

$ 2=

Q

2.cos

#

2

[ M( ]

? na mjestu prelaza u horizontalni dio optere!ene su na savijanje.

Zglobne uzengije se izrađuju kako bi se izbjegli nedostaci jednodijelnih uzengija.od njih su bočne strane optere!ene na zatezanje


12/93

12

σ z= $

≤ σ zd

3dje je ( F¿

Q

2.cos

#

2

0*2 + sila u bočnoj strani

? 0 m2

2 + površina poprečnog presjeka

σ zd=120 0*Pa2 + dozvoljeni napon.

Gorizontalni poprečno noasč se proračunava kao štap, oslonjen na dva oslonca, sa krivolinijskomosom a optere!en je momentom savijanja.

M S=Q

.1

4+ $

1. ) 0*Pa2

3dje je ( $ 1=Q

2. tan

#

2 0*2 + sila pritiska na poprečni nosač .

2..3LIJE5TA ZA NO5ENJE TERETA

"koliko je dizalica najmijenjena za dizanje i prenošenje određenih tereta koji su jednaki po gabaritu,težini, obliku i sl. ona je najčeš!e snadbjevena kliještima. Time je omogu!eno lakše prihvatanje tereta, a smanjeno je i potrebno vrijeme za prihvatanje i skidanje tereta.Oblik i dimenzije su im prilagođene obliku i dimenzijama tereta za čije prihvatanje su namjenjeni .

ajčeš!e se izrađuju tako da automatski zahvataju kada se opterete , a sama se rastvaraju i ispuštajuteret kada su rastere!ene.a bi kliješta bila otvorena prilikom spuštanja, zadržavaju se pomo!u zupca . Otklanjanjem zupca,čeljusti kliješta se primiču teretu prilikom zatezanja užeta za dizanje.

2.8. ELE3TRO4AGNETI

Ovi uređaji se koriste za dizanje i prenošenje dijelova od materijala sa magnetnim osobinama npr.čelični otpatci, strugotina, limovi, šine, cijevi, valjani pro'ili i sl.6ješaju se na kuku dizalice #najčeš!e% i dobra im je osobina što otpada vrijeme potrebno za vješanjetereta. Omogu!avaju premještanje velikih količina materijala u kratkom vremenu čime je pove!an

kapacitet dizalice.edostatak im je velika sopstvena težina što smanjuje korisnu nosivost dizalice. Hkonomični su iakose troši električna energija za držanje tereta ili prenos vlastite težine elektromagneta.


13/93

13

Pri radu dizalica #sa elektromagnetom% zabranjeno je kretanje ljudi u zoni dejstva elektromagneta jeru slučaju nestanka struje teret naglo pada.

2.9.3O:E I GRA;ILICE

/a podizanje i prenos rasutih i sitnokomadastih materijala koriste se ko'e i grabilice. $azlikuju se kakopo obliku tako i po načinu punjenja. o'e se pune drugim uređajima ili ručno, a prazne automatskidok se grabilice same pune i prazne.

2.9.1.3O:E

o'a se izrađuje u različitim oblicima, što uglavnom zavisi od načina pražnjenja , koje može bitiokretanjem ko'e i pražnjenje kroz dno ili bočne stranice ko'e.

o'e koje se prazne okretanjem vješaju se na kuku dizalice i pokretne su oko horizontalne ose. o'aovakve izvedbe imaju volumen od do = m

3

.

o'e koje se prazne kroz dno imaju prednost nad prethodno objašnjenim , jer ne razbacuju materijalpri istovaru.

/a prenos rastopljenog metala i njegovog izlijevanja u kalupe koriste se posebne posude #livačkilonci%. apravljeni su od lima debljine E do ;E mm i sa unutrašnje strane posude obloženi šamotnomglinom radi zaštite od visoke temperature. osivost im je t za liveno gvožđe

2.9.2.GRA;ILICE

3rabilice se koriste za prenos velikih količina rastresitog materijala npr. "galj , ruda, pijesak,strugotina i sl. )astoje se od dvije ili više čeljusti koje se sopstvenom težinom zarivaju u materijal izahvataju ga. Pri prenosu materijala grabilicama nije potreban nikakav dodatni rad bilo ručni ili


14/93

14

mašinski.

" zavisnosti od načina otvaranja i zatvaranja čeljusti, grabilice mogu biti(

- &ra


15/93

15

2.?.U>AD

" zavisnosti od materijala od kog su izrađena užad se dijele na (

@ $%#!)#na i@ *!)i*na.

2.?.1.3UDJELJNA U>AD

Ova užad imaju slabe mehaničke osobine pa se obično koriste samo kod uređaja sa ručnim pogonomili vezivanje tereta o nose!i dio dizalice #kuku%. -vrsto!a ovog užeta je ≥ ;9< *Pa , ali upotrebom

ona opada i uzima se da je >< *Pa za korišteno uže. Proračunavaju se samo na zatezanje sa stepenom sigurnosti )M;


16/93

16

Primjenjuje se kao nose!e uže kod kablovskih dizalica i žičare.anas se u tu svrhu mnogo češ!e upotrebljavaju zatvorena užad . Ona osim unutarnjih žica okruglogpoprečnog presjeka imaju jedan ili dva vanjska reda pro'ilnih žica. Ovim se dolazi do glatke površine ,a smanjuje se i prodiranje vlage u uže.

Pokretna užad se koriste kao nosivi elementi kod dizalica i kre!u se prilikom dizanja i spuštanjatereta. " tu svrhu se najčeš!e koriste pramena užad. od njih žice čine dvostruku zavojnicu. &zrađujuse tako što se prvo na specijalnim mašinama, oko neke jezgre, omota nekoliko redova žice #najčeš!e9 do =.%. Iezgra je žica istog promjera i istih karakteristika kao i ostale i uzima se u obzir priproračunu. a ovaj način se dobije pramen #struk%. Pletenjem #sukanjem% više pramenova oko jezgre

od kudjelja, azbesta ili mehke čelične žice dobija se prameno uže .Prema vrsti pletenja razlikuju se istosmjerno, unakrsno i kombinovano pletena užad. ?ko je smjeruvijanja pramenova isti kao smjer uvijanja žica u pramenovima, onda su to istosmjerna užad . odunakrsno pletenih užadi smjer uvijanja pramenova je obrnut smjer uvijanja žica u pramenu .

&stosmjerna pletena užad su savitljivija od ostalih , ali se odvijaju pa se obično primjenjuju namjestima gdje su im oba kraja pričvrš!ena #pokretanje kolica voznog vitla, kod grabilica sa dvaužeta, vučno uže kod žičara i sl.%.a dizalicama, za vješanje tereta, gotovo isključivo se koriste unakrsno pletena užad jer se ne odvr!uili se odvr!u sasvim malo. ao što se sa slike vidi, užad mogu biti lijevovojna i desnovojna što zavisiod smjera pletenja pramenova.

2.?.2.. DI4ENZIONIRANJE ELINIH U>ADI

&zbor prečnika užeta se vrši na osnovu računarske sile kidanja # $ r % izabranog užeta

$ r= . Rm= +

d2. π

4. Rm ≥ S

. $ U

3dje je ( $ r 02 + računska sila kidanja izabranog užeta

' ¿

t =

4.

d2 .π @ 'aktor ispune je odnos metalnog i teoretskog presjeka užeta i zavisi

od vrste užeta Rm 0*Pa2 + jačina materijala na kidanje #granica kidanja%


17/93

17

) + stepen sigurnosti $ U 02 + maksimalna sila u užetu.

Prečnik užeta

d ≥√ 4

.S

+ .π

. Rm

.√ $ u 0mm2.

6rijednost ispod prvog korijena, kao što se vidi, zavisi od pogonske grupe, vrste odabranog užeta i jačine materijala što se unaprijed de'iniše pa se može pisati

d ≥ ) .√ $ U 0mm2

3dje je ( c ¿√ 4

.S

+ .π

. Rm

@ 'aktor za pramenu užad.

2..LANCI

$azlikujemo dvije vrste lanaca koji se koriste kod dizaličnih mehanizama i to zavareni i zglobni#3alovi% lanci.

2..1.ZAVARENI LANCI

/avareni lanac čini niz karika ovalnog oblika izrađenih od čelika okruglog presjeka određenogprečnika. Proces izrade prikazan je na slici. arika im je najosjetljivija na mjestu gdje se spajaju njenikrajevi. $adi toga je neophodno, prilikom izrade, naročitu pažnju posvetiti kvalitetu vara na svakojkarici. ao što se vidi, čelik za izradu ovih lanaca treba da se dobro zavaruje , ali i da nije osjetljiv nakoncentraciju napona. Obično se izrađuju od čelika čija je jačina na kidanje #granica kidanja%

Rm=370,450 *Pa.

3lavne karakteristike su im ( korak lanca #t% #jednak je unutrašnjoj dužini karike mjereno po osi%,širina karike #8% i prečnik materijala #d%.

$azlikujemo lance sa dugim i kratkim karikama. od lanaca sa dugim karikama dužina karike je ve!a

od 5.

d (->5.

d ) . Oni se obično ne primjenjuju ukoliko je potrebno namotavanje na bubanj . Danci sakratkim karikama mogu biti kalibrisani i nekalibrisani.ekalibrisani lanci se koriste u slučaju kad se lanac namotava na bubanj sa ovalnim udubljenjima


18/93

18

#gnijezdima% ili prelazi preko lančanika, koriste se zavareni kalibrisani lanci , uglavnom se primjenjujuza ručne dizalice manjih nosivosti , malih brzina #do m1s% a nekalibrisani za vezivanje tereta.

Pprečnici kotura #lančanika% i bubnjeva za lance kod ručnog pogona moraju biti min. 20.d kod

mašinskog min. 30.d .

/a spajanje dva lanca služi spojnica .

