Toni Miljak, PRAKTIKUM S PRIMJERIMA KNJIŽENJA ZA RAČUNOVODSTVENE KOLEGIJE NA 1. I 2. GODINI STRUČNOG STUDIJA

7/15/2019 Toni Miljak, PRAKTIKUM S PRIMJERIMA KNJIŽENJA ZA RAČUNOVODSTVENE KOLEGIJE NA 1. I 2. GODINI STRUČNOG S…

http://slidepdf.com/reader/full/toni-miljak-praktikum-s-primjerima-knjizenja-za-racunovodstvene-kolegije 1/225

Toni Miljak, mag.oec.

PRAKTIKUM S PRIMJERIMA KNJIŽENJA ZARAČUNOVODSTVENE KOLEGIJE NA 1. I 2. GODINI

STRUČNOG STUDIJA

Split, rujan 2012.



2

Toni Miljak, mag.oec.

PRAKTIKUM S PRIMJERIMA KNJIŽENJA ZA

RAČUNOVODSTVENE KOLEGIJE NA 1. I 2. GODINISTRUČNOG STUDIJA

Recezenti:

Prof.dr.sc. Josipa Mrša

Prof.dr.sc. Branka RamljakProf.dr.sc. Davor Vašiček

Sveučilišna knjižnica u Splitu

UDK: 657.1/2.

Copyright © 2012. Zabranjeno je umnožavanje ili korištenje bilo kojeg dijela praktikuma, u cjelini ili

samo pojedinih dijelova, bez navođenja autora istoga.



3

PREDGOVOR

Ovaj praktikum namijenjen je, prije svega, studentima prve i druge godine stručnog studijaRačunovodstvo i financije pri Sveučilištu u Splitu a potom i studentima drugih ekonomskih studija te

svima ostalima koji žele proučiti računovodstvo. Kroz jedanaest poglavlja praktikuma obrađeno je

gradivo koje prati auditorne vježbe kolegija Osnove računovodstva, Računovodstvo te Financijskoračunovodstvo I dok je djelomično obuhvaćeno i gradivo kolegija Računovodstvo troškova. Uposljednjem, dvanaestom, poglavlju prikazani su složeniji zadaci čija svrha je ponavljanje prethodnousvojenog gradiva. Također, u dotičnom poglavlju nalazi se detaljnji opis postupaka pri izradi brutobilance, sastavljanja računa dobiti i gubitka te bilance.

Većina zadataka ri ješena je prikazom knjiženja kroz dnevnik a potom postupci su tekstualno

pojašnjeni u cilju što kvalitetnijeg obrazloženja rješenja. Pojedini zadaci, kroz prvih jedanaestpoglavlja, nemaju rješenja jer su namijenjeni samostalnom vježbanju netom pojašnjenog gradiva.

Bitne činjenice uokvirene su i istaknute kao napomene.

Ovim putem želim iskreno zahvaliti prof.dr.sc.Josipi Mrši s Ekonomskog fakulteta u Rijeci narazumijevanju, savjetima i podršci koje mi je pružila kroz suradnju na kolegiju Osnove računovodstva i

kroz nastavu na specijalističkom poslijediplomskom studiju. Također, želim se zahvaliti iprof.dr.sc.Branki Ramljak s Ekonomskog fakulteta u Splitu na čijim predavanjima sam se prvi putsusreo s računovodstvom i koja je svojim nesebičnim pristupom uvijek spremna pomoći studentima.

Zahvaljujem se i prof .dr.sc.Davoru Vašičeku s Ekonomskog fakulteta u Rijeci koji je, također,sudjelovao u recenziji ovog praktikuma te pomogao svojim savjetima.

Zahvaljujem i ostalim kolegama te svojim studentima na podršci koju su mi pružili.

Autor



4

SADRŽAJ

1. Uvod – računovodstvo, knjigovodstvo i računovodstveni standardi...........................................61.1. Poslovne knjige..........................................................................................................................7

1.2. Dvojno knjigovodstvo................................................................................................................8

1.3. Računovodstveni standardi u Hrvatskoj.....................................................................................91.4. Temeljne računovodstvene pretpostavke................................................................................10

1.5. Kontni plan...............................................................................................................................10

2. Temeljni financijski izvještaji....................................................................................................12

2.1. Bilanca.....................................................................................................................................13

2.2. Račun dobiti i gubitka...............................................................................................................14

2.3. Izvještaj o promjenama kapitala..............................................................................................14

2.4. Izvještaj o novčanim tijekovima...............................................................................................15

2.5. Bilješke uz financijske izvještaje...............................................................................................17

2.6. Korisnici financijskih izvještaja.................................................................................................17

3. Porez na dodanu vrijednost (PDV)............................................................................................19

3.1. Pretporez.................................................................................................................................203.2. Obveza za PDV..........................................................................................................................20

3.3. Saldiranje PDV-a.......................................................................................................................21

4. Razred 0..................................................................................................................................22

4.1. Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital............................................................................22

4.2. Dugotrajna imovina..................................................................................................................24

4.2.1. Amortizacija dugotrajne imovine....................................................................................25

4.2.1.1. Linearna metoda obračuna amortizacije........................................................26

4.2.1.2. Metoda jedinice outputa (degresivna metoda)..............................................28

4.2.1.3. Metoda smanjivanja salda u fiksnom postotku ili metoda opadajućegsalda (degresivna metoda)...............................................................................28

4.2.1.4. Metoda sume brojeva korisnog vijeka uporabe (degresivna metoda)...........294.2.1.5. Obračun amortizacije dugotrajne imovine progresivnim metodama.............30

4.2.2. Dugotrajna nematerijalna imovina.................................................................................30

4.2.2.1. Izdatci za razvoj...............................................................................................30

4.2.2.2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke.......................................31

4.2.2.3. Softwer............................................................................................................33

4.2.2.4. Goodwill..........................................................................................................34

4.2.3. Dugotrajna materijalna imovina.....................................................................................34

4.2.3.1. Zemljišta..........................................................................................................35

4.2.3.2. Građevinski objekti.........................................................................................36

4.2.3.3. Postrojenja i oprema.......................................................................................40

4.2.3.4. Transportna imovina.......................................................................................424.2.3.5. Dani predujmovi za nabavu dugotrajne materijalne imovine.........................45

4.3. Dugotrajna financijska imovina.................................................................................................48

4.3.1. Dionice............................................................................................................................48

4.3.2. Obveznice........................................................................................................................54

4.3.3. Dani dugotrajni zajmovi (krediti) i depoziti.....................................................................55

5. Razred 1..................................................................................................................................57

5.1. Kratkotrajna novčana imovina.................................................................................................57

5.1.1. Transakcijski računi u bankama (žiro-račun i prijelazni žiro-račun)................................57

5.1.2. Blagajna...........................................................................................................................58

5.1.3. Devizni račun..................................................................................................................59



5

5.2. Kratkotrajna financijska imovina i potraživanja.......................................................................60

5.2.1. Vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca.............................................................66

5.3. Aktivna vremenska razgraničenja............................................................................................67

6. Razred 2..................................................................................................................................69

6.1. Kratkoročne financijske obveze i obveze prema dobavljačima................................................69

6.2. Dugoročne obveze...................................................................................................................756.3. Dugoročna rezerviranja............................................................................................................76

6.4. Pasivna vremenska razgraničenja............................................................................................77

7. Razred 3..................................................................................................................................79

7.1. Zalihe sirovina i materijala (nabava materijala; materijal u doradi).........................................79

7.1.1. Višak sirovina i materijala na zalihama...........................................................................84

7.1.2. Manjak sirovina i materijala na zalihama........................................................................84

7.2. Zalihe sitnog inventara.............................................................................................................86

7.3. Dani predujmovi za nabavu sirovina, materijala i sitnog inventara.........................................89

7.4. Metode obračuna zaliha..........................................................................................................89

7.4.1. Metoda prosječnih ponderiranih troškova nabave (prosječnih ponderiranih

cijena – PPC)....................................................................................................................897.4.2. FIFO metoda (prvi ulaz – prvi izlaz).................................................................................92

7.4.3. Metoda specifične identifikacije pojedinačnih troškova................................................94

8. Razred 4..................................................................................................................................95

8.1. Raspored troškova...................................................................................................................96

8.2. Uskladištivi troškovi.................................................................................................................97

8.3. Neuskladištivi troškovi...........................................................................................................100

8.4. Troškovi u internom obračunu...............................................................................................108

8.4.1. Klasični obračun po ukupnim troškovima: obračun troškova po radnom nalogu........109

9. Razred 6................................................................................................................................113

9.1. Proizvodnja – troškovi proizvodnje i zalihe gotovih proizvoda..............................................113

9.2. Kratkotrajna imovina – roba..................................................................................................117

9.2.1. Roba u skladištu – veleprodaja.....................................................................................117

9.2.2. Roba u prodavaonici – maloprodaja.............................................................................125

9.2.3. Prebacivanje robe.........................................................................................................139

9.2.4. Dani predujmovi za nabavu robe..................................................................................140

10. Razred 7................................................................................................................................141

11. Razredi 8 i 9..........................................................................................................................144

12. Zadaci za ponavljanje.............................................................................................................153

Literatura.....................................................................................................................................225



6

1. UVOD - RAČUNOVODSTVO, KNJIGOVODSTVO I RAČUNOVODSTVENISTANDARDI

Računovodstvo je umjetnost interpretacije, mjerenja i povezivanja rezultata ekonomskih aktivnosti.Osnovna svrha računovodstva je pružiti donositeljima odluka informacije korisne za poslovno

odlučivanje koje se odnose na pronalaženje i uporabu rijetkih ekonomskih sredstava kao što su

novac, zemljište i radna snaga1.

Zakonom o računovodstvu (dalje: ZOR), koji je stupio na snagu 01. siječnja 2008. godine, uređuje se

računovodstvo poduzetnika, razvrstavanje poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige,

popis imovine i obveza, primjena standarda financijskog izvještavanja i tijelo za donošenje standardafinancijskog izvještavanja, godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja,revizija godišnjih financijskih izvještaja, sadržaj godišnjeg izvješća, javna objava godišnjih financijskihizvještaja, Registar godišnjih financijskih izvještaja, te obavljanje nadzora2

.

Odredbi ovog Zakona dužni su pridržavati se trgovačka društva kao i trgovci pojedinci određenipropisima koji uređuju trgovačka društva kao i poslovna jedinica poduzetnika stavka sa sjedištem u

stranoj državi ako prema propisima te države ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga isastavljanja financijskih izvještaja te poslovna jedinica poduzetnika iz strane države koji su obvezniciporeza na dobit sukladno propisima koji uređuju poreze. Nadalje, odredbe ovog Zakona dužna je primjenjivati i svaka pravna i fizička osoba, koja je obveznikporeza na dobit, određena propisima koji uređuju poreze, osim odredbi koje uređuju konsolidacijugodišnjih financijskih izvještaja reviziju godišnjih financijskih izvještaja, godišnje izvješće i javnuobjavu

3.

Prema ZOR-u, poduzetnici se dijele na male, srednje i velike.

Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze barem dva od sljedeća tri uvjeta: – ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna,

– prihod 65.000.000,00 kuna, – prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 50.

Srednji poduzetnici su oni koji prelaze dva prethodno navedena uvjeta ali ne prelaze dva od sljedećatri uvjeta:

– ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna,

– prihod 260.000.000,00 kuna,

– prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 250.

Veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva od tri uvjeta:

– ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna,

– prihod 260.000.000,00 kuna, – prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 250.

Veliki poduzetnici, u smislu ovog Zakona, su i banke, štedne banke, stambene štedionice, institucijeza elektronički novac, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskimfondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom oni upravljaju, društva za upravljanjeinvesticijskim fondovima i imovina investicijskih fondova s pravnom osobnosti, društva za upravljanje

1Meigs, R. F., Meigs, W. B., (1999.) Računovodstvo: Temelj poslovnog odlučivanja, Mate, Zagreb, str. 4.

2 Zakon o računovodstvu, NN 109/07

3Ibidem.



7

obveznim odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zasebna imovina kojom oni upravljaju te

mirovinska osiguravajuća društva.

Treba razlikovati pojam računovodstva od pojma knjigovodstva.

Računovodstvo je

4

:o sredstvo analiziranja, kontroliranja, poslovanja poduzeća i planiranja budućih akcija, o znanstvena metoda registriranja i kvantitativnog iskazivanja ekonomskih transakcija u cilju

izvlačenja novih ekonomskih zaključaka, kontrole i dje lovanja na ekonomske aktivnosti,

o d jelatnost praćenja (knjigovodstvo i računovodstveno planiranje) i proučavanja poslovnogprocesa (računovodst. analiza i računovodst. nadzor),

o sustav znanstvenih metoda i tehnika evidentiranja ekonomskih transakcija u poduzeću,svojevrsnog planiranja, nadziranja te analiziranja stanja i kretanja imovine, obveza, kapitala,

rashoda i prihoda, kao i utvrđivanje financijskog rezultata poduzeća i sas tavljanje financijskih

izvješća, o osnovni izvor informacija koje služe korisnicima pri donošenju poslovnih odluka i stavova u

poslovanju poduzeća. Knjigovodstvo je:

o skraćeno bilježenje već nastalih poslovnih promjena iskazanih u novcu,

o najpouzdanija evidencija poslovanja.

1.1. POSLOVNE KNJIGE

Poslovne knjige su evidencije podataka o nastalim poslovnim događajima. Evidencije se morajuunositi u skladu s računovodstvenim standardima. Poslovne knjige vode se po načelu dvojnogknjigovodstva.

Poslovne knjige dijele se na:o dnevnik,

o glavnu knjigu i

o pomoćne knjige.

Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene slijedom vremenskog

nastanka, t j. kronološkim redoslijedom. Dnevnik se može uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjigaili više knjiga koje su namijenjene za promjene na pojedinim skupinama bilančnih zapisa ili zaizvanbilančne zapise.

Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na financijskom položaju i

uspješnosti poslovanja. Sastoji se od dva odvojena dijela: bilančnih i izvanbilančnih zapisa. Glavna knjiga bilančnih zapisa obuhvaća sva stanja i kretanja na kontima imovine, izvora imovine,troškova, rashoda i prihoda poduzetnika.

Glavna knjiga izvanbilančnih zapisa obuhvaća određene poslovne događaje koji u trenutku nastankanemaju utjecaja na promjene u bilanci i računu dobiti ali osiguravaju dodatne informacije o korištenjutuđe imovine na primjer, pravima i obvezama koje u budućnosti mogu utjecati na promjene u bilancii računu dobiti i tome slično5

.

Dnevnik i glavna knjiga čuvaju se najmanje jedanaest godina a rok počinje teći zadnjeg dana poslovnegodine na koju se knjige odnose.

4Ramljak, B., (2004.) Osnove računovodstva – predavanja, Ekonomski fakultet Split, Split




8

Pomoćne knjige u pravilu vode se zasebno. Služe za detaljnije prikazivanje nekih vrsta imovine,obveza kapitala, prihoda i rashoda te kao dopuna glavnim knjigama. Pomoćne knjige su najčešćeorganizirane kao razna analitička knjigovodstva, prije svega analitičko knjigovodstvo kupaca,

dobavljača, analitičko knjigovodstvo dugotrajne imovine, zaliha sirovine, proizvodnje, troškova itd. U pomoćnim knjigama tako se, na primjer, mogu pronaći podaci poput iznosa koje su uplatili

pojedinačni dioničari.

1.2. DVOJNO KNJIGOVODSTVO

Knjigovodstveni konto (račun) predstavlja temelj čitavog dvojnog knjigovodstva.Svaki poslovni

događaj iskazuje se u jednakom iznosu na strani DUGUJE jednog konta i na strani POTRAŽUJE drugogkonta.

Oblik konta koji se uobičajeno koristi za ilustraciju knjiženja poslovnih transakcija na kontima naziva

se T - konto. Okomita slova T dijeli konto na lijevu i desnu stranu. Iznad vodoravne crte piše se nazivkonta. Primjerice, T - konto na kojem se prikazuje novac poduzeća imat će sljedeći oblik:

NOVAC

DUGUJE POTRAŽUJE

Sva povećanja na računima aktive (imovine) knjiže se dugovno a sva smanjenja se knjiže potražno:

AKTIVA (IMOVINA)

DUGUJE

Povećanje

POTRAŽUJE

Smanjenje

Sva povećanja na računima pasive (obveze + vlastiti kapital) knjiže se potražno a kod smanjenja na

računima pasive iznosi se knjiže na dugovnu stranu:

PASIVA (OBVEZE + VLASTITI KAPITAL)

DUGUJE

Smanjenje

POTRAŽUJE

Povećanje

Dvojno knjigovodstvo dužni su voditi trgovačka društva i druge pravne i fizičke osobe koje suosnovane s ciljem ostvarivanja dobiti (zadruge, privatne ustanove, obrtnici dobitaši i dr.)6

.

Zbog bolje preglednosti, primjeri knjiženja bit će prikazani u dnevniku umjesto na kontima.

6Ibidem.



9

1.3. RAČUNOVODSTVENI STANDARDI U HRVATSKOJ

U Republici Hrvatskoj primjenjuju se dvije vrste računovodstvenih standarda:1. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (dalje: MSFI) te

2. Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (dalje: HSFI).

MSFI-i su se počeli razvijati 2004. godine a obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde(dalje: MRS), njihove dopune i povezana tumačenja te Međunarodne standarde financijskogizvještavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tumačenja, koji su utvrđeni od Europske komisije iobjavljeni u službenom listu Europske unije. Cilj njihovog razvijanja bio je ujednačavanjeračunovodstvenih propisa na međunarodnoj razini.

HSFI-i su se počeli primjenjivati za razdoblje 01. siječnja 2008. godine i poslije7. Usklađeni su s

MRS/MSFI i IV i VII Direktivom Europske unije te sadržavaju 17 standarda i Pojmovnik.

Brojevi i nazivi HSFI-a su:

HSFI 1 – Financijski izvještaji, HSFI 2 – Konsolidirani financijski izvještaji, HSFI 3 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena, pogreške, HSFI 4 – Događaji nakon datuma bilance, HSFI 5 – Dugotrajna nematerijalna imovina,

HSFI 6 – Dugotrajna materijalna imovina,

HSFI 7 – Ulaganja u nekretnine,

HSFI 8 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja,

HSFI 9 – Financijska imovina,

HSFI 10 – Zalihe,

HSFI 11 – Potraživanja,

HSFI 12 – Kapital,HSFI 13 – Obveze,

HSFI 14 – Vremenska razgraničenja, HSFI 15 – Prihodi,

HSFI 16 – Rashodi,

HSFI 17 – Poljoprivreda.

Napomena: U Republici Hrvatskoj, veliki poduzetnici, kao i poduzetnici čiji vrijednosni papiri kotirajuna tržištu kapitala ili se obavljaju pripreme za njihovo uvrštenje, primjenjuju MSFI dok svi ostalipoduzetnici primjenjuju HSFI.

7 Hrvatski standardi financijskog izvještavanja, NN 30/08



10

1.4. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE PRETPOSTAVKE

Prema HSFI, dvije su temeljne računovodstvene pretpostavke:

o Neograničenost vremena poslovanja

- financijski izvještaji sastavljaju se uz pretpostavku da poduzeće posluje vremenski

neograničeno, te da će tako nastaviti poslovati i u skoroj budućnosti. U slučaju potrebelikvidacije poduzeća ili značajnog smanjenja razmjera poslovanja poduzeća, financijskiizvještaji sastavljali bi se na drugačijoj osnovi.

o Nastanak događaja

- učinci transakcija i drugih poslovnih događaja priznaju se kada nastanu, a ne kada se primi ili

isplati novac ili njegov ekvivalent.

1.5. KONTNI PLAN

Raspored konta u glavnoj knjizi temelji se na unaprijed pripremljenom kontnom planu. U dvojnom

knjigovodstvu najprije se definiraju razredi koji se zatim dijele na skupine konta a skupine se, pak,

dijele na osnovna konta koja se dalje dijele na analitička konta.

U ovom praktikumu koristit će se RRIF-ov računski (kontni) plan za poduzetnike, XV. dopunjenoizdanje iz 2012. godine.

Shema šifriranja stavki u kontnom planu: razred > 0

skupina računa > 01 – Nematerijalna imovina

osnovni račun > 012 – Softwer i ostala prava

analitički račun > 0121 – Ostala dugotrajna prava

RRIF-ov konti plan podijeljen je u deset razreda (razred 0-9). Sadržaj razreda prikazan je na slici 6:

Slika 1. Raspored razreda u RRIF-ovom kontnom planu

ŠIFRA RAZREDA SADRŽAJ

0 Potraživanja za upisani kapital i dugotrajna imovina

1 Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkotrajna potraživanja te troškovi iprihodi budućeg razdoblja

2 Kratkoročne i dugoročne obveze, dugoročna rezerviranja, odgođena plaćanja iprihodi budućeg razdoblja

3 Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara

4 Troškovi prema vrstama, financijski i ostali rashodi

5 Mjesta i nositelji troškova

6 Proizvodnja, biološka imovina, gotovi proizvodi, roba i dugotrajna imovinanamijenjena prodaji

7 Pokriće rashoda i prihodi razdoblja

8 Financijski rezultat poslovanja

9 Kapital i pričuve te izvanbilančni zapisi



11

Slika 2. Raspored razreda u bilanci

BILANCA

AKTIVA PASIVA

REZRED 0

RAZRED 1

RAZRED 3RAZRED 6

RAZRED 2

RAZRED 9

Uporaba knjižnog razreda 5 u glavnoj knjizi nije opća obveza za sva društva. Obvezu postavlja upravadruštva na prijedlog računovođe – menadžera. Oni temeljem osobitosti obračuna poslovanja ipribavljanja informacija za provedbu i kontrolu poslovne aktivnosti, te drugih menadžerskihinformacija, uvode račune razreda 5. U praksi često nalazimo razradu troškova po mjestima inositel jima jer mjesta troškova prouzrokuju pojedinačne troškove različitih prirodnih oblika što značitrošenje imovine.Predmetom evidentiranja u razredu 5 najčešće se troškove ili troškove i prihode promatra premadjelatnostima, mjestima nastajanja troškova. Pritom se razumijeva da se na svakome mjestu odvija

dio poslovne aktivnosti trgovačkog društva. Mjesta troškova mogu imati svoje učinke sposobne zaprodaju na tržištu. Obuhvat troškova po tim učincima (nositeljima) znači obuhvat troškova i rasporedtroškova općih troškovinih mjesta na nositelje. To je opet nužno radi prikupljanja podataka potrebnihza sastavljanje kalkulacija cijena učinaka8

.

8 Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I,

RRIF Plus, Zagreb, str. 865.



12

2. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Prema ZOR-u9, financijske izvještaje čine:

o bilanca,

o račun dobiti i gubitka,

o izvještaj o novčanom toku,o izvještaj o promjenama kapitala, o bilješke uz financijske izvještaje.

Godišnji financijski izvještaji sastavljaju se za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj godini tese trebaju čuvati trajno u izvorniku. Poduzetnik je dužan sastaviti sve godišnje financijske izvještaje u obliku, sadržaju i na način propisanZOR-om osim malih poduzetnika koji su dužni sastaviti bilancu, račun dobiti i gubitka te bilješke.

Šest je elemenata financijskih izvještaja: imovina, obveze, kapital, prihod, rashod i dobit.

Dana 01. siječnja 2010. došlo je do izmjena MRS 1 Prezentiranje financijskih izvještaja što jerezultiralo i promjenama naziva financijskih izvještaja. Do promjena je došlo zbog harmonizacijeMSFI-a s američkim računovodstvenim standardima (US GAAP). Pored izvještaja o realiziranoj dobiti,uvedeno je i izvještavanje o nerealiziranoj dobiti koja se naziva ''ostala sveobuhvatna dobit''.

Slika 3. Promjene naziva financijskih izvještaja

Promjene naziva financijskih izvještaja

MRS 1 do 31.12.2009. MRS 1 od 01.01.2010.

Bilanca Izvještaj o financijskom položaju na krajurazdoblja

Račun dobiti i gubitka Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja

Izvještaj o promjenama kapitala Izvještaj o promjenama kapitala tijekomrazdoblja

Izvještaj o novčanim tokovima Izvještaj o novčanim tokovima tijekom razdoblja

Bilješke Bilješke

Budući da ZOR nije izmijenjen u pogledu novih naziva financijskih izvještaja, u daljnjem tekstu koristit

će se nazivi sukladnu ZOR-u.

Prema MSFI-ima, odnosno HSFI-ima, kvalitativna obilježja financijskih izvještaja su10:

o razumljivost: osnovna kvaliteta informacije pružene u financijskim izvještajima jest da jeodmah razumljiva korisnicima. U tu se svrhu pretpostavlja da korisnici posjeduju dovoljno

znanja o poslovnim i ekonomskim aktivnostima i o računovodstvu te da imaju voljuproučavati informacije s razboritom pažnjom;

o v ažnost: da bi bila korisna, informacija mora biti važna za potrebe korisnika pri donošenjuodluka. Informacija posjeduje kvalitetu važnosti kad utječe na ekonomske odluke korisnikapomažući im da procijene prošle, sadašnje ili buduće događaje ili pak potvrđujući iliispravljajući njihove prošle ocjene;

o značajnost : informacija je značajna ako njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje možeutjecati na ekonomske odluke korisnika donijete na temelju financijskih izvještaja;


10Belak, V., (2006.) Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima , Zgombić &

partneri, Zagreb, str. 42.



13

o pouzdanost: informacija ima kvalitetu pouzdanosti kad u njoj nema značajne pogreške ipristranosti i u koju se korisnici mogu pouzdati da vjerno prikazuje ono što predstavlja ili bi se

moglo razložno očeivati da to predstavlja; o neutralnost: informacija u financijskim izvještajima mora biti neutralna, odnosno bez

pristranosti;

o opreznost : obilježje podrazumijeva uključivanje stupnja razboritosti u prosuđivanju uuv jetima neizvjesnosti na način da imovina i prihod nisu precijenjeni, a obveze i rashodi nisupodcijenjeni. Načelo opreznosti ne dopušta stvaranje skrivenih rezervi, odnosno namjernopodcjenjivanje imovine ili prihoda ili namjerno precjenjivanje obveza ili rashoda;

o potpunost: da bi bile pouzdane, informacije u financijskim izvještajima moraju biti potpune uokviru granice značajnosti i troška;

o usporedivost: korisnici informacija u financijskim izvještajima moraju biti u stanju usporeditifinancijske izvještaje poduzetnika za više razdoblja, kao i s financijskim izvještajima drugihpoduzetnika.

2.1. BILANCA

Bilanca je trenutni iskaz stanja (na određeni dan) sredstava i izvora sredstava iskazanih u novčanomizrazu.

Temeljna računovodstvena jednadžba glasi:

AKTIVA = PASIVA

AKTIVA = OBVEZE + VLASTITI KAPITAL

Sredstva poduzeća predstavljaju njegovu imovinu, odnosno aktivu. Imovina se sastoji od dvije

temeljne grupe:o osnovna sredstva (zgrade, strojevi, zemljišta, financijska ulaganja trajnog karaktera kao

investicije ili kupljeni udjeli u drugim tvrtkama, nematerijalna prava koja su kupljena kao štosu licencije, patenti, marke ili neke specifične sposobnosti ili znanja koja posjeduje poduzeće)

o obrtna sredstva (gotovina, potraživanja, materijal, sirovine, poluproizvodi, gotova roba).

Pasiva predstavlja izvore imovine poduzeća (obveze i vlasnički kapital poduzeća). Obveze mogu biti dugoročne koje čine obveze prema povezanim poduzetnicima, obveze za zajmove i

dugoročne depozite, obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama, obveze za

predujmove, obveze prema dobavljačima i obveze po vrijednosnim papirima. Kratkoročne obvezečine obveze prema povezanim poduzetnicima, obveze za zajmove, depozite, obveze prema bankama

i drugim financijskim institucijama, obveze za predujmove, obveze prema dobavljačima, vrijednosnimpapirima, zaposlenicima, obveze za poreze, doprinose i slična davanja, obveze s osnove udjela urezultatu i obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji te odgođeno plaćanje troškova i

prihod budućeg razdoblja.

Bilanca je podloga za financijsku analizu, analizu likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i profitabilnosti.Kao najvažniji financijski izvještaj, predmet je revizije.



14

2.2. RAČUN DOBITI I GUBITKA

Račun dobiti i gubitka prikazuje prihode i rashode tijekom izvještajnog razdoblja.

Prihodi su vrijednosti prodanih roba i usluga iskazane kroz dano računovodstveno razdoblje.

Ostvarenje prihoda utječe na povećanje vlasničkog kapitala11

.Rashodi su troškovi sadržani u prodanim proizvodima i uslugama. Oni često uzrokuju smanjenjevlasničkog kapitala12

.

Dva su načela evidentiranja prihoda i rashoda: o načelo uzročnosti : kod mjerenja neto dobiti za neko razdoblje, prihodi trebaju biti sučeljeni

sa svim rashodima koji su nastali kod proizvodnje tog prihoda te

o načelo realizacije: poduzeće treba evidentirati prihode u vrijeme kada su usluge s kupcimaizvršene ili kad je prodana roba isporučena kupcima.,t j.prihod se evidentira onda kada je

zarađen bez obzira kad je primljen novac.

2.3. IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA

Izvještaj o promjenama kapitala prikazuje sve promjene kapitala (glavnice). To su transakcije kojenemaju utjecaj na račun dobiti i gubitka:

o upisani kapital,

o kapitalne rezerve,

o rezerve iz dobiti,

o zadržana dobit ili preneseni gubitak,

o dobit ili gubitak poslovne godine,

o revalorizacija dugotrajne materijalne imovine,

o revalorizacija nematerijalne imovine,o revalorizacija financijske imovine raspoložive ta prodaju, o ostala revalorizacija,

o tečajne razlike s naslova neto ulagan ja u inozemno poslovanje,

o tekući i odgođeni porezi, o zaštita novčanog tijeka, o promjene računovodstvenih politika, o ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja, o ostale promjene kapitala.

Zbog čega vlasničko povlačenje nije rashod a vlasničko ulaganje prihod?

Vlasnik neukorporiranog poduzeća može u bilo koje vrijeme uložiti ili podići svoja sredstva izpoduzeća. Te su ''ulagačke transakcije'' uzrok promjena u iznosu vlasničkog kapitala ali se ne smatrajuprihodima ili rashodima poduzeća. Ulaganja sredstava vlasnika evidentiraju se dugovanjem računa imovine i potraživanjem računavlasnika kapitala. Ta se transakcija ne smatra prihodom zato što poduzeće nije prodalo nikakvu robuili izvršilo nikakvu uslugu u zamjenu za primljena sredstva. Iako vlasnik tehnički ne prima plaću, on obično povlači novac s vremena na vrijeme za osobnupotrebu. Ta povlačenja smanjuju imovinu i vlasnički kapital poduzeća ali ona nisu rashodi. Rashodinastaju za svrhe stvaranja prihoda a povlačenja vlasnika nemaju tu svrhu13

.


12Ibidem.



15

2.4. IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA

Izvještaj o novčanim tokovima prikazuje promjene novca i novčanih ekvivalenata u određenomrazdoblju.

Novac uključuje potraživanja po depozitnim računima i novac u blagajni dok su novčani ekvivalenti

kratkoročne visokolikvidne vrijednosnice, brzo unovčive u poznate svote novca, koje nisu podložneznačajnom riziku promjene vrijednosti.

Izvještaj o novčanim tokovima pomaže u procjeni sposobnosti poduzeća za ostvarenje budućih čistihnovčanih tokova, pruža ocjenu sposobnosti ispunjavanja obveza, pomaže pri ocjeni uzroka razlikeizmeđu neto dobiti i čistog novčanog toka te pomaže pri procjeni učinka.

Razlikuju se investicijske, poslovne i financijske aktivnosti a svaka uključuje primitke i izdatke.

U tablicama na sljedećoj stranici, bit će prikazane sve aktivnosti zajedno s primicima i izdacima usvakoj

14.

Slika 4. Primici i izdaci iz poslovnih aktivnosti

Primici i izdaci iz poslovnih aktivnosti

A) Primici B) Izdaci

Gotovinska prodaja kupcima

Naplata potraživanja od kupaca

Primljeni predujmovi iz operativnih aktivnosti

Primici od naplaćenih kamata, provizija, naknada,

povrata poreza i sl.

Povrat novca od dobavljača

Primici od dobivenih parnica u sudskim

postupcima, od penala, od osiguranja zaodštetne zahtjeve i sl.

Primici od donacija, subvencija i sl.

Priljevi za forward ugovore, terminske ugovore,

ugovore s opcijom, izuzev ugovora koji se drže zaposlovne ili trgovačke

Isplate zaposlenima za plaće i ostalo

Plaćanja dobavljačima dobara i usluga

Plaćanje poreza i kazni Povrati novca kupcima (za neispravnu ili vraćenurobu)

Dani predujmovi za poslovne aktivnosti

Karitativna plaćanja, donacije i sl.

Isplate premija i anuiteta osiguranja Odljevi za forward ugovore, terminske ugovore,

ugovore s opcijom, izuzev ugovora koji se drže zaposlovne ili trgovačke

NETO NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (Σ A - Σ B)

13Ibidem, str. 110.





16

Slika 5. Primici i izdaci iz investicijskih aktivnosti

Primici i izdaci iz investicijskih aktivnosti


Gotovinski primici od prodaje nekretnina,

postrojenja i opreme, nematerijalne imovine i

ostale dugotrajne imovinePrimici od prodaje vlasničkih ili dužničkihinstrumenata drugih trgovačkih društava

Primici od prodaje dugova

Gotovinski primici od naplate zajmova koji su

dani trećim stranama (osim fin.institucijama)

Primljeni gotovinski udjeli i dividende od

povezanih društava

Gotovinski izdaci na nabavu nekretnina,

postrojenja i opreme, nematerijalne imovine i

druge dugotrajne imovineIsplate za stjecanje glavnice ili dužničkihinstrumenata drugih trgovačkih društava i udjelau zajedničkim pothvatima

Plaćanje stjecanja obveznica drugih društava, itd. Gotovinski izdaci za otplate zajmova uzetih od

trećih strana (osim fin.institucija) Isplaćeni udjeli i dividende drugim društvima

NETO NOVČANI TOK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (Σ A - Σ B)

Financijski instrument je svaki ugovor uslijed kojeg nastaje financijska imovina jednog subjekta iobveza ili glavnički instrument drugog subjekta.

Slika 6. Primici i izdaci iz financijskih aktivnosti

Primici i izdaci iz financijskih aktivnosti


Primici novca od izdavanja dionica ili od uplate

vlasničkih uloga

Primici novca od izdavanja obveznica i drugih

vrijednosnih papira

Primici novca od povrata glavnice kratkoročnih idugoročnih posudbi drugima

Primici kredita od financijskih institucija

Izdaci za isplate dividendi i ostale isplate

vlasnicima iz dobiti

Isplate za pribavljanje trezorskih dionica

Vraćanje gotovinskih pozajmica

Vraćanje glavnice duga od kratkoročnih idugoročnih kreditnih aranžmana

Izdaci za otplate po financijskim najmovima

NETO NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (Σ A - Σ B)

Novčani tok može se izračunati na dva načina: o Izravnom ili direktnom metodom – ova metoda evidentira poslovne događaje, odnosno

primitke i izdatke preko transakcijskih, odnosno žiro-računa poduzetnika u određenomobračunskom ili planskom razdoblju,

o Posrednom ili indirektnom metodom - ova metoda novčani tok od poslovnih aktivnostiprikazuje kao usklađenje dobiti ili gubitka za nenovčane rashode i nenovčane prihode, te

promjene u kratkotrajnoj imovini (osim novca i novčanih ekvivalenata) i kratkoročnimobvezama. Novčani tok od investicijskih i financijskih aktivnosti je isti kao i kod direktnemetode.



17

Slika 7. Shema i zvještaj a o novčanom toku direktnom metodom

Izvještaj o novčanom toku iz poslovnih aktivnosti – direktna metoda

Neto dobit

+ amortizacija materijalne i nematerijalne imovine

+/- amortizacija diskonta/premije na emitirane obveznice

+/- rashodi/prihodi od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine+/- smanjenje/povećanje potraživanja od kupaca iz poslovnih aktivnosti +/- smanjenje zaliha

+/- povećanja/smanjenja obveza prema dobavljačima i drugih obveza

+/- smanjenje/povećanje ulaganja u podružnice

= Novčani tok iz poslovnih aktivnosti

Obe metode davaju isti konačni rezultat, odnosno stanje novca na transakcijskom računu naodređeni datum, obično na kraju obračunskog razdoblja.

2.5. BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

Bilješke uz financijske izvještaje pružaju dodatne informacije i objašn jenja nekih ili svih pozicija

u bilanci, računu dobiti i gubitka i izvještaju o novčanom toku.

U bilješkama sadržani su podaci, detalji i upute za korisnike financijskog izvještaja. Temeljni financijskiizvještaji trebaju biti jasni i pregledni, a to znači da detaljne podatke i informacije iz izvještaja trebaprenijeti u bilješke. Bilješke nisu standardni izvještaj što znači da se sastavlja u slobodnoj formi iako se u svakoj bilješki uzfinancijski izvještaj mora voditi računa da bilješka ima gore navedena tri sastavna dijela i da slijedinačela potpunosti, jasnoće i preglednosti.

2.6. KORISNICI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Korisnike financijskih izvještaja dijelimo na unutarnje (interne) i vanjske (eksterne).

Najznačajniji interni korisnik je menadžment dok se u eksterne korisnike ubrajaju sadašnji ipotencijalni ulagači (investitori) i zajmodavci, dobavljači i ostali vjerovnici, kupci, država i njeneagencije, te javnost

15.

Vlasnici poduzeća i ostali ulagači (sadašnji i potencijalni) zainteresirani su, prije svega, za informacije

koje pružaju uvid u poslovanje poduzeća i sigurnost ulaganja.Zajmodavci su zainteresirani za informacije koje im omogućavaju donošenje odluke o tome treba li

odobriti kredit i, ako treba, pod kojim uvjetima.Dobavljači i ostali vjerovnici zainteresirani su za informacije koje im omogućuju odrediti hoće li iznosikoji im se duguju biti plaćeni kada dospiju.Kupci su zainteresirani za računovodstvene informacije o nastavku poslovanja poduzeća, tj. okontinuitetu njegove ponude što je naročito izraženo u slučaju dugogodišnje poslovne suradnje.Za državu su značajne informacije koje se odnose na kreiranje i ostvarivanje porezne politike, prijesvega u smislu obračuna i pravovremene uplate proračunskih prihoda od strane poreznih obveznika.Ako je poduzeće stabilno i profitabilno, djelatnik ima sigurnost glede socijalnog i mirovinskogosiguranja i stalne zarade.

15 Skupina autora (redaktori: Gulin, D., Žager, L.), (2010.) Računovodstvo, Hrvatska zajednica računovođa i

financijskih djelatnika, Zagreb, str. 121.



18

Financijski izvještaji mogu pomoći javnosti pružajući joj informacije o trendovima i novijim

dostignućima u prosperitetu subjekta te o rasponu njegovih aktivnosti. Menadžment poduzeća, kao najznačajniji interni korisnik računovodstvenih informacija, postavljazahtjeve računovodstvu za informacijama koje su potrebne za realizaciju brojnih menadžerskihfunkcija, aktivnosti i zadataka pri čemu računovodstvene informacije u značajnoj mjeri podržavaju

funkciju planiranja i kontrole

16

16Ibidem, str. 123.



19

3. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)

Porez na dodanu vrijednost (dalje: PDV) suvremeni je oblik oporezivanja potrošnje. Prva ga je uvela

Francuska 1958. godine.

Ovaj porez obračunava se na iznos dodane vrijednosti (dodana vrijednost predstavlja razliku izmeđuprihoda i vrijednosti kupljenih dobara i usluga). Oporezivanje dodane vrijednosti provodi se tako da

porezna osnovica ne obuhvaća porez obračunan pri nabavi roba i usluga (ulazni porez) nego se porez

plaća na vrijednost dodanu u oporezovanoj fazi (izlazni porez).

Oporezivanju podliježu:

o isporuke svih dobara i sve obavljene usluge uz naknadu na područ ju Hrvatske,

o vlastita potrošnja,

o uvoz dobara u Hrvatsku te

o isporuke dobara i usluga koje trgovačka društva ili neki drugi oblici zajedničkog obavljanja

djelatnosti obavljaju uz naknadu, bez naknade ili uz povoljnije uvjete vlasnicima udjela i

članovima njihovih obitelji ili nekim drugim primateljima.

Prednost PDV-a je u tome što se ubire u svakoj pojedinoj fazi ciklusa, nema prikrivene premije iprikrivene uvozne carine kao kod jednofaznog poreza na dobit. PDV , također, odlikuje i izdašnostbudući da je najizdašniji porezni prihod proračuna (čini 2/3 proračunskih prihoda).

PDV se ističe i po svojoj neutralnosti jer ne djeluje na domaću proizvodnju i potrošnju te je neutralanna upotrebljene proizvodne metode. Ne iskrivljuje cijene jer osigurava optimalnu alokaciju resursa na

tržištu.

Iako kupnjom nekog dobra ili plaćanjem neke usluge svaki građanin snosi PDV koji je uračunan u

cijenu, to ne znači da je obveznik PDV-a. Obveznici PDV-a samo su osobe (poduzetnici) registrirane zaobavljanje poduzetničke djelatnosti, odnosno:

o poduzetnici kada isporučuju dobra ili usluge,

o uvoznici kada uvoze dobra,

o izvoznici koji nisu izvezli proizvode po određenim propisima te

o poduzetnici (fizičke osobe) čija je godišnja vrijednost isporuka veća od 85.000 kuna (do 01.

siječnja 2013. godine).

Sukladno izmjenama Zakona o PDV-u17

, opća stopa PDV-a promijenjena je i od 01. ožujka 2012. godine iznosi 25% (do tada 23%). Opća stopa vrijedi za sve osim za:

o kruh, mlijeko, ljekovi, implantati, neka ortopedska pomagala, znanstveni časopisi, usluge

javnog prikazivanja filma > NULTA STOPA PDV-a (0%) – ukida se 01. siječnja 2013., o usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama

komercijalnih ugostiteljskih objekata te na agencijske usluge, novine i časopisi koji izlaze

dnevno i periodično, osim onih koji u cijelosti sadržavaju oglase ili služe oglašavanju, jestiva

ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica zadojenčad i malu djecu, isporuka vode osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili udrugoj ambalaži, bijeli šećer od trske i šećerne repe > SNIŽENA STOPA PDV-a (10%),

o univerzalne poštanske usluge i s njima povezane isporuke svih pratećih dobara, najamstambenih prostora,usluge banaka, štedionica , društava osiguranja i reosiguranja, igre nasreću, zdravstvene usluge, isporuke organa, tkiva i stanica, usluge školskih ustanova, vjerskih

17Zakon o PDV-u, NN 22/12



20

zajednica, javne usluge u kulturi, isporuke samostalnih umjetnika i umj etničkih organizacija,udjeli u poduzećima, pretplata za obavljanje djelatnosti javnog radija i televizije, osim

komercijalnih djelatnosti, odobravanje i ugovaranje kredita > OSLOBOĐENO PDV-a.

