TOO DABAC

U LICE ZAGREBADRUG I POGLED

U M J E T N I K A G A L E R I J A B O S N E I H E R C E G O V I N E0 4 0 4 2 4 0 4 2 0 13

TOO DABAC - (U)LICE ZAGREBA

1. Zgrada bive Burze, Trg Joe Vlahovia, oko 1960.,2. Kazalina kavana, Trg marala Tita, 1953.,3. Izlog kavane, Park Zrinjevac, oko 1948.,4. Gradska kavana, Trg bana Josipa Jelaia, oko 1939.,5. Gupeva zvijezda, oko 1935.,6. Trg bana Josipa Jelaia, oko 1935.,7. Trg bana Josipa Jelaia, oko 1935.,8. Trg bratstva i jedinstva, oko 1960.,9. Trg Petra Preradovia, oko 1940.,10. Kavana Dubrovnik, Trg Republike, oko 1960.,11. Kavana Dubrovnik, Trg Republike, oko 1960.,12. Trg Petra Preradovia, 1936.,13. Trg bana Josipa Jelaia, oko 1940.,14. Kavana Neboder, Trg Republike, oko 1960.,15. Kavana Neboder, Trg Republike, oko 1960.,16. Buffet Mocca, Trg bana Josipa Jelaia, 1939.,17. Terasa Kazaline kavane, oko 1950.,18. Oleander terasa Hotela Esplanade, oko 1960.,19. Trg Petra Preradovia, oko 1950.,20. Trg Petra Preradovia, oko 1935.,21. Knjiara Seljake sloge, Trg Republike, oko 1960.,22. Izlog knjiare, Trg Republike, oko 1950.,23. Trg Republike, oko 1960.,24. Trg Petra Preradovia, oko 1940.,25. Znanstvena knjiara, Trg bratstva i jedinstva, oko 1960.,26. Knjiara Naprijed, Trg Republike, oko 1960.,27. Trg Republike, oko 1950.,28. Trg bana Josipa Jelaia, oko 1935.,29. Slastiarnica Majmunjak, Trg Republike, oko 1960.,30. Izlog knjiare, oko 1957.,31. Gradska kavana, Trg bana Josipa Jelaia, 1939.,32. Restaurant Splendid Express, oko 1960.,33. Trg kralja Tomislava, oko 1940.,34. Trg Republike, oko 1960.,35. Glavni kolodvor, oko 1940.,36. Trg Marka Orekovia, oko 1960.,

37. Kazalina kavana, Trg marala Tita, 1960.,38. Trg bana Josipa Jelaia, 1939.,39. Kua pravoslavne opine, Trg Petra Preradovia, oko 1940.,40. Trg Eugena Kvaternika, oko 1940.,41. Trg bana Josipa Jelaia, 1940.,42. Slastiarnica Majmunjak, Trg Republike, oko 1960.,43. Gradska kavana, Trg Republike, oko 1960.,44. Pogled sa zgrade Glavnog kolodvora, oko 1933.,45. Buffet Leo, Trg Republike, oko 1960.,46. Trg Republike, kiosk Sljeme, oko 1950.,47. Trg Republike, oko 1960.,48. Trg Republike, oko 1950.,49. Trg Republike, oko 1950.,50. Zrinjevac, zgrada JAZU, oko 1950.,51. Trg Republike, oko 1950.,52. Pogled na Nacionalnu i sveuilinu knjinicu, Maruliev trg, oko 1960.,53. Znanstvena knjiara, Trg bratstva i jedinstva, oko 1960.,54. Trnica Dolac, oko 1950.,55. Kiosk s novinama, Trg republike, oko 1960.,56 Trg Republike, pogled iz Gradske kavane, oko 1960.,57. Express buffet, Trg Republike, oko 1960.,58. Kavana Neboder, Trg Republike, oko 1960.,

TOO DABAC - DRUGI POGLED

1. Odmor skijaa, Zagreb, oko 1935.,2. Nat, Zagreb, oko 1936.,3. Skaka, Zagreb, 19344. Skok, Zagreb, 1934.,5. Sokoli se spremaju za nastup, Zagreb, 19346. Tablice, Zagreb,1939.,7. Neboder, Srbija, oko 1960.,8. Iz ptije perspektive, Zagreb, oko 1935.,9. Stup dalekovoda, Zagreb, 1934.,

3

TOO DABAC

U LICE ZAGREBADRUG I POGLED Ka

van

a N

ebo

der

, Trg

Rep

ub

like,

oko

196

0.

