of 35 /35
DOI: http://doi.org/10.21857/9e31lhnlzm UDK 81’373.21(497.6Popovo) Izvorni znanstveni članak Rukopis primljen 23. IV. 2017. Prihvaćen za tisak 27. XI. 2017. domAgoj vidović Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb [email protected].hr TOPONIMIJA SELA TREBINJA U POPOVU U ovome se radu obrađuje oko 450 toponima na području sela Trebinja, središ- njega naselja jugozapadnoga dijela Popova. Ojkonim je Trebinja potvrđen od 1283. te je najvjerojatnije tvoren od antroponimske osnove *Trěb-. Danas su u službenoj uporabi likovi Trebinja i Trebimlja (potonji je lik potvrđen od 1372.). Mjesna je toponimija veoma raznolika te je najprepoznatljivija po tome što su se u njoj odrazile mnoge mjesne predaje: od onih koje se tiču razdoblja na- stanka sela (Mongolsko groblje i Tatarica) i prolaska srednjovjekovnih vlada- ra (Vercek < herceg) do onih koje se odnose na sukobe mjesnoga stanovništva s Osmanlijama i uskocima (Golokordići, Tabakov kamen i Turski do). 1. Uvod 1.1. Kratak povijesni pregled U ovome se radu obrađuju toponimi na području sela Trebinja, središnjega naselja istoimene župe u jugozapadnome dijelu Popova u istočnoj Hercegovini s dijelom pripadnih zaselaka. 1 Zbog pogodnoga položaja ondje se razvilo rimsko naselje čiji se tragovi naziru u ostatcima mozaika, fresaka, terma, hramova i st- ambenih zgrada (Bojanovski 1973: 152), a Ivica Puljić i Ante Škegro (2006: 28– 31) na Trebinju smještaju rimski municipij Diluntum (koji drugi povjesničari ug- lavnom smještaju u Stolac) među ostalim i na temelju pronađene nagrobne stele dekuriona Aplija Publija Plasa (Aplius Publius Plasius decuriones municipii Di- lunti) iz II. stoljeća, pronađene na predjelu Gruda. Navedenu pretpostavku dodat- no potvrđuje podatak da je na predjelu Zadrijenje očuvana kamena grobnica u kojoj su pronađena tri primjerka novca i ploča s natpisom Diluntum te grob pod 1 Budući da su toponimi sela Dobri Do (koje pripada hutovskoj župi i neumskoj općini, ali po- vijesno pripada Trebinji i Popovu), Pećina i Turkovići te zaseoka Grabovi Do obrađeni u prethodnim radovima (Vidović 2010, 2011 i 2015), u ovome se radu obrađuju toponimi Dužice, Zagorca, Gornje i Donje Trebinje, Brijega, Cicrine, Zatmorja i Kremene Njive, koji dosad nisu bili obrađeni. FOLIA ONOMASTICA CROATICA 26 (2017) 103

TOPONIMIJA SELA TREBINJA U POPOVU Vidović: Toponimija sela Trebinja u Popovu FOC 26 (2017), 10–17 104 tegulama na Rasovića-njivi, na kojoj se nalaze ostatci antičke keramike i

Embed Size (px)

Text of TOPONIMIJA SELA TREBINJA U POPOVU Vidović: Toponimija sela Trebinja u Popovu FOC 26 (2017), 10–17...

  • DOI: http://doi.org/10.21857/9e31lhnlzm UDK 81373.21(497.6Popovo)

    Izvorni znanstveni lanakRukopis primljen 23. IV. 2017.

    Prihvaen za tisak 27. XI. 2017.

    domAgoj vidoviInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovljeUlica Republike Austrije 16, HR-10000 [email protected]

    TOPONIMIJA SELA TREBINJA U POPOVU

    U ovome se radu obrauje oko 450 toponima na podruju sela Trebinja, sredi-njega naselja jugozapadnoga dijela Popova. Ojkonim je Trebinja potvren od 1283. te je najvjerojatnije tvoren od antroponimske osnove *Trb-. Danas su u slubenoj uporabi likovi Trebinja i Trebimlja (potonji je lik potvren od 1372.). Mjesna je toponimija veoma raznolika te je najprepoznatljivija po tome to su se u njoj odrazile mnoge mjesne predaje: od onih koje se tiu razdoblja na-stanka sela (Mongolsko groblje i Tatarica) i prolaska srednjovjekovnih vlada-ra (Vercek < herceg) do onih koje se odnose na sukobe mjesnoga stanovnitva s Osmanlijama i uskocima (Golokordii, Tabakov kamen i Turski do).

    1. Uvod1.1. Kratak povijesni pregled

    U ovome se radu obrauju toponimi na podruju sela Trebinja, sredinjega naselja istoimene upe u jugozapadnome dijelu Popova u istonoj Hercegovini s dijelom pripadnih zaselaka.1 Zbog pogodnoga poloaja ondje se razvilo rimsko naselje iji se tragovi naziru u ostatcima mozaika, fresaka, terma, hramova i st-ambenih zgrada (Bojanovski 1973: 152), a Ivica Pulji i Ante kegro (2006: 2831) na Trebinju smjetaju rimski municipij Diluntum (koji drugi povjesniari ug-lavnom smjetaju u Stolac) meu ostalim i na temelju pronaene nagrobne stele dekuriona Aplija Publija Plasa (Aplius Publius Plasius decuriones municipii Di-lunti) iz II. stoljea, pronaene na predjelu Gruda. Navedenu pretpostavku dodat-no potvruje podatak da je na predjelu Zadrijenje ouvana kamena grobnica u kojoj su pronaena tri primjerka novca i ploa s natpisom Diluntum te grob pod

    1 Budui da su toponimi sela Dobri Do (koje pripada hutovskoj upi i neumskoj opini, ali po-vijesno pripada Trebinji i Popovu), Peina i Turkovii te zaseoka Grabovi Do obraeni u prethodnim radovima (Vidovi 2010, 2011 i 2015), u ovome se radu obrauju toponimi Duice, Zagorca, Gornje i Donje Trebinje, Brijega, Cicrine, Zatmorja i Kremene Njive, koji dosad nisu bili obraeni.

    FOLIA ONOMASTICA CROATICA 26 (2017)

    103

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    104

    tegulama na Rasovia-njivi, na kojoj se nalaze ostatci antike keramike i zidova po gomilama sloenim od obraenoga kamena.2 U srednjovjekovlju je Trebinja tvorila zasebnu seosku opinu unutar srednjovjekovne upe Popovo (Aneli 1999: 32) te se smatra najstarijom katolikom upom u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. U povijesnim se vrelima spominje 1283. u dokumentu u kojemu su na-vedeni svjedoci Bogdan s Trebinje, Nepoili, Hranilo Desiradi, podrijetlom s Tribinje, danas itelj Dubrovnika (Bogdanus de Trebigna Nepocilich, Cranilus Desiradich qui fuit de Trebigna et nunc moratur Ragusii; Lui 1984: 284)3. Po predaji, koju je zabiljeio trebinjsko-mrkanski biskup Anselmo Kati (biskupovao 1760. 1792.), selo je nastalo 1241. ili 1242. nakon to su se Trebinjci (stanovni-ci Trebinja) pod vodstvom kraljice Trebije nakon tatarskoga pustoenja preselili na zapad (Pandi 1959: 11). U narodnoj je predaji (koja izjednauje Tatare i Mon-gole) ouvano sjeanje na tatarsko groblje i Dingis-kana. Osvajai su po pre-daji protjerali Trebinjce (stanovnike Trebinja) koji su se nastanili na Trebinji i postali Trebinjanima (stanovnicima Trebinje), a spomen se na nju uuvao u toponimima Mongolsko groblje iznad Raieva groblja na Strmici i Tatarica kod Zatmorja. Podruje je Mongolskoga groblja uokvireno kamenim prstenom u ko-jemu se nalaze ostatci vie grobova pokrivenih neobraenim kamenim ploama ili obrubljenih kamenim ploama u ivcu kamenu. I dok je pitanje osnutka naselja tijekom mongolsko-tatarske najezde tek pretpostavkom, povijesna je injenica da je kroz Trebinju prolazio stari karavanski put koji je iz Slanoga i Popova vo-dio dalje prema Bosni. Nakon osmanlijskih se osvajanja podruje upe nalo na dubrovako-osmanlijskoj granici (to se okamenilo u toponimima umrukana i Zli klanac). Uza osmanlijsku opasnost itav su kraj pustoili i uskoci esto ne razlikujui muslimane od krana.

    Na podruju je trebinjske upe velik broj naputenih naselja. Nekima su pozna-ta stara imena: orci i Suci (Prijevor), Dolovi (negdanji poloaj sela Duica), Doljani (nasuprot Turkoviima), Gojkovice (kod Rupnoga Dola), Golokordii (kod Peine), Miljanii (kod Trnine), Ninetii (kod Trebinje), Tocilji/Tociljani (kod Brestice), Tretii (kod Zagorca), Velja Sela (neko Velja Vas; izmeu Turkovia i Trnine) i Vitine (izmeu Rupnoga Dola i Gajica). Selita su se nala-zila i na dananjim predjelima Buline kue na Trebinji, Stare kue na Duici, Os-trovica izmeu Duice i Turkovia, Humaka glavica u Turkoviima, Kuita na Brijegu, elita na Trebinji te Goloskavovo kuite i Omeine u Dobrome Dolu.

    2 Terenski je pregled arheoloke batine za Opinu Ravno obavljen u sklopu Projekta zatite, evidencije i kategorizacije dobara batine na podruju Opine Ravno koju je odradio Zavod za zatitu kulturno-povijesne batine Hercegovako-neretvanske upanije u Mostaru u suradnji s Udrugom Stijena. Izvjee o provedbi projekta potpisuju Ivanka Milievi-Capek i Stanislav Vu-korep (2013.).

    3 Opirnije o tome dokumentu, kojim se prvi spomen naselja pomaknuo za gotovo stotinu go-dina, vidjeti u Vidovi (2008: 294296).

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    105

    Od XVII. stoljea do 1735. trebinjska je upna crkva bila crkva svetoga Nikole u Rupnome Dolu. Godine 1735. upnom crkvom postaje crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije, obnovljena 1619. i posveena 1620., a preimenovana u crkvu sve-toga Roka najkasnije 1825. Po jednoj je od predaja tu crkvu, kao i crkvu svete Ane u Gradcu kod Neuma te svetoga Ivana Krstitelja na Vidonjama, gradila napulj-ska kraljica (Kriste 2006: 48, Vidovi 2017: 3435). Predaja se mogla odnositi samo na Jelenu Anujsku (1236. 1314.), katolkinju i suprugu srpskoga kralja Stefana Uroa I., koja je obnovila mnoge katolike crkve i samostane u okolici Trebinja i u Boki kotorskoj koji su srueni ili predani na uporabu pravoslavnim sveenicima nakon to su Nemanjii zavladali veim dijelom Zahumlja i Tribunijom. Meutim, ak i ako navedena predaja nije tona, a pouzdan odgovor mogu dati tek sus-tavna arheoloka istraivanja (preliminarna pokazuju da je crkva svetoga Roka na Trebinji moda ak iz starokranskoga razdoblja), neizravno pokazuje da je u Popovu i Zaablju dio starosjedilakoga stanovnitva preivio viestoljetna pustoenja i pogrome te je sjeanje na vlastitu povijest ouvao barem u usmenoj predaji. Treba napomenuti da je u hercegovakome dijelu Zaablja i Popovu i da-nas iva predaja o prolasku posljednje bosanske kraljice Katarine Kotromani i njezina oca hercega Stjepana Kosae kroz Hutovo i ukovice (opirnije o tome vidjeti u Vukorep 2011) na putu za Ston tijekom zbjega pred Osmanlijama (na Trebinji to potvruje toponim Vercek). Crkva je svetoga Roka (neko Uznesenja Blaene Djevice Marije) u svakome sluaju u drugoj polovici XVIII. stoljea bila katedralnom crkvom za podruje Trebinjsko-mrkanske biskupije. Vano je spomenuti i kako je upravno vei dio upe poetkom XVIII. st. pripadao nahiji Zaablje, a tek manji nahiji Popovo (Cicrina sa zaseocima i istono podruje sela Velja Mea)4.

    Tijekom Hercegovakoga ustanka (1875. 1878.), nakon kojega je prekinu-ta etiristogodinja osmanlijska okupacija, istaknuo se uro Kriste Peko. On je kao voa hrvatskoga izaslanstva iz jugoistone Hercegovine u Rudinama kod Lis-ca pozdravio cara Franju Josipa te je u stopu pratio ustanikoga vou don Ivana Musia (Pulji 2004: 196, 246; Vukorep 2009: 356361). Spomen je na Hercegovaki ustanak uuvan u toponimu Musia-kuerica. S Brijega pak potjee Mio Tomaevi Kukica, zapovjednik popovskoga bataljuna iz toga razdoblja.

    Prolaskom eljeznike pruge Gabela Zelenika 1901. omoguen je napredak cjelokupnoga Popova. Godine 1936. izgraena je nova upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije. U Drugome svjetskom ratu Trebinja se nije nala na uda-

    4 Razgranienje se Popova i Zaablja u srednjemu vijeku oito mora preispitati. Naime, rod se Kutlovii, koji je nastanjivao brdske predjele izmeu Trebinje i Velje Mee, naziva zaapskim plemstvom, to potvruje da osmanlijsko razgranienje nahija nije povijesno neutemeljeno, tim vie to je osmanlijski ustroj uglavnom prihvatio upravnu podjelu srednjovjekovnoga Huma (opirnije u Vidovi 2017: 3134).

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    106

    ru etnikih razaranja i kasnijih partizanskih upada zbog toga to su eljeznike postaje i sama pruga bili pod posebnom zatitom, tako da je velika veina upljana (poimenino su popisana 223 poginula upljana) stradalih u tome ratu ivot izgu-bila na krinim putovima (Pulji i dr. 2001: 603605). Tijekom Domovinskoga rata trebinjsko se podruje nalo prvo na udaru nakon pada Ravnoga zbog blizine granice s Hrvatskom. Bilo je zaposjednuto od 1. listopada 1991. do 30. svibnja 1992. Tijekom srpsko-crnogorske okupacije osobito su stradali civili (uglavnom starije osobe) koji su mueni, odvoeni u logor u Bilei i ubijani. Od 1998. selo i cjelokupna upa nalaze se unutar Opine Ravno u Hercegovako-neretvanskoj upaniji Federacije Bosne i Hercegovine.