Osnovni nedostaci zavarenih lanaca su ( relativno velika sopstvena težina, iznenadno kidanje, malabrzina kretanja i sl.arike zavarenih lanaca se proračunavaju samo na zatezanje

$ ma=2 . d

2

. π 4 . σ zd

3dje je ( $ ma 02 + najve!a sila kojoj je izložen lanac

σ z d 0*Pa2 + dozvoljeni napon na zatezanje

d 0mm2 + prečnik materijala karike .

Proračun lanca se može vršiti i usvajanjem stepena sigurnosti po izrazu (

$ ma= $ m

S

3dje je ( $ m 02 + sila skidanja lanca

) + stepen sigurnosti2..2 ZGLO;NI 6GALOVI7 LANCI ' LA4ELASTI

Ovi lanci se primjenjuju za dizanje tereta na dizalicama velike nosivosti i male brzine dizanja.)astavljeni su iz niza naizmjenično poredanih unutarnjih i spoljnih članaka #lamela% koji su uzglobovima spojeni pomo!u osovinica. *aterijal za izradu lamela je -., -.;=< , a za osovinice-.:>. &zgled zglobnih lanaca i način osiguranja osovinica prikazani su na slici .

Prednost zglobnih lanaca nad zavarenim je u ve!oj sigurnosti # nemaju zavarenih mjesta%, ve!ojsavitljivosti, trenje u zglobovima je manje nego između karika zavarenog lanca.edostaci su što mogu da rade samo u jendoj ravni, teži i skuplji od zavarenih lanaca.


19/93

19

2.B.3OTURI I 3OTURAE

2.,.!K*T-$%

oturi za užad omogu!avaju promjenu pravca užeta. &zrađuju se od sivog liva )D99 ili čeličnog liva -D


20/93

20

na bubnju ili za pove!anje brzine dizanja. od dizalica uglavnom se primjenjuju za manje silezatezanja u užetu.

"koliko bi se zanemarili otpori u koturima teret bi se pravilno rasporedio na sve krake užeta i iznosiobi 41u gdje je ubroj krakova užeta."zmu li se u obzir otpori na koturima, pri dizanju tereta, potrebna zatezna sila u kraju se namotavana bubanj je

:U Q

u0 1 20 =[ ( ]

3dje je(

- 4 [ 0( ] + nazivni teret koji se podiže

- u0 @ broj krakova užeta,odnosno broj užadi ,iznad

kuke

- 20 @ stepen korisnosti koturače.

)tepen korisnosti koturače je (

20 = *

u 1

*−20U

*−20

3dje je(

-u@broj krakova proste koturače

- i@prenosni odnos koturače

"koliko se za dizanje koristi obična koturača jedan kraj užeta je čvrsto vezan za oslonac , a drugi jeprebačen preko kotura i namotava se na bubanj. *eđutim, kod dizalica se često koriste idvojne#udvojene% koturače.2.1.;U;NJEVI

8ubnjevi pretvaraju obrtno kretanje dijelova mehanizma za dizanje u translatorno kretanje tereta ,asluže i za uskladištenje užadi ili lanaca .

2.1.1.;U;NJEVI ZA LANCE

Primjenjuju se na dizalicama sa ručnim pogonom nosivosti do >t , i to samo za namotavanjezavarenih lanaca. &zrađuju se od )l sa prečnicima bM#9


21/93

21

plašom, kod manje odgovornih pogona, ili sa žljebovima#kanalima% koji idu u zavonjici po površinibubnja. Obično se rade s kanalima koji služe za vođenje lanaca prilikom namotavanja.a bubanj se mogu namotavati i nekalibrisani lanci. $azmak između pojedinih navoja lanca iznosi 9do >mm pa se korak zavojnice može odrediti iz izraza

t;62 , 97F++

gdje je 80mm2 + spoljna širina karike,

ebljina stjenke bubnja od )D određuje se iz izraza

hM# , ;,=% 1 d

ali da je min. ;


22/93

22

Pogon bubnja se može izvoditi na više načina , a vezivanja bubnja i pogonskog uređaja šematski suprikani na slici. a skici & su i bubanj i zupčanik klinovima vezani za vratilo. " slučaju na skici &&zupčanik je vezan za bubanj, a bubanj klinom vezan za osovinu koja rotirazajedno sa bubnjem. askici &&& zupčanik je vezan za bubanj i rotiraju oko osovine koja miruje. 8ubanj može da prima pogonpreko dva zupčanika i rotira oko osvine koja miruje što je prikazano na skici &6.

2.11.VJE5ANJE 3U3E ZA U>E I DONJU 3OTURAU

akva !e biti konstrukcija veze kuke i savitljivog nose!eg elementa dizalice zavisi od broja novihkrakova užeta iznad kuke. od dizalica nosivosti do = t teret se vješa o jedan krak užeta pa se kukaveže direktno za nose!i element. " tom slučaju kuka se ne završava cilindričnim vratom na koji jenarezan navoj nego prstenom.

6eza se ostvaruje tako što se kraj užeta provlači kroz prsten na kuki , a zatim se sa tijelom užetavezuje upredanjem. a bi se uže zaštitilo od habanja, po prstenu kuke ono se postavlja u pro'ilisanukariku specijalnog oblika.

6ezivanjje užeta i kuke može se izvesti i pomo!u konusnog dijela. Ovdje se kraj užeta provuče krozpriključak, rasplete i krajevi žica se poviju a zatim uvuku u konus. a ne bi došlo do pomjeranjakonusnog dijela , kraj užeta sa povijenim žicama zalije olovom.

ako težina same kuke nije dovoljna za savlađivanje svih otpora u mheanizmu za dizanje , pa se kukane bi mogla kretati slobodno naniže, potrebno je postaviti dodatni teret.od dizalica ve!e nosivosti teret se vješa o više krakova užeta pa je konstrukcija veze složenija negoprethodna. Ovdje je kuka sastavni dio donje koturače koju osim kuke čine još koturovi, osovine, ielementi koji prenose, optere!enja sa kuke na osovinu koturaova.

od dugačke izvedbe sklopa kuke kuka je vezana za traverzu koji se nalazi ispod koturova dok kodkratke izvedbe to nije slučaj. od obje izvedbe kuke se postavlja tako da kroz otvor poprečnognosača prolazi vrat kuke.


23/93

23

. 3ONICE I USTAVLJAI

.1. POJA4 3OENJA- ULOGA I PODJELA 3ONICA

Pri konstrukciji i izradi kako dizalica na ručni rad ili motorni pogon tako i drugih trasportnih uređajapažnju treba posvetiti izboru siguronsti uređaja za kočenje#kočnica%. 8ilo koja greška na nekom odnjihovih elemenata može dovesti do katasrto'alnih posljedica u radu.očnice omogu!avaju kontrolu kretanja mehanizama dizaličnog uređaja i potrebno je da svakimehanizam posjeduje svoju sopstvenu kočnicu koja !e zadovoljavati sve uslove u kojima tajmehanizam radi. ajčeš!e se postavljaju na vratilu koje prenosi najmanji obrtni moment odnosnomotornom vratilu , a u nekim slučajevima i na vratilu bubnja ili nekom drugom vratilu koje je savratilom bubnja vezano zupčastim prenosom.

"koliko se dizalicom prenosi rastopljeni metal, eRploziv ili otrovni materijal, njen mehanizam moraimati dvije kočnice. " takvim slučajevima obično se ugrađuju elektromotori sa dva izlaza tako da se jedna kočnica ugrađuje na vratilo motora, a druga na vratilo prenosnika.anas je u upotrebi veliki broj različitih kočnica koje se međusbno razlikuju kako po namjeni tako ponačinu trans'ormiranja energije i po konstrukciji.eke kočnice služe za teret koji se diže ili spušta, zaustave na određenoj visini i u tom položaju čvrstodrže. ruge imaju zadatak da cijeli dizalicu ili vozno vitlo koje je u pokretu zaustavi, sa ve!om ilimanjom tačnos!u, na određenom mjestu dok tre!e regulišu brzinu kretanja nekog dijela dizalice.Prema tome se one , u zavistnosti od namjene, mogu podijeliti u sljede!e grupe (

- $o*ni! (a %r=an#!-- $o*ni! (a sp,tan#! i- (asta/n! $o*ni!.

očnice za držanje treba da drže teret na određenoj visini, kada je motor za dizanje isključen poslijezavršetka kretanja dizanja ili spuštanja. One primaju manji ili ve!i dio kinetičke energije tereta iobrtnih masa mehanizama za dizanje i potencijalnu energiju koja se odnosi na put zaustavljana teretakoji se spušta. Pogonoski uređaj za dizanje može da ima kočnicu koja istovremeno služi za spuštanjetereta i za njegovo držanje ili posve zasebne kočnice.očnice za spuštanje regulišu brzinu tereta pri spuštanju. One primaju potencijalnu energiju teretakoji se spušta./austavne kočnice primaju kinetičku energiju masa dizalice, voznog vitla ili nekog drugog dijeladizalice koji se kre!e i zaustavljaju ga . -esto se izvode tako da mogu služiti i kao kočnice za držanjeu slučaju kada je dizalica van pogona i treba spriječiti njeno pokretanje usljed djelovanja vjetra.Premanačinu trans'ormisanja potencijalne energije tereta kod njegovog spuštanja ilikinetičke energije nekog

mehanizma pri zaustavljanju, kočnice se dijele na električke i mehaničke.Hlektrične kočnice primljenu energiju kretanja pretvaraju u električnu , a mehaničke, preko trenja , utoplotnu energiju.


24/93

24

*ehaničke kočnice, u zavistonsti od konstruktivne izvedbe , mogu biti(

@$o*ni! sa pap*a+a@$o*ni! sa tra$o+@$o*ni! sa %is$o+ i)i $onso+ it%.

.2.3ONICE S PAPUA4A

od ovih kočnica kočenje se postže trenjem između obrtnog dijela kočnice i papuča koje se na njegaoslanjaju. *ogu biti izvedene tako da se papuče oslanjaju sa unutarnje ili vanjske strane obrtnogdijela. od dizalica se primjenjuju samo kočnice sa dvije papuče." primjeni su dvije vrste ovih kočnica i to( kočnice sa jednom i kočnice sa dvije papuče.