Posebna kategorija oslobođenja su: isporuke u inozemstvo, isporuke u slobodnu zonu, isporuke

diplomatskim i konzularnim predstavništvima, isporuke humanitarnim organizacijama koje se plaćajuiz ino-donacija.

Nulta stopa je različito od poreznog oslobođenja. Kod nulte stope proizvođači prilikom isporukesvojim proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbiti pretporez koji je sadržan u ulaznimračunima dobavljača. Stoga je nulta stopa bolja od poreznog oslobođenja.

Izmjenama Zakona o PDV-u, donešena je odluka da se od 01. siječnja 2013. godine prag za ulazak u

sustav PDV-a podiže sa 85.000 na 230.000 kn te se podiže i prag za kvartalno izvještavanje PDVobrascima s 300.000 na 800.000 kn.

Također, od 01. siječnja 2013. godine ukida se nulta stopa PDV-a i uvodi se nova međustopa od 5%.

3.1. PRETPOREZ

R-1 račune izdaju obveznici poreza na dobit (poduzeća koja su d.o.o. i d.d. ) dok R-2 račune izdajuobveznici poreza na dohodak (obrtnici, samostalna zanimanja i sl.).

Kod primitka R-1 računa, odmah se priznaje pravo na pretporez (konto 1400) dok se kod primitka R-2

fakture ne priznaje odmah pravo na pretporez (knjiži se konto 1408). Tek, plaćanjem R-2 računastječe se pravo na pretporez (konto 1408 zatvara se a otvara se konto 1400).

Izmjenama Zakona o PDV-u, pretporez po ulaznim računima za reprezentaciju ili za nabavak osobnogautomobila postaje 100% nepriznat.

3.2. OBVEZA ZA PDV

Porezna obveza nastaje18

:

1. za isporuke dobara istekom obračunskog razdoblja (mjesec ili tromjesečje) u kojemu su obavljene,2. za usluge istekom obračunskog razdoblja (mjesec ili tromjesečje) u kojemu su obavljene. Navedenovrijedi i za usluge koje su obavljene djelomično i zasebno obračunane.3. Ako porezni obveznik na računu za isporučena dobra ili obavljene usluge iskaže porez na dodanu

vrijednost viši od onoga koji duguje prema Zakonu, tada duguje viši iznos, osim kad ispravi računizdan primatelju.

4. Ako netko u nekomu računu za isporučena dobra i obavljene usluge izdvojeno iskaže porez nadodanu vrijednost, iako za to nije ovlašten, tada duguje iskazani iznos, osim kad ispravi račun izdanprimatelju.

(3) Za slučajeve iz članka 20. stavka 5. Zakona o PDV-u porezna obveza nastaje istekom obračunskograzdoblja u kojemu su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza.

(4) Za primljene predujmove porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu sunaplaćeni. Za primljene predujmove mora se ispostaviti račun prema članku 15. stavku 3. Zakona o

PDV-u.

18Ibidem.



21

(5) Pri uvozu dobara porezna obveza nastaje danom nastanka carinskog duga. Porez obračunava inaplaćuje carinarnica koja provodi carinski postupak zajedno s obračunom i naplatom carinskogduga, prema propisima i obračunu o naplati carinskog duga.(6) U slučajevima iz članka 2. stavka 1. točke 2a., 2b., 2c. i 3. Zakona o PDV-u porezna obveza nastaje

istekom obračunskog razdoblja u kojemu su izuzeta dobra, korištene usluge ili učinjeni rashodi, a u

slučaju iz članka 13. stavka 2. Zakona o PDV-u istekom obračunskog razdoblja u kome je protekaopropisani rok.

(7) Pri obračunu poreza na dodanu vrijednost, prema primljenim naknadama (članak 17. stavak 3.),porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu je naknada primljena ili naplaćena.

3.3. SALDIRANJE PDV-a

Na kraju obračunskog razdoblja vrši se saldiranje PDV-a. Pritom se zatvaraju konta potraživanja za

pretporez kao i konta obveze za PDV. Razlika između tih konta se knjiži na kontima 1407 ili 2407

(ukoliko su veća potraživanja za pretporez, razlika će se knjižiti na kontu 1407 i obratno).

Primjeri saldiranja PDV-a bit će prikazani kroz naredna knjiženja u praktikumu.



22

4. RAZRED 0

Razred 0 kontnog plana sadrži potraživanja za upisani kapital te dugotrajnu imovinu.

4.1.POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

Sukladno Zakonu o trgovačikm društvima19, vrste trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj su:

o javno trgovačko društvo, o komanditno društvo, o dioničko društvo, o društvo s ograničenom odgovornošću i o gospodarsko interesno udruženje.

Osnivači ili ulagači u poduzeće ne moraju odjednom uplatiti temeljni kapital već postupno. Osim u

novcu, temeljni kapital može biti i u stvarima te pravima.

ZADATAK 1. Osnivanje društva s ograničenom odgovornošću 1. Vlasnik osniva poduzeće te uplaćuje temeljni kapital u iznosu od 25.000 kn.

2. Vlasnik unosi u poduzeće poslovnu zgradu procijenjene vrijednosti 105.000 kn te kombi

vozilo procijenjene nabavne vrijednosti 98.000 kn.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Upisani temeljni kapital

Žiro-račun

9000

1000 25.000

25.000


Poslovna zgrada

Kombi vozilo

9000

0230

03203

105.000

98.000

203.000

ZADATAK 2. Uplaćeni i neuplaćeni kapital 1. Temeljem izjave o osnivanju d.o.o. određeno je da upisani kapital iznosi 200.000 kn. Vlasnik je

uplatio 80.000 kn odmah, a ostatak mora uplatiti naknadno u šest jednakih rata.

2. Vlasnik je uplatio prvu dospjelu ratu.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje


Žiro-račun

9000

1000 80.000

80.000

1a. Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital u d.o.o.

Upisani kapital koji nije plaćen

002

902

120.000

120.000


Žiro-račun

9000

1000 20.000

20.000



002

902 20.000

20.000

19 Zakon o trgovačkim društvima, NN 152/11



23

Budući da je u 2. promjeni vlasnik uplatio prvu ratu kapitala, potrebno je umanjiti stanja na kontima

002 i 902 za uplaćeni iznos pa se konto potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital zatvara potražnoza 20.000 kn a konto upisanog kapitala koji nije plaćen dugovno za isti iznos.

ZADATAK 3. Osnivanje dioničkog društva

1. Dioničko društvo autoriziralo je 2.000 dionica po nominalnoj vrijednosti od 800 kn po dionici.2. Prodane su sve dionice.

3. Primljen je račun (faktura) za troškove tiskanja dionica u iznosu od 12.000 kn + 3.000 kn PDV.

4. Plaćen je račun za tiskanje dionica.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Emitirane dionice

Obveze za izdane dionice

9222

9981

1.600 000

1.600.000

2. Uplaćeni temeljni dionički kapital Žiro-račun

9001

1000 1.600.000

1.600.000

3. Trošak tiskanja dionicaPotraživanja za pretporez

Obveze prema dobavljačima

41991400

220

12.0003.000

15.000

4. Obveze prema dobavljačima

Žiro-račun

220

1000

15.000

15.000

Napomena: u RRIF-ovom kontom planu, potraživanja od domaćih kupaca, kao i obveze prema

domaćim dobavljačima, podijeljena su na analitička konta (račune) 120x, odnosno 220x. Zbog

jednostavnosti, koristit će se samo konta 1200 (Kupci ) te 2200 (Dobavljači ) kada se bude radilo o

izdanim fakturama domaćim kupcima, odnosno primljenim fakturama od domaćih dobavljača (izuzev

dobavljača koji su fizičke osobe o čemu će biti riječi u razredu 2).

U praksi, događaju se slučajevi da se stvari, koje se već nalaze u imovini društva, iskoriste zapovećanje temeljnog kapitala. Kako se temeljni ulog može ostvariti samo unosom ili uplatom vlastite

imovine osnivača – člana društva ili dioničara, ovdje je razvidno da je nastala greška jer društvo samou sebe ne može ulagati. Kad nastane takav upis, ne preostaje ništa drugo nego temeljem rješenjasudskog registra upisati povećanje temeljnog kapitala i istodobno pozvati članove društva ilidioničare da uplate (unesu) novac (stvari) u društvo jer su se na to pred javnim bilježnikom i sudomobvezali

20.

ZADATAK 4. Ispravak pogrešnog upisa temeljnog kapitala Društvo posjeduje kamion u vrijednosti od 240.000 kn (konto 03201 - S° 240.000 kn). 1. Članovi društva povećali su temeljni kapital s kamionom. Povećanje kapitala iznosi 240.000 kn a

određenog je da će ga uplatiti jedan član. 2. Član uplaćuje povećanje kapitala u novcu s kojim je potom otplaćen kredit za kamion.

20Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I,




24

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Kamion 03201 240.000

1. Potraživanja za upisani a neuplaćeni

kapital u d.o.o.Upisani kapital koji nije plaćen

002902

240.000240.000


Žiro-račun

9000

1000 240.000

240.000



002

902 240.000

240.000

4.2. DUGOTRAJNA IMOVINA

Imovina su ekonomska sredstva koja su vlasništvo poduzeća i od kojih se očekuju buduće ekonomskekoristi

21. Imovina se dijeli na dugotrajnu (sadržana u razredu 0) i kratkotrajnu (sadržana u razredima 1

i 3).

Dugotrajna imovina je sva ona imovina čiji je vijek trajanja duži od jedne godine od dana bilanciranja.Pod jela dugotrajne imovine vidljiva je na sljedećoj slici:

Slika 7. Podjela dugotrajne imovine

DUGOTRAJNA IMOVINA

NEMATERIJALNA

IMOVINA

o izdatci za razvoj

o koncesije,

patenti, licencije,

robne i uslužnemarke

o softwer i ostala

prava

(npr.autorska

prava, ulaganja u

znanje i dizajn i

sl.)o goodwill

MATERIJALNA

IMOVINA

o zemljišta

o građevinskiobjekti

o postrojenja

o oprema

o alati

o pogonski inventar

o transportna

imovina

o ulaganja u

nekretnine

BIOLOŠKA

IMOVINA

o dugogodišnjinasadi

o osnovno stado

FINANCIJSKA

IMOVINA

o udjeli i zajmovi

povezanim

društvima

o sudjelujućiinteresi

o dani krediti,

depoziti i kaucije

o ulaganja u

vrijednosne

papire

o potraživan ja izfaktoringa i za

jamčevine

o ostala

dugotrajna

potraživanja

POTRAŽIVANJA

o potraživanja odpovezanih

poduzetnika

o potraživanja s

osnove prodaje

na kredit

o potraživanja izfaktoringa

o potraživanja za jamčevine

o ostala dugotrajnapotraživanja

o odgođenaporezna imovina




25

4.2.1. AMORTIZACIJA DUGOTRAJNE IMOVINEMaterijalnu imovinu, osim zemljišta, poduzeće može koristiti samo ograniče ni broj godina.

Amortizacija je alokacija troškova nabave materijalne imovine na rashode u razdobljima u kojima seostvaruju usluge od te imovine. Temeljna svrha amortizacije postizanje je načela sučeljavanja –

odnosno sučeljavanja prihoda računovodstvenog razdoblja s troškovima robe i usluga koje su

potrošene prilikom napora za generiranjem tog prihoda22

.

U Republici Hrvatskoj, amortizacija dugotrajne imovine definirana je HSFI-om 5 za nematerijalnu

imovinu, HSFI-om 6 za materijalnu imovinu, MRS-om 16, Zakonom o porezu na dobit i Pravilnikom o

porezu na dobit.

Prema HSFI-u 6, koristi se isključivo izraz amortizacija dok MRS 16 razlikuje deprecijaciju i

amortizaciju.

Prema MRS-u 16, amortizacija je alokcija iznosa novca tijekom procijenjenog vremenog razdoblja

čime se terete rashodi i smanjuje knjigovodstvena vrijednost nematerijalne i movine dok je

deprecijacija trošenje dugotrajne materijalne imovine koje se tereti na troškove i istodobno smanjuje

knjigovodstvenu vrijednost te imovine.

Napomena: dalje u praktikumu koristit će se isključivo izraz amortizacija.

U dugotrajnu imovinu, koja se ne amortizira, sukladno Zakonu o porezu na dobit23

ubrajamo:

o zemljišta, šume i slična obnovljiva prirodna bogatstva, o financijska imovina,

o spomenici kulture,

o umjetnička djela, o imovina koja se drži za prodaju (porema HSFI 8 i MSFI 5) te

o imovina na kojoj je prekinuto poslovanje.

Razlikuju se sljedeće metode amortizacije:o funkcionalna metoda (zasnovana na količini učinka koju ostvari sredstvo koje se amortizira) i o vremenske metode (zasnovane na korisnom vijeku trajanja sredstva koje se amortizira)

o linearna metoda (ista stopa amortizacije kroz cijeli vijek trajanja),

o degresivna metoda (stopa amortizacije opada kroz vijek trajanja),

o progresivna metoda (stopa amortizacije raste kroz vijek trajanja).

Prema Zakonu o porezu na dobit24

''amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

priznaje se kao rashod u svoti obračunanoj na trošak nabave po linearnoj metodi primjenomgodišnjim amortizacijskih stopa iz stavka 5. ovog članka''.

Isti Zakon, također, ističe da ''ako porezni obveznik obračunava amortizaciju u svoti nižoj od poreznodopustive, tako obračunana amortizacija smatra se i porezno priznatim rashodom''. Dakle, amortizacija obračunana po bilo kojoj metodi, a koja je niža od svote obračunane na trošaknabave po linearnoj metodi primjenom godišnjih amortizacijskih stopa, bit će porezno priznata.

22Ibidem, str. 460.

23Zakon o porezu na dobit, NN 22/12

24Ibidem.



26

Slika 8. Godišnje amortizacijske stope prema Zakonu o porezu na dobit

R.b. Dugotrajna imovinaVijek trajanja

(god.)

Godišnja stopaamortizacije

1. građevinski objekti i brodovi veći od 1000 BRT 20 5%

2. osnovno stado i osobni automobili 5 20%

3. nematerijalna imovina, oprema, mehanizacija,vozila osim osobnih automobila 4 25%

4. računala, računalna oprema i programi, mobilni telefoni i oprema za računalne mreže 2 50%

5. ostala nespomenuta imovina 10 10%

Navedene stope amortizacije mogu se podvostručiti.

4.2.1.1. LINEARNA METODA OBRAČUNA AMORTIZACIJE Po linearnoj metodi, u svakom razdoblju korisnog vijeka uporabe imovine priznaje se jadnaki dio

troška nabave imovine kao trošak amortizacije:

ili

Ostatak vrijednosti iznos je koji će se realizirati prodajom imovine kada se povuče iz uporabe. Zgrade,

uredska oprema, namještaj i inventar rijetko imaju značajne ostatke vrijednosti. Vozila, zrakoplovi i

računalni sustavi često imaju ostatke vrijednosti značajnog iznosa25. Ukoliko nije poznata stopa amortizacije, a poznat je vijek uporabe, odnosno procijenjene godine

trajanja, tada se stopa amortizacije može izračunati na sljedeći način:

Ukoliko je dugotrajna imovina stavljena u funkciju tijekom godine, godišnja amortizacija obračunavase od prvog dana u sljedećem mjesecu od dana stavljanja u funkciju na sljedeći način:

gdje X u brojniku označava broj mjeseci koliko je dotična imovina bila u uporabi dok 12 u nazivniku

označava ukupan broj mjeseci u godini.

Ukoliko se tijekom godine dugotrajna imovina proda, njena amortizacija obračunava se po istom

principu kao i u prethodnom primjeru samo što u ovom slučaju X označava broj mjeseci u kojem seimovina koristila do svoje prodaje (uključujući i mjesec u kojem je prodana).




27

ZADATAK 5. Obračun amortizacije kamiona linearnom metodom

1. Obračunajte trošak amortizacije kamiona nabavne vrijednosti 100.000 kn, procijenjenog vijekatrajanja 4 godine i procijenjenog ostatka vrijednosti 10.000 kn.

Budući da je procijenjeni ostatak vrijednosti 10.000 kn, amortizirajući trošak nabave (iznos koji će se

amortizirati) iznosi 90.000 kn.

Obračun amortizacije kamiona za sve 4 godine prikazan je u tablici:

Godina korištenjakamiona

Trošak amortizacije(kn)

Akumulirana

amortizacija (kn)

Knjigovodstvena

vrijednost (kn)

I 22.500 22.500 77.500

II 22.500 45.000 55.000

III 22.500 67.500 32.500

IV 22.500 90.000 10.000

Ukupno 90.000

U prvoj godini obračun amortizacije vrši se na sljedeći način: A = (trošak nabave – ostatak vrijednosti) / godine korisnog vijeka uporabe

A = (100.000 kn – 10.000 kn) / 4

A = 22.500 kn.

Budući da linearna amortizacija podrazumijeva jednako trošenje resursa za svo vrijeme uporabe,

jednaki iznos amortizacije bit će i u drugoj, trećoj te četvrtoj godini. Knjiženje amortizacije u prvojgodini, npr. bilo bi sljedeće:

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje 1. Akumulirana amortizacija

(ispravak vrijednosti) kamiona

Trošak amortizacije kamiona0392

4314 22.500

22.500

Konto 0392 predstavlja akumuliranu amortizaciju, odnosno ispravak vrijednosti, kamiona te se možekazati da taj konto predstavlja protuimovinski račun, tj. to je račun koji se je već alocirao na rashode.

Knigovodstvena vrijednost imovine je vrijednost kojom se imovina prikazuje u bilanci.

Knjigovodstvena vrijednost = trošak nabave – akumulirana amortizacija (ispravak vrijednosti)

Napomena: prilikom obračuna amortizacije treba paziti na knjigovodstvenu vrijednost imovine. Iznos

obračunane amortizacije ne može biti veći od knjigovodstvene vrijednosti dotične imovine.

ZADATAK 6. Vježba

1. Obračunajte i proknjižite amortizaciju uredske zgrade nabavne vrijednosti 360.000 kn linearnommetodom za mjesec siječanj ako je njen procijenjeni vijek uporabe 20 godina.

ZADATAK 7. Vježba

1. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju uredske zgrade nabavne vrijednosti 105.000 kn.

Metoda obračuna je linearna a godišnja stopa amortizacije 4%.



28

4.2.1.2. METODA JEDINICE OUTPUTA (DEGRESIVNA METODA)Za pojedine vrste imovine (npr.automobile), ujednačenija alokcija troškova nabave može se postićidijeljenjem troška nabave (umanjenog za ostatak vrijednosti ukoliko je značajan) s procijenjenim

jedinicama outputa a ne s procijenjenim korisnim vijekom uporabe26

.

ZADATAK 8. Obračun amorti zacije kamiona metodom jedinice outputa

1. Obračunajte amortizaciju kamiona metodom jedinice outputa ako je nabavna vrijednostkamiona 100.000 kn a procijenjeni ostatak vrijednosti 10.000 kn. Procijenjeni vijek uporabe

iznosi 60.000 km. Pretpostavka je da prve godine kamion prijeđe 25.000 km, druge godine15.000 km, treće godine 12.000 km a četvrte 8.000 km.

Obračun amortizacije po kilometru radi se na sljedeći način:

Na kraju svake godine, iznos amortizacije utvrdit će se množenjem stope od 150% s brojemkilometara koje je kamion prošao tijekom godine. Kamion, nakon što pređe 60.000 km, potpuno je

amortiziran i amortizacija se zaustavlja. Obračun amortizacije metodom jedinice outputa prikazan je

u tablici:


Prijeđeni kilometri

Trošakamortizacije (kn)

Akumulirana

amortizacija (kn)

Knjigovodstvena

vrijednost (kn)

I 25.000 37.500 37.500 62.500II 15.000 22.500 60.000 40.000

III 12.000 18.000 78.000 22.000

IV 8.000 12.000 90.000 10.000

Ukupno 60.000 90.000

Ova metoda prikladna je samo ako se ukupne jedinice outputa imovine tijekom njezina čitavogkorisnog vijeka uporabe mogu procijeniti s odgovarajućom točnošću.

4.2.1.3. METODA SMANJIVANJA SALDA U FIKSNOM POSTOTKU ILI METODA

OPADAJUĆEG SALDA (DEGRESIVNA METODA)Ova metoda obuhvaća izračunavanje stope ubrzane amortizacije koja je jednaka određenompostotku od stope linearne amortizacije. Stopa ubrzane amortizacije ostaje konstantna tijekom

cijelog vijeka uporabe imovine te predstavlja određeni postotak od linearne stope. Najčešće ovajpostotak iznosi 200% što znači da je ubrzana stopa dvostruko veća od linearne stope amortizacije.Zbog toga se amortizacija metodom smanjivanja salda u fiksnom postotku često naziva dvostruko

smanjivanje salda.

26Ibidem.



29

ZADATAK 9. Obračun amortizacije k amiona metodom smanjivanja salda u fiksnom postotku

1. Obračunajte amortizaciju kamiona metodom smanjivanja salda u fiksnom postotku. Nabavna

vrijednost kamiona je 100.000 kn, procijenjeni ostatak vrijednosti iznosi 10.000 kn a procijenjeni

korisni vijek uporabe su 4 godine.

Potrebno je najprije naći stopu amortizacije linearnom metodom a ona iznosi: (100 : 4)%, odnosno25%. Stoga, stopa ubrzane amortizacije iznosi 50%.

Učinci obračuna amortizacije kamiona metodom smanjivanja salda prikazani su u tablici:



Akumulirana

amortizacija (kn)

Knjigovodstvena

vrijednost (kn)

I 50.000 50.000 50.000

II 25.000 75.000 25.000

III 12.500 87.500 12.500

IV 2.500 90.000 10.000

Ukupno 90.000

U prvoj godini korištenja, obračun amortizacije računa se na način da se trošak nabave, tj.nabavnavrijednost pomnoži sa stopom ubrzane amortizacije. Da bi se obračunala amortizacija za drugugodinu korištenja kamiona, potrebno je najprije naći knjigovodstvenu vrijednost pa je potrebno

oduzeti nabavnu vrijednost i trošak amortizacije u prvoj godini. Knjigovodstvena vrijednost iznosi50.000 kn i taj iznos se množi sa stopom od 50% kako bi se dobio trošak amortizacije u drugoj godini.Na isti način radi se obračun amortizacije i u treć oj godini. Kod obračuna amortizacije u četvrtojgodini treba paziti da trošak amortizacije ne bude veći od 2.500 kn pošto je procijenjeni ostatakvrijednosti kamiona 10.000 kn. Da nije bio zadan procijenjeni ostatak vrijednosti, trošak amortizacijene bi se ograničio na 2.500 kn već bi se iskazao u punom iznosu: 12.500 kn x 0.5 = 6.250 kn.

4.2.1.4. METODA SUME BROJEVA KORISNOG VIJEKA UPORABE (DEGRESIVNA

METODA)Ova metoda dobila je ime po nazivniku niza razlomaka koji se koriste kao stope amortizacije. Taj

nazivnik jednak je sumi brojeva korisnog vijeka uporabe imovine. Brojnik svake razlomačke stopeamortizacije predstavlja broj preostalih godina u korisnom vijeku uporabe imovine počevši od tekućegodine. Dakle: brojnik je svake godine sve manji.

ZADATAK 10. Obračun amortizacije kamiona metodom sume brojeva korisnog vijeka uporabe

1. Obračunajte amortizaciju kamiona metodom sume brojeva korisnog vijeka uporabe. Nabavna

vrijednost kamiona je 100.000 kn, procijenjeni ostatak vrijednosti iznosi 10.000 kn a procijenjenikorisni vijek uporabe su 4 godine.

Budući da je korisni vijek uporabe kamiona 4 godine, u nazivniku nalazi se broj koji se dobije

zbrajanjem procijenjenih godina uporabe: 1+2+3+4=10. Broj u brojniku označava preostali brojgodina korištenja kamiona pa će tako za prvu godinu u brojniku pisati 4, za drugu će pisati 3, itd.

Učinci obračuna amortizacije kamiona metodom sume brojeva korisnog vijeka uporabe prikazani su u

tablici:



30



Akumuliranaamortizacija (kn)

Knjigovodstvenavrijednost (kn)

I 36.000 36.000 64.000

II 27.000 63.000 37.000

III 18.000 81.000 19.000

IV 9.000 90.000 10.000

Ukupno 90.000

S obzirom da je procijenjeni ostatak vrijednosti 10.000 kn, obračun amortizacije u prvoj godini:

A = 90.000 kn x 4 /10

A = 36.000 kn.

Obračun amortizacije u drugoj godini vrši se na sljedeći način: A = 90.000 kn x 3 /10

A = 27.000 kn.

4.2.1.5. OBRAČUN AMORTIZACIJE DUGOTRAJNE IMOVINE PROGRESIVNIMMETODAMAProgresivna metoda obračuna amortizaci je u prvoj godini vijeka uporabe ima najmanji iznos

amortizacije (određen stopom amortizacije) a kasnije taj iznos raste. Ova metoda koristi se utrgovačkim društvima za postrojenja i opremu kod kojih se očekuje da će proizvodnja rasti, što značida će proizvodnja tj. korištenje i trošenje tih sredstava u prvoj godini biti relativno nisko a kasnije ćese povećavati.

4.2.2. DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA IMOVINA

Nematerijalna imovina je imovina bez fizičkog oblika koji se može identificirati. Određena je MRS-om

36 i 38 te HSFI-em 5.

Nematerijalnu imovinu poduzeće može steći kupnjom od drugih ili ju može interno razv ijati.

Nematerijalna imovina priznaje se po trošku nabave samo ako će poduzeće ostvarivati budućeekonomske koristi i ako se trošak nabave može pouzdano utvrditi.

4.2.2.1. IZDATCI ZA RAZVOJRazvoj je primjena nalaza istraživanja ili drugih znanja za proizvodnju novih ili bitno poboljšanihmaterijala, uređaja, proizvoda, procesa, sustava ili usluga prije početka komercijalne proizvodnje iliuporabe

27.

Izdatci za istraživanje ne mogu se priznati kao nematerijalna imovina nego kao rashod budući da se ufazi istraživanja projekta ne može dokazati postojanje nematerijalnog sredstva koje će davati budućeekonomske koristi.

S druge pak strane, faza razvoja je znatno naprednija od faze istraživanja pa društvo već možeidentificirati nematerijalno sredstvo i dokazati da će ono davati buduće ekonomske koristi28

.

27Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiž enja – knjiga I,

RRIF Plus, Zagreb, str. 90.28

Ibidem.



31

ZADATAK 11. Izdatci za razvoj

1. Primljena je faktura konzultantke tvrtke ''Porta'' na iznos od 40.000 kn + 10.000 kn PDV za studije

akte u svezi s osnivanjem podružnice.2. Prema primljenoj fakturi, troškovi režije pogona u podružnici iznose 12.000 kn + 3.000 kn PDV. 3. Studija je dovršena a podružnica je započela s radom.

4. Saldirajte PDV.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Nematerijalna imovina u pripremi

Potraživanja za pretporez


016

1400

2200

40.000

10.000

50.000


Potraživanja za pretporez


016

1400

2200

12.000

3.000

15.000


Izdatci za razvoj

016

0100 52.000

52.000

4. Potraživanja za pretporez

Potraživanja za razliku većeg prepotrezaod obveze u obračunskom razdoblju

1400

1407 3.000

3.000

Napomena: primitkom računa, knjiži se odgovarajući konto na dugovnoj strani (za iznos računa bezpretporeza), zatim se knjiži konto pretporeza a zbroj iznosa računa i pretporeza knjiži se potražno nakontu dobavljača.

Napomena: svi ovisni troškovi nabave dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine knjiže se urazredu 0 na kontima pripreme dotične imovine (016 – Nemterijalna imovina u pripremi , 027 –

Nekretnine u pripremi , 037 – Materijalna imovina u pripremi , 057 – Ulaganja u nekretnine u pripremi ).

Napomena: kod saldiranja PDV a, konta 1407 (Potraživanja za razliku većeg prepotreza od obveze uobračunskom razdoblju) i 2407 (Obveza za razliku poreza i pretporeza u obračunskom razdoblju) u

daljnjim primjerima nosit će naziv Razlika PDV-a. Konto 1400 imat će naziv Pretporez a konto 2400

Obveza za PDV .

4.2.2.2. KONCESIJE, PATENTI, LICENCIJE, ROBNE I USLUŽNE MARKE Koncesija je pravo na korištenje nacionalnog dobra za obavljanje gospodarske djelatnosti. Davatelj

koncesije može biti Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, središnja tijela državne uprave u imeRepublike Hrvatske, nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u ime

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravne osobe posebnim propisima ovlašteneza davanje koncesija

29.

Licencija je pravo iskorištavanja predmeta licencije tijekom određenog vremena. Do licencije dolaziukoliko nositelj prava odluči ugovorom o licenciji u cijelosti ili djelomično prenijeti pravo upotrebe

predmeta licence na drugog vlasnika. Predmet ugovora o licenciji mogu biti modeli, izumi, ideje,

patenti, uzorci, znanje, robne marke i zaštitni znakovi30.

29Zakon o koncesijama, NN 125/08

30Zakon o obveznim odnosima, NN 41/08

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pravo

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Model&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Izum

http://hr.wikipedia.org/wiki/Patent

http://hr.wikipedia.org/wiki/Registrirani_za%C5%A1titni_znak




http://hr.wikipedia.org/wiki/Patent

http://hr.wikipedia.org/wiki/Izum

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Model&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pravo



32

ZADATAK 12. Koncesija

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. odlučilo se za pružanje usluga parkinga na gradskom zemljištu te jezatražilo koncesiju grada Splita na razdoblje od 5 godina. Trošak koncesije od 150.000 kn plaćen

je sa žiro-računa.

2. Sa žiro-računa plaćene su i pristojbe za koncesiju u svoti od 35.000 kn.

3. Koncesija je aktivirana 15.veljače. 4. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju koncesije linearnom metodom za prvu godinu

uporabe.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Koncesija u pripremi

Žiro-račun

016

1000

150.000

S°xx 150.000


Žiro-račun

016

1000

35.000

35.000


Koncesija

016

0110 185.000

185.000

4. Akumulirana amortizacija koncesije

Trošak amortizacije nematerijalneimovine u administraciji

0191

430 30.833,33

30.833,33

Obračun amortizacije linearnom metodom u zadatku vrši se na sljedeći način:amortizacija = nabavna vrijednost x stopa

gdje stopa nije poznata ali se zna da je koncesija dobivena na razdoblje od 5 godina. S obzirom da se

radi o amortizaciji linearnom metodom (imovina se troši u jednakim iznosima svake godine), stopa seodredi na sljedeći način: (100 : 5 godina)% = 20%. Budući da je koncesija stavljena u uporabu tijekomgodine (15.02.), a stopa je godišnja, točni obračun amortizacije radi se na sljedeći način :

A = N.V. x stopa x mjeseci korištenja tijekom godine/12A = 185.000 kn x 0,2 x 10/12

A = 30.833,33 kn.

U razlomku broj 10 predstavlja broj mjeseci koliko je koncesija bila aktivna (obračun amortizacije vršise od prvog dana u sljedećem mjesecu od trenutka puštanja u uporabu) a broj 12 označava ukupanbroj mjeseci u kalendarskoj godini.

Napomena: kod obračuna amortizacije, u daljnjim primjerima, koristit će se sljedeća konta: 430(Trošak amorti zacije nematerijalne imovine), 4310 (Trošak amortizacije dugotrajne materijalneimovine u proizvodnji ) te 4311 (Trošak amortizacije dugotrajne materijalne imovine u administraciji ).Za trošak amortizacije automobila koristit će se konta 4320, 4321 i 4322.

Trošak amortizacije nematerijalne imovine spada u administrativni trošak osim u slučajevima kada jenaglašeno da se dotična nematerijalna imovina koristi u proizvodnom procesu.

ZADATAK 13. Patent

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je od poduzeća ''Kala'' d.o.o. zaštićeno pravo (patent). Poduzeće''Dante'' plaća poduzeću ''Kala'' naknadu u iznosu od 200.000 kn + 50.000 kn PDV.

2. Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo plaćena je pristojba za registraciju u iznosu od3.500 kn.

3. Patent je aktiviran 19. svibnja.

4. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju patenta linearnom metodom po stopi od 25%.



33

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Patent u pripremi

Pretporez

Žiro-račun

016

1400

1000

200.000

50.000

S°xx 250.000

2. Patent u pripremi Žiro-rač un

0161000

3.5003.500

3. Patent u pripremi

Patent

016

0111 203.500

203.500

4. Akumulirana amortizacija patenta


0191

430 29.677,08

29.677,08

Obračun godišnje amortizacije patenta linearnom metodom:

A = N.V. x stopa x broj mjeseci korištenja/12

A = 203.500 kn x 0,25 x 7/12

A = 29.677,08 kn

Napomena: na isti način, kao licencije, knjiže se i ulaganja u inovacije, tehničku i tehnološkudokumentaciju za proizvodnju proizvoda ili pružanja usluga, ulaganje u licenciju, frenčajz, robnemarke, trgovačko ime i sl.

4.2.2.3. SOFTWERNa koji način postupiti s računalnim softwerom, da li kao s materijalnom ili nematerijalnomimovinom, određuje prosudba o tome da koji je od ovih elemenata u pojedinom slučaju važniji,materijalni ili nematerijalni. Npr. posebni software koji kontrolira rad računala i bez kojeg ono ne

može djelovati dio je hardwera i s njime se postupa kao s materijalnom imovinom čiji je sastavni dio.To je npr. slučaj s operativnim sustavom računala (npr.MS-DOS, Win XP, Unix i sl.) jer on omogućujeosnovno funkcioniranje računala i temelj je za rad aplikacijskog softwera. Za razliku od operativnihsustava, aplikativni softwer nije sastavni dio hardwera i s njim se postupa kao s nematerijalnom

imovinom. Primjeri aplikativnog softwera su npr. Microsoft Office, razni knjigovodstveni programi i sl.

Ovakvu podjelu propisuje MRS 38. u tč.4 dok HSFI to ne uređuje31.

ZADATAK 14. Softwer

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. nabavilo je aplikacijski sof twer knjigovodstvenog programa Synesis te

je primilo fakturu u iznosu od 14.000 kn + 3.500 kn PDV.

2. Sof twer je stavljen u uporabu 30. siječnja.3. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju softwera linearnom metodom po stopi od 50%.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Softwer u pripremi

Pretporez

Dobavljači

016

1400

2200

14.000

3.500

17.500

2. Softwer u pripremi

Softwer

016

14.000

14.000





34

3. Akumulirana amortizacija softwer-a


0193

430 6.416,67

6.416,67

Obračun godišnje amortizacije softwer-a linearnom metodom:

A = N.V. x stopa x broj mjeseci korištenja/12 A = 14.000 kn x 0,5 x 11/12

A = 6.416,67 kn.

4.2.2.4. GOODWILLGoodwill je razlika između vrijednosti neke tvrtke na tržištu dionica u određenom vremenu i njezineračunovodstveno utvrđene neto imovine. To je premija koju kupac nekog poduzeća mora platiti iznadneto imovine poduzeća zbog njegove reputacije na tržištu, marke, stručnosti menedžmenta izaposlenih, te općeg know-how.

Riječ je o "neopipljivoj", dugoročnoj imovini poduzeća koja mu omogućuje da ostvaruje veći profit od

normalnog ili klasične stope profita što ga ostvaruju druga poduzeća sličnog tipa. Iako je vrijednostgoodwilla izuzetno teško utvrditi pa se obično ne nalazi u bilanci poduzeća, ona se obično utvrđuje ucijeni prodaje poduzeća postupkom poznatim pod imenom kapitalizacija superprofita, kojom se

određuje razlika između očekivanog i normalnog profita u određenom razdoblju. Razlika izmeđuprofita u odnosu na normalni (tj. superprofit) smatra se doprinosom kapitalne vrijednosti goodwilla

32.

4.2.3. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINADugotrajnu materijalnu imovinu definiraju HSFI 6 te MRS 16. To je imovina koju poduzetnik posjeduje

za uporabu u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili u

administrativne svrhe. Dugotrajna materijalna imovina je imovina za koju se očekuje uporaba u

razdobljima duljim od jedne godine te je namijenjena za uporabu na neprekinutoj osnovi u svrhuposlovnih aktivnosti društva. Pojedinačna nabavna vrijednost dugotrajne materijalne imovine veća jeod 3.500 kn.

Sukladno HSFI-u 6 te MRS-u 16, nabavna vrijednost, odnosno trošak nabave, dugotrajne imovinemjeri se na pretpostavci očekivanih budućih ekonomskih koristi koje će davati nabavljena imovina.Ako je trošak nabave moguće pouzdano izmjeriti, priznaje se kao dugotrajna imovina prema ovimelementima:

o kupovnu cijenu prema računu dobavljača uključujući uvozne pristojbe i nepovratne porezenakon odbitka trgovačkih popusta i rabata,

o sve troškove koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno stanje zanamjeravanu uporabu,

o troškove demontaže, uklanjanja imovine i obnavljanja mjesta na kojem je imovina smještena,za koje obveza za poduzetnika nastaje kada je imovina nabavljena ili kao posljedica korištenjaimovine tijekom razdoblja za namjene različite od proizvodnje tijekom razdoblja.

Napomena: u nabavnu vrijednost imovine uračunavaju se samo oni troškovi koji su u izravnoj vezi sdovođenjem u radno stanje.

32 Bahti jarević-Šiber, F., Sikavica, P., (2001.) Leksikon menedžmenta, Zagreb, Masmedia, str. 140.



35

4.2.3.1. ZEMLJIŠTA Pri kupnji zemljišta, odnosno pri prijenosu vlasništva zemljišta kao nekretnine, plaća se porez napromet nekretnina u iznosu od 5%

33. Kupovna cijena zemljišta, porez na promet nekretnina, trošak

posrednika u kupoprodaji, usluge upisa zemljišta u zemljišne knjige te ostali izravni troškovi nabavetroškovi su koji se uračunavaju u nabavnu vrijednost zemljišta. Zemljište ima neograničeni vijek

trajanja (izuzev npr.odlagališta otpada) pa se ne amortizira.Zemljište i zgrade odvojena su imovina te se obračunavaju i iskazuju odvojeno.

ZADATAK 15. Kupnja zemljišta

1. Kupljeno je zemljište te je primljena faktura (račun) dobavljača u iznosu od 150.000 kn. 2. Obračunato je 5% poreza na promet nekretnina na procijenjenu vrijednost zemljišta u iznosu od

200.000 kn.

3. Plaćene su razne pristojbe vezane za kupnju zemljišta u svoti od 1.500 kn. 4. Primljene su fakture za uređenje zemljišta u iznosu od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. 5. Zemljište je pušteno u rad 08.08.

Br. Opis Konto IznosDuguje Potražuje

1. Zemljište u pripremi Dobavljači

027

2200

150.000

150.000

2. Zemljište u pripremi Obveza za 5% poreza na promet

nekretnina

027

2448

10.000

10.000

3. Zemljište u pripremi Žiro-račun

027

1000

1.500

S°xx 1.500

4. Zemljište u pripremi

Pretporez

Dobavljači

027

1400

2200

20.000

5.000

25.0005. Zemljište u pripremi

Zemljište

027

020 181.500

181.500

ZADATAK 16. Prodaja zemljišta

S° 020 = 100.000 kn

1. Prodano je zemljište te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 90.000 kn.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Zemljište 020 100.0001. Zemljište

Kupci

Gubitak od prodaje dugotrajne imovine

020

1200

482

90.000

10.000

100.000

Nabavna vrijednost zemljišta bila je 100.000 kn. Budući da je zemljište prodano za 90.000 kn, taj iznos

knjiži se na kontu potraživanja od kupaca (1200). S obzirom da se zemljište prodalo, konto 020 treba

zatvoriti za iznos nabavne vrijednosti pa se na potražnoj strani konta knjiži 100.000 kn. Razlika

između 100.000 i 90.000 kn predstavlja gubitak od prodaje zemljišta pošto se zemljište prodalo zaiznos koji je manji od njegove nabavne vrijednosti. Iznos od 10.000 kn knjiži se na kontu 482.

33Zakon o porezu na promet nekretnina, NN 22/11



36

ZADATAK 17. Prodaja zemljišta

S° 020 = 140.000 kn

1. Prodano je zemljište te je ispostavljena faktura kupcu u iznosu od 180.000 kn.

2. Pristigla je uplata potraživanja od kupca na žiro-račun.


S° Zemljište 020 140.000

1. Zemljište

Kupci

Prihod od prodaje dugotrajne imovine

020

1200

7811

180.000

140.000

40.000

Napomena: konto 7811 koristit će se za prihode od prodaje svih oblika dugotrajne materijalneimovine.

Budući da je zemljište prodano, potrebno je zatvoriti konto 020 za iznos nabavne vrijednosti

zemljišta pa se na potražnoj strani konta evidentira 140.000 kn. Zemljište je prodano za 180.000 knpa se dugovno knjiže potraživanja od kupaca (konto 1200) za iznos od 180.000 kn. Razlika između ta

dva iznosa je 40.000 kn i ona predstavlja prihod od prodaje dugotrajne imovi ne pošto je zemljišteprodano za iznos koji je veći od njegove nabavne vrijednosti.

4.2.3.2. GRAĐEVINSKI OBJEKTIKod kupnje objekata sagrađenih prije 01.01.1998. nema obračuna PDV-a već se obračunava 5%poreza na promet nekretnina.

Osim što su zemljište i građevinski objekti odvojene imovine, isto vrijedi i za ograde, kotlovnice,

rashladne uređaje te dizala. Njihov vijek trajanja kraći je od vijeka trajanja građevinskog objekta pa se

moraju knjižiti odvojeno.

ZADATAK 18. Kupnja građevinskog objekta sagrađenog prije 01.01.1998. 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je zgradu trgovine koja je sagrađena 1994. godine. Prema

kupoprodajnom ugovoru, vrijednost zgrade je 1.500.000 kn a vrijednost zemljišta je 400.000 kn.

2. Plaćen je 5%-tni porez na promet nekretnina na procijenjenu vrijednost zgrade u iznosu od

2.000.000 kn te na procijenjenu vrijednost zemljišta u iznosu od 420.000 kn.

3. Zgrada trgovine stavljena je u uporabu 24. studenog.

4. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju zgrade trgovine linearnom metodom po stopi od5%.


1. Građevina u pripremi

Dobavljači 0271

2200

1.500.000

1.500.000

1a. Zemljište u pripremi

Dobavljači 0270

2200

400.000

400.000


Žiro-račun

0271

1000

100.000

100.000

2a. Zemljište u pripremi

Žiro-račun

0270

1000

21.000

S°xx 21.000


Zgrada trgovine

0271

0232 1.600.000

1.600.000



37

3a. Zemljište u pripremi Građevinsko zemljište

0270

0200 421.000

421.000

4. Akumulirana amortizacija zgrade trgovine

Trošak amortizacije dugotrajne imovine uadministraciji

0290

4311 6.666,67

6.666,67

Obračun godišnje amortizacije zgrade trgovine linearnom metodom: A = N.V. x stopa x broj mjeseci korištenja/12

A = 1.600.000 kn x 0,05 x 1/12

A = 6.666,67 kn

S obzirom da su zemljište i građevine odvojene imovine, isto tako su i knjiženi u ovom zadatku. Zbogpreglednosti knjiženja, uvedena je promjena ''a'' u knjiženju pa je pod promjenom ''a'' knjiženo sve

što se odnosi na zemljište.