    1.2. Osvrt na demografske prilike

    Na podruju obuhvaenu ovim radom neposredno se nakon osmanlijske ok-upacije 1475. 1477. spominje tek selo Cicrina, koje je imalo 2 doma (domaini su bili Vuki, sin Pribisava i Radojko, sin Dulia; Alii 1985: 496). Godine 1639. na Trebinji je bilo petnaest katolikih kua, na Strmici etiri katolike kue, a u Duici dvije. Godine 1701. obraeno je podruje popisano unutar dviju osman-lijskih nahija. Unutar zaapske nahije popisani su Duica, Zagorac i Trebinja, a Cicrina je popisana unutar popovske nahije. Na Duici su popisane kue Mihajla Kaije i Stipana Mria, za Nikolu arkovia navodi se da je prebjegao na nepri-jateljski teritorij, a za Petra Mria da se odselio u Dubrovnik. Popisani su ujed-no muslimanski zemljoposjednici te Prkainova batina. Na Zagorcu su popisani Ivan, sin Petrov, i Nikola, sin Jovanov, te Mehmed-aga, s kojim su ivjele njegove maloljetne keri. Na Trebinji je popisano osam kua. U popisu se uglavnom donose osobna imena, ali se naziru i prezimena Mili, Vujica (Vujii, kasnije Batina) i Stankovi. U Cicrini je popisana jedna kua u kojoj je stanovao Petar, sin Vuka (Hafizovi 2016: 277, 279, 280, 287). Podatak da su 1639. popisane 22 kue, a 1701. tek 13 zorno svjedoi o razmjerima iseljavanja mjesnoga stanovnitva tijekom mletako-osmanlijskih sukoba. Godine 1733. na Trebinji su ivjela 164 stanovni-ka, u Cicrini 86, u Strmici 52 te u Zatmorju i Paruniima 28 (Krei 2006: 449, 450). Cjelokupno je stanovnitvo tih sela bilo katoliko (popisano je 330 katolika). Go-dine 1755. biskup je Tudii popisao 297 dua (Kriste 1999: 96). Od austrougarske vladavine stanovnitvo se obraenoga podruja popisuje unutar slubenih naselja Trebinja (s tim da je slubeno naselje Trebinja uza zaseoke Gornje i Donje Trebinje obuhvaalo i Turkovie te Peinu, naselja koja nisu obuhvaena ovim radom) i Cicrina (uza samu Cicrinu slubeno je naselje Cicrina obuhvaalo jo Strmicu, Zamorje i Kremenu Njivu te Grabovi Do, naselje ija toponimija nije obuhvaena ovim radom). Godine 1879. obraeno je podruje imalo 777 stanovnika (Trebinja 584, a Cicrina 193), a 1921. godine dosegnulo je maksimum od 1067 stanovni-ka (Trebinja 830, a Cicrina 237). Nakon 1921. broj stanovnika stagnira, s tim da

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    107

    se znatniji pad osjetio 1971., kad je broj stanovnika pao ispod 800 (na Trebinji su ivjela 602 stanovnika, a 153 u Cicrini; ukupno je bilo 755 stanovnika). Nakon uki-danja eljeznike pruge Gabela Dubrovnik 1976. stanovnitvo je poelo ubrzano otjecati, pa je 1981. obraeno podruje imalo 618 stanovnika (na Trebinji su ivjela 523 stanovnika, a u Cicrini 95), a 1991. tek 303 stanovnika (Trebinja je imala 273, a Cicrina 30 stanovnika). Rat je dodatno ubrzao otjecanje s podruja upe, u ko-joj po odreenim procjenama ivi dvjestotinjak itelja (Kriste 2006: 308)5, pet puta manje nego 1921. Ipak, nepovoljnim demografskim kretanjima unato, otvaranje meunarodnoga graninog prijelaza epikue i blizina Dubrovnika bude nadu u svjetliju budunost.

    2. Neke crte mjesnih govora

    Kako sam o mjesnim govorima u Zaablju i Popovu, koji pripadaju istonohercegovakomu novotokavskom (i)jekavskom dijalektu, napisao neko-liko radova, izdvojit u tek nekoliko izrazitijih opih jezinih znaajka. U neko-liko sam primjera zabiljeio pojavu duljenja pred sonantom (npr. Vtv-dblje), dosljedno se obezvuuju zvuni suglasnici u doetcima zavrnih slogova (npr. brijk6 brijeg, Vrcek < Verceg < Herceg). Na Duici sam zabiljeio akavski lik Lne (uz koji je u uporabi oekivani takavski lik Lnte7). U Popovu se dio pridjeva koji su sastavnicom dvorjenih toponima sklanja po imenikoj sklonid-bi iako su u nominativu u odreenome obliku (npr. Grbov D Grbova Dla, Jbukov d Jbukova dla, Jsenov brijg Jsenova brijga, rahov D rahova Dla itd.).8 Neobina je i promjena n > m u primjerima kao to su enska > emska i kljeni > kljemi (nominativ jednine glasi kljen).

    Muki su etnici na obraenome podruju Ccrinjnin (Cicrina) i Stmianin 5 Po slubenome popisu iz 2013. na Trebinji je ivjelo 728, a u Cicrini su ivjela 123 stanovni-

    ka (ukupno 851 stanovnik), no ti su rezultati zbog posebne popisne metodologije neupotrebljivi. Procjene se Katolike Crkve priblino podudaraju s procjenom ure Kriste.

    6 Obezvuivanje je zvunih suglasnika u doetcima zavrnih slogova svojstveno veini govo-ra izmeu Neretve i Sutorine, a stupanj je njegove provedbe razliit, razlikuje se ak i unutar po-jedinih naselja, te sam stoga u dijalektolokim i toponomastikim radovima donosio likove blie standardnojezinima. Zbog neprozirnosti toponima Vercek mjesnomu stanovnitvu, zabiljeio sam obezvueni lik jer ga se doivljava kao temeljni, tj. dok mjesno stanovnitvo zapisani lik Brijeg ra-spoznaje, lik mu *Verceg nije proziran. Biljeenje bi fakultativnih obezvuenih likova bilo zalihosno i donekle bi ometalo raspoznavanje toponima na iremu podruju (Popovu), a kako je pojava opi-sana u vie dijalektolokih i toponomastikih radova, opredijelio sam se za likove Brijeg i Vercek.

    7 Iako bi se pojava mogla tumaiti jednaenjem u govorima u kojima je fonem, drim da je rije o akavizmu jer su toponimi tvoreni nastavkom -ie zabiljeeni na arealno vrlo ogranieno-me podruju jugoistone Hercegovine i june Dalmacije, a nisu, primjerice, u Gornjoj Hercegovini i Crnoj Gori u kojima je takoer fonemom.

    8 Na temelju grae koju sam dosad obradio uvijek je rije o pridjevima izvedenim od biljnoga naziva. Zahvaljujem kolegi Joi Horvatu to me upozorio na tu pojavu.

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    108

    (Strmica), Trbinjanin (Trebinja) i Ztmorjanin (Zatmorje). enskih je etnika vie jer su bili plodni i u nadijevanju osobnih nadimaka. Dok enski etnici Ccrnka, Stmika, Trbnjka i Ztmrka imaju svoje muke mocijske parnjake, Dika (Duica) ih i Krmnka (Kremena Njiva) nemaju. Ktetici su ccrinsk, dik, stmik, trebnjsk i ztmorsk, a rjee i brijk.

    3. Trebinjska toponimija3.1. Mjestopis i trebinjski ojkonimi

    Selo Trebnja/Trebmlja (lok. n Trebinju / n Trebimlju9) u povijesnim se vrelima spominje 1283. i to pod imenima Trebigna (Trebinja) i Tribigna (Tribinja). Lik je Trebinja danas temeljni, a treba napomenuti kako je ikavski lik potvren i znatno kasnije, ak i u popisima izbjeglica iz Popova u selu Lisac za vrijeme Hercegovakoga ustanka 1875. 1878. (Pulji 2008: 87). Lik Trebimlja potvren je od 1372., kad se spominje Branko Primilovi in villa de Trebimiglia (Dini 1967: 83).10 U popovskim se i gradakim upnim maticama selo poesto naziva-lo i Trebimnjom (Trebimgna)11, a tako su ga nazivali i Milenko S. Filipovi i Lju-bo Mievi (1959.). Moe se pretpostaviti da se ojkonim izvodi od antroponima *Trebin/*Trebim, nepotvrena u povijesnim vrelima koja se odnose na navede-no podruje.12 Od antroponima *Trebin mogao je nastati ojkonim Trebinja, a s obzirom na to da je pridjevski sufiks -in (inae veoma est u tvorbi osobnih ime-na i prezimena u Donjoj Hercegovini (usp. Kitin < Kita13, Rodin < Rodo [< Rodo-slav] itd.) zbog razjednaivanja b-n > b-m (primjer toga razjednaivanja nahodi-

    9 Usp. i Rotmlja (lok. n Rotimlju) u okolici Stoca. Ktetik glasi rtimsk. 10 Vjerojatno se na Trebinju odnosi i velik dio srednjovjekovnih dokumenata koji se danas pov-

    ezuju s Trebinjem te se esto susreu oznake na Trebinju (npr. Jireek 1892: 63). I danas Trebinjani i Trebinjke govore da odlaze na Trebinju, a Trebinjci i Trebinjke govore da ive u Trebinju. Daka-ko da bi navedene dokumente ponovno trebali provjeriti povjesniari, klasini filolozi i romanisti.

    11 Selo osobito esto tako zove upnik Nikola Andrijaevi (1797. 1831.). Isti sam lik zabiljeio i tijekom istraivanja u Trnini (Vidovi 2013: 222).

    12 Antroponimi motivirani apelativom *trb- potvreni su u junoslavenskome svijetu. U Slovenaca su u XII. stoljeu potvrena osobna imena Trbo, Trbko, Trebua, Trebunik i Treb-wit < Trbovid. Veoma su rano potvreni i toponimi Trebe (1111.), Trebnje (1163.), Trebinja u Karantaniji, Trebija (1291.) (Bezlaj 2003a: 230; Bezlaj 2003b: 878) tvoreni od srodnih osobnih ime-na. Na hrvatskome narodnom prostoru razmjerno su rano potvrena narodna imena tvorena od os-nove *trb-. U Povaljskoj je listini potvreno ime Trboa, a na Brau i danas ive nositelji prezi-mena Treboti (< Trebota). Neposredne potvrde nalazimo i u istonoj Hercegovini. Kod Trebinja se, naime, 1127. spominje selo Trebihovo (ARj XVIII: 578), a 1434. kod Stoca se spominje selo Trijebanj (Vego 1957: 118). Oito je rije o ojkonimima pridjevskoga podrijetla (Trebihovo Trebihovo selo, Trijebanj Trijebino selo). Dakako da ne treba posve odbaciti ni mogunost da je rije o preitku slavenske mitologije, to bi trebalo biti potkrijepljeno dodatnim etnolokim istraivanjima.

    13 ensko osobno ime Kita potvreno je u ARj (V: 15).

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    109

    mo u Popovu u likovima Budin Do > Budim Do14, a uzrok je razjednaivanju ra-zlikovanje posvojnoga pridjeva od antroponima15), esto zamjenjivao sufiks -im, koji je takoer u istonoj Hercegovini bio plodan u tvorbi osobnih imena i prezi-mena (usp. Budim, Radim, Rotim), razmjerno se rano pojavljuje i neto mlai lik Trebimlja tvoren od antroponima *Trebim. Na tvorbeni je sufiks -in/-im dodan posvojni sufiks *-j (s tim da je u liku Trebimlja skupina -mj- zbog provoenja 3. jotacije prela u -mlj-; usp. obje > oblje16). Najmlai je lik Trebmnja nastao razjednaivanjem -mlj- > -mnj-. Pregledno se moe prikazati postanak razliitih likova ojkonima Trebinja/Trebimlja na sljedei nain:

    (1) *Trb > *Trebin/*Tribin + *-j > *Trebinja/*Tribinja > Trebinja/Tribinja(2) *Trebin > *Trebim + *-j > * Trebimja > *Trebim + epentetski l + ja >

    Trebimlja.Ukratko, rije je o toponimu koji ukazuje na pripadnost, tj. o elipsi, te se to-

    ponimom Trebinja/Trebimlja oznauje Trebinja (Trebinova) ili Trebimlja (Trebi-mova) *vas.17

    Selo se Trebinja dijeli na dva vea podnaselja: Dnj i Grnj Trebnja. Dijelo-vi su Donje Trebinje jkovii ili Pdrn-vh/R()-vh (ondje se navodno na-lazilo starije naselje koje se zvalo lite u kojemu su stanovali Vuke), Jra-ci, Btine i Zvne, a dijelovi Gornje Trebinje Mlii, Brijg i Glavi. Naselje se nalazilo i na podruju Ninetia. Na predjelu Buline kue na istonome obronku brda Gradina ostatci su zidova starijega naselja. Trebinjani su nalazili keramiku od podnoja brda Gradina, po obronku preko polja, sve do crkve svetoga Roka. U slubenim su popisima u naselje Trebinja ukljueni i Dica i Zgorac (mjes-na se toponimija obrauje u ovome radu) te Pina i Trkovii (mjesna je topon-imija obraena u Vidovi 2010 i Vidovi 2015). Osim ve spomenutih crkava sve-toga Roka i Uznesenja Blaene Djevice Marije, na Trebinji se nalazi i crkvica Sve-toga spasa, kojoj je na dovratniku uklesana 1623. godina, a obnovljena je 1904., a na Brijegu su crkvice svete Terezije, izgraena 1932., te svetoga Ante, izgraena 1968.

    Selo se Dica neko nahodilo na dananjemu lokalitetu Dlovi, ali se zbog uskokih upada stanovnitvo preselilo na dananje mjesto (Kriste 1999: 133). Dananju su Duicu naselili Prkaini (starijim prezimenom Nikolii). Po preda-ji se Ivan naselio na Ivanjemu brdu, etko na Poaru, a Ilija na Ilijinoj lazini. Selo

    14 I spomenuti je zaselak sela Zavala motiviran narodnim imenom Budin/Budim < Budo < Bu-dimir/Budislav. Za povijesne potvrde likova imena zaseoka vidi vie u Puji (2003: 160).

    15 Usp. i antroponime tvorene hipokoristinim sufiksom -i koji je u nekim krajevima u tvor-bi osobnih imena zamijenio sufiks -i da bi se osobno ime razlikovalo od patronima ili prezimena (Juri < Juri, Radi < Radi).

    16 Lik je potvren u Popovu i Gabeli. 17 O potvrenosti apelativa vas istono od Neretve vidjeti u Vidovi (2014: 174).

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    110

    se spominje 1639. u izvjeu trebinjsko-mrkanskoga biskupa Rastia kad su ga nastanjivale dvije obitelji (Jaov 1983: 401), ali se ne navodi kao posebno naselje u popisu iz 1733. Ojkonim Dui kod Trebinja Savo Puji (2003: 167) povezuje s duinom brazde koju volovi mogu uzorati bez predaha. To tumaenje vjerojatno vrijedi i za popovsku Duicu. Dva su steka i ostatci zida otkriveni na nalazitu Majdan za Brijegom, koji je u imenu ouvao sjeanje na srednjovjekovni kame-nolom za izradbu nadgrobnih spomenika. Sudei po materijalnim ostatcima, nas-eljen je bio i predio Stre ke, koji je po predaji naputen zbog najezde mrava18. Izmeu Duice i Turkovia nalazilo se naselje strovica u kojemu su po preda-ji sve Vuletie osim jednoga djeteta pobili uskoci. U selu se nalazi crkvica sveto-ga Andrije izgraena 1968.