.2.1.3ONICE SA JEDNO4 PAPUO4

ajjednostavniji primjeri ovih kočnica prikazani su na slikama ispod .)astoje se od obrtnog dijela vezanog na vratilu ili osovini koju treba kočiti.

jelovanjem sile Fk na kraju poluge na mjestu dodira između papuče i obrtnog dijela javlja se sila Fn koja izaziva silu trenja . Ta sila se suprostavlja obodnoj sili na obrtnom dijelu i jednaka je FnS .a bi se izršilo kočenje, mora biti zadovoljan uslov

$ n 14 ≥ $ 0=21 M

/

gdje je @ koe'icijent trenja

*0m2 + obrtni moment na kočionom točku B 0m2 + prečnik kočionog točka B F< 02 + obodna sila na vijencu točka.

)ila trenja Fn gledano u odnosu na papuču , ima smjer obodne sile. /anemaruju!i trenje u zglobupoluge, sila kočenja se može izračunati iz momentne jednačine .

Fk S l + Fn S b + Fn S S U M


25/93

25

&z izraza se vidi da nije ista sila kočenja za oba smjera obrtanja . /a slučajpri obrtanju kočionog točka u smjeru && kočnica postaje samokoče!a.

.2.2.3ONICE SA DVIJE PAPUE

a bi se izbjegli pomenuti nedostaci kod prethodnih jednočeljusnih kočnica, a naročito kod dizaličnihuređaja sa motornim pogonom, koriste se kočnice sa dvije papuče.

Kočnice sa dvije papučice-kočenje tegom

Ova kočnica koči pomo!u tega #9% postavljenog na kraku #g% na poluzi#;%. ejstvom mase tegapoluga #=% zarotira ploču #:% u zglobu #>%. retanje zgloba #E%, preko poluge #%, prenosi se na polugu#A% koja na sebi nosi papuču. odirom lijeve papuče #:% zarotira u zglobu #>% čime se poluga #Q% sapapučom primiče točku.Prikazani proces kočenja je razbijen na dva dijela. *eđutim, u stavrnosti ploča #:% nema nepokretnuosu pa pri pokretanju poluge #=% ploča zarotira oko neke zamišljene ose obrtaja tako da seistvoremene obe papuče kočnice prijubljuju uz točak kočnice.Otkočivanje se vrši elektromagnetnom nego samo otkočivanje jer u slučaju nestanka struje ona moraautomatski da zakoči.Pritisci papuča na kočioni točak obično su jednaki tako da vratilo #osovina% kočnice nije optere!eno na

savijanje. " tom slučaju su zglobovi poluga na kojima su smještene papuče postavljeni na pravcutangenata na točak kočnice.

2 :n ¿ $

0=2 1 M 0

/

očnica mora sa sigurnoš!u da drži teret pa moment kočenja #*k% treba da bude ve!i od momentatereta koji se spušta. ako se kočnica obično postavlja na vratilo motora , moment kočenja izračunavase iz izraza

4$ S 4n ƞ2 FN+

gdje je ( *n + moment na vratilu kočionog točka #motora% ) + stepen sigurnosti kočenja ) M 91= + kočnice za držanje


26/93

26

) M 1;,> zaustavne kočnice Ƞ @


27/93

27

a sila u dijelu trake koji nailazi na kočioni točak

$ 1= $

21e

4 1 # =

$ 0 1 e 4 1#

e 4 1#

−1=

2 1 M 0

/ 1

e 4 1#

e 4 1#

−1

ontrola optere!enosti kočnice sa trakom, odnosno kontrola njenog zagrijavanja, vrši se na isti načinkao kontrola dvočeljusne kočnice. ontrola se vrši na osnovu iskustvenih vrijednosti proizvoda p 1 v

pri čemu treba voditi računa da speci'ični pritisak između trake i kočionog točka kočnice nije isti na

svim mjestima po obodu. Ovdje se pri provjeri uzima proizvod pmaR1 v.

6ma= $

1

R 1 7 ≤ 'd8z

? najmanji na mjestu gdje traka napušta kočioni točak

6m*n= $

2

R 1 7

3dje je (

@ $ [mm ] @ poluprečnik kočionog točka,

@ 8 [mm ] @širina trake,

@ 'd8z [ ( mm2 ] @dozvoljeni speci'ični pritisak .

" zavistosti od mjesta vezivanja krajeva trake u odnosu na osu okretanje poluge , ove kočnice sedijele na (@ #!%nosta/n!6prost!7-

- %i!r!ni#a)n! i s+arn!6(


28/93

28

@ Gt [ ( ] @težina tega,

- G0 [ ( ] @težina kotve elektromagneta,

- G 6 [ ( ] @težinapoluge .

&z mometne jednačine se može izračunati sila u kraju trake koji silazi sa kočionog točka

$ 2=

Gt 1 ) +G0 1 m +G 61 b

a

"koliko bi se vratilo kočnice okretalo u suprotnom smjeru , sile F; i F9 se međusobno zamijenjuju. "tom slučaju, da bi se izvršilo kočenje , težina tega se mora pove!ati.*agnet za otkočivanje se odabire iz tabele na osnovu rada elektromagneta

= $ e 1 0 1 h0 11

2

[ (m ]

3dje je (

@ $ e [ ( ] @potrebna vučna sila elektromagneta,

- 0 =0,75,0,8 @koe'cijent koji uzima u obzir uslov da se ne traži puni hod elektomagnetnog

- podizača,

- h0 [ m ] @hod kotve elektromagneta,

- 2=0,9,0,95 .stepen korisnosti kočnice.

Postave li se uslovi ravnoteže momenata sila koje djeluju na polugu bit !e (

Gt 1 )+G 0 1 m+G 61 b− $ 2 1a=0 @za kočenje

Gt 1 )+G 0 1 m+G 61 b− $ e 1 m=0 @za otkočivanje

& njihovim sabiranjem dobija se izraz za porebnu vučnu silu elektromagnetnog podizača

$ e 1m= $ 2 1 a 9 $ e= $

21 a

m

God kotve elektromagneta određuje se na osnovu veličine pomjeranja veze trake i poluge

0 1 h0 ::=m:a odakle je

0 1 h0 =: 1 m

a

3dje je (

- : [ m ] @podizanje poluge na mjestu gdje je pričvrš!ena traka,

- :=; 1 #


29/93

29

- ;=0,001,0,003 [ m ] @radijalno pomijeranje trake

- # [ rad ] @obuhvatni ugao trake,

- # [ rad ]=# < 1 π

180

"vrsti li se u jednačinu vrijednost za F9 iz tada izraz za vučnu silu elektromagneta ima oblik

$ e=2 1 M 0

/ 1

1

e 4 1# −1

1 a

m

ako je

0 1 h0 =: 1 m

a =

; 1 # 1 m

a rad elektromagneta se računa iz izraza

= $ e 1 0 1 h0 =2 1 M 0

/ 1

; 1#

e 4 1# −1

11

2

... DI:ERENCIJALNE TRA3ASTE 3ONICE

od di'ernecijalne kočnice oba kraja trake su pričvrš!ena za polugu i to sa obje strane ose obrtanjatako da sila u dijelu trake koji nailazi na kočioni točak stvara moment istog predznaka kao i težina

tega.

*omentna jednačina svih sila kojedjeluju na polugu glasi

Gt 1 )+G 0 1 m+G 61 b+ $ 11 d− $ 21 a=0

Odakle se mo!e izračunati težina tega potrebna za kočenje


30/93

30

Gt = $

21 a−( $ 1 1 d+G 6 1 b+G0 1 m)

)

$ 2

1 a− $ 1

1 d=Gt 1 ) +G0 1m+G 6 1b

"vrštavanjem

$ 1= $ 2 1e 4 1 #

dobija se da je

$ 2 1 ( a−d 1 e 4 1# )=Gt 1 )+G 0 1 m+G 6 1 b

Odnosno

$ 2=

Gt 1 ) +G0 1 m +G 61 b

a−b 1 e 4 1#

Obodna sila na kočionom točku je

$ 0= $ 1− $ 2= $ 2 1 e 4 1 #

− $ 2= $ 21 (e 41 #

−1 )

Obodna sila se izračunava iz izraza (

$ 0=

e 4 1#

−1

a−b 1 e 4 1 #

1 (Gt 1 )+G0 1 m+G 6 1b ) [ ( ]

*oment kočenja ove kočnice je (

M 0 = $ 01 R= e

4 1 # −1

a−b 1 e 4 1#

1 (Gt 1 )+G 0 1 m+G 61 b ) [ (m ]

/a normalan rad di'erencijalne kočnice potrebno je da bude dozvoljeno

$ 2

1 a− $ 1

1 d >0

a> d 1 e 4 1#

..8. SU4ARNE 6Z;IRNE7 TRA3ASTE 3ONICE

od ovih kočnica oba kraja trake su vezana za polugu sa iste strane ose okretanja, tako da sedjelovanjem težine tega na polugu oba kraja pritežu. "slov ravnoteže momenata svih sila koje djelujuna polugu je(

Gt 1 )+G 0 1 m+G 61 b− $ 1 1a− $ 2 1 a=0


31/93

31

&z ove jednačine se može izračunati potrebna težina tega za kočenje

Gt =( $ 1+ $ 2 ) 1 a−(G 6 1 b+G0 1 m)

) [ ( ]

ako je $ 1= $ 2 1e 4 1 #

to je sila u silaznom kraju trake

$ 2=

Gt 1 ) +G0 1 m +G 61 b

a 1 (e 4 1 # −1 )

)ila na obodu kočnice je

2=¿ e

4 1# −1

a 1 ( e 4 1# −1) 1 (G t 1 ) +G0 1 m+G 6 1 b ) [ ( ]

$ 0= $ 1− $ ¿

a moment koji savlađuje kočnica

M 0 = e

4 1# −1

a 1 ( e 4 1# −1 ) 1 (Gt 1 ) +G0 1m+G 6 1 b ) 1 R 1 2

&z jednačine je vidljivo da kočnica nikad ne može biti samokoče!a , a moment kočenja je isti kod obasmjera okretanja kočionog točka. *omenat kočenja ove kočnice , kod iste težine tega, je manji odkočionog momenta proste i di'erencijalne kočnice.

Sumarna trakasta kočnica

od svih trakastih kočnica kraj trake koji nailazi na kočioni točak čvrsto se veže za susjedneelemente,a za regulisanje zazora te skra!ivanje trake uslijed habanja obloge.

.8. 3ONICE S DIS3O4 I 3ONUSNE 3ONICE/a razliku od ranije objašnjenih kočnica , kod kojih se kočne površine radijalno pomjeraju do položajaza kočenje, kod kočnica sa diskom i konusnih kočnica kočenje se vrši aksijalnim pomjeranjem kočnih


32/93

32

površina./bog zbijene konstrukcije, ove kočnice imaju sve ve!u primjenu kod transportnih mašina .

.8.1. 3ONUSNE 3ONICE

onusna kočnica sastoji se od konusa, koje je za vratilo vezan klinom, tako da se može pomjerati dužvratila , i nepokretnog dijela na konstrukciji koji ima konusno udubljene. $adi pove!anja koe'icijenta

trenja dodirna površina na konusu obložena je 'rikcionim materijalom .

Pritiskavnjem konusa u konusno udubljene na nepomičnom dijelu ostvaruje se kočenje tako što seobodnoj sili na konusu suprostavlja sila trenja. a bi sila trenja bila dovoljna , površine kočnice semoraju potisnuti jedna uz drugu silon Fn pa je

$ t = $ 0= $ n1 4 8dn8sn8 $ n= $

0

4

- 3dje je (-

- $ n [ ( ] @algebarski zbir normalnih pritisaka na površinu konusa

- 4 koe'cijent trenja između dodirnih površina .

očni moment koji treba da ostvari kočnica je (

M 0 = $ 01 / sr

2[ (m]

odakle je obodna sila $ 0=2 1 M 0

/sr

3dje je ( @ /sr = /

1+ /2

2 [m ] @ srednji prečnik konusa .


33/93

33

"zdužna sila Fk koja je potrebna da izazove normalni pritisak Fnna površini konusa je

$ 0 = $ n 1 sin# = $

0

4 1 sin# =

2 1 M 0 1 sin#

/ sr 1 4

Ovoj sili potrebno je dodati još silu trenja klizanja koja se javlja pri kretanju konusa duž vratila. )ilana obodu vratila je $ 0=

2 1 M 0

/

? sila koja se suprostavlja kretanju konusa

$ t = $ 01 4=2 1 M 0

d 1 4

1

3dje je (

- d [ mm ] @prečnik vratila ,

- 4

1 @koe'cijent trenja između glavčine konusa i vratila .

&z jednačine je vidljivo da se smanjenjem ugla konusa smanjuje i potrebna sila za kočenja . *eđutim ,

da bi se izbjeglo zaklinjivanje konusnih površina prilikom razmicanja ugao # ne smije biti manji od

;>#stepeni%.

Površinski pritisak između dodirnih površina na konusu ne treba da pređe vrijednost .

.8.2. 3ONICA SA DIS3O4

očnica sa diskom je granični slučaj konusne kočnice kod koje je ugao

$ 0 = $ n= $

0

4 =

2 1 M 0

4 1 /sr[ ( ]

3dje je (

- M 0 [ (m ] @ kočioni moment kočnice ,

- /sr= /1+ /2

2 @srednji prečnik radne površine

&z prethodne jednačine vidljivo je da kočenje kočnice kod istog kočionog momenta kao kod konusnekočnice potrebno pove!ati uzdužnu silu Fk ili pove!ati prečnik diskova.a bi uzdužna sila bila manja , za određeni kočioni momenat , potrebnoj je izrađivati kočnice save!im brojem kočnih površina. a taj način dolazi do kočnice sa lamelama . od ove kočnice lamele& , &&& i 6 su klinovima vezano za glavčinu #a% na vratilu, a lamele &&, &6 za glavčinu nepokrentogdijela.


34/93

34

"koliko kočnica posjeduje m tarnih površina ukupni kočioni moment kočnice je

M 0 =m 1 $ 0 1 4 1 /sr

2[ (m ]

Odakle je $ 0 = 21 M 0

m 1 4 1 /sr[ ( ]

"zme li se u obzir sila trenja između lamela i klinova sila $ 0 kojom je potrebno djelovati na dio #e%

je

$ 0 = 21 M 0

m 1 4 1 /sr

1 (1+1,1 1 m 1 4 1 41 ) [ ( ]

3dje je (

- 4−08e+)*=ent tren=a *zme> u -ame-a

- 4

1 @koe'cijent trenja između lamela i klinova .

.9. USTAVLJAI

"stavljači se ugrađuju na pogonske uređaje za dizanje tereta i imaju zadatak da zadržavaju teret nazadatoj visini. ozvoljavaju okretanje vratila samo u jednom smjeru tj. " smjeru dizanja tereta. *oguse koristiti zasebno uglavnom kod dizaličnih uređaja sa ručnim pogonom ili kao sastavni dio kočnice. "zavisnosti od načina djelovanja dijele se na zupčaste i 'rickcioni.

.9.1. ZUPASTI ZADR>AKI

/upčasti zadrža! se sastoji od zupčastog točka i jezička. /upčasti točkovi se izarađuju sa vanjskim iunutrašnjim uzubljenem . Okretanjem točka u smjeru suprotno od kazaljke na satu jezičak laganoklizi po leđnoj površini zuba i upada u međuzublje u slučaju povratnog hoda točka. To se postiže tako

što čeona strana zuba ima takav nagib da pravac rezultante sila pritiskom na zub Fz i sile trenje zubaima takav nagib da pravac rezultante sila pritiska na zub Fz i sile trenja prolazi ispod obrtanja jezička.


35/93

35

Usta/)#a* sa /an#s$i+ o( 41 $ z 1b*-* a

b> 4 .

/upčasti točak zadržače se izrađuje od čelika ili veliko -D , a jezičak od čelika .

Usta/)#a* sa ntra,n#i+ o( @broj zuba na točku ,- m @modul koji se određuje proračunom na savijanje i gnječenje .

Točkovi sa unutrašnjim ozubljenjem gotovo isključivo se koriste kao kočioni točkovi kod trakastekočnice . 8roj zuba im je ;E do =< i znatno su jači nego kod vanjskog ozubljenja .

.9.21. :RI3CIONI ZADR>AKI


36/93

36

&maju isti zadatak kao i ranije objašnjeni zupčasti zadrža!i , ali im je prednost što rade bez udara i

šumova . )astoje se od kočinog točka#;% koji je za vratilo vezan klinom i jezička #9% koji se možeslobodno okretati oko svoje ose. Okretanjem točka u smjeru dizanja tereta jezičak klizi po površinitočka pri čemu se na dodirnoj površini javlja neznatna sila trenja.?ko se točak počne okretati u sportnom smjeru on , uslijed djelovanja sile trenja , povlači jezičak.Time se pove!ava sila pritiska Fn između točka i jezička , a kao rezultat toga je rezultat trenja Ft rastesve dok ne dođe do uklještenja čime se kretanje prekida.

Ovo ima za posljedicu da zbog velikih sila Fn i F , pri jačim udarima može do!i do de'ormacija ieventualnog popuštanja zadrža!a. a ne bi došlo do proklizavnaja i padanja tereta , mora bitizadovoljen uslov da je sila trenja između jezička i točka ve!a od obodne sile na točku .

$ t = 4 1 $ n ≥ $ 0= M

R

Prema oznakam na slici je ( 4 1 $ n ≥ $ ( 1 tan?

&z čega je vidljivo da za sigurno držanje terta mora biti zadovoljen uslov ( 4 ≥ tan?

3dje je @ najmanji mogu!i koe'icijent trenja između ploče i zahvatke i obično se kre!e u granicamaza liveno gvožđe i čelik.

8. JEDNOSTAVNI 6PROSTI7 DIZALINI 4EHANIZ4I

8.1. 3OTURI I 3OTURAE

ao što je ve! napomenuto, koturi kod dizaličnih mehanizama služe za promjenu pravca savitljivogelementa . *eđutim , za podizanje i spuštanje manjih tereta , naročitu u građevinarstvu , koturi sečesto koriste kao samostalne jedinice . a slici je prikazan kotur preko kojeg je prebačeno uže na čiji

je jedan kraj ovješen teret 4 , a sa druge dejstvuju sila. Teret 4 ima pravac dejstva /emljine teže. Pridizanju tereta položaj ose obrtanja kotura se ne mijenja , pa se ovavakav kotur naziva nepokretnim .


37/93

37

e/okretni kotur

"zimaju!i u obzir otpore pri okretanju kotura može se pisati da je $ u>Q , a njihov odnos

; = $ u

$ 0=

$ u

Q =

1

2

3dje je (

- $ u [ ( ] @sila u užetu uzevši u obzir otpore pri okretanju kotura ,

- $

0 [ ( ] @sila u užetu ako se u obzir ne uzimaju otpori pri kretanju ,

- 2 @stepen korisnog djelovanja nepokretnog kotura ,

- ;=1,05 @za klizna ležišta ,odnosno W M

- ;=1,02

@za kotrljajne ležajeve ,odnosno W M


38/93

38

)tepen korisnog djelovanja ovog kotura je( W M $ 60

$ '=

21 Q

Q 1 (1+ ; )=

2

1+ ;

3dje je @ $ ' [ @( ] @pritisak na osovinicu kotura gdje je uzet u obzir otpor pri okretanju kotura .

@ $ 60=21 Q [ ( ] @pritisak na osovinu kotura ako se ne uzima u obzir otpor pri

okretanju kotura ,−; ≈1,05 za klizna ležišta odnosno W M% .

+izalica sa zu/častom /olugom


39/93

39

Princip rada sigurnosne ručice je isti kao kod automatske kočnice sa zavojnim vretenom. užinakraka ručice kod ovih dizalica je 9< mm , broj zuba malog zupčanika : do >, a prenosi odnossvakog zupčastog para nije ve!i od :. /a prihvatanje tereta služi glava#=% ili stopalo poluge #:% pričemu treba voditi računa da se stopalo može opteretiti samo sa X nosivosti dizalice.

*omentalna jednačina (Q1 r= $ R1 - 1 * 1 2u0

$ R= Q 1 r

1 1 * 12u0

G%#! #!

- $ R [ ( ] @ sila kojom treba djelovati na ručicu,

- Q [ ( ] @ težina tereta ,

- -=¿ @@9> @ ukupni prenosni odnos zupčastog prenosnika ,

- 2u0 M


40/93

40

$ R=Q

- 1 [ tan (# + A ) 1r 2+r 01 41 ]

3dje je (

- $

R

[ ( ]@sila kojom treba djelovati na ručicu,

- Q ( @težina tereta ,

- - [m ] @dužina ručice,

- r

2 [m ] @srednji poluprečnik navoja ,

- r

0 [ m ] @srednji poluprečnik tarne površine glave ,

- 4

1 @koe'cijent trenja između tarnih površina glave ,

- A=ar) tan4 [< ] @ugao trenja zavojnice .

8.. PO3RETNA 3OLICA

Pokretna kolica su namijenjena za premještanje tereta. onstruktivno se mogu izvesti na mnogo načina,što zavisi od mjesta upotrebe, načina pogona, vrste mehanizma za dizanje tereta i sl. Iednostavnakonstruktivna rješenja kolica su prikazana naslikama i služe za vješanje lančane koturače, kako bi se teretnakon dizanja mogao premjestiti na određeno mjesto." prvom slučaju se kretanje kolica izvodi po gornjem , a u drugom slučaju po donjem pojasu nosa!a.6ožnja se vrši povlačenjem za teret ili povlačenjem za beskonačni lanac prebačen preko lančanika koji

je vezan za točak kolica. 8roj točkova im zavisi od veličine tereta koji prenose , ali i same konstrukcije,

da li se kre!u po gornjem ili donjem pojasu nosača

a slici prikazana su kolica za vješanje koturače nosivosti ;E t, &maju ručni pogon. retanje se izvodipo šinama postavljenim na gornjem pojasu nosača.Osim navedenih primjera, kolica se mogu koristiti npr. za promjenu kraka kod nekih okretnihdizalica .-esto se kolica izvode tako da se umjesto vješanja koturače na njih ugradi mehanizam za dizanjetereta, tako da čine jednu konstruktivnu cjelinu. Takve konstrukcije se susre!u pod imenom voznovitlo i o njima ce biti govora u poglavlju o kranovima .


41/93

41

8.8. O3RETNE DIZALICE

8.8.1. ZIDNA O3RETNA DIZALICA

/idna okretna dizalica je jedna od najje'tinijih i po konstrukciji najjednostavnijih dizalica. osivost im

je ; do ;,>; t. ajčeš!e se primjenjuju u remontnim radionicama i skladištima. Pričvrš!ene su za zidzgrade ili posebni stub. ohvat im nije veliki, pa se uglavnom koriste za utovar i istovar.

)tub dizalice se oslanja u kliznim lezistima , a da bi okretanje dizalice bilo lakse, koriste se kotrljajniležajevi .3ornji rukavac je optere!en horizontalnom silom F ! a donji horizontalnom silom F ivertikalnom F v koje se izračunavaju iz uslova ravnoteže . Ʃ M = $ 3 1 h−G 1 )−Q 1 a=0

$ V −Q−G=0

Odakle su ( $ h=Q 1 a+

G 1 )h [ ( ] i $ V =Q+G

3dje je(

- " 02 @ težina tereta ,- # 02 @ težina dizalice ,- c 0m2 @ udaljenost težišta konstrukcije od ose ležišta dizalice.

"koliko je mehanizam za dizanje postavljen izvan konstrukcijetada je sila u užetu spoljna sila koja !e dopunski opteretiti ilirasteretiti oslonce .


42/93

42

ako je donji rukavac optere!en na savijanje i pritisak to je

σ s= M s

! [ 'a ]

σ 6= $ v

[ 'a ]

3dje je (

- $ 3 1 B2 [ (m ] +moment savijanja ,

- ! =d

21 π

32[ m3 ] @otporni moment

- =d

21 π

4[m2 ] @površina poprečnog presjeka rukavca ,

? ukupi napon je σ ¿σ s+σ 6=80,120 [ M'a ]

Površinski pritisak u ležištu od djelovanja horizontalne sile $ 3

'1=

$ 3

- 1 d [ 'a ]

? pritisak na ploču u donjem ležištu

'2=

$ v

(d2−d02) 1 π

4

[ 'a ]

lako se proračunom dobija gornji rukavac sa manjim dimanzijama, jer je optere!en samo na savijanje,

radi lakše izrade oba rukavca se izrađuju s istim prečnikom.a bi se izvršilo okretanje dizalice, potrebno je savladati moment trenja u ležištima.


43/93

43

M t = $ V 1d +d

0

41 4+2 1 $ 3 1

d

21 4 [ (m ]

❑

? sila kojom treba djelovati na kraju kraka je

$ r= 4

a 1( d +d04 1 $ V + $ 3 1 d) [ ( ]

8.8.2. O3RETNA DIZALICA SA :I3SNI4 STU;O4 6DIZALICA NA STU;U7

Ove dizalice se mogu okretati za =E


44/93

44

*ter M FG . h M 4 S a V 3 S c + 3p 0m2

? moment savijanja rastere!ene dizalice je

*n M 3p S p + 3 S c 0 m2

3dje je(- " 02 @ težina tereta,

- # 02 @ težina konstrukcije,

- # 02 @ težina protutega iz jednačina je vidljivo da moment savijanja kojem je izložen stub

ne zavisi od visine stuba.

Potrebno je da stub bude napregnut na savijanje isto u oba slucaja #optere!ena i rastere!ena dizalica%. Tose dešava ako je zadovoljen uslov

4t!r C4n

Q 1 a+G 1 )−G 6 1 6−G1 )

odakle je težina protutega

G 6=Q1 a+21 G 1 )

21 6 [ ( ]

Gorizontalna reakcija u osloncu je

$ 3 =Q1 a+G 1 )−G 6 1 6

h

a vertikalna

$ V =Q+G+G 6

Pri konstrukciji ovakvih dizalica treba nastojati smjestiti mehanizam za dizanje i mehanizam za okretanje

što bliže protutegu.

9. 4EHANIZ4I ZA 3RETANJE

9.1.VRSTEPOGONA

9.1.1. RUNI POGON

lako ljudska radna snaga stoji svuda na raspolaganju, njena upotreba kod transportnih uređaja sve višeopada. $učni pogon se primjenjuje jos samo u slučajevima kada se radi s dizalicama male nosivosti nakratkim transportnim putevima ili rijetkoj upotrebi dizalice. /bog mogučnosti korištenja male snage, priručnom pogonu, njena upotreba se ograničava na dizalice nosivosti ;> do 9< t./a srednje jaka čovjeka može se računati sa snagom > do = Z. "koliko koristi tu snagu, čovjek može


45/93

45

raditi ;> min. djeluju!i na ručicu silom ;>< . Poluprečnik ručice je obično =>< do : min. može se odabrati sila ;>< do 9


46/93

46

9.2. 3ONSTRU3CIJA I PRORAUN 4EHANIZA4A ZA 3RETANJE

9.2.1. OTPORI VO>NJE

Otpor vožnje pri premještanju tereta na koilicima ill pri kretanju dizalice sastoji se iz(

1. otpora $r!tan# o% si) tr!n#a-

2. otpor $r!tan# o% na&i


47/93

47

3dje je (

- $ Ct [0( ] @otpor trenja u ležištima ,

- 4 @koe'cijent trenja između osovinice i glavčine točka ,

-

4−0,1

@za klizna ležišta ,-

4−0,01 @za kotrljajne ležajeve ,

- d (mm) +prečnik osovinice .

Otpori trenja oboda točka o šinu & otpor trenja glavčina točkova o stranice nosača nastaju usljeduklještenja #kosi položaj kolica %.

"kupan otpor kretanju od sila trenja izračunava se iz izraza

$ C1= (Q+G ) 1(2 1 + /

+ 4 1 d / ) 1 %

3dje je @ %=1,2,1,4 @za točkove s kliznim ležištima ,

- %=2,5,5,2 @za točkove sa kotrljajnim ležajevima .

-

6elicina (

21 +

/ +

4 1 d

/ ) je stalna za datu mašinu i naziva se speci'ični otpor kretanju ili koe'icijentvuče #\' %. "zevsi to u obzir, otpor kretanju od sila trenja se može brže i jednostavnije izračunati iz izraza

C1= + 1 C 1 = + 1

3dje je ( @ C+ =1000 1( 2 1 + / + 4 1 d / ) [ ( 0( ] @speci'ični otpor kretanju , za M


48/93

48

$ C2= (Q+ G ) 1 sin# [ 0( ]

Otpor C1 se naziva otporo+ sta)#!n! /o=n#!

"staljenom vožnjom se naziva vožnja dizalice ili voznog vitla konstantnom brzinom tj.od momenta kadapostigne određenu brzinu voznje do momenta kada počinje kočenje. "koliko dizalica radi na otvorenom, u

obzir treba uzeti i otpor kretanju od vjetra F v .a bi dizalica ili vozno vitlo, koji miruju, postigli određenu brzinu vožnje, potrebna je ve!a snagamotora od snage potrebne za ustaljenu vožnju tj. vožnju dizalice odnosno sile potrebne zasavladavanje otpora ubrzanja, a ubrzavaju se mase koje se krecu pravolinijski i mase koje rotiraju.ada se radi o malim brzinama kretanja npr. kod ručnog pogona, sila potrebna za ubrzanje masa jemala u odnosu na potrebnu silu za savladavanje otpora ustaljene vožnje. Tada nije važno da li !e seza ubrzanje utrošiti više ili manje vremena i kod ručnog pogona se uop!e ne uzima u obzir sila zaubrzanje masa tj. ne uzimaju se u obzir otpori ubrzanja."koliko je, kod vožnje ve!im brzinama, prirast brzine u jednici vremena konstantan 'a M const.% tada seotpor ubrzanja masa koje rotiraju može grubo uzeti na taj način da se otpor masa koje se kre!upravolinijski pove!a priblizno za ;< ) 9


49/93

49

&ma ih različitih vrsta koje se razlikuju po svojoj konstrukciji(

- +ostni $rano/i-- porta)ni $rano/i-- $a< k% i imaju manje raspone #> do ;m%. *ost ovakvog krana sastoji se od uzdužnog nosa!a #;% #valjni & pro'il% čvrsto vezanog zapoprečne nosa!e #9% u kojima su smješteni točkovi#=%. Točkovi se kre!u po šinama postavljenim na nosa!ima kranske staze. ?ko imaju ve!i raspon, tadase postavlja horizontalna rešetka #>% koja daje dovoljnu krutost u horizontalnoj ravni i ujedno nosimehanizam za kretanje mosta #:%. $esetka #% se postavlja radi smanjenja vertikalnog ugiba. odkranova manjeg raspona i manje nosivosti nije neophodno postavljanje rešetki > i .Podizanje tereta i njegovo premještanje duž mosta vrši se pomo!u voznog vitla #E%.


50/93

50

?.2.2. 4OSTNI 3RANOVI S DVA GLAVNA NOSAKA

*ostni kranovi s dva glavna nosa!a, isto kao i prethodno objašnjeni kranovi, sastoje se iz mosta ? i voznogvitla 8.*ost ovog krana je čelična konstrukcija sastavljena iz dva glavna nosa!a 'a( duž kojih su postavljene šinepo kojima se kre!e vozno vitlo. rajevi glavnih nosa!a čvrsto su vezani za poprečne nosa!e #E% gdje su

smješteni točkovi mosta 'c(. Točkovi se kre!u po šinama #Z% postavljenim na nosa!ima kranske staze.Obično je samo polovica točkova vezana na pogonski uređaj gdje dobijaju pogon od motora 'e( prekoreduktora i pogonskog vratila #1%. "pravljanje svim kretanjima krana vrši se iz kabine za upravljanje #g%,smještene na mostu. od kranova ve!ih nosivosti i brzina most posjeduje horizontalne rešetke #1]% koje su

jednom stranom oslonjene na glavni nosa! a drugom na pomo!ni nosa! #vertikalna rešetka *(.Gorizontalne rešetke imaju zadatak da preuzmu sile koje nastaju pri ubrzanju i kočenju krana čime cijelojkonstrukciji daju potrebnu krutost. Preko goranjih horizontalnih rešetki obično se postavlja per'oriranilim #da se ne bi oduzimalo previše svjetla% koji služi kao hodnik #staza% čime je omoguđen pristupradnicima ukoliko je na voznom vitlu i pogonskom uredaju za vožnju mosta potrebno izvršiti nekupopravku.

?.2.. OSNOVE PRORAUNA NOSIVE 3ONSTRU3CIJLE

Vrst! opt!r!0!n#aa bi se mogla dimenzionirati nose!a konstrukcija krana, potrebno je prvo odrediti sile u pojedinimnosa!ima i štapovima te momente kojima su oni izloženi. Pri tome se treba pridržavati propisa za čeličnekonstrukcije kao i propisa o stabilnosti kranova. Pojedini nosa!i krana nisu optere!eni samo jednom silomve! nizom sila i sve ih treba uzeti u obzir pri proračunu.

Optere!enja nosive konstrukcije dijele se na tri osnovne grupe^

- glavna optere!enja,

- dopunska optere!enja i

- posebna optere!enja.

Pod glavnim optere!enjem podrazumijevaju se optere!enja koja djeluju u stanju mirovanja optere!enog

krana pri normalnoj temperaturi i bez uticaja vjetra a to su(@ teret " #nazivni teret V tezina elemenata za prihvat tereta%,


51/93

51

@ vlastita težina konstrukcije.

6lastite težine se u početku proračuna uzimaju aproksimativno na temelju predviđenih presjeka,podataka iz literature, standarda, kataloga proizvoda!a i sl. "koliko se provjerom napona ustanovi dase predviđeni presjeci trebaju povečati i ukoliko bi pri tome povečanje težine iznosio više od >C, trebaprovesti korekciju proračuna.

Procjena mase voznog vitla mostnog krana može se izvršiti na slede!i način(

@za nosivosti =,9....A t mv M ;,E V


52/93

52

mnos $ + , l ) ml $ '!/0!1( , + , 2 , l 0t2

gdje je(

- 5 0t1m=2 @ gusto!a čelika,

- m3 0t2 @ masa svih ukru!enja,

-

2 0m

9

2 @ površina presjeka nosača. 3nos M mnos S g 0k2 + težina jednog nosača

optere!enje nosača, od vlastite težine, po dužnom metru.

6eličina optere!enja nosača,ako je vozno vitlo s četiri točka približno jednako optere!enih je(

2

*aksimalni moment savijanja od tereta je(⋅

*aksimalni moment savijanja od težine vitla je(

⋅

*aksimalni moment od vlastite težine nosača i ostale opreme koju glavni nosač eventualno nosi#pogon za vožnju,kabina,hodnik i sl.%

[ ]kNm M l G

M ost nos

nos +⋅

=8


53/93

53

opunska optere!enja se dijele na ona koja djeluju u vertikalnoj i optere!enja koja djeluju uhorizontalnoj ravni.

6eitikalna dopunska optere!enja su posljedica vertikalnih vibracija konstrukcije usljed ubrzavanja,vožnje, grubog zahvata i sl. "zimaju se u obzir tako što se optere!enje od tereta množi sadinamičkim 'aktorom čija veličina zavisi od brzine dizanja. Prema I") i &)O propisu veličinadinamičkog 'aktora je(

7 M ;,;> za vd ` m1s, kranovi s vitlom, 6d ` m1s, kranovi sa dohvatnikom,

7 M ; V


54/93

54

b% *ogu!nost udaranja punom brzinom u odbojnike, ukoliko otkažu kočnice.

c% Probna optere!enja pri stabilnosti krana teretom

4isp M ;,9> S 4 ^ 4isp M ;,== S 4 ^ 4isp M ;,> S 4

što zavisi od nosivosti i uslova rada.

Proračunski moment savijanja od vertikalnih optere!enja je(

( )nosvit ter y M M M M ++⋅⋅= ψ ϕ

Proračunski moment savijanja od horizontalnih optere!enja ako se ne uzme uticaj vjetra

a zl M M ⋅= ϕ

a kod rada dizalice pri najjačem vjetru

Vja zII M M M +⋅= ϕ

*aksimalno normalno naprezanje u sredini nosača za te slučajeve je

d

z

zII

Y

Y II

W

M

W

M σ σ ≤+=

d

z

zII

Y

Y I

W

M

W

M σ σ ≤+=

[ ] napon dozvoljeni- MPa

!ed =σ

gdje je(


55/93

55

) + stepen sigurnosti,

) M ;,> + za glavno i dopunska optere!enja bez uticaja vjetra #slučaj &%,

) M ;,= + za glavno i sva dopunska optere!enja # slučaj &&%

od određivanja optere!enja nekog od elementa konstrukcije u obzir se uzima najnepovoljniji položajpokretnog optere!enja. Ovo pravilo se ne uzima u obzir jedino pri određivanju optere!enja točkova4F p $ '5 ,F ma6 ) F min ( 7/ 8

Pri proračunu nosa!a treba provjeriti ugib čija se dozvoljena vrijednost kre!e u granicama

d M #;1E


56/93

56

Po)porta)ni $ran

?..1. PRETOVARNI 4OSTOVI

Pretovarni mostovi se primjenjuju na velikim skladištima gdje se vrši pretovar velikih količinamaterijala i mogu opsluživati velike površine. užina mosta im se kre!e do 9


57/93

57

a slici prikazana je skica derik krana kod kog je stub ankerovan čeličnim užadima #: do ;9%. Ovakonstrukcija ima prednost nad ranije pomenutom jer omogu!ava okretanje dohvatnika za =E


58/93

58

do ;9< tm i teški kranovi nosivosti 9< do E< tm pa i više.

Danas s potr!


59/93

59

dijelovi krana." novije vrijeme se izrađuju kranovi kod kojih je rešetkasta konstrukcija stuba #tornja% i kraka zamijenjenakonstrukcijom od cijevi.?..2.. VELOSIPEDNI 3RAN

6elosipedni kranovi spadaju u grupu okretno@pokretnih kranova. amjenjeni su za rad u radionicama iliskladištima za dizanje i prenos tereta, kada se ne zahtijeva široko radno polje moze imati veliku dužinu.

retanje krana se izvodi po jednoj šini smještenoj na podu obično po sredini prostorije pa se mora ostavitislobodan prostor da bi se kran mogao kretati duž prostorije. ako se kre!u na dva točka, po jednoj šini,podsje!aju na bicikl #velosiped% pa su po tome i dobili ime. obra im je osobina što se mogu kretati i pošinama sa krivinama. &zrađuju se za nosivosti obično do ;>t #rjeđe za više% sa dohvatom > @ Am. ran sesastoji iz kolica #;% na kojim je pričvrš!en stub #9% sa visinom 91= visine krana.a stub je ugrađen okretni dio krana #=%, na čijem se gornjem kraju nalaze kolica #:%, koji se možeokretati oko vertikalne ose. Točkovi kolica #na okretnom dijelu krana% kotrljaju se po šinama #>% čiji jezadatak da spriječe prevrtanje krana.

&zrađuju se sa ili bez protivtega. ranovi bez protivtega se primjenjuju u slučajevima kada se šina nalazipored zida prostorije. Prednost ovih kranova u odnosu na ostale okretne kranove je što zauzimaju maloprostora, a nedostatak što šina na koju se oslanjaju točkovi kolica #:% optere!uje zgradu znatnomhorizontalnom silom.

?... O3RETNO PO3RETNI 3RANOVI 6NA PORTALU7

Okretno pokretni kranovi su ustvari okretni kranovi postavljeni na konstrukciji #portal ili podvožak%koja se može kretati po šinama duž kranske staze. &spod portala obično su smješteni jedan ili dvaželjeznička kolosijeka sa vagonima kako bi se ovi kranovi mogli dobro iskoristiti pri utovaru i istovaruiz vagona u vagon ili iz vagona u brod i obratno. ajčeš!e se i primjenjuju na morskim i riječnim

pristaništima.


60/93

60

. LI:TOVI

Di'tovi služe za vertikalno, rjeđe koso, pomjeranje #prevoz% lica i tereta. ijele se na oso


61/93

61

.1.1. POGONS3E 3ARA3TE RISTI3E I OSNOVNI DIJELOVI LI:TOVA

Pod nosivoš!u li'ta podrazumijeva se težina &judi ili tereta koji se premješta. od osobnih li'tova nosivostse kre!e od 9>< kg do ;>


62/93

62

"koliko kabina služi isključivo za prevoz tereta, može biti ovješena samo o jedno uže, dok se kabineosobnih li'tova obavezno vješaju o najmanje dva užeta. Protivteg se ugrađuje u cilju smanjenjapotrebne snage elektromotora. jegova težina se od@ređuje iz uslova da je potrebna ista snagaelektromotora pri dizanju kabine sa punim teretom i spuštanju prazne kabine.

/a vođenje kabine i protivtega, pri njihovom kretanju, koriste se vođice koje mogu biti pro'ilne ilispecijalne šine i postavljene su na zidove okna #sahta%. abina li'ta i protivteg potrebno je da imaju najmanje po : #četiri% uređaja za vođenje klizanjem ili ko@trljanjem, pri čemu je uloga klizača da prenesu optere!enja na vođice li'ta.

abina mora da posjeduje i hvatački uređaj. On djeluje pri vožnji kabine nadolje i zadatak mu jeautomatsko zaustavljanje kabine nadolje i nazivnim optere!enjem u slučaju kidanja užeta.

od li'tova sa brzinom ve!om od ; m1s ugrađuje se hvatački uređaj za postepeno kočenje.onstrukcija jednog hvatača je prikazana na slici.

a gornjem nosaču na ramu kabine 'a( pričvrš!ena je konzola sa rukavcem 'b( po kojoj se pomjeračahura #c%. $ukavci čahure 'd( preko poluga 'e( vezani za traverzu #'% koja je ovješena na uže 'g(.Prekidanjem užeta čahura 'c( se pod dejstvom opruge '*( spušta niz konzolu 'b( i okre!e poluge 'k( okoosovina #m% čiji se ležaji nalaze u ramu kabine. /ajedno sa osovinama 'm( okre!u se ekscentri i zaklinjukonstruk@ciju kabine u vodice #1%. a bi se izbjegle ne@ugodnosti, na kabinama li'ta se ugraduju regu@latori brzine koji registruju svako povečanje brzine kabine i ne dozvoljavaju da ono pređe :


63/93

63

)vi li'tovi moraju biti snabdjeveni automatskomaparaturom koja dozvoljava otvaranje vrata na oknu li'tasamo onda kada je kabina u pravilnom položaju.)pecijalni kontakti omogu!avaju da se pogonski uređajaktivira samo ako su vrata okna dobro zatvorena. 3ranični hod kabine li'ta je obezbijeđen krajnjimisključiva!ima.a bi se izbjegla neravnomjemost rasporeda težine sa jedne i druge užnice, za slučaj kada je kabina#% ili protivteg #P% u krajnjem donjem položaju, ugrađuje se kompenzacioni uređaj.


64/93

64

ompenzacioni uređaj se može izvesti na dva načina(

a% ispod kabine i protivtega se veže isti broj čeličnih užadi i istog prečnikab% ispod kabine i protivtega se veže zavareni lanac kroz čije karike je provučeno

kudjeljno uže.

.1.2. IZ;OR U>ADI

ajmanji prečnik užeta koji se koristi ne smije biti ispod Amm, a zatezna čvrsto!a pojedinih žica $mM;>< 0*Pa2 ili ;< 0*Pa2. ako rade u uslovima naglih ubrzanja, ona treba da apsorbuju nagleporaste optere!enja. /a takve uslove eksploatacije najpovoljnije je unakrsno pleteno čelično uže A R;Q sa vlaknastom jezgrom I") .G;.


65/93

65

od indirektnog pogona klip se ne oslanja na kabinu nego je s njom vezan preko posrednika #užad ililanac%. Ova rješenja omogu!avaju ve!u visinu dizanja kabine uz isti hod klipa. *ogu biti sa jednim klipom#ruksak% ili sa dva #tandem%.

. > I ARE

.1. POJA4- ZNAAJ- VRSTE INA4JENA

Ničare su transportna sredstva namijenjena prvenstveno za prevoz materijala nave!e udaljenosti.Primjenjuju se i za prevoz ljudi. *eđutim, rijetko se koriste kao sredstva javnog saobra!aja, dok im jeprimjena u turističke i sportske svrhe dosta česta. 8ez obzira koja im je namjena #prevoz ljudi ili transporttereta% koriste se uglavnom gdje im terenski uslovi daju određene tehničke i ekonomske prednosti nad

ostalim sredstvima transporta kao sto su( šinska prevozna sredstva, drumska prevozna sredstva ili npr.transportne trake #trakasti transporteri%.

Ničare imaju dobru osobinu da se lahko prilagođavaju kon'iguraciji terena, a imaju i malu potrebu zazemljištem. /bog tih svojih prednosti pogodne su kako za transport u brdovitim predjelima tako i u gustonaseljenim terenima.

One premoscavaju široke i duboke provalije, a savladuju i uspone do :>Y, kada treba savladati ve!evisinske razlike na kra!im odstojanjima. /ahvaljuju!i ovakvim osobinama, one omogu!avaju skra!ivanježeljezničke i putne mreže, na njihovim nerentabilnim kracima, dovoze!i sirovinske terete do magistralnihpružnih i putnih pravaca, pomorskih luka ili riječnih pristaništa. Tu praktično nemaju konkurencije, a može

se orijentaciono računati da su rentabilne, ukoliko skra!uju dužinu puta npr. drumskih vozila na pola.&z navedenog je vidljivo da imaju primjenu u svim oblastima i granama privrede a najviše u rudarstvu,šumarstvu, crnoj i obojenoj metalurgiji, turizmu tj.u slučajevima gdje se vrši transport ve!ih količina istog iliistorodnog tereta na relativno ve!im daljinama koje prelaze ;> i 9< km. " građevinarstvu se npr. koristekod izgradnje velikih objekata na teško pristupačnim terenima i to specijalno za transport cementa iagregata za beton.

Potreba za radnom snagom na žičarama je mala, jer su mnoge operacije na njoj automatizovane a imaju irelativno malu potrošnju energije.& pored nabrojanih dobrih osobina, žičare imaju i svoje slabosti zbog ograničene nosivosti i male gustinevagoneta na transportnoj liniji, te male brzine kretanja #do 9m1s%. apacitet, odnosno propusna mo! joj

je ograničena na ; @ 9 miliona tona godišnje ili 9>< t1h.

ada se uzmu u obzir sve prednosti i slabosti ovog načina transporta, dolazi se do zaključka da su žičare


66/93

66

vrlo ekonomične.

)ve žičare se razlikuju prema svojim karakteristikama i to(

;% po rn1s. *ogu se koristiti i

kao putnička manjeg kapaciteta ill li't na skijaškim terenima gdje joj je brzina do :m1s.Ničare sa dva užeta imaju zasebno nose!e uže, po kojem se kre!u kolica vagoneta, a zategnuto je izmeđudvije stanice od kojih se u jednoj, obično gornjoj, nalazi pogonski uređaj koji vuče uže zajedno sakolicima.

od žičara sa kružnim kretanjem vagoneti stalno idu ukrug, a vučno uže je beskonačno tj. /atvoreno,dok kod isprekidanog kretanja kolica stalno idu po istom nose!em užetu prvo u jednom, a zatim udrugom smjeru.

Ničare sa isprekidanim kretanjem imaju mali kapacitet a dužina transportovanja im uglavnom ne prelazi;9


67/93

67

&stovama stanica ima zadatak da primi vagonete sa teretom i omogu!i istovar na određeno mjesto.onstrukcija joj zavisi od toga kako treba istovariti teret na skladište, u bunker ill neko prevoznosredstvo.

.2..ZATEZNE 4EĐUSTANICE

ako se nose!a užad izrađuju u dužinama do 9>


68/93

68

.2.9. PREVODNICE

Prevodnice imaju zadatak da ublaže oštar prelaz pri prelasku linije žičare preko oštrih grebena.onstrukcija im ima oblik mostnog luka sa šinom tako da vagonet, pri prelasku preko njih, nailazi nakrutu lučnu šinu čime se postiže kontinuiran prelaz uspona u pad. &zrađuju se u kombinaciji sanose!im stubom.

.2.?. VAGONETI

6agoneti žičare sastoje se od tri osnovna dijela( kolica #;%, vješalice #9% i korpe #ko'e% #=%. &majurazličite konstrukcije jer se moraju prilagođavati vrsti i obliku tereta, odnosno predmetu koji setransportuje.


69/93

69

od transporta sitnokomadnog i sitnozrnog tereta dio gdjese smješta teret ima oblik korpe i izrađuje se od lima.

Pražnjenje korpe može se izvoditi prevrtanjem ili kroz dno koje se otvara ručno ili automatski. "koliko sekorpa prazni prevrtanjem, tada je navješalicu oslonjena ispod svog težišta kako bi se mogla lakše

prevrtati #objasnjeno u poglavlju 9.>.%. Osim pomenutih postoje i druge izvedbe npr. za transport koksa ilislame a neke mogu primiti i rudarski vagonet, prenijeti ga do mjesta istovara, istresti i vratiti nazad.

olica vagoneta se prave sa dva točka za terete do ;< k dok se za ve!e terete koriste kolica sa četiri točka."koliko kolica imaju četiri točka, konstrukcija je takva da je čine dvoja kolica sa dva točka. Ona stoje jednaiza drugih a povezana su tako da je teret stalno izbalansiran i oboja kolica isto optere!ena.


70/93

70

.. NAINI HVATANJA I VJE5ANJE VAGONETA ZA U>E

Gvatanje #ukopčavanje% kolica za vučno uže je obično automatsko i izvodi se uređajima za hvatanje

sopstvenom težinom ili pomo!u zavojnog vretena.

"kopčavanje i iskopčavanje sopstvenom težinom, u utovarnim i istovarnim stanicama, vrši se pomo!uvode!ih šina 'b!c i d( koje kolica 'e( u odnosu na vješalicu za korpu #1% spuštaju ili podižu. Točak na donjemkraju uređaja je vezan sa vješalicom i oslanja se #nailazi% na šinu #c%. olica se vođena šinama #E i d;spuštaju čime se uređaj za hvatanje užeta rastere!uje #oslobađa težine korpe%.$astere!en uređaj se otvara

i otpušta uže.Podizanjem kolica uređaj se zatvara.

"ređaj gdje se ukopčavanje izvodi pomo!u zavojnog vretena radi tako što se pomo!u ispusta#postavljenog na mjestu gdje je potrebno izvršiti ukopčavanje% prebacuje poluga 'a( koja okre!e zavojno

vreteno 'b( sa dvije zavojnice različitog koraka 'c i d;. Okretanjem vretena, zbog različitog korakazavojnice, čeljusti stezača 'e( se primiču ill odmiču i na taj način hvata ill otpušta vučno uže. od ovog

načina ukopčavanja uređaj mora biti prilagođen debljini užeta a sila pritezanja im ne zavisi od nagibaužeta.

Ničare sa jednim užetom karakteristična je po tome što ima mogu!nost bržeg postavljanja i manjihtroškova.Gvatanje vješalice za uže najbolje se izvodi uređajima za ukopčavanje sasopstvenom težinom. olica jojsluže za prelaz na šine postavljenje u stanicama.


71/93

71

B. TRANSPORTNI UREĐAJI NEPRE3IDNOG TRANSPORA

B.1. POJA4 ZNAAJ I NA4JENA

"ređaji neprekidnog transporta kao i njihovo uklapanje u proces proizvodnje imaju veliki značaj za e'ikasnosti ekonomičnost proizvodnje a posebno za pove!anje produktivnosti rada. Odlikuju se time što transportuju#prenose% materijal neprekidnim tokom. Pogodni su u slučajevima kada je potrebno premjestiti velikekoličine sitno@zornog i sitnokomadastog materijala. -esto su im troškovi eksploatacije niži nego kod nekog

drugog transporta.&maju relativno male dimenzije u odnosu na kapacitet, a što je vrlo bitno, kapacitet im ne zavisi od dužinetransportovanja.

arakteristični su i po tome što im je utovar i istovar istovremen sa transportom materijala. *ogu sekoristiti kao nezavisni uređaji za prenošenje materijala ili u kon@tinuiranom toku nekog proizvodnog procesanpr. u velikoserijskoj proizvodnji( dijelova automobila, traktora, odje!e, obu!e, prehrambenih proizvoda,opeka i sl.

B.2. OPKE 3ARA3TERISTI3E I PODJELA UREĐAJA NEPRE3IDNOG TRANSPORTA

Osnovne karakteristike uređaja neprekidnog transporta su( kapacitet, brzina transportovanja tereta igeometrijska šema uređaja #dužina transportovanja, visina podizanja tereta i ugao nagiba pravcatransportovanja u odnosu na horizontalu%.

apacitet im je dat sljede!im izrazima(

@(a rast! +at!ri#a)!

"$


72/93

72

- p 0t1h=2 @ zapreminska masa transportovanog materijala,- F0m= 1h2 @ zapremina materijala koji se transportuje u toku jednog sata,- 2 0m92 @ površina poprečnog presjeka transportovanog materijala,- a 0m2 @ rastojanje između tereta,- > 0kg2 @ masa jednog komada transportovanog tereta.

" uređaje neprekidnog transporta spadaju( transporteri, elevatori, konvejeri, pneumatski transportniuređaji i dr.

Transporteri imaju široku primjenu a najčešce se koriste u industriji, rudarstvu, građevinarstvu i sl." zavisnosti od konstrukcije i sastava radnog organa #elementa% razlikuju se sljede!e vrstetransportera( @ tra$asti- p)o*asti- &ra%. /a sipanje materijala na nose!i dio trake služi lijevak #Q%,agrebač #; do 9< m.

"koliko su duži od > m postavljeni su na točkovima a kra!i se prenose ručno. od ovihtransportera traka se može kretati u oba smjera pa se materijal moze istovarati na jednom ilidrugom kraju."gao nagiba trake ograničen je vrstom tereta koji se transportuje i mora biti Y do ;


73/93

73

B..1. TRA3E

Traka je dio transportera koji ima zadatak da nosi materijal od mjesta utovara do mjesta predviđenogza istovar materijala. " zavisnosti od vrste materijala koji se transportuje, te uslove transporta koriste setrake izrađene od različitih materijala. ajčeš!e su u upotrebi gumene trake a u nekim slučajevima i

čelične. 3umena traka posjeduje gotovo sve osobine potrebne za ovu vrstu transporta. Otporna jeprema vlazi, savitljiva, ima veliku otpornost prema habanju, dovoljnu jačinu kidanja i relativno malusopstvenu težinu. $adi pri temperaturama @;>Y do E


74/93

74

6učna sila na obodu bubnja, koja je potrebna za pokretanje trake, predaje se traci pomo!u otpora trenjaizmeđu bubnja i trake i može se izračunati iz obrasca(

Ft M Fn + Fs M Fs f e f U + Fs M Fs f #e f U + ;%

α µ ⋅= eF

F

s

n

jer je po Ojleru


75/93

gdje je(

Ft 02 @ sila trenja između trake i bubnja, Fn 02 @ sila u dijelu trake koji nailazi na bubanj, F s02 @ sila u dijelu trake koji silazi sa bubnja, @ $


76/93

B... UREĐAJ ZA SIPANJE 4ATERIJALA NA TRA3U I NJEGOVO 3IDANJE

/a utovar materijala na traku koriste se lijevci. Oni imaju zadatak da daju normalan protok materijalakroz izlazni otvor i usmjere ga na traku te primaju udarna optere!enja. &maju takav nagib kojiomogu!ava da materijal na izlazu ima brzinu pribliznu brzini trake kako bi se spriječilo klizanjematerijala po traci, što smanjuje vijek trajanja trake. a slici prikazan je lijevak sa kosom rešetkom.jegova prednost je ta što mu se može podesiti nagib rešetke u zavisnosti od granulacije materijala.od ovog lijevka sitniji komadi ranije ispadaju kroz rešetku pri čemu se 'ormira sloj materijala, natraci, koji štiti traku od ošte!enja pri upadanju ve!ih komada sa oštrim ivicama.

&stovar materijala sa trake vrši se pomo!u bubnja za odbacivanje. "koliko se materijal skida negdjeizmeđu krajnjih bubnjeva primjenjuju se plužni skidači i [)[ uređaji . Prednost ovih posljednjih je štomanje habaju traku. & plužni skidaci i [)[ uređaji, ukoliko su ugrađeni na točkove, mogu se pomjeritiduž transportera.

B.8. ELEVATORI

B.8.1. NA4JENAI VRSTE ELEVATORA

Hlevatori su uređaji neprekidnog transporta koji služe za prenos i podizanje sitno@zornih rasipnihmaterijala i komadastih tereta. /a podizanje rasipnih materijala koriste se ko'ičasti elevatori#vedričari%, a za komadaste terete elevatori sa specijalnim hvatačima i plat'ormama.


77/93

/auzimaju malo prostora pa su uz trakaste transportere najčeš!e koristeni uređaji zatransport.o'ičasti elevatori rade tako sto se materijal u elevator ubacuje kroz otvor #E% na donjemdijelu oklopa #>% i direktno puni ko'ice #:% pričvrš!ene na gumenoj traci #=%.

*aterijal koji se prospe pada u zaobljeni dio oklopa odakle ga zahvataju ko'ice koje nailaze. Traka prikretanju prelazi preko dva bubnja. 3ornji bubanj #9% je pogonski, donji #>% služi za zatezanje trake.

/atezanje se izvodi preko zateznog uređaja #% #zavojno vreteno ili opruga%. ailaskom trake prekogornjeg bubnja materijal se iz ko'ice prosipa pod uticajem centri'ugalne sile i /emljine teže i krozlijevak #A% odvodi u bunker.Traka je ujedno i vučni i nose!i element elevatora. 6učni element elevatora može biti ; ili 9 lanca a tada seumjesto bubnjeva koriste lančanici.*ogu se podijeliti u sljede!e grupe(prema vrsti konstrukcije(vertikalni i kosi,prema vrsti vučnog elemental( ]trakasti i lancasti,prema brzini kretanja ko'ica( brzohodni i sporohodniprema rasporedu ko'ica( sa razmaknutim i primaknutim ko'icama.

osi elevatori su nagnuti pod uglom < @ >Y prema horizontali u kom slučaju se pune ko'ice kre!u sa gornjestrane. a optere!enom dijelu na nose!oj konstrukciji postavljaju se valjci za nalijeganje slično kao kodtrakastog transportera dok neoptere!eni dio trake slobodno visi.obra osobina trakastih elevatora je što imaju miran i bešuman rad, ve!u brzinu kretanja, manjih sudimenzija i je'tiniji od elevatora s lancima.

8/17/2019 Transportni Uređaji IV Ra

Documents

Transportni Uređaji IV Razred - Skripta