Napomena: amortizacija građevinskih objekata vrši se samo za one objekte koji su dovršeni i dani u

uporabu.

ZADATAK 19. Kupnja zemljišta s pripadajućim građevinskim objektom

1. Kupljeno je zemljište s pripadajućim građevinskim objektom predviđenim za rušenje. Primljen je

računza ugovorenu kupovnu cijenu zemljišta u iznosu od 500.000 kn.2. Obračunat je i plaćen porez na promet nekretnina na ugovorenu kupovnu cijenu. 3. Plaćena je provizija posrednika u svoti od 5.000 kn + 1.250 kn PDV. 4. Za rušenje objekta i pripremu zemljišta primljen je račun u iznosu od 160.000 kn + 40.000 kn

PDV.

5. Na zemljištu je izgrađena ograda. Račun za izgradnju ograde iznosi 60.000 kn + 15.000 kn PDV.

Ograda je stavljena u funkciju.

6. Zemljište je dano u uporabu.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje


Dobavljači 0270

2200

500.000

500.000


Obveza za 5% poreza na promet

nekretnina

0270

2448

25.000

25.000

2a. Obveza za 5% poreza na promet

nekretnina

Žiro-račun

2448

1000

25.000

S°xx 25.0003. Zemljište u pripremi

Pretporez

Žiro-račun

0270

1400

1000

5.000

1.250

6.250

4. Zemljište u pripremi Pretporez

Dobavljači

0270

1400

2200

160.000

40.000

200.000

5. Ograda

Pretporez

Dobavljači

0235

1400

220

60.000

15.000

75.000


Zemljište

0270

020 690.000

690.000



38

ZADATAK 20. Izgradnja građevinsk og objekta

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. ugovorilo je izgradnju poslovne zgrade pa je sklopljen ugovor sizvođačem radova – tvrtkom ''Kala'' d.d. . Ugovorena predračunska vrijednost radova iznosi1.200.000 kn + 300.000 kn PDV. Primljena je prva obračunska situacija na iznos od 450.000 kn +

112.500 kn PDV.

2. Prva obračunska situacija plaćena je iz odobrenog kredita banke. 3. Primljena je i druga obračunska situacija na iznos od 600.000 kn + 150.000 kn PDV te je plaćenaiz odobrenog kredita banke.

4. Konačna situacija iznosi 1.400.000 kn + 350.000 kn PDV.

5. Svota od 150.000 kn + 37.500 kn PDV plaćena je iz kredita banke a ostatak plaćanja ostao jesporan zbog prekoračenja ugovorene svote.

6. Poslovna zgrada stavljena je u uporabu 14. travnja.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje


PretporezDobavljači

0271

1400220

450.000

112.500562.500

2. Dobavljači Obveza za dugoročni kredit bdanke

220

2520

562.500

562.500

3. Građevina u pripremi Pretporez

Dobavljači

0271

1400

220

600.000

150.000

750.000

3a. Dobavljači Obveza za dugoročni kredit banke

220

2520

750.000

750.000

4. Građevina u pripremi Pretporez

Dobavljači

0271

1400

220

350.000

87.500

437.5005. Dobavljači

Obveza za dugoročni kredit banke

220

2520

187.500

187.500


Poslovna zgrada

0271

0230 1.400.000

1.400.000

ZADATAK 21. Prodaja građevinskog objek taS° 0231 = 250.000 kn

S° 0290 = 75.000 kn

1. Prodana je tvornička zgrada te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 175.000 kn + 43.750 kn

PDV.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Tvornička zgrada

Akumulirana amortizacija tvorničkezgrade

0231

0290

250.000

75.000

1. Tvornička zgrada


Obveza za PDV

Kupci

0231

0290

2400

1200

75.000

218.750

250.000

43.750



39

Prilikom prodaje dugotrajne materijalne imovine, potrebno je najprije pronaći njenu knjigovodstvenu

vrijednost (razliku između nabavne vrijednosti i akumulirane amortizacije). S obzirom da se imovina

prodaje, obvezno se moraju zatvoriti konta dotične imovine (u ovom slučaju to su konta 0231 i 0290).

U zadatku, knjigovodstvena vrijednost tvorničke zgrade iznosi 175.000 kn i jednaka je iznosu , bez

PDV-a, za koji je kupcu prodana ta ista zgrada. Budući da se radi o identičnom iznosu, nema prihoda

niti rashoda od prodaje pa je potrebno proknjižiti samo obvezu za PDV (konto 2400) i kontopotraživanja od kupaca (konto 1200).

ZADATAK 22. Prodaja građevinskog objek taS° 0231 = 290.000 kn

S° 0290 = 90.000 kn

1. Prodana je tvornička zgrada te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 100.000 kn + 25.000 kn

PDV.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje S° Tvornička zgrada


0231

0290

290.000

90.000




Obveza za PDV

Kupci

0231

0290

482

2400

1200

90.000

100.000

125.000

290.000

25.000

Potrebno je pronaći knjigovodstvenu vrijednost tvorničke zgrade a ona iznosi 290.000 kn – 90.000 kn= 200.000 kn. Prodana je zgrada za 100.000 kn + 25.000 kn PDV-a što ukazuje na gubitak od prodajebudući da je zgrada prodana za iznos koji je za 100.000 kn manji od njene knjigovodstvenevrijednosti. Zbog toga se knjiži konto 482 a potom i konta 2400 te 1200.

ZADATAK 23. Prodaja građevinskog objekta

S° 0231 = 300.000 kn

S° 0290 = 100.000 kn

1. Obračunajte i proknjižite godišnju stopu amortizacije tvorničke zgrade linearnom metodom po

stopi od 5%.

2. Prodana je tvornička zgrada te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 280.000 kn + 70.000 knPDV.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje



0231

0290

300.000

100.000

1. Akumulirana amortizacija tvorničkezgrade

Trošak amortizacije u proizvodnji

0290

4310 15.000

15.000



40




Obveza za PDV

Kupci

0231

0290

7811

2400

1200

115.000

350.000

300.000

95.000

70.000

Prilikom prodaje tvorničke zgrade, najprije treba pronaći njenu knjigovodstvenu vrijednost. Zatvaraju

se konta tvorničke zgrade za 300.000 kn i akumulirane amortizacije tvorničke zgrade za 115.000 kn

budući da taj iznos predstavlja ukupni iznos na kontu. Knjigovodstvena vrijednost tvorničke zgradeiznosi 185.000 kn a zgrada je prodana za 280.000 kn + PDV što ukazuje na ostvarivanje prihoda odprodaje dugotrajne imovine pa se 95.000 kn knjiži na kontu prihoda od prodaje dugotrajne imovine.

Potrebno je proknjižiti i konta obveze za PDV te potraživanja od kupaca (na konto potraživanja od

kupaca uvijek se knjiži iznos koji se dobije zbrajanjem fakture i PDV-a bez obzira da li je ostvaren

prihod ili gubitak od prodaje).

Napomena: ako su nekretnine izgrađene za prodaju a ne za korištenje, one ne predstavljajudugotrajnu imovinu jer ne zadovoljavaju uvjete deinicije dugotrajne imovine iz HSFI 6, tč.3. Takvenekretnine tretiraju se kao zalihe budući da udovoljavaju definiciji zaliha u HSFI 10, tč.3. Na nekretnine, postrojenja i opremu koje se tretiraju kao zalihe ne obračunava se amortizaci ja.

Ako se nekretnine, postrojenja i oprema prodaju kao zalihe, prihodi se knjiže na bruto osnovi, tj. u

prihode knjiži se prodajna cijena a u rashode knjigovodstvena vrijednost.

4.2.3.3. POSTROJENJA I OPREMAZADATAK 24. Nabava stroja

1. Kupljen je stroj za potrebe proizvodnje te je primljen račun u iznosu od 80.000 kn + 20.000 kn

PDV.2. Trošak dostave stroja, prema primljenom računu, iznosi 6.000 kn + 1.500 kn PDV.

3. Stroj je stavljen u uporabu za potrebe proizvodnje 31. srpnja.

4. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju stroja linearnom metodom po stopi od 15%.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Stroj u pripremi

Pretporez

Dobavljači

037

1400

2200

80.000

20.000

100.00

2. Stroj u pripremi


037

14002200

6.000

1.5007.500

3. Stroj u pripremi

Stroj

037

0301 86.000

86.000

4. Akumulirana amortizacija stroja

Trošak amortizacije u proizvodnji 0390

4310 5.375

5.375

Obračun godišnje amortizacije stroja: A = N.V. x stopa x broj mjeseci korištenja/12

A = 86.000 kn x 0,15 x 5/12

A = 5.375 kn.



41

ZADATAK 25. Potraživanje za nastalu štetu

1. Kupljena je uredska oprema te je primljen račun dobavljača u iznosu od 24.000 kn + 6.000 kn

PDV. Oprema je stavljena u uporabu 28.veljače. 2. Obračunajte i proknjižite amortizaciju uredske opreme do kraja listopada iste godine linearnom

metodom po stopi od 15%.

3. Na uredskoj opremi, koja je bila osigurana, tijekom listopada nastala je 100%-tna šteta. 4. Procjena štete od osiguravajućeg društva iznosi 17.500 kn. Navedeni iznos uplaćen je na žiro-

račun.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Uredska oprema

Pretporez

Dobavljači

0310

1400

2200

24.000

6.000

30.000

2. Akumulirana amortizacija uredske

opreme

Trošak amortizacije u administraciji

0391

4311 2.400

2.400

3. Uredska oprema

Akumulirana amortizacije uredske

opreme

Potraživanje od osiguranja

0310

0391

1280

2.400

21.600

24.000

4. Potraživanje od osiguranja

Žir o-račun

1280

1000 17.500

17.500

4a. Potraživanje od osiguranja

Rashod uništene imovine

1280

482 4.100

4.100

Knjigovodstvena vrijednost uredske opreme, u trenutku uništenja, bila je 21.600 kn te je za isti iznos

stvoreno potraživanje od osiguravajućeg društva. Budući da je osiguravajuće društvo procijenilo štetuna iznos od 17.500 kn te tu svotu uplatilo na žiro-račun, za dio nenaplaćenih potraživanja (4.100 kn)zatvara se konto potraživanja od osiguravajućeg društva i otvara se konto rashoda uništene imovine.

ZADATAK 26. Prodaja postrojenja i opreme

S° 0311 = 7.000 kn

S° 0391 = 4.000 kn

1. Prodan je kompjuter te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 2.000 kn + 500 kn PDV.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje S° Kompjuter

Akumulirana amortizacija kompjutera

0311

0391

7.000

4.000

1. Kompjuter



Obveza za PDV

Kupci

0311

0391

482

2400

1200

4.000

1.000

2.500

7.000

500

Knjigovodstvena vrijednost kompjutera, u trenutku prodaje, bila je 3.000 kn. Budući da je kompjuterprodan za 2.000 kn + PDV, što je za 1.000 kn manje od njegove knjigovodstvene vrijednosti, iznos od

1.000 kn knjiži se kao gubitak od prodaje dugotrajne imovine.



42

ZADATAK 27. Prodaja postrojenja i opreme

S° 0311 = 10.000 kn

S° 0391 = 4.000 kn

1. Prodan je kompjuter te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 9.000 kn + 2.250 kn PDV.


S° Kompjuter


0311

0391

10.000

4.000

1. Kompjuter



Obveza za PDV

Kupci

0311

0391

7811

2400

1200

4.000

11.250

10.000

3.000

2.250

4.2.3.4. TRANSPORTNA IMOVINAZa transportna sredstva, koja se ne koriste u osobne svrhe, poduzetnici mogu priznati pretporez.

Stupanjem na snagu novog Zakona o PDV-u34

, od 01.03.2012. godine poduzetnici ne mogu priznati

pretporez za nabavu i najam osobnih automobila. Ova odredba odnosi se i na gorivo, registraciju,

održavanje i sl.

Prilikom obračuna amortizacije osobnog automobila treba voditi računa da li je nabavna vrijednostautomobila do 400.000 kn ili je iznad tog iznosa. Svi troškovi osobnog automobila do 400.000 kn

nabavne vrijednosti dijele se na porezno priznate i porezno nepriznate troškove.

Napomena: 30% troškova amortizacije osobnog automobila do 400.000 kn nabavne vrijednosti

porezno je nepriznat trošak te uvećava ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice zaobračun poreza na dobit.

70% troškova amortizacije osobnog automobila do 400.000 kn nabavne vrijednosti porezno je priznat

trošak. Troškovi amortizacije osobnog automobila iznad 400.000 kn nabavne vrijednosti porezno su

nepriznati u cijelom svom iznosu te uvećava ju ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice zaobračun poreza na dobit.

ZADATAK 28. Nabava osobnog automobila nabavne vrijednosti do 400.000 kn

1. Kupljen je osobni automobil te je primljen račun na iznos od 230.000 kn + 57.500 kn PDV.Automobil je stavljen u funkciju 09. siječnja.

2. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju osobnog automobila linearnom metodom postopi od 25%.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Osobni automobil

Dobavljači 0320

2200

287.500

287.500




43

2. Akumulirana amortizacija osobnog

automobila

70% troška amortizacije osobnogautomobila u administraciji

30% troška amortizacije osobnog

automobila u administraciji

0392

4320

4321

46.119,79

19.765,63

65.885,42

Budući da poduzetnik nema pravo na priznavanje pretporeza prilikom kupnje osobnog automobila,

zbroj primljene fakture i pretporeza čini nabavnu vrijednost automobila. Protustavka je konto obvezeprema dobavljačima. Prilikom obračuna amortizacije osobnog automobila nabavne vrijednosti do 400.000 kn, trošakamortizacije treba se podijeliti na 70% troška amortizacije (porezno priznat troškak) te 30% troškaamortizacije (porezno nepriznat trošak). Na kontu 70% troška amortizacije osobnog automobila knjiži se iznos koji se obračunao na sljedećinačin: A = 287.500 kn x 0,25 x 11/12 x 0,7

gdje 11 predstavlja broj mjeseci u godini za koje se obračunava amortizacija budući da je automobilstavljen u funkciju 09.01. Na kraju, cijeli umnožak množi se s 0,7 što predstavlja 70% troška. Na kontu 30% troška amortizacije osobnog automobila knjiži se iznos koje se obračunao na sljedećinačin: A = 287.500 kn x 0,25 x 11/12 x 0,3

gdje 11 također predstavlja broj mjeseci u godini za koje se obračunava amortizacija. Broj 0,3

predstavlja 30% troška amortizacije osobnog automobila. Na kontu akumulirane amortizacije nije potrebno dijeliti iznos troška amortizacije pa se potražnoknjiži cjelokupni iznos amortizacije (zbroj 70%-tnog i 30%-tnog troška).

ZADATAK 29. Nabava osobnog automobila nabavne vrijednosti iznad 400.000 kn

1. Kupljen je osobni automobil te je primljen račun u iznosu od 500.000 kn + 125.000 kn PDV.Automobil je stavljen u funkciju 20. travnja.

2. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju osobnog automobila linearnom metodom po

stopi od 25%.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Osobni automobil

Dobavljači 0320

2200

625.000

625.000

2. Akumulirana amortizacija osobnog

automobila

70% troška amortizacije osobnogautomobila u administraciji

30% troška amortizaci je osobnog

automobila u administraciji

Dio troška amortizacije osobnogautomobila u vrijednosti iznad 400.000 kn

0392

4320

4321

4322

46.666,67

20.000

37.500

104.166,67

Budući da je nabavna vrijednost osobnog automobila veća od 400.000 kn, trošak amortizacijeosobnog automobila treba proknjižiti na sljedeća tri konta:

4320 – 70% troška amortizacije osobnog automobila do 400.000 kn nabavne vrijednosti, 4321 – 30% troška amortizacije osobnog automobila do 400.000 kn nabavne vrijednosti (porezno

nepriznat trošak),



44

4322 – dio troška amortizacije osobnog automobila u vrijednosti iznad 400.000 kn.

Budući da se na konto 4320 knjiži 70% troška amortizacije osobnog automobila nabavne vrijednostido 400.000 kn, taj iznos predstavlja nabavnu vrijednost za obračun pa se računa: A = N.V. x stopa x broj mjeseci korištenja automobila/12 x 0,7

A = 400.000 kn x 0,25 x 8/12 x 0,7A = 46.666,67 kn.

Na kontu 4321 knjiži se 30% troška amortizacije osobnog automobila nabavne vrijednosti do 400.000

kn pa taj iznos i u ovom slučaju predstavlja nabavnu vrijednost za obračun: A = N.V. x stopa x broj mjeseci korištenja automobila/12 x 0,7

A = 400.000 kn x 0,25 x 8/12 x 0,3

A = 20.000 kn.

Budući da je ukupna nabavna vrijednosti automobila 625.000 kn, a u prethodnom koraku se

obračunala amortizacija na nabavnu vrijednosti do 400.000 kn, sada treba obračunati trošak

amortizacije osobnog automobila na ostatak nabavne vrijednosti (625.000 – 400.000 = 225.000 kn)pa se obračunava: A = 225.000 kn x 0,25 x 8/12

A = 37.500 kn.

Iznos troška od 37.500 kn knjiži se na konto 4322 i predstavlja 100% porezno nepriznat trošak (pazitiprilikom popunjavanja PD obrasca!).

Obračun amortizacije osobnog automobila nabavne vrijednosti 625.000 kn tijekom cijelog vijekakorištenja može se prikazati na sljedeći način:

70% tr.amortizacije = 280.000 kn(porezno priznat trošak) do 400.000 kn

N.V. = 625.000 kn 30% tr.amortizacije = 120.000 kn

(porezno nepriznat trošak)

iznad 400.000 kn (625.000 – 400.000) = 225.000 kn

(porezno nepriznat trošak)

ZADATAK 30. Kupnja i prodaja kamiona 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupuje kamion. Primljen je račun u iznosu od 145.000 kn + 36.250 kn

PDV.

2. Trošak osiguranja kamiona, prema primljenom računu, iznosi 3.400 kn.

3. Kamion je stavljen u funkciju 17. kolovoza.

4. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju kamiona linearnom metodom po stopi od 25% zarazdoblje do kraja studenog.

5. Dana 25. studenog prodan je kamion te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 110.000 kn +

27.500 kn PDV.



45

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Kamion u pripremi

Pretporez

Dobavljači

0373

1400

2200

145.000

36.250

181.250

2. Kamion u pripremi Dobavljači

03732200

3.4003.400

3. Kamion u pripremi

Kamion

0373

03201 148.400

148.400

4. Akumulirana amortizacija kamiona

Trošak amortizacije u administraciji 0392

4311 9.275

9.275

5. Kamion

Akumulirana amortizacija kamiona


Obveza za PDV

Kupci

03201

0392

482

2400

1200

9.275

29.125

137.500

148.400

27.500

Amortizacija kamiona linearnom metodom obračunana je na sljedeći način: A = 148.400 kn x 0,25 x 3/12

A = 9.275 kn.

Napomena: trošak amortizacije transportnih sredstava odnosi se na administraciju osim ukoliko nije

naglašeno da se dotična sredstva koriste u procesu proizvodnje.

Napomena: prema Zakonu o PDV-u, plaćanja PDV-a oslobođene su transakcije u okviru djelatnostiosiguranja i reosiguranja

35.

4.2.3.5. DANI PREDUJMOVI ZA NABAVU DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINEDani, kao i primljeni predujmovi, nisu troškovi niti prihodi već su novčani tokovi. To su unaprijed

isplaćeni ili naplaćeni iznosi za određenu svrhu. Oporezivi su PDV-om.

Napomena: dani predujmovi za nabavu dugotrajane nematerijalne imovine knjižit će se na kontu015, dani predujmovi za nabavu dugotrajne materijalne imovine na kontu 036, dani predujmovi za

ulaganja u nekretnine na kontu 056, dani predujmovi za usluge na kontu 125 a dani predujmovi za

nabavu materijala na kontu 370. Na kontu 371 knjižit će se za predujmovi za nabavu rezervinih

dijelova a na kontu 372 dani predujmovi za nabavu sitnog inventara. Na kontu 670 evidentirat će sedani predujmovi za nabavu trgovačke robe.

ZADATAK 31. Dani predujam za nabavu stroja – konačni račun jednak je danom predujmu

1. Sa žiro-računa dan je predujam za nabavu stroja u bruto svoti od 18.750 kn.

2. Primljen je račun za predujam. 3. Dobavljač je isporučio stroj te ispostavio konačni račun na 15.000 kn + 3.750 kn PDV. Stroj je

pušten u rad 04.travnja.

4. Obveza prema dobavljaču zatvorena je iz danog predujma. 5. Saldirajte PDV.

35Ibidem.



46

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Nepriznat pretporez

Dani predujam za nabavu stroja

1000

1408

036

S°xx

3.750

15.000

18.750

2. Nepriznat PDV Pretporez

14081400 3.750

3.750

3. Stroj

PDV iz predujma

Dobavljači

03101

1401

2200

15.000

3.750

18.750

4. Dobavljači Dani predujam za nabavu stroja

PDV iz predujma

2200

036

1401

18.750

15.000

3.750

5. Pretporez

Razlika PDV-a

1400

1407 3.750

3.750

Budući da je isplaćen predujam u bruto svoti (u sebi sadržava pretporez), iz bruto svote treba izbitiiznos pretporeza na sljedeći način:

kn gdje razlomak predstavlja preračunatu stopu PDV-a.

Napomena: prilikom davanja predujma, ne knjiži se konto pretporeza već konto nepriznatogpretporeza (1408). Naime, primatelj predujma, kao budući dobavljač, dužan je ispostaviti račun zaprimljeni predujam te na tom računu iskazati PDV. Tek, kada davatelj predujma primi račun za danipredujam, zatvara se konto nepriznatog pretporeza i stječe se pravo na priznavanje pretporeza

(konto 1400).

ZADATAK 32. Dani predujam za nabavu stroja – konačni račun niži je od danog predujma

1. Dan je predujam za nabavu stroja u bruto svoti od 100.000 kn.

2. Primljen je račun za predujam. 3. Kupljen je stroj koji je stavljen u fuknciju 01.ožujka. Račun dobavljača iznosi 50.000 kn + 12.500

kn PDV.

4. Iz danog predujma zatvorena je obveza prema dobavljaču. 5. Stvorena su potraživanja za neiskorišteni dio predujma. 6. Na žiro-račun pristigla je uplata neiskorištenog dijela predujma.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Nepriznat pretporez


1000

1408

036

S°xx

20.000

80.000

100.000

2. Nepriznat PDV

Pretporez

1408

1400 20.000

20.000

3. Stroj

PDV iz predujma

Dobavljači

03101

1401

2200

50.000

12.500

62.500

4. Dobavljači Dani predujam za nabavu stroja

PDV iz predujma

2200

036

1401

62.500

50.000

12.500



47

5. Dani predujam za nabavu stroja

Obveza za PDV

Potraživanja za neiskorišteni dio predujma

036

2400

1289 37.500

30.000

7.500

6. Potraživanja za neiskorišteni dio

predujma Žiro-račun

12891000 37.500

37.500

Kad je primljen konačni račun na nižu svotu od danog predujma, tad se obveza prema dobavljaču upotpunosti podmiruje iz danog predujma. Konto danog predujma zatvara se za iznos primljenog

računa (u ovom slučaju 50.000 kn), konto PDV-a iz predujma zatvara se za iznos PDV-a iz primljenog

računa dobavljača (12.500 kn) a za zbroj (62.500 kn) zatvara se obveza prema dobavljaču. Budući da je dani predujam veći od konačnog računa, dio predujma ostaje neiskorišten. Zatvara sekonto danog predujma za preostali iznos na njemu (30.000 kn) a zatim se mora ispraviti pretporez i

svesti na nižu svotu. Naime, prilikom primitka računa za predujam, priznat je pretporez u iznosu od

20.000 kn a pretporez u konačnom računu iznosi 12.500 kn. Najbolji način za ispraviti pretporez je

knjiženje obveze za PDV pa se razlika (20.000 kn – 12.500 kn = 7.500 kn) knjiži kao obveza za PDV.Zbroj 30.000 kn i 7.500 kn knjiži se na kontu potraživanja za neiskorišteni dio predujma.

ZADATAK 33. Dani predujam za nabavu stroja – konačni račun veći je od danog predujma


2. Primljen je račun za predujam. 3. Kupljen je stroj koji je stavljen u fuknciju 16.travnja. Račun dobavljača iznosi 120.000 kn + 30.000

kn PDV.

4. Obveza prema dobavljaču djelomično je zatvorena iz danog predujma. 5. Ostatak obveze prema dobavljaču podmiren je sa žiro-računa.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Nepriznat pretporez


1000

1408

036

S°xx

80.000

100.000

20.000

2. Nepriznat PDV

Pretporez

1408

1400 20.000

20.000

3. Stroj

PDV iz predujma

Dobavljači

03101

1401

2200

120.000

30.000

150.000

4. Dani predujam za nabavu strojaPDV iz predujma

Dobavljači

0361401

2200 100.000

80.00020.000

5. Dobvaljači Žiro-račun

2200

1000

50.000

50.000

5a. PDV iz predujma

Pretporez

1401

1400 10.000

10.000

Kada je konačni račun veći od danog predujma, obveza prema dobavl jaču može se samo djelomičnopodmiriti iz danog predujma. Pritom se konto danog predujma zatvara za cjelokupni iznos (80.000

kn), konto 1401 zatvara se za iznos pretporeza iz danog predujma (20.000 kn) a obveza prema

dobavljaču za zbroj (100.000 kn).



48

Budući da je primljeni račun veći od danog predujma, dio obveza prema dobavljaču mora se isplatitisa žiro-računa. Razlika od 50.000 kn (konačna obveza prema dobavljaču iznosi 150.000 kn a iz

predujma podmireno je 100.000 kn) isplaćuje se sa žiro-računa. S obzirom da je pretporez (konto

1400) priznat u iznosu od 20.000 kn, a stvarni pretporez po konačnom računu iznosi 30.000 kn, konto1401 zatvara se za 10.000 kn a za tu svotu povećava se potraživanje za preporez na kontu 1400.

ZADATAK 34. Dani predujam za nabavu stroja – kada se u potpunosti odustane od isporuke


2. Primljen je račun za predujam. 3. Primljena je obavijest od dobavljača da odustaje od isporuke te da će vratiti predujam. Ispravljen

je pretporez, storniran predujam te su stvorena potraživanja za neiskorišteni predujam.Dobavljač je obaviješten o stvaranju potraživanja.

4. Naplaćeno je potraživanje za neiskorišteni predujam.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje 1. Žiro-račun

Nepriznat pretporez


1000

1408

036

S°xx

80.000

100.000

20.000

2. Nepriznat PDV

Pretporez

1408

1400 20.000

20.000

3. Obveza za PDV


Potraživanje za neiskorišteni predujam

2400

036

1289

80.000

100.000

20.000

4. Potraživanje za neiskorišteni predujam

Žiro-račun1289

1000 100.000

100.000

Kad je dan predujam, a odustane se od isporuke, potrebno je stornirati dani predujam (80.000 kn).

Također, potrebno je i ispraviti pretporez a to se čini stvaranjem obveze za PDV (u iznosu od 20.000

kn) te se stvaraju potraživanja za neiskorišteni predujam (100.000 kn).

4.3. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

Financijsku imovinu definiraju HSFI 9 i MRS 39.

Dugotrajna financijska imovina predstavlja sva ulaganja poduzeća u vrijednosne papire, zajmove i

depozite s rokom dužim od godine dana od dana bilanciranja.

Vrijednosni papiri dokazne su isprave koje vlasniku, korisniku ili vjerovniku daju određena imovinskaprava. Razlikuju se novčani i robni vrijednosni papiri. Novčani vrijednosni papiri su čekovi, mjenice,dionice, obveznice, komercijalni zapisi te blagajnički zapisi.

4.3.1.DIONICE Dionica je vrijednosni papir koji predstavlja vlasnički udio u nekom poduzeću. Samo dionička društvasmiju izdavati dionice. Kupnjom dionica ostvaruje se, međuostalim, pravo na isplatu dividendi pod

uvjetom da se one izglasaju. Dividenda je raspodjela novca dioničarima. Ukoliko ulagač posjeduje 20% ili više glasačke moći kod primatelja ulaganja, može se reći da imaznačajan utjecaj na poslovanje poduzeća. Tada se primjenjuje metoda evidentiranja udjela.



49

Ukoliko ulagač posjeduje manje od 20% glasačke moći kod primatelja ulaganja, može se reći da nemaznačajan utjecaj na poslovanje poduzeća. Tada se primjenjuje metoda troška ulaganja.

ZADATAK 35. Emitiranje i prodaja dionica

1. Dioničko društvo emitiralo je 1.000 dionica nominalne vrijednosti 500 kn po dionici.2. Sve dionice prodane su i naplaćene.3. Primljen je račun za troškove tiskanja dionica u iznosu od 20.000 kn + 5.000 kn PDV.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Emitirane dionice

Obveza za izdane dionice

9931

9981

500.000

500.000

2. Uplaćeni udjeli – dionice iznad svote

temeljnog kapitala

Žiro-račun

910

1000 500.000

500.000

2a. Emitirane dioniceObveza za izdane dionice

99319981 500.000

500.000

3. Trošak tiskanja dionica u administraciji Pretporez

Dobavljači

4114

1400

2200

20.000

5.000

25.000

ZADATAK 36. Kupnja i prodaja dionica bez brokerske provizije

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupuje dionice poduzeća ''Mosquito' ' d.d. vrijednosti 50.000 kn.

Ulaganje je klasificirano kao „raspoloživo za prodaju“. 2. Prodane su sve dionice poduzeća ''Mosquito'' d.d. za 52.000 kn. Na datum bilance nije bilo

promjene fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Dionice

1000

0623 50.000

50.000

2. Dionice

Žiro-račun

Prihod od prodaje dionica

0623

1000

7741

52.000

50.000

2.000

Budući da su kupljene dionice za 50.000 kn, a prodane za 52.000 kn, poduzeće ''Dante'' d.o.o.

ostvarilo je prihod od prodaje dionica u iznosu od 2.000 kn.

Napomena: kod kupnje/prodaje financijske imovine nema knjiženja obveze premadobavljačima/potraživanja od kupaca već se transakcije provode direktno preko žiro-računa.

ZADATAK 37. Kupnja i prodaja dionica bez brokerske provizije

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupuje dionice poduzeća ''Mosquito'' d.d. vrijednosti 50.000 kn.Ulaganje je klasificirano kao „raspoloživo za prodaju“.

2. Prodane su sve dionice poduzeća ''Mosquito'' d.d. za 40.000 kn. Na datum bilance nije bilo

promjene fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu.



50

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Dionice

1000

0623

S°xx

50.000

50.000

2. Dionice

Žiro-račun Gubitak od prodaje dionica

0623

1000482

40.00010.000

50.000

Budući da je poduzeće ''Dante'' d.o.o. platilo dionice poduzeća ''Mosquito'' d.d. za 10.000 kn višenego što je dobilo njihovom prodajom, taj iznos predstavlja gubitak od prodaje dionica i knjiži se nakontu 482.

ZADATAK 38. Kupnja i prodaja dionica s brokerskom provizijom

1. Na tržištu kapitala, posredstvom brokera, poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je 200 običnih dionicapoduzeća ''Pujanke'' d.d. za 100 kn/kom. Plaćena je provizija brokeru u iznosu od 5 kn po dionici.

Ulaganje je klasificirano kao ''raspoloživo za prodaju''. 2. Prodano je 150 dionica po cijeni od 180 kn/kom. Brokerska provizija iznosi 2 kn po dionici. Na

datum bilance nije bilo promjene fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Dionice

1000

0623

S°xx

21.000

21.000

2. Dionice

Žiro-račun


0623

1000

7741

26.700

15.750

10.950

Kupnja dionica odvijala se posredstvom brokera čija provizija uvećava trošak nabave dionica.Poduzeće ''Dante'' d.o.o. plaća sa žiro-računa vrijednost kupljenih dionica i brokersku proviziju pa se

na potražnoj strani knjiži iznos: 200 x 100 kn + 5 kn x 200 = 21.000 kn. Ovaj iznos predstavlja ukupni

trošak nabave dionica koji se evidentira na kontu 0623 – ulaganje u dionice radi daljnje preprodaje.

Prilikom prodaje dionica, poduzeće ''Dante'' d.o.o. plaća proviziju brokeru čime umanjuje priljevnovca na svoj žiro-račun. Prodano je 150 dionica po cijeni od 180 kn po dionici. Budući da brokerskaprovizija iznosi 2 kn po dionici, poduzeću ''Dante'' d.o.o. na žiro-račun stiže sljedeća uplata:150 x 180 kn – 2 kn x 150 = 26.700 kn.

S obzirom da nisu prodane sve dionice, konto 0623 treba zatvoriti za pripadajući iznos. Trošak nabave200 dionica bio je 21.000 kn, iznos troška nabave za 150 dionica dobije se na sljedeći način:

21.000 kn / 200 x 150 = 15.750 kn te se taj iznos potražno knjiži na kontu 0623.Poduzeću ''Dante'' d.o.o. uplaćen je iznos koji je veći od troška nabave dionica pa se razlika između tadva iznosa knjiži kao prihod od prodaje dionica (10.950 kn).

Napomena: pri kupnji dionica, brokerska provizija uvećava trošak nabave dionica.Prilikom prodaje dionica, brokerska provizija može se knjižiti na dva načina: 1. iznos uplaćenog novca na žiro-račun može se umanjiti za iznos brokerske provizije (vidi zadatak 38.)

2. u cijelosti uplaćuje se novac zarađen prodajom dionica (pomnožiti broj dionica s cijenom u kunamapo dionici) a zatim treba isplatiti brokersku proviziju sa žiro -računa te otvoriti pripadajući trošak urazredu 4 (vidi zadatak 39.)



51

ZADATAK 39. Kupnja i prodaja dionica s brokerskom provizijom

1. Na tržištu kapitala, posredstvom brokera, poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je 200 običnih dionicaza 100 kn/kom. Plaćena je provizija brokeru u iznosu od 5 kn po dionici. Ulaganje je k lasificirano

kao ''raspoloživo za prodaju''. 2. Prodano je 150 dionica po cijeni od 180 kn/kom. Brokerska provizija iznosi 2 kn po dionici. Na

datum bilance nije bilo promjene fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Dionice

1000

0623

S°xx

21.000

21.000

2. Dionice

Žiro-račun


0623

1000

7741

27.000

15.750

11.250

2a. Trošak provizije brokera u administraciji

Žiro-račun 4651

1000

300

300

Kupnja dionica odvijala se na isti način kao i u prethodnom zadatku. Kod prodaje dionica, poduzeću ''Dante'' d.o.o. na žiro-račun pristiže uplata na iznos prodaje 150dionica po 180 kn po dionici (150 x 180 kn = 27.000 kn). Pošto je trošak nabave 200 dionica bio21.000 kn, iznos troška nabave za 150 dionica izračuna se na sljedeći način: 21.000 kn / 200 x 150 = 15.750 kn te se taj iznos knjiži potražno na kontu 0623. Razlika između ovadva iznosa pokazuje kako je poduzeće ''Dante'' d.o.o. ostvarilo prihod od prodaje dionica budući da je

za prodane dionice dobiven veći iznos nego što je bio njihov trošak nabave. Brokerska provizija iznosi 2 kn po dionici i plaća se sa žiro -računa. Iznos (2 x 150 kn) od 300 kn

poduzeće ''Dante'' d.o.o. isplaćuje sa žiro-računa i to ujedno predstavlja i trošak brokerske provzije pa

se otvara odgovarajući konto troška.

ZADATAK 40. Ulaganje u dionice po metodi udjela kada je ostvarena dobit

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je 40% dionica poduzeća ''Bajamonti'' d.d. Trošak stjecanja iznosi2.500.000 kn.

2. Poduzeće ''Bajamonti'' d.d. ostvarilo je 850.000 kn dobiti na kraju godine.3. Izglasane su dividende u iznosu od 400.000 kn.

4. Poduzeću ''Dante'' d.o.o. na žiro-račun stigla je uplata pripadajućeg udjela.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje 1. Žiro-rač un

Dionice – udio > 20%

1000

0600

S°xx

2.500.000

2.500.000

2. Prihod od udjela > 20%


773

0600 340.000

340.000

3. Dionice – udio > 20%

Potraživanje za dividendu iz udjela > 20%

0600

1221 160.000

160.000

4. Potraživanje za divid endu iz udjela > 20%

Žiro-račun

1221

1000 160.000

160.000

Poduzeće ''Dante'' d.o.o. steklo je 40% dionica poduzeća ''Bajamonti'' d.d. pa se daljnja knjiženja rade

po metodi udjela. S obzirom da je poduzeće ''Bajamonti'' d.d. ostvarilo 850.000 kn dobiti na kraju



52

godine, poduzeću ''Dante'' d.o.o. pripada udio u dobiti proporcionalan udjelu koji ''Dante'' d.o.o. imau dionicama (kapitalu) poduzeća ''Bajamonti'' d.d. Ako je ukupna dobit 850.000 kn, poduzeće''Dante'' d.o.o. u svojoj glavnoj knjizi evidentira 40% tog iznosa (850.000 kn x 0,4 = 340.000 kn) pa se

340.000 kn knjiži kao prihod od udjela većeg od 20% u drugom poduzeću (konto 773) a protustavka

bit će povećanje stanja na kontu dionica.

Kad poduzeće ''Bajamonti'' d.d. izglasa dividende, ''Dante'' d.o.o. knjiži svoj udio u dividendama.Budući da ''Dante'' d.o.o. posjeduje 40% dionica, ono ostvaruje i pravo na 40% iznosa dividendi. Akosu izglasane dividende u ukupnom iznosu od 400.000 kn, tada ulagaču (''Dante'' d.o.o.) pripada400.000 kn x 0,4 = 160.000 kn. Otvara se konto potraživanja za dividendu a protustavka bit će

potražna strana konta dionica.

Napomena: po metodi udjela, prilikom obračuna poreza na dobit ulagačev udio u dobiti drugog

poduzeća umanjuje ulagačevu ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračunporeza na dobit.

ZADATAK 41. Ulaganje u dionice po metodi udjela kad je ostvaren gubitak 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. (ulagač) kupilo je 25% dionica poduzeća ''Giardin'' d.d. a vrijednost

transakcije iznosi 125.000 kn.

2. Poduzeće ''Giardin'' d.d. (primatelj ulaganja) na kraju godine ostvarilo je gubitak u iznosu od

180.000 kn.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun


1000

0600

S°xx

125.000

125.000

2. Vrijednosno usklađenje financijske

imovineGubitak na ulaganju u dionice

068478 45.000

45.000

Budući da je ulagač stekao 25% dionica primatelja ulaganja, dužan je evidentirati i pripadajući udio ugubitku primatelja ulaganja. Ukupni gubitak, kojeg je ostvarilo poduzeće ''Giradin'' d.d., iznosi

180.000 kn pa ulagatelj (''Dante'' d.o.o.) evidentira na kontu vrijednosnog usklađenja financijskeimovine udio u gubitku proporcionalan postotku udjela u dionicama poduzeća ''Bajamonti'' d.d.(180.000 kn x 0,25 = 45.000 kn). Protustavka bit će konto gubitka od ulaganja u dionice.

Napomena: primjenom metode udjela kod ulagača, gubitak od ulaganja porezno je nepriznat trošakpa uvećava ulagačevu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit.

Kada ne bi bio porezno nepriznat trošak, nastalo bi dvostruko smanjenje porezne osnovice, odnosnodvostruko stvaranje poreznog gubitka (jednom kod ulagača a drugi put kod primatelja ulaganja).

ZADATAK 42. Ulaganje u dionice po metodi troška kad je ostvarena dobit

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je 15% dionica poduzeća ''Slobodna Dalmacija'' d.d. Vrijednostuloga iznosi 300.000 kn.

2. Poduzeće ''Slobodna Dalmacija'' d.d. ostvarilo je dobit u iznosu od 1.000.000 kn. Skupštinadioničara ''Slobodne Dalmacije'' d.d. izglasala je dividende u svoti od 500.000 kn.

3. Poduzeću ''Dante'' d.o.o. pristigla je uplata udjela u dividendama.



53

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Dionice – udio < 20%

1000

0620

S°xx

300.000

300.000

2. Prihod iz udjela < 20%

Potraživanja za dividendu iz udjela <20%

775

1231 75.000

75.000

3. Potraživanja za dividendu iz udjela <20%

Žiro-račun

1231

1000 75.000

75.000

Budući da ulagač (''Dante'' d.o.o.) posjeduje 15% dionica primatelja ulaganja (''Slobodna Dalmacija''d.d.), može se reći da ulagač nema značajan utjecaj na poslovanje primatelja ulaganja pa seprimjenjuje metoda troška. Ulagač evidentira samo udio u dividendama primatelja ulaganja. S obzirom da su dividende izglasane

u iznosu od 500.000 kn, ulagaču pripada 75.000 kn (500.000 kn x 0,15 = 75.000 kn).

Napomena: kod metode troška, ulagačev udio u dividendama umanjit će ukupnu dobit ulagača

prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit.

Napomena: kad primatelj ulaganja ostvari gubitak, za razliku od metode udjela, prema metod i troškaulagač ne knjiži udio u gubitku.

ZADATAK 43. Dionice - vježba

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupuje 350 dionica poduzeća ''Bobis'' d.d. po tržišnoj cijeni od 150.000kn. Poduzeće ''Bobis'' d.d. ukupno je emitiralo 3.500 dionica.

2. Na kraju godine, poduzeće ''Bobis'' d.d. ostvario je dobit u iznosu od 400.000 kn i izglasalo

dividende u iznosu od 25 kn po dionici.

3. Poduzeću ''Dante'' d.o.o. pristigla je uplata odgovarajućeg udjela. 4. Prodano je 80 dionica dionica poduzeća ''Bobis'' d.d. za 520 kn po dionici. Provizija brokera iznosi

5 kn po dionici.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Dionice – udio < 20%

1000

0620

S°xx

150.000

150.000

2. Prihod iz udjela < 20%

Potraživanja za dividendu iz udjela <20%

775

1231 8.750

8.750

3. Potraživ anja za dividendu iz udjela <20%

Žiro-račun

1231

1000 8.750

8.750

4. Dionice – udio < 20%

Žiro-račun


0620

1000

7741

41.200

34.285,71

6.914,29

Ulagač (''Dante'' d.o.o.) kupio je 350 dionica primatelja ulaganja (''Bobis'' d.d.) što je 10% ukupnoemitiranih dionica (emitirano je 3.500 dionica). Ulagač nema značajan utjecaj na poslovanjeprimatelja ulaganja pa se primjenjuje metoda troška. Društvo ''Bobis'' d.d. izglasalo je dividende u iznosu od 25 kn po dionici a, budući da ulagač ima 350dionica, knjiži se prihod iz udjela manjeg od 20% u iznosu od 8.750 kn (25 kn x 350).

Prodano je 80 dionica primatelja ulaganja. Na potražnoj strani konta udjela u dionicama knjiži se

prodaja tih 80 komada u iznosu od 34.285,71 (150.000 kn / 350 x 80).