    Na putu od Peine prema Trnini smjestio se zaselak Zgorac (< zagora pre-dio iza gore) koji je 1639. brojio 5 obitelji (Jaov 1983: 401). U XVIII. stoljeu nas-tanjivali su ga doseljenici koji su obraivali aginsku zemlju. Naputena su naselja na predjelu Tretii (ondje su uuvane dvije kamenice) te na Pekinu dolu. Blie se Peini nalazi naputeno naselje Golokordii koje su nastanjivali Korde. Godine 1981. na Zagorcu je izgraena kapelica Male Gospe koju je podignula Mara Papac (roena Vuleti) udana na Gluminu.

    Uz granicu je s Hrvatskom smjeteno selo Ccrina koje ini vie zaselaka u podnoju brda Bjeljave, Tmor i Meedica. Selo se spominje u osmanlijskome po-pisu 1475. 1477. (Alii 1985: 496). Tada su u njemu ivjele obitelji Vukia, sina Pribislava i Radojka, sina Dulia. Cicrina se spominje i 1651. kad se u upi Lisac u Dubrovakome primorju kao vjenani kum uri, sinu Petra Raievia iz Strmi-ce, spominje Mileta Matijaevi iz Cicrine (MVL: 12). Na brdu Gradac nalazilo se ilirsko naselje te su pronaeni ulomci rimskoga crijepa, a na Bijelim njivama nalazilo se srednjovjekovno groblje (Patsch 2005/2006: 178). Na predjelu Korunti-na nahodila se pak karantena koja je sluila za nadzor nad putnicima koji su pu-tovali u Dubrovaku Republiku (Kriste 1999: 154). Ojkonim bi se mogao povezati s biljnim nazivom cicer slanutak (< lat. cicer; usp. alb. qiqr; Sk 1: 24919) balkan-skolatinskoga postanja. U selu se nalazi crkvica svetoga Lovre podignuta 1908. ili 1912. te kapelica posveena Blaenoj Gospi i svetomu uru na Krstatome dubu. Administrativno naselje Cicrina obuhvaa i zaseoke Strmica, Kremena Njiva i Zatmorje (ija je toponimija obraena u ovome radu) te Grabovi Do (toponimi su toga naselja obraeni u Vidovi 2011).

    Stmica (ojkonim je nastao poimenienjem pridjeva strm) omanje je stoar-

    18 Moda je ipak rije o napadu pripadnika islamiziranoga roda Mrav iz Dvrsnice. Pravoslav-ci su s istim prezimenom ivjeli u okolici Ljubinja. Valja napomenuti da su nadimak Mravi nosili i Sokoli iz Rupnoga Dola (Filipovi i Mievi 1959: 168).

    19 Nada Vajs (2003: 344346) nabraja hrvatske nazive cicerica, cicerka, ierka i ivarda za istu biljku.

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    111

    sko naselje, zaselak Cicrine, koje su, po upisima iz lisakih matica, u XVII. st. na-stanjivali Raii, Ragui, Pavlovii, Nikolii i Mihajlovii (danas Konjevodi odse-ljeni u Hutovo). Kao samostalno se naselje spominje 1639. kad su ga nastanjivale etiri obitelji (Jaov 1983: 401). Selo je po predaji neko pripadalo Dubrovakomu primorju te je zamijenjeno za Trnovicu. Da predaja nije neutemeljena, potvruje postojanje velike nekropole od 28 steaka na mjesnome groblju te podatak da je u Strmici neko stanovalo 76 obitelji, meu njima i obitelj Sren, koja je nastani-la Neretvansku krajinu i Mljet nakon to je selo vraeno unutar granica Osman-skoga Carstva. Selo je imalo 27 zdenaca, a zbog svojega je pograninoga poloa-ja bilo hajduko sjedite.

    Godine 1661. spominje se i zaselak Ztmrje (zabiljeeno i kao Satmor) pri kr-tenju Petre, keri Vuke i Katarine (MKL: 32v). Zaselak je smjeten pod brdom Tmor koje razdvaja Popovo od Dubrovakoga primorja. Na mjesnome se groblju u Zatmorju nalazi grob nekoga nepoznatog biskupa. Naselje nastanjuje rod Po-trebica koji navodno Osmanlijama nisu plaali hara, ali su bili obvezni slati voj-nika u osmanlijsku vojsku. Na predjelu Lokvine nalazi se pak pravoslavno gro-blje za srpske izbjeglice tijekom Hercegovakoga ustanka (1875. 1878.). Godi-ne 1939. poela se u Zatmorju graditi kapelica svete Terezije koja je dovrena tek 2010. Zaselak takoer nastanjuje rod Potrebica, koji je nastanjivao i oblinji zase-lak Kremn Njva (< kremen kamen).

    3.2. Trebimlja ili Trebinja

    Stoljetna usporedna uporaba vie imenskih likova pokazuje kako se ni imena naselja katkad ak ni u slubenoj uporabi ne uspijevaju ustaliti. U austrougarsko-me razdoblju slubeni je lik imena naselja uglavnom bio Trebimlja (osim tijekom popisa stanovnitva 1910.), u popisima stanovnitva za Kraljevine Jugoslavije selo se slubeno nazivalo Trebinja, no izborna se jedinica nazivala Trebimlja. Nakon Drugoga svjetskog rata u slubenoj je uporabi tijekom slubenih popisa (ukljuu-jui i posljednji slubeni popis koji je proveden 2013.) bio iskljuivo lik Trebimlja (usp. i Kriste 1999: 1113), ali je u svim slubenim dokumentima Opine Ravno od 1998. te na natpisima na ulazu u selo u uporabi lik Trebinja. Katolika pak Cr-kva i danas upu naziva Trebinja. Zbog stalnih promjena slubenoga imena sela i zbog neprozirnosti ojkonima nije udno to dolazi do dvojba. Mjesno stanovnitvo danas rabi iskljuivo lik Trebinja, no razvidno je da je u prvoj polovici XX. sto-ljea u mjesnoj uporabi bio i lik Trebimnja. Ako su neko zbog supostojanja naj-manje dvaju imenskih likova i zbog slinosti ojkonima Trebinje i Trebinja posto-jali razlozi za dvoimenost, danas ih ne bi smjelo biti. Nakon to je utvreno da je lik Trebinja ranije potvren i vjerojatno izvorni (etnici i ktetici tvoreni su isklju-ivo od toga lika: Trbinjanin, Trbnjka, trebnjsk), da je danas jedini u uporabi meu Trebinjanima te je u slubenoj uporabi na mjesnoj razini i u Katolikoj Cr-

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    112

    kvi, trebalo bi mu napokon dati prednost.

    3.3. Motivacijska razredba toponima20

    U ovome se odlomku toponimi dijele po motivaciji. Uz toponim donosim osnov-ni podatak, a u biljekama pod osnovnim tekstom donosim dodatna objanjenja. Uz toponime navodim i kratice imena naselja na ijemu su podruju zabiljeeni:

    B = BrijegC = Cicrina i StrmicaD = DuicaT = Trebinja (Donja Trebinja i Gornja Trebinja osim Brijega)Z = ZagoracZT = Zatmorje i Kremena Njiva.

    3.3.1. Toponimi motivirani geomorfolokim odlikama zemljopisnoga objekta

    3.3.1.1. Zemljopisni nazivi u toponimiji (toponimijski apelativi i izvedenice) 3.3.1.1.1. Odrazi toponomijskih naziva; Bnjik gmila (< banja21 lokva; B),

    Bnjik d (< banja lokva; B), Bra (< bara22 blatite; D, Z), Bre (usp. Bara; T), Blto (Z), Brgovi (usp. Brijeg; T), Brijg (< brijeg blaga uzvisina uz vodotok; D), iri (< air panjak < tur. ayr; Z), D (< do udubina u kru; D), Dlac (D), Dlina (Z), Dlovi (D), Klua (T), Klnac (T), Klnine (B), Krita (ZT), L-dina (T), Lkva (D), Lkve (B), Lkvine23 (C), Me (D), Mna (C), N bari (C),

    20 Na ovome mjestu zahvaljujem ispitanicima, ponajprije sudioniku u terenskome istraivanju u proljee 2017. Stanislavu Vukorepu, s kojim suraujem od listopada 2004. Na istraivanju po-povske toponimije, za vrijeme kojega je prikupljeno vie tisua toponima, suraujemo od ljeta 2006. i poetka rada na monografiji Dubljani. Zahvaljujem mu na strpljenju i ustrajnosti jer i mnogi bra-kovi traju krae od nae suradnje. Ujedno zahvaljujem ispitanicima: uri Kristi (1928.) i Tomisla-vu Batini (1975.) za podatke o Trebinji te nebrojene povijesne, etnoloke i antroponimijske podatke; Mati Dobroslaviu (1935.) te Janji (1939.) i Cviji (roenoj Vuleti; 1947.) Dobroslavi za podatke o Brijegu; Marku (1939.), Jozi (1940.) i Ivi (1969.) Vuletiu za podatke o Zagorcu; Vidi (1929.) i Ivanu (1960.) Prkainu te Anki Prkain (roenoj Bra; 1932.) za podatke o Duici te Ivanu Potrebici (1951.) za podatke o Zatmorju i Kremenoj Njivi. Zahvaljujem ujedno i pok. Janku Bori koji je toponimijske podatke o Cicrini i Strmici iznio Stanislavu Vukorepu. Istraivanje su logistiki pomogli i djelatnici Opine Ravno, od naelnika Andrije imunovia do Stane Buri i Sreka Kriste. esto je i ono to im se inilo malo, mnogo znailo. Na koncu zahvaljujem i Vesni Sloboan koja se Stanislavu Vukorepu i mojoj malenkosti od proljea 2017. pridruila u terenskim istraivanjima.

    21 Usp. lat. balnea. Na hrvatskome povijesnom podruju apelativ banja oznaivao je i top-la vrela (Brozovi Ronevi 1997: 19), no kako takvih vrela u Popovu nema, to tumaenje treba od-baciti.

    22 Apelativ bara u Zaablju i Popovu kadto oznauje i plodnu njivu.23 Spomenuto je da se ondje nalazilo pravoslavno groblje za preminule pravoslavce koji su tije-

    kom Hercegovakoga ustanka (1875. 1878.) izbjegli u Dubrovako primorje. Na trebnjskme se podruju pravoslavci spominju tek rubno u Veljoj Mei u XVII. stoljeu kad su zaposjeli mjesnu crkvu svetoga Ivana.

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    113

    Na ksi (ZT), N lokvi (C), Na slpu (< slap mjesto na kojemu se voda prelije-va; T), tok (D), Pljane (C), Prdo (C, D, ZT), Provlija (Z), Rvan (T), Stn (< dalm. stannu kaljua < lat. stagnum bara; T), nte (< unite24 zaravan; D), Vlik rt (< velik + rat uzvisina na spoju dolina; C), Vde (C), Zek (< zasjek podruje zasjeeno u brdo; B, D, T), Zvoe (ZT).

    Unutar skupine toponima koja obuhvaa toponimijske apelative i njihove izvedenice u odnosu na susjedna podruja razmjerno je malo toponima koji se odnose na morfoloke oblike kra. U toponimiji su se zapadnoga dijela Popova tako uuvali tek apelativi do, dolac, dolina, jama25, klanac, otok, poljana, pro-do, ravan i zaek. esti su odrazi hidronimijskih apelativa. Najei su u mjesnoj toponimiji odrazi naziva za prirodna zbiralita vode (usp. toponimijske apelative banja, lokva, moa i voda26), a neto su rjei odrazi naziva blatita kao to su bara i blato27. Toponimi Ston na Trebinji i Stoni u gluminskome dijelu Popova (usp. Vidovi 2014: 218) odnose se na kaljuaste, movarne predjele, ali u mjesnim go-vorima nije zabiljeen apelativ *ston. U mjesnoj toponimiji nahode se i odrazi na-ziva za vrelita (vrutak), mjesta sa snanijim protokom vode (slap) te povremenih vodotoka (korito). Rjee su se odrazili oronimijski naziv brijeg te dananjim Tre-binjanima neproziran naziv rat. Na prisutnost biljnoga pokrova upuuju toponi-mi airi i Ledina.

    3.3.1.1.2. Toponomijske metafore: Bkr (< bakra bakreni kotao < tur. bak-ra; T), Bkulja28 (< bok; T), Gljak (Z), Kotlrica (C), Nkovanj (D), Obdina (< obod vanjski dio brda29; Z), Pliji (< pelije ruka od lonca; usp. pele obod, rub; ARj IX: 765, 767; C), Prin (< perin30 iljak < perin uperak kose na

    24 Toponim Una u Draevici na Brau biljei Petar imunovi (2004: 227). Na Brau ape-lativ unie oznauje obradiv ravniast teren. Toponim Unite nalazim i u Gornjemu Drijenu u hercegovakome dijelu Zaablja, a Gornje Unite u Orahovu Dolu u Popovu. Ondje se takoer odnose na obradive zaravni. Slino je i u Makarskome primorju, u kojemu je zabiljeen toponim Unia u Tuepima (usp. Vidovi 2012: 212 i Vidovi 2014: 229).

    25 Za teko pristupanu jamu ili ponikvu koja je najee ispunjena vodom i koja se nala-zi u umovitu predjelu u istonoj se Hercegovini rabi naziv btina, a u zapadnoj Hercegovi-ni mnoinski lik btine, kojim se oznauje provalija, draga izmeu krevitih visova te openito krevito, nepistupano mjesto (Kraljevi 2013: 18). U Vrgorskoj krajini Betina je estavela koja se povremeno pretvori u jezero. Da je rije o moguoj hidronimijskoj osnovi, upuuje i podudarnost sa stanjem na ibenskome podruju, na kojemu se u povijesnoj toponimiji srodni toponimi odnose na neubicirane zdence (Bitin 1432., Betim 1443.), a zabiljeeni su i u murterskoj ojkonimiji (Btina). Opirnije o tome vidjeti u Juri (2010).

    26 Apelativ voda na trebinjskome podruju oznauje i kamenicu.27 Blatom se na trebinjskome podruju nazivalo itavo Popovsko polje.28 Bokulja je inae u Bosni i krava velikih bokova (RSKNJ II: 44).29 Apelativ obodina u Neumu, Hutovu, Vidonjama i Dobranjama oznauje i obradivo zemljite

    u rupi na veoj nadmorskoj visini.30 Na podruju se izmeu Neretve i Rijeke dubrovake brda sa iljastim vrhom ee naziva-

    ju Bubreg.

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    114

    vrhu glave ili zatiljku < tur. perem; D), Plij (usp. Pelijei; B), Rpn drijlo (Z), Sdlo (ZT), Skalni (Z), Stine (< stog sloeni plast slame ili sijena; D), Stpe (< stupa drvena posuda kojom se to sitni, zbija kudjelja/lan ili valja sukno; ZT), Tranj (T), Za prnslo (C), drijlo (T), lijb (B).

    Izvori su toponimijskih metafora raznoliki. Najei su izvor metaforizacije naziva dijelova ljudskoga tijela (bok, grlo, perin i drijelo) i graevinskih nazi-va (skalin, toranj i lijeb). U mjesnoj toponomiji nahodimo ujedno odraze nazi-va naprava (nakovanj i preslo), posua (bakra, kotao i stupa) ili dijelova posua (plije), odjevnih predmeta (obod) i opreme domaih ivotinja (sedlo).

    3.3.1.2. Toponimi s obzirom na razmjetaj, oblik i izgled tla ili vode3.3.1.2.1. Toponimi uvjetovani smjetajem zemljopisnoga objekta: Mj (T),

    Mvi dlovi (D), Nglovi (T), soje (< osoj sjenovita strana nekoga mjesta, mjesto koje nije izloeno Suncu; B), Nn dlina (< *Humnena dolina < humnen okrenut Suncu i s blagim podnebljem; T), enica (T), Prblatak (D), Prsje (< prisoj mjesto izloeno Suncu; D), zdlja (B), Zbra (B), Zmak (Z), Zvrnice (C).

    Vei je dio toponima iz ove skupine motiviran (ne)izloenou zemljopisnoga objekta Sunevim zrakama (Mraj, Mravi dolovi, Nena dolina, Osoje, Oenica i Prisoje). Smjetaj se pak zemljopisnoga objekta odreuje prefiksom (pri-, uz- ili za-).

    3.3.1.2.2. Toponimi koji oznauju oblik i povrinska svojstva tla (izravni i metaforini): Bzdan (D), Blznsk bdo (C), Blzna (usp. blizanci dvostru-ko vrelo; C, ZT), Dbel grda (Z), Dbok dlina (T, ZT), Dbok dline (B), Gdan (< grd31 golem; Z), Mk rpa (Z), blk (T), krgl glvica (D), Pltk d (C), Rsovi-njva (< rasoha ravasta udolina < soha32; T), plj gvnina (D).

    Veina je toponima iz ove skupine pridjevskoga postanja, s tim da neki pridjevi u toponimiji poprimaju posebna znaenja, primjerice debeo irok i mek(an) po-godan za oranje ili obradbu openito.

    3.3.1.2.3. Toponimi koji se odnose na sastav i osobitosti tla ili vode: Bba (< baba33 veliki kamen, hridina; Z), Bbina dlina (usp. baba + dolina; Z), Bijl

    31 Rije je o razmjerno velikoj lokvi. S obzirom na srodne toponime Grdan u Orahovu Dolu, Grdni do (najvei uljanski rt) i Gra kod Bijeloga Vira u Zaablju (prostrana draga koja povezuje neretvansko blato i padine Male abe; Vidovi 2014: 277; Jei Baguzej i Vidovi 2017: 372), ini mi se najvjerojatnijim izvoenje od pridjeva grd u znaenju golem, kako je zabiljeeno u Istarskome razvodu (imunovi 1976: 23).

    32 Soha je inae i starohrvatski poganski idol. Prvotno je apelativ oznaivao granu.33 Baba je ujedno i ime enskoga demona, personifikacija enskoga pretka, moda eufemizam

    za boanstvo plodnosti (Brozovi Ronevi 1987: 123). U Zaablju i Popovu nailazimo na mnogobroj-ne preitke pretkranskih hrvatskih vjerovanja, tako da ni mogunost da je dio toponima motivira-

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    115

    njve (C), Bijl brijg (T), Bljave (T), Bjlave (C), Bgati-njve (T), Crpalo (usp. crpsti; D), Cven dlina (T), Cven zmlja (T), Cven brijg (B), Cven plje (B, T), Crvntine (T), rinac/rjenac (usp. erin/erjen doi s crvenom zem-ljom; B), Globrijg (D), Grde (< gruda okruglast kamen; C, T), Gst dline (ZT), Kmen dlina (T), K (T), Kak (C), Ktina (< krtine stjenovit teren < krt okrajak kamena; C), Lden d (T), Lijpoljn dlina (T), Mkr d (T, ZT), Mk ple (usp. mrki kamen ili mrkenda vrsta stijene koja zadrava vodu; Z), Nplav (D), Prevac (usp. para34 vodeni dim; Z), Ptt (T), Pjtat njva (< pjetat pjeskovit; T), Pla (D), Pdbablje (usp. Babina dolina; Z), Pdmilaje (usp. mil pijesak; T), Prijk ljt (T), Rica (Z), Rpa (B, D), Rpe (T), Sln dline (Z), Stmice (C), sijn dlina (T), Vlik stijne (C), Vrnj d (T), Zlen glvica (ZT).

    Najvei se dio toponima iz ove skupine odnosi na razliite vrste stijena i stje-novitih podruja. Tako su se u toponimiji jugozapadnoga dijela Popova odrazili apelativi baba, gruda, kamen, kr, krtina, ljut, ploa, rupa i stijena. Odsutnou su pak biljnoga pokrova uvjetovani toponimi motivirani pridjevom gol (npr. Golobrijeg), a njegovom prisutnou toponimi motivirani pridjevima gust i ze-len (npr. Guste doline, Zelena glavica). I u ovoj skupini toponima nahodimo broj-ne preitke hidronimijskih osnova, povremena zbiralita vode (Mokri do), vre-la koja se nalaze na veoj dubini (Crepalo), mjesta do kojih je dopirala voda (Na-plav) te vrela iz kojih se uju jaki zvukovi (Pitet) ili nazive blatita (Parevac). Na mjesta u osjenu na kojima je dolazilo do smrzavanja upuuje toponim Ledeni do, a na predjele izloene velikim vruinama toponim Usijana dolina. Na vrste tla upuuju toponimi koji sadravaju pridjeve bijel, crven/erjen (koji su znatno ei nego drugdje u Popovu), pjetat pjeskovit (pjeskovita su tla oznaena i toponi-mom Podmilaje) i ri te vjerojatno vran, a na mjesta pogodna za obradbu topo-nimi Bogati-njiva i Lijepoljna dolina.

    3.3.1.3. Odnosni toponimi: Bkulja ml (D), Bkulja vlik (D), kalj ml (T), kalj vlik (T), trnja u lijbu (B), Dlovi u Hmcu (Z), Dnj trnja (B), Dnj grada (Z), Dnj Trebnja (T), Grnj trnja (B, C), Grnj Trebnja (T), Iz Bv (ZT), Lsac ml (T), Lsac vlik (T), Lokvtine (C), Ml trnja (C), Ml grdina (T, ZT), Ml njva (B), Ml vda (Z), Ml Lsac (Z), Ml tranj (Z), Meu glvice (B), N dnjim brgovima (ZT), N grnjim brgovima (ZT), Nv vda (C), Pbreak (< *Podbreak; T), Petkov d (D), Pod gl bdo (B), Podmela (Z), Str trnja (T), Str lkva (C), Vlik trnja (C), Vlik grdina (T, ZT), Vlik klina (T), Vlik prd (Z), Vlik njve (C, D), Vlik Lsac (Z), Vlik tranj (Z), Vlik d (D), Vsok glvica (D), Vi njiv (ZT),

    nih apelativom baba zapravo odraz negdanjega duhovnog ivota ne treba odbaciti.34 Rije je o njivama u Popovskome polju, pa se toponim moda moe dovesti u vezu sa srod-

    nim zapadnoslavenskim apelativima (npr. lu. para ili polj. porw) kojima se oznauje blato.

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    116

    Zjanjilo (Z), Zaprnslo (Z).Dvorjeni se odnosni toponimi najee tvore od pridjeva i imenice (npr. Do-

    nja smrekovina), a odnos se meu samim toponimima najee iskazuje antoni-mnim parovima pridjeva, pri emu antonimni par gornji donji izraava prostor-ne, mali veliki kvalitativne, a stari novi vremenske odnose (usp. Frani i Mi-haljevi 19971998: 88).

    3.3.1.4. Toponimi motivirani nazivima biljaka te biljnih zajednica i plodova: Cr (< cer Quercus cerris; Z), Crovac (usp. Cer; B), Crovica (usp. Cer; ZT), Drnova rpa (< drijen35 Cornus mas; Z), Drnovica (usp. Drenova rupa; T), Drnovina (usp. Drenova rupa; Z), Drnovo sje (usp. Drenova rupa; D), Dba (< dub hrast; C, ZT), Dbenica (usp. Dub; D), mela36 (< imela Vitex; Z), Jevac (< jeevica veprina, Ruscus aculeatus L.; T, Z), Kn (< kiin37; D), Kljmi (ZT), Kljnovi (< kljen38 Acer campestre; Z), Kod trnv (< trn39 Prunus spinosa; ZT), Knop d (usp. konopljika Vitex; T), Krv trijnsla (< trijensla raeljka, Prunus mahaleb L.; T), Krutina (usp. krua kruka, T), Kpinova rpa (T), Lsac40 (usp. lisac/liac vrsta trave; T), Ljljanica (T), raje (< orah Juglans; T), Oskrue (< oskorua Sorbus domestica; C), Plnike (< planika Arbutus unedo; D, T), Pdbrijs (< *Podbrijest < brijest Ulmus campetris; Z), Podrah (usp. Oraje; T), Smevac (< smra mirta, Myrtus; T, Z), Smrkova glvica (D), Smrijk (< smrijek Juniperus oxidendrus; Z), njat d (Z), Tnova rpa (usp. Kod trnova; Z), Tnova dlina (usp. Kod trnova; D), Tnovac (usp. Kod trnova; C), Tnov d (usp. Kod trnova; D, Z), Vtv-dblje (Z), Vt pod trijnslm (usp. Kriva trijensla; ZT), Zdrijnje (usp. Drenova rupa; T), Za kelm (< koela kostela, koprivi; Celtis; T), Zelnikova glvica (D).

    U toponimiji su se zapadnoga dijela Popova odrazili apelativi koji upuuju na postojanje razliitih vrsta stablaica (brijest, cer, drijen, dub, kljen, koela, krua, orah, oskorua, smra/smreka i trijensla), grmolikih biljaka (jeevac, ko-noplja, planika i zelenika), cvijea (ljiljan) te vrsta trave (lisac) i ljekovita bilja (imela). U mjesnoj se toponimiji odrazio naziv za zajednicu grmolikih biljaka uanj.

    35 Od drenjina se neko inila i rakija drenovaa.36 Rije je o lokvi na Zagorcu.37 Petar Skok (Sk 2: 79) navodi vieznani apelativ kika (< psl. *kyka vrh na drvetu, kist; bilj-

    ka kantarijun) od kojega su nastali brojni antroponimi.38 U kljenovim su deblima pelari obino smjetali ulita.39 Dio je toponima koji sadravaju naziv biljke trn vjerojatno motiviran pukim vjerovanj-

    em da se crni trn (ili trnjina, Prunus spinosa) puta da raste u blizini kua kako bi se zli duhovi na njih naboli.

    40 Po predaji je grom pogodio crkvu svete Ane na Liscu nakon to ju je neki Turin obeastio. Crijep je odletio u Popovsko polje pod Trninom te je ondje izgraena nova crkva.

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    117

    3.3.1.5. Toponimi u svezi s nazivima ivotinja i ivotinjskih stanita te sa zoo-nimima: Bglijs (usp. brgljez vrsta ptice, Sitta; Z), Bgljezina (usp. Brglijes; ZT), Dkonjina rpa41 (< Dikonja ime volu; T), Golbnka (C, D), Knj grdina (C), Knj ke (D), Medica (C), Medova dlina (D), rlovii (D), Vlik rlica (ZT), Vj dlina (T), Zj dlina (T), Zmnj d (T).

    Unutar navedene skupine najei su toponimi u kojima su se odrazili nazi-vi divljih ivotinja (kuna, meed, vuk i zec) i ptica (brgljez, golub i orao), a rje-e gmazova (zmija). Neki bi od navedenih toponima mogli biti i antroponimsko-ga postanja.

    3.3.1.6. Toponimi u svezi s prirodnim pojavama: Navjala (T), Neprbi (T), Omtljka (T), Pvt (T).

    Rije je o toponimima koji upuuju na mjesta (ne)izloena udarima vjetra.3.3.2. Toponimi nastali prema drugim toponimima: grada u Mranici (Z).

    Moranica je predio uz Popovsko polje, sjeveroistono od obraenoga podruja.

    3.3.3. Toponimi motivirani ljudskom djelatnou

    3.3.3.1. Toponimi prema izgraenim objektima i zdanjima3.3.3.1.1. Toponimi prema nazivima za gospodarske objekte: Bnr (< bunar

    zdenac < dijal. tur. bunar; T), Bunrina (T), trnja (< atrnja < psl. *trnja < lat. cisterna; D), prija (< uprija most < tur. kpr; Z), Gvno (Z), Kod gvna (ZT), Kd kamenic (ZT), Konli (< kono kanal, prokop < tal. canale; T), Pln gvno (D), Stje (D), Studnac (C).

    U ovoj skupini toponima preteu odrazi hidronimijskih apelativa. Uglavnom je rije o apelativima kojima se imenuju ograena i ureena vrela (bunar, atrnja i studenac42) ili prokopi (kono). Apelativ kamenica u Popovu ee oznauje zde-nac nego prirodno udubljenje u kamenu u kojemu se skuplja kinica. U mjesnoj su se toponimiji ujedno odrazili i apelativi kojima se oznauju mjesta ili objek-ti na kojima se vre ito (guvno) te stoarski naziv staja; pritom valja napome-nuti kako je u suvremenim mjesnim govorima na iremu podruju mlai apela-tiv tala posve istisnuo stariji staja. U mjesnoj se toponimiji odrazio i graditelj-ski naziv uprija.

    3.3.3.1.2. Toponimi kao odrazi naziva za obrambene objekte: Frtica (usp. tal. fortezza manja utvrda; T), Grdac (B, C), Korntna (< koruntina karantena; C), Metriza (usp. meteriz opkop od zemlje, rov < staroosm. meteris rov; T), Osmrnica (usp. smjerati promatrati; T), Pd grdom (C).

    Toponimi iz ove skupine uglavnom upuuju na mjesta utvrda. Koruntina (ka-

    41 Zoonim je zabiljeen u ARj (II: 396), a istozvuni je toponim zapisan i na Cerovici u oblinjemu Hrasnu (Vidovi 2015: 109).

    42 U puku se esto i danas rabi apelativ dalmatskoga postanja pu (Kriste 2006: 225).

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    118

    rantena) u Cicrini sluila je za nadzor putnika koji su iz Osmanskoga Carstva pu-tovali u Dubrovaku Republiku.

    3.3.3.2. Toponimi prema obitavalitima te javnim prostorima i putovima: Kutine (D), Kita (B, T), Na kstu (C), Pslje (< *Podselje; C), Rskrsnica (ZT), Rzdlje (T), Sline (D), Str ke (D), Stza (D), lta (T), Vlj sla (Z), Zbrn gmile (T).

    Toponimi koji pripadaju ovoj skupini odnose se na putove i raskrija, a rjee i na negdanja naselja (Kuetine, Kuite, Stare kue i elita). Na mje- stu dananjega predjela Velja sela neko se nalazilo vee naselje Velja Vas (posli-je Velja Sela), koje se spominje u povijesnim vrelima u XIV. i XV. stoljeu, a koje je opustoeno tijekom uskokih upada.

    3.3.3.3. Toponimi prema gospodarskoj djelatnosti 3.3.3.3.1. Toponimi u svezi s poljoprivrednom djelatnou: Dijla (Z), Gr (<

    gra ograeno zemljite; T), Grnica (T), Hta (< hr ra; B), Kevine (T, ZT), Lne/Lnte (< lanie/lanite njiva zasaena lanom; D), Laztina (T, Z), Lkovte (T), Mkovite (ZT), Mina (T), Mine (T), Nv dlina (ZT), Njva (B), gren d (D), Ogranica (T), Pda (usp. podi obradive povrine na vie razina; D), Pdvr (usp. podvornica glavna seoska njiva; T), Rzbojta43 (usp. rum. rzboi novoiskrena zemlja; Sk 1: 163; T), Rpite (T), te (usp. Hrita; D), Savte (< saivica lea; T, Z), Trp (< trap44 mladi vinograd; T), U ku (Z), Vnogrdi (B, T), Vnogradina (T), Vnogradine (B, Z), Vlka (< vla-ka zavuena duga njiva; D, T, Z45, ZT), Vlke (usp. Vlaka; B), Vlke (T), Vtine (T), Zsada (B).

    Toponimi su iz ove skupine uvjetovani nazivima zemljinih estica kao to su gra, njiva, ograda, poda, podvor, vlaka i vrt, nazivima biljaka koje su se uzgaja-le (lan, luk, mak, ra i repa) te rasadnicima. U mjesnoj su toponimiji uuvani i nazivi su za mjesta razgranienja zemljinih estica dijela, granica i mea. U mje-snim se govorima apelativ granica uglavnom rabi pri odreivanju seoskih grani-ca, apelativ mea pri odreivanju pojedinanih posjeda, a apelativ dijela pri raz-graniavanju posjeda meu lanovima iste obitelji. Na krevine se odnose topo-nimi koji sadravaju apelative kr(evina) i lazetina te toponimi Nova dolina i U kru, a na vinograde toponimi koji sadravaju apelative trap i vinograd.

    3.3.3.3.2. Toponimi u svezi s uzgojem ivotinja: Benk46 (C), Jnj-jma (T), Jnjilo (B), Korine (Z), borite (Z), grade (D), vr-kmenica (D),

    43 Po predaji je na tome mjestu stradao jedan od trojice brae Kulaa tijekom progona uskoka koji su im oteli stoku.

    44 Apelativ trap ujedno oznauje i iskopanu zemlju u koju se stavlja krumpir da prezimi.45 Na tome se predjelu na Zagorcu nalaze dva zdenca.46 Najvjerojatnije je rije o odrazu naziva zanimanja ba glavar pastirskoga stana (< rum.

    baciu).

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    119

    Plndte (T), Povala (T), Pjilite (ZT), Prtorak (T), Str trine (ZT), Strg (ZT), Strgovi (Z), Trovi (Z).

    Zabiljeeni su gotovo iskljuivo odrazi naziva za ograena mjesta na kojima boravi ili se zagoni stoka (janjilo, obor, ograda, plandite, pojilite, strug i tor). Trebinjski su planitari s mjesne lokve odlazili na goru Crvanj (i danas je esta uzreica Lokva Trebinja Crvanj planina). Toponimi motivirani apelativom ograda u Popovu oznauju i prostor u koji se zagoni stoka i ograenu njivu. Na mjesto na kojemu su se ostavljale strvine upuuje toponim Kourine.

    3.3.3.3.3. Toponimi u svezi s ostalim gospodarskim granama: Klina (C, T, Z, ZT), Mjdan (< majdan kamenolom, rudnik < tur. maden; D), ite (usp. oca zamka za ptice; Z), Pen rpa (< peena rupa vapnenica; D).

    Na mjesta na kojima se proizvodilo vapno upuuje poimenieni dvorjeni na-ziv peena rupa za vapnenicu koji se u Popovu rabi usporedno s eim apelati-vom klaina.

    3.3.3.4. Kulturno-povijesno uvjetovani toponimi3.3.3.4.1. Toponimi u svezi s upravnom vlau: Crina (D), umrukna (<

    umrukana carinarnica < tur. gmrkhane; C, T).Na mjesta negdanjih dravnih granica na itavome podruju od Neretve do

    Sutorine upuuju toponimi u kojima je uuvan apelativ carina te, neto rjee i uglavnom s hercegovake strane, umrukana.

    3.3.3.4.2. Toponimi u svezi s mjesnom povijeu i mjesnim predajama: vojak gmile (D), Kzmn njv (ZT), Tbakov kmn (T), Vrceg (T), Zltn gmile (B, C), Zl klnac (ZT).

    Na predjelu evojake gomile navodno su umrle djevojke koje su bjeale od kuge. Na trebinjskome su podruju este predaje o zakopanome zlatu koje se obino povezuju ili s naputenim selitima i zdencima ili sa starim (grkim) grobovima. Za Zlatne se gomile na putu od Brijega prema Cicirini vee pria kako je obanica sjedila i prela te iznenada vidjela mia kako u zubima nosi zlat-nik. Zli klanac u Zatmorju, na negdanjoj dubrovako-osmanlijskoj granici, vre-lo je narodnih pria o osmanlijskim zasjedama slinim onima koje se ispredaju o predjelu Podmama na mletako-osmanlijskoj granici u Zaablju (usp. Vidovi 2014: 188). Toponim Vercek (usp. herceg) vjerojatan je preitak predaja o hercegu Stjepanu Vukiu Kosai i prolasku njegove keri Katarine, posljednje bosanske kraljice, tijekom bijega iz Bosne. Uz toponim Tabakov kamen povezuje se predaja o jednome od Jaraka s nadimkom Tabak koji je kosijerom na Turskome dolu begu odrezao nogu te je na predjelu Tabakov kamen pokazao jednomu od Trebinjana kako je zasjekao bega (opirnije u Kriste 2006: 276278).

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    120

    3.3.3.5. Toponimi uvjetovani duhovnim i vjerskim ivotom zajednice3.3.3.5.1. Toponimi motivirani imenima kranskih svetaca: vanj bdo47 (D,

    T).3.3.3.5.2. Toponimi motivirani vjerskim zajednicama te crkvenim graevinama

    i posjedima: Grblje n Bari (T), Kpjela (D), Otrte (Z), Pgrebvnica (< *Podgrebovnica; T), Ppov d (T), Prbjen grb (T), Spsovo grblje (T), Svt Lvre (B).

    Apelativom se pop, neposrednoj blizini pravoslavaca unato, u zapadnome dijelu Popova naziva katolikoga dijecezanskog sveenika. Oltaritima su se pak nazivala skrovita mjesta (obino na ulazu u kakvu peinu) na kojima se tijekom osmanlijskoga razdoblja odravalo bogosluje. Na oltaritima su se obino nalazi-li krievi i manji oltari u koje su se esto ugraivale moi svetaca zbog estih uta-panja u okolnim ponorima i lokvama (Vukorep 1994: 114). Na Otaritu se u Pop-ovskome polju sluila sveta misa na Petrovdan. Kap(j)elama su se u istonoj Her-cegovini esto nazivale i upne kue s kapelicom u kojima su upnici odravali bogosluja za vrijeme eega osmanlijskog zuluma kad nije bilo mogue obnovi-ti ili graditi crkve.48 Na Duici ime Kapjela nosi predio oko groblja na kojemu se nalazi kapelica svetoga Andrije.

    3.3.3.5.3. Toponimi uvjetovani preitcima pretkranskih vjerovanja: gar (T), Tmr (C, ZT). Trskavac (D, T), Trtii (Z), Vlin klnac (D), Vlina pina (C).

    Unutar ove skupine najei su toponimi koji sadravaju apelativ *trsk grom te bi se mogli odnositi na negdanje tovanje Peruna Gromovnika. U Vi-linoj peini u Strmici nalazila se kamenica te su, po pukome vjerovanju, ondje vile dolazile na vodu, a peinu su Ljuljevau na putu od Strmice prema Kremenoj Njivi zatvarale velikom stijenom. Apelativ tmora u istonoj Hercegovini oznau-je crni oblak koji navijeta kiu s nevremenom, a tmorama su se nazivale i vjeti-ce. Vjetac Tmor spominje se i u Palmotievu Pavlimiru te je oiti preitak pret-kranskih vjerovanja.

    3.3.3.5.4. Toponimi uvjetovani ostalim elementima duhovne kulture: Gmila kd grblja (D), Ppnove gmile49 (C), Uz gmilu (ZT), Zbrnj glvica (Z), Zbrnj gmile (Z).

    3.3.4. Toponimi antroponimskoga postanja

    3.3.4.1. Vierjeni toponimi antroponimskoga postanja 3.3.4.1.1. Toponimi od antroponima i zemljopisnoga naziva: Bjine rpe (ZT),

    Bln d (Z), Bldin klnac (T), Bnova rpa (Z), Bin klnac (T), Blia bra

    47 U oblinjemu Donjem Drijenu prevladava lik van-bdo (Vidovi 2014: 258).48 Na usmenome podatku zahvaljujem don Ivici Puljiu.49 Na tome se predjelu nalaze tri gomile.

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    121

    (Z), Bjlasov d (T), Bogdnova dlina (T), Bgina dlina (ZT), Bgunov d (D, T), Brnove dline (ZT), Brzmak bdo (T), Bbina dlina (Z), Bnov d (ZT), prlov d (D), tkov d (D), Dbetin d (D, T), Ddina dlina (T), Ddina jma (T), rin d (T), Knjev brijg (ZT), Ketin d (T), Kusreva dlina (T), Mra dlina (ZT), Mrvlj dlina (T), Mkova dlina (T), Min brijg (D), Mstebegov d (T), Pkin d (Z), R vh (T), Rdanov d (D), Rdoev d (ZT), Rdova dlina (Z), Rfina rvn dlina (Z), Rieva dlina (T), Sen-d (ZT), Stjan-d (T), Stjanovo soje (ZT), Vlisova glvica (D), Vkov d (D), Vkini dlovi (T).

    U ovoj je skupini uuvano najvie apelativa koji se odnose na geomorfologi-ju kra: do (apelativ sadrava 17 toponima), dolina (12), klanac i rupa (2) te jama, kamen i osoje (1). Znatno su rjee zastupljeni odrazi oronimijskih apelativa: brijeg i klanac (2) te brdo, glavica, osoje i vrh (1). Od hidronimijskih se apelativa odra-zio tek apelativ bara (1).

    3.3.4.1.2. Toponimi od antroponima i gospodarskih naziva te naziva stambenih objekata i prometnica: Bsina kurica (< kuerica poljska kuica; T), Btiina trnja (T), Blina grada (T), Bline ke (T), rekova lica (T), tkove kmenice (T), kov vt (Z), lijina lzina (T), Jnkova trnja (C), Jkulova ka (T), Jrjev tr (T), Krstina laztina (ZT), Ksaine njve (B), Lvrnj grada (T), Mrkov tg (< teg rad na tuemu imanju; Z), Mrkove laztine (ZT), Mina pjata (D), Mino gvno (D), Msia-kurica (T), N Braevu gvnu (C), Plvievo bdo (ZT), Rieva laztina (ZT), Repevo gvno (B), kbino gvno (T), Vkorepova ka (C), Vkina njva (T), Vkino gvno (T).

    Najvie toponima iz ove skupine sadrava nazive povezane s poljodjelstvom: guvno (5), lazetina, njiva i ograda (2) te kuerica, lazina, ograda, pojata, teg i vrt (1). Sa stoarstvom su povezani nazivi obor, pojata, trava i tor (1). Jo su uuvani hidronimijski nazivi atrnja (2) i kamenica (1), stoarski apelativ tor (1) te nazivi kua (2) i ulica (1), koji se odnose nastambe i javne prostore.

    3.3.4.1.3. Toponimi od antroponima i biljnih naziva: Mrkov drijn (T), Rueve krke (ZT).

    3.3.4.1.4. Toponimi od antroponima i naziva uvjetovanih duhovnim i vjerskim ivotom zajednice: Ria-grblje (C), Zkia-grblje (Z).

    Odrazi apelativa greb najee se u mjesnoj toponimiji odnose na starija grobita te su toponimi motivirani njime najee (ali ne uvijek) stariji. Sam je apelativ greb bio u opoj uporabi sve do konca XX. stoljea u starijim naselji-ma u jugozapadnome Popovu i u veemu dijelu Zaablja, s tim da je u Vidonjama oznaivao posebnu vrstu zemljanoga groba prekrivenoga kamenjem.

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    122

    3.3.4.2. Jednorjeni toponimi antroponimskoga postanja3.3.4.2.1. Toponimi antroponimskoga postanja s toponimijskim sufiksima: Bor-

    vac50 (Z), Drevac51 (D), Gnjina (T), Kua (B), Ljnjevac (C), Mustpua (D), Provica (C), Radvaa (C), Ragevina (T), Vukorpovina (B), Zradae52 (T), rkua (D).

    Sufiksi kojima su tvoreni toponimi iz ove skupine oznauju pripadnost (-aa, -ina, -ovac/-evac, -ovica, -ovina, -ua).

    3.3.4.2.2. Antroponimi u funkciji toponima: Btine (T), reci (T), d (Z), Glavi (T), Golkrdii (Z), Jraci (T), Mlii (T), Mljen (T), Nnetii (T), Ptrebice (ZT), jkovii (T), Zvne (T).

    U ovu se skupinu ubrajaju, uz iznimku oronima Miljen i imena jame ed (tre-ba napomenuti kako se uz toponime koji sadravaju apelativ ili rodbinski naziv baba u Popovu i Zaablju uvijek nalaze toponimi koji sadravaju rodbinski naziv djed), imena zaselaka.

    Veina je toponima antroponimskoga postanja uvjetovana prezimenima sadanjih i negdanjih stanovnika Trebinje te njihovih neposrednih susjeda. U mjesnoj su se toponimiji tako odrazila prezimena iji su nositelji nedvojbeno nas-tanjivali obraeno podruje: Btina (< batina; Trebinja), Btica (< bota boica, bavica; RSKNJ II: 79; stanovali u Glavaima na Gornjoj Trebinji te vjerojatno iz-umrli koncem XVII. stoljea preselivi se u Raie na Koruli), Br (< brat; Cic-rina), Bbi (< bubo < bubica53; rod se spominje bez naznake podrijetla u Pop-ovu u vie dokumenata u XVIII. stoljeu; vjerojatno potjee sa Zagorca), rek (< erek ejrek, etvrtina < tur. eyrek; Trebinja), Glv (usp. glava; starosjedilaki rod u Glavaima na Gornjoj Trebinji), Jrak54 (< jarak oruje, bojna oprema; Trebinja), Krste (< Kriste < Kristofor; Milii i Donja Trebinja; sudei po toponi- miji nastanjivali su Kremenu Njivu ili u njoj imali posjede), Mli (< Mile < Milo-slav; Trebinja), Nneti (< Nino < Ninoslav; izumrli rod s Trebinje ije je prezime uuvano samo u toponimiji), Pki (< Peko < Petar; rod je nastanjivao Zago-rac), Pri (< Pero < Petar; po predaji su nastanjivali Zagorac i prebjegli u Du-brave nakon bitke s Osmanlijama u Turskome dolu), Ptrebica (< potreba55; Kre-

    50 Toponim se nalazi u Popovskome polju, stoga je malo vjerojatno njegovo povezivanje s apelativom bor.

    51 Po rodu Draevac prozvano je i selo Draevo u Gornjemu polju.52 Nositelji prezimena Zaradi danas nastanjuju Imotsku krajinu, a s obzirom na migracijske

    smjerove, mogue je da su nastanjivali i Popovo.53 Nadimak se Bubica obino nadijeva osobama sitne grae.54 Prezime se sklanja Jrak Jraka.55 Dvije su predaje o postanju prezimena. Po prvoj je inaici prvi Potrebica bio omalen ras-

    tom te bi mu znanci, kad bi tovarili konje, podrugljivo dobacivali: Podigni, potrebo!. Po drugoj je (strmikoj) inaici prvoga Potrebicu odgajala baka koja se utopila u jednome od zdenaca te je

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    123

    mena Njiva i Zatmorje), Rg (< Ragu Dubrovanin; Strmica), Rji (< Raji < Rajo < Radomir/Radoslav; Strmica; sudei po toponimiji nastanjivali su i Trebinju ili su ondje imali posjede), Rpea (usp. rep; spominju se na Brijegu, odakle su se odselili u Cerevo), kbi (< krba hrnja, zeja usna; ogranak su Dobroslavia koji se s Trebinje odselio u Radetie; Vidovi 2014: 136), Vkorp (< vui rep; rod se s Brijega preselio u Hutovo; prezime se odrazilo u toponimiji na Brijegu i Cic-rini), Vka (< Vuka < Vuk; po predaji su stradali tijekom uskokih napada, a stanovali na predjelu Selita na Gornjoj Trebinji; Kriste 1999: 129), Zki (< zec56; Zagorac) i rkovi (< arko; Nikola arkovi spominje se 1701. kao negdanji stanovnik Duice57). U mjesnoj su se toponimiji odrazila i sljedea prezimena iji su nositelji stanovali u oblinjim naseljima te su mogli imati posjede ili ak povre-meno stanovati na obraenome podruju: Bl (< balija pogrdno ime za musli-mana; potjeu iz Turkovia; sudei po toponimiji imali su zemljita na Zagorcu ili je rije o zemljitima u vlasnitvu Milia s Gornje Trebinje), Bn (< ban; rod se spominje u Veljoj Mei, a po toponimijskim su podatcima nositelji toga prezimena mogli nastanjivati i Zagorac), Bgdan (< Bogdan; Bogdani su nastanjivali Velju Meu, a poslije Zelenikovac te je mogue da su neko stanovali i na Trebinji), Gnj (usp. gnjeak dobro ugojeno dijete; Gnjei danas nastanjuju Neretvansku krajinu, a sudei po toponimijskim podatcima, mogue je da potjeu s Trebinje), Ko (< keo < keedija obrtnik koji pravi kee, odjevne predmete od valjane govee dlake < tur. kee bijela kapa od govee dlake; pripadnici su roda nastanji- vali Velju Meu, ali su imali zemljita ili stanovali i na Brijegu), Knjh (usp. konjuh58 lijenik za konje; nastanjivali su oblinje Dole u Dubrovakome primor-ju; sudei po toponimiji, mogue je da su nastanjivali Kremenu Njivu), Kusrn (< kusur izvratak < tur. kusur; prezime Kusurin nosili su dananji Kljusurii s

    selo zbrinulo dijete potrebito svega. Po predaji su Potrebice nosili prezime Bogainovi, a u Dub- rovniku i Radulovi (Kriste 1999: 174, 175). S obzirom na to da se Radulovii osim u matinim Kalaureviima spominju i u Orahovu Dolu (Sivri 2003: 285), nije iskljueno da su Potrebice uis-tinu odvjetak Radulovia starinom iz urovia.

    56 Po predaji je starije prezime Zekia bilo Lonac, a navodno je nastalo jer je Mara iz roda Lonac doekala agu zeljem, na to joj je silnik prigovorio: Nisam zec da jedem zelen (Kriste 1999: 136).

    57 Oito je rije o harambai Nikoli arkoviu koji se spominje 1694. Njemu su Mleani dodijelili zemljita na Vlakome polju (Hrabak 1985: 34). Budui da Vlako polje pripada Trnini, u kojoj se takoer spominje rod arak, koji je po jednoj od predaja, koju barem djelomino potvruju podatci iz mletakoga katastra, nastao poput Lonaca od roda Razmilovi (Sivri 2003: 284), uputno je toponim arkua na Duici povezivati s rodom arak. arkovii u jugozapadnome dijelu Popova oito potjeu od hrvatskoga roda arak (iji su pripadnici u matinim knjigama takoer katkad zapisani kao arkovii), koji se iz valjine selio prema Gajicu, Trnini i Duici zbog roga to je selo bilo u neposrednoj blizini zavoskoga manastira, iji su kalueri na razliite naine nastojali rairiti pravoslavlje. Na upuivanju na ove podatke zahvaljujem Vladi arku.

    58 Apelativ je potvren na dubrovakome podruju (Sk II: 143). Antroponim je Konjuh u to-ponimiji Dubrovakoga primorja potvren od polovice XIII. stoljea (Krei 2017: 30),

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    124

    Vidonja, koji su stanovali i na ukovoj Gredi u Gradcu te vjerojatno potjeu s Trebinje), Lnjevi (< lunj vrsta ptice grabeljivice; rod se spominje u Podgori i pod prezimenom Marinovi; mogue je da Lunjevii potjeu iz Cicrine), Mr (< Marija; rod se spominje u Grabovu Dolu, a u Kremenoj Njivi je vjerojatno imao posjede), Mrv (< mrav; Hasan Mrav spominje se 1694. u Dvrsnici, a sudei po to-ponimiji moda su stanovali na Duici; Sivri 2003: 40), Me (< mre mrava oso-ba; rije je o ogranku Andrijaevia iz epikua podrijetlom iz Rupnoga Dola; imanja su imali i na Duici), Mstapi (usp. Mustapaa < Mustapa Mustafa; rod nastanjuje Hutovo; sudei po toponimiji Mustapii su stanovali ili imali zemljita na Duici), Ri59 (< Rako < Radomir/Radoslav; rod se spominje u Hutovu jo u XVII. stoljeu, a mogue je da potjee s Trebinje), Rdo (< Rado < Rado < Radomir/Radoslav; rod danas nastanjuje egulju kod Stoca; moda je podrijet-lom iz Kremene Njive) i Sn (< sren strljen; danas veoma rasprostranjen rod u Neretvanskoj krajini i na Mljetu koji, sudei po toponimijskim podatcima, potjee iz Zatmorja). Na Zagorcu je u toponimiji okamenjen antroponim Bli (< bil bijel, sjedokos, plavokos), izmeu Zatmorja i Kremene Njive Plvi (< plav), a na Trebinji Lvrnja60 (< lavrnja labrnja, njuka, usta, gubica < tal. labbro usta). Najvjerojatnije je rije o odrazima prezimenima iji su se nositelji iselili s trebinj-skoga podruja. U mjesnoj je toponimiji uuvan i spomen na rodove Drevac, po kojemu je vjerojatno nazvano popovsko selo Draevo, Msi (< Musa Moj-si-je; vojvoda don Ivan Musi boravio je na Trebinji) te vjerojatno na vlasteoski rod Miljenovi (< Miljen) iz Stoca i muslimanski Mustajbegovi (usp. Musta-beg61).

    Razmjerno je velik udio toponima motiviranih osobnim imenima. U mjesnoj su se toponimiji odrazila sljedea kranska imena: Baldo (< Baltazar), ero (< erasim Gerasim), uro (< ura), Ilija, Ivan, Janko (usp. Ivan), Juraj i Marko te vjerojatno ako (usp. Jakov i ojkonim akovo u Lugu). Takoer su zabiljeeni i odrazi narodnih imena: Bjelas (< Bjele < Bjeloslav), Bogo (< Bogomir/Bogoslav), Bogun (< Bogo < Bogomir/Bogoslav), Brano (< Branimir/Branislav), Bule62 (< Budimir/Budislav), etko (usp. Cvjetko), Dabeta (< Dabo < Dabiiv), Radan (< Rado < Radomir/Radoslav/Radovan), Rado (< Radomir/Radoslav/Radovan), Sto-jan (< Stojo < Stojislav) i Vuk. Zabiljeeno je i strano ime vjerojatno vlakoga postanja Buno (usp. rum. Bun) usporedivo s hrvatskim Dobroslav, a u osobnome imenu Jokul (< Joko < Josip) uuvan je vlaki nastavak -ul. Na Duici se u to-

    59 Valja napomenuti kako se 1321. u Popovu spominje Bogdan Radini iz sela Rakova u Popo- vu (Dini 1967: 72). Moda se naselje Rakovo nalazilo na predjelu Ra-vrh na kojemu se spominje naputeno naselje.

    60 Moda je rije o dalekim predcima Lavria iz Bekije i ljubukoga kraja. Apelativ lavra u Blatu na Koruli oznauje opaku i lajavu enu (Milat Pana 2015: 225).

    61 Moda je rije i o Mustaj-vojvodi koji je s Dubrovanima pregovarao 1584. zbog uskokih napada (Hrabak 1983: 108).

    62 U zapadnoj Hercegovini razmjerno je esto prezime Bule.

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    125

    ponimiji odrazio antroponim Vlais, koji bi mogao biti inaicom narodnoga ime-na Vladimir/Vladislav ili pokraenim likom u Popovu dosad nepotvrena prezi-mena Vlaisavljevi.

    U mjesnoj su se toponimiji odrazili sljedei nadimci: Bso63 (najvjerojatniji nadimak dijela roda kurla; Kriste 1999: 108), Brzmac (usp. brzanac brza, hitra osoba), prlo (usp. eprljati eprkati), Ddo (< dedo starac < tur. dede), Kso (usp. kusat malen), Ppn64 (< pipun dinja) i Tbk (< tabak koar < tur. ta-bak; rije je o obiteljskome nadimku dijela Jaraka). Antroponim Ddo (vjero-jatno je rije o kakvu hipokoristiku) mogao bi se odnositi na starosjedilaki rod u ediima kod Trebinja.3.3.5. Toponimi etnikoga, ktetikoga ili etnonimskoga postanja: Brijk lkve (B), Ccrinsk rvni (ZT), Cgansk laztina (ZT), Dljni (< doljani ljudi koji ive u dolu; Z), Gk trnja (C), Mnglsk grblje (C), Ttarica (ZT), Trmak trva (Z), Trinov tr (ZT), Trsk d65 (Z).

    Pridjev grki odnosi se u Popovu na starinu objekta i na graditeljsko umijee zidara ili klesara koji ga je izgradio ili na njegovu starost, a ne na vjersku pripad-nost (tumaenje prema pridjevu grki pravoslavni nahodimo samo meu pra-voslavcima u Popovu i moemo ga smatrati naknadnom pukom etimologijom). Zanimljivi su toponimi Mongolsko groblje u Strmici i Tatarica u Zatmorju koji sadravaju ktetik mongolski i etnik Tatar66 te ih Trebinjani (stanovnici Trebinje) povezuju s predajom o nastanku naselja Trebinja i zbijegu Trebinjaca (stanovnika Trebinja) na Trebinju pred mongolsko-tatarskom najezdom. U toponimiji su jo uuvani etnonimi Ciganin i Turin te mjesni ktetici brijeki (prema Brijeg), cic-rinski (prema Cicrina) i trmaki (prema Trnina).3.3.6. Toponimi nejasna postanja ili motivacije: Kkarac67 (T), Lkoriji68 (C), Mtinj njve69 (T), Pjn dlac70 (ZT), Pr71 (C), Vljne ple (T).

    63 Islamizirani nositelji prezimena Bise/Biso spominju se u narodnoj predaji u Trnini, a nosi- telji su istoga prezimena katolike vjeroispovijesti nastanjivali Turkovie (Vidovi 2015: 148). Moda je rije o prezimenu koje se moe dovesti u vezu s osobnim imenima Biser i Biserka.

    64 S obzirom na to da se prezime Pipuni spominje u Imotskoj krajini, moda je toponim Pipu-nova gomila preitak negdanjih migracijskih valova.

    65 Rije je o konjskome putu na kojemu su Perii doekali i pobili Turke (Kriste 1999: 136).66 Treba napomenuti da su Tatari tijekom osmanlijske vladavine raznosili potu iz Carigrada

    po itavome carstvu (kalji 1966: 602603), to se takoer moe povezati s nastankom toponima.67 U Dobranjama i Hutovu (Vidovi 2014: 258, 283) dva brda nose ime Krkarac. Moda bismo

    im motivaciju trebali traiti u liku Krkar, starijemu hrvatskom (Skok dri neretvanskom) imenu otoka Korule (usp. Holzer 2007: 108109).

    68 U Popovskome polju Lukorijei se nalaze uz Trebinjicu.69 ARj (VII: 26) biljei apelativ motina motka.70 Mogue je da je rije o toponimu srodnu ojkonimu Pijana Brda u okolici Stoca.71 Treba napomenuti da sam dodatnim ispitivanjem utvrdio kako se toponimi Poar, pa ak i

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    126

    4. Zakljuak

    U ovome se radu obrauje oko 450 toponima na podruju sela Trebinja, sredinjega naselja jugozapadnoga dijela Popova. Ojkonim je najvjerojatnije antroponimskoga postanja (izvodi se od antroponimske osnove *Trb-) te su 1283. zapisana dva imenska lika Trebigna i Tribigna u dokumentu pisanom latin- skim jezikom. Stotinjak je godina poslije (1372.) potvren lik Trebimlja, a liko-vi su Trebinja i Trebimlja usporedno potvreni gotovo 650 godina. U slubenoj su uporabi u posljednjih dvjestotinjak godina oba lika. Prvi prevladava u doku-mentima Katolike Crkve, a drugi se rabi tijekom slubenih popisa stanovnitva. Na prijelazu je iz XVIII. stoljea u XIX. stoljee razmjerno esto zapisan trei lik Trebimnja, koji se pojavljuje i u popisima izbjeglica tijekom Hercegovakoga ustanka 1875. 1878., a rabi se i danas u nekim dijelovima upe. U samome je nase- lju Trebinja tijekom posljednjih desetljea u uporabi iskljuivo lik Trebnja (aku-zativ n Trebinju), etnici Trbinjanin i Trbnjka te ktetik trebnjsk. Od 2010. u slubenoj je uporabi u dokumentima Opine Ravno iskljuivo lik Trebinja. Na podruju se sela po miljenju dijela povjesniara nalazio rimski municipij Dilun-tum, a po predaji je osnovano tijekom mongolsko-tatarske najezde 1241. 1242. (odrazom su te predaje toponimi Monogolsko groblje i Tatarica). Na podruju je upe ak 20 naselja koja su naputena tijekom srednjega vijeka ili ranoga no-vovjekovlja.

    Mjesna je toponimija razmjerno raznolika. U njoj su uuvani apelativi koji su odrazom romanskoga supstratnog (npr. Stoni) sloja, ali i preitci adstratnoga utjecaja mletakoga (npr. Fortica) i vlakoga (npr. Jokulova kua ili Razbojite) sloja. Turski se adstratni sloj odrazio u skupini toponima uvjetovanih zemljo-pisnim nazivima (airi), u toponimijskim metaforama (npr. Bakra i Perin) te toponimima ijom su sastavnicom hidronimijski (Bunar) i gospodarski na-zivi (umrukana). Meu toponimima koji pripadaju temeljnomu slavenskom (hrvatskom sloju) izdvajam akavski toponim Lanie. U toponimiji su se odra-zile mnoge mjesne predaje (usp. toponim Vercek koji uva spomen na hercega Stjepana Vukia Kosau te toponime Golokordii, Tabakov kamen i Turski do koji su odrazi predaja o samim Trebinjanima) i pretkranska vjerovanja (usp. to-ponime Tmor, Treskavac i Tretii).

    Gorjelite u Zaablju i Popovu katkad odnose na predjele unutar kojih se nalazi vrelo ili zbiralite vode upravo kako je i na sjevernodalmatinskim otocima. Na upozorenju na tu injenicu zahvalju-jem kolegama Anti Juriu i Nikoli Vuletiu. Pripada li cicrinski toponim toj skupini, nisam posve siguran, ali je to s obzirom na naglasak mogue jer se unitavanje ega vatrom naglaava pr (to-ponim je Pr).

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    127

    LiteraturaAlii, AHmed s. 1985. Poimenini popis sandaka vilajeta Hercegovine. Saraje-

    vo: Orijentalni institut u Sarajevu.Aneli, pAvAo. 1999. Srednjovjekovna humska upa Popovo. Srednjovjekovne

    humske upe. Ur. Dodig, Radoslav. Mostar: Ziral, 2745.ARj = Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I XXIII. 1881. 1970. Zagreb:

    JAZU.BojAnovski, ivo. 1969. Mogorjelo rimski Turres. Glasnik Zemljaskoga muzeja

    BiH, 24/25, Sarajevo, 137163.Brozovi ronevi, dunjA. 1987. Tragovi poganskih, kranskih i islamskih kul-

    tova u toponimiji. Zbornik este jugoslovenske onomastike konferencije. Ur. Ivi, Pavle. Beograd: Odeljenje jezika i knjievnosti SANU, 117124.

    Brozovi ronevi, dunjA. 1997. Hidronimi s motivom vrelita na povijesnome hrvatskom podruju. Folia onomastica Croatica, 6, Zagreb, 640.

    Brozovi ronevi, dunjA. 1999. Nazivi za blatita i njihovi toponimijski odrazi u hrvatskome jeziku. Folia onomastica Croatica, 8, Zagreb, 144.

    dini, miHAjlo. 1967. Humsko-trebinjska vlastela. Beograd: SANU.Filipovi, milenko s.; mievi, ljuBo. 1959. Popovo u Hercegovini. Sarajevo:

    Nauno drutvo NR Bosne i Hercegovine.FrAni, AnelA; miHAljevi, milicA. 1997. 1998. Antonimija u hrvatskoj ojko-

    nimiji. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2324, Zagreb, 77102.

    HAFizovi, FAziletA. 2016. Popis sela i zemlje sandaka Krka, Klis i Hercegovi-na, osloboenih od Mletake Republike 1701. godine. Zagreb Sarajevo: SKD Prosvjeta Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Centar za kompara-tivnohistorijske i interkulturne studije Orijentalni institut u Sarajevu.

    Holzer, georg. 2007. Historische Grammatik des Kroatischen: Einleitung und Lautgeschichte der Standardsprache. Schriften ber Sprachen und Texte, 9. Frankfurt am Main: Peter Lang.

    HrABAk, Bogumil. 1983. Napadi senjskih uskoka na Zaablje, Popovo i Trebinje. Tribunia, 7, Trebinje, 101129.

    HrABAk, Bogumil. 1985. Zemljine parcele feudalaca i muslimanskih seljaka u Popovu, Zaablju i Trebinju poetkom Morejskog rata. Tribunia, 9, Trebinje, 3146.

    jAov, mArko. 1983. Spisi tajnog vatikanskog arhiva XVI XVIII veka. Beograd: SANU.

    jei BAguzej, jAdrAn; vidovi, domAgoj. 2017. uljanska prezimena i toponimi-ja. Rasprave: asopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 43/2, Zagreb, 359380.

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    128

    jireek, konstAntin. 1892. Spomenici srpski, 11. Beograd: Srpska kraljevska aka-demija.

    juri, Ante. 2010. Leksik murterske toponimije. Toponimija otoka Murte-ra. Ur. Skrai, Vladimir. Zadar: Sveuilite u Zadru Centar za jadranska onomastika istraivanja, 321334.

    krAljevi, Ante. 2013. Rinik zapadnoercegovakoga govora. iroki Brijeg Za-greb: Ogranak Matice hrvatske u irokome Brijegu Dan d. o. o.

    krei, milenko. 2006. Katolici Trebinjsko-mrkanske biskupije prema popisu nadbiskupa Marka Andrijaevia 1733. godine. Rasprave Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 48, Zadar, 439452.

    krei, milenko. 2017. Vrijeme lomova: katolici jugoistone Hercegovine od 10. do poetka 17. stoljea. Sarajevo Zagreb: Katoliki bogoslovni fakultet Glas Koncila.

    kriste, uro. 1999. upa Trebinja (Trebimlja). Dubrovnik: upa svetoga Petra (Dubrave Hrid).

    kriste, uro. 1999. Moranica. Slike jednog vremena. Dubrovnik: PGM Ragusa.lui, josip. 1984. Spisi dubrovake kancelarije, Zapisi notara Tomazina de Sa-

    vere 1282. 1284. Zagreb: JAZU.milAt pAnA, petAr. 2015. Rjenik govora Blata na Koruli. Zagreb: Institut za

    hrvatski jezik i jezikoslovlje.milievi-cApek, ivAnkA; vukorep, stAnislAv. 2013. Izvjee o realizaciji projekta.

    Rukopis. Ravno: Opina Ravno.MKL = Matice krtenih upe Lisac 1653. 1704. (izvadci don Ivice Puljia).MVG = Matice vjenanih upe Gradac 1720. 1830.pAndi, BAzilije. 1959. De dioecesi Tribuniensi et Mercanensi. Rim: Pontificium

    athenaeum Antonianum.pAtscH, cArl. 2005. 2006. Prilozi za etnologiju istone Europe nekadanja

    gustoa naselja ilirskoga kra. Status, 8, Mostar, 156180.puji, sAvo. 2000. Kraka hidronimija jugoistone Hercegovine. Junoslovenski

    filolog, 56, Beograd, 875889.puji, sAvo. 2003. Iz trebinjske toponimije: porijeklo toponima. Tribunia, 10,

    Trebinje, 131186.pulji, ivicA. 1994. Kroz nau prolost. Hutovo. Prir. Pulji, Ivica. Mostar: Crkva

    na kamenu, 117284.pulji, ivicA. 1997. Stariji katoliki sakralni objekti na podruju Popova. Ravno,

    Popovo: etiri slike iz povijesti kraja. Humski zbornik, 5. Ur. Lui, Ivo. Rav-no Zagreb: Ljetopis Popova Opinsko vijee Ravno Moderna vremena, 141162.

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    129

    pulji, ivicA. 2004. Hrvati katolici donje Hercegovine i Istona kriza Hercegovaki ustanak 1875. 1878. Humski zbornik, 7. Neum Dubrovnik: Dravni arhiv Zaklada Ruer Bokovi Donja Hercegovina.

    pulji, ivicA. 2008. Popisi izbjeglica iz Donje Hercegovine u Dubrovako primorje 1875. 1878. godine. Humski zbornik, 11. Neum: Muzej i galerija Neum.

    pulji, ivicA; kegro, Ante. 2006. Sarsenterska biskupija. Povijesni prilozi, 30, Za-greb, 750.

    pulji, ivicA; vukorep, stAnislAv. 1994. Naa prezimena: korijeni i razvoj. Hutovo. Prir. Pulji, Ivica. Mostar: Crkva na kamenu, 285357.

    pulji, ivicA; vukorep, stAnislAv; Bender, uro. 2001. Stradanja Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraa u istonoj Hercegovini. Humski zbornik, 5. Zagreb: Zajednica Hrvata istone Hercegovine Opina apljina Opina Neum Opina Stolac Opina Ravno.

    RSKNJ = Renik srpskohrvatskog knjievnog i narodnog jezika, I XIX. 1959. 2014. Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik.

    sivri, mArijAn. 2003. Migracije iz Hercegovine na dubrovako podruje (1667. 1808.). Humski zbornik, 6. Dubrovnik Mostar: Biskupski ordinarijat Mostar Dravni arhiv u Dubrovniku.

    sk = skok, petAr. 1971. 1974. Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskog jezi-ka, I IV. Zagreb: JAZU.

    SSKJ = Slovar slovenskega knjinega jezika. 1970. 1991. Ljubljana: SAZU Znanstvenoraziskovalni center SAZU Intitut za slovenski jezik.

    imunovi, petAr. 1976. Toponimija Istarskog razvoda. Onomastica Jugoslavica, 6, Zagreb, 334.

    imunovi, petAr. 2004. Braka toponimija. Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga.

    imunovi, petAr. 2005. Toponimija istonojadranskoga prostora. Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga.

    kAlji, ABdulAH. 1966. Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Sarajevo: Svjetlost.vAjs, nAdA. 2003. Hrvatska povijesna fitonimija. Zagreb: Institut za hrvatski jezik

    i jezikoslovlje.vego, mArko. 1957. Naselja bosanske srednjovjekovne drave. Sarajevo: Svjet-

    lost.vidovi, domAgoj. 2010. Pregled toponimije jugozapadnoga dijela Popova. Folia

    onomastica Croatica, 19, Zagreb, 283340.vidovi, domAgoj. 2012. Pogled u toponimiju Makarskoga primorja. Folia ono-

    mastica Croatica, 21, Zagreb, 207232.vidovi, domAgoj. 2013. Toponimija sela Trnine u Popovu. Folia onomastica

    Croatica, 22, Zagreb, 215252.

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    130

    vidovi, domAgoj. 2014. Zaapska onomastika. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

    vidovi, domAgoj. 2015. Pogled u toponimiju sela Hrasno u istonoj Hercegovini. Folia onomastica Croatica, 24, Zagreb, 93123.

    vidovi, domAgoj. 2017. Vidonjska prezimena. Proslava 400. obljetnice crkve sve-toga Ivana Krstitelja u Vidonjama 1616. 2016. Prir. Vidovi, Mile. Metkovi: Ogranak Matice hrvatske Metkovi upni ured Vidonje, 3065.

    vukorep, stAnislAv. 1994. Naa sela prolost i sadanjost. Hutovo. Prir. Pulji, Ivica. Mostar: Crkva na kamenu, 41116.

    vukorep, stAnislAv. 2009. Prilog prouavanju sudbine voa Hercegovakog ustan-ka iz narodne predaje. Uloga Hrvata u Hercegovakome ustanku 1875. 1878. Ur. Musa, Duan. Ljubuki: Udruga Vojvoda don Ivan Musi, 349374.

    vukorep, stAnislAv. 2011. Kraljica Katarina na putu za Ston kroz Donju Hercego-vinu i Neretvansku krajinu. Hrvatski neretvanski zbornik, 3. Ur. eelj, Stje-pan. Zagreb: Drutvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu, 8488.

    The Toponymy of the Village of Trebinja in Popovo

    Summary

    In this paper 450 toponyms from the area surrounding the village of Trebi-nja, the central settlement of the southwestern part of Popovo, are analyzed. The name Trebinja is derived from the anthroponymic stem *Trb- and has been in use since 1283. The forms Trebinja and Trebimlja are both found in todays offi-cial use (the latter being confirmed in 1372). The toponymy of this place is diver-se and reflects numerous local traditions, from the ones referring to the time the village was founded (Mongolsko groblje and Tatarica) and the time of Mediaeval rulers (Vercek < herceg), up to the ones reflecting battles of local inhabitants aga-inst Uskoks (outlaws originally fugitive from Turkish rule) and Turks (Golokor-dii, Tabakov kamen, and Turski do).

    Kljune rijei: toponimija, Trebinja, slubeno ime

    Keywords: toponymy, Trebinja, official name

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    131

    Prilog 1.

    Kazalo toponima

    BBba (Z; 3.3.1.2.3.)Bbina dlina (Z; 3.3.1.2.3.)Benk (C; 3.3.3.3.2.)Bjine rpe (ZT; 3.3.4.1.1.)Bkr (T; 3.3.1.1.2.)Bln d (Z; 3.3.4.1.1.)Bldin klnac (T; 3.3.4.1.1.)Bnova rpa (Z; 3.3.4.1.1.)Bnjik gmila (B; 3.3.1.1.1.)Bnjik d (B; 3.3.1.1.1)Bra (D, Z; 3.3.3.1.1.)Bre (T; 3.3.1.1.1.)Bin klnac (T; 3.3.4.1.1.)Btine (T; 3.1.; 3.3.4.2.2.)Bzdan (D; 3.3.1.2.2.)Bijl njve (C; 3.3.1.2.3.)Bijl brijg (T; 3.3.1.2.3.)Blia bra (Z; 3.3.4.1.1.)Bljave (T; 3.3.1.2.3.)Bsina kurica (T; 3.3.4.1.2.)Bjlasov d (T; 3.3.4.1.1.)Bjlave (C; 3.3.1.2.3.)Blto (Z; 3.3.1.1.1.)Blznsk bdo (C; 3.3.1.2.2.)Blzna (C, ZT; 3.3.1.2.2.)Bgati-njve (T; 3.3.1.2.3.)Bogdnova dlina (T; 3.3.4.1.1.)Bgina dlina (ZT; 3.3.4.1.1.)Bgunov d (D, T; 3.3.4.1.1.)Bkulja (T; 3.3.1.1.2.)Bkulja ml (D; 3.3.1.3.)

    Bkulja vlik (D; 3.3.1.3.)Borvac (Z; 3.3.4.2.1.)Btiina trnja (T; 3.3.4.1.2.)Brnove dline (ZT; 3.3.4.1.1.)Brgovi (T; 3.3.1.1.1.) Bglijs (Z; 3.3.1.5.)Bgljezina (ZT; 3.3.1.5.)Brijg (3.1.)Brijg (D; 3.3.1.1.1.)Brijk lkve (B; 3.3.5.)Brzmak bdo (T; 3.3.4.1.1.)Bbina dlina (Z; 3.3.4.1.1.)Blina grada (T; 3.3.4.1.2.)Bline ke (T; 3.3.4.1.2.)Bnov d (ZT; 3.3.4.1.1.)Bnr (T; 3.3.3.1.1.)Bunrina (T; 3.3.3.1.1.)

    CCrina (D; 3.3.3.4.1.)Cr (Z; 3.3.1.4.) Crovac (B; 3.3.1.4.)Crovica (ZT; 3.3.1.4.)Ccrina (3.1.)Ccrinsk rvni (ZT; 3.3.5.)Cgansk laztina (ZT; 3.3.5.)Crpalo (D; 3.3.1.2.3.)Cven dlina (T; 3.3.1.2.3.)Cven zmlja (T; 3.3.1.2.3.)Cven brijg (B; 3.3.1.2.3.)Cven plje (B, T; 3.3.1.2.3.)Crvntine (T; 3.3.1.2.3.)

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    132

    iri (Z; 3.3.1.1.1.)kalj ml (T; 3.3.1.3.)kalj vlik (T; 3.3.1.3.)trnja (D; 3.3.3.1.1.)trnja u lijbu (B; 3.3.1.3.)prlov d (D; 3.3.4.1.1.)reci (T; 3.3.4.2.2.)rekova lica (T; 3.3.4.1.2.)rinac/rjenac (B; 3.3.1.2.3.)

    tkov d (D; 3.3.4.1.1.)tkove kmenice (T; 3.3.4.1.2.)prija (Z; 3.3.3.1.1.)

    DDbetin d (D, T; 3.3.4.1.1.)Dbel grda (Z; 3.3.1.2.2.) Ddina dlina (T; 3.3.4.1.1.)Dijla (Z; 3.3.3.3.1.)Dkonjina rpa (T; 3.3.1.5.)D (D; 3.3.1.1.1.)Dlac (D; 3.3.1.1.1.)Dlina (Z; 3.3.1.1.1.)Dlovi (D; 3.1., 3.3.1.1.1.)Dlovi u Hmcu (Z; 3.3.1.3.)Dljni (Z; 3.3.5.)Dnj trnja (B; 3.3.1.3.)Dnj grada (Z; 3.3.1.3.)Dnj Trebnja (T; 3.2, 3.3.1.3.)Drevac (D; 3.3.4.2.1.)Drnova rpa (Z; 3.3.1.4.)Drnovica (T; 3.3.1.4.)Drnovina (Z; 3.3.1.4.)Drnovo sje (D; 3.3.1.4)Dba (C, ZT; 3.3.1.4.)

    Dbenica (D; 3.3.1.4.)Dbok dlina (T, ZT; 3.3.1.2.2.)Dbok dline (B; 3.3.1.2.2.)Dica (3.1.)

    DDdina jma (T; 3.3.4.1.1.)

    kov vt (Z; 3.3.4.1.2.)d (Z; 3.3.4.2.2.)rin d (T; 3.3.4.1.1.)vojak gmile (D; 3.3.3.4.2.)umrukna (C, T; 3.3.3.4.1.)

    FFrtica (T; 3.3.3.1.2.)

    GGlavi (T; 3.1., 3.3.4.2.2.)Gnjina (T; 3.3.4.2.1.)Globrijg (D; 3.3.1.2.3.)Golkrdii (Z; 3.3.4.2.2.)Grdac (B, C; 3.3.3.1.2.)Gr (T; 3.3.3.3.1.)Grnica (T; 3.3.3.3.1.)Gdan (Z; 3.3.1.2.2.)Gljak (Z; 3.3.1.1.2.)Grblje n Bari (T; 3.3.3.5.2.)Golbnka (C, D; 3.3.1.5.)Gmila kd grblja (D; 3.3.3.5.4.)Grnj trnja (B, C; 3.3.1.3.) Grnj Trebnja (T; 3.1., 3.3.1.3.)Gk trnja (C; 3.3.5.)Grde (C, T; 3.3.1.2.3.)Gst dline (ZT; 3.3.1.2.3.)Gvno (Z; 3.3.3.1.1.)

    HHta (B; 3.3.3.3.1.)

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    133

    Igar (T; 3.3.3.5.3.)lijina lzina (T; 3.3.4.1.2.)mela (Z; 3.3.1.4.)vanj bdo (D, T; 3.3.3.5.1.)Iz Bv (ZT; 3.3.1.3.)

    JJnkova trnja (C; 3.3.4.1.2.)Jnj-jma (T; 3.3.3.3.2.)Jnjilo (B; 3.3.3.3.2.)Jraci (T; 3.1., 3.3.4.2.2.)Jevac (T, Z; 3.3.1.4.)Jkulova ka (T; 3.3.4.1.2.) Jrjev tr (T; 3.3.4.1.2.)

    KKlua (T; 3.3.1.1.1.)Kmen dlina (T; 3.3.1.2.3.)Kpjela (D; 3.3.3.5.2.)Kua (B; 3.3.4.2.1.)Kn (D; 3.3.1.4.) Klina (C, T, Z, ZT; 3.3.3.3.3.)Klnac (T; 3.3.1.1.1.)Klnine (B; 3.3.1.1.1)Kljmi (ZT; 3.3.1.4.)Kljnovi (Z; 3.3.1.4.)Kod gvna (ZT; 3.3.3.1.1.)Kd kamenic (ZT; 3.3.3.1.1.)Kod trnv (ZT; 3.3.1.4.)Konli (T; 3.3.1.1.1.)Knop d (T; 3.3.1.4.)Knjev brijg (ZT; 3.3.4.1.1.)Krita (ZT; 3.3.1.1.1.)Korntna (C; 3.3.3.1.2.)Korine (Z; 3.3.3.3.2.)Kotlrica (C; 3.3.1.1.2.)

    Kevine (T, ZT; 3.3.3.3.1.)Kremn Njva (3.1.)Krstina laztina (ZT; 3.3.4.1.2.)Krv trijnsla (T; 3.3.1.4.)Kkarac (T; 3.3.6.)K (T; 3.3.1.2.3.)Kak (C; 3.3.1.2.3.)Ketin d (T; 3.3.4.1.1.)Ktina (C; 3.3.1.2.3.)Krutina (T; 3.3.1.4.)Kzmn njv (ZT; 3.3.3.4.2.)Kutine (D; 3.3.3.2.)Kita (B, T; 3.3.3.2.)Knj grdina (C; 3.3.1.5.)Knj ke (D; 3.3.1.5.)Kpinova rpa (T; 3.3.1.4.)Ksaine njve (B; 3.3.4.1.2.)Kusreva dlina (T; 3.3.4.1.1.)

    LLne/Lnte (D; 3.3.3.3.1.)Lvrnj grada (T; 3.3.4.1.2.)Laztina (T, Z; 3.3.3.3.1.)Lden d (T; 3.3.1.2.3.)Ldina (T; 3.3.1.1.1.)Lijpoljn dlina (T; 3.3.1.2.3.)Lsac (usp. lisac/liac vrsta trave;

    T; 3.3.1.4.)Lsac ml (T; 3.3.1.3.)Lsac vlik (T; 3.3.1.3.)Lkva (D; 3.3.1.1.1.)Lkve (B; 3.3..1.1.1.)Lokvtine (C; 3.3.1.3.)Lkvine (C; 3.1., 3.3.1.1.1.)Lkoriji (C; 3.3.6.)Lkovte (T; 3.3.3.3.1.)

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    134

    LJLjljanica (T; 3.3.1.4.)Ljnjevac (C; 3.3.4.2.1.)

    MMjdan (D; 3.3.3.3.3.)Mkovite (ZT; 3.3.3.3.1.)Ml trnja (C; 3.3.1.3.)Ml grdina (T, ZT; 3.3.1.3.)Ml njva (B; 3.3.1.3.)Ml vda (Z; 3.3.1.3.)Ml Lsac (Z; 3.3.1.3.)Ml tranj (Z; 3.3.1.3.)Mra dlina (ZT; 3.3.4.1.1.)Mrkov tg (Z; 3.3.4.1.2.)Mrkov drijn (T; 3.3.4.1.3.)Mrkove laztine (ZT; 3.3.4.1.2.)Medica (C; 3.3.1.5.)Medova dlina (D; 3.3.1.5.)Mina (T; 3.3.3.3.1.)Mine (T; 3.3.3.3.1.)Meu glvice (B; 3.3.1.3.)Mk rpa (Z; 3.3.1.2.2.)Metriza (T; 3.3.3.1.2.)Mlii (T; 3.1., 3.3.4.2.2.)Mljen (T; 3.3.4.2.2.)Me (D; 3.3.1.1.1.)Mna (C; 3.3.1.1.1.)Mkr d (T, ZT; 3.3.1.2.3.)Mnglsk grblje (C; 3.3.5.)Mtinj njve (T; 3.3.6.)Mrvlj dlina (T; 3.3.4.1.1.)Mj (T; 3.3.1.2.1.)Mvi dlovi (D; 3.3.1.2.1.)Mk ple (Z; 3.3.1.2.3.)Mkova dlina (T; 3.3.4.1.1.)

    Min brijg (D; 3.3.4.1.1.)Mina pjata (D. 3.3.4.1.2.)Mino gvno (D; 3.3.4.1.2.)Msia-kurica (T; 3.3.4.1.2.)Mustpua (D; 3.3.4.2.1.)Mstebegov d (T; 3.3.4.1.1.)

    NN bari (C, CI; 3.3.1.1.1.)N Braevu gvnu (C; 3.3.4.1.2.)N dnjim brgovima (ZT; 3.3.1.3.)N grnjim brgovima (ZT; 3.3.1.3.)Na ksi (ZT; 3.3.1.1.1.)Nkovanj (D; 3.3.1.1.2.)Na kstu (C; 3.3.3.2.)N lokvi (C; 3.3.1.1.1.)Nplav (D; 3.3.1.2.3.)Na slpu (T; 3.3.1.1.1.)Navjala (T; 3.3.1.6.)Nn dlina (T; 3.3.1.2.1.)Neprbi (T; 3.3.1.6.)Nnetii (T; 3.3.4.2.2.)Nv dlina (ZT; 3.3.3.3.1.)Nv vda (C; 3.3.1.3.)Nglovi (T; 3.3.1.2.1.)

    NJNjva (B; 3.3.3.3.1.)

    Oblk (T; 3.3.1.2.2.)Obdina (Z; 3.3.1.1.2.)borite (Z; 3.3.3.3.2.)grada u Mranici (Z; 3.3.2.)grade (D; 3.3.3.3.2.)Ogranica (T; 3.3.3.3.1.)gren d (D; 3.3.3.3.1.)krgl glvica (D; 3.3.1.2.2.)

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    135

    Omtljka (T; 3.3.1.6.)raje (T; 3.3.1.4.)rlovii (D; 3.3.1.5.)Oskrue (C; 3.3.1.4.)Osmrnica (T; 3.3.3.1.2.)soje (B; 3.3.1.2.1.)ite (Z; 3.3.3.3.3.)enica (T; 3.3.1.2.1.)Otrte (Z; 3.3.3.5.2.)tok (D; 3.3.1.1.1.)vr-kmenica (D; 3.3.3.3.2.)

    PPrevac (Z; 3.3.1.2.3.)Pen rpa (D; 3.3.3.3.3.)Pkin d (Z; 3.3.4.1.1.)Pliji (C; 3.3.1.1.2.)Prin (D; 3.3.1.1.2.)Provica (C; 3.3.4.2.1.)Ppnove gmile (C; 3.3.3.5.4.)Ptt (T; 3.3.1.2.3.)Pjn dlac (ZT; 3.3.6.)Pjtat njva (T; 3.3.1.2.3.)Plndte (T; 3.3.3.3.2.)Plnike (D, T; 3.3.1.4.)Plvievo bdo (ZT; 3.3.4.1.2.)Plij (B; 3.3.1.1.2.)Pltk d (C; 3.3.1.2.2.)Pln gvno (D; 3.3.3.1.1.)Pbreak (T; 3.3.1.3.)Povala (T; 3.3.3.3.2.)Petkov d (D; 3.3.1.3.)Pda (D; 3.3.3.3.1.) Pdbablje (Z; 3.3.1.2.3.)Pdbrijs (Z; 3.3.1.4.)Pod gl bdo (B; 3.3.1.3.)

    Pd grdom (C; 3.3.3.1.2.)Podmela (Z; 3.3.1.3.)Pdmilaje (T; 3.3.1.2.3.)Podrah (T; 3.3.1.4.)Pdrn-vh/R()-vh (T; 3.1.,

    3.3.4.1.1.)Pdvr (T; 3.3.3.3.1.)Pgrebvnica (T; 3.3.3.5.2.)Pjilite (ZT; 3.3.3.3.2.)Pljane (C; 3.3.1.1.1.)Ppov d (T; 3.3.3.5.2.)Pslje (C; 3.3.3.2.)Ptrebice (ZT; 3.3.4.2.2.)Pvt (T; 3.3.1.6.)Pr (C; 3.3.6.)Prbjen grb (T; 3.3.3.5.2.)Prblatak (D; 3.3.1.2.1.)Prijk ljt (T; 3.3.1.2.3.)Prsje (D; 3.3.1.2.1.)Prtorak (T; 3.3.3.3.2.)Prdo (C, D, ZT; 3.3.1.1.1.)Provlija (Z; 3.3.1.1.1.)

    RRdanov d (D; 3.3.4.1.1.) Rdoev d (ZT; 3.3.4.1.1.)Rdova dlina (Z; 3.3.4.1.1.)Radvaa (C; 3.3.4.2.1.)Rfina rvn dlina (Z; 3.3.4.1.1.)Ragevina (T; 3.3.4.2.1.)Ria-grblje (C; 3.3.4.1.4.)Rieva dlina (T; 3.3.4.1.1.)Rieva laztina (ZT; 3.3.4.1.2.)Repevo gvno (B; 3.3.4.1.2.)Rskrsnica (ZT; 3.3.2.)Rsovi-njva (T; 3.3.1.2.2.)

  • Domagoj Vidovi: Toponimija sela Trebinja u PopovuFOC 26 (2017), 103137

    136

    Rvan (T; 3.3.1.1.1.)Rzbojta (T; 3.3.3.3.1.)Rzdlje (T; 3.3.2.)Rpite (T; 3.3.3.3.1.)Rica (Z; 3.3.1.2.3.)Rpa (B, D; 3.3.1.2.3.)Rpe (T; 3.3.1.2.3.)Rpn drijlo (Z; 3.3.1.1.2.)Rueve krke (ZT; 3.3.4.1.3.)te (D; 3.3.3.3.1.)

    SSavte (Z; 3.3.3.3.1.)Sdlo (ZT; 3.3.1.1.2.)Sline (D; 3.3.2.) Skalni (Z; 3.3.1.1.2.)Sln dline (Z; 3.3.1.2.3.)Smevac (T, Z; 3.3.1.4.)Smrkova glvica (D; 3.3.1.4.)Smrijk (Z; 3.3.1.4.)Spsovo grblje (T; 3.3.3.5.2.)Sen