4Iznimno bogata zbirka arhiv too dabac sadri vie od 200 000 foto zapisa, od toga iz prve generacije Dabevih negativa ima oko pet tisua snimaka sa zagrebakim motivima. Kako onda odoljeti napasti i Dabev zagrebaki ciklus ne staviti u fokus ove izlobe u do sada ve ustaljenoj praksi arhiva da se kontinuirano prezentiraju manje poznati segmenti autorovoga opusa. Mnoga poveanja iz ovog odabira nisu dosad bila publicirana, mnoge ih ni sam autor nije razvijao, iz negativa pretvorio u pozitiv.

Dijelom su te snimke Zagreba bili negativi, probna poveanja ili kontaktne probe, svrstani, prema Dabevoj nomenklaturi, pod oznakom r (to podrazumijeva reportanu fotografiju). Zaudo, u njegovoj poslovinoj boemtini i nesustavnom voenju evidencije snimaka, te su snimke vrlo pomno sistematizirane. No u smislu istraivakog rada na ovom opusu problem je, kao i uvijek, s datumima jer na autor ili nije osjeao ili nije volio zapisivati vrijeme nastanka

(U) L I C E Z AG R E B A TO O D A B A C

Marina BENAI

svojih snimaka. Velik dio Dabevih fotografskih veduta i gradskih prizora bili su nepravedno u sjeni najpoznatijeg i najee izlaganog ciklusa Ljudi s ulice, iako je autoru njegov grad cijelog ivota bio vrlo zanimljiva fotografska meta. Stoga se odabir urbanih motiva, u irem vremenskom rasponu od tridesetih do kraja pedesetih godina XX stoljea, nametnuo kao logian, zanimljiv i neizbjean, dakako i s aspekta mijena u autorovu pristupu i doivljaju te teme tijekom vremena.

Gradske su ulice, trgovi i prolaznici Dabcu, kao dugogodinjem stanaru Ilice 17, gdje je imao atelijer od 1940. godine do smrti, svjedoci njegove fotografske opservacije, a gotovo je uvijek bio spreman za snimanje, oboruan ak trima Rolleiflex kamerama koje su mu nemarno visjele o vratu.

O injenici da je osobno visoko vrednovao svoje urbane motive svjedoi izbor s njegove velike retrospektivne izlobe iz 1968. godine u Muzeju za umjetnost i obrt. Uz seriju Portreti, tada su bile izloene i brojne fotografije pod nazivom Zagreb, izdvojene u posebnu cjelinu. Izbor radova, uz Dabca, radila je kustosica Zdenka Munk.

Dabac je privukao pozornost domae i meunarodne publike ve poetkom tridesetih godina ciklusom fotografija Ljudi s ulice, isprva pod nazivom Bijeda, koji je nastajao od 1932.

Trn

ica

Do

lac,

oko

195

0.

61 Mladen Tudor, predgovor izlobi, Too Dabac, slike za uvanje,Arhiv Too Dabac, Zagreb, lipanja 1982.

do poetka 40-ih godina, a i danas ga najvie pamtimo upravo po tim fotografijama. Taj vrlo indikativan dio Dabeva opusa predstavlja vizualnu lirsku kroniku ivota njegova grada. Svoj grad biljei s mnogo empatije, intonacijom slinom ranim Chaplinovim ili srodnim filmovima iz doba amerikog i europskog nijemog filma. Dabac je pri tom uvijek znao ostati na distanci promatraa i nikad nije skrenuo u naturalistiko-patetian ton. Kako Mladen Tudor primjeuje: On je fotograf trotoara, zanat mu je cesta, a zvanje intuicija. Njegova je kamera nepodmitljiva, ona je podinjena vremenu1.

Urbane studije Toe Dabca, fokusirane na pojedinane portrete ili na gradske situacije i trenutke ivota u tom gradu, osobni su vizualni dnevnik koji prerasta u svevremenu i univerzalnu memoriju, odnosno, kako se lirski izrazila zagrebaka povjesniarka umjetnosti eljka orak: Dabeva sjeanja postaju nai simboli.