54

S obzirom da je provizija brokera po prodanoj dionici 5 kn (ukupno 400 kn), ulagaču stiže uplata nažiro-račun u svoti od 41.200 kn (520 kn x 80 – 5 kn x 80). Razlika 41.200 kn i 34.285,71 kn predstavlja

prihod od prodaje dionica (6.914,29 kn).

4.3.2. OBVEZNICE Obveznice su dugoročni dužnički vrijednosni papiri koji nose kamatu. Obično dospijevaju za 20 do 30godina.

Mogu se kupiti uz premiju ili diskont. Ukoliko se kupuju uz premiju, za njih se plaća veći iznos odnjihove nominalne vrijednosti (tržišna kamatna stopa manja je od ugovorene kamatne stope). No,ako se obveznice kupuju uz diskont (popust) onda se za njih plaća manji iznos od njihove nominalnevrijednosti (tržišna kamatna stopa veća je od ugovorene kamatne stope).

ZADATAK 44. Ulaganje u obveznice uz premiju

1. Kupljene su obveznice nominalne vrijednosti 200.000 kn za 240.000 kn. Rok dospijeća obveznica

je 10 godina a godišnja kamata iznosi 10%. 2. Primljena je uplata kamata za prvu godinu.

3. Obračunana je amortizacija premije linearnom metodom za jednu godinu.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Ulaganje u obveznice

Premija

1000

0642

0649

S°xx

200.000

40.000

240.000

2. Prihod od kamata

Žiro-račun771

1000 20.000

20.000

3. PremijaPrihod od kamata

0649771

4.0004.000

Obveznice su kupljene uz premiju jer su plaćene više nego li je njihova nominalna vrijednost. Sobzirom da je godišnja kamata 10%, nakon prve godine prihod od kamata iznosi 20.000 kn (kamata

se obračunava na nominalnu vrijednost obveznica). Prilikom amortizacije premije linearnom metodom, treba utvrditi stopu amortizacije. U ovom zadatku

ona iznosi 10% pošto je rok dospijeća obveznica 10 godina pa se stopa odredi na sljedeći način:

(100 / 10) % = 10%.

Amortizacija premije umanjuje prihod od kamata pa je potrebno stornirati prihod od kamata za

amortizirani iznos premije.



55

ZADATAK 45. Ulaganje u obveznice uz diskont (popust)

1. Kupljene su obveznice nominalne vrijednosti 100.000 kn za 80.000 kn. Rok dospijeća obveznica je 5 godina a godišn ja kamata iznosi 10%.

2. Primljena je uplata kamata za prvu godinu.

3. Obračunana je amortizacija diskonta linearnom metodom za jednu godinu.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Ulaganje u obveznice

Diskont

1000

0642

0649

S°xx

100.000

80.000

20.000

2. Prihod od kamata

Žiro-račun771

1000 10.000

10.000

3. Diskont

Prihod od kamata

0649

771

2.000

2.000

U zadatku, kupljene su obveznice uz diskont jer su plaćene manje nego što je njihova nominalnavrijednost. Pošto je kamatna stopa 10%, prihod od kamata nakon prve godine iznosi 10.000 kn

(nominalna vrijednost obveznica je 100.000 kn).

Amortizacija diskonta utječe na povećanje prihoda od kamata pa je potrebno proknjižiti konto 771 a

protustavka bit će dugovna strana konta 0649.

4.3.3. DANI DUGOTRAJNI ZAJMOVI (KREDITI) I DEPOZITI

Zajmovi su plasmani drugim poduzećima, bankama i ostalim pravnim osobama te građanima u zemljii inozemstvu. Dani dugoročni zajmovi predstavljaju odljev novca. Na dane zajmove obračunava sekamata koja je prihod zajmodavca.

Zajmodavcu na žiro-račun pristiže uplata anuiteta koji se sastoji od otplatne kvote (glavnice kredita) ikamate.

anuitet = otplatna kvota (glavnica kredita) + kamata

Depoziti su potraživanja s temelja novčanih pologa na računima kod depozitara (najčešće su to bankei ostale financijske institucije). Ulažu se u financijske institucije zbog zarade na kamati.

ZADATAK 46. Dani dugotrajni kredit drugom poduzeću

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. dalo je dugotrajni kredit poduzeću ''Žbirac'' d.o.o. u svoti od 75.000 kn.

2. Naplaćen je anuitet po danom dugotrajnom kreditu u svoti od 15.000 kn (na otplatnu kvotuodnosi se 13.000 kn a na kamatu 2.000 kn).

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Dani dugoročni kredit 1000

0650

S°xx

75.000

75.000

2. Žiro-račun

Dani dugoročni kredit Prihod od kamata

1000

0650

771

15.000

13.000

2.000



56

ZADATAK 47. Dani dugoročni depozit 1. ''Dante'' d.o.o. deponiralo je u ''SG Splitskoj banci'' d.d. 35.000 kn na rok od dvije godine.

Ugovorena je fiksna kamata po stopi od 8% godišnje. 2. Protekom prve godine, banka je doznačila kamatu za godišnje razdoblje. 3. Protekom druge godine, banka je doznačila kamatu za godišnje razdoblje te vratila depozit na

žiro-račun poduzeća.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žir o-račun

Dani dugoročni depozit 1000

0651

S°xx

35.000

35.000

2. Žiro-račun

Prihod od kamata

1000

771

2.800

2.800

3. Žiro-račun

Prihod od kamata

1000

771

2.800

2.800

3a. Dani dugoročni depozit

Žiro-račun

0651

1000 35.000

35.000

Budući da je ugovorena fiksna kamata u iznosu od 8% godišnje, u prvoj i u drugoj godini poduzećeostvaruje isti iznos prihoda od kamate (35.000 kn x 0,08 = 2.800 kn).



57

5. RAZRED 1

U razredu 1 sadržani su kratkotrajna imovina (novčana, financijska imovina i potraživanja) i aktivna

vremenska razgraničenja.

5.1. KRATKOTRAJNA NOVČANA IMOVINA

U kratkotrajnu novčanu imovinu spadaju transakcijski računi u bankama, otvoreni akreditiv udomaćoj banci, blagajne, devizni računi, otvoreni akreditiv u stranim valutama, devizna blagajna,

novac za kupnju deviza te ostala novčana sredstva.

5.1.1. TRANSAKCIJSKI RAČUNI U BANKAMA (ŽIRO-RAČUN I PRIJELAZNI ŽIRO-

RAČUN)

Na žiro-računu evidentiraju se novčani primitci, novčani izdatci i saldo.Primici predstavljaju ulaske novca u poslovne procese. Mogu se pojaviti kao primici u gotovini ili kao

obračunski primici. Najvećim dijelom nastaju zbog prodaje učinaka ali mogu nastati i neovisno otome

36.

Izdatak se vezuje uz financijsku imovinu i podrazumijeva svaku isplatu novca bez obzira na karakter i

namjenu37

.

Novčana sredstva na računu u banci istodobno su i depoziti po viđenju za koje banka poduzetnikuodobrava ugovorenu kamatu

38.

Postoje tri oblika plaćanja: gotovinsko, bezgotovinsko i obročno plaćanje. Gotovinsko plaćanje odvija

se preko blagajne (platitelj predaje primatelju gotov novac) dok se bezgotovinsko plaćanje odvija sračuna platitelja na račun primatelja. Obračunsko plaćanje odvija se bez uporabe novca. Uobračunsko plaćanje spadaju, međuostalim, i kompenzacija, cesija, asignacija te preuzimanje duga.

Kad se novac uplaćuje sa žiro-računa u blagajnu, sa žiro-računa na devizni-račun, sa žiro-računa u jednoj banci na žiro-račun u drugoj banci i obratno, pri knjiženju koristi se pri jelazni žiro-račun (konto1009). To je privremeni konto i ne smije imati saldo na datum bilance. Ukoliko se novac, npr.

isplaćuje sa žiro-računa na devizni račun, najprije se otvara prijelazni žiro-račun. Nakon što se primiizvod s deviznog žiro-računa, zatvara se konto prijelaznog žiro-računa i knjiži se devizni žiro-račun.

ZADATAK 48. Žiro-račun

1. Sa žiro-računa plaćen je trošak telefona u iznosu od 4.000 kn + 1.000 kn PDV.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Pretporez

Trošak telefona u administraciji

1000

1400

4100

S°xx

1.000

4.000

5.000

36 Skupina autora (redaktori: Gulin, D., Peršić, M.), (2011.) Upr avljačko računovodstvo, Hrvatska zajednica

računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, str. 54. 37

Ibidem, str. 52.38

Skupina autora (redaktor Brkanić, V.), (2012.) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja – knjiga I,




58

ZADATAK 49. Prijelazni žiro-račun

1. Sa žiro-računa u SG Splitskoj banci d.d. isplaćeno je 1.000 kn na žiro-račun otvoren u Privrednojbanci Zagreb d.d.

2. Primljen je izvod sa žiro-računa u Privrednoj banci Zagreb d.d. koji potvrđuje uplatu iznosa od

1.000 kn.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun u SG Splitskoj banci Prijelazni žiro-račun

1000

1009

S°xx

1.000

1.000

2. Prijelazni žiro-račun

Žiro-račun u Privrednoj banci Zagreb1009

1001 1.000

1.000

5.1.2. BLAGAJNAIsprave koje se koriste u blagajničkom poslovanju su:

o blagajničke uplatnice, o blagajničke isplatnice i o knjiga blagajne (blagajničko izvješće).

Važno je istaknuti da, sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma 39, pravne

i fizičke osobe u Republici Hrvatskoj ne smiju primiti naplatu u gotovini u svoti koja prelazi 105.000kn. Ovo ograničenje vrijedi i u slučaju ako se plaćanje kod navedenih transakcija obavlja u višemeđusobno povezanih transakcija koje ukupno prelaze 105.000 kn. U tim slučajevima, naplata se

mora obaviti preko žiro-računa (bezgotovinski).

ZADATAK 50. Uplata novca sa žiro-računa u blagajnu

1. Sa žiro-računa podignuto je i u glavnu blagajnu uplaćeno 4.000 kn.2. Primljen je izvod koji potvrđuje uplatu novca u blagajnu.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-računPrijelazni žiro-račun

1000

1009

S°xx

4.000

4.000


Glavna blagajna

1009

1020 4.000

4.000

ZADATAK 51. Uplata novca iz blagajne na žiro-račun 1. Iz glavne blagajne isplaćeno je 3.500 kn i uplaćeno na žiro-račun. 2. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje uplatu novca.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Glavna blagajna

Prijelazni žiro-račun

1020

1009

S°xx

3.500

3.500


Žiro-račun

1009

1000 3.500

3.500

39 Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, NN 25/12



59

5.1.3. DEVIZNI RAČUN ZADATAK 52. Devizni-račun

1. Prodane su usluge te je ispostavljen račun inozemnom kupcu u iznosu od 4.000 € (1€=7,25 kn). 2. Inozemni kupac podmirio je račun po tečaju 1€=7,25 kn.


1. Inozemni prihod od usluga

Potraživanja od inozemnog kupca

754

121 29.000

29.000

2. Potraživanja od inozemnog kupca

Devizni račun

121

1030 29.000

29.000

Napomena: sukladno Zakonu o PDV-u40

, isporuke dobara i usluga u inozemstvo oslobođene su PDV-a.

ZADATAK 53. Devizni-račun

1. Plaćena je faktura inozemnog dobavljača za intelektualne usluge u iznosu od 1.000 €(1€=7,30kn).

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Trošak intelektualnih usluga uadministraciji

Devizni račun

416

1030

7.300

S°xx 7.300

ZADATAK 54. Devizni račun; prijelazni devizni račun

S° 1000 = 31.000 kn

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. nema devizni račun u eurima pa je, sa žiro-računa, banci doznačilosredstva za kupnju 2.000 € po prodajnom tečaju od 1€=7,42 kn.

2. Banci je plaćena i provizija za kupnju deviza u iznosu od 850 kn. 3. Stigao je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje kupnju 2.000 €. Uplata na devizni račun proknjižena

je po tečaju 1€=7,25 kn.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Žiro-račun 1000 31.000

1. Žiro-račun

Prijelazni devizni račun

1000

1039 14.840

14.840

2. Žiro-račun

Trošak provzije u administraciji 1000

4651 850

850

3. Prijelazni devizni račun

Devizni račun

Trošak negativne tečajne razlike uadministraciji

1039

1030

475

14.500

340

14.840

S obzirom da poduzeće nema otvoren devizni račun u eurima, doznačuje sredstva sa žiro -računa zakupnju deviza, tj. eura. Kupuje 2.000 € pa tečaju 1€=7,42 kn pa se sa konta žiro-računa isplaćuje




60

14.840 kn (2.000 € x 7,42 kn/€) i otvara se konto prijelaznog deviznog računa. Konto deviznog računaotvara se te po primitku izvoda. Nakon što se primi izvod, zatvara se konto prijelaznog deviznogračuna za 14.840 kn i otvara se konto deviznog računa na koji se dugovno uplaćuje iznos po novom

tečaju (14.500 kn). Zbog promjene tečaja, uplaćeni iznos na konto deviznog računa manji je nego li jeisplaćen iznos sa žiro-računa pa se razlika ta dva iznosa (340 kn) knjiži na kontu troška negativne

tečajne razlike.

5.2. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA I POTRAŽIVANJA

U kratkotrajnu financijsku imovinu ubrajau se udjeli u kapitalu drugih poduzeća (dionice koje će seprodati u roku od jedne godine), dani kratkotrajnii zajmovi i depoziti, ulaganja u vrijednosne papire

(npr. čekove, mjenice, komercijalne zapise, blagajničke zapise i dr.), potraživanja iz ulaganja uinvesticijske fondove te ostala kratkotrajna financijska imovina.

Ček i mjenica instrumenti su plaćanja i osiguranja plaćanja dok ostali kratkotrajni vrijednosni papiri

imaju svojstvo kratkotrajnih ulaganja.

Ček je vrijednosni papir kojim izdavatelj (trasant) nalaže drugoj osobi (trasat) da ona iz njegovapokrića na računu isplati određenu svotu imatelju, tj. korisniku čeka (remitent)41

.

Mjenica je vrijednosni papir koji glasi na određenu svotu novca i koji svojem imatelju daje pravo da tu

svotu naplati od osobe koja se u njoj navodi kao mjenični dužnik42.

U kratkotrajna potraživanja spadaju potraživanja od kupaca u zemlji i inozemstvu, potraživanja odpoduzetnika, potraživanja za kamate, za predujmove za usluge, iz vanjskotrgovačkog poslovanja,potraživanja od zaposlenih, potraživanja od države za poreze, carinu i doprinose te ostalakratkotrajna potraživanja.

ZADATAK 55. Potraživanja od kupaca; naplata potraživanja čekom i mjenicom 1. Prodane su usluge domaćem kupcu. Ispostavljeni račun iznosi 17.500 kn + 4.375 kn PDV. 2. Naplaćen je dio potraživanja od kupca uplatom na žiro-račun u svoti od 10.937,50 kn dok je za

ostatak primljena mjenica.

3. Mjenica je dana na naplatu.

4. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje naplatu mjenice.

5. Prodani su proizvodi te je kupcu ispostavljen račun u iznosu od 800 kn + 200 kn PDV. 6. Kupac je platio čekom. 7. Ček je dan na naplatu.

8. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje naplatu čeka. 9. Saldirajte PDV te izvršite uplatu/isplatu razlike PDV-a.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Prihod od usluga

Obveza za PDV

Kupci

751

2400

1200 21.875

17.500

4.375

2. Kupci

Žiro-račun

1200

1000 10.937,50

10.937,50



Ibidem.



61

2a. Kupci

Primljena mjenica

1200

1141 10.937,50

10.937,50

3. Primljena mjenica

Vrijednosni papiri dani na naplatu

1141

1149 10.937,50

10.937,50

4. Vrijednosni papiri dani na naplatu

Žiro-račun

1149

1000 10.937,50

10.937,50

5. Prihod od prodaje proizvoda

Obveza za PDV

Kupci

750

2400

1200 1.000

800

200

6. Kupci

Primljeni ček 1200

1140 1.000

1.000

7. Primljeni ček Vrijednosni papiri dani na naplatu

1140

1149 1.000

1.000

8. Vrijednosni papiri dani na naplatu

Žiro-račun

1149

1000 1.000

1.000

9. Obveza za PDV

Razlika PDV-a

2400

2407 4.575

4.575

9a. Razlika PDV-a

Žiro-račun

2407

1000 4.575

4.575

S obzirom da u navedenom primjeru poduzeće nije primilo račune, nisu stvorena potraživanja zapretporez. U istom razdoblju, ispostavljeno je nekoliko računa te su stvorene obveze za PDV. Kodsaldiranja PDV-a, poduzeće ima obvezu po razlici PDV-a koju na kraju i isplaćuje sa žiro-računa.

Napomena: kad se ispostavi račun, knjiži se konto prihoda u razredu 7 (iznos ispostavljenog računabez PDV-a), konto obeze za PDV a zbroj računa i obveze za PDV evidentira se na kontu potraživanjaod kupaca.

ZADATAK 56. Vježba

1. Gotovinskim čekom podignuto je 15.000 kn sa žiro-računa i uplaćeno u blagajnu. 2. Primljen je izvod koji potvrđuje uplatu novca u blagajnu. 3. Podignuto je 1.000 kn iz blagajne i uplaćeno na žiro-račun. 4. Primljen je izvod koji potvđuje uplatu novca na žiro-račun. 5. Poduzeće je prodalo proizvode i ispostavilo račun na iznos 7.000 kn + 1.750 kn PDV.

6. Kupac je platio u gotovini (blagajna).

7. Prodane su usluge te je ispostavljen račun u svoti od 50.000 kn + 12.500 kn PDV.

8. Kupac je platio čekom.

9. Ček je naplaćen. 10. Kupljen je stroj te je primljen račun u iznosu od 10.000 kn + 2.500 kn PDV.

11. Primljen je račun za transport stroja na 1.000 kn + 250 kn PDV.

12. Montaža stroja, prema primljenom računu, iznosi 3.000 kn + 750 kn PDV.

13. Stroj je stavljen u uporabu 24.08.

Napomena: kad je primljeni vrijednosni papir odmah naplaćen, nije potrebno otvarati kontovrijednosnih papira danih na naplatu.

ZADATAK 57. Vježba

1. Primljen je račun za potrošeni telefon u iznosu od 4.000 kn + 1.000 kn PDV.

2. Sa žiro-računa plaćena je faktura.



62

3. Sa žiro-računa plaćen je i trošak knjigovodstvenih usluga u svoti od 150 kn + 37,50 kn PDV. 4. Prodane su usluge te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 14.000 kn + 3.500 kn PDV. 5. 70% iznosa kupac je uplatio na žiro-račun a za ostatak je izdao ček. 6. Primljena je faktura za potrošenu električnu energiju u iznosu od 12.000 kn + 3.000 kn PDV.

7. Faktura je plaćena sa žiro-računa.

8. Saldirajte PDV.9. Uplata/isplata razlike PDV-a.

ZADATAK 58. Dani kratkotrajni zajam (kredit) ; potraživan ja za kamatu

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. (zajmodavac) dalo je kratkotrajni kredit poduzeću ''Matejuška'' d.o.o.(zajmoprimac) u svoti od 60.000 kn.

2. Izdan je račun za kamatu na kratkotrajni kredit u iznosu od 12.000 kn.

3. Poduzeće ''Matejuška'' d.o.o. podmiruje račun za kamatu uplatom na žiro račun poduzeća''Dante'' d.o.o. .

4. Po dospijeću, naplaćena je glavnica kredita uplatom na žiro-račun u iznosu od 60.000 kn.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Dani kratkotrajni kredit

1000

1150

S°xx

60.000

60.000

2. Prihod od kamata

Potraživanja za kamatu

771

124 12.000

12.000

3. Potraživanja za kamatu

Žiro-račun

124

1000 12.000

12.000

4. Dani kratkotrajni kredit

Žiro-račun

1150

1000 60.000

60.000

Napomena: sukladno Zakonu o PDV-u43

, kamata na kredit oslobođena je PDV-a.

ZADATAK 59. Dani kratkotrajni depoziti ; potraživanja za kamatu

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. položilo je kratkotrajni depozit u poslovnoj banci u iznosu od 15.000 kn

te je ugovorena kamata od 1.200 kn.

2. Primljen je obračun kamata od banke.

3. Pristigla je uplata kamate na žiro-račun. 4. Banka je vratila depozit na žiro-račun poduzeća ''Dante'' d.o.o.


1. Žiro-račun

Dani kratkotrajni depozit u banci

1000

1151

S°xx

15.000

15.000

2. Prihod od kamata

Potraživanje za kamatu

771

124 1.200

1.200

3. Potraživanje za kamatu

Žiro-račun

124

1000 1.200

1.200

3a. Dani kratkotrajni depozit u banci

Žiro-račun

1151

1000 15.000

15.000




63

ZADATAK 60. Potraživanja od ino-kupca; tečajne razlike

1. Prodane su usluge u inozemstvo te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 4.000 € (1€=7,24 kn). 2. Ino-kupac podmirio je račun uplatom na devizni račun po tečaju 1€=7,41 kn.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje 1. Prihod od ino-usluga

Ino-kupac

754

121 28.960

28.960

2. Ino-kupac

Devizni račun

Prihod od pozitivne tečajne razlike

121

1030

772

29.640

28.960

680

Ino-kupcu ispostavljen je račun u svoti od 4.000 € što, po tečaju na dan ispostavljanja, iznosi 28.960kn. Na dan naplate potraživanja od ino-kupca došlo je do promjene tečaja te 4.000 € iznosi 29.640 kn.

Zbog promjene tečaja, naplaćen je veći iznos nego što se potraživao. Razlika je 680 kn i onapredstavlja prihod od pozitivne tečajne razlike.

ZADATAK 61. Potraživanja od ino-kupca; tečajne razlike

1. Prodane su usluge u inozemstvo te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 3.600 € (1€=7,35 kn). 2. Ino-kupac podmirio je račun uplatom na devizni račun po tečaju 1€=7,21 kn.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Prihod od ino-usluga

Ino-kupac

754

121 26.460

26.460

2. Ino-kupac

Devizni račun Trošak negativne tečajne razlikeu administraciji

121

1030

475

25.956

504

26.460

S obzirom da je tečaj na dan naplate potraživanja povoljniji za ino-kupca nego li za izdavatelja računa,

na devizni račun stiže uplata manjeg iznosa nego što su bila potraživanja. Razlika ta dva iznosapredstavlja trošak negativne tečajne razlike.

ZADATAK 62. Vježba

1. Prodani su proizvodi te je ispostavljen račun ino-kupcu na iznos od 6.200 € (100€=760 kn).

2. Inozemni kupac platio je račun po tečaju 1€ = 7,62 kn.

ZADATAK 63. Vježba

1. Prodani su proizvodi te je ispostavljen račun ino-kupcu na iznos od 2.800 € (1€=7,58 kn).

2. Ino-kupac platio je po tečaju 1€=7,55 kn.



64

ZADATAK 64. Usklađivanje deviznih računa

S° 1030 = 58.560 kn (8.000 €)

S° 121 = 22.140 kn (3.000 €)

1. Naplaćen je dio potraživanja od ino-kupaca u iznosu od 1.000 €. Tečaj na dan naplate je 1€=7,37kn.

2. Uskladite sve devizne račune na tečaj 1€=7,36 kn.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Devizni račun

Ino-kupac

1030

121

58.560(8.000 €)

22.140(3.000 €)

1. Ino kupac

Devizni račun


121

1030

475

7.370(1.000 €)

10

7.380(1.000 €)

2. Prihod od pozitivne tečajne razlike

Devizni račun

772

1030 310

310

2a. Trošak negativne tečajne razlike uadministraciji

Ino-kupac

475

121

40

40

Budući da je naplaćen dio potraživanja od ino-kupca, konto potraživanja od ino-kupca zatvara se za

1.000 €, tj. 7.380 kn. Došlo je do promjene tečaja te je naplaćen iznos (7.370 kn) koji je za 10 kn manji

od potraživanog pa se tih 10 kn evidentira na kontu troška negativne tečajne razlike. Kad treba uskladiti devizne račune, promatraju se, ako su otvorena, konta deviznog računa (1030),

potraživanja od ino-kupca (121) i obveze prema ino-dobavljaču (konto 221).

Početno stanje na kontu deviznog računa bilo je 58.560 kn, tj. 8.000 €. Tijekom razdoblja, naplaćeno je 1.000 € pa je završno stanje na deviznom računu 65.930 kn, tj. 9.000 € što znači da je tečaj na krajurazdoblja na deviznom računu 1€=7,33kn (65.930/9.000). Pošto se svi devizni računi moraju uskladitina tečaj 1€=7,36 kn, završno stanje na kontu treba biti 66.240 kn (9.000 € x 7,36 kn). Razlika novog

završnog stanja deviznog računa i završnog stanja prije usklađivanja predstavlja pozitivnu tečajnurazliku i knjiži se kao prihod (66.240 kn – 65.930 kn = 310 kn). Protustavka kontu prihoda bit ćedugovna strana konta deviznog računa. Početno stanje na kontu potraživanja od ino-kupca bilo je 22.140 kn (3.000 €). Tijekom razdoblja,

naplaćen je dio potraživanja od ino-kupca pa je završno stanje na tom kontu 14.760 kn (2.000 €) štoukazuje na tečaj 1€=7,38 kn. Konto potraživanja od ino-kupca mora se uskladiti na tečaj 1€=7,36 kn(2.000 x 7,36 = 14.720 kn) što ukazuje da se smanjuje iznos potraživanja od ino-kupca pa razlika

predstavlja trošak negativne tečajne razlike (14.760 kn – 14. 720 kn = 40 kn). Protustavka kontu

troška negativne tečajne razlike bit će dugovna strana konta potraživanja od ino-kupca gdje se

stornira 40 kn.



65

ZADATAK 65. Potraživanja za isplaćeni predujam (akontaciju) za službeni put 1. Podignuto je 9.000 kn sa žiro-računa i uplaćeno u glavnu blagajnu. 2. Primljen je izvod koji potvrđuje uplatu novca u glavnu blagajnu. 3. Iz glavne blagajne isplaćena je zaposleniku akontacija za službeni put u iznosu od 5.000 kn. 4. Zaposlenik se vratio sa službenog puta te je ispostavio konačni račun na iznos od 3.000 kn + 750

kn PDV što je blagajna odmah riješila.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun


1000

1009

S°xx

9.000

9.000


Glavna blagajna

1009

1020 9.000

9.000

3. Glavna blagajna

Akontacija za službeni put 1020

1301 5.000

5.000

4. Trošak službenog puta u administraciji

Pretporez Akontacija za službeni put

4600

14001301

3.000

7503.750

4a. Akontacija za službeni put Glavna blagajna

1301

1020 1.250

1.250

Nakon što se zaposlenik vratio sa službenog puta i ispostavio stvarni trošak puta, knjiži se kontotroška u razredu 4, pretporez a zbro j troška i pretporeza knjiži se na potražnu stranu konta akontacije

za službeni put. Budući da je isplaćena akontacija u iznosu od 5.000 kn a zaposlenik je platiosveukupno 3.750 kn, razlika (1.250 kn) vraća se u blagajnu. Saldo konta akontacije za službeni puttreba biti nula.

ZADATAK 66. Potraživanja za isplaćeni predujam (akontaciju) za kupnju gotovim novcem

S° 1020 = 3.200 kn

1. Iz glavne blagajne isplaćena je akontacija u gotovini za nabavu sredstava za čišćenje u svoti od2.000 kn.

2. Zaposlenik je podnio obračun (trošak) kupljenih sredstava za čišćenje u iznosu od 2.400 kn + 600kn PDV što je blagajna odmah riješila.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Glavna blagajna 1020 3.200

1. Glavna blagajna Akontacija za kupnju u gotovini

10201302 2.000

2.000

2. Trošak materijala za čišćenje

Pretporez

Akontacija za kupnju u gotovini

4011

1400

1302

2.400

600

3.000

2a. Akontacija za kupnju u gotovini

Glavna blagajna

1302

1020

1.000

1.000

S obzirom da je konačni račun veći od isplaćene akontacije, razlika od 1.000 kn mora se isplatiti iz

blagajne. Protustavka bit će dugovna strana konta akontacije za kupnju u gotovini s obzirom da saldo

tog konta treba biti nula.



66

ZADATAK 67. Akontacija za porez na dobit

1. Sa žiro-računa isplaćena je akontacija za porez na dobit u iznosu od 14.000 kn.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun Akontacija za porez na dobit

10001430

S°xx 14.000

14.000

5.2.1. VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA POTRAŽIVANJA OD KUPACA Prema Zakonu o porezu na dobit

44, vrijednosna usklađenja kratkotrajne imovine u dijelu koji se

odnosi na potraživanja iz poslovanja porezno su priznati rashodi u sljedećim situacijama: o vrijednosna usklađenja za potraživanja od kupaca za isporučena dobra i usluge ako je od

dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana a ona nisu

naplaćena do 15 dana prije podnošenja porezne prijave pri čemu je poduzetnik trebaoobaviti sve radnje za osiguranje naplate duga pažnjom dobrog gospodarstvenika,

o ako su protekom roka od 3 godine (prema Zakonu o obveznim odnosima45

, vrijednosnausklađenja potraživanja od kupaca zastarijevaju za 3 godine) vrijednosna usklađenjapotraživanja od kupaca utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, uključujući i ovrhunovčanim sredstvima,

o ako su prijavljena u stečajni postupak te

o ako je za njih postignuta nagodba s dužnikom koji nije fizička osoba ili povezana osoba ustečajnom ili sanacijskom postupku.

ZADATAK 68. Vrijednosna usklađenja potraživanja od kupca

1. Prodane su usluge te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 20.000 kn + 5.000 kn PDV.

2. Kupac nije platio račun pa se vrši vrijednosno usklađivanje potraživanja od kupca.

3. Kupac je ipak platio cijelu fakturu zajedno s 1.500 kn zatezne kamate.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Prihod od usluga

Obveza za PDV

Kupci

751

2400

1200 25.000

20.000

5.000

2. Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupca

Trošak vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca

129

445 25.000

25.000

3. Žiro-račun Prihod od naknadno naplaćenih

potraživanja

1000

7826

S°xx

25.000

25.000

3a. Prihod od kamata

Žiro-račun

771

1000 1.500

1.500

3b. Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca

Kupci

129

1200

25.000

25.000


45Zakon o obveznim odnosima, NN 41/08



67

Ukoliko kupac podmiri račun nakon što je potraživanje vrijednosno usklađeno, potrebno je otvoritikonto prihoda od naknadno naplaćenih potraživanja i navedeni iznos uplatiti na žiro -račun. Ako jeplaćena i kamata, otvara se konto prihoda od kamate a iznos kamate uplaćuje se na žiro-račun. Budući da je kupac ipak platio račun, potrebno je zatvoriti potraživanje od kupca za navedeni iznos a

protustavka bit će zatvaranje konta vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupca (konto 129).

ZADATAK 69. Vrijednosna usklađenja potraživanja od kupca

S° 129 = 240.000 kn. 1. Definitivno je otpisano vrijednosno usklađeno potraživanje od kupca u iznosu od 2.000 kn.

Potraživanje nije utuženo protekom roka od 3 godine.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupca 129 2.000

1. Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupca

Kupci

129

1200

2.000

2.000

Kad se vrši definitivan otpis potraživanja od kupca, potrebno je zatvoriti konto potraživanja od kupcate konto vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupca.

Napomena: ukoliko kupac nije tužen, a vrši se definitivan otpis potraživanja protekom 3 godine, tad

je iznos definitivnog otpisa porezno nepriznat rashod te uvećava ukupnu dobit pri utvrđivanjuporezne osnovice za obračun poreza na dobit.

5.3. AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA

Aktivna vremenska razgraničenja obuhvaćaju unaprijed plaćene troškove budućeg razdoblja tenedospjelu naplatu prihoda (nefakturirani, nenaplaćeni prihodi).

ZADATAK 70. Unaprijed plaćeni trošak 1. Sa žiro-računa unaprijed je plaćen trošak telefona u iznosu od 2.000 kn. 2. Primljen je račun za telefon u iznosu od 2.800 kn + 700 kn PDV.


1. Žiro-račun

Unaprijed plaćen trošak telefona

1000

190

S°xx

2.000

2.000

2. Trošak telefona u administraciji Pretporez


4100

1400

190

2.800

700

3.500

2a. Unaprijed plaćen trošak telefona

Žiro-račun

190

1000

1.500

1.500

Nakon što se unaprijed platio trošak, primitkom računa knjiži se odgovarajući konto troška u razredu

4, zatim pretporez a zbroj računa i fakture knjiži se potražno na kontu unaprijed plaćenog troška



68

(može se knjižiti i konto dobavljača ali ga odmah treba zatvoriti i kao protustavku knjižiti potražnustranu konta 190).

Konto unaprijed plaćenog troška nije u jednakosti, tj. saldo mu nije nula. Na dugovnoj strani je iznos

od 2.800 kn a na potražnoj 3.500 kn. S obzirom da završni saldo konta mora biti nula, razlika dugovne

i potražne strane knjiži se na dugovnoj strani (1.500 kn) što znači da je primljeni račun za 1.500 kn

veći nego li je trošak unaprijed plaćen pa se navedeni iznos isplaćuje sa žiro-računa.

ZADATAK 71. Unaprijed plaćeni trošak 1. Sa žiro-računa unaprijed je plaćen trošak telefona u iznosu od 4.000 kn.

2. Primljen je račun za telefon u iznosu od 1.000 kn + 250 kn PDV.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun


1000

190

S°xx

4.000

4.000

2. Trošak telefona u administraciji Pretporez


41001400

190

1.000250

1.250

2a. Unaprijed plaćen trošak telefona

Žiro-račun

190

1000 2.750

2.750

Konačni račun manji je od unaprijed plaćenog troška telefona. S obzirom da u konačnici saldo kontaunaprijed plaćenog troška mora biti nula, potražno se na kontu 190 knjiži razlika između unaprijedplaćenog troška i konačne obveze po primljenom računu (2.750 kn) a protustavka je povrat

preplaćenog iznosa na konto žiro-računa.

ZADATAK 72. Nefakturirani, nenaplaćeni prihodi 1. Odgođena naplata zarađenog prihoda s temelja pruženih usluga iznosi 4.000 kn. 2. Ispostavljena je faktura te se knjiži naplata zarađenih prihoda s temelja pruženih usluga.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Prihod od usluga

Obračunani prihodi 751

191 4.000

4.000

2. Obračunani prihodi Žiro-račun

191

1000 4.000

4.000



69

6. RAZRED 2

U razredu 2 sadržane su kratkoročne i dugoročne obveze, dugoročna rezerviranja te pasivnavremenska razgraničenja.

6.1. KRATKOROČNE FINANCIJSKE OBVEZE I OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA

ZADATAK 73. Primljeni kratkoročni zajam (kredit) do drugog poduzeć a; obveze za kamatu

S° 1000 = 80.000 kn

1. Primljen je kratkoročni kredit od poduzeća ''Salona'' d.o.o. u iznosu od 48.000 kn.

2. Primljen je račun poduzeća ''Salona'' d.o.o. za kamatu na kratkoročni kredit u iznosu od 5.000kn.

3. Sa žiro-računa plaćen je račun za kamatu. 4. Protekom vremena dospijeća, vraćen je kredit.

Br. Opis Konto

Iznos

Duguje Potražuje S° Žiro-račun 1000 80.000

1. Žiro-račun

Obveza za primljeni kratkoročni kredit od drugog poduzeća

1000

2140

48.000

48.000

2. Trošak kamata u administraciji Obveze za kamatu

4730

232

5.000

5.000

3. Obveze za kamatu

Žiro-račun

232

1000

5.000

5.000

4. Obveza za primljeni kratkoročni kredit od drugog poduzeća

Žiro-račun

2140

1000

48.000

48.000

ZADATAK 74. Primljeni kratkoročni zajam (kredit) od banke; obveze za kamatu

S° 1000 = 245.000 kn

1. Primljen je kratkoročni kredit od banke u iznosu od 100.000 kn s rokom dospijeća od 3 mjeseca.Kredit se vraća u jednokratnom iznosu uz obračun kamate od 6%.

2. Banka je poslala obračun kamata u iznosu od 6.000 kn. 3. Sa žiro-računa vraćen je kredit te je plaćena kamata.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Žiro-račun 1000 245.000

1. Žiro-račun

Obveza za primljeni kratkoročni kredit od banke

1000

2150

100.000

100.000

2. Trošak kamata u administraciji Obveze za kamatu

4730

232

6.000

6.000

3. Žiro-račun

Obveza za primljeni kratkoročni kredit od banke

1000

2150 100.000

100.000

3a. Obveze za kamatu

Žiro-račun

232

1000

6.000

6.000



70

ZADATAK 75. Obveze prema dobavljaču; izdani ček; izdana mjenica ; saldiranje PDV-a

S° 220 = 75.000 kn

1. Primljen je račun dobavljača za potrošenu električnu energiju u proizvodnji u iznosu od 14.000

kn + 3.500 kn PDV.

2. Podmiren je dio obveza prema dobavljačima u iznosu od 25.000 kn izdavanjem mjenice.

3. Dio obveza prema dobavljača u iznosu od 2.000 kn podmiren je izdavanjem čeka. 4. Pružene su usluge te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 80.000 kn + 20.000 kn PDV.

5. Saldirajte PDV.

6. Izvršite uplatu/isplatu razlike PDV-a.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Dobavljači 220 75.000

1. Trošak električne energije u proizvodnji

Pretporez

Dobavljači

4060

1400

220

14.000

3.500

17.500

2. Dobavljači Obveza za izdanu mjenicu

220211

25.00025.000

3. Dobavljači Obveza za izdani ček

220

210

2.000

2.000

4. Prihod od usluga

Obveza za PDV

Kupci

751

2400

1200 100.000

80.000

20.000

5. Pretporez

Obveza za PDV

Razlika PDV-a

1400

2400

2407

20.000

3.500

16.500

6. Razlika PDV-a

Žiro-račun

2407

1000

16.500

S°xx 16.500

S obzirom da je obveza za PDV po izlaznim računima veća od potraživanja za pretporez po ulaznim(primljenim) računima, razlika PDV-a knjiži se u razredu 2 na kontu 2407 .

ZADATAK 76. Obveze prema inozemnom dobavljaču; tečajne razlike

1. Primljen je račun ino-dobavljača za pružene intelektualne usluge u iznosu od 2.000 € (1€=7,45kn).

2. S deviznog računa podmiren je račun ino-dobavljača po tečaju 1€=7,29 kn.



Ino-dobavljač 416

221

14.900

14.900

2. Ino-dobavljač Devizni račun


221

1030

772

14.900

S°xx 14.580

320

S obzirom da je račun (faktura) ino-dobavljača podmiren po nižem tečaju nego li je taj isti računprimljen, knjiži se prihod od pozitivne tečajne razlike. Najprije se zatvara obveza prema ino-



71

dobvaljaču za iznos za koji je račun primljen a zatim se s deviznog računa isplaćuje iznos po novomtečaju. Razlika ta dva iznosa (320 kn) evidentira se na kontu prihoda od pozitivne tečajne razlike.

ZADATAK 77. Obveze prema inozemnom dobavljaču; tečajne razlike

1. Primljen je račun ino-dobavljača za pružene intelektualne usluge u iznosu od 1.000 € (1€=7,35kn).


Opis KontoIznos

Duguje Potražuje


Ino-dobavljač 416

221

7.350

7.350



221

1030

475

7.350

S°xx

320

7.670

Budući da je došlo do promjene tečaja, račun se plaća po nepovoljnijem tečaju za poduzeće dužnika.Zatvara se obveza prema ino-dobavljaču za iznos primljenog računa. S deviznog računa plaća se računpo novom tečaju. Zbog promjene tečaja poduzeće dužnik plaća veći iznos pa razlika izmeđuprimljenog računa i plaćenog iznosa predstavlja trošak negativne tečajne razlike.

ZADATAK 78. Obveze prema inozemnom dobavljaču; usklađivanje tečaja

S° 1030 = 26.460 kn (3.600 €)

S° 221 = 14.500 kn (2.000 €) 1. Primljen je račun ino-dobavljača za troškove reklame u iznosu od 500 € (1€=7,32 kn).


3. Uskladite sve devizne račune na tečaj 1€=7,40 kn.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Devizni račun

Ino-dobavljači

1030

221

26.460(3.600 €)

14.500(2.000 €)

1. Trošak reklame Ino-dobavljači 415221 3.660 3.660(500 €)

2. Ino-dobavljači

Devizni račun

221

1030

3.660(500 €)

3.745(500 €)

3. Devizni račun


1030

772

225

225

3a. Ino-dobavljači Trošak negativne tečajne razlike uadministraciji

221

475 300

300



72

Početno stanje konta deviznog računa bilo je 26.460 kn, odnosno 3.600 € (1€=7,35 kn). S deviznogračuna plaćen je račun od 500 € u kunskoj protuvrijednosti na dan transakcije 3.745 kn (1€=7,49 kn).Završno stanje na kontu deviznog računa iznosi 22.715 kn, odnosno 3.100 € (1€=7,33 kn). Budući dase devizni račun mora uskladiti na tečaj 1€=7,40 kn, potrebno je pronaći iznos koji se još moraproknjižiti. Ukoliko je završno stanje na kontu deviznog računa 3.100 €, po novom tečaju tih 3.100€

iznosi 22.940 kn što znači da razliku između 22.940 kn i 22.715 kn treba proknjižiti na dugovnu stranukonta deviznog računa a protustavka bit će konto prihoda od pozitivne tečajne razlike. Početno stanje na kontu obveza prema ino-dobavljačima bilo je 2.000 €, odnosno 14.500 kn(1€=7,25kn). Tijekom razdoblja, primljena je faktura u iznosu od 500 € koja je ujedno i podmirena pa

je završno stanje na kontu obveza prema ino-dobavljačima 14.500 kn, odnosno 2.000 € (1€=7,25 kn).

Budući da se devizni računi moraju uskladiti po tečaju 1€=7,40 kn, morat će se povećati obvezeprema ino-dobavljačima. Po novom tečaju, ukupne obveze iznose 14.800 kn (2.000 x 7,40) pa serazlika od 300 kn knjiži potražno na kontu 221 a protustavka bit će konto troška negativne tečajnerazlike.

ZADATAK 79. Dobavljači fizičke osobe (R-2 računi) 1. Primljena je R-2 faktura za servisiranje opreme u iznosu od 3.000 kn + 750 kn PDV.

2. Sa žiro-računa plaćena je račun te je ostvareno pravo na pretporez.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Trošak servisa opreme u proizvodnji Nepriznat PDV

Dobavljači fizičke osobe

4120

1408

222

3.000

750

3.750

2. Dobavljači fizičke osobe

Žiro-račun

222

1000

3.750

S°xx 3.750

2a. Nepriznat PDV Pretporez

14081400 750

750

Napomena: R-1 račune izdaju subjekti koji su obveznici poreza na dobit. Obveznici poreza na

dohodak (obrtnici, samostalna zanimanja i sl.) izdaju R-2 račune. Po R-2 računu, pretporez smije seodbiti tek onda kada je račun zaista i plaćen dok je za R-1 račun dovoljno da je roba isporučena iliusluga obavljena te da je primljen račun neovisno da li je plaćen ili ne. Stoga, primitkom R -2 fakture,

najprije se knjiži konto 1408 – nepriznat PDV. Konto 1408 ne sudjeluje u saldiranju PDV-a.

