Transport Rasutih Tereta

TRANSPORT RASUTIH TERETA

Seminarski rad

SADRŽAJ

Stranica

1. UVOD...................................................................................................................1

2. POJAM TRANSPORTA…………………………………………………………3

3. OBUJAM PRIJEVOZA TERETA……………………………………………..4

3.1 Slaganje, zaštita i čuvanje tereta………………………………………………….5

4. RASUTI TERET……………………………………………………………………..7

4.1 Promet tekućeg i suhog rasutog tereta…………………………………………...9

4.2 Utjecaj tržišta na razvoj specijaliziranih brodova za rasuti teret……………….12

5. TRANSPORT RASUTIH TERETA MOREM………………………………14

ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………….19

LITERATURA…………………………………………………………………………....20

POPIS ILUSTRACIJA………………………………………………………………...21

1. UVOD

Premještanje neke stvari s jednog mjesta na drugo, odnosno prijevoz ili transport,

počelo je pojavom pračovjeka. Te operacije u samim su se počecima odvijale na vrlo

primitivne načine i vrlo primitivnim sredstvima za rad.

Pod transportom u užem smislu se podrazumijeva prijevoz stvari sa jednog mjesta

na drugo.

Prijevoz tereta datira od najranijih vremena: od prenošenja tereta na leđima robova,

na leđima stoke, tegljenja, voženja splavima, čamcima, kolima. Prijevoz tereta u

cestovnom prometu novijeg je datuma odnosno počinje pronalaskom Otto motora,

što je preduvjet naglijem razvoju suvremenih prijevoznih sredstava i izgradnjom

modernih prometnica. Teret treba premjestiti s jednog mjesta na drugo, a prema

udaljenosti može biti na male i velike udaljenosti. Na male udaljenosti naziva se

unutarnjim prijevozom i pri tom se radi o sredstvima prijenosa a na velike udaljenosti

naziva se vanjskim prijevozom i pri tom se koriste sredstva prijevoza. Pojam

prijevoza tereta obuhvaća dva osnovna elementa prijevoznog procesa: organizaciju

prijevoza i tehniku prijevoza. Ulogu prijevoza tereta možemo promatrati s raznih

gledišta kao:

utjecaj na razvoj privrede - razmještaj proizvođačkih i potrošačkih centara

prometne potrebe i mogućnosti zadovoljavanja

odnos cestovnog prometa prema drugim granama prometa

međusobni promet roba

povećanje obrambene sposobnosti zemlje

Ja budem u ovome radu pisala o prijevozu rasutog tereta morem.

2. POJAM TRANSPORTA1

1 Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.(str 12)

Transport u širem smislu podrazumjeva sve aktivnosti potrebne za obavljanje

prijevoza i drugih prijevoznih radnji, čuvanje i osiguranje stvari i dokumentacije

tijekom transportnog procesa.

Ako se transport odvija u jednom geografskom ili ekonomsko-političkom krugu, takav

transport nazivamo domaćim ili nacionalnim transportom.

Ako se pak transport odvija između jedne ili više geografsko-političkih zajednica tj.

država, tada takav transport nazivamo međunarodnim ili internacionalnim.

Domaći ili nacionalni transport može se obavljati u užem ili širem krugu pa se govori

o međugradskom, lokalnom ili ostalim vrstama prijevoza, odnosno transporta unutar

županija, gradova, općina i drugih naseljenih mjesta.

S obzirom na način odvijanja, promet može biti:

1. Javni, tj. pristupačan svim korisnicima prijevoznih usluga uz jednake uvjete, a

odvijati se može kao:

- linijski prijevoz, tj. prijevoz na određenoj relaciji po unaprijed utvrđenom putu

( plovidbi, želježničkom ili cestovnom redu vožnje ili letu zrakoplova) i tarifi prijevoza

- slobodni prijevoz gdje se relacija i drugi uvjeti prijevoza utvrđuju posebno za svaki

prijevoz

Također se javljaju i posebne vrste prijevoza, kao što su:

- kabotaža, tj. prijevoz putnika i stvari između pojedinih mjesta u RH. Obavljaju ga

domaći vozari na osnovi posebno pribavljene dozvole nadležnog organa

- izvanredni prijevoz kod kojeg su dimenzije vozila ili masa tereta veće od

propisanih.