Dabeve foto-vedute iz pedesetih godina otkivaju pak za nijansu hladnijeg promatraa i gube ton empatije toliko prisutan u ciklusu Ljudi s ulice.

Istraivanja dokumentarne grae u arhivu too dabac svjedoe da je autor pratio i bio informiran o suvremenim tokovima na svjetskoj fotografskoj sceni. Presudan utjecaj na mnoge hrvatske fotografe imala je autorska izloba Edwarda Steichena The Family of Man koja je na europskom putu bila prikazana i u Zagrebu. Poznavao je i rad fotografa iz agencije Magnum, koja je lansirala stvaralaki pristup motivu naglaen osobnom optikom pri emu je tehnika savrenost fotografije stavljena u drugi plan. Tako Dabca na fotografijama s prizorima buffeta i kavana prepoznajemo i kao life fotografa. U jednom od rijetkih intervjua koje je ezdesetih godina dao za reviju Zagrebaka panorama na pitanje kako pronalazi temu ili motiv za novi pristup, odgovara: Vidim ga. to mi se svia snimim. Radim po instinktu.

U izboru fotografija za ovu izlobu nije nas vodila nostalgija, nego elja za osvjeavanjem sjeanja i namjera da se utjee na percepciju naslijea. Iezli toposi jednoga grada - bio je prvotni alternativni naziv tijekom nastajanja izlobe. Stoga su hotimice birani motivi kavana i buffeta kojih u Zagrebu zamalo vie nema, kao i danas transformirani gradski trgovi koji imaju drugaiji urbanistiko-arhitektonski identitet. Namjera je bila konfrontirati Dabev i na Zagreb nekad, ovom dananjem kojim svakodnevno hodimo.

Trg

Rep

ub

like,

oko

196

0.

Exp

ress

bu

ffet,

Trg

Rep

ub

like,

oko

196

0.

TOO DABAC

U LICE ZAGREBADRUG I POGLED

Zrin

jeva

c, z

gra

da

JAZ

U, o

ko 1

950.

Trg

kra

lja T

om

isla

va, o

ko 1

940.

12

Neko atelijer, danas arhiv toe dabca, datira iz 1940. godine kada je Too Dabac u Ilici 17 osnovao svoj fotostudio. Za sobom je u to vrijeme ve imao krae reportersko iskustvo i uspjeh, ali za njegov umjetniki izriaj vano je fotografsko iskustvo i rad vezan uz filmsku umjetnost u zagrebakoj podrunici Metro-Goldwyn-Mayer gdje je bio prevoditelj i osoba zaduena za odnose s javnou.

Zahvaljujui osobnom talentu, uz znatnu potporu do danas vrlo aktivnog zagrebakog Fotokluba, do osnivanja vlastitoga atelijera izlagao je na mnogim meunarodnim fotografskim izlobama osvojivi nagrade i priznanja brojnih uglednih svjetskih fotografskih asopisa.

Poslijeratno razdoblje vrijeme je ponovnog uzleta, svojevrsne renesanse Dabeve umjetnike aktivnosti. Atelijer je s poetkom u pedesetima, a s kulminacijom u ezdesetim godinama XX stoljea postao kultno okupljalite zagrebakih umjetnika i intelektualaca fokusiranih oko grupe EXAT

ARHIV TOO DABAC

Marina BENAI

Objavljeno u knjizi T. D.-Zagreb tridesetih i katalogu T.D.-Rijeki dnevnik, 2009.

Pog

led

sa

zgra

de

Gla

vno

g k

olo

dvo

ra, o

ko 1

933.