6.1.1. OBVEZE ZA PRIMLJENE PREDUJMOVEZADATAK 80. Primljeni predujam za uslugu - konačni račun jednak je primljenom predujmu

1. Primljen je predujam za uslugu u bruto iznosu od 25.000 kn. Ispostavljen je račun za predujam. 2. Pružena je usluga te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. 3. Potraživanje od kupca zatvoreno je iz primljenog predujma a obveza za PDV korigira se.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Obveza za PDV

Obveza za primljeni predujam

1000

2400

225

25.000

5.000

20.000



73

2. Prihod od usluga

Obveza za PDV

Kupci

751

2400

1200 25.000

20.000

5.000

3. Kupci


Obveza za PDV

1200

225

2400

20.000

25.000

5.000

Bruto iznos primljenog predujma uplaćuje se na žiro-račun. Iz bruto iznosa treba izbiti PDV (25.000 kn

x 25/125) te se stvara obveza za PDV. Razlika između bruto iznosa i obveze za PDV daje neto iznos

predujma koji se knjiži kao obveza na kontu 225.

Budući da je konačni račun jednak primljenom predujmu, potrebno je zatvoriti konto potraživanja odkupca i konto obveze za primljeni predujam. Obveza za PDV mora se korigirati budući da je dvaputstvorena obveza a u konačnici izdan je samo jedan račun za obavljenu uslugu.

ZADATAK 81. Primljeni predujam za uslugu - k onačni račun niži je od primljenog predujma

1. Primljen je predujam za uslugu u bruto iznosu od 12.500 kn. Ispostavljen je račun za predujam. 2. Obavljena je usluga te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 6.000 kn + 1.500 kn PDV.

3. Potraživanje od kupca zatvoreno je iz primljenog predujma. 4. Nakon primitka pisane obavijesti kupca o ispravku pretporeza, ispravljena je obveza za PDV

priznavanjem pretporeza te je vraćen neiskorišteni dio predujma.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Obveza za PDV


1000

2400

225

12.500

2.500

10.000

2. Prihod od uslugaObveza za PDV

Kupci

7512400

1200 7.500

6.0001.500

3. Kupci

Obveza za PDV


1200

2400

225 6.000

7.500

1.500

4. Pretporez


Žiro-račun

1400

225

1.000

4.000

5.000

Kada je konačni račun niži od primljenog predujma, potraživanje od kupca zatvara se za iznos

ispostavljenog računa uvećanog za PDV (7.500 kn). Obveza za PDV stornira se za iznos obveze za PDVpo konačnom računu (1.500 kn) dok se konto obveze za primljeni predujam zatvara za razlikupotraživanja od kupca i obveze za PDV po konačnom računu (6.000 kn). Budući da je po primljenom predujmu proknjižena veća obveza za PDV nego li je konačna obveza pokonačnom računu, priznat će se pravo na pretporez u iznosu razlike obveze za PDV po primljenompredujmu i po konačnom računu (2.500 kn – 1.500 kn). Potrebno je zatvoriti konto obveze za

primljeni predujam za neiskorišteni dio predujma (4.000 kn) a zbroj (4.000 kn + 1.000 kn) potrebno jeisplatiti sa žiro-računa.



74

ZADATAK 82. Primljeni predujam za uslugu - k onačni račun veći je od primljenog predujma

1. Primljen je predujam za uslugu u bruto iznosu od 37.500 kn. Ispostavljen je račun za predujam. 2. Pružena je usluga te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 50.000 kn + 12.500 kn PDV.

3. Potraživanje od kupca djelomično je zatvoreno iz predujma a za ostatak stvorena su

potraživanja.

4. Ostatak potraživanja kupac je podmirio uplatom na žiro-račun.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun

Obveza za PDV


1000

2400

225

37.500

7.500

30.000

2. Prihod od usluga

Obveza za PDV

Kupci

751

2400

1200 62.500

50.000

12.500

3. Obveza za primljeni predujam

Obveza za PDV Kupci

225

24001200

30.000

7.50037.500

3a. Kupci

Potraživanja za nenaplaćeni dio1200

1289 25.000

25.000

4. Potraživanja za nenaplaćeni dio

Žiro-račun

1289

1000 25.000

25.000

Kad je konačni račun veći od primljenog predujma, konto obveze za primljeni predujam zatvara se za

cijeli iznos obveze (30.000 kn), stornira se obveza za PDV za iznos PDV-a iz primljenog predujma

(7.500 kn) a za zbroj (37.500 kn) zatvara se potraživanje od kupca. Nenaplaćeni dio potraživanja od kupca (25.000 kn) čini nova potraživanja koja, na kraju, kupac

uplaćuje na žiro-račun.

ZADATAK 83. Primljeni predujam za uslugu – kupac usluge odustaje

1. Primljen je predujam za uslugu u bruto iznosu od 50.000 kn. Ispostavljen je račun za predujam. 2. Nakon primitka pisane obavijesti da kupac odustaje od usluge i da je ispravio pretporez,

poništen je račun za predujam, vraćen je predujam a obveza za PDV ispravljena je priznavanjem

pretporeza.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun Obveza za PDV


10002400

225

50.00010.000

40.000

2. Obveza za primljeni predujam

Pretporez

Žiro-račun

225

1400

1000

10.000

40.000

50.000

Kad je primljen predujam, a dođe do odustajalosti od isporuke, potrebno je stornirati iznosprimljenog predujma (ili zatvoriti konto na potražnoj strani), zatim treba ispraviti obvezu za PDVpriznavanjem pretporeza te cjelokupni iznos neiskorištenog predujma isplatiti sa žiro-računa.



75

ZADATAK 84. Prijeboj (kompenzacija)

S° 1200 = 25.000 kn

S° 220 = 14.000 kn

1. Izjavom o prijeboju, međusobno zatvaraju se potraživanja od kupaca i obveza premadobavljačima u iznosu od 5.500 kn.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Kupci

Dobavljači 1200

220

25.000

14.000

1. Kupci

Dobavljači 1200

220 5.500

5.500

ZADATAK 85. Ugovor o preuzimanju duga

1. Ugovorom o preuzimanju duga preuzet je iznos od 20.000 kn od društva ''Dalmacijavino'' d.d.

Izvršena je isplata sa žiro računa na ime ugovora za preuzimanje duga. Preuzimanje duga oddruštva ''Dalmacijavino'' d.d. i plaćanje njegovom vjerovniku novi je dužničko-vjerovnički odnos.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Obveze iz preuzetog duga

Potraživ anja iz preuzetog duga

2312

1283 20.000

20.000

1a. Obveze iz preuzetog duga

Žiro-račun

2312

1000

20.000

S°xx 20.000

6.2. DUGOROČNE OBVEZE

ZADATAK 86. Obveze za primljeni dugoročni zajam (kredit) od banke

1. Primljen je dugoročni kredit od banke u iznosu od 50.000 kn. Rok vraćanja je 5 godina uz kamatuod 9% godišnje po sustavu jednakih godišnjih anuiteta.

2. Za prvi anuitet banka je poslala obračun kamate u iznosu od 4.500 kn.

3. Plaćen je prvi anuitet, odnosno plaćena je otplatna kvota u iznosu od 10.000 kn i kamata u

iznosu od 4.500 kn.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Žiro-račun Obveza za primljeni dugoročni kredit od banke

1000

2520

50.000

50.000

2. Trošak kamate u administraciji Obveza za kamatu

4730

232

4.500

4.500

3. Žiro-račun

Obveza za primljeni dugoročni kredit od banke

Obveza za kamatu

1000

2520

232

10.000

4.500

14.500



76

6.3. DUGOROČNA REZERVIRANJA

Dugoročna rezerviranja su obveze poduzeća koje poduzeće može procijeniti da će nastati kao rezultatbudućih poslovnih događaja. Porezno priznata sljedeća su rezerviranja

46:

o rezerviranja za rizike i troškove na temelju zakona ili drugog propisa i rezerviranja koja su

uvjetovana ugovorima (rezerviranja za otpremnine, rezerviranja za troškove obnavljanjaprirodnih bogatstava, rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima i rezerviranja zatroškove po započetim sudskim sporovima),

o rezerviranja kod banaka za rizike od potencijalnih gubitaka priznaju se kao rashod u

obračunanoj svoti, ali najviše do visine koju određuju propisi Hrvatske narodne banke te

o rezerviranja kod osiguravajućih društava koja se obvezatno formiraju u skladu sa zakonomkoji uređuje osiguranje, priznaju se osiguravajućem društvu kao rashod u obračunanimsvotama, ali najviše do visine ili gornje granice u skladu sa zakonom koji uređuje osiguranje.

ZADATAK 87. Dugoročna rezerviranja

1. Daje se garancija na dvije godine na prodane proizvode. Izvršena su d ugoročna rezerviranja za

rizike popravka u jamstvenom roku u iznosu od 28.000 kn.2. Protekom prve godine, ukidaju se rezerviranja za jednu godinu.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Trošak dugoročnih rezerviranja uamdinistraciji

Obveze za dugoročna rezerviranja

450

2820

28.000

28.000(dvije godine)

2. Obveze za dugoročna rezerviranja

Prihod od ukidanja rezerviranja

2820

782

14.000(jedna godina)

14.000

Kad se vrše dugoročna rezerviranja, potrebno je otvoriti konto obveze za dugoročna rezerviranja urazredu 2 a kao protustavku konto troška u razredu 4. Iznos troška rezerviranja u ovom slučaju jeporezno priznat trošak budući da su izvršena rezerviranja u skladu sa zakonom. U ovom zadatku

izvršena su rezerviranja za dvije godine u ukupnom iznosu od 28.000 kn. Protekom jedne godine

ukidaju se dugoročna rezerviranja. Ukidanjem rezerviranja za jednu godinu, smanjuje se obveza za

dugoročna rezerviranja u polovini ukupnog iznosa te se 14.000 kn knjiži na dugovnu stranu konta2820 a kao protustavka knjiži se konto prihoda od ukidanja rezerviranja (konto 782).

ZADATAK 88. Dugoročna rezerviranja

1. Na prodane proizvode daje se garancija dvije godine te se vrše rezerviranja za rizike popravka u jamstvenom roku u iznosu od 52.000 kn što je iznad svote utvrđene u skladu sa zakonom.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Trošak dugoročnih rezerviranja u

administraciji

Obveze za dugoročna rezerviranja

450

2820

52.000

52.000(dvije godine)




77

S obzirom da izvršena rezerviranja nisu u skladu sa zakonom, tj. iznad su svote utvrđene zakonom,trošak rezerviranja je porezno nepriznat trošak te uvećava ukupnu dobit pri utvrđivanju porezneosnovice za obračun poreza na dobit.

6.4. PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA

U pasivna vremenska razgraničenja ubrajaju se odgođeno plaćanje troškova (unaprijed obračunani

trošak) i prihod budućeg razdoblja.Pasivna vremenska razgraničenja kratkotrajne su obveze koje će se u sljedećem razdoblju pretvoriti uobvezu kod uračunatih troškova odnosno u prihod ako se privremeno odgađa priznavanje prihoda47

.

Kod unaprijed obračunanih troškova priznaje se trošak u tekućem obračunskom razdoblju iako za

njega nije primljen račun do datuma izrade financijskih izvještaja dok se kod unaprijed obračunatihprihoda budućeg razdoblja evidentiraju prihodi koji su naplaćeni a nisu još zarađeni, tj. odnose se na

buduće razdoblje.

ZADATAK 89. Unaprijed obračunani trošak (odgođeno plaćanje troškova) 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. nije primilo račun za potrošenu el. energiju u proizvodnji pa je

samostalno, na temelju brojila, obračunalo i proknjižilo trošak el. energije u iznosu od 8.000 kn.

2. Nakon određenog vremena HEP je poslao račun na iznos od 8.000 kn + 2.000 kn PDV.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Unaprijed obračunani trošak Trošak električne energije u proizvodnji

290

4060 8.000

8.000

2. Unaprijed obračunani trošak Pretporez

Dobavljači

290

1400

220

8.000

2.000

10.000

U zadatku 89., poduzeće je samostalno obračunalo i priznalo trošak elektirčne energije u proizvodnjišto se evidentiralo na kontu troška električne energije i u razredu 2 na kontu unaprijed obračunanogtroška. Kad se primi račun, a s obzirom da je konto troška već proknjižen, iznos stvarnog troška (bez

pretporeza) knjiži se na dugovnu stranu konta 290, zatim se knjiži konto pretporeza a zbroj iznosaračuna i pretporeza evidentira se na kontu dobavljača. Na dugovnoj strani konta 290 prikazan je

stvarni iznos troška a na potražnoj strani samostalno obračunani iznos troška. U navedenom zadatkuradi se o istim iznosima pa nisu potrebne korekcije na kontu troška u razredu 4.





78

ZADATAK 90. Unaprijed obračunani trošak (odgođeno plaćanje troškova) 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. nije primilo račun za potrošeni telefon pa je samostalno obračunalo i

proknjižilo trošak telefona u iznosu od 20.000 kn.

2. Nakon određenog vremena telekom operater poslao je račun na iznos od 12.000 kn + 3.000 kn

PDV.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Unaprijed obračunani trošak Trošak telefonau administraciji

290

4100 20.000

20.000

2. Unaprijed obračunani trošak Pretporez

Dobavljači

290

1400

220

12.000

3.000

15.000

2a. Unaprijed obračunani trošak

Trošak telefona u administraciji 290

4100 8.000

8.000

Iznos unaprijed obračunanog troška telefona je 20.000 kn. Kad se primi račun od telekom operatera,iznos stvarnog troška knjiži se na dugovnu stranu konta 290, iznos pretporeza knjiži se na kontu 1400

a zbroj troška i pretporeza na kontu dobavljača. Na dugovnoj strani konta 290 prikazan je stvarni iznos troška telefona (12.000 kn) a na potražnoj jeiznos troška kojeg je poduzeće samostalno obračunalo. Stvarni iznos troška telefona za 8.000 knmanji je od iznosa kojeg je poduzeće obračunalo. Zbog toga se iznos od 8.000 kn stornira napotražnoj strani konta 290 a, kao protustavka, isti se iznos stornira i na kontu troška telefona kako bise dobila stvarna evidencija troška telefona. Nakon što se primi račun i provedu odgovarajućaknjiženja, saldo konta 290 treba biti nula.

ZADATAK 91. Unaprijed obračunani trošak (odgođeno plaćanje troškova) 1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. nije primilo račun za potrošeni telefon pa je samostalno obračunalo i

proknjižilo trošak telefona u iznosu od 15.000 kn.

2. Nakon određenog vremena telekom operater poslao je račun na iznos od 20.000 kn + 5.000 kn

PDV.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Unaprijed obračunani trošak Trošak telefona u administraciji

290

4100 15.000

15.000

2. Unaprijed obračunani trošak


290

1400220

20.000

5.00025.000

2a. Unaprijed obračunani trošak Trošak telefona u administraciji

290

4100 5.000

5.000

Iznos unaprijed obračunanog troška telefona je 20.000 kn. Nakon što se proknjižio primljeni račun(trošak dugovno na konto 290, pretporez na konto 1400 a zbroj na konto dobavljača 220),

promatraju se iznosi unaprijed obračunanog i stvarnog troška. Stvarni trošak je za 5.000 kn veći pa seta razlika knjiži potražno na kontu 290 a kao protustavka knjiži se povećanje troška na kontu 4100.

Nakon što se primi račun i provedu odgovarajuća knjiženja, saldo konta 290 treba biti nula.



79

7. RAZRED 3

U razredu 3 sadržane su zalihe sirovina, materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara. Određene suHSFI-om 10 i MRS-om 2.

Zalihe se, po početnom vrednovanju, mjere po trošku nabave koji obuhvaća: o kupovnu cijenu,

o uvozne carine,

o druge poreze,

o trošak špeditera, o trošak prijevoza, o trošak ukrcaja te iskrcaja, o trošak osiguranja i o druge troškove što ih se izravno može pripisati nabavi zaliha sirovina, materijala, rezervnih

dijelova i sitnog inventara.

Ukupna vrijednost sirovina, materijala te rezervnih dijelova prenosi se na proizvod, ulugu ili troškove

razdoblja pri davanju u proces poslovanja, i to odjednom, a ne postupno tijekom više godina kao što je to slučaj s dugotrajnom imovinom48

.

Sitni inventar (uključujući ambalažu i autogume) ne troši se jednokratno i može trajati dulje od

godine dana. S obzirom da ima malu pojedinačnu nabavnu vrijednost, vodi se kao kratkotrajna

imovina. Prema Zakonu o porezu na dobit49

, sitni inventar je imovina pojedinačne nabavnevrijednosti do 3.500 kn.

Kad se sitni inventar daje u uporabu, mogu se primjenjivati dvije metode otpisa:

o metoda kalkulativnog (50%-tnog) otpisa i

o metoda jednokratnog (100%-tnog) otpisa.

7.1. ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA (NABAVA MATERIJALA; MATERIJAL U DORADI)

Kod nabave materijala može postojati samo jedan račun dobavljača ili više računa dobavljača za istuvrstu materijala. Ukoliko postoji više računa dobavljača za istu vrstu materijala, tada se ovisni troškovinabave knjiže preko skupine 30. Prije dovođenja materijala na zalihe, potrebno je napraviti obračunnabave na kontu 309 odakle se evidentirani troškovi nabave prenose na konto zaliha (310).

ZADATAK 92. Nabava materijala - postoji samo jedan račun dobavljača

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. primilo je račun dobavljača za kupljeni materijal u svoti od 30.000 kn +7.500 kn PDV. Materijal je zaprimljen u skladište (na zalihe).

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Zalihe materijala

Pretporez

Dobavljači

3100

1400

220

30.000

7.500

37.500

ZADATAK 93. Nabava jedne vrste materijala - postoji više računa dobavljač a; prihod od vl.usluga

48Ibidem, str. 585.




80

1. Poduzeće je kupilo materijal i primilo račun dobavljača u iznosu od 25.000 kn + 6.250 kn PDV.

2. Ukrcaj i iskrcaj materijala poduzeće poduzeće je obavilo u vlastitoj režiji. Vrijednost internog

računa je 2.000 kn.

3. Trošak atesta i kontrole materijala iznose 3.000 kn + 750 kn PDV. 4. Osiguranje materijala, prema primljenom računu, iznosi 1.000 kn.

5. Izvršen je obračun nabave materijala.6. Materijal je zaprimljen u skladište.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Fakturna cijena materijala na putu

Pretporez

Dobavljači

3000

1400

220

25.000

6.250

31.250

2. Trošak vlastitog ukrcaja/iskrcaja

materijala

Prihod od vlastitih usluga

3015

785

2.000

2.000

3. Trošak atesta i kontrole materijala Pretporez

Dobavljači

30171400

220

3.000750

3.750

4. Trošak osiguranja materijala

Dobavljači 3012

220

1.000

1.000


Trošak vlastitog ukrcaja/iskrcajamaterijala

Trošak atesta i kontrole materijala

Trošak osiguranja materijala

Obračun nabave materijala

3000

3015

3017

3012

309 31.000

25.000

2.000

3.000

1.000

6. Obrač un nabave materijala Zalihe materijala

309310 31.000

31.000

Kad postoji više računa dobavljača u procesu nabave jedne vrste materijala, svi ovisni troškovi nabaveknjiže se u skupini 30. Prilikom izvršenja obračuna nabave, zatvaraju se konta ovisnih troškovanabave iz skupine 30 a zbroj njihovih iznosa knjiži se na dugovnu stranu konta 309 koji se zatvara u

trenutku zaprimanja materijala u skladište a protustavka bit će dugovna strana konta 310.

ZADATAK 94. Vježba

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je materijal i primilo račun dobavljača u iznosu od 25.000 kn +

6.250 kn PDV.2. Primljen je račun za prijevoz materijala u iznosu od 2.000 kn + 500 kn PDV.

3. Trošak utovara-istovara materijala, prema računu dobavljača, iznosi 4.000 kn + 1.000 kn PDV.

4. Primljen je i račun za prijevozno osiguranje u iznosu od 3.000 kn.

5. Primljen je račun za pakiranje materijala u iznosu od 5.000 kn + 1.250 kn PDV.

6. Izvršen je obračun nabave materijala.

7. Materijal je zaprimljen u skladište.

ZADATAK 95. Nabava materijala iz uvoza



81

S° 1000 = 40.000 kn

S° 1030 = 36.700 kn (5.000 €)

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je materijal u inozemstvu. Račun inozemnog dobavljača iznosi4.250 € (1€=7,39 kn).

2. Obračunana je carina po stopi do 8% na fakturnu vrijednost (kupovnu cijenu) materijala.

3. Carinarnica je obračunala PDV na osnovicu koju čine fakturna vrijednost materijala i carina. 4. Plaćen je inozemni dobavljač po tečaju 1€=7,34 kn. 5. Primljen je račun domaće osiguravateljske kuće za trošak osiguranja materijala u iznosu od 6.200

kn.

6. Plaćeni su carina i PDV pri uvozu.

7. Izvršen je obračun nabave. 8. Materijal je stavljen na zalihe.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Žiro-račun

Devizni račun

1000

1030

40.000

36.7001. Fakturna cijena materijala na putu

Ino-dobavljač 3000

221

31.407,50

31.407,50

2. Carina

Obveza za carinu

302

2470

2.512,60

2.512,60

3. Nepriznat PDV

Obveza prema carini za PDV

1408

2473

8.480,03

8.480,03



221

1030

772

31.407,50

31.195

212,50

5. Trošak osi guranja materijala

Dobavljači

3012

220

6.200

6.2006. Obveza za carinu

Obveza prema carini za PDV

Žiro-račun

2470

2473

1000

2.512,60

8.480,03

10.992,63

6a. Nepriznat PDV

Pretporez

1408

1400 8.480,03

8.480,03


Carina

Trošak osiguranja materijala

Obračun nabave materijala

3000

302

3012

309 40.120,10

31.407,50

2.512,60

6.200

8. Obračun nabave materijala

Materijal u skladištu

309

310 40.120,10

40.120,10

Pri uvozu sirovina i materijala iz inozemstva, carinarnica obračunava carinu i PDV pri uvozu. PDV seobračunava na poreznu osnovicu koju čine zbroj fakturne vrijednosti materijala na putu i car ine (u

ovom zadatku porezna osnovica iznosi 33.920,10 kn, tj. 31.407,50 kn + 2.512,60 kn). PDV pri uvozu

ne može se priznati kao pretporez sve dok nije plaćen pa se zbog toga najprije evidentira na kontu

nepriznatog PDV-a (1408). Tek nakon plaćanja PDV-a pri uvozu, zatvara se konto 1408 a protustavka

je priznavanje pretporeza (konto 1400).

Prilikom plaćanja ino-dobavljača, zatvara se konto obveze prema ino-dobavljaču i to za iznosprimljenog računa. S konta deviznog računa isplaćuje se iznos po tečaju na dan plaćanja. Zbogpromjene tečaja, plaćen je manji iznos nego što li je primljeni račun ino-dobavljača proknjižen u

kunama. Iznos od 212,50 kn knjiži se kao prihod od pozitivne tečajne razlike.



82

Napomena: kod obveznika PDV-a, obračunani PDV pri uvozu ne priznaje se kao pretporez sve dok nebude plaćen.

Napomena: kod obveznika PDV-a, obračunani PDV pri uvozu ne uključuje se u troškove nabave.

ZADATAK 96. Vježba

1. Kupljen je materijal u Italiji te je primljen račun ino-dobavljača u iznosu od 100.000 kn, odnosno14.084,50 € (1€=7,10 kn).

2. Obračunana je carina u iznosu od 10% na fakturnu cijenu materijala. 3. Carinarnica je obračunala PDV na poreznu osnovicu koju čine fakturna cijena materijala i carina. 4. Plaćaju se carina i PDV na carinu te se ostvaruje pravo na priznavanje pretporeza.

5. Račun za prijevoz domaćeg prijevoznika iznosi 10.000 kn + 2.500 kn PDV. 6. Račun za ukrcaj-iskrcaj materijala iznosi 5.000 kn + 1.250 kn PDV.

7. Izvršen je obračun nabave materijala.

8. Materijal je uskladišten.

ZADATAK 97. Materijal u doradi

S° 3100 = 20.000 kn

1. Sa zaliha materijala izdano je 10.000 kn materijala koji je dan u doradu u drugo poduzeće. 2. Primljena je faktura za troškove dorade materijala u iznosu od 2.000 kn + 500 kn PDV. 3. Sa žiro-računa plaćen je trošak transporta dorađenog materijala u iznosu od 900 kn + 225 kn

PDV.

4. Dorađeni materijal zaprimljen je u skladište (konto 3100-A).


S° Zalihe materijala 3100 20.000


Materijal u doradi

3100

3110 10.000

10.000

2. Troškovi dorade materijala

Pretporez

Dobavljači

3112

1400

220

2.000

500

2.500


Pretporez

Ž iro-račun

3112

1400

1000

900

225

S°xx 1.125

4. Materijal u doradi Troškovi dorade materijala

Zalihe dorađenog materijala

31103112

3100-A 12.900

10.0002.900

Kad se materijal daje u doradu, potrebno je otvoriti konto materijala u doradi i dugovno p roknjižitivrijednost materijala koji je dan u doradu. Protustavka je potražna strana konta zaliha materijala. Sviovisni troškovi dorade materijala knjiže se na kontu troškova dorade materijala. Prilikom zaprimanjadorađenog materijala u skladište, zatvaraju se konta materijala u doradi i ovisnih troškova doradematerijala a protustavka je konto zaliha dorađenog materijala gdje se na dugovnoj strani knjiži zbroj iznosa za koji su zatvorena konta 3110 i 3112.

ZADATAK 98. Vježba



83

1. Kupljen je materijal te je primljen račun dobavljača u iznosu od 230.000 kn + 57.500 kn PDV.Materijal je odmah uskladišten.

2. Polovicu zaliha materijala poduzeće je dalo na plastificiranje (u doradu) u drugo poduzeće. 3. Primljen je račun za plastificiranje materijala u iznosu od 30.000 kn + 7.500 kn PDV.

4. Račun za transport plastificiranog materijala iznosi 2.600 kn + 650 kn PDV.

5. Primljen je i račun za utovar-istovar dorađenog materijala u iznosu od 1.000 kn + 250 kn PDV. 6. Plastificirani materijal zaprimljen je na zalihe dorađenog materijala (konto 3100-A).

7. Sa žiro-računa plaćeni su dobavljač materijala te dobavljač za plastificiranje. 8. Izdavanjem čeka podmireni su primljeni računi za transport i utovar-istovar.

9. Saldirajte PDV.


ZADATAK 99. Materijal u doradi u inozemstvu

S° 310 = 50.000 kn

1. Četvrtina zaliha materijala dana je u doradu u inozemstvo.

2. Primljen je račun ino-dobavljača za troškove dorade materijala u iznosu od 800 € (1€ = 7,39 kn). 3. Uvozi se dorađeni materijal. Carinarnica obračunava carinu po stopi od 10% na vrijednost

dorade materijala.

4. Carinarnica obračunava i PDV pri uvozu na osnovicu koju čine vrijednost dorade materijala icarina.

5. Poduzeće je primilo račun za troškove špeditera u iznosu od 800 kn + 200 kn PDV.

6. Dorađeni materijal zaprimljen je u skladište (3100-A).

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje


1. Zalihe materijalaMaterijal u doradi

31003110 12.500

12.500

2. Trošak dorade materijala

Ino-dobavljači 3112

221

5.912

5.912


Obveza za carinu

3112

2470

591,20

591,20

4. Nepriznat PDV

Obveze prema carini za PDV

1408

2473

1.625,80

1.625,80

5. Trošak dorade materijala

Pretporez

Dobavljači

3112

1400

220

800

200

1.000

6. Materijal u doradi Troškovi dorade materij ala

Zalihe dorađenog materijala

31103112

3100-A 19.803,20

12.5007.303,20

Kad je materijal dan u doradi u inozemstvu, tada u troškove dorade ulazi i carina (može se knjižiti ikonto 302 za carinu umjesto da se iznos carine evidentira na kontu 3112 kao u ovom zadatku).



84

7.1.1. VIŠAK SIROVINA I MATERIJALA NA ZALIHAMARazličiti su uzroci viška sirovina i materijala na zalihama poput npr. netočnog mjerenja pri isporukamasirovina i materijala iz skladišta, primljena veća količina sirovina i materijala od dobavljača a ulaz nijeprovjeravan.

ZADATAK 100. Višak materijala S° 3100 = 10.000 kn

1. Redovitim godišnjim popisom zaliha utvrđen je višak materijala u skladištu u iznosu od 1.500 kn.Dan je nalog za knjiženje viška.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje



Prihod od inventurnih viškova

3100

7814

1.500

1.500

7.1.2. MANJAK SIROVINA I MATERIJALA NA ZALIHAMA

Manjak u skladištu sirovina i materijala treba podijeliti s obzirom na obveze prema po rezu na dvije

skupine i to:

o neoporezivi manjkovi, tj. dopušteni manjkovi i o oporezivi manjkovi, tj. prekomjerni manjkovi i manjkovi na teret odgovornih osoba

50.

U različitim djelatnostima proizvodnje pojavljuju se i različite vrste tehnološkog manjka što def iniraju

odluke Hrvatske gospodarske komore objavljene u ''Narodnim novinama''51

.

ZADATAK 101. Manjak materijala – dopušteni neoporezivi manjak

S° 3100 = 30.000 kn

1. Redovitim godišnjim popisom zaliha utvrđen je manjak materijala u skladištu u iznosu od 1.000 kn. Manjak se u cijelosti knjiži na teret društva. Dopušteni manjak propisan odlukom HGK -a

iznosi 1.500 kn.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje



Trošak dopuštenog manjka uadministraciji

3100

4831

1.000

1.000

Napomena: dopušteni manjak ne oporezuje se.


partneri, Zagreb, str. 495.51





85

ZADATAK 102. Manjak materijala - oporezivi manjak na teret poduzeća

S° 3100 = 20.000 kn

2. Redovitim godišnjim popisom zaliha utvrđen je manjak materijala u skladištu u iznosu od 4.000

kn. Manjak se u cijelosti knjiži na teret društva. Dopušteni manjak propisan odlukom HGK -a

iznosi 1.500 kn.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje



Trošak dopuštenog manjka uadministraciji

Tro šak manjka iznad dopuštenog iznosa uadministraciji

Obveza za PDV

3100

4831

4832

2400

4.000

1.500

3.125

625

Budući da je dopušteni manjak, po odluci HGK-a 1.500 kn, a poduzeće ima manjak od 4.000 kn,potrebno je otvoriti dva konta troška zbog manjkova. Na kontu 4831 evidentira se iznos dopuštenogmanjka a na kontu 4832 razlika između ukupnog iznosa manjka i dopuštenog manjka (3.000 kn).Iznos manjka iznad dopuštenog porezno je oporeziv pa se na kontu 4832 knjiži zbroj manjka iobračunane obveze za PDV na taj iznos manjka (2.500 kn + 2.500 kn x 0,25). Potrebno je proknjižiti iobvezu za PDV.

Napomena: trošak manjka iznad dopuštenog iznosa na teret poduzeća uvećava ukupnu dobit priutvrđivanju porezne osnovice za obračun poreza na dobit osim u slučaju kada je na iznos manjkaobračunat i plaćen porez na dohodak od kapitala (stopa 35% + prirez).

ZADATAK 103. Manjak materijala iznad dopuštenog iznosa manjka na teret zaposlenika

S° 3100 = 20.000 kn

1. Redovitim godišnjim popisom zaliha utvrđen je manjak materijala u skladištu u iznosu od 6.000kn. Dopušteni manjak propisan odlukom HGK-a iznosi 1.500 kn a za ostatak tereti se skladištar.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje



Trošak dopušt enog manjka u

administraciji Trošak manjka iznad dopuštenog iznosana teret radnika

3100

4831

4839

6.000

1.500

4.500

1a. Prihod za manjkove od odgovornih osoba

Obveza za PDV

Potraživanja za manjkove

7838

2400

1303 5.625

4.500

1.125

Budući da se za manjak tereti radnik, potrebno je proknjižiti konto prihoda za manjkove ododgovornih osoba. Iznos manjka, za koji se tereti zaposlenik, oporeziv je stopom PDV-a od 25% pa se

na iznos od 3.000 kn treba obračunati obveza za PDV. Zbroj obveze za PDV i prihoda za manjkove od

odgovornih osoba knjiži se na kontu potraživanja od odgovornih osoba za manjkove.



86

ZADATAK 104. Manjak materijala na teret zaposlenika; dopušteni manjak nije zadan

S° 3100 = 20.000 kn

1. Redovitim godišnjim popisom zaliha utvrđen je manjak materijala u skladištu u iznosu od 5.000

kn. Za manjak se tereti zaposlenik. Manjak je oporeziv stopom od 25%.




Trošak manjka iznad dopuštenog iznosana teret radnika

3100

4839

5.000

5.000

1a. Prihod za manjkove od odgovornih osoba

Obveza za PDV

Potraživanja za manjkove

7838

2400

1303 6.250

5.000

1.250

7.2. ZALIHE SITNOG INVENTARA

Ovisni troškovi nabave istog sitnog inventara, kao i kod nabave iste vrste sirovine i mater ijala, knjižese na skupini 30.

ZADATAK 105. Sitni inventar; kalkulativni otpis sitnog inventara

1. Kupljeno je 10 bušilica pojedinačne nabavne vrijednosti 500 kn te je primljen račun dobavljača uiznosu od 5.000 kn + 1.250 kn PDV.

2. Trošak transporta bušilica, prema računu dobavljača, iznosi 800 kn + 200 kn PDV. 3. Bušilice su zaprimljene u skladište.

4. Za potrebe proizvodnje, izdane su tri bušilice te se vrši njihov kalkulativni (50%) otpis. 5. Za vrijeme uporabe, jedna bušilica je uništena i isknjižena na teret poduzeća.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Fakturna cijena sitnog inventara na putu

Pretporez

Dobavljači

3003

1400

220

5.000

1.250

6.250

2. Trošak transporta

Pretporez

Dobavljači

3010

1400

220

800

200

1.0003. Fakturna cijena sitnog inventara na putu

Trošak transporta

Zalihe sitnog inventara

3003

3010

350 5.800(10 komada)

5.000

800

4. Zalihe sitnog inventara

Sitni inventar u uporabi

350

360 1.740(3 komada)

1.740(3 komada)

4a. Otpis sitnog inventara

Trošak sitnog inventara u proizvodnji

363

4040 870

870(3 komada)



87

5. Sitni inventar u uporabi

Otpis sitnog inventara

Trošak sitnog inventara u proizvodnji

360

363

4040

290(1 komad)

290

580(1 komad)

Kad se sitni inventar daje u uporabu, potrebno je zatvoriti konto zaliha sitnog inventara. Ukupna

vrijednost sitnog inventara, po zaprimanju na zalihe, bila je 5.800 kn a odnosila se na 10 komada

bušilica. Budući da su, za potrebe proizvodnje, izdane tri bušilice, konto zaliha sitnog inventara

zatvara se za 1.740 kn (5.800 kn : 10 kom x 3 kom) i otvara se konto sitnog inventara u uporabi. S

obzirom da je metoda otpisa kalkulativna (50%), potrebno je otpisati 50% iznosa sitnog inventara u

uporabi (1.740 kn / 2) pa se 870 kn potražno knjiži na kontu otpisa sitnog invenatar dok je

protustavka konto troška sitnog inventara u razredu 4.Ukoliko se za vrijeme uporabe sitni inventar uništi, potrebno ga je isknjižiti. U navedenom zadatku,

uništena je jedna bušilica. S obzirom da je uništena i više nije u uporabi, potrebno je zatvoriti konto

sitnog invenatara u uporabi za iznos koji se odnosi na jednu bušilicu. Stanje na kontu 360 je 1.740 kn

a odnosi se na tri bušilice pa se konto zatvara za iznos od 580 kn. Potrebno je zatvoriti i konto 363.Pošto je otpis bio kalkulativan, stanje na dotičnom kontu (870 kn) odnosi se na 3 bušilice. Dugovnotreba proknjižiti iznos koji se odnosi na jednu bušilicu, tj. 290 kn. Navedeni iznos od 290 kn potrebno

je još proknjižiti i na konto troška sitnog inventara budući da bilančna vrijednost bušilice u trenutkuisknjiženja nije nula.

ZADATAK 106. Sitni inventar; jednokratni otpis sitnog inventara

1. Kupljeno je 20 kalkulatora pojedinačne nabavne vrijednosti 400 kn te je primljen račundobavljača u iznosu od 8.000 kn + 2.000 kn PDV. Kalkulatori su zaprimljeni na zalihe.

2. Za potrebe administracije, izdana su dva kalkulatora te se vrši njihov jednokratni (100%) otpis.

3. Za vrijeme uporabe, jedan kalkulator uništen je i isknjižen na teret poduzeća.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje


Pretporez

Dobavljači

350

1400

220

8.000(20 komada)

2.000

10.000


Sitni inventar u uporabi

350

360 800(2 komada)

800(2 komada)

2a. Otpis sitnog inventara

Trošak sitnog inventara u administraciji

363

4040 800

800(2 komada)

3. Sitni inventar u uporabi

Otpis sitnog inventara

360

363 400(1 komad)

400(1 komad)

Ukupna vrijednost 20 kalkulatora na zalihi iznosi 8.000 kn što znači da je pojedinačna vrijednost jednog kalkulatora 400 kn. U uporabu dana su dva kalkulatora pa se konto zaliha zatvara za njihovu

ukupnu vrijednost (800 kn). Izvršen je jednokratni (100%) otpis kalkulatora pa se potražno na kontu



88

otpisa sitnog inventara knjiži cjelokupni iznos sitnog inventara u uporabi. Protustavka je konto troškasitnog inventara u razredu 4.

Ukoliko se sitni inventar uništi za vrijeme uporabe, zatvara se konto sitnog inventara u uporabi.

Budući da su u uporabi bila dva kalkulatora, a uništen je jedan, konto 360 zatvara se za iznos od 400

kn. Protustavka je konto otpisa sitnog inventara gdje se na dugovnoj strani, također, knjiži iznos od

400 kn (stanje na kontu 363 je 800 kn a odnosi se na dva kalkulatora).

Napomena: prilikom isknjižavanja sitnog inventara, kod metode jednokratnog otpisa, nema knjižen jatroška jer je bilančna vrijednost tog sitnog inventara u trenutku isknjiženja nula.

ZADATAK 107. Vježba

1. Kupljeno je 10 bušilica pojedinačne nabavne vrijednosti 800 kn te je primljen račun dobavljača uiznosu od 8.000 kn + 2.000 kn PDV. Bušilice su zaprimljene na zalihe.

2. Četiri bušilice izdane su za potrebe proizvodnje u proizvodni pogon. Istovremeno vrši se 100%-

tni otpis za tri te 50%-tni otpis za jednu izdanu bušilicu.

3. Nakon određenog razdoblja bušilice više nisu u funkciji te se isknjižavaju na teret poduzeća.


1. Kupljeno je 10 komada autoguma pojedinačne nabavne vrijednosti 900 kn te je primljen račundobavljača u iznosu od 9.000 kn + 2.250 kn PDV.

2. Četiri autogume su dane u upotrebu za proizvodno vozilo i izvršen je njihov 50%-tni (kalkulativni)

otpis.

3. Tijekom vožnje, jedna guma uništena je pa je isknjižena na teret poduzeća.

ZADATAK 109. Vježba 1. Kupljen je materijal te je primljen račun dobavljača u iznosu od 60.000 kn + 15.000 kn PDV. 2. Primljen je račun za prijevoz materijala u iznosu od 7.000 kn + 1.750 kn PDV.

3. Račun za ukrcaj/iskrcaj materijala iznosi 4.000 kn + 1.000 kn PDV.

4. Trošak osiguranja materijala iznosi 2.000 kn.

5. Račun za pakiranje materijala iznosi 3.000 kn + 750 kn PDV.

6. Vrši se obračun nabave materijala. 7. Materijal je uskladišten. 8. 25% materijala poslano je u doradu u drugo poduzeće.

9. Primljen je račun dobavljača za doradu materijala u iznosu od 6.000 kn + 1.500 kn PDV.

10. Prijevoz dorađenog materijala, prema računu dobavljača, iznosi 5.600 kn + 1.400 kn PDV.

11. Dorađeni materi jal zaprimljen je na zalihe (konto 3100 A).12. Uvezeno je diesel gorivo vrijednosti 20.000 € (1€ = 7,59 kn). 13. Obračunajte carinu po stopi od 12%. 14. Obračunajte PDV na poreznu osnovicu koju čine fakturna cijena goriva i carina.

15. Sa žiro-računa plaćeni su PDV i carina.

16. Prijevoz goriva obavljen je u vlastitoj režiji. Interni obračun iznosi 1.000 kn.

17. Izvršen je obračun nabave goriva. 18. Diesel gorivo uskladišteno je.

19. S deviznog računa plaćen je ino-dobavljač po tečaju 1€ = 7,58 kn.



89

7.3. DANI PREDUJMOVI ZA NABAVU SIROVINA, MATERIJALA I SITNOG INVENTARA

Dani predujmovi za kupnju sirovina, materijala i sitnog invenatar evidentiraju se u skupini 37 (konto

370 za dane predujmove dobavljačima materijala, konto 371 za dane predujmove dobavljačimarezervnih dijelova a konto 372 za dane predujmove dobavljačima sitnog inventara). Pravo na

pretporez ostvaruje se primitkom računa za dani predujam.

U poglavlju 4. detaljno je obrađeno knjiženje danih predujmova u situacijama kad konačni račun ne

odstupa od danog predujma, kad je konačni račun niži od danog predujma, kad je konačni račun većiod danog predujma te kad se odustane od isporuke.

7.4. METODE OBRAČUNA UTROŠKA ZALIHA

Metode obračuna troškova zaliha sirovina i materijala, koje se prema MRS-u 2 ''Zalihe'' moraju

primjenjivati u svrhu eksternog izvještavanja te koje su iz tog razloga najčešće primjenjive u praksi ,

su52

:o metoda prosječnih ponderiranih troškova nabave (metoda prosječnih cijena) i o metoda FIFO.

Uz ove dvije metode, bitno je istaknuti i metodu specifične identif ikacije pojedinačnih troškova.

Međutim, potrebno je naglasiti da pored navedenih, najčešće korištenih metoda obračuna troškovazaliha sirovina i materijala, postoje i alternativne metode koje nisu dopuštene za svrhu eksternogizvještavanja korisnika, ali zato nije zabranjena njihova primjena za interne potrebe poslovnog

subjekta. Alternativne metode obračuna troškova sirovina i materijala su53:

o metoda LIFO (last in-first out),

o metoda HIFO (highest in-first out),

o metoda NIFO (next in-first out) io metoda stalnih (planskih) cijena.

Metode LIFO, HIFO i metoda stalnih cijena temelje se na troškovima nabave dok se metoda NIFOtemelji na troškovima po kojima zalihe sirovina i materijala nikad nisu evidentirane uračunovodstvenim evidencijama poslovnog subjekta. Potrebno je istaknuti da se zalihe sirovina i materijala te njihov utrošak mogu voditi, odnosnoobračunavati, i po standardnim troškovima. Ako se sirovine i materijal vode po standardnom trošku,za potrebe izrade financijskih izvještaja eksternim korisnicima, potrebno je standardne troškovekorigirati na stvarne u okviru financijskog računovodstva54

.

7.4.1. METODA PROSJEČNIH PONDERIRANIH TROŠKOVA NABAVE (PROSJEČNIHPONDERIRANIH CIJENA - PPC)Metoda prosječnih ponderiranih cijena temelji se na pretpostavci da će obračun utroška ili prodajezaliha biti izveden prema prosječnoj ponderiranoj cijeni zaliha raspoloživih za utrošak. Prosječnaponderirana cijena utvrđuje se tako da se ukupna vrijednost zaliha podijeli s količinom na zalihama. U

52 Skupina autora (redaktori: Gulin, D., Peršić, M.), (2011.) Upravljačko računovodstvo, Hrvatska zajednica


Skupina autora (redaktor Deželjin, J.), (1992.) Računovodstvo I, HZRiF, Zagreb, str. 135.54





90

okolnosti kada se nabavne cijene mijenjaju, svaka nova nabava odredit će i novu prosječnu cijenuprema kojoj će se obračunati potrošak ili prodaju zaliha55

.

Kao bitna prednost ove metode ističe se jednostavnost njene primjene. Ona je, naime, jednostavna

za programiranje te uporabu korisnika. Zbog toga obračun pomoću metode prosječnih ponderiranih

cijena (dalje: PPC metoda) prevladava kod nas.

Nedostatak PPC metode može se pojaviti u okolnosti rasta cijena jer će uprosječne cijene biti niže odzamjenskih troškova nabave zaliha. Kalkulirajući s prosječnim cijenama, umjesto tekućih, može sestvoriti nerealan zaključak u odnosu na tekuće stanje prodajnih cijena i zamjenskih troškova nabavezaliha

56.

Postoje dvije vrste obračuna utroška metodoma prosječnih ponediraranih troškova nabave:

o kontinuirani i

o periodični obračun troška.

Prema kontinuiranom obračunu utroška zaliha PPC metodom, nakon svake nabave utvrdi se

prosječna ponderirana nabavna cijena zaliha raspoloživih za utrošak. Vrijednost nabavljenih zalihazbraja se sa zalihama raspoloživim za utrošak. Potrošene zalihe razdužuju se prema prosječnojponderiranoj cijeni. Vrijednost zaliha koje su utrošene oduzima se od vrijednosti zaliha raspoloživih zautrošak.

Prema periodičnom obračunu utroška zaliha PPC metodom, treba utvrditi prosječnu ponderiranu

cijenu zaliha raspoloživih za utrošak. Ta cijena utvrđuje se na način da se utvrdi ukupna vrijednostnabavljenih zaliha i od nje se podijeli ukupna količina nabavljenih zaliha. Kad se utvrdi količina zalihana kraju razdoblja, treba ju pomnožiti s izračunatom prosječnom ponderiranom cijenom. Umnožakdaje vrijednost zaliha na kraju. Oduzimanjem vrijednosti zaliha na kraju od ukupne vrijednosti

nabavljenih zaliha dobije se vrijednost utrošenih zaliha.

ZADATAK 110. Kontinuirani obračun zali ha primjenom PPC metode

Na kartici materijalnog knjigovodstva proknjižite stanje i promjene materijala po metodi prosječnihponderiranih cijena (kontinuirani obračun) ako su poznati sljedeći podaci:01.01.2012. stanje 210 kg po 30 kn / kg

07.01.2012. nabavljeno 320 kg po 40 kn / kg

13.01.2012. utrošeno 330 kg


24.01.2012. utrošeno 150 kg


*31.01.2012. zaključite karticu materijalnog knjigovodstva.

55Belak, V., (2006.) Profesionalno računov odstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, Zgombić &






91

Datum OpisKoličina (kg) Jedinična

cijena (kn)

Vrijednost (kn)

Ulaz Izlaz Stanje Duguje Potražuje Saldo

01.01.12. PS 210 210 30 6.300 6.300

07.01.12. Nabava 320 530 40 12.800 19.100

13.01.12. Utrošak 330 200 19.100/530 11.892,45 7.207,55

19.01.12. Nabava 120 320 20 2.400 9.607,5524.01.12. Utrošak 150 170 9.607,55/320 4.503,54 5.104,01

28.01.12. Nabava 110 280 50 5.500 10.604,01

31.01.12. ZS 280 10.604,01

Ukupno 760 760 27.000 27.000

U prvi red unosi se početno stanje. Opis je, stoga, PS, a količina u početnom stanju iznosi 210 kg pa se

u stupac ''ulaz'' piše 210, stanje je 210. U stupac ''jedinična cijena'' upisuje se cijena po kilogramu. U

ovom slučaju ona iznosi 30 kn. Stupci ''duguje'' i ''potražuje'' imaju ulogu dnevnika, osnosno prikazuju

knjiženja na kontu 310 (zalihe sirovina i materijala). Stupac ''saldo'' predstavlja saldo konta 310 na

određeni dan. Dana 07.01. nabavljeno je 320 kg materijala po cijeni od 40 kn za kilogram. U stupac ''opis'' upisuje se

nabava, ulaz je 320 kg a novo stanje je 530 kg (nabavljeno je 320 kg a već od prije na stanju se nalazi210 kg). Cijena po kilogramu u nabavi iznosi 40 kn pa je ukupna vrijednost nabave 12.800 kn (320 kn x

40 kn/kg). Iznos od 12.800 kn upisuje se u stupac duguje (povećava se vrijednost kratkotrajneimovine). Završni saldo na dan 07.01. iznosi 19.100 kn (6.300 kn + 12.800 kn). Dana 13.01. utrošeno je 330 kg pa se u stupac ''opis'' upisuje utrošak. Budući da je potr ošenakoličina, u stupac ''izlaz'' upisuje se 330 pa je novo stanje 200 kg (530 kg – 330 kg). Prosječna cijena,po kojoj je utrošen materijal dobije se na način da se posljednje stanje vrijednosti, prije dana utroška,podijeli s posljednjom ukupnom količinom materijala, također, prije dana utroška (19.100 kn / 530

kg). Dobivena prosječna ponderirana cijena zatim se pomnoži s količinom utrošenog materijala (330

kg) a dobiveni rezultat predstavlja smanjenje vrijednosti na kontu materijala pa se u stupac''potražuje'' upisuje iznos od 11.892,45 kn. Novo stanje na kontu zaliha materijala je 7.207,55 kn

(19.100 kn – 11.892,45 kn).

Kad se zaključa kartica materijalnog knjigovodstva, ukupna količina ulaza i izlaza moraju biti jednake.Također, promet po stupcima ''duguje'' i ''potražuje'' mora biti jednak. Da bi se to postiglo, potrebno

je završno stanje u količini prepisati u stupac ''izlaz'' kao što i završno stanje u vrijednosti treba upisatiu stupac ''potražuje''.

Navedene promjene mogu se prikazati na kontima glavne knjige:

220 - Dobavljači 310 - Zalihe materijala 4 - Trošak materijala

20.700 1) PS° 6.300 16.395,99 2) 2) 16.395,99

1) 20.700 10.604,01 ZS°

Početno stanje na kontu zaliha materijala bilo je 6.300 kn. Tijekom mjeseca siječnja, nabavljeno jeukupno 20.700 kn materijala (12.800 kn + 2.400 kn + 5.500 kn) te su primljene fakture dobavljača.Tijekom istog mjeseca, utrošeno je ukupno 16.395,99 kn materijala (11.892,45 kn + 4.503,54 kn) pase, kao protustavka potražnoj strani konta zaliha, knjiži dugovna strana konta troška.

Završno stanje na kontu zaliha materijala iznosi 10.604,01 kn (6.300 kn +20.700 kn - 16.395,99 kn).



92

7.4.2. FIFO METODA (PRVI ULAZ – PRVI IZLAZ)

FIFO (First In – First Out) znači da će zaliha koja je u fizičkom tijeku prva nabavljena biti terećena natroškove ili rashode.Metoda obračuna zaliha FIFO temelji se na fizičkom tijeku ulaza, tj. nabave zaliha, neovisno o visini

cijena tih zaliha i hoće li zalihe stvarno biti utrošene prema tom redoslijedu. Prema tome, rezultat što

će se pojaviti nakon primjene FIFO metode izražen visinom troškova ili rashoda i zaliha na krajurazdoblja, ovisit će o tome rastu li troškovi nabave zaliha ili padaju57

.

Prednost FIFO metode (u uvjetima umjerene inflacije) sastoji se u tome da vrijednost zaliha na kraju

prikazuje vrijednost najsličniju tekućim troškovima nabave zaliha jer su one vrednovane prema

posljednjim (višim) cijenama. To je osobito izraženo pri velikom obrtaju zaliha kad vrijednost zaliha nakraju otprilike odgovara zamjenskim troškovima zaliha58

.

Osnovni nedostatak FIFO metode (u uvjetima umjerene inflacije) je u tome što će troškovi zaprodano, u pravilu, biti niži od zamjenskih troškova zaliha. Naime, relativno stari (raniji) troškovizaliha sučeljavaju se s prihodom koji je znatno bliskiji tekućem i tako stvaraju devijacije u bruto i neto

dobiti, tj.iskazuju nerelano visoku dobit (u odnosu na tekuće uvjete) na koju se plaća porez59

.

Kao i kod PPC metode, i kod FIFO metode postoje dvije vrste obračuna utroška:

o kontinuirani i

o periodični obračun troška.

Prema kontinuiranom obračunu utroška zaliha FIFO metodom, svaki utrošak zaliha zahtijeva

provođenje obračuna utrošenih zaliha prema redoslijedu i cijenama nabave te se umanji od ukupnevrijednosti raspoloživih zaliha. Preostale zalihe na kraju razdoblja moraju odgovarati iznosu zaliha

utvrđenima popisom a vrednuju se prema cijenama posljednje nabave.

Prema periodičnom obračunu utroška zaliha FIFO metodom, najprije treba utvrditi kolika je bilavrijednost zaliha raspoloživih za utrošak i od nje se oduzima vrijednost zaliha na kraju. Zbrajanjempočetnog stanja i vrijednosti nabavljenih tijekom razdbolja, dobije se ukupna vrijednost zaliharaspoloživih za utrošak. Prema podacima iz knjigovodstva, utvrđuje se vrijednost zaliha na kraju.Rezultati obračuna utroška FIFO metode primjenom kontinuiranog i periodičnog obračuna jednaki su.

ZADATAK 111. Kontinuirani obračun zaliha primjenom FIFO metode

Na kartici materijalnog knjigovodstva proknjižite stan je i promjene materijala po FIFO metodi ako su

poznati sljedeći podaci: 01.01.2012. stanje 210 kg po 30 kn / kg


13.01.2012. utrošeno 330 kg19.01.2012. nabavljeno 120 kg po 20 kn / kg

24.01.2012. utrošeno 150 kg


*31.01.2012. zaključite karticu materijalnog knjigovodstva.





Ibidem.



93

Datum OpisKoličina (kg) Jedinična

cijena (kn)

Vrijednost (kn)

Ulaz Izlaz Stanje Duguje Potražuje Saldo

01.01.12. PS 210 210 30 6.300 6.300

07.01.12. Nabava 320 530 40 12.800 19.100

13.01.12. Utrošak 330 200 210x30 + 120x40 11.100 8.00019.01.12. Nabava 120 320 20 2.400 10.400

24.01.12. Utrošak 150 170 150 x 40 6.000 4.400

28.01.12. Nabava 110 280 50 5.500 9.900

31.01.12. ZS 280 9.900

Ukupno 760 760 27.000 27.000

Najprije se unosi početno stanje na isti način kao i kod PPC metode u prijašnjem zadatku.Dana 07.01. nabavljeno je 320 kg materijala po cijeni od 40 kn za kilogram. U stupac ''opis'' upisuje se

nabava, ulaz je 320 kg a novo stanje je 530 kg (nabavljeno je 320 kg a već od prije na stanju se nalazi

210 kg). Cijena po kilogramu u nabavi iznosi 40 kn pa je ukupna vrijednost nabave 12.800 kn (320 kn x

40 kn/kg). Iznos od 12.800 kn upisuje se u stupac duguje (povećava se vrijednost kratkotrajneimovine). Završni saldo na dan 07.01. iznosi 19.100 kn (6.300 kn + 12.800 kn). Dana 13.01. utrošeno je 330 kg materijala pa se u stupac ''opis'' upisuje utrošak a novo stanje količinematerijala je 200 kg (prije utroška na skladištu bilo je 530 kg a utrošeno je 330 kg). Jedinična cijena zautrošeni materijal utvrđuje se prema vremenu nabave, odnosno prva nabavljena količina najprije ćebiti utrošena. S obzirom da je u početnom stanju bila količina od 210 kg materijala po 30 kn/kg, ta ćese količina sva utrošiti. Ako je ukupni utrošak 330 kg, a utrošeno je 210 kg, potrebno je još utrošiti120 kg. S obzirom da je 07.01. nabavljeno 320 kg materijala po cijeni od 40 kn/kg, od te količineutrošit će se 120 kg materijala. Vrijednost utrošenog materijala bit će 11.100 kn (210 kg x 30 kg/kg +

120 kg x 40 kn/kg) pa je saldo na kontu materijala 8.000 kn. Na skladištu ostaje još 200 kg materijala

po cijeni od 40 kn/kg. Ovaj podatak bitan je kod sljedećeg utroška jer će ovaj materijal biti najstariji,odnosno materijal koji se prvi mora utrošiti. Kad se zaključa kartica materijalnog knjigovodstva, ukupna količina ulaza i izlaza moraju biti jednake.Također, promet po stupcima ''duguje'' i ''potražuje'' mora biti jednak. Da bi se to postiglo, potrebno

je završno stanje u količini prepisati u stupac ''izlaz'' kao što i završno stanje u vrijednosti treba upisatiu stupac ''potražuje''.

Navedene promjene mogu se prikazati na kontima glavne knjige:

220 - Dobavljači 310 - Zalihe materijala 4 - Trošak materijala

20.700 1) PS° 6.300 17.100 2) 2) 17.100

1) 20.700 9.900 ZS°

Početno stanje na kontu zaliha materijala bilo je 6.300 kn. Tijekom mjeseca siječnja, nabavljeno jeukupno 20.700 kn materijala (12.800 kn + 2.400 kn + 5.500 kn) te su primljene fakture dobavljača.Tijekom istog mjeseca, utrošeno je ukupno 17.100 kn materijala (11.100 kn + 6.000 kn) pa se, kaoprotustavka potražnoj strani konta zaliha, knjiži dugovna strana konta troška. Završno stanje na kontu zaliha materijala iznosi 9.900 kn (6.300 kn +20.700 kn – 17.100 kn).



94

7.4.3. METODA SPECIFIČNE IDENTIFIKACIJE POJEDINAČNIH TROŠKOVA Ova metoda obračuna utroška zaliha određena je HSFI-om 10 i MRS-om 2. Metoda specifičneidentifikacije pojedinačnih troškova može se primjenjivati ukoliko predmeti zaliha nisu međusobnorazmjenjivi te ukoliko se specifične troškove može nedvojbeno pridodati identificiranim predmetimazaliha.

Osnovno obilježje metode specifične identifikacije troškova je da se specifičnim jedinicama predmetazaliha pridružuje njihove stvarne povijesne troškove što znači da se troškove zaliha pridružuje ovi sno

o stvarnom fizičkom tijeku zaliha, što kod ostalih metoda obračuna ne mora biti. Naime, kod drug ih

metoda obračuna zaliha obračunani troškovi ne moraju pratiti fizičke tijekom trošenja zaliha. Zbogtoga se često ističe da je metoda specifične identifikacije najobjektivniji pristup u sučeljavanjupovijesnih troškova s prihodom60

.

60Ibidem, str. 633.



95

8. RAZRED 4

U razredu 4 sadržani su troškovi poduzeća (troškovi sirovina i materijala, troškovi vanjskih usluga,troškovi osoblja, troškovi amortizacije, troškovi vrijednosnog usklađenja, rezerviranja, ostali troškovi),financijski i ostali poslovni rashodi.

Potrebno je razlikovati i detaljnije pojasniti pojmove trošak, utrošak, rashod i izdatak.

Troškovi se definiraju kao ''izdaci za dobra i usluge neophodne da bi se izveo poslovni proces u

određenom poslovnom sustavu''61. Također, za troškove se može reći da su ''resursi koji su žrtvovaniili ih se odriče da bi se ostvarili specifični učinci''62

.

Utrošci su usko vezani uz pojam rashoda, te predstavljaju fizičko ulaganje materijalnih vrijednosti idobara u stvaranju učinaka. To su utrošene količine ili pretpostavljeni utrošeni dijelovi stalne i tekućeimovine, usluga i rada u poslovnom procesu, čiji je cilj proizvodnja proizvoda i pružanje usluga63

.

Rashodi su troškovi sadržani u prodanim proizvodima i uslugama64. Rashodi se definiraju i kao

''smanjenja ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje koje nastaje u obliku odljeva ili iscrpljenjaimovine ili stvaranja obveza, a ima za posljedicu smanjenje glavnice, osim u dijelu koji se odnosi na

raspodjelu glavnice sudionicima...a obuhvaća rashode koji proističu iz redovnih aktivnosti i gubitke proizašle iz katastrofa (požar, poplava) ili iz prodaje nekonkurentne imovine... a uključuje inerealizirane gubitke (učinak promjene teča ja i sl.)

65.

Izdaci uvijek predstavljaju izlazak novca iz poslovnog sustava. Razlikuju se gotovinski i obr ačunskiizdaci koji proizlaze iz načina plaćanja, odnosno podmirenja obveza66

.

Po prirodnim vrstama, troškovi se dijele na troškove proizvodnje i neproizvodne troškove. Uneproizvodne troškove ubrajaju se troškovi administracije, uprave i prodaje. Prema HSFI-1 i MRS-1,

troškovi se evidentiraju prema prirodnim vrstama dok HSFI 10, HSFI 16, MRS 2 i MRS 11 određujuodvijanje rasporeda troškova.

Troškovi se mogu podijeliti i po poreznom aspektu na porezno priznate i porezno nepriznate troškove(uvećava ju ukupnu dobit pri utvrđivanju porezne osnovice za obračun poreza na dobit).

Postoje i troškovi koji umanjuju osnovicu poreza na dobit (npr. trošak stručnog usavršavanja).

Poduzeća, koja obavljaju proizvodnu djelatnost, svoje troškove dijele na troškove zaliha (uskladištivitroškovi) i troškove razdoblja (neuskladištivi troškovi). Troškovi razdoblja direktno utječu na rezultatposlovanja.

Poduzeća, koja obavljaju trgovačku djelatnost kao i poduzeća koja obavljaju uslužnu dje latnost bez

proizvodnje usluga, imaju isključivo troškove razdoblja.

61 A Dicitonary of Accounting – Excellent Accountancy (1995.), Oxford University Press, Oxford, str.95.

62Horngren, Ch., T., Datar, S.M., Foster, G., (2003.) Cost Accounting – Amanagerial Emphasis, Prentice Hall,

New Jersey, str. 30.63

Skupina autora (redaktori: Gulin, D., Peršić, M.), (2011.) Upravljačko računovodstvo, Hrvatska zajednica

računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, str. 51.64

Meigs, R. F., Meigs, W. B., (1999.) Računovodstvo: Temelj poslovnog odlučivanja, Mate, Zagreb, str. 108.65

International Accounting Standards 2002., (2002.) International Accounting Standards Board, London, str. F-

24-F-26.66

Skupina autora (redaktori: Gulin, D., Peršić, M.), (2011.) Upravljačko računovodstvo, Hrvatska zajednica

računovođa i financijskih djelatnika, str. 52.



96

8.1. RASPORED TROŠKOVA

Troškovi proizvodnje izravno sudjeluju u procesu proizvodnje. Prilikom rasporeda troškova, sva kontaproizvodnih troškova zatvaraju se a zbroj njihovih iznosa kn jiži se na kontu 490 – Raspored

proizvodnih troškova. Putem ovog konta, dalje raspoređuju se na razred 6 u proces proizvodnje

(konto 600 - Proizvodnja u tijeku). U razredu 6 raspoređuju se na odgovarajućeg nositelja troška(npr. radni nalog).

Troškovi administracije, uprave i prodaje ne mogu se uključiti u trošak zaliha. Ovi troškovi direktnoutječu na rezultat poslovanja. Prilikom rasporeda troškova, svi neuskladištivi troškovi se zatv araju a

njihov zbroj se knjiži na dugovnoj strani konta 491 odakle se raspoređuju na razred 7 (konto 720 –

Rashodi administracije, uprave i prodaje).

RASPORED NAJČEŠĆIH TROŠKOVA

PROIZVODNI ADMINISTRATIVNI

(USKLADIŠTIVI TROŠKOVI): (NEUSKLADIŠTIVI TROŠKOVI):

- tr.osnovnog materijala - tr.uredskog materijala- tr.pomoćnog materijala - tr.sitnog inventara u administraciji

- tr.sitnog inventara u proizvodnji - tr.električne energije u administraciji - tr.električne energije u proizvodnji - tr.telefona

- tr.usluge dorade u proizvdonji - tr.servisa uredske opreme

- tr.servisiranja strojeva - tr.najma

- tr.bruto plaće u proizvodnji - tr.reklame

- tr.amortizacije u proizvodnji - tr.intelektualnih usluga

- tr.pogonske administracije - tr.kazni

- tr.bruto plaće u administraciji - tr.amortizacije u administraciji

490 – raspored proiz.troškova - tr.otpisa1) zbroj zbroj 1A) - tr.reprezentacije

proizvodnih - tr.osiguranja

troškova - bankovne usluge

- tr.kamata

- negativne tečajne razlike

- gubitak iz ulaganja u dionice

- tr.isknjiženja

600 – proizvodnja u tijeku - manjkovi

- tr.službenog puta1A) zbroj - rezerviranja i darivanja

491 – raspored admininistrativnih tr.

1) zbroj zbroj 1A)

administrativnih

troškova

720 – rashodi administracije

1A) zbroj



97

Napomena: kako bi se spriječile eventualne pogreške prilikom rasporeda troškova, na svakom kontu

razreda 4 piše da li je uskladištivi (proizvodni) ili neuskladištivi (administrativni) trošak.

8.2. USKLADIŠTIVI TROŠKOVI

Za potrebe proizvodnje, može se utrošiti materijal iz skladišta ali i materijal koji se ne skladišti nego seizravno stavlja u uporabu.

Ukoliko na kraju razdoblja dio materijala koji se prethodno ne skladišti, već se izravno knjiži na trošak,ne bude potrošen, potrebno je stornirati neiskorišteni iznos materijala na kontu troška i prenijeti ga

na konto zaliha.

Just in time (upravo na vrijeme) ima za cilj smanjenje troškova u proizvodnji kroz postizanje kraćegvremena skladištenja dijelova, sirovina ili izbjegavanje skladištenja i stavljanja sirovina, dijelova i

materijala direktno u proces proizvodnje. Za just in time karakteristična su dva aspekta planiranjaproizvodnje a to su terminiranje izrade i distribucije proizvoda te osiguranje proizvodnje potrebnim

elementima u određenim količinama i u pravo vrijeme.

ZADATAK 112. Utrošak materijala iz skladišta

S° 3100 = 50.000 kn

1. Za potrebe proizvodnje, izdano je 25.000 kn materijala koji se koristi kao osnovni materijal.

2. Također, izdano je i 2.000 kn materijala koji se koristi kao pomoćni materijal .3. Poduzeće je izdalo i 5.000 kn materijala za potrebe pogonske administracije.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje



Trošak osnovnog materijala u proizvodnji

3100

4000 25.000

25.000


Trošak pomoćnog materijala u proizvodnji 3100

4003 2.000

2.000


Trošak materijala pogonskeadministracije u proizvodnji

3100

4006 5.000

5.000



98

ZADATAK 113. Utrošak materijala koji se ne skladišt i – just in time

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. kupilo je materijal i primilo račun dobavljača u iznosu od 60.000 kn +15.000 kn PDV.

2. Prijevoz materijala, prema primljenom računu, iznosi 4.000 kn + 1.000 kn PDV. 3. Materijal je direktno dan u proizvodni proces gdje se koristi kao osnovni materijal.

4. Na kraju godine obavljen je popis materijala gdje je uočeno da je ostalo nepotrošeno 10.000 knosnovnog materijala. Nepotrošeni materijal prenosi se na zalihe.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Fakturna cijena materijala

Pretporez

Dobavljači

3000

1400

220

60.000

15.000

75.000

2. Trošak transporta materijala

Pretporez

Dobavljači

3010

1400

220

4.000

1.000

5.000

3. Fakturna cijena materijalaTrošak transporta materijala

Obračun nabave

30003010

309 64.000

60.0004.000

3a. Obračun nabave

Trošak osnovnog materijala u proizvodnji 309

4000 64.000

64.000

4. Trošak osnovnog materijala u proizvodnji Zalihe materijala

4000

3100

10.000

10.000

ZADATAK 114. Trošak tekućeg održavanja; trošak bruto plaće proizvodnih radnika; trošak amortizacije u proizvodnji

S° 0120 = 15.000 kn (napomena: softwer se koristi u proizvodnom procesu) S° 0193 = 1.000 kn

S° 0231 = 300.000 kn

S° 0290 = 290.000 kn

1. Primljen je račun za trošak tekućeg održavanja stroja. Račun dobavljača iznosi 13.500 kn + 3.375

kn PDV. Dobavljač je plaćen mjenicom. 2. Obračunajte i proknjižite bruto plaće u proizvodnji u iznosu od 140.000 kn od čega se 80.000 kn

odnosi na neto plaće, 40.000 kn na poreze i prireze a 20.000 kn na doprinose. 3. Obračunajte i proknjižite godišnji trošak amortizacije nematerijalne imovine linearnom

metodom po stopi od 25%.

4. Obračunajte i proknjižite godišnji trošak amortizacije zgrade linearnom metodom po stopi od

5%.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Softwer u proizvodnji

Akumulirana amortizacija softwera

Tvornička zgrada

Akumulirana amortizacija tvorn.zgrade

0120

0193

0231

0290

15.000

300.000

1.000

280.000

1. Trošak tekućeg održavanja u proizvodnji Pretporez

Dobavljači

4120

1400

220

13.500

3.375

16.875



99

1a. Dobavljači Obveza za izdanu mjenicu

220

211

16.875

16.875

2. Trošak bruto plaće u proizvodnji Obveze za neto plaće

Obveze za poreze i prireze na plaću

Obveze za doprinose

420

230

241

242

140.000

80.000

40.000

20.0003. Trošak amortizacije nematerijalne

imovine u proizvodnji

Akumulirana amortizacija softwera

430

0193

3.750

3.750

4. Trošak amortizacije materijalne imovine u proizvodnji


4310

0290

10.000

10.000

Napomena: plaća se sastoji od neto plaće, doprinosa za mirovinsko osiguranje i poreza na dohodak.

Trošak bruto plaće za radnike u proizvodnji evidentirat će se na kontu 420 – Trošak bruto plaće uproizvodnji dok će se na kontu 421 evidentirati trošak bruto plaće u administraciji.

Trošak bruto plaće = trošak neto plaće + trošak poreza i prireza + trošak doprinosa

Nabavna vrijednost tvorničke zgrade je 300.000 kn. Do sada je amortizirano 290.000 kn (početnostanje u zadatku). Na kraju godine potrebno je obračunati amortizaciju tvorničke zgrade linearnommetodom. Godišnja stopa je 5% i iznos amortizacije bi trebao iznositi 15.000 kn (300.000 kn x 0,05).Budući da je knjigovodstvena vrijednost zgrade u trenutku obračuna amortizacije 10.000 kn (300.000kn – 290.000 kn), to je ujedno i najveći iznos amortizacije koji se može proknjižiti. Zbog toga se upromjeni br. 4. kao iznos amortizacije knjiži 10.000 kn na kontu troška i na kontu akumuliraneamortizacije.

ZADATAK 115. Obračun amortizacije iznad propisanih stopaS° 0231 = 850.000 kn

S° 0290 = 175.000 kn

1. Obračunajte i proknjižite godišnju amotizaciju tvorničke zgrade linearnom metodom po stopi od12% (maksimalno Zakonom dopuštena stopa je 10%).

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje



0231

0290

850.000

175.000

1. Trošak amortizacije u proizvodnji

Trošak amortizacije iznad poreznodopuštene u administraciji


4310

436

0290

85.000

17.000

102.000

Prema Zakonu o porezu na dobit67, godišnja stopa amortizacije zgrada linearnom metodom iznosi 5%.

Navedena stopa može se udvostručiti. Porezno priznate su amortizacije zgrada obračunane po stopiod 5% ali i udvostručene stope (10%). Amortizacija iznad tih iznosa porezno nije priznata.

Nabavna vrijednost tvorničke zgrade je 850.000 kn. U zadatku treba obračunati godišnju amortizacijulinearnom metodom po stopi od 12%. Trošak amortizacije je 102.000 kn i on se knjiži potražno nakontu akumulirane amortizacije tvorničke zgrade. Budući da je porezno priznat trošak amortizacije




100

do, maksimalno, stope od 10%, potrebno je obračunati taj iznos (850.000 kn x 0,10 = 85.000 kn) pa se85.000 kn knjiži na kontu troška amortizacije u proizvodnji. Razlika između ukupne amortizacije iporezno priznatog troška amortizacije (102.000 kn – 85.000 kn = 17.000 kn) predstavlja trošakamortizacije iznad porezno dopuštenog i evidentira se na kontu 436.

Napomena: troškovi amortizacije iznad porezno dopuštenih stopa porezno su nepriznati troškovi.Troškovi amortizacije iznad porezno dopuštenih stopa (uključujući i dvostruke zakonskestope)troškovi su razdoblja. Budući da su porezno nepriznati troškovi, uvećavaju ukupnu dobit priutvrđivanju porezne osnovice za obračun poreza na dobit. Evidentiraju se na kontu 436.


1. Kupljen je stroj te je primljen račun dobavljača u iznosu od 20.000 kn + 5.000 kn PDV.

2. Prijevoz i montaža stroja, prema računu dobavljača, iznose 3.000 kn + 750 kn PDV. 3. Stroj je pušten u rad 12.02. 4. Obračunajte i proknjižite trošak amortizacije stroja po stopi od 20% do kraja listopada.

5. Stroj je prodan kupcu 15.10. te je ispostavljen račun u iznosu od 21.000 kn + 5.250 kn PDV.

8.3. NEUSKLADIŠTIVI TROŠKOVI

Kao što je navedeno u uvodu osmog poglavlja, neuskladištivi troškovi su troškovi razdoblja i direktnoutječu na rezultat poslovanja.

ZADATAK 117. Trošak najma, oglašavanja, električne energije, telefona ,...1. Primljen je račun telekom operatera u iznosu od 15.000 kn + 3.750 kn PDV. 2. Primljen je i račun za oglašavanje u novinama u iznosu od 10.000 kn + 2.500 kn PDV.

3. Poduzeće je unajmilo poslovni prostor. Primljen je račun za najam u svoti od 12.000 kn +3.000

kn PDV.4. Primljen je račun za potrošenu električnu energiju u iznosu od 80.000 kn + 20.000 kn PDV od

čega je 80% troška električne energije raspoređeno u administraciju a ostatak u proizvodnju.

5. Primljen je i račun za potrošeni plin u iznosu od 25.000 kn + 6.250 kn PDV od čega se polovicatroška plina knjiži u administraciju a druga polovica u proizvodnju.

6. Trošak grafičkih usluga, za uvez, iznosi 8.000 kn + 2.000 kn PDV. 7. Primljen je R-2 račun obrtnika za konzultantske usluge u iznosu do 4.800 kn + 1.200 kn PDV.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Trošak telefona u administraciji

Pretporez

Dobavljači

4100

1400

220

15.000

3.750

18.750

2. Trošak reklame u administracij i Pretporez

Dobavljači

415

1400

220

10.000

2.500

12.500

3. Trošak najma u administraciji Pretporez

Dobavljači

414

1400

220

12.000

3.000

15.000

4. 80% tr. električne energije u administraciji 20% tr. električne enrgije u proizvodnji Pretporez

Dobavljači

4070

4060

1400

220

64.000

16.000

20.000

100.000



101

5. 50% tr. plina u administraciji

50% tr.plina u proizvodnji

Pretporez

Dobavljači

4071

4061

1400

220

12.500

12.500

6.250

31.250

6. Trošak grafičkih usluga u administraciji


4114

1400220

8.000

2.00010.000

7. Trošak konzultantskih usluga uadministraciji

Nepriznat PDV


4163

1408

222

4.800

1.200

6.000

ZADATAK 118. Trošak osobnog automobila

S° 0320 = 90.000 kn

S° 0392 = 25.000 kn

1. Primljen je račun za trošak registracije osobnog automobila u iznosu od 2.000 kn + 500 kn PDV. 2. Račun za diesel gorivo za osobni automobil iznosi 600 kn + 150 kn PDV. 3. Trošak servisa osobnog automobila, prema primljenom računu, iunosi 2.800 kn + 700 kn PDV.

4. Račun za rent-a-car, prema računu dobavljača, iznosi 1.000 kn + 250 kn PDV. 5. Primljen je i račun osiguravajućeg društva za osiguranje osobnog automobila u iznosu od 1.000

kn.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Osobni automobil

Akumulirana amortizacija osobnog

automobila

0320

0392

90.000

25.0001. 70% tr. registracije osobnog automobila

u administraciji

30% tr.registracije osobnog automobila

u administraciji

Dobavljači

4130

4131

220

1.750

750

3.500

2. 70% tr.diesel goriva za osobni automobil

u administraciji

30% tr.diesel goriva za osobni automobil

u administraciji

Dobavljači

4075

4076

220

525

225

750

3. 70% tr.servisa osobnog automobila uadministraciji

30% tr.servisa osobnog automobila u

administraciji

Dobavljači

4055

4056

220

2.450

1.050

3.500

4. 70% tr.rent-a-car-a u administraciji

30% tr.rent-a-car-a u administraciji

Dobavljači

4145

4147

220

875

375

1.250

5. Trošak osiguranja osobnog automobila uadministraciji

Dobavljači 464

220

1.000

1.000



102

S obzirom da se troškovi osobnog automobila (osim troška osiguranja) dijele na porezno priznate(70%) i porezno nepriznate (30%), za svaki trošak otvaraju se po dva konta. Trošak registracije iznosi 2.000 kn + 500 kn PDV. S obzirom da se pretporez ne može priznati poulaznim računima za troškove osobnog automobila, potrebno je zbrojiti iznos računa i pretporeza

(2.500 kn). Dobiveni zbroj množi se s 0,7 a dobiveni rezultat (2.500 kn x 0,7 = 1.750 kn) knjiži se na

kontu 70% troška registracije osobnog automobila. Taj iznos porezno je priznat. Zatim se zbroj računai pretporeza (2.500 kn) pomnoži s 0,3 a dobiveni rezultat (750 kn) knjiži se na kontu 30% troškaregistracije osobnog automobila. Ovaj trošak je porezno nepriznat te uvećava ukupnu dobit prilikom

izračuna porezne osnovice za obračun poreza na dobit.

Obračun i knjiženje troška amortizacije osobnog automobila obrađeni su u poglavlju 4.

Napomena: troškovi osobnog automobila (registracija, autogume, rezervni dijelovi i tekućeodržavanje, gorivo, operativni leasing osobnog automobila, rent-a-car usluge) dijele se porezno

priznate i porezno nepriznate troškove: 70% troška porezno je priznato a 30% porezno nepriznato.Izmjenom Zakona o PDV-u

68, nije dozvoljeno priznavanje pretporeza po ulaznim računima za

troškove osobnog automobila. U ovu skupinu ne ubrajaju se osobni automobili te ostala prijevoznasredstva namijenjena za obavljanje djelatnosti.

Trošak osiguranja osobnog automobila u potpunosti porezno je priznat trošak.

ZADATAK 119. Trošak vanjskih usluga reprezentacije ; plaćanje kreditnom karticom 1. Primljen je račun za poslovnu večeru (reprezentacija) u iznosu od 16.000 kn + 4.000 kn PDV.

Zaposlenik je platio večeru kompanijskom kreditnom karticom.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. 70% tr.reprezentacije u administraciji 30% tr.reprezentacije u administraciji

Obveze prema izdavateljima kreditnih

kartica

41804181

216

14.0006.000

20.000

Na kontu 70% troška reprezentacije evidentira se iznos koji se obračuna na način da se zbroje iznosprimljenog računa i pretporeza. Dobiveni zbroj zatim se pomnoži s 0,7 što daje konačni iznos od14.000 kn [(16.000 kn + 4.000 kn) x 0,7].

Na isti način obračuna se i iznos 30% -tnog troška reprezentacije samo što se zbroj računa ipretporeza množi s 0,3.

Napomena: prema izmjenama Zakona o PDV-u69

, poduzeće nema pravo na priznavanje pretporezaza primljene račune za troškove reprezentacije. Također, cijeli trošak reprezentacije nije porezno

priznat: 70% troška reprezentacije porezno je nepriznato dok je 30% porezno priznato. Porezno nepriznati trošak uvećava ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračunporeza na dobit.


69Ibidem.



103

ZADATAK 120. Trošak bruto plaća u administraciji ; trošak stručnog usavršavanja

1. Obračunane su plaće zaposlenika u administraciji, upravi i prodaji u neto iznosu od 50.000 kn.

Obveze za poreze i prireze iznose 30.000 kn a obveze za doprinose 20.000 kn.

2. Primljen je račun za seminar za stručno usavršavanje za jednog radnika u iznosu od 14.000 kn +

3.500 kn PDV.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Obveze za neto plaće

Obveze za poreze i prireze

Obveze za doprinose

Trošak bruto plaće u administraciji

230

241

242

421 100.000

50.000

30.000

20.000

2. Trošak stručnog usavršvanja uadministraciji

Pretporez

Dobavljači

469

1400

220

14.000

3.500

17.500

Napomena: trošak školovanja i stručnog usavršavanja trošak je koji umanjuje ukupnu dobit prilikom

utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit.

ZADATAK 121. Trošak amortizacije u administraciji S° 0112 = 20.000 kn

S° 0191 = 12.000 kn

S° 0230 = 200.000 kn

S° 0290 = 50.000 kn

1. Obračunajte godišnju amortizaciju licencije linearnom metodom ako je godišnja stopa

amortizacije 25%.2. Obračunajte godišnju amortizaciju poslovne zgrade linearnom metodom ako je godišnja stopa

amortizacije 15 % (maksimalna stopa dopuštena Zakonom iznosi 10%).

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Licencija

Akumulirana amortizacija licencije

Poslovna zgrada

Akumulirana amortizacija poslovne

zgrade

0112

0191

0230

0290

20.000

200.000

12.000

50.000

1. Troš ak amortizacije nematerijalneimovine u administraciji

Akumulirana amortizacija licencije

430

0191

5.000

5.000

2. Trošak amortizacije materijalne imovine uadministraciji

Trošak amortizacije iznad poreznodopuštene u administraciji

Akumulirana amortizacija poslovne

zgrade

4311

436

0290

20.000

10.000

30.000

Trošak amortizacije posl. zgrade iznad porezno dopuštene stope (10.000 kn) porezno je nepriznat

trošak te uvećava ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit.



104

ZADATAK 122. Trošak kazni; ukidanje rezerviranja

S° 2821 = 40.000 (tri godine)

1. Sudski spor je okončan te je primljeno pravomoćno sudsko rješenje za izrečenu kaznu u iznosuod 12.000 kn. Kazna je plaćena sa žiro-računa. U potpunosti se ukidaju rezerviranja za gubitke u

sudskim sporovima.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Dugoročna rezerviranja za gubitke po

započetim sudskim sporovima 2821 40.000

1. Trošak kazne u administraciji Žiro-račun

484

1000

12.000

S°xx 12.000

1a. Dugoročna rezerviranja za gubitke pozapočetim sudskim sporovima


2821

782

40.000

40.000

Kad se u potpunosti ukidaju dugoročna rezerviranja, potrebno je zatvoriti konto dugoročnihrezerviranja (12.000 kn) a protustavka bit će priznavanje prihoda od ukidanja rezerviranja u

razredu 7.

Napomena: trošak kazni (npr. za gospodarski prijestup, sudsko rješenje o plaćanju kazne, itd.)porezno je nepriznat trošak te uvećava ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice zaobračun poreza na dobit.

ZADATAK 123. Trošak popravka; ukidanje rezerviranja

S° 2820 = 10.000 (dvije godine)

1. Primljen je račun kooperanta za usluge popravka uredskog računala u prvoj godini jamstvenogroka u iznosu od 4.000 kn + 1.000 kn PDV. Ukidaju se rezerviranja za rizike u garancijskom roku

za prvu godinu.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Dugoročna rezerviranja za usluge popravka u garancijskom roku 2820 10.000

(2 godine)

1. Trošak vanjskih usluga popravka uadministraciji


4124

1400220

4.000

1.0005.000

1a. Dugoročna rezerviranja za usluge popravka u garancijskom roku


2820

782

5.000(1 godina)

5.000

Poduzeće je rezerviralo iznos od 10.000 kn na dvije godine za usluge popravka u jamstvenom roku.

Budući da je prošla jedna godina i treba ukinuti rezerviranja za prvu godinu, ista se ukidaju za pola

rezerviranog iznosa (5.000 kn).



105

ZADATAK 124. Darovanje u humanitarne svrhe

S° 1000 = 300.000 kn

1. Poduzeće ''Dante'' d.o.o. donijelo je odluku o doniranju 42.000 kn za potrebe KBC-a Firule u

Splitu. Novac je isplaćen sa žiro-računa. Poduzeće ''Dante'' d.o.o., u prethodnoj godini, ostvarilo

je 1.500.000 kn ukupnog prihoda.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Žiro-račun 1000 300.000

1. Trošak darivanja do 2% ukupnih prihoda uadministraciji

Trošak darivanja iznad 2% ukupnih

prihoda u administraciji

Žiro-račun

486

487

1000

30.000

12.000

42.000

Budući da je poduzeće u prethodnoj godini imalo ukupne prihode u iznosu od 1.500.000 kn, najprije

treba izračunati 2% od navedenog iznosa a to je 30.000 kn. Iznos darovanja do 30.000 kn porezno jepriznat trošak a sve iznad porezno je nepriznat trošak. Poduzeće je darovalo 42.000 kn što znači da se

dio iznosa evidentira na kontu porezno priznatog troška a dio iznosa na kontu porezno nepriznatogtroška. Zbog navedenog, 30.000 kn knjiži se na kontu 486 a 12.000 kn (42.000 kn – 30.000 kn) na

kontu 487 .

Napomena: darovanja do 2% ukupnog prihoda porezno su priznati troškovi. Iznosi iznad 2% ukupnihprihoda porezno su nepriznati troškovi te uvećavaju ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezneosnovice za obračun poreza na dobit.



106

ZADATAK 125. Raspored troškova

S°: osnovni materijal 900.000, pomoćni materijal 80.000, ostali troškovi administracije 12.000, trošaksitnog inventara u proizvodnji 10.000, trošak električne energije u proizvodnji 74.000, trošakelektrične energije u administraciji 14.000, trošak telefona 8.000, trošak dorade u proizvodnji 96.000,komunalna naknada 6.000, usluge kontrole kakvoće u proizvodnji 18.000, bruto plaće u proizvodnji

580.000, bruto plaće u administraciji 220.000, amortizacija građevina u proizvodnji 86.000,amortizacija građevina u administraciji 16.000, dnevnice za putovanja 22.000, zatezne kamate 2.000. 1. Prenesite sve proizvodne (uskladištive) troškove na proizvodnju u tijeku.

2. Prenesite sve administrativne (neuskladištive) troškove na rashode.

Zbog velikog broja početnih stanja troškova, rješenje ovog zadatka prikazat će se na kontima umjesto

pomoću dnevnika.

4000 – osn.mat. u proiz. 4003 – pom.mat.u proiz. 4017 – ostali tr.admin. 4040 – tr.sit.inv.u proiz.

S° 900.000 900.000 1) S° 80.000 80.000 1) S° 12.000 12.000 2) S° 10.000 10.000 1)

4060 – tr.el.en.u proiz. 4060 – tr.el.en.u adm. 4100 – tr.tel.admin. 4110 – tr.dorade u proiz

S° 74.000 74.000 1) S° 14.000 14.000 2) S° 8.000 8.000 2) S° 96.000 96.000 (1

4170 – tr.kom.nakn. u adm. 4190 – tr.kontr.kakv.u proiz. 420 – tr.br.pl.u proiz. 421 – tr.br.pl.u adm.

S° 6.000 6.000 2) S° 18.000 18.000 1) S° 580.000 580.000 1) S°220.000 220.000 2)

4310 – tr.amor.građ. u proiz. 43101 – tr.amor.građ.u adm. 4600 – tr.sl.puta u adm. 474 – tr.kamata u adm.

S° 86.000 86.000 1) S° 16.000 16.000 2) S° 22.000 22.000 2) S° 2.000 2.000 2)

490 – raspored proiz.tr. 600 – proizvodnja u tijeku 491 – raspored.adm.tr. 720 – rashodi admin.

1) 1.844.000 1.8440.000 1a) 1a) 1.844.000 2) 300.000 300.000 2a) 2a) 300.000

U prvoj promjeni, potrebno je prenijeti sve proizvodne troškove na proizvodnju u tijeku. Najprije se

zatvaraju svi proizvodni troškovi a njihov zbroj se, kao protustavka, knjiži na kontu 490. Potrebno je,

zatim, zatvoriti konto 490 a navedeni iznos prenijeti na proizvodnju u tijeku (konto 600) budući da seti troškovi priznaju u troškove zaliha proizvoda.

Neuskladištivi troškovi ne priznaju se u troškove zaliha pa je, kod rasporeda administativnih troškova,potrebno zatvoriti konta administrativnih troškova, njihov zbroj proknjižiti dugovno na kontu 491 koji

se potom zatvara a zbroj svih administrativnih troškova knjiži se na dugovnu stranu konta 720.



107


1. Kupljen je materijal te je odmah uskladišten. Primljeni račun dobavljača iznosi 130.000 kn +

32.500 kn PDV.

2. Za potrebe proizvodnje izdano je 13.000 kn materijala koji se koristi kao pomoćni materijal. 3. 3.000 kn materijala izdano je za potrebe pogonske administracije.

4. 10.000 kn materijala dano je u doradu u drugo poduzeće. 5. Trošak dorade materijala, prema primljenom računu, iznosi 4.000 kn + 1.000 kn PDV.

6. Trošak transporta dorađenog materijala obavljen je u vlastitoj režiji. Interni obračun iznosi 900

kn.

7. Dorađeni materijal zaprimljen je na zalihe (konto 3100-A).

8. Kupljen je materijal u inozemstvu te je odmah izdan za potrebe administracije kao uredski

materijal. Primljeni račun inozemnog dobavljača iznosi 1.000 € (1€ = 7,35kn).

9. Plaćen je inozemni dobavljač po tečaju 1€=7,40kn.

10. Primljen je predujam za uslugu najma poslovnog prostora u bruto svoti od 25.000 kn.

Ispostavljen je račun za predujam u svoti od 20.000 kn + 5.000 kn PDV.

11. Poduzeće je iznajmilo poslovni prostor i ispostavilo konačni račun na 20.000 kn + 5.000 kn PDV.

12. Potraživanje od kupca zatvoreno je iz primljenog predujma (potrebno je korigirati obvezu zaPDV!).

13. Kupljeno je 9 suncobrana pojedinačne nabavne vrijednosti 100 kn te je primljen račun u iznosu

od 900 kn + 225 kn PDV.

14. Prijevoz sitnog inventara (suncobrana) iznosi, prema primljenom računu, 135 kn + 33,75 kn PDV.

15. Napravljen je obračun nabave sitnog inventara te se isti stavlja na zalihe. 16. Za potrebe administracije izdana su dva suncobrana te je izvršen njihov 50%-tni otpis.

17. Za vrijeme uporabe jedan suncobran uništen je i isknjižen.

18. Proknjižite trošak plaća proizvodnih radnika u bruto iznosu od 100.000 kn od čega se 60.000 knodnosi na neto plaće, 25.000 kn na doprinose a 15.000 kn na poreze i prireze.

19. Proknjižite trošak plaća zaposlenika u administraciji u bruto iznosu od 65.000 kn od čega se45.000 odnosi na neto plaće, 15.000 kn na doprinose a 5.000 na poreze i prireze.

20. Primljen je račun za usluge dorade u proizvodnji u svoti od 18.000 kn + 4.500 kn PDV.

21. Račun za električnu energiju iznosi 36.000 kn + 9.000 kn PDV. Troškovi se raspoređuju 80% uproizvodnju i 20% u administraciju.

22. Sa žiro-računa plaćen je račun za telefon u iznosu od 500 kn + 125 kn PDV.

23. Primljen je račun hotela za konzumaciju jela i pića na poslovnom ručku (reprezentacija) u iznosu

od 4.000 kn + 1.000 kn PDV.

24. Primljen je račun za rent-a-car u iznosu od 1.000 kn + 250 kn PDV.

25. Prodane su usluge te je ispostavljen račun kupcu na iznos od 10.000 kn + 2.500 kn PDV.

26. Nakon izvjesnog vremena vrijednosno usklađujemo potraživanja od kupca za prodane usluge.

27. Prenesite sve proizvodne (uskladištive) troškove. 28. Prenesite sve administrativne (neuskladištive) troškove.


1. Primljen je dugoročni kredit od banke u iznosu od 90.000 kn.

2. Banka šalje obračun kamata u iznosu od 9.000 kn. 3. Sa žiro-računa plaćene su obveze za kamatu (vidi promjenu 2.) te otplatna kvota u iznosu od

10.000 kn.

4. Uplaćeno je, sa žiro-računa, 6.000 kn u blagajnu.

5. Nije primljena faktura za potrošeni plin u administraciji pa je samostalno obračunat trošak uiznosu od 3.500 kn.

6. Stigao izvod koji potvrđuje uplatu novca u blagajnu.



108

7. Isplaćena je akontacija za službeni put u iznosu od 2.400 kn. 8. Zaposlenik se vratio sa službenog puta i podnio obračun istoga na 1.900 kn + 475 kn PDV što je

blagajna odmah riješila.

9. Prodani su proizvodi te je ispostaviljen račun inozemnom kupcu na 6.300 € po tečaju 100€ = 755kn.

10. Inozemni kupac plaća račun po tečaju 1€ = 7,57 kn. 11. Odobren je kratkoročni kredit poduzeću Y u iznosu od 16.000 kn. 12. Poduzeću Y ispostavljen je račun za kamate u iznosu od 1.500 kn. 13. Naplaćene su kamata (vidi promjenu 12.) te otplatna kvota u iznosu od 8.500 kn.

14. Naknadno je primljena faktura za plin na iznos od 4.200 kn + 1.050 kn PDV. Trošak plina se knjižiu administraciji (vidi promjenu 5.).

15. Za kupnju materijala, sa žiro-računa, dan je predujam dobavljaču u bruto iznosu 31.250 kn.

16. Primljen je račun za predujam (ostvareno je pravo na pretporez!). 17. Dobavljač je isporučio materijal i ispostavio konačni račun na 25.000 kn + 6.250 kn PDV. 18. Transport materijala obavljen je o vlastitom trošku. Interni obračun iznosi 2.300 kn.

19. Račun za transportno osiguranje materijala iznosi 700 kn.

20. Izvršen je obračun nabave materijala.21. Materijal je zaprimljen u skladište. 22. Račun dobavljača materijala podmiren je iz danog predujma (ispravlja se pretporez!).

23. Primljen je R-2 račun za servis u svoti od 1.000 kn + 250 kn PDV.

24. Sa žiro-računa plaćen je R-2 račun (ostvareno je pravo na pretporez!).

8.4. TROŠKOVI U INTERNOM OBRAČUNU

Način obuhvaćanja troškova u internom obračunu treba biti u funkciji osiguranja informacijskeosnovice za menadžere svih hijerarhijskih razina koje su im neophodne u procesu donošenja cilju

usmjerenih poslovnih odluka a to znači70

:o jasno definirati informacijske zahtjeve internih korisnika,

o realno procijeniti mogućnosti računovodstvene službe da udovolji informacijskim zahtjevimaciljnih korisnika uvažavajući načelo ekonomičnosti,

o definirati organizacijske pretpostavke izvještavanja o troškovima i s njima povezanimračunovodstvenim kategorijama te

o osigurati usporedivost iskazanih troškova sa srodnim poslovnim sustavima u okruženju(benchmarking).

Na konačni iznos troškova proizvoda utječe da li se primjenjuje obračun po ukupnim ili obračun podjelomičnim troškovima. Obračun po ukupnim troškovima obuhvaća dodjeljivanje direktnih iindirektnih troškova svakom proizvodu dok obračun po djelomičnim troškovima podrazumijeva da će

ukupni troškovi proizvoda biti na razini vari jabilnih.Koliki će biti troškovi proizvoda (vrijednost proizvodnje, cijena koštanja proizvoda, vrijednost zalihagotovih proizvoda...) u obračunu po ukupnim troškovima ovisi o tome da li se primjenjuje klasičniobračun po ukupnim troškovima (% općih troškova), Activity Based Costing (ABC) metoda (uzročnicitroškova) ili neki drugi suvremeni oblik obračuna71

.

Ovaj praktikum usredotočit će se na proučavanje jednog segmenta i to klasičnog obračuna poukupnim troškovima. Međutim, važno je ponoviti da se uz troškove proizvoda u poduzeću javljaju i troškovi razdoblja. Tosu troškovi koji nisu direktno vezani uz proizvodni proces.



Ibidem.



109

8.4.1. KLASIČNI OBRAČUN PO UKUPNIM TROŠKOVIMA: OBRAČUN TROŠKOVA PORADNOM NALOGUTemeljne zadaće sustava obračuna troškova su72

:

o identifikacija troškova po prirodnim vrstama, o evidentiranje i obuhvaćanje troškova proizvodnje po mjestima troškova,

o raspoređivanje indirektnih troškova sa sporednih i pomoćnih mjesta troškova na glavnamjesta troškova,

o evidentiranje i obuhvaćanje troškova po nositeljima troškova (proizvodima) te

o utvrđivanje jediničnog troška proizvodnje za svaki proizvod.

Dva su osnovna sustava obračuna troškova73:

o sustav obračuna troškova po radnom nalogu i o procesni sustav obračuna troškova.

Dalje će naglasak biti na sustavu obračuna po radnom nalogu. Direktni troškovi izravno seraspoređuju na proizvode dok se opći troškovi proizvodnje (dalje: OTP) mogu rasporediti na dva

načina i to tradicionalnim pristupm te suvremenim pristupom. Kod tradicionalnog pristupa OTP pratese po mjestima troškova a raspoređuju se putem jedne stope dodatka na nositelje troškova. Kodsuvremenog pristupa, OTP se prate po aktivnostima koje su ih prouzročile a potom se raspoređuju nanositelje troškova pomoću više različitih čimbenika trošenja.

Obračun troškova po radnom nalogu karakterističan je za proizvodnju po narudžbi. Za svaki proizvod,

odnosno seriju istovrsnih proizvoda, ispostavlja se posebni radni nalog. Radni nalog u biti predstavlja

jedinicu proizvoda ili skupinu prepoznatljivih proizvoda koji se proizvode po odvojenim

specifikacijama kupaca74

. Svaki radni nalog u ovoj vrsti proizvodnje tretira se kao privredni nositelj

troškova75.

Na svakom radnom nalogu prikupljaju se proizvodni troškovi koje je taj radni nalog prouzročio.

Troškovi direktnog materijala i direktnog rada direktni su troškovi proizvodnje te se izravnoraspoređuju na radne naloge dok se OTP raspoređuju na radne naloge putem odabranog ključa. Tomože biti količina materijala, troškovi materijala, troškovi rada, sati rada, sati rada stroja, itd.

Potrebno je izračunati koeficijent rasporeda troškova proizvodne režije a zatim dobiveni koeficijentpomnožiti s zadanim ključem kako bi se dobio iznos OTP-a za pojedini radni nalog.

Primjeri izračuna koeficijenta rasporeda OTP-a:

, , ,

, .

72Ibidem, str. 172.

73Horngren, Foster, Datar, (2003.) Cost Accounting – Amanagerial Emphasis, Prentice Hall, New Jersey, str. 98.

74Gulin, D., (2000.) Obračun troškova proizvodnje po radnom nalogu, HZRFD - Računovodstvo i financije1/2000, Zagreb, str. 15.


računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, str. 173.



110

ZADATAK 128. Radni nalog

S° 03011 = 45.000 kn (stroj za proizvodnju mobitela)

S° 03901 = 10.000 kn (stroj za proizvodnju mobitela)

S° 03012 = 69.000 kn (stroj za proizvodnju laptopa)

S° 03902 = 14.000 kn (stroj za pro izvodnju laptopa)

S° 0310 = 20.000 kn S° 0391 = 2.000 kn

S° 2520 = 50.000 kn

S° 3100 = 80.000 kn

1. Za potrebe proizvodnje mobitela izdano je 30.000 kn materijala a za proizvodnju laptopa 50.000

kn materijala.

2. Trošak bruto plaća u proizvodnji iznosi 350.000 kn od čega se 200.000 kn odnosi na neto plaće,90.000 kn na poreze i prireze a ostatak na doprinose.

3. Trošak bruto plaća u administraciji iznosi 200.000 kn od čega se 120.000 kn odnosi na netoplaće, 50.000 kn na poreze i prireze a ostatak na doprinose.

4. Primljen je račun za tekuće održavanje stroja za proizvodnju laptopa u iznosu od 20.000 kn +

5.000 kn PDV.5. Primljen je račun za kamatu na primljeni dugoročni kredit banke u iznosu od 1.000 kn. 6. Obračunajte i proknjižite godišnje amortizacije strojeva linearnom metodom po stopi od 25%. 7. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju uredske opreme linearnom metodom po stopi od

25% godišnje. 8. Napravite obračun troškova te ih prenesite. Opće troškove proizvodnje (OTP) rasporedite na

proizvode temeljem vrijednosti utrošenog materijala.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Stroj za proizvodnju mobitela Akumulirana amortizacija stroja za

proizvodnju mobitela

Stroj za proizvodnju laptopa

Akumulirana amortizacija stroja za

proizvodnju laptopa

Uredska oprema

Akumulirana amortizacija uredske

opreme

Obveze za primljeni dugoročni kredit banke

Zalihe materijala

03011

03901

03012

03902

0310

0391

2520

3100

45.000

69.000

20.000

80.000

10.000

14.000

2.000

50.000


Trošak osnovnog materijala u proizvodnji mobitela

Trošak osnovnog materijala u proizvodnji laptopa

3100

4000

4000

30.000

50.000

80.000

2. Trošak bruto plaća u proizvodnji OTP

Obveze za neto plaće


Obveze za doprinose

420

230

241

242

350.000

200.000

90.000

60.000



111

3. Trošak bruto plaća u administraciji Obveze za neto plaće


Obveze za doprinose

421

230

241

242

200.000

120.000

50.000

30.000

4. Trošak održavanja stroja za proizvodnju

laptopaPretporez

Dobavljači

4121400

220

20.0005.000

25.000

5. Trošak kamate u administraciji Obveza za kamatu

473

232

1.000

1.000

6. Trošak amortizacije stroja za proizvodnjumobitela

Akumulirana amortizacija stroja

Trošak amortizacije stroja za proizvodnju

laptopa


4310

03901

4310

03902

11.250

17.250

11.250

17.250

7. Trošak amortizacije dugotrajne imovineu administraciji

Akumulirana amortizacija uredske

opreme

4311

0391

5.000

5.000

8. Trošak osnovnog materijala u proizvodnji mobitela

Trošak amortizacije stroja za proizvodnjumobitela

Trošak bruto plaća u proizvodnji OTP

Raspored proizvodnih troškova (mobiteli)

4000

4310

420

490 172.500

30.000

11.250

131.250

8a. Raspored proizvodnih troškova (mobiteli)

Proizvodnja u tijeku (mobiteli)

490

600 172.500

172.500

8b. Trošak osnov nog materijala u proizvodnji

laptopa

Trošak održavanja stroja za proizvodnjulaptopa

Trošak amortizacije stroja za proizvodnjulaptopa

Trošak bruto plaća u proizvodnji OTP

Raspored proizvodnih troškova (laptopi)

4000

412

4310

420

490 336.000

80.000

20.000

17.250

218.750

8c. Raspored proizvodnih troškova (laptopi) Proizvodnja u tijeku (laptopi)

490

600 336.000

336.000

8d. Trošak bruto plaća u administraciji Trošak amortizacije dugotrajne imovineu administraciji

Raspored administrativnih troš kova

420

4311

491 205.000

200.000

5.000

8e. Raspored administrativnih troškova

Rashodi administracije

491

720 205.000

205.000

Kako bi se lakše raspoznali direktni i OTP troškovi, svaki naziv konta troška dobio je oznaku (mobitel

ili laptop za direktne troškove a OTP za opće troškove proizvodnje). Direktni troškovi su troškovimaterijala, troškovi amortizacije strojeva kao i trošak održavanja stroja za proizvodnju laptopa.Trošak bruto plaća u proizvodnji opći je trošak proizvodnje.



112

Prilikom rasporeda troškova, potrebno je rasporediti opće troškove proizvodnje, odnosno trošakbruto plaća u proizvodnji u ovom slučaju. Raspoređuju se prema vrijednosti utrošenog materijala.Potrebno je izračunati koeficijent rasporeda OTP-a pomoću razlomka:

.

Ukupni iznos OTP-a je 350.000 kn a ukupna vrijednost utrošenog materijala 80.000 kn (30.000 kn +50.000 kn). Uvrštavnjem traženih vrijednosti u razlomak dobije se vrijednost koeficijenta (k=4.375).

Za proizvodnju mobitela utrošeno je 30.000 kn materijala pa se 30.000 kn množi s 4.375 a dobivenirezultat (131.250 kn) predstavlja dio OTP-a koji se raspoređuje na proizvodne troškove u proizvodnjimobitela. Za proizvodnju laptopa utrošeno je 50.000 kn materijala pa se taj iznosi pomnoži skoeficijentom a dobiveni rezultat (218.750 kn) predstavlja dio OTP-a koji se raspoređuje naproizvodne troškove koji se odnose na proizvodnju laptopa. Najprije će radi raspored proizvodnih troškova u proizvodnji mobitela. Zatvaraju se konta direktnih

troškova proizvodnje mobitela (osnovni materijal i trošak amortizacije stroja) a zatim se konto troškabruto plaće u proizvodnji zatvara za 131.250 kn (ranije je preko koeficijenta ovaj iznos raspoređen natrošak proizvodnje mobitela). Zbroj iznosa zatvorenih konta knjiži se na dugovnu stranu konta 490

koji se potom i zatvara a protustavka je dugovna strana konta 600.Potom se radi raspored troškova u proizvodnji laptopa. Zatvaraju se direktni troškovi (materijal,amortizacija stroja i održavanje stroja) a potom i OTP (trošak bruto plaće) u iznosu od 218.750 kn.

Protustavka bit će dugovna strana konta 490 koji se potom i zatvara te se knjiži dugovna strana konta

proizvodnje u tijeku.

Na kraju, treba napraviti i raspored administrativnih troškova koji direktno terete rashode.



113

9. RAZRED 6

U razredu 6 sadržani su proizvodnja, biološka imovina, gotovi proizvodi, roba i dugotrajna imovinanamijenjena prodaji.

9.1. PROIZVODNJA – TROŠKOVI PROIZVODNJE I ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA

Troškovi proizvodnje (konverzije), prema HSFI 10 i MRS 2, uključuju troškove izravno povezane sorganizacijskim jedinicama proizvodnje, kao što su direktan rad i direktan materijal. Također,

uključuju i sustavno raspoređene fiksne i varijabilne opće troškove proizvodnje koji su nastalikonverzijom materijala u gotove proizvode.

Zalihe proizvodnje dijele se, prema stupnju dovršenosti, na proizvodnju u tijeku, zalihe poluproizvoda

i zalihe gotovih proizvoda.

Dovršenjem (u potpunosti ili djelomično) proizvodnje u tijeku, potrebno je razdužiti konto 600 za

vrijednost dovršene proizvodnje a protustavka bit će konto zaliha gotovih proizvoda (630).

Razlikuju se dva tipa proizvodnje:

o procesni tip proizvodnje i

o sustav radnih naloga.

Kod procesnog tipa proizvodnje vrijednost svakog pojedinog gotovog proizvoda izračunava se tako dase troškovi proizvodnje ukupne količine proizvoda podijele s količinom. Količina se određuje u

jedinicama mjere kao što su komad, kilogram, litra, itd. Ako se proizvodnja prati u sustavu radnihnaloga, onda se za svaki radni nalog posebno utvrđuju troškovi proizvodnje i stupanj dovršenosti76

.

Napomena: prodajom gotovih proizvoda, potrebno je razdužiti skladište gotovih proizvoda koje se ne

razdužuje po prodajnoj cijeni već po cijeni po kojoj su dotični gotovi proizvodi zaduženi na skladište.

ZADATAK 129. Proizvodnja u tijeku; zalihe gotovih proizvoda

S° 490 = 250.000 kn

1. Prenesite proizvodne troškove na proizvodnju u tijeku.2. Dovršeno je 75% proizvodnje u tijeku i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. Na zalihama

gotovih proizvoda nalazi se ukupno 500 proizvoda.

3. Prodana su 364 proizvoda te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 180.000 kn + 45.000 knPDV.

4. Razdužite skladište gotovih proizvoda za prodano.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Raspored proizvodnih troškova 490 250.000

1. Raspored proizvodnih troškova

Proizvodnja u tijeku

490

600 250.000

250.000

2. Proizvodnja u tijeku

Zalihe gotovih proizvoda

600

630 187.500(500 kom)

187.500

76Belak, V., (2006.) Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, Zgombić &




114

3. Prihod od prodaje gotovih proizvoda

Obveza za PDV

Kupci

750

2400

1200 225.000

180.000

45.000

4. Zalihe gotovih proizvoda

Trošak zaliha prodanih proizvoda (rashodi

proizvodnje)

630

700 136.500

136.500(364 kom)

Budući da je 75% proizvodnje u tijeku dovršeno, cjelokupnu vrijednost proizvodnje u tijeku treba

pomnožiti s 0,75 (250.000 kn x 0,75) kako bi se dobila vrijednost koja se prenosi na zalihe gotovih

proizvoda. Prodajom gotovih proizvoda, ispostavlja se račun kupcu po prodajnoj cijeni. Prodajom

zaliha proizvoda, treba razdužiti skladište. Kao što je napisano u uvodu, skladište gotovih proizvodarazdužuje se po cijeni po kojoj su gotovi proizvodi zaduženi na skladište. Prije prodaje, u skladištubilo je 500 proizvoda ukupne vrijednosti 187.500 kn. Prodana su 364 proizvoda pa je potrebno

pronaći cijenu proizvodnje jednog proizvoda a zatim ju pomnožiti s brojem prodanih proizvoda(187.500 kn : 500 kom x 364 kom). Navedeni iznos evidentira se na potražnoj strani konta 630 a

protustavka je dugovna strana konta 700.


S° 600 = 1.000.000 kn

1. 70% proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. Proizvedeno je

100 komada proizvoda.

2. Od 100 komada gotovih proizvoda, prodano je 60 komada za 12.000 kn po komadu te je

ispostavljen račun uvećan za PDV.


Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje S° Proizvodnja u tijeku 600 1.000.000



600

630 700.000(100 kom)

700.000


Obveza za PDV

Kupci

750

2400

1200 900.000

720.000

180.000


Rashodi proizvodnje

630

700 420.000

420.000(60 kom)

Prema drugoj promjeni, prodano je 60 komada gotovih proizvoda po prodajnoj cijeni od 12.000 kn po

komadu. Na kontu prihoda knjiži se 720.000 kn (60 kom x 12.000 kn/kom), na kontu obveze za PDV180.000 kn (720.000 kn x 0,25) a na kontu potraživanja od kupaca zbroj prihoda i obveze za PDV.

Skladište se razdužuje po cijeni po kojoj su zaduženi gotovih proizvodi a ta vrijednost obračuna se na

sljedeći način:700.000 kn : 100 kom x 60 kom = 420.000 kn.

Najprije treba odrediti koja je cijena po kojoj je jedan pr oizvod zadužen u skladište (cijena

proizvodnje za jedan komad) a potom taj iznos pomnožiti s brojem prodanih proizvoda.



115


S° 600 = 50.000 kn

S° 630 = 100.000 (250 komada)

1. Dovršena je sva proizvodnja u tijeku i prenesena na zalihe gotovih proizvoda. Na zalihama se

ukupno nalazi 375 komada gotovih proizvoda.

2. Kupcu je prodano 325 komada gotovih proizvoda. Fakturu formirajte tako da cijenuproizvodnje uvećate za 60% i na ukupni iznos dodate PDV. 3. Razdužite skladište gotovih proizvoda za prodane zalihe.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Proizvodnja u tijeku


600

630

50.000

100.000(250 kom)



600

630 50.000(125 kom)

50.000


Obveza za PDV

Kupci

750

2400

1200 260.000

208.000

52.000


Rashodi proizvodnje

630

700 130.000

130.000(325 kom)

U početnom stanju na zalihama gotovih proizvoda bilo je 250 komada gotovih proizvoda ukupnevrijednosti 100.000 kn. Dovršenjem cjelokupne proizvodnje u tijeku na zalihama gotovih proizvoda

nalazi se ukupno 375 komada gotovih proizvoda što znači da je proizvedeno još 125 komada. Prodani su proizvodi a račun kupcu formira se na način da se cijena proizvodnje (cijena po kojoj su tigotovih proizvodi zaduženi na skladište) uveća za 60% i na ukupni iznos doda PDV. Iznos, kojeg setreba proknjižiti na kontu prihoda od prodaje gotovih proizvoda, izračuna se na sljedeći način: [ (100.000 kn + 50.000 kn) : 375 kom x 325 kom] + 60%.

Na zalihama gotovih proizvoda bilo je 100.000 kn vrijednosti gotovih proizvoda a potom se taj iznos

uvećao za još 50.000 kn. S obzirom da je bilo ukupno 375 komada, potrebno je naći cijenu za jedankomad i onda ju pomnožiti s brojem prodanih komada (325 kom). Dobiveni rezultat treba uvećati za60% kako bi se dobio iznos prihoda od 208.000 kn. Na iznos prihoda potrebno je obračunati obvezuza PDV (52.000 kn) a zbroj (260.000 kn) knjiži se dugovno na kontu potraživanja od kupaca.

Zalihe gotovih proizvoda razdužuju se po cijeni po kojoj su ti proizvodi zaduženi u skladište.

ZADATAK 132. Zalihe gotovih proizvoda; uporaba vlastitih proizvoda za reprezentaciju

S° 630 = 150.000 (150 komada)

1. Sa zaliha gotovih proizvoda poduzeće ''Dante'' d.o.o. izuzelo je 60 proizvoda za poklonposlovnom partneru. Ispostavljen je interni račun.

2. Razdužite skladište gotovih proizvoda.



116

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Zalihe gotovih proizvoda 630 150.000(150 kom)

1. 70% troška reprezentacije u vlastitim proizvodima u administraciji

30% troška reprezentacije u vlastitim

proizvodima u administraciji

Obveza za PDV

Prihod od uporabe vlastitih proizvoda

4630

4633

2400

788

52.500

22.500

15.000

60.000


Rashodi proizvodnje

630

700 60.000

60.000(60 kom)

Osim vanjskih usluga, poduzeće može koristiti i vlastite proizvode, robu ili usluge za potrebe

reprezentacije. Na zalihama bilo je 150 komada gotovih proizvoda od čega je poduzeće izuzelo 60komada i koristilo ih za potrebe reprezentacije. Najprije treba naći cijenu po kojoj je zadužen jedanproizvod u skladište (150.000 kn : 150 kom) a zatim se dobiveni iznos pomnoži s brojem iskorištenihproizvoda za potrebe reprezentacije (60 kom) kako bi se dobilo 60.000 kn.

Budući da po posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dobit77, poduzeće nema pravo priznavanja

pretporeza za reprezentaciju, potrebno je obračunati iznos pretporeza na 60.000 kn (60.000 kn x 0,25

= 15.000 kn) i dobiveni iznos pretporeza zbrojiti s vrijednošću iskorištenih zaliha gotovih proizvoda. Dobiveni iznos (75.000 kn) pomnoži se s 0,70 i s 0,30 kako bi se dobili iznosi 70%-tnog troškareprezentacije od uporabe vlastitih proizvoda (uvećava ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne

osnovice za obračun poreza na dobit), odnosno iznos 30%-tnog troška reprezenatcije. Za tzv. troškove reprezentacije vlastitih dobara nabavljenih na zalihe nije praktično korigirati pravo na

pretporez nego, prema internom obračunu, knjižiti obvezu za PDV na računu 240

78

. Zbog toga se nakontu 2400 evidentira iznos od 15.000 kn (60.000 kn x 0,25). Potrebno je još proknjižiti i kontoprihoda od uporabe vlastitih proizvoda.

Napomena: prema Pravilniku o PDV-u79, kod vlastite potrošnje za potrebe reprezentacije, za poreznu

osnovicu dobra može se uzeti tržišna vrijednost. Ona predstavlja nabavnu vrijednost za robu, cijenu

proizvodnje za proizvode a za usluge to je tržišna cijena prema kojoj se usluge zaračunavaju idrugima.


S° 600 = 250.000 kn

S° 4100 = 4.500 kn S° 4003 = 145.000 kn

1. Primljen je račun za poslovnu večeru (reprezentacija) u iznosu od 15.000 kn + 3.750 kn PDV.

2. Prenesite sve proizvodne (uskladištive) troškove. 3. Prenesite sve administrativne (nesukladištive) troškove. 4. Dovršeno je 80% proizvodnje u tijeku i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. Na zalihama

gotovih proizvoda nalazi se ukupno 800 proizvoda.




Pravilnik o PDV-u, NN 29/12



117

5. Od ukupnih 800 proizvoda, sa zaliha gotovih proizvoda su prodana 452 proizvoda te je

ispostavljena faktura kupcu na iznos od 300.000 kn + 75.000 kn PDV.


9.2. KRATKOTRAJNA IMOVINA - ROBA

Trgovačka roba materijalna je imovina namijenjena daljnjoj prodaji. Prema Zakonu o trgovini80

,

postoje dvije vrste trgovine:

o trgovina na veliko i

o trgovina na malo.

Sukladno HSFI-u 10 i MRS-u 2 zalihe trgovačke robe, pri početnom vrednovanju, treba mjeriti po

trošku nabave (zaliha) a nakon toga zalihe treba mjeriti po trošku nabave ili neto utrživoj vrijednosti,ovisno o tome što je niže. Trošak nabave su svi troškovi nastali u svezi s nabavom robe ko ji se

uključuju u trošak zaliha (troškove nabave, troškove konverzije i druge troškove nastale u svezi s

dovođenjem zaliha na sadašnju lokaciju u sadašnje stanje).

Troškovi nabave zaliha obuhvaćaju: o kupovnu cijenu robe – prema računu dobavljača, o uvoznu carinu i druge poreze (osim onih koje poduzetnik naknadno može vratiti od poreznih

vlasti),

o troškove prijevoza i o sve druge troškove koji se mogu izravno pripisati nabavi materijala i trgovačke robe81

.

9.2.1. ROBA U SKLADIŠTU – VELEPRODAJA

Prema Zakonu o trgovini82

, trgovina na veliko (veleprodaja) kupnja je robe radi daljnje prodajeprofesionalnim korisnicima, odnosno drugim pravnim ili f izičkim osobama koje obavljaju neku

registriranu ili zakonom određenu djelatnost.

U trgovini na veliko, roba se u knjigovodstvu evidentira po vrsti, količin i i vrijednosti.

Računovodstveni obuhvat nabave, skladištenja i prodaje robe može biti organiziran na različitespecifične načine ali je uobičajeno da se poslovni događaji bilježe83

:

o na kontima glavne knjige – vrijednosno,

o u robnom (analitičkom) knjigovodstvu – po vrsti, količini i vrijednosti te

o u skladišnoj evidenciji – po vrsti i količini.

Napomena: roba u veleprodaji može se zadužiti po nabavnoj ili po prodajnoj cijeni. Prodajna cijenauključuje trgovačku maržu koja se dodaje na nabavnu cijenu robe. Prema tome, marža je razlikaizmeđu prodajne i nabavne cijene, tj. zarada koju će dotično trgovačko poduzeće ostvariti.

80Zakon o trgovini, NN 114/11



Zakon o trgovini, NN 114/1183

Belak, V., (2006.) Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima , Zgombić &partneri, Zagreb, str. 633.



118

ZADATAK 134. Nabava robe – zaduženje u veleprodaji po nabavnoj cijeni (jedna vrsta robe, jedanračun dobavljača); prodaja robe

1. Kupljena je trgovačka roba te je zaprimljena na skladište. Primljen je račun dobavaljača zaisporučenu robu u iznosu od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. Roba je zaprimljena po nabavnoj cijeni(trošku nabave).

2. Prodana je trgovačka roba iz skladišta te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 6.000 kn +1.500 kn PDV.

3. Razdužite skladište veleprodaje za prodano.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Roba u veleprodaji

Pretporez

Dobavljači

6600

1400

220

20.000

5.000

25.000

2. Prihod od prodaje robe na veliko

Obveza za PDV

Kupci

7600

2400

1200 7.500

6.000

1.500


Nabavna vrijednost prodane robe

(rashodi trgovine)

6600

710 6.000

6.000

Zaduživanjem robe u veleprodaji po nabavnoj cijeni, iznos troška nabave (nabavne cijene) robe knjižise na kontu 6600. Prodajom robe i razduživanjem skladišta, konto 6600 rashoduje se za iznos

ostvarenog prihoda (6.000 kn) a protustavka je dugovna strana konta rashoda trgovine (konto 710).

ZADATAK 135. Nabava robe – zaduženje u veleprodaji po prodajnoj cijeni (jedna vrsta robe, više

računa dobavljača); prodaja robe 1. Kupljena je trgovačka roba. Primljen je račun dobavaljača za isporučenu robu u iznosu od 40.000

kn + 10.000 kn PDV.

2. Trošak transporta robe, prema primljenom računu dobavljača, iznosi 8.000 kn + 2.000 kn PDV.

3. Primljeni R-2 račun, za trošak ukrcaja i iskrcaja, iznosi 2.000 kn + 500 kn PDV.

4. Napravljen je obračun nabave robe. 5. Roba je zadužena na skladište s maržom od 35%.

6. Prodana je trgovačka roba iz skladišta te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 10.000 kn +

2.500 kn PDV.



1. Kupovna cijena robe od dobavljača ( roba

na putu)

Pretporez

Dobavljači

650

1400

220

40.000

10.000

50.000

2. Trošak transporta robe

Pretporez

Dobavljači

6510

1400

220

8.000

2.000

10.000

3. Trošak ukrcaja i iskrcaja robe

Nepriznat PDV


6511

1408

222

2.000

500

2.500



119

4. Roba na putu

Trošak transporta robe

Trošak ukrcaja i iskrcaja

Obračun nabave

650

6510

6511

659 50.000

40.000

8.000

2.000

5. Obračun nabave

Razlika u cijeni robe na skladištu (marža uveleprodaji)

Roba u veleprodaji

659

6680

6600 67.500

50.000

17.500

6. Prihod od prodaje robe na veliko (prihod

od veleprodaje)

Obveza za PDV

Kupci

7600

2400

1200 12.500

10.000

2.500

7. Marža u veleprodaji Rashodi trgovine

6680

710

2.592,59

2.592,59

7a. Roba u veleprodaji

Rashodi trgovine

6600

710 10.000

10.000

KALKULACIJA:

NABAVNA VRIJEDNOST (N.V.) 50.000 kn

+ MARŽA (35%) 17.500 kn

= PRODAJNA CIJENA 67.500 kn

Prilikom zaduženja robe na skladište uz maržu, potrebno je napraviti obračun nabave u kojem susadržani svi troškovi nabave robe (konta na skupini 65-). Na vrijednost nabave od 50.000 kn

obračunava se marža. Budući da marža iznosi 35%, 50.000 kn množi se s 0,35. Dobiveni iznos (17.500kn) knjiži se potražno na kontu marže u veleprodaji (konto 6680). Zbroj nabavne vrijednosti (iznos

obračuna nabave) robe i marže (67.500 kn) knjiži se dugovno na kontu robe u veleprodaji (konto

6600).Konto marže nema učinak na vrijednost zaliha jer se roba, zadužena po proda jnoj cijeni, ispravlja

preko tog korektivnog konta marže.

Napomena: iznos marže za razduženje u veleprodaji izračunava se na sljedeći način: prihod od prodaje / stanje na kontu 6600 x stanje na kontu 6680

Kod razduživanja skladišta, potrebno je najprije izračunati iznos za koji se razdužuje konto marže.Sukladno navedenoj formuli, dobije se iznos od 2.592,59 kn (10.000 kn / 67.500 kn x 17.500 kn) koji

se knjiži dugovno na kontu 6680 te potražno na kontu 710. Također, potrebno je razdužiti i konto6600 potražno za iznos ostvarenog prihoda od prodaje robe na veliko (10.000 kn) a protustavka je

dugovna strana konta 710.



120

ZADATAK 136. Nabava robe iz uvoza – zaduženje u veleprodaji po prodajnoj cijeni; prodaja robe

1. Kupljena je trgovačka roba u Francuskoj. Primljen je račun ino-dobavljača u iznosu od 25.000 €(1€ = 7,45 kn).

2. Carinarnica obračunava carinu u iznosu od 10% na kupovnu cijenu robe.

3. Obračunat je i PDV pri uvozu na poreznu osnovicu koju čine zbroj kupovne cijene robe i carina.

4. Trošak transporta robe, prema primljenom računu dobavljača, iznosi 5.000 kn + 1.250 kn PDV. 5. Primljen je i račun za transportno osiguranje robe u iznosu od 6.500 kn.

6. Napravljen je obračun nabave robe. 7. Roba je zaprimljena na skladište s maržom od 40%.

8. Prodana je roba sa skladišta te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 95.000 kn + 23.750 knPDV.


Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Roba na putu

Ino-dobavljač

650

221

186.250

186.2502. Carina

Obveza za carinu

652

2470

18.625

18.625

3. Nepriznat PDV

Obveza za PDV pri uvozu

1408

2473

51.218,75

51.218,75


Pretporez

Dobavljači

6510

1400

220

5.000

1.250

6.250

5. Transportno osiguranje robe

Dobavljači 6512

220

6.500

6.500

6. Roba na putu

CarinaTrošak transporta robe

Transportno osiguranje

Obračun nabave

650

6526510

6512

659 216.375

186.250

18.6255.000

6.500

7. Obračun nabave

Marža u veleprodaji Roba u veleprodaji

659

6680

6600 302.925

216.375

86.550

8. Prihod od veleprodaje

Obveza za PDV

Kupci

7600

2400

1200 118.750

95.000

23.750

9. Marža u veleprodaji

Rashodi trgodine

6680

710

27.142,86

27.142,869a. Roba u veleprodaji

Rashodi trgovine

6600

710 95.000

95.000

KALKULACIJA:

NABAVNA VRIJEDNOST 216.375 kn

+ MARŽA (40%) 86.550 kn


RAZDUŽENJE MARŽE U VELEPRODAJI: 95.000 kn / 302.925 kn x 86.550 kn = 27.142,86 kn

RAZDUŽENJE KONTA ROBE U VELEPRODAJI = 95.000 kn



121

ZADATAK 137. Prodaja robe u veleprodaji

S° 6600 = 70.000 kn

S° 6680 = 20.000 kn

1. Prodana je roba sa skladišta te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 40.000 kn + 10.000 knPDV.

2. Razdužite skladište za prodano.3. Kupljena je trgovačka roba te je odmah zaprimljena na skladište s maržom od 40%. Primljeni

račun dobavljača iznosi 100.000 kn + 25.000 kn PDV. 4. Prodana je roba sa skladišta te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 78.000 kn + 19.500 kn

PDV.

5. Razdužite skladište za prodano.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Roba u veleprodaji

Marža u veleprodaji 6600

6680

70.000

20.000

1. Prihod od veleprodajeObveza za PDV

Kupci

76002400

1200 50.000

40.00010.000

2. Marža u veleprodaji Rashodi trgodine

6680

710

11.428,57

11.428,57


Rashodi trgovine

6600

710 40.000

40.000

3. Pretporez

Dobavljači Marža u veleprodaji Roba u veleprodaji

1400

2200

6680

6600

25.000

140.000

125.000

40.000

4. Prihod od veleprodajeObveza za PDV

Kupci

76002400

1200 97.500

78.00019.500

5. Marža u veleprodaji Rashodi trgodine

6680

710

17.142,86 kn

17.142,86 kn


Rashodi trgovine

6600

710 78.000

78.000

RAZDUŽENJE SKLADIŠTA (PROMJENA 2.):

razduženje marže:= prihod / stanje na 6600 x stanje na 6680

= 40.000 kn / 70.000 kn x 20.000 kn= 11.428,57 kn

razduženje konta robe u veleprodaji = 40.000 kn

ZADUŽENJE SKLADIŠTA (PROMJENA 3.):

Kad se kupi trgovačka roba i odmah zaduži na skladište, najbolje je najprije proknjižiti pretporez

(25.000 kn) a potom dobavljače (125.000 kn). Nabavna vrijednost robe je 100.000 kn pa se radikalkulacija:


+ MARŽA (20%) 40.000 kn

= PRODAJNA CIJENA ROBE 140.000 kn.



122

Nakon što se napravi kalkulacija, potrebno je proknjižiti maržu (40.000 kn) potražno na kontu 6680 a

zatim i prodajnu cijenu robe (140.000 kn) dugovno na kontu 6600.

R AZDUŽENJE SKLADIŠTA (PROMJENA 5.):

razduženje marže:

= prihod / stanje na 6600 x stanje na 6680= 78.000 kn / (70.000 kn – 40.000 kn) x (20.000 kn - 11.428,57 kn)

= 17.142,86 kn

razduženje konta robe u veleprodaji = 78.000 kn

U petoj promjeni potrebno je najprije odrediti stanja na kontima 6600 i 6680. Na kontu robe u

veleprodaji u početnom stanju bilo je robe ukupne prodajne cijene 70.000 kn. Naknadno je prodano

robe prodajne cijene 40.000 kn pa stanje na kontu 6600 iznosi 30.000 kn.

Od ukupnog iznosa marže (20.000 kn) treba oduzeti iznos marže koji se odnosi na prodanu robu(11.428,57 kn) kako bi se dobilo stanje na kontu 6680.

ZADATAK 138. Povećanje marže u veleprodaji S° 6600 = 180.000 kn

S° 6680 = 30.000 kn

1. Robi na skladištu promijenjena je marža te je roba sada zadužena s 35% umjesto s 20% marže.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje


Marža u veleprodaji

6600

6680

180.000

30.000



6600

6680

22.500

22.500

Prilikom promjene marže potrebno je najprije naći nabavnu vrijednost robe. Ona je razlika izmeđuprodajne cijene robe i marže (180.000 kn – 30.000 kn = 150.000 kn).

Marža se povećava te se roba zadužuje s 35% umjesto s 20% marže – promjena marže iznosi 15postotnih poena na više. Nabavnu vrijednost robe potrebno je pomnožiti s promjenom marže (15postotnih poena): 150.000 kn x 0,15 = 22.500 kn.

Iznos od 22.500 kn predstavlja povećanje marže te ga je potrebno proknjižiti na potražnoj stranikonta 6680 kao te na dugovnoj strani konta 6600 (marža je sadržana u prodajnoj cijeni robe).

Drugi način knjiženja povećanja marže

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje



6680

180.000

30.000



6680 30.000

30.000

1a. Marža u veleprodaji Roba u veleprodaji

6680

6600 52.500

52.500



123

Konto marže zatvara se za dosadašnji iznos marže (30.000 kn) a kao protustavka knjiži se potražnastrana konta robe u veleprodaji. Stanje na 6600 je 150.000 kn (180.000 kn – 30.000 kn) štopredstavlja nabavnu vrijednost robe. Potrebno je napraviti kalkulaciju s novom maržom:

KALKULACIJA


+ MARŽA (35%) 52.500 kn= PRODAJNA CIJENA 202.500 kn.

Nakon napravljene kalkulacije, vidljivo je da je iznos nove marže 52.500 kn što se knjiži potražno nakontu 6680. Nova nabavna vrijednost robe iznosi 202.500 kn ali taj cijeli iznos neće se knjižiti budućida trenutno stanje na kontu 6600 iznosi 150.000 kn pa se knjiži razlika (202.500 kn – 150.000 kn) koja

je jednaka novom iznosu marže (52.500 kn).

ZADATAK 139. Smanjenje marže u veleprodaji S° 6600 = 260.000 kn

S° 6680 = 60.000 kn

1. Robi na skladištu promijenjena je marža te je roba sada zadužena s 20% umjesto s 30% marže.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje



6680

260.000

60.000



6680

20.000

20.000

Prilikom promjene marže potrebno je najprije naći nabavnu vrijednost robe. Ona je razlika izmeđuprodajne cijene robe i marže (260.000 kn – 60.000 kn = 200.000 kn).

Marža se smanjuje te se roba zadužuje s 20% umjesto s 30% marže – promjena marže iznosi 10postotnih poena na niže. Nabavnu vrijednost robe potrebno je pomnožiti s promjenom marže (10

postotnih poena): 200.000 kn x 0,10 = 20.000 kn.

Iznos od 20.000 kn predstavlja smanjenje marže te ga je potrebno stornirati na potražnoj strani konta

6680 kao te na dugovnoj strani konta 6600 (marža je sadržana u prodajnoj cijeni robe).

Drugi način knjiženja smanjenja marže

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Roba u veleprodaji Marža u veleprodaji

66006680

260.00060.000



6680 60.000

60.000

1a. Marža u veleprodaji Roba u veleprodaji

6680

6600 40.000

40.000

Konto marže zatvara se za dosadašnji iznos marže (60.000 kn) a kao protustavka knjiži se potražnastrana konta robe u veleprodaji. Stanje na 6600 je 200.000 kn (260.000 kn – 60.000 kn) štopredstavlja nabavnu vrijednost robe. Potrebno je napraviti kalkulaciju s novom maržom:



124

KALKULACIJA


+ MARŽA (20%) 40.000 kn

= PRODAJNA CIJENA 240.000 kn.

Nakon napravljene kalkulacije, vidljivo je da je iznos nove marže 40.000 kn što se knjiži potražno na

kontu 6680. Nova nabavna vrijednost robe iznosi 240.000 kn ali taj cijeli iznos neće se knjižiti budućida trenutno stanje na kontu 6600 iznosi 200.000 kn pa se knjiži razlika (240.000 kn – 200.000 kn) koja

je jednaka novom iznosu marže (40.000 kn).

ZADATAK 140. Uporaba robe sa skladišta za potrebe reprezentacije

S° 6600 = 224.000 kn

S° 6680 = 64.000 kn

1. Sa skladišta dano je na poklon poslovnom partneru robe u vrijednosti prodajne cijene od

112.000 kn. Ispostavljen je interni račun. 2. Razdužite skladište.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje



6680

224.000

64.000

1. 70% troška reprezentacije u vlastito j robi

u administraciji

30% troška reprezentacije u vlastitoj robi u administraciji

Obveza za PDV

Prihod od uporabe vlastite robe

4630

4633

2400

788

70.000

30.000

20.000

80.000

2. Marža u veleprodaji Rashodi trgovine6680710

32.00032.000


Rashodi trgovine

6600

710 112.000

112.000

Napomena: postotak marže, kojom je roba zadužena na skladište, može se izračunati na sljedećinačin: stanje na 6680 / (stanje na 6600 – stanje na 6680) x 100

Osim vanjskih usluga, poduzeće može koristiti i vlastite proizvode, robu ili usluge za potrebereprezentacije. Kad se sa skladišta izuzima roba za potrebe reprezentacije, potrebno je ponajprije

odrediti nabavnu vrijednost robe. Prodajna cijena robe je 112.000 kn. Budući da su poznata stanja nakontima 6600 i 6680 prije izuzeća robe, treba odrediti maržu kojom je roba zadužena: 64.000 kn / (224.000 kn – 64.000 kn) = 0,4.

Iz navedenog proizlazi da je roba zadužena s maržom od 40%. Iz prodajne cijene robe potrebno je

izbiti maržu: 112.000 kn x 40/140 = 32.000 kn iz čega proizlazi da je nabavna vrijednost robe 80.000kn (112.000 kn – 32.000 kn).

Budući da po posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dobit84, poduzeće nema pravo priznavanjapretporeza za reprezentaciju, potrebno je obračunati iznos pretporeza na 80.000 kn (80.000 kn x 0,25= 20.000 kn). Dobiveni iznos pretporeza zbroji se s nabavnom vrijednošću robe. Dobiveni iznos

(100.000 kn) pomnoži se s 0,70 i s 0,30 kako bi se dobili iznosi 70% -tnog troška reprezentacije od




125

uporabe vlastitih proizvoda (uvećava ukupnu dobit prilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračunporeza na dobit), odnosno iznos 30%-tnog troška reprezenatcije.Za tzv. troškove reprezentacije vlastitih dobara nabavljenih na zalihe nije praktično korigirati pravo na

pretporez nego, prema internom obračunu, knjižiti obvezu za PDV na računu 24085

. Zbog toga se na

kontu 2400 evidentira iznos od 20.000 kn (80.000 kn x 0,25). Potrebno je još proknjižiti i konto

prihoda od uporabe vlastitih proizvoda na kojem se knjiži iznos nabavne vrijednosti robe izuzete zaskladišta za potrebe reprezentacije.

Kod rashodovanja skladišta, najprije se razdužuje konto marže i to za iznos marže koja je sadržana uprodajnoj cijeni robe dane za potrebe reprezentacije (32.000 kn) dok se konto robe u veleprodaji

rashoduje za iznos prodajne cijene robe (112.000 kn).

9.2.2. ROBA U PRODAVAONICI – MALOPRODAJAPrema Zakonu o trgovini

86, trgovina na malo kupnja je radi daljnje prodaje potrošačima za osobnu

potrošnju ili uporabu u kućanstvu, kao i profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno

ispunjavanje dodatnih minimalnih i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima.

Napomena: roba u prodavaonici (maloprodaji) zadužuje se po prodajnoj cijeni koja uključuje trošaknabave, maržu i uračunati PDV.

Uračunati PDV može biti po stopi od 25%, 10% i 0% (ova stopa ukida se od 01.01.2013. a zamjenjuje

ju stopa od 5%).

ZADATAK 141. Nabava robe – zaduženje u prodavaonici po prodajnoj cijeni (jedna vrsta robe, višeračuna dobavljača); prodaja robe

1. Kupljena je trgovačka roba te je primljen račun dobavljača na iznos od 170.000 kn + 42.500 knPDV.

2. Trošak ambalaže, prema računu dobavljača, iznosi 21.000 kn + 5.250 kn PDV.

3. Trošak pregleda robe iznosi 8.000 kn + 2.000 kn PDV. 4. Napravljen je obračun nabave robe.

5. Roba je zaprimljena u prodavaonicu gdje je zadužena s 40% marže i 25% PDV-a.

6. Na blagajni prodavaonice inkasirano je 160.000 kn od čega 120.000 kn u gotovini, 5.000 kn učekovima građana a 35.000 kn odnosi se na Visa kreditnu karticu SG Splitske banke.

7. Razdužite prodavaonicu za prodano. 8. Gotovina je položena na žiro-račun a čekovi su dani na naplatu. 9. Primljen je račun za proviziju za kartično poslovanje u iznosu od 1.000 kn.

10. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje naplatu gotovine, čekova te utrška od SG Splitskebanke.


1. Roba na putu

Pretporez

Dobavljači

650

1400

220

170.000

42.500

212.500

2. Trošak ambalaže

Pretporez

Dobavljači

6513

1400

220

21.000

5.250

26.250



Zakon o trgovini, NN 114/11



126

3. Trošak pregleda robe

Pretporez

Dobavljači

6519

1400

220

8.000

2.000

10.000

4. Roba na putu

Trošak ambalaže

Trošak pregleda robe Obračun nabave robe

650

6513

6519659 199.000

170.000

21.000

8.000

5. Obračun nabave robe

Uračunani PDV ( ukalkulirani PDV)

Uračunana razlika u ci jeni robe u

prodavaonici ( marža u maloprodaji )Roba u prodavaonici (maloprodaji)

659

664

6681

6630 348.250

199.000

69.650

79.600

6. Prihod od prodaje robe na malo (prihod

od maloprodaje)

Blagajna prodavaonice

Primljeni čekovi građana

Potraživanja za prodaju na kreditnekartice

7603

1022

1140

1207

120.000

5.000

35.000

160.000

6a. Prihod od maloprodaje

Obveza za PDV

7603

2400

32.000

32.000

7. Ukalkulirani PDV

Rashodi trgovine

664

710

32.000

32.000

7a. Marža u maloprodaji Rashodi trgovine

6681

710

36.571,43

36.571,43

7b. Roba u maloprodaji

Rashodi trgovine

6630

710

160.000

160.000

8. Blagajna prodavaonice


1022

1009 120.000

120.000

8a. Primljeni čekovi građana

Čekovi dani na naplatu

1140

1149 5.000

5.000

9. Trošak provizije izdavateljima kreditnih

kartica u administraciji

Potraživanja za prodaju na kreditne

kartice

4653

1207

1.000

1.000


Žiro-račun

1009

1000 120.000

120.000

10a. Čekovi dani na naplatu

Žiro-račun

1149

1000 5.000

5.000

10b. Potraživanja za prodaju na kreditnekartice

Žiro-račun

1207

1000 34.000

34.000

KALKULACIJA (PROMJENA 5.):


+ MARŽA (40%) 79.600 kn

= PRODAJNA CIJENA BEZ PDV-A 278.600 kn

+ PDV (25%) 69.650 kn

= PRODAJNA CIJENA U PRODAV. 348.250 kn



127

Prodajom robe iz prodavaonice, knjiži se prihod a protustavke su konta blagajne u prodavaonici,

primljenih čekova te potraživanja za prodaju na kreditne kartice. U prodajnoj cijeni robe sadržan je

PDV pa ga je potrebno izbiti iz prihoda te stvoriti obvezu za nj. PDV nije prihod poduzeća već prihoddržavnog proračuna. U ovom zadatku roba je bila zadužena s 25% PDV -a pa se iz iznosa prihoda PDV

izbija na sljedeći način: 160.000 kn x 25 / 125 = 32.000 kn.

Napomena: PDV nije prihod poduzeća već državnog proračuna. Stoga je potrebno izbiti PDV izprihoda (PDV je uračunat u prodajnoj cijeni robe u prodavaonici).

Prilikom razduženja prodavaonice, najbolje je najprije razdužiti konto uračunanog PDV-a.

Napomena: iznos uračunanog (ukalkuliranog) PDV-a za razduženje izračunava se na sljedeći način: prihod od prodaje / stanje na kontu 6600 x stanje na kontu 664

Prihod iznosi 160.000 kn pa se iznos uračunanog PDV-a, kojeg treba razdužiti, izračunava na sljedećinačin: 160.000 kn / 348.250 kn x 69.650 kn = 32.000 kn. Dobiveni iznos knjiži se na dugovnu stranukonta 664 i potražnu stranu konta 710. Iznos od 32.000 kn odgovara iznosu za koji se stornirao

prihod od maloprodaje te stvorila obveza za PDV.

Nakon razduženja konta uračunanog PDV-a, razdužuje se konto marže u prodavaonici.

Napomena: iznos marže, u prodavaonici, za razduženje izračunava se na sljedeći način: prihod od prodaje / stanje na kontu 6600 x stanje na kontu 6681

Računa se: 160.000 kn / 348.250 kn x 79.600 kn = 36.571,43 kn. Dobiveni iznos knjiži se na dugovnustranu konta 6681 te na potražnu stranu konta 710.

Također, za prodano treba razdužiti i konto robe u prodavaonici koji se razdužuje za iznos bruto

prihoda (160.000 kn). Protustavka potražnoj strani konta 6630 bit će dugovna strana konta 710.

Kad se gotovina polaže na žiro-račun, ne knjiži se odmah konto žiro-računa već se koristi prijelaznižiro-račun. Tek, primitkom izvoda, knjiži se žiro-račun a zatvara se prijelazni žiro-račun. Kad se čekovi daju na naplatu, otvara se konto vrijednosnih papira (čekova) danih na naplatu aprotustavka je zatvaranje (potražna strana) konta primljenih čekova građana. Primitkom računa za trošak provizije za kartično poslovanje, otvara se pripadajući konto ( 4653) a

protustavka bit će umanjenje potraživanja za prodaju na kreditne kartice (potražna strana konta1207 ).

Napomena: prema pravilniku o PDV-u87, usluge platnog prometa u zemlji i inozemstvu oslobođene

su PDV-a. Isto vrijedi i za ugovaranje kreditnih garancija.

Transakcijama prema računima smatraju se i otvaranje računa, zatvaranje računa, upis tereta idugovanja, obavještavanje deponenata o uplatama i isplatama, obavještavanje banke deponenta opromjeni stanja na računu, o stanju računa, zatim članarina i pretplata u vezi sa sustavom računa ilikreditnim karticama i slično. Usluge platnog prometa u zemlji i inozemstvu i s tim povezane usluge

posredovanja ako se obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju to područje oslobođene su

plaćanja poreza na dodanu vrijednost88.

87Pravilnik o PDV-u, NN 29/12





128

Primitkom izvoda sa žiro-računa, zatvara se prijelazni žiro-račun a na žiro-račun uplaćuje se iznos od120.000 kn. Također, zatvara se konto čekova danih na naplatu te se na žiro -račun uplaćuje iznos od5.000 kn. Konto potraživanja za prodaju na kreditne kartice zatvara se za 34.000 kn (trošak provizijeumanjio je iznos potraživanja) te se navedeni iznos uplaćuje na žiro-račun.

ZADATAK 142. Nabava robe iz uvoza – zaduženje u prodavaonici po prodajnoj cijeni (jedna vrsta robe,

više računa dobavljača); prodaja robe

1. Kupljena je roba u inozemstvu te je primljen račun ino -dobavljača u iznosu od 3.500 € (1€ = 7,38kn).

2. Carinarnica obračunava carinu na kupovnu cijenu robe po stopi od 10%. 3. Obračunat je i PDV pri uvozu na poreznu osnovicu koju čine zbroj kupovne cijene robe i carina. 4. Trošak špeditera, prema primljenom računu, iznosi 1.600 kn + 400 kn PDV. 5. Prijevoz robe, prema računu dobavljača, iznosi 3.400 kn + 850 kn PDV.

6. Napravljen je obračun nabave robe. 7. Roba je zadužena u prodavaonicu s 45% marže i 25% PDV-a.

8. Prodana je roba iz prodavaonice te je u blagajnu prodavaonice inkasirano 11.000 kn od čega se10.000 kn odnosi na gotovinu a ostatak na čekove građana. 9. Gotovina je položena na žiro-račun a čekovi poslani na naplatu.

10. Razdužite prodavaonicu za prodano. 11. Sa žiro-računa primljen je izvod koji potvrđuje naplatu gotovine i čekova građana.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Roba na putu

Ino-dobavljači 650

221

25.830

25.830

2. Carina

Obveze za carinu

652

2470

2.583

2.5833. Nepriznat PDV

Obveze za PDV pri uvozu

1408

2473

7.103,25

7.103,25

4. Trošak špeditera

Pretporez

Dobavljači

6517

1400

220

1.600

400

2.000


Pretporez

Dobavljači

6510

1400

220

3.400

850

4.250

6. Roba na putu

Carina

Trošak špeditera Trošak transporta robe

Obračun nabave

650

652

65176510

659 33.413

25.830

2.583

1.6003.400

7. Obračun nabave

Ukalkulirani PDV

Marža u maloprodaji Roba u prodavaonici (maloprodaji)

659

664

6681

6630 60.561,06

33.413

12.112,21

15.035,85

8. Prihod od maloprodaje



7603

1022

1140

10.000

1.000

11.000


Obveza za PDV

7603

2400

2.200

2.200



129



1022

1009 10.000

10.000


Čekovi dani na naplatu

1140

1149 1.000

1.000

10. Ukalkulirani PDV

Rashodi trgovine

664

710

2.200

2.20010a. Marža u maloprodaji

Rashodi trgovine

6681

710

2.731,03

2.731,03


Rashodi trgovine

6630

710 11.000

11.000


Žiro-račun

1009

1000 10.000

10.000


Žiro-račun

1149

1000 1.000

1.000

KALKULACIJA (PROMJENA 7.):NABAVNA VRIJEDNOST 33.413 kn

+ MARŽA (45%) 15.035,85 kn

= PRODAJNA CIJENA BEZ PDV-A 48.448,85 kn

+ PDV (25%) 12.112,21 kn

= PRODAJNA CIJENA U PRODAV. 60.561,06 kn

RAZDUŽENJE PRODAVAONICE (PROMJENA 10.): razduženje ukalkuliranog PDV -a:

= 11.000 kn / 60.561,06 kn x 12.112,21 kn

= 2.200 knrazduženje marže u prodavaonici: = 11.000 kn / 60.561,06 kn x 15.035,85 kn

= 2.731,03 kn

razduženje robe u maloprodaji = 11.000 kn



130

ZADATAK 143. Nabava dječje hrane ; zaduženje u prodavaonicu; prodaja (stopa PDV-a: 10%)

1. Nabavljena je dječja hrana. Račun dobavljača iznosi 60.000 kn + 6.000 kn PDV.

2. Obrtnik je obavio prijevoz dječje hrane. R-2 faktura za prijevoz iznosi 2.000 kn + 500 kn PDV.

3. Napravljen je obračun nabave. 4. Roba (dječja hrana) zadužena je u prodavaonicu sa 30% marže i 10% PDV-a.

5. Prodana je dječja hrana te je u blagajnu prodavaonice inkasirano 45.000 kn u gotovini.6. Gotovina je položena na žiro-račun. 7. Razdužite prodavaonicu za prodano. 8. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje uplatu novca.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Roba na putu

Pretporez – 10%

Dobavljači

650

14001

220

60.000

6.000

66.000



6510

1400220

2.000

5002.500

3. Roba na putu

Trošak transporta robe

Obračun nabave robe

650

6510

659 62.000

60.000

2.000

4. Obračun nabave robe

Roba u maloprodaji s PDV-om 10%

Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV – 10%

659

66301

6681

66401

88.660

62.000

18.600

8.060



7603

1022 45.000

45.000

5a. Prihod od maloprodajeObveza za PDV – 10%

760324001

4.090,914.090,91



1022

1009 45.000

45.000

7. Ukalkulirani PDV – 10%

Rashodi trgovine

66401

710

4.090,91

4.090,91


6681

710

9.440,56

9.440,56

7b. Roba u maloprodaji s PDV-om 10%

Rashodi trgovine

66301

710 45.000

45.000


Žiro-račun

1009

1000 45.000

45.000

Sukladno izmjenama Zakona o PDV-u89

, od 01. ožujka 2012. primjenjuje se snižena stopa PDV-a (10%)

na dječju hranu. KALUKULACIJA (PROMJENA 4.):


+ MARŽA (30%) 18.600 kn


+ PDV (10%) 8.060 kn





131

Budući da se na dječju hranu primjenjuje snižena stopa PDV-a, dječja hrana zadužuje se u

prodavaonicu uz stopu PDV-a od 10%.

Prodajom robe, potrebno je stornirati PDV iz prihoda jer PDV nije prihod poduzeća već državnogproračuna. S obzirom da je dječja hrana zadužena u prodavaonicu po stopi PDV-a od 10%, iz prihoda

PDV izbija se na sljedeći način: 45.000 kn x 10 /110 = 4.090,91 kn.Navedeni iznos stornira se na kontu 7603 kao protustavka knjiži se potražna strana konta 2400.

RAZDUŽENJE PRODAVAONICE (PROMJENA 7.):

razduženje ukalkuliranog PDV -a:

= 45.000 kn / 88.660 kn x 8.060 kn

= 4.090,91 kn

razd uženje marže u prodavaonici: = 45.000 kn / 88.660 kn x 18.600 kn

= 9.440,56 kn

razduženje robe u maloprodaji

= 45.000 kn

ZADATAK 144. Zaduženje mlijeka u prodavaonici; prodaja (stopa PDV-a: 0%) - do 31.12.2012.

1. Od dobavljača ''Mils – Mljekara Split'' d.d. nabavljeno je mlijeko te je primljen račun u iznosu od18.000 kn. Mlijeko je zaduženo u prodavaonicu s maržom od 25% i 0% PDV-a.

2. Prodano je mlijeko te je u blagajnu prodavaonice inkasirano 12.000 kn u gotovini.

3. Gotovina je položena na žiro-račun. 4. Razdužite prodavaonicu za prodano.

5. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje uplatu novca.


1. Dobavljači Roba u maloprodaji s PDV-om 0%

Marža u maloprodaji

220

66302

6681

22.500

18.000

4.500



7603

1022 12.000

12.000



1022

1009 12.000

12.000

4. Marža u prodavaonici Rashodi trgovine

6681

710

2.400

2.400

4a. Roba u maloprodaji s PDV-om 0%Rashodi trgovine

66302710 12.000

12.000


Žiro-račun

1009

1000 12.000

12.000

S obzirom da je trgovačka roba kupljena i odmah zadužena u prodavaonicu, najprije će se proknjižitikonto dobavljača (18.000 kn).Pretporez se ne knjiži budući da se na mlijeko primjenjuje nulta stopa PDV-a.

Iznos računa dobavljača predstavlja nabavnu vrijednost po kojoj se radi kalkulacija:



132

KALUKULACIJA (PROMJENA 1.):


+ MARŽA (25%) 4.500 kn


+ PDV (0%) 0 kn


S obzirom da je mlijeko u prodavaonici zaduženo s 0% PDV-a, ne treba izbijati PDV iz ostvarenog

prihoda prodavaonice.

Kod razduženja prodavaonice, razdužuju se marža i roba u prodavaonici. Ukalkuliranog PDV -a nema s

obzirom na stopu PDV-a koja se odnosi na mlijeko.


razduženje marže u prodavaonici: = 12.000 kn / 22.500 kn x 4.500 kn

= 2.400 kn


ZADATAK 145. Zaduženje mlijeka u prodavaonici; prodaja (stopa PDV-a: 5%) – nakon 01.01.2013.

1. Od dobavljača ''Mils – Mljekara Split'' d.d. nabavljeno je mlijeko te je primljen račun u iznosu od18.000 kn + 900 kn PDV. Mlijeko je zaduženo u prodavaonicu s maržom od 25% i 5% PDV-a.

2. Prodano je mlijeko te je u blagajnu prodavaonice inkasirano 12.000 kn u gotovini.

3. Gotovina je položena na žiro-račun. 4. Razdužite prodavaonicu za prodano. 5. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje uplatu novca.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Pretporez – 5%

Dobavljači Roba u maloprodaji s PDV-om 5%

Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV – 5%

14002

220

66302

6681

66402

900

23.625

18.900

4.500

1.125



7603

1022 12.000

12.000


Obveza za PDV – 5%

7603

24002

571,43

571,433. Blagajna prodavaonice


1022

1009 12.000

12.000

4. Ukalkulirani PDV – 5 %

Rashodi trgovine

66402

710

571,43

571,43

4a. Marža u prodavaonici Rashodi trgovine

6681

710

2.285,71

2.285,71

4b. Roba u maloprodaji s PDV-om 5%

Rashodi trgovine

66302

710 12.000

12.000


Žiro-račun

1009

1000 12.000

12.000



133

S obzirom da je trgovačka roba kupljena i odmah zadužena u prodavaonicu, najprije će se proknjižiti900 kn na kontu pretporeza (prema najavama iz Vlade RH

90, od 01. siječnja 2013. ukida se nulta stopaPDV-a i uvodi se nova međustopa od 5%) a zatim i potražna strana konta dobavljača (18.900 kn).

Iznos računa dobavljača predstavlja nabavnu vrijednost po kojoj se radi kalkulacija:

KALUKULACIJA (PROMJENA 1.):NABAVNA VRIJEDNOST 18.000 kn

+ MARŽA (25%) 4.500 kn


+ PDV (5%) 1.125 kn


S obzirom da je mlijeko u prodavaonicu zaduženo s 5% PDV -a, PDV iz ostvarenog prihoda

prodavaonice izbija se na sljedeći način: 12.000 kn x 5 / 105 = 571,43 kn.

Kod razduženja prodavaonice, razdužuju se ukalkulirani PDV, marža i roba u prodavaonici.

RAZDUŽENJE PRODAVAONICE (PROMJENA 4.):razduženje ukalkuliranog PDV-a:

= 12.000 kn / 23.625 kn x 1.125 kn

= 571,43 kn

razduženje marže u prodavaonici: = 12.000 kn / 23.625 kn x 4.500 kn

= 2.285,71 kn


ZADATAK 146. Zaduženje robe u prodavaonici; prodaja

1.

Kupljena je trgovačka roba te je zadužena u prodavaonicu s 55% marže i 25% PDV-a. Račundobavljača za kupljenu robu iznosi 40.000 kn + 10.000 kn PDV.

2. Prodana je roba iz prodavaonice te je u blagajnu inkasirano 56.000 kn od čega se 50.000 knodnosi na gotovinu a ostatak na čekove građana.

3. Gotovina je uplaćena na žiro-računa čekovi poslani na naplatu.

4. Razdužite prodavaonicu za prodano. 5. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje uplatu gotovine i naplatu čekova. 6. Kupljena je trgovačka roba te je primljen račun dobavljača u iznosu od 70.000 kn + 17.500 kn

PDV. Roba je zadužena u prodavaonicu s 55% marže i 25% PDV-a.

7. Prodana je roba iz prodavaonice te je inkasirano 95.000 kn u gotovini.

8. Gotovina je položena na žiro-račun. 9. Razdužite prodavaonicu za prodano. 10. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje uplatu gotovine.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1. Pretporez

Dobavljači Roba u maloprodaji

Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV

1400

220

6630

6681

664

10.000

77.500

50.000

22.000

15.500

90www.vlada.hr



134




7603

1022

1140

50.000

6.000

56.000


Obveza za PDV

7603

2400

11.200

11.200

3. Blagajna prodavaonicePrijelazni žiro-račun

10221009 50.000

50.000


Čekov i dani na naplatu

1140

1149 6.000

6.000

4. Ukalkulirani PDV

Rashodi trgovine

664

710

11.200

11.200


6681

710

15.896,77

15.896,77


Rashodi trgovine

6630

710 56.000

56.000

5. Prijelazni ži ro-račun

Žiro-račun

1009

1000 50.000

50.000


Žiro-račun

1149

1000 6.000

6.000

6. Pretporez

Dobavljači Roba u maloprodaji


1400

220

6630

6681

664

17.500

135.625

87.500

38.500

27.125



7603

1022 95.000

95.000


Obveza za PDV

7603

2400

19.000

19.0008. Blagajna prodavaonice


1022

1009 95.000

95.000

9. Ukalkulirani PDV

Rashodi trgovine

664

710

19.000

19.000


6681

710

26.967,74

26.967,74


Rashodi trgovine

6630

710 95.000

95.000


Žiro-račun

1009

1000 95.000

95.000



+ MARŽA (55%) 22.000 kn


+ PDV (25%) 15.500 kn


IZBIJANJE PDV-A IZ PRIHODA (PROMJENA 2a.):

= 56.000 kn x 25 /125

= 11.200 kn



135



= 56.000 kn / 77.500 kn x 15.500 kn

= 11.200 kn

razduženje marže u prodavaonici:

= 56.000 kn / 77.500 kn x 22.000 kn= 15.896,77 kn




+ MARŽA (55%) 38.500 kn


+ PDV (25%) 27.125 kn


IZBIJANJE PDV-A IZ PRIHODA (PROMJENA 7a.):

= 95.000 kn x 25 /125

= 19.000 kn

RAZDUŽENJE PRODAVAONIC E (PROMJENA 9.):


= 95.000 kn / (77.500 kn + 135.625 kn – 56.000 kn) x (15.500 kn + 27.125 kn – 11.200 kn)

= 95.000 kn / 157.125 kn x 31.425 kn

= 19.000 kn

razduženje marže u prodavaonici: = 95.000 kn / (77.500 kn + 135.625 kn – 56.000 kn) x (22.000 kn + 38.500 kn – 15.896,77kn)

= 95.000 kn / 157.125 kn x 44.603,23 kn

= 26.967,74 kn


Trgovačko poduzeće najprije je zadužilo u prodavaonicu robu u vrijednosti 77.500 kn. Zatim je

prodalo 56.000 kn vrijednosti robe a kasnije je još zadužilo robu vrijednosti 135.625 kn.

Prilikom razduženja konta ukalkuliranog PDV-a, stanje na kontu 6630 izračunava se kao zbroj dvajuzaduženja robe u prodavaonicu od čega se oduzme razduženi iznos robe koji je prodan (77.500 kn +

135.625 kn – 56.000 kn). Stanje na kontu 664 izračuna se kao zbroj iznosa ukalkuliranog PDV-a od

čega se oduzme iznos ukalkuliranog PDV-a u robi koja je prije prodana (15.500 kn + 27.125 kn –

11.200 kn).

ZADATAK 147. Povećanje marže u prodavaonici

S° 6630 = 218.750 kn

S° 6681 = 35.000 kn

S° 664 = 43.750 kn

1. Promijenjena je marža robe u prodavaonici te je roba sada zadužena s 45% marže.



136

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Roba u maloprodaji


6630

6681

664

218.750

35.000

43.750

1. Roba u maloprodaji Marža u maloprodaji Ukalkulirani PDV

66306681

664

35.00028.000

7.000

Pošto nije poznato kolika je trenutna marža robe u prodavaonici, najprije ju treba odrediti. Potrebno

je pronaći nabavnu vrijednost robe u prodavaonici: 218.750 kn – 35.000 kn – 43.750 kn = 140.000 kn.

Stanje na kontu 6681 podijeli se s nabavnom vrijednošću i pomnoži sa 100 kako bi se dobio trenutnipostotak marže: 35.000 kn / 140.000 kn x 100 = 25%. Nova marža iznosi 45% što znači da se marža povećala za 20 postotnih poena . Nabavnu vrijednost

potrebno je pomnožiti s promjenom marže: 140.000 kn x 0,2 = 28.000 kn. S obzirom da se maržapovećala, navedeni iznos uvećava stanje na kontu 6681. Uvećanje marže (28.000 kn) potrebno je

pomnožiti sa 0,25 kako bi se dobio iznos za koji se uvećava stanje na kontu 664: 28.000 kn x 0,25 =7.000 kn.

Zbroj iznosa, za koje su uvećana stanja na kontima 6681 i 664, evidentira se kao povećanje stanja nakontu 6630.

Napomena: postotak marže, kojom je roba zadužena u maloprodaji, može se izračunati na sljedećinačin: stanje na 6681 / (stanje na 6630 – stanje na 6681 – stanje na 664) x 100

Drugi način knjiženja povećanja marže u prodavaonici

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje S° Roba u maloprodaji


6630

6681

664

218.750

35.000

43.750

1. Ukalkulirani PDV

Marža u maloprodaji Roba u maloprodaji

664

6681

6630

43.750

35.000

78.750

1a. Roba u maloprodaji


6630

6681

664

113.750

63.000

50.750

S obzirom da se mijenja marža u prodavaonici, konto marže razdužuje se za iznos dosadašnje marže.Isto se radi s kontom ukalkuliranog PDV-a. Konto robe u maloprodaji razdužuje se za zbroj iznosa zakoje se razdužuju marža i ukalkulirani PDV (78.750 kn).Stanje na kontu robe u maloprodaji iznosi 140.000 kn (218.750 kn – 78.750 kn) što ujedno predstavljanabavnu vrijednost pri izradi kalkulacije s novom maržom:


+ MARŽA (45%) 63.000 kn


+ PDV (25%) 50.750 kn




137

Na kontu 6681 potrebno je potražno proknjižiti iznos nove marže a isto vrijedi i za ukalkulirani PDV.Nova vrijednost robe u maloprodaji iznosi 253.750 kn. No, taj cijeli iznos neće se evidentirati budućida stanje na kontu 6630 iznosi 140.000 kn pa se dugovno knjiži razlika (253.750 kn – 140.000 kn) štoujedno predstavlja zbroj novih iznosa marže i ukalkuliranog PDV-a (63.000 kn + 50.750 kn).

ZADATAK 148. Smanjenje marže u prodavaonici S° 6630 = 200.000 kn

S° 6681 = 60.000 kn

S° 664 = 40.000 kn

1. Promijenjena je marža robi u prodavaonici te je roba sada zadužena s 35% umjesto s 60% marže.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje


Marža u maloprodaji

Ukalkulirani PDV

6630

6681

664

200.000

60.000

40.0001. Roba u maloprodaji


6630

6681

664

31.250

25.000

6.250

Potrebno je pronaći nabavnu vrijednost robe zadužene u prodavaonici: 200.000 kn – 60.000 kn –

40.000 kn = 100.000 kn.

Nova marža manja je za 25 postotnih poena. Nabavna vrijednost množi se s 0,25: 100.000 kn x 0,25 =25.000 kn. Za ovu vrijednost smanjio se iznos marže pa ga je potrebno stornirati na potražnoj stranikonta 6681.

Iznos od 25.000 kn pomnoži se s 0,25 kako bi se dobio iznos za koji treba potražno stornirati konto

ukalkuliranog PDV-a: 25.000 kn x 0,25 = 6.250 kn.Konto 6630 stornira se na dugovnoj strani za zbroj storniranih iznosa s konta 6681 i 664.

Drugi način knjiženj a smanjenja marže u prodavaonici

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje



6630

6681

664

200.000

60.000

40.000

1. Ukalkulirani PDV Marža u maloprodaji Roba u maloprodaji

6646681

6630

40.00060.000

100.000

1a. Roba u maloprodaji


6630

6681

664

68.750

35.000

33.750

S obzirom da se mijenja marža u prodavaonici, konto marže razdužuje se za iznos dosadašnje marže.Isto se radi s kontom ukalkuliranog PDV-a. Konto robe u maloprodaji razdužuje se za zbroj iznosa zakoje se razdužuju marža i ukalkulirani PDV (100.000 kn).Stanje na kontu robe u maloprodaji iznosi 100.000 kn (200.000 kn – 100.000 kn) što ujedno

predstavlja nabavnu vrijednost pri izradi kalkulacije s novom maržom:



138


+ MARŽA (35%) 35.000 kn


+ PDV (25%) 33.750 kn


Na kontu 6681 i 664 evidentiraju se novi iznosi marže i ukalkuliranog PDV-a dok se zbroj tih iznosa

(68.750 kn) evidentira dugovno na kontu 6630.

ZADATAK 149. Uporaba robe iz prodavaonice za potrebe reprezentacije

S° 6630 = 1.125.000 kn

S° 6681 = 300.000 kn

S° 664 = 225.000 kn

1. Iz prodavaonice dana je roba na poklon poslovnom partneru (reprezentacija) u vrijednosti

366.000 kn. Ispostavljen je interni račun.

2. Razdužite prodavaonicu.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje



6630

6681

664

1.125.000

300.000

225.000

1. 70% troška reprezentacije u vlastitoj robi u administraciji

30% troška reprezentacije u vlastitoj robi u administraciji

Obveza za PDV Prihod od uporabe vlastite robe

4630

4633

2400788

170.800

73.200

48.800195.200

2. Ukalkulirani PDV

Rashodi trgovine

664

710

73.200

73.200


6681

710

97.600

97.600


Rashodi trgovine

6630

710 195.200

195.200

Osim vanjskih usluga, poduzeće može koristiti i vlastite proizvode, robu ili usluge za potrebe

reprezentacije. Kad se iz prodavaonice izuzima roba za potrebe reprezentacije, potrebno je ponajprije

odrediti nabavnu vrijednost robe. Prodajna cijena robe je 366.000 kn. Budući da su poznata stanja nakontima 663, 6681 i 664 prije izuzeća robe, treba odrediti maržu kojom je roba zadužena: 300.000 kn / (1.125.000 kn – 300.000 kn – 225.000 kn) x 100 = 50%.

Iz navedenog proizlazi da je roba zadužena s maržom od 50%. Iz prodajne cijene robe potrebno jenajprije izbiti PDV: 366.000 kn x 25/125 = 73.200 kn. Zatim treba izbiti maržu iz razlike prodajnecijene i izbijenog PDV-a. Razlika iznosi 366.000 kn – 73.200 kn = 292.800 kn. Stopa marže iznosi 50%pa se marža izbija na sljedeći način: 292.800 kn x 50 / 150 = 97.600 kn iz čega proizlazi da je nabavnavrijednost robe 195.200 kn (366.000 kn – 73.200 kn – 97.600 kn).

Budući da po posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dobit91, poduzeće nema pravo priznavanjapretporeza za reprezentaciju, potrebno je obračunati iznos pretporeza na nabavnu vrijednost robe




139

koja je izuzeta za potrebe reprezentacije (195.200 kn x 0,25 = 48.800 kn). Dobiveni iznos pretporeza

zbroji se s nabavnom vrijednošću robe. Dobiveni iznos (244.000 kn) pomnoži se s 0,70 i s 0,30 kako bise dobili iznosi 70%-tnog troška reprezentacije od uporabe vlastitih proizvoda (uvećava ukupnu dobitprilikom utvrđivanja porezne osnovice za obračun poreza na dobit), odnosno iznos 30%-tnog troškareprezenatcije.

Za tzv. troškove reprezentacije vlastitih dobara nabavljenih na zalihe nije praktično korigirati pravo napretporez nego, prema internom obračunu, knjižiti obvezu za PDV na računu 24092

. Zbog toga se na

kontu 2400 evidentira iznos od 48.800 kn (195.200 kn x 0,25). Potrebno je proknjižiti i konto prihodaod uporabe vlastitih proizvoda na kojem se knjiži iznos nabavne vrijednosti robe izuzete za skladištaza potrebe reprezentacije.

Kod rashodovanja prodavaonice, najprije se razdužuje konto ukalkuliranog PDV-a i to za iznos

ukalkuliranog PDV-a koji je sadržan u prodajnoj cijeni robe (73.200 kn) a zatim i konto marže i to zaiznos marže koja je sadržana u prodajnoj cijeni robe dane za potrebe reprezentacije (97.600 kn) dok

se konto robe u maloprodaji rashoduje za iznos prodajne cijene robe (366.000 kn).

9.2.3. PREBACIVANJE ROBERoba se može prebacivati iz prodavaonice na skladište i obratno. Pri svakom prebacivanju trebautvrditi nabavnu vrijednost robe koja se prebacuje a potom radi se nova kalkulacija na dotičnunabavnu vrijednost.

ZADATAK 150. Prebacivanje robe iz prodavaonice na skladište

S° 6630 = 375.000 kn

S° 6681 = 100.000 kn

S° 664 = 75.000 kn

1. Iz prodavaonice prebačena je četvrtina robe na skladište gdje je zadužena s 30% marže.




6630

6681

664

375.000

100.000

75.000

1. Roba u maloprodaji


Roba u veleprodaji


6630

6681

664

6600

6680

25.000

18.750

65.000

93.750

15.000

NABAVNA VRIJEDNOST = 93.750 kn – 25.000 kn – 18.750 kn = 50.000 kn.KALKULACIJA:


+ MARŽA (30%) 15.000 kn


S obzirom da se prebacuje četvrtina robe iz prodavaonice, potrebno je razdužiti konta 6630, 6681 i

664 za četvrtinu stanja na njima. Stoga se stanja na kontima množe s 0,25.

Nabavna vrijednost robe koja se prebacuje iznosi 50.000 kn (93.750 kn – 25.000 kn – 18.750 kn) i na

nju obračunava se kalkulacija zaduženja robe u veleprodaju.





140

9.2.4. DANI PREDUJMOVI ZA NABAVU ROBENa kontu 670 evidentiraju se dani predujmovi za nabavu robe domaćeg dobavljača dok se na kontu671 evidentiraju dani predujmovi uvozniku za nabavu robe. Pravo na pretporez ostvaruje se

primitkom računa za dani predujam.

U poglavlju 4. detaljno je obrađeno knjiženje danih predujmova u situacijama kad konačni račun neodstupa od danog predujma, kad je konačni račun niži od danog predujma, kad je konačni račun većiod danog predujma te kad se odustane od isporuke.



141

10. RAZRED 7

U razredu 7 sadržani su rashodi i prihodi razdoblja. Na kontu 790 evidentira se razlika prihoda i

rashoda koja predstavlja bruto financijski rezultat poslovanja.

Na kontima skupine 70 evidentiraju se svi troškovi prodanih zaliha proizvoda i usluga. Na kontimaskupine 71 evidentiraju se troškovi prodane robe. Troškovi administracije evidentiraju se na kontu720 i zajedno s ostalih rashodima (konto 721) i izvanrednim rashodima čine rashode neovisne opriznavanju prihoda. Zbroj svih rashoda na kraju obračunskog razdoblja evidentira se na dugovnoj

strani konta 790.

Prihode treba mