PRILOG 1

TRANSPORT, ŠPEDICIJA I OSIGURANJE

4. razred (četverogodišnja zanimanja)

Zanimanje: komercijalist / komercijalistica

Prvo nastavno pismo

1. nastavna cjelina

T R A N S P O R T

Zagreb, 2011.

S A D R Ž A J

Transport, špedicija i osiguranje, prvo nastavno pismo

1. UVOD1.1. Definicija prometa1.2. Podjela i značaj prometa1.3. Osnovne značajke suvremenog prometa1.4. Suvremene tehnologije prijevoza

2. CESTOVNI PROMET2.1. Općenito o cestovnom prometu: pojma, prednosti i nedostaci, vrste prijevoza robe cestom2.2. Prijevozna sredstva u cestovnom prometu2.3. Troškovi i prijevoznine u cestovnom prijevozu robe2.4. Dokumentacija u cestovnom prijevozu

3. ŽELJEZNIČKI PROMET3.1 Općenito o željezničkom prometu - pojam, prednosti i nedostaci3.2 Osnovni čimbenici željezničkog prometa – prijevozni put i sredstva3.3 Vrste pošiljki i robne tarife u željezničkom prometu3.4 Pravni propisi, ugovor o prijevozu i reklamacije u željezničkom prometu3.5 Dokumentacija u željezničkom prometu3.6 Međunarodni željeznički promet i posebne vrste prijevoza

1. U V O D

1.1. DEFINICIJA PROMETA

Promet – je gospodarska djelatnost koja se bavi prijevozom ljudi, robe i informacija, sa jednog (polaznog) mjesta na drugo (odredišno).

1.2. PODJELA I ZNAČAJ PROMETA

S obzirom na infrastrukturu promet se može odvijati na kopnu, na vodi i u zraku.

Promet se dijeli na više prometnih grana. Tako promet može biti:- cestovni- željeznički- zračni- pomorski- na unutarnjim plovnim putovima - riječni - jezerski - kanalski- poštanski- telekomunikacijski- cjevovodni

Promet se s obzirom na teritorij svoga djelovanja može podijeliti i na unutarnji i međunarodni promet. Unutarnji promet je promet koji se odvija unutar jedne države, dok je međunarodni onaj koji se vrši između najmanje dvije države.

Prema načinu prijevoza promet može biti slobodni i linijski. Linijski prijevoz – je onaj prijevoz koji se obavlja po definiranoj liniji, po definiranom voznom redu, po određenoj cijeni. Vozilo koje obavlja linijski prijevoz ima na sebi oznaku linije, dakle njen broj i ime. Na voznom redu ta je linija upisana sa svojim polaznim i odredišnim terminalom (točkom polaska tj. odredišta), vidljivo je istaknut prijevoznik (npr. HŽ ili ZET), razrađen je raspored stanica i vrijeme dolaska u te točke, kao i važeće razdoblje voznog reda. Slobodni prijevoz – se dogovara između prijevoznika i korisnika prijevozne usluge; vrijeme polaska, polazište, odredište, trasa puta, izbor prijevoznog sredstva i cijena.

Prema namjeni promet se dijeli na javni i prijevoz za vlastite potrebe. Javni je prijevoz onaj dostupan svima uz iste uvjete. Prijevoz za vlastite potrebe je prijevoz koji obavljaju pravne ili fizičke osobe da bi zadovoljili prijevoznu uslugu u okviru svoje djelatnosti.

Što je promet?

Nabroji grane prometa!

Koja je razlika između

linijskog i slobodnog prijevoza?

Koja je razlika između javnog i prijevoza za

vlastite potrebe?

1.3. OSNOVNE ZNAČAJKE SUVREMENOG PROMETA

Razvoj suvremenog društva i vanjskotrgovinske razmjene u svijetu, neposredno je uvjetovano međunarodnom trgovinom i prometom roba, pri čemu more kao prometni put ima monopolni položaj. Kako se u pomorskim lukama manipulira s gotovo 4/5 svjetskog robnog prometa logično je očekivati da se suvremene tehnologije ovdje najprisutnije.

1.4. SUVREMENE TEHNOLOGIJE PRIJEVOZA

Primarna funkcija suvremenih tehnologija prijevoza je ubrzati proces prijevoza, ukrcaja i iskrcaja tereta, povećati stupanj racionalizacije, i u konačnici smanjiti troškove. Bez određenih sustava integralnog ili multimodalnog prijevoza danas je vrlo teško zamisliti obavljanje dugih međunarodnih prijevoza, posebice onih koji uključuju pomorski prijevoz. Iako su početni troškovi relativno visoki, jer je potrebno izvršiti početna ulaganja u infrastrukturu, skladišta, terminale, nabavku suvremenih prijevoznih sredstava i prekrcajne mehanizacije; dugoročno gledajući investicije u suvremene tehnologije višestruko su korisne i isplative.

Integralni prijevoz - je suvremena tehnologija prijevoza kod koje teret ukrcavamo u prijevozno sredstvo uz pomoć paleta ili kontejnera. Multimodalni ili intermodalni prijevoz – je suvremena tehnologija prijevoza u kojem se proces prijevoza odvija uz pomoć dva različita prijevozna sredstva iz dvije različite prometne grane, i to tako da na jednom prijevoznom sredstvu (npr. na brodu) prevozi drugo prijevozno sredstvo (npr. tegljač s poluprikolicom) zajedno sa teretom (npr. kontejnerom). Ovakav oblik prijevoza prvenstveno je međunarodnog karaktera. Konvencionalni prijevoz – je tehnologija prijevoza tereta jednim prijevoznim sredstvom u jednoj grani prometa. Kombinirani prijevoz – je suvremena tehnologija prijevoza (nekontejneriziranog) u kojoj se teret prevozi kombinirano s najmanje dva prijevozna sredstva iz najmanje dvije prometne grane od svog polazišta do odredišne točke.

Što znače pojmovi: integralni,

intermodalni, konvencionalni i kombinirani

prijevoz?

2. C E S T O V N I P R O M E T

2.1. OPĆENITO O CESTOVNOM PROMETU

Da bi se cestovni promet mogao odvijati potrebni su:1. prijevozni put2. prijevozno sredstvo

Ad.1.)Kada govorimo o prijevoznom putu u cestovnom prometu onda mislimo na različite klasifikacije cesta, koja dijelimo ovisno o njenoj namjeni i funkciji.Prema Zakonu o javnim cestama i Zakonu o sigurnosti prometa na cestama RH ceste se prema društveno-gospodarskom značenju dijele na:

1. javne ceste2. nerazvrstane ceste

Javne ceste mogu biti: magistralne, regionalne i lokalne.Nerazvrstane ceste su sve one ceste koje koristimo za promet po bilo kojoj osnovi a namijenjena je većem broju različitih korisnika. Tu ubrajamo različite seoske, šumske i poljske putove, pristupne ceste i prostore parkirališta i sl.

Ad.2.)Prijevozna sredstva se dijele na:

1. prijevozna sredstva za prijevoz putnika2. prijevozna sredstva za prijevoz tereta

2.2. PRIJEVOZNA SREDSTVA U CESTOVNOM PROMETU

Osnovna bi podjela prijevoznih cestovnih sredstava bila na motorna vozila i priključna vozila, odnosno na vozila sa ili bez motornog pogona. Prijevozna sredstva su tehnička sredstva namijenjena za prijevoz putnika i robe.Prema namjeni motorna vozila se mogu podijeliti na:

1. putnička2. teretna 3. kombinirana4. specijalna5. radna6. vučna7. vojna 8. sportska

Vozila za prijevoz putnika - su motorna vozila po konstrukciji namijenjena za prijevoz putnika i njihove prtljage.Tu ubrajamo:

1. putničke automobile2. autobuse3. mopede 4. motorkotače 5. skutere, te

Kako smo podijelili cestovna

prijevozna sredstva?

6. bicikl s pomoćnim motorom

Vozila za prijevoz tereta - su motorna vozila s više tragova konstrukcijski namijenjena za prijevoz tereta. Tu ubrajamo:

1. teretne automobile (kamione)2. teretne tricikle3. teretne automobile gusjeničare/polugusjeničare

Priključna vozila - su vozila bez vlastitog motora za kretanje koje je konstrukcijski predviđeno za to da bude priključeno motornom vozilu.Priključna vozila mogu biti izvedena kao:

1. prikolice i2. poluprikolice

2.3. TROŠKOVI I PRIJEVOZNINE U CESTOVNOM PROMETU

Troškovi predstavljaju vrijednost financijski izraženih izdataka koje jednostavno moramo utrošiti da bi proizveli neku prometnu uslugu. Imamo dvije glavne skupine troškova:

1) fiksni troškovi2) varijabilni troškovi

Fiksni ili stalni (nepromjenjivi) troškovi – ne ovise o promjeni obujma proizvodnje. Mogu biti apsolutno i relativno fiksni. Apsolutno fiksne troškove čine amortizacija, premije osiguranja, troškovi održavanja, troškovi najamnine i sl.Relativno fiksni troškovi nepromjenjivi su u ukupnoj sumi samo u pojedinim zonama poslovanja.

Varijabilni troškovi – ovisni su o promjeni obujma proizvodnje. Ovdje mislimo na plaće, na potrošnju materijala, goriva i dijelova, popravke vozila i sl. Varijabilni troškovi se dijele na progresivne, proporcionalne i degresivne.

Što su troškovi?

Kakvi su to fiksni, a kakvi

varijabilni troškovi?

VT (progresivni)VT (proporcionalni)

VT (degresivni)

FT

Q Dijagram: fiksni i varijabilni troškovi

Prijevozni troškovi – se mogu podijeliti u tri glavne skupine:a) troškovi prijevoznikab) troškovi korisnika prijevozac) društveni troškovi

Troškovi prijevoznika – su troškovi koje prijevoznik ima radi obavljanja prijevozne usluge. Oni obuhvaćaju plaće radnika, troškove vezane za rad prijevoznih sredstava i njihovo održavanje, gorivo, zatim troškove administracije, prijevozne dokumentacije i ostale troškove koji se javljaju u prijevoznom procesu. Troškovi korisnika prijevoza – su plaćanje vozarine, tj. ona cijena koju moram platiti da bi bih dobio prijevoznu uslugu od strane prijevoznika. Društveni troškovi – su troškovi koje podmiruje društvo u cjelini, dakle oni troškovi koji moraju biti podmireni da bi do mogućnosti prijevoza uopće došlo. To su prvenstveno troškovi izgradnje infrastrukture, njenog održavanja, troškovi vezani uz sigurnost i slično.

Prijevoznina (vozarina) u cestovnom prometu – je izražena vrijednost prijevozne usluge odnosno njena cijena koja se ponajviše sastoji od troškova prijevoza. Kako imamo prijevoznine u cestovnom prometu, tako ih imamo i u željezničkom, zračnom i plovidbenom prometu.

Prijevoznine ne uključuju posebne naknade poput vaganja robe, plaćanja cestarine, vožnje trajektom i sličnih posebnih naknada. Njih će prijevoznik posebno obračunati naručitelju prijevoza. Prijevoznina ovisi o odabiru prijevoznog sredstva za uslugu koju vršimo, zatim o udaljenosti prijevoza, o vrsti i specifičnostima robe koju prevozimo, o njenoj količini, o infrastrukturi (razvijenost prometne mreže), iskoristivosti prijevoznog kapaciteta i dr.

2.4. DOKUMENTACIJA U CESTOVNOM PROMETU

Ugovor o prijevozu tereta - se sklapa između pošiljatelja i prijevoznika, i njime se prijevoznik obvezuje da će za određenu financijsku naknadu obaviti uslugu prijevoza za pošiljatelja sukladno podacima u ugovoru. U ugovoru će se definirati o kakvom teretu se radi, za koji cijenu će biti izvršen prijevoz, kojim prijevoznim

Pojasni podjelu

prijevoznih troškova!

Što su prijevoznine?

Pojasni ugovor u prijevozu

FT – fiksni troškoviVT – varijabilni troškoviPT – prag rentabilnostiQ – obujam proizvodnje

putem će biti dostavljen na odredište i slično.Sklapanje ugovora o prijevozu dokazuje se potpisivanjem i izdavanjem teretnog lista.Ako prijevoznik ne može zbog određenog razloga ispuniti ugovor potrebno je izvršiti izmjenu ugovora u najkraćem roku. U slučaju da tijekom prijevoza dođe do oštećenja ili gubitka robe, posljedice snosi prijevoznik jer je odgovoran za teret od trenutka preuzimanja robe do trenutka isporuke pošiljatelju. Prijevoznik neće biti odgovoran samo ako je do oštećenja ili gubitka došlo zbog nekog incidentnog čimbenika, dakle uslijed neke ''više sile'' a ne njegovom krivnjom.

Teretni list (Waybill) – izdaje prijevoznik na zahtjev pošiljatelja, te nakon što ga obje strane potpišu smatra se da je sklopljen ugovor o prijevozu i da je teret predan na prijevoz. U teretnom listu se nalaze sljedeći podatci: - naziv i adresa pošiljatelja i prijevoznika - datum i mjesto izdavanja teretnog lista - datum i mjesto utovar i istovara robe - količina i vrsta tereta - popis dokumentacije koja se prilaže uz teretni list

U teretni list se mogu unijeti i drugi podatci, ako ih pošiljatelj ili prijevoznik smatraju važnim.

tereta u cestovnom prometu!

Što je teretni list i koji se

podatci nalaze u njemu?

Slika: Primjerak teretnog lista

Karnet TIR – je međunarodni teretni list, tj. carinski dokument koji se izdaje prema Konvenciji TIR. Sadrži niz listića u duplikatu, i označen je serijskim brojem radi kontrole. Karnet TIR može se koristiti kod uvoza, izvoza i tranzita među zemljama potpisnicama Konvencije TIR, s time da je prethodno potrebno zadovoljiti određene uvjete poput propisanih tehničkih i sigurnosnih uvjeta, istaknute plave ploče na vozilu s natpisom TIR, zatim plaćenih pristojbi i taksi kod uvoza i izvoza i slično.Najveća je prednost korištenja karneta TIR kraće zadržavanje prijevoznika s robom na graničnim prijelazima.

Što je karnet TIR i koje je

uvjete potrebno

zadovoljiti za korištenje

karneta TIR?

Slika: Primjerak međunarodnog teretnog lista karnet TIR

3. Ž E L J E Z N I Č K I P R O M E T

3.1 Općenito o željezničkom prometu - pojam, prednosti i nedostaci

Željeznički je promet oduvijek imao velik značaj za gospodarski razvitak svake zemlje. Prvi vlak krenuo je 1825. godine na relaciji Stockton – Darlington u Engleskoj, a konstruirao ga je George Stephenson. Krajem 19.stoljeća započinje razvoj cestovnog prometa čine željeznički gubi na tada iznimnoj važnosti. Prva željeznička pruga koja je prolazi kroz Republiku Hrvatsku na relaciji Budimpešta – Kaniža – Kotoriba – Čakovec otvorena je 1860. godine.

Važnost i uloga u gospodarskom sustavu željeznički je promet opravdao kroz svoje mnogobrojne prednosti. Njegova sposobnost prijevoza velikog broja putnika i robe na velike udaljenosti, udobno putovanje, u današnje vrijeme velikim brzinama, niži troškovi prijevoza po jedinci tereta u usporedbi s cestovnim prometom, redovitost, sigurnost, relativna neovisnost o vremenskim prilikama, sve su to prednosti i obilježja željezničkom prometa.Nedostaci željezničkog prometa su relativno velika potrošnja goriva, visoka cijena izgradnje infrastrukture (posebice kod elektrifikacije), stupanj iskorištenja je manji nego kod vodnog prometa, a i cijena prijevoza je relativno visoka.

3.2 Osnovni čimbenici željezničkog prometa – prijevozni put i prijevozna sredstva

Za odvijanje željezničkog prometa nužna su dva čimbenika, prijevozni put i prijevozna sredstva.Prijevozni put čini željeznička pruga s jednim ili više kolosijeka, po kojima se kreću željeznička prijevozna sredstva. U gotovo 75 % država koristi se pruga širine normalnog kolosijeka od 1435 mm, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Pruge uskog kolosijeka koriste se u Japanu, Južnoj Africi, nekim azijskim državama i iznose od 750, 1000 do 1067 mm. Pruge širokog kolosijeka zastupljene su u Rusiji i Finskoj (1524 mm), Portugalu (1665 mm), Španjolskoj (1667 mm) i još neki državama. Ovo razvrstavanje pruga prema širini kolosijeka ima veliku ulogu kod međunarodnog prijevoza jer stvara određene probleme i povećava troškove prijevoza.

Glavni dijelovi željezničke pruge su: - gornji ustroj pruge (elementi: pragovi, tračnice, uređaji protiv pomicanja tračnica i bočnog pomicanja kolosijeka, kolosiječni pričvrsni pribor, kolosiječni zastor; konstrukcije: skretnice, križišta) - pružne građevine (geotehničke građevine – nasip, usjek, zasjek, potporni zidovi, galerije, odvodni sustav, peroni; konstrukcijske građevine: podvožnjaci, mostovi, propusti, vijadukti); željezničko-cestovni i pješački prijelazi. - TK uređaji (telekomunikacijska postrojenja, uređaji za žični i bežični prijenos informacija) - signalno-sigurnosni uređaji (signalno-sigurnosni uređaji i postrojenja, kolosiječne kočnice, uređaji za osiguranje prijelaza, te uređaji koji služe za zagrijavanje skretnica) - elektroenergetski uređaji (kontaktna mreža, rasvjeta, visokonaponski priključci, stabilna postrojenja elektrovuče)

Koje su prednosti a

koji nedostaci korištenja

željezničkog prometa?

Što je željeznička

pruga?

Kako smo razvrstali

pruge prema širini

kolosijeka?

Nabroji glavne dijelove

željezničke pruge!

- zemljište pružnog pojasa, - te ostala postrojenja i uređaji.

Prijevozna sredstva – u željezničkom prometu se prema namjeni dijele na: - vučna vozila - vučena vozila - vozila specijalne namjene

Vučna prijevozna sredstva su vozila s vlastitim pogonom namijenjenih za vuču ili guranje vučenih vozila, ali i za direktan prijevoz putnika ili robe.Prema vrsti pogona razlikujemo željeznička vučna vozila na parni, električni, dizelski i turbinski pogon. Parni pogon je gotovo izbačen iz upotrebe zbog svojih brojnih nedostataka. Električni pogon obiluje prednostima (ukupna korisnost od 32-36 %)i njegova važnost i primjena raste u odnosu na druge vrste pogona. Dizelski pogon je svojevremeno bio najznačajniji, jer je imao znatno veću ukupnu korisnost od parnog pogona (25-32 %), veći polumjer kretanja, lako puštanje u rad i slično, i još je uvijek prilično zastupljen na prugama koje nisu elektrificirane, a takvih je primjerice u Hrvatskoj veći dio. Turbinski pogon je zapravo pogon plinske turbine. Nije zastupljen kao električni ili dizelski pogon, a ukupna korisnost mu se kreće oko 18 %. Pogodan je dugim prugama, bez čestih zaustavljanja, i pod punim opterećenjem, što je primjenjivo primjerice po Rusiji i SAD-u.

Prema konstrukciji vučna se vozila dijele na lokomotive, motorna kola i motorne vlakove.

Vučena prijevozna sredstva u željezničkom prometu su vozila koja nemaju vlastiti pogon, već ih vuku vučna vozila. Namijenjena su za prijevoz putnika ili robe. Putnički vagoni su namijenjeni za prijevoz putnika i mogu biti izvedena kao putnički vagoni sa sjedalima, s ležajevima, vagoni za spavanje, vagoni – restorani, poštanski vagoni, inspekcijski i slično.Teretni vagoni su namijenjeni za prijevoz različitih vrsta robe (tereta) a mogu biti izvedena kao: zatvorena, otvorena s visokim ili niskim stranicama, plato vagoni, te kao različite izvedbe specijalnih vagona (hladnjače, cisterne, za prijevoz stoke itd.).

U specijalna vozila za potrebe željeznice i ostale posebne namjene ubrajamo: vozila za izgradnju pruge i pružnih postrojenja, dizalice, vozila za čišćenje snijega na pruzi, kola za ispitivanje, za transport materijala, za sanitetske potrebe i slično.

3.3 Vrste pošiljki i robne tarife u željezničkom prometu

Pošiljkom nazivamo jednu ili više stvari koje smo predali na prijevoz s jednom prijevoznom ispravom (prtljažnica, teretni list).Pod pošiljke (specijalne) ubrajamo i intermodalne jedinice U.T.I. (veliki kontejneri, prikolice i poluprikolice, vagonski sanduci).

Pošiljka može biti komadna i vagonska.Komadna pošiljka – je ona koju pošiljatelj predaje na prijevoz propisno pakiranu i prigodnu za manipulacije s njom a sastoji se od jednog ili više (komada) pojedinačnih predmeta. Mogu se otpremati u međunarodnom i domaćem transportu. U međunarodnom kao brzovozne i sporovozne pošiljke, a u domaćem kao redovan, ekspresni i oročeni transport.

Kako smo podijelili

prijevozna sredstva u

željezničkom prometu?

Pojasni podjelu vučnih

prijevoznih sredstava s obzirom na

pogon?

Što su i kako se dijele vučena

prijevozna sredstva?

Koja sve vozila

ubrajamo u specijalna vozila na

željeznici?

Definiraj pojam – pošiljka!

Kakve pošiljke mogu biti?

Vagonska pošiljka – je pošiljka za koju pošiljatelj zahtjeva korištenje vagona, tj. to je ona pošiljka koja se prema propisima i tarifnim odredbama mora prevoziti u specijalnim vagonima. Vagonske se pošiljke u domaćem transportu otpremaju isto kao i komadne pošiljke, i razvrstane su u R-razred unutar kojeg imamo 4 prijevozna stavka: 10, 15, 20 i 25 tonski. U međunarodnom transportu se otpremaju kao sporovozne ili brzovozne, što ovisi o zahtjevu pošiljatelja.

Uz komadne i vagonske, spomenimo još i ekspresne pošiljke. To su one stvari predane na prijevoz za koje je u teretnom listu naznačeno da su ekspresna pošiljka i za njih se primjenjuje ekspresni list. Vremenski rok prijevoza ekspresnih pošiljaka je 24 sata za svakih započetih 400 km.

Tarife – imaju važnu ulogu kod određivanje cijene prijevoza i uređivanja poslovnog odnosa prijevoznika i korisnika usluge, a vrijednost prijevozne usluge iskazuju tarifnim tablicama.

Tarife mogu biti međunarodne (koje primjenjujemo u međunarodnom prometu) i domaće (koje primjenjujemo u unutarnjem prometu jedne zemlje).Tarife se mogu podijeliti i unutar prometnih grana, pa tako imamo i tarife u željezničkom prometu koje se javno objavljuju u određenom vremenskom roku i u kojima se navode visina prijevoznine i ostali troškovi prijevoza.

3.4 Pravni propisi, ugovor o prijevozu i reklamacije u željezničkom prometu

Pravna regulativa u željezničkom prometu se dijeli na međunarodnu i domaću (nacionalnu) regulativu. Kako u nacionalnom prometu postoji čitav niz pravnih propisa, od važnijih ćemo izdvojiti Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu (NN br. 97/93.), Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu (NN br. 87/96.), Pravilnik o prijevozu opasnih tvari željeznicom u međunarodnom i unutarnjem prometu (RID) te Tarife za prijevoz robe na prugama HŽ-a.

Međunarodni prijevoz željeznicom reguliraju međunarodni izvori prava iz konvencija, pa tako najveću važnost ima Konvencija o međunarodnim prijevozima željeznicom (COTIF). COTIF sadrži dva pripadajuća Dodatka, A i B. Dodatak A sadrži Jedinstvena pravila o ugovoru o međunarodnom prijevozu putnika i prtljage željeznicama (CIV) i Dodatak B – Jedinstvena pravila o međunarodnom prijevozu robe željeznicama (CIM).

Ugovor o prijevozu stvari robe željeznicom – se sklapa između prijevoznika i korisnika prijevozne usluge. Tim se ugovorom prijevoznik (npr. HŽ) obvezuje da će prevesti neku robu do uputnog kolodvora za što će mu korisnik prijevozne usluge (pošiljatelj) isplatiti određenu naknadu (prijevozninu).Ugovor je sklopljen kada prijevoznik primi na prijevoz robu zajedno sa teretnim listom.

Reklamacije (prigovori) – su pismeni prigovori prijevozniku radi rješavanja sporova između podnositelja prigovora i prijevoznika. Reklamacije se podnose odmah ili u vremenskom roku od najviše 7 dana, ovisno dali se radi djelomičnom gubitku ili oštećenju stvari, ili potpunom gubitku.

Što su tarife i kao ih možemo

podijeliti?

Kako se dijeli pravna

regulativa u željezničkom

prometu?

3.5. Dokumentacija u željezničkom prometu

Teretni list – je prijevozna isprava u domaćem i međunarodnom prijevozu stvari željeznicom. U domaćem (nacionalnom) prijevozu on je definiran Zakonom o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, a u međunarodnom prijevozu prema konvenciji COTIF.

Teretni list sadrži sljedeće podatke:- naziv i adresa primatelja- naznaka odredišnog kolodvora- količina i vrsta stvari- naziv i adresa pošiljatelja- žig otpremnog kolodvora s datumom- iznos troškova prijevoza- popis dodatnih (priloženih) isprava

Standardni teretni list nije prenosiv, ali postoji i prenosivi teretni list koji se izdaje na posebnom obrascu uz isključivu suglasnost pošiljatelja.

Prenosivi teretni list se potpisuje između prijevoznika i pošiljatelja, a može biti prenosiv ''po naredbi'' i prenosi se indosamentom te prenosiv ''na donositelja'' predajom iz ruke u ruku.

3.6 Međunarodni željeznički promet i posebne vrste prijevoza

Posebne vrste prijevoze su one za koje vrijede posebni propisi, a odnose se na prijevoz opasnih tvari, životinja, mrtvaca, ekspresne robe, kontejnera i privatnih vagona.

Prijevoz opasnih tvari željeznicom – vrši se prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari (NN br. 97/93.) i Propisu o međunarodnom prijevozu opasnih tvari željeznicom RID – Dodatak C konvencije COTIF). Klasifikacija je ista kao i kod prijevoza opasnih tvari u cestovnom prijevozu, dakle na 9 osnovnih klasa; Klasa 1 – eksplozivi i eksplozivne tvari Klasa 2 – plinovi Klasa 3 – zapaljive tekućine Klasa 4 – zapaljive krute tvari, samozapaljive krute tvari Klasa 5 – oksidirajuće tvari i organski peroksidi Klasa 6 – otrovne i zarazne tvari Klasa 7 – radioaktivne tvari Klasa 8 – korozivne i nagrizajuće tvari Klasa 9 – ostale opasne tvari

Opasne tvari zahtijevaju posebne uvjete u pogledu sigurnosti prilikom svog prijevoza pa ih je zato potrebno ispravno i vidljivo označeni i ambalažirani, te ni slučajno tijekom prijevoza biti u vagonima u kojima se nalaze i putnici.

Prijevoz životinja – se obavlja u za to posebno opremljenim vagonima i u skladu s

Što je teretni list u

željezničkom prometu i koje

podatke sadrži?

Kakve su to posebne vrste

prijevoza?

Prema kojim se propisima

prevoze opasne tvari željeznicom?

U koliko smo klasa podijelili opasne tvari?

veterinarsko-sanitarnim propisima.uz životinje je obično potrebno voziti i hranu potrebnu za putovanje, što je i obavezno ako putovanje traje duže od jednog dana.Prijevoz životinja u Republici Hrvatskoj reguliran je Pravilnikom o uvjetima i načinu prijevoza životinja (NN br. 71/2001.)

Prijevoz mrtvaca – se prevoze kao vagonske pošiljke, ako redovan ili ekspresni prijevoz a prijevoz prati sprovodnica pričvršćena s teretnim listom i predaje se otpremnom kolodvoru. Prijevoz je potrebno izvršiti na najbrži mogući način, hermetički zatvorenom sanduku. Troškovi prijevoza plaćaju se unaprijed.

Poštovana polaznice / polazniče,u nastavku slijede zadaci koji će ti pomoći u provjeri naučenog gradiva.Javi se svom predmetnom nastavniku radi dodatnih konzultacija ako ne znaš samostalno riješiti zadatke.Riješenu zadaću donesi na iduće konzultacije i predaj ih nastavniku.Želim ti puno uspjeha u učenju i radu!

Zadaća br. 1.

1. Promet je __________________________________________________

____________________________________________________________

2..Nabroji prometne grane koje poznaješ: __________________ __________________ __________________ __________________ __________________ __________________ __________________ __________________

3. Zaokruži točnu tvrdnju: Linijski prijevoz je:

a) onaj prijevoz koji se vrši između najmanje dvije državeb) onaj prijevoz koji se obavlja po definiranoj liniji, po

definiranom voznom redu, po određenoj cijenic) prijevoz koji se dogovara između prijevoznika i korisnika

prijevozne usluged) prijevoz koji se obavlja isključivo u cestovnom prometu

4. Koja je razlika između javnog i prijevoza za vlastite potrebe?

5. ______________ prijevoz – je tehnologija prijevoza tereta jednim prijevoznim sredstvom u jednoj grani prometa. ______________ prijevoz - je suvremena tehnologija prijevoza (nekontejneriziranog) u kojoj se teret prevozi kombinirano s najmanje dva prijevozna sredstva iz najmanje dvije prometne grane od svog polazišta do odredišne točke.

6. Prema namjeni motorna vozila se mogu podijeliti na: ______________, ______________, ______________, ______________, ______________, ______________, ______________, ______________.

7. Troškovi su: _______________________________________________

__________________________________________________________

8. Poveži pojmove: Varijabilni troškovi ne ovise o promjeni obujma proizvodnje Fiksni troškovi ovisni su o promjeni obujma proizvodnje 9. Prijevozni troškovi – se mogu podijeliti u tri glavne skupine: a) b) c)

10. Što su prijevoznine?

11. Ugovor o prijevozu tereta - se sklapa između ____________ i _____________, i njime se prijevoznik obvezuje da će za određenu ___________ ___________ obaviti uslugu prijevoza za pošiljatelja sukladno podacima u ugovoru.

12. Teretni list je: _________________________________________________________ _________________________________________________________.

13. ________ _____ se može koristiti kod uvoza, izvoza i tranzita među zemljama potpisnicama ___________ ____, s time da je prethodno potrebno zadovoljiti određene uvjete poput propisanih ___________ i _____________ uvjeta, istaknute _______ ploče na vozilu s natpisom _____, zatim plaćenih _________ i ________ kod uvoza i izvoza i slično.

14. Koje su prednosti a koji nedostaci korištenja željezničkog prometa?

15. Što je željeznička pruga?

16. Dopišite pripadajuće širine za:a) pruge uskog kolosijeka _______ mmb) pruge normalnog kolosijeka _______ mmc) pruge širokog kolosijeka _______ mm

17. Nabroji 5 glavnih dijelova željezničke pruge!1)2)3)4)

5)

18. Koja prijevozna sredstva imamo u željezničkom prometu? Zaokruži točne odgovore:

a) vučna vozilab) teglenicec) aerostatid) vozila specijalne namjenee) vučena vozilaf) aerodinig) poluprikolice

19. Vučna prijevozna sredstva s obzirom na pogon na mogu biti na:a) ____________ pogonb) ____________ pogonc) ____________ pogond) ____________ pogon

20. Vučena prijevozna sredstva mogu biti izvedena kao putnička i teretna. Navedi po 5 primjera za teretna i 5 za putnička vučena sredstva!

1) ____________________ 1) ____________________2) ____________________ 2) ____________________3) ____________________ 3) ____________________4) ____________________ 4) ____________________5) ____________________ 5) ____________________

21. Koja sve vozila ubrajamo u specijalna vozila na željeznici?

22. Definiraj pojam – pošiljka, te kakve sve pošiljke mogu biti?

23. Što su tarife i kao ih možemo podijeliti?

24. Kako se dijeli pravna regulativa u željezničkom prometu?

25. Prema kojim se propisima prevoze opasne tvari željeznicom?

26. Zaokruži točan odgovor! U koliko smo klasa podijelili opasne tvari? a) 4 b) 9 c) 8 d) 12