Kod izvanrednog prijevoza potrebno je posebno odobrenje nadležnog državnog

organa, posebne oznake na prijevoznom sredstvu koje upozoravaju na opasnost

prijevoza, obavezna pratnja,… Posebna mjera se treba poduzeti i kod prijevoza

opasnih tvari, kod ukrcaja i iskrcaja, kao i kod prijevoza živih životinja.

Tri su različita prijevozna puta. Koji mogu biti prirodni ili umjetni.

1. Vodeni - more, rijeka, plovni kanali, jezera

2. Kopneni – željeznički, cestovni, prijevoz cjevovodima

3. Zračni – predstavljaju ga određeni zračni koridori uključujući poletno-sletne

staze na aerodromima

Teško se može reći koji je od nabrojenih putova i prijevoznih sredstava najpogodniji.

Pitanje pogodnosti prijevoznih putova i sredstava ovisi o količini robe koju treba

prevesti, vrsti robe, brzini i rokovima u kojima robu treba dopremiti na mjesto

potrošnje.

U međunarodnom prijevozu najveće značenje ima pomorski prijevoz, jer se u

suvremenoj međunarodnoj razmjeni roba tim putem prevozi oko 70% ukupne

razmjene robe.

3. OBUJAM PRIJEVOZA TERETA2

2 Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.( str. 20 -25)

Pod prijevozom podrazumijevamo količinu tereta koja prevozi u toku određenog

vremenskog perioda. Količina otpremljenog, primljenog ili tereta koji čeka na prijevoz

zove se obujam tereta. Obujam možemo promatrati sa statičkog ili dinamičkog

stanovišta. Statički obujam prijevoza je količina tereta koja čeka na prijevoz, a

iskazana je u tonama, dok dinamički obujam prijevoza je ona količina tereta koja je u

prijevoznom procesu, a iskazuje se u neto tona kilometrima.

Na obujam prijevoza utječe:

količina tereta

potreba tereta za prijevozom

zahtjev centara za otpremom tereta

zahtjev potrošačkih centara za dopremom

udaljenost pošiljatelja i primatelja

Udvojeni prijevoz tereta je prijevoz iste količine tereta koji se do krajnjeg potrošača

prevozi u fazama. Razvrstavanje tereta po vrsti određuju strukturu prijevoza.

Strujanje teretnog prijevoza je prijevoz cjelokupne količine tereta u određenom

pravcu. Strujanje može biti u jednom ili u oba pravca. Pravac kojim se prevozi veća

količina tereta naziva se glavni pravac prijevoza.

Prijevozni tokovi se dijele na:

1. jednosmjerne - vozilo odlazi puno, vraća se prazno

2. dvosmjerne - vozilo odlazi puno, vraća se puno

3. kružne - vozilo u jednom pravcu ide puno, obavlja istovar, ide na drugi utovar

prazno, vrši utovar i u polazište dolazi puno

3.1 Slaganje, zaštita i čuvanje tereta3

3 Wikipedia.hr

Prilikom utovara vozač mora voditi brigu o ravnomjerno raspoređenom teretu na

vozilu te da se ne prekorači dopušteni osovinski pritisak i nosivost vozila. Teret mora

biti tako složen i po potrebi pričvršćen da se spriječi njegovo pomicanje.

Slaganje tereta ima mnogostruko značenje:

da se što bolje iskoristi zapremina i nosivost vozila

da teret ne prelazi gabarit vozila

da se osigura stabilnost vozila

da se poveća produktivnost utovarno-istovarne mehanizacije

Prije utovara treba napraviti plan slaganja tereta „CARGO PLAN“. Teret se slaže od

prednjeg dijela vozila prema zadnjem da se osovine ravnomjerno opterećuju. Teži se

teret uvijek slaže dolje prema prednjem dijelu vozila, dok se rasuti tereti tovare se

samo do visine stranice. Nakon završenog utovara posada motornog vozila dužna je

teret na vozilu dobro povezati, učvrstiti i osigurati a stranice tovarnog sanduka dobro

zatvoriti, povezati lancima, ceradu dobro zategnuti i povezati.

Po potrebi postavljaju se i posebni svjetlosni signali, znakovi i ploče za obilježavanje

tereta. Odgovornost za čuvanje tereta u toku prijevoza pada na članove posade

motornog vozila.

Pod čuvanjem se smatra kvalitativno i kvantitativno očuvanje tereta i predaju

primatelju u istom stanju u kojem je bio predan na prijevoz. U prijevoznom procesu

teret se štiti na više načina: obilježavanjem raznim oznakama, pričvršćivanjem i

vezivanjem tereta, korištenjem cerada i mreža.

Obavijest o prispijeću tereta vozač je dužan dostaviti na adresu koju označi

pošiljatelj.

Pravovremenim obavještavanjem primatelj je u mogućnosti da organizira način

istovara kako bi se obavio u što kraćem roku. Vozači su dužni nadgledati istovar. Ako

primatelj iz bilo kojeg razloga odbije primiti teret vozač je dužan o tome obavijestiti

odgovornu osobu u svojoj organizaciji, a ako se utvrdi oštećenje ili gubitak tereta

vozač je dužan zatražiti da se to utvrdi zapisnički, jedan primjerak zapisnika uzima sa

sobom.

Nakon izvršenog istovara, primopredaje tereta bez primjedbi vozač je dužan zatražiti

primatelja potpisivanje prijevozne dokumentacije i to: putni list, tovarni list,

prijevoznicu.

4. RASUTI TERET4

4 Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.

Rasuti teret je onaj teret koji se općenito prevozi u vozilima čiji je prostor za teret

(sanduk) jedini vanjski kontejner (ambalaža). Obično se radi o tekućinama, rudi i

zrnatom teretu (pijesak, šljunak, žitarice i slično).

Rasuti teret najčešće se nalazi na mjestima predviđenim za čuvanje rasutog tereta

(otvorena skladišta) ili na mjestima gdje se direktno vadi te odmah prerađuje u gotovi

proizvod.

Takav teret najčešće se tovari u prikolicu namijenjenu za prijevoz rasutog tereta ili na

kamion koji ima ugrađen utovarni sanduk za prijevoz rasutog tereta.

Utovar se ostvaruje pomoću raznih utovarivača ili ostalih strojeva predviđenih za

utovar rasutog tereta.

Slika 1: prikazuje utovar rasutog tereta na kamion

Rasuti tereti nalaze se u prostoru predviđenom za transport (prikolica) i samim time

su zaštićeni od rasipanja, a to je jedina važna mjera zaštite prilikom prijevoza od

mjesta utovara do mjesta istovara.

Također se za zaštitu od eventualnog rasipanja koristi i zaštitna cerada kojom se

prekriva vrh prikolice.

Nakon što je teret utovaren u prikolicu provjerava se da li je ravnomjerno raspoređen

po cijeloj dužini i širini prikolice,kako bi izbjegli neravnomjerno opterečenje na

pojedinim dijelovima prikolice.Nakon toga provjeravamo da li su vrata prikolice dobro

zatvorena i učvršćena kako ne bi došlo do rasipanja tereta prilikom prijevoznog

procesa.

Slika 2. Prekrcaj rasutog tereta5

Europsko tržište rasutog tereta:

Na svjetskom pomorskom tržištu tijekom 2005. godine obrađeno je više od 7.1

5 Wikipedia

milijarde tona rasutog tereta. Brodovi za rasuti teret čine 81,8 % ukupnog udjela

svjetske flote koja se, donekle, jednako dijeli između brodova za suhi i tekući rasuti

teret, odnosno na 40.9%.

4.1 Promet tekućeg i suhog rasutog tereta6

U europskim lukama obrađeno je više od 1.58 milijardi tona tekućeg rasutog tereta

(nafta, naftni derivati, zemni plin), i to većinom u Velikoj Britaniji, Italiji, Nizozemskoj,

Francuskoj i Španjolskoj (preko bilijun tona tereta).

Tablica 1. Promet tekućeg rasutog tereta u europskim lukama u 2005. godini7

U Tablici 1., kao najvažnija luka po prometu tekućeg rasutog tereta, ističe se

luka Rotterdam, a zatim redom slijede luke Bergen Ports, Marseille, Le Havre, Tess

& Hartlepool, Trst i Augusta. Oko 185 europskih luka obradilo je u 2005. godini manje

od jednog milijuna tekućeg rasutog tereta po jednoj luci

6 Antun Kristić, Priručnik iz odabranih poglavlja stabiliteta broda i ukrcaja tereta, Rijeka, 1993.

7 ESPO - ANNUAL REPORT 2006-2007, str. 75

Grafikon 1. Struktura prometa tekućeg rasutog tereta u europskim lukama 2005.

godine8

Iz Grafikona 1. jasno je vidljiva dominacija luke Rotterdam naspram drugih prikazanih

luka u prometu tekućeg rasutog tereta. Rotterdam čini čak 36,11% prikazanog

prometa tekućeg rasutog tereta. Treba napomenuti da luka Omišalj na otoku Krku

čini svega 2% prometa tekućeg rasutog tereta, ali taj podatak ne bi trebao

zabrinjavati zbog činjenice da su u tijeku planovi za izgradnju dodatnih terminala za

primitak tekućeg rasutog tereta.

Što se tiče suhog rasutog tereta (željezna ruda, ugljen, žitarice, boksit, aluminij,

fosfati), u europskim lukama je, tokom 2005. godine, bilo obrađeno više od 977

milijuna tona suhog rasutog tereta. Europske zemlje – Nizozemska, Španjolska,

Velika Britanija, Francuska i Italija – obradile su veći dio tog tereta9


9 www.portofrotterdam.com (11.01.2009)

Slika 1. Prekrcaj suhog rasutog tereta10

Tablica 2. Promet suhih rasutih tereta u europskim lukama u 2005. godini

Iz Tablice 2. može se zaključiti da je glavna europska luka za suhi rasuti teret luka

Rotterdam sa 88 milijuna tona obrađenog suhog rasutog tereta, a potom slijede luke

Hamburg, Antwerpen, Dunkirk, Taranto i Amsterdam.

4.2 Utjecaj tržišta na razvoj specijaliziranih brodova za rasuti i generalni teret


Razvoj i fluktuacija na pomorskom tržištu te razvoj i promjene pomorskih ruta

uvelike su utjecale na razvoj i strukturu trgovačke flote. Kako su se brodovi počeli

specijalizirati, taj je utjecaj postajao sve snažniji. U današnje vrijeme udio brodova

za generalni teret po dwt unutar ukupne svjetske trgovačke flote iznosi svega 10%, a

prisutan je pad – 2002. godine udio spomenutih brodova iznosio 12%.

Nadalje, porastao je udio jedno palubnih brodova i specijaliziranih brodova, dok

se broj ro i više palubnih brodova smanjio kao očit utjecaj kretanja i specijalizacije

pomorskog tržišta. Slična situacija je i kod brodova za tekući rasuti teret, gdje je

zabilježen njihov konstantan rast i razvoj.

Iako se za tekući rasuti teret koriste i razvijaju naftni tankeri više od 90%, trenutno

postoji i vidljiv porast LPG i LNG tankera što potvrđuje važnost tekućih rasutih tereta

na pomorskom tržištu Europe, a samim tim i svijeta. Što se tiče krutog suhog tereta,

vidi se smanjenje u korištenju višenamjenskih brodova. Tu je prisutan razvoj i

korištenje brodova za kruti rasuti teret.

Tablica 3. Prosječna starost svjetske trgovačke flote po vrstama brodova (u

postocima od ukupnog dwt)11


Iz Tablice 3., koja prikazuje strukturu svjetske trgovačke flote, s obzirom na starost

brodova – mogu se donijeti određeni zaključci o pomorskom tržištu. Kroz ulaganja u

nove i stare brodove može se vidjeti kako se kreće tržište određenih tereta, pa tako i

rasutog tereta.

Vidljivo je kako se malo ulaže u brodove za rasuti teret što upućuje

na relativnu stagnaciju u pogledu razvitka novih tehnologija i većih fluktuacija,

odnosno a stabilitet pomorskog tržišta rasutog tereta. Može uočiti stabilno pomorsko

tržište. Jednako tako prisutan je stalan rast i razvoj kontejnerskih brodova što

upućuje na stalan rast pomorskog tržišta kontejnerskog prometa.

5. TRANSPORT RASUTIH TERETA MOREM12


Rasuti tereti jesu nepakirani materijali koji se zbog svojih karakteristika krcaju u

rasutom stanju.

U skupinu rasutih tereta spadaju :

Krupniji rasuti tereti (ugljen, rude i kamen u gromadama)

Sitniji rasuti tereti ( ugljena prašina, koks, sumpor, cement, sol, šećer, pijesak,

šljunak i dr)

Žitarice ( pšenica, ječam, raž, kukuruz, soja )

Rasuti tereti mogu pod određenim okolnostima ( utjecaj vlage ili temperature) ili zbog

presipavanja postati opasni tereti.

Rasuti tereti pakirani u vrećama spadaju u generalni teret

Prevoze se posebnim brodovima za prijevoz rasutih tereta – bulk carrierima.

Manipulacija tereta je gotovo potpuno automatizirana, što skraćuje vrijeme boravka

broda u luci.

Brodovi za prijevoz rasutih tereta – bulk carriers.

Prvi brod specijaliziran za prijevoz rasutog Tereta izgrađen je 1852.

Danas bulk carrieri čine 40 % svjetske trgovačke flote sa 1.7 milijardi tona

prevezenog tereta, i to uglavnom ugljena , željezne rudače, žitarica i fosfata.

Po veličini brodove za prijevoz rasutih tereta možemo podijeliti u 6 kategorija

1. Mali bulk carrieri – ispod 10000 dwt

2. Handysize – 10000-35000 dwt

3. Handymax – 35000- 59000 dwt

4. Panamax – 60000-80000 dwt

5. Capesize – 80000-150000 dwt

6. Very large – over 200000 dwt

Slika 2: Primjer prijevoza rasutog tereta

Međunarodni pravilnici koji reguliraju prijevoz tereta u rasutom stanju su:

-Kodeks o sigurnom postupanju s krutim teretima u rasutom stanju (CODE OF SAFE

PRACTICE FOR SOLID BULK CARGOES-BC CODE)

-Međunarodni kodeks o sigurnom prijevozu žitarica u rasutom stanju

(INTERNATIONAL CODE FOR THE SAFE CARRIAGE OF GRAIN IN BULK 1991.-

INTERNATIONAL GRAIN CODE)

BC KODEKS govori o standardima koji se primjenjuju na sigurno slaganje i prijevoz

krutih rasutih tereta, isključujući žitarice na koje se primjenjuju posebna pravila.

Prvenstvena namjena ovog kodeksa je poboljšanje ukrcaja i smještaja rasutih tereta

na način:

-ukazivanja opasnosti koje se javljaju kod ukrcaja

-davanja uputa o postupcima koje treba primjeniti kad se namjerava ukrcati

rasuti teret

-navođenja popisa tvari koje se redovito prevoze u rasutom stanju

-opisa postupaka ispitivanja radi određivanja svojstava tereta koji se prevozi u

rasutom stanju

OPASNOSTI:

-strukturna oštećenja broda zbog neispravnog rasporeda tereta

-gubitak ili smanjenje stabilnosti radi pomicanja tereta, klizanja ili prelijevanja tereta

koji je postao žitak,

-kemijske reakcije (opasni tereti)

PRIMJER OPISA TERETA

Coal-ugljen:

Un no:010, imo class mhb, stowage factor : 0,79-1,53

Svojstva: ugljen može ispuštati zapaljivi plin-metan. Smjesa metana i zraka koja

sadrži 5-15% metana je explozivna i može se upaliti iskrom ili otvorenim plamenom.

Metan je lakši od zraka i može se stoga skupljati u gornjim dijelovima prostora za

teret. Neki ugljeni sposobni su apsorbirati kisik u prostoru za teret neki ugljeni skloni

su samo zagrijavanju, što može dovesti do spontanog izbijanja vatre u prostoru za

teret. Neki ugljeni mogu u dodiru s vodom stvoriti kiseline što dovodi do korozije

Prema gore navedenim svojstvima tereta ugljena dolazimo do zaključka da ugljen

zahtjeva posebnu pažnju kod krcanja i slaganja s obzirom da se tretira kao opasan

teret.

PLAN MJERA U OPASNOSTI:

RADNJE U SLUČAJU POŽARA : Zatvoriti grotla , sprečavanje pristupa zraka može

biti dovoljno da bi se spriječila vatra. Ne koristiti vodu. Zatražiti mišljenje stručnjaka i

razmotriti mogućnost skretanja u najbližu luku.

Napomena: koristi CO2 i inertni plin dok je vatra očita.

Prije ulaska u zatvorene prostorije ispuniti odgovarajuću listu za provjeru sigurnosti te

postupati u skladu s propisima.

PRIJEVOZ ŽITARICA U RASUTOM STANJU MOREM

Primjenjuje se INTERNATIONAL GRAIN CODE i to na brodove bez obzira na

veličinu, uključujući i one manje od 500 bt, koji se koriste za prijevoz žitarica u

rasutom stanju.

Uz posebne konstrukcijske zahtjeve koje brod mora ispunjavati , mora ispunjavati i

određene zahtjeve u pogledu stabilnosti:

1. Kut nagiba zbog pomicanja žitarica ne smije biti veći od 12°, a kod brodova u

gradnji na dan 1.1. 1994. Ili poslije, kut pri kojem je uronjen kraj palube

odabire se prema tome koji je manji.

2. U dijagramu statičke stabilnosti preostala površina između krivulje momenata

nagiba i krivulje momenata uspravljanja ne smije ni pri jednom stanju krcanja

biti manja od 0.075 m-rad

3. Nakon ispravka za učinak slobodnih površina , početna meta centarska visina

ne smije biti ispod 0,30m

Najveće svjetske izvoznice žitarica kao što su SAD i Kanada propisuju posebne

uvjete koje brod za prijevoz žitarica u rasutom stanju mora ispunjavati. S istima

zapovjednik broda mora biti upoznat te postupati prema uputama.

Ovisno o načinu krcanja tereta odnosno opremi koja se koristi za ukrcaj/iskrcaj

smanjit će se odnosno produžiti vrijeme boravka broda u luci.

Najčešće se koriste dizalice na brodu ili na doku sa posebnom opremom za iskrcaj /

ukrcaj čiji je kapacitet do 1000 tona na sat.

Međutim koriste se i dizalice sa kapacitetom 1000-2000 t na sat što je bitno skratilo

vrijeme boravka broda u luci.

Još su najčešće u upotrebi kontejneri različitih kapaciteta i to od 100t/h pa sve do

15000 t/h u modernim lukama za prekrcaj rasutih tereta.

Nakon iskrcaja tereta slijedi priprema brodskih skladišta za ukrcaj idućeg tereta što

predstavlja najzahtjevniju operaciju.

Priprema će ovisiti o:

teretu koji se prevozio

teretu koji će se krcati

raspoloživom vremenu

raspoloživoj posadi.

Utovar i istovar obavlja se na utovarno-istovarnim stanicama u čije područje rada

spada:

prijem i otprema tereta

skladištenje tereta

pripremanje tereta za prijevoz

utovar i istovar tereta

izdavanje prijevozne dokumentacije

za obavljanje tih poslova utovarno-istovarne stanice moraju imati:

utovarno-istovarne prostore za manipulaciju teretom

prostor za smještaj tereta

postrojenja za mjerenje tereta

prilazni putevi i prostori za manevriranje vozila

službene i pomoćne prostorije

kapacitet utovarno-istovarne stanice ovisi o količini tereta koja se izmanipulira u

jedinici vremena, a to opet ovisi o:

- prostoru za utovar i istovar koji mora imati utovarno-istovarni front za postavljanje

vozila:

a) uzdužno

b) okomito

ZAKLJUČAK

Potreba za prijevozom tereta su stalne i datiraju još od početka ljudske povijesti do

danas. U početku je čovjek koristio prirodne putove i staze, a sa razvojem

prometnica i prometnih sredstava prati ga opći razvoj društva i njegove potrebe za

razmjenom dobara.

Razmjena dobara bila bi nemoguća bez određene dokumentacije ili međunarodnih

konvencija. Koliko god se činilo da je dokumentacija vezana za prijevoz tereta

komplicirana, bez nje ne bi znali kakva se roba prevozi, tko ju šalje, a tko prima, niti

kojim putem ide. Također ne bi znali ništa o samom vozaču. Zbog toga postoji

dokumentacija koja prati teret i koja nam daje sve te podatke, kako bi uloga i važnost

prijevoza tereta a i sam teret ostali zaštićeni i kako bi se prijevoz odvijao što brže i

kvalitetnije.

Obavljeni proces prijevoza protekao je bez zastoja. Količina utovarenog tereta je

zadovoljavajuća u odnosu na nosivost vozila.

Kod distribucije robe bitno je voditi računa da mjesta istovara na kojima se istovaruje

najveća količina robe bude među prvim odredištima kako bi se ostvarile uštede na

gorivu i smanjilo trošenje prijevoznog sredstva.

LITERATURA

Knjige/časopisi

1. Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet

u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.

2. Antun Kristić, Priručnik iz odabranih poglavlja stabiliteta broda i ukrcaja tereta,

Rijeka, 1993.

3. Martin A. Rhodes (BSc. Hons), Ship Stability for Mates/Masters,

Glasgow ,College of Nautical Studies, Witherbys Seamanship International

Ltd. 2008.

Internetske stranice

Wikipedia.hr

ESPO - ANNUAL REPORT 2006-2007

POPIS ILUSTRACIJA

Slika 1: prikazuje utovar rasutog tereta na kamion

Baričević, H., Poletan Jugović, T., Vilke S., Tereti u prometu, Pomorski fakultet u

Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2010.

Slika 2. Prekrcaj rasutog tereta

Wikipedia

Tablica 1. Promet tekućeg rasutog tereta u europskim lukama u 2005. Godini

Tablica 2. Promet suhih rasutih tereta u europskim lukama u 2005. godini

ESPO - ANNUAL REPORT 2006-2007, str. 75

Grafikon 1. Struktura prometa tekućeg rasutog tereta u europskim lukama 2005.

godine

Slika 1. Prekrcaj suhog rasutog tereta


Tablica 3. Prosječna starost svjetske trgovačke flote po vrstama brodova (u

postocima od ukupnog dwt)


Slika 2: Primjer prijevoza rasutog tereta

Documents

Transport Rasutih Tereta