51, Zagrebakoga muzikog bijenala, Novih tendencija i Zagrebakog velesajma. U dinamino vrijeme, kada se Zagreb zbog aktivnosti koje je pokrenula tadanja Galerija suvremene umjetnosti a dananji Muzej, upisao na kulturnu kartu Europe, u atelijeru s adresom u Ilici 17 usporedno se dogodila neka vrsta melting pota kreativnih umova razliitih profila. Redoviti gosti Dabeva atelijera, katkad vezani zajednikim poslovnim angamanima, ali i zbog dinamine kreativno-propulzivne i zabavljakim duhom samog vlasnika proete atmosfere, bili su Ivan Picelj, Boo Bek, Radoslav Putar, Boko Petrovi, Nenad Gattin, Vera Horvat-Pintari, Ivan Viti, Mihailo Arsovski i dr. Konglomerat raznorodnih umjetnikih osobnosti i ideja preklopio se u jednom vremenu, na jednom mjestu, u jednom zagrebakom fotografskom atelijeru koji je nerijetko, prema svjedoenju suvremenika, bio vrelom ideja po kojima je hrvatska umjetnost pedesetih i ezdesetih godina ostala zapamena u svjetskim razmjerima.

Poetke fotografskog nauka ondje su stjecali Marija Braut, Petar Dabac i Enes Midi, danas ve dokazani stvaraoci hrvatske fotografske i filmske umjetnosti.

Godine 1970, nakon smrti Toe Dabca, njegov atelijer, preimenovan u arhiv toe dabca, nastavlja voditi umjetnikov neak i nasljednik, i

14

sam poznat fotograf Petar Dabac, koji je o zbirci skrbio potujui osnovne postulate na polju konzervacije i preventivne zatite fotografske grae. Okruen potkraj sedamdesetih godina monom gomilicom sumiljenika - Ivanom Piceljom (kojemu dugujemo i preimenovanje atelijera u arhiv too dabac), Mladenom Tudorom, Albertom Goldsteinom, Slobodanom Tadiem i Nenadom Popoviem te suraujui s Fotogalerijom Marmontova u Splitu i Srenom galerijom u Beogradu - Petar Dabac u arhivu td osniva galeriju u kojoj sljedeih godina prireuje vie od etrdeset izloaba i radionica domaih i meunarodnih umjetnika fotografije.

Prva izloba arhiva td 1978. godine bili su Manifesti Dimitrija Baievia-Mangelosa, njegova prva samostalna izloba u Hrvatskoj. Galerija arhiva td nekoliko je puta tijekom svoje skoro petnaestogodinje aktivnosti na programu imala problemski koncipirane izlobe do tada nepoznatih i novootkrivenih fotografija svojeg idejnog tvorca Toe Dabca.

Inicijativom Radoslava Putara sedamdesetih je godina u arhivu roena i ideja o osnivanju SPOT-a, prvoga jugoslavenskog asopisa tematski usmjerenoga na umjetnost fotografije.

U jednom je razdoblju arhiv too dabac izlobama i foto-radionicama brojnih

zanimljivih autora domae i meunarodne scene bio jedina relevantna zagrebaka galerija fotografija. Ondje su izlagali Petar Dabac, Peter Knapp, Fedor Vuemilovi, Mladen Tudor, Josip Klarica, Gilles Peress, Max Aufischer, Manfred Willmann, fotografi Magnuma iz privatne zbirke M. Tudora, Piet den Blanken, Tomislav Peternek i dr. Povijest Arhiva TD od 1970 - 2007. bila je i temom izlobe o stotoj obljetnici roenja Toe Dabca u galeriji Forum 2007. godine.

arhiv too dabac obuhvaa gotovo dvjesto tisua negativa, priblino dvije tisue autorskih poveanja, vrijednu fotografsku opremu, knjinicu te hemerotenu grau. Ovdje pohranjena fotografska graa, osim umjetnike, ima i iznimnu dokumentarnu vrijednost, budui da svjedoi o povijesti Zagreba i Hrvatske. Fotografski opus Toe Dabca, u cijelosti sauvan u arhivu, obuhvaa irok tematski raspon, od portreta, umjetnikih djela i gradskog ivota do pejzaa i folklora.

arhiv je otvoren hrvatskim i meunarodnim umjetnicima, znanstvenicima i istraivaima koji se esto koriste fotografskim naslijeem Toe Dabca zbog njegove umjetnike, dokumentarne ili povijesne vrijednosti, ali i iroj publici, ljubiteljima dobre fotografije.arhiv too dabac upisan je 2002. godine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

U oujku 2006. arhiv td otkupio je Grad Zagreb i dao ga na upravljanje Muzeju suvremene umjetnosti, to je stvorilo uvjete za strunu obradu te opsene i zaokruene grae kojoj tek predstoji zaslueno situiranje u povijesti svjetske fotografije. Godine 2007. o stotoj obljetnici Dabeva roenja u arhivu su organizirani, prvi put u Hrvatskoj, Dani fotografije Arhiva TD.

Do danas, Dani fotografije Arhiva TD odrani su pet puta i svojim su brojnim predavanjima, ne samo o opusu Toe Dabca ve i o vizualnoj umjetnosti openito (fotografija, film, video) te brojnim fotoradionicama polaznike teorijski i praktino upoznavali s razliitim fotografskim modusima i izriajima.

Trg

Rep

ub

like,

oko

196

0.

Skak

a, 1

934.

Pog

led

na

Nac

ion

aln

u I

sveu

ili

nu

kn

jin

ica,

oko

196

0.

Stu

p d

alek

ovo

da,

193

4.

TOO DABAC

U LICE ZAGREBADRUG I POGLED

Trg

Rep

ub

like,

oko

195

0.

Trg

ban

a Jo

sip

a Je

lai

a, 1

940.

20

Ve sudjelovanje u iriranoj selekciji danas kultne izlobe Second Philadelphia International Salon of Photography 1933. godine najavilo je Tou Dabca kao izuzetnog autora. Ubrzo je uslijedila suradnja s domaim i svjetskim novinskim agencijama kao i izlaganje na brojnim izlobama. U hrvatskoj povijesti umjetnosti ostao je zabiljeen kao jedan od kljunih autora dvadesetog stoljea, a u kulturnoj povijesti grada Zagreba kao neizostavna figura, karizma i prijatelj, dragi Toica u ijem su se atelijeru kroz druenja i razgovore formirale generacije umjetnika i intelektualaca.

Na stogodinjicu roenja ovog velikog umjetnika i ovjeka upoznajemo njegovu fotografiju u posve novom svjetlu. Novija istraivanja Toine bogate ostavtine u cijelosti sauvane u arhivu td u Ilici 17, gdje je radio od 1940. pa sve do smrti 1970. godine pokazala su do sada zanemarivan senzibilitet. Koncentracijom na detalj, eksperimentima, koritenjem ablje i ptije iskoene perspektive, upotrebom dramatskih sjena Dabac se pribliio poetici Nove objektivnosti.

Zagrebaka kulturna klima dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljea omoguila je potvrivanje fotografije kao ravnopravne grane likovne umjetnosti zahvaljujui prije svega naporima Franje Mosingera te tekstovima Ise Krnjavog i Ljube Babia kao i gostujuim izlobama od kojih svakako treba izdvojiti Film und Foto u organizaciji Deutscher Werkbunda. Stilski pluralizam onodobne europske umjetnosti bez sumnje je izazvao i brzu recepciju kod domaih umjetnika.

Too Dabac, koji s radom zapoinje u upravo spomenuto vrijeme, tih je godina sudjelovao na internacionalnim izlobama u drutvu s autorima kao to su Laszlo Moholy-Nagy, Man Ray ili Edward Weston to ga ini direktnim sudionikom relevantnih zbivanja u suvremenoj fotografiji. U njegovoj ostavtini pronaena su i izdanja asopisa, kao to su vicarski Die Galerie, ameriki Camera Craft ili American Photography u kojima je i sam objavljivao, a koji su izvjetavali kako o novim dogaanjima na svjetskoj fotografskoj sceni tako i o novim tehnikim mogunostima fotografije. Izuzetan likovni senzibilitet Toe Dabca omoguio mu je prepoznavanje novog slikovnog jezika i njegovo anticipiranje u kreiranju osobnog stila.

Iskustvo tridesetih godina prekinuto Drugim svjetskim ratom nastavlja se u pedesetima takozvanom subjektivnom fotografijom koja

p r v i d a n i f o t o g r a f i j e a r h i v a t dd r u g i p o g l e d galerija Forum, Zagreb, 2007

Iva pRosoLI

Gra

dsk

a ka

van

a, T

rg b

ana

Josi

pa

Jela

ia

, 193

9.

22

je izvrila velik utjecaj na itavu europsku fotografsku umjetnost. Rije je o terminu koji je nakon 1950. godine odrane izlobe u koli za umjetnost i obrt u Saarbruckenu1 uveo Otto Steinert, a koji se tumai kao pojam koji objedinjuje sva podruja osobnog oblikovanja fotografske slike od bespredmetnog fotograma do psiholoki produbljene reportae 2. Modernu fotografiju Steinert poima kao ponovno oivljavanje ideja Nove objektivnosti, pri emu fotografski stil odgovara na zahtjeve novoga doba. I senzibilitet koji otkrivaju na ovoj izlobi pokazane Dabeve fotografije iz tridesetih godina ostaje kontinuirano prisutan kroz itav njegov stvaralaki vijek. Ako promotrimo, primjerice, prema dravnoj narudbi nastale snimke za publikacije kao to su To je Jugoslavija 3 ili eljezara u Zenici 4, nalazimo uz poznate ilustracije izgradnje i industrijalizacije drave te odline portrete radnika, takoer i snimke, dodue nikad objavljivane, koje u potpunosti odgovaraju definiciji moderne fotografije Otta Steinerta.

Ve ranije anticipiran repertoar Nove objektivnosti Dabac pedesetih i ezdesetih godina proiruje novim eksperimentima, novim izrezima i superponiranjem i kolairanjem ranije nastalih negativa (Neboder, Iz ptije perspektive). Nije sluajno da je Dabac u svojoj privatnoj

biblioteci imao knjigu Otta Steinerta iz 1952. kao i onu o totalnoj fotografiji Karla Paweka iz 1960. godine5, koja se bavi novim aspektima fotografije i optikom novog realizma. Zanimljiv je i podatak (nedavno otkriven istraivanjem dokumentacije arhiva td i dodan biografskim podacima), da je Too Dabac sudjelovao na velikoj meunarodnoj izlobi Was ist der Mensch6 u Hamburgu 1965. godine, koju je organizirala revija Stern, upravo zahvaljujui pozivu samog njezinog autora Karla Paweka. Iako je Dabac na toj izlobi izloio poznati i esto reproducirani Portret Emerika Fejea, ponovo se naao u drutvu velikana fotografije konfrontiran s razliitim pristupima i stilskim interpretacijama ovjeka i ljudskoga tijela.

Ovom izlobom nainjen je samo jedan od brojnih moguih izbora do nedavno nepravedno zanemarivanog segmenta fotografije Toe Dabca. Prvi korak u predstavljanju ovoga dijela opusa nainila je Marija Tonkovi, kontekstualizirajui ga u avangardna stremljenja domae fotografije na izlobi Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti 7. Ono to sada predstoji temeljito je istraivanje Toine ostavtine to istovremeno predstavlja veliki izazov i otvara nove mogunosti u interpretaciji cjeline opusa najveeg hrvatskog fotografa.

1 Schule fur Kunst und Handwerk, Saarbrucken2 Otto Steinert, Subjektive Fotografie, Bruder Auer Verlag, Bonn, 1952., str.63 To je Jugoslavija, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb,1961.4 eljezara Zenica, Fotomonografija, Zadruga Sarajevo, 1967.

5 Karl Pawek, Totale Photographie, Walter Verlag, Olten und Freiburg im Breisgau,1960.6 Weltausstellung der Photographie, Was ist der Mensch, Hamburg, 1965.7 Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti, Galerija Klovievi dvori, 2007. Tr

g b

ana

Josi

pa

Jela

ia

, oko

193

5.

Kaz

ali

na

kava

na,

Trg

mar

ala

Tita

, 195

3.

TOO DABAC

U LICE ZAGREBADRUG I POGLED

Knji

ara

Nap

rijed

, Trg

Rep

ub

like,

oko

196

0.

Kav

ana

Du

bro

vnik

, Trg

ban

a Jo

sip

a Je

lai

a, o

ko 1

939.

28 Knji

ara

Selja

ke

slo

ge,

Trg

Rep

ub

like,

oko

196

0.

Dabac snima svojim omiljenim Rolleiflexom i gotovo neprimjeen u gradskoj vrevi biljei zagrebaku svakodnevnicu i najintimnije trenutke malih ljudi. Ljudi s ulice i njihova socijalna tematika utisnuli su najjai peat na stvaralatvo Toe Dabca i najvie ga pamtimo upravo po tim fotografijama.

Tih godina Dabac sudjeluje na brojnim izlobama te osvaja znaajne nagrade. Istie se nagrada za fotografiju Filozof ivota, te Nagrada za najbolju fotografiju mjeseca prestinog amerikog fotografskog asopisa Camera Craft, San Francisco.

U atelijer u Ilici 17 useljava se 1940. godine. Naslovne stranice dobiva etrdesetih godina u ilustriranim listovima Radio Zagreb (1940) i Hrvatski krugoval (1942). Njegove fotografije objavljuju i mnogi inozemni asopisi (Die Galerie, Be; Fotogragrafische Rundschau, Berlin). Tijekom Drugog svjetskog rata angaira se kao fotograf u Narodnooslobodilakom pokretu, a poslije fotografski dokumentira poslijeratno razdoblje. Putuje Jadranskom obalom fotografirajui turistika sredita, te postaje slubenim fotografom Dubrovakih ljetnih igara (od 1950. do 1954).

Too Dabac, jedan od najvanijih hrvatskih fotografa, rodio se 18. svibnja 1907. godine u Novoj Rai kod Bjelovara. Jo u djejoj dobi s obitelji se seli u Samobor, u kojem je kao osamnaestogodinjak snimio i prvu poznatu fotografiju - panoramu Samobora. U Zagrebu je zavrio Kraljevsku gornjogradsku klasinu gimnaziju, te upisao Pravni fakultet. Prvi je put izlagao 1932. na izlobi fotografa amatera u Ivancu, a ve 1933. sudjeluje na Drugom meunarodnom salonu fotografije u Philadephiji, uz bok velikanima svjetske fotografije poput Margaret Bourke-White, Henrija Cartier-Bressona, Lszla Moholy-Nagya, Paula Outerbridgea i drugih. Od 1927. do 1937. radio je za Fanamet film, a potom za zagrebaku podrunicu Metro Goldwyn Mayera kao prevoditelj i osoba zaduena za odnose s javnou. Vana godina u njegovu ivotu bila je 1937. kada je poloio majstorski ispit za fotografa, oenio se s operetnom pjevaicom Julijom Grill i otvorio vlastiti atelijer.

Njegov najpoznatiji ciklus fotoreportaa o zagrebakim beskunicima koji je radio za potrebe novina Veer, poslije nazvan Ljudi s ulice, nastaje od sredine do kraja tridesetih godina.

Usto, Dabac potpisuje autorstvo fotografija u nizu kulturno-povijesnih i umjetnikih monografija kao to su Metropola Hrvata (1943), Augustini (1954), Baki (1958), Trogir (1959), Zagreb i Metrovi (1961), Bogumilska skulptura (1962), Dubrovnik (1965). Potkraj pedesetih godina surauje s inozemnim izdavaima poput Thames & Hudson, Librarie Hachette, Encyclopaedia Britanica, Hans Reich Verlag i dr. Bio je lan brojnih strukovnih udruenja: Photographic Society of America, Udruenja likovnih umjetnika Hrvatske (ULUH), Meunarodne organizacije fotografa (FIAP), poasni lan Belgijskog kraljevskog fotografskog drutva (CREPSA).

ezdesetih godina prologa stoljea njegov atelier, danas ARHIV TOO DABAC, postaje kultno sastajalite umjetnika i intelektualaca okupljenih oko grupe EXAT 51, zagrebakog Muzikog bijenala, Novih tendencija i Zagrebakog velesajma. Too Dabac je 1967. dobio godinju nagradu SR Hrvatske Vladimir Nazor za fotografije steaka, kao i Godinju nagradu za fotografiju te Povelju za ivotno djelo Fotosaveza Jugoslavije.

Umro je u Zagrebu 1970. godine.

biografija

Kio

sk s

no

vin

ama,

Trg

Rep

ub

like,

oko

196

0.

Trg

Pet

ra P

rera

do

via

, oko

193

5.

Trg

Rep

ub

like,

po

gle

d iz

Gra

dsk

e ka

van

e, o

ko 1

960.

Slas

tiar

nic

a M

ajm

unja

k, T

rg R

epu

blik

e, o

ko 1

960.

Nat

, oko

193

6.

Od

mo

r ski

jaa

, oko

193

5.

36

centar za fotografiju, film i multimediju cffm sarajevo

Izlo

g k

nji

are,

Trg

Rep

ub

like,

oko

195

0.

centar za fotografiju, film i multimediju (CFFM) nevladina je udruga osnovana 2011. godine od strane grupe bosanskohercegovakih profesionalaca i entuzijasta u oblasti fotografije i filma.Osnovni cilj rada udruge je istraivanje, razvoj i puna afirmacija ovih medija u drutvu.

Svoju misiju Centar ostvaruje kroz sadraje koji se mogu podijeliti u etiri grupe: organizacija izlobi i manifestacija, edukacija, rad na arhiviranju i ouvanju fotografske i filmske batine BiH, te praktian rad kroz realizaciju projekata svojih lanova. Svoje aktivnosti Centar provodi rukovodei se najviim etikim principima, nastojei kroz medij fotografije i filma poticati drutveni dijalog izmeu

fotografskih i filmskih stvaralaca i okoline u kojoj stvaraju, promovirajui pri tome principe ljudskih prava, demokracije, graanskog drutva i ekologije.Posveenost Centra meunarodnoj kulturnoj razmjeni dovela je i do suradnje sa Arhivom Toom Dabac iz Zagreba, koja je rezultirala realizacijom ove vrijedne izlobe. Suradnja kulturnih radnika obje pomenute institucije naila je na razumijevanje gradskih uprava Zagreba i Sarajeva, koji su financijski i na svaki drugi nain podrali provedbu ovog projekta, dajui mu poseban peat uvrtavanjem izlobe u zvanini program obiljeavanja estog aprila, Dana grada Sarajeva.

Denat Drekovi i Nino Berbi

38 Znan

stve

na

knji

ara,

Trg

bra

tstv

a i j

edin

stva

, oko

196

0.

ORGANIZATOR: Centar za fotografiju, film i multimediju, Sarajevo, Grad Sarajevo, u suradnji s Arhiv Too DABAC, Muzej suvremene umjetnosti, Grad Zagreb

KONCEPCIJA IZLOBE TOO DABAC - (U)LICE ZAGREBA:

Marina BENAI, Daniela BILOPAVLOVI BEDENIK (odabir radova)

AUTORI IZLOBE TOO DABAC - DRUGI POGLED:

Iva PROSOLI, Petar DABAC

DIGITALIZACIJA I OBRADA NEGATIVA:

Irena ZRINAK, Boris CVJETANOVI, Tajana ZVER

DIGITALNI ISPIS FOTOGRAFIJA: ART JUS, ZagrebLIKOVNI POSTAV: Marina BENAI, Daniela BILOPAVLOVI BEDENIKMJESTO ODRAVANJA: Umjetnika galerija Bosne i Hercegovine, Zelenih Beretki 8, Sarajevo; od 04. 04. do 24. 04. 2013. godineTEHNIKA ORGANIZACIJA: Centar za fotografiju, film i multimediju, SarajevoTEHNIKI POSTAV: Umjetnika galerija Bosne i Hercegovine

NAKLADNIK:

SYNOPSIS d.o.o; Marala Tita 32; 71 000 Sarajevo, BiH; GRAFOTISAK d.o.o., Blage Zadre 26, 88 340 Grude, BiHZA NAKLADNIKA: Ivan PANDI, Mladen ORLUKATEKSTOVI: Marina BENAI, Iva PROSOLIGRAFIKO OBLIKOVANJE: Josip LOVRENOVITISAK: GRAFOTISAKNAKLADA - 500 kom.COPYRIGHT: ARHIV TOO DABAC, MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI, GRAD ZAGREB

Izloba je realizirana sredstvima GRADA ZAGREBA / GRADSKI URED ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I PORT, GRADA SARAJEVA, CENTRA ZA FOTOGRAFIJU, FILM I MULTIMEDIJU - SARAJEVO, BOSNALIJEKA, Izdavake kue SYNOPSIS i Tiskare GRAFOTISAK

TOO DABAC

U LICE ZAGREBADRUG I POGLED

U M J E T N I K A G A L E R I J A B O S N E I H E R C E G O V I N E0 4 0 4 2 4 0 4 2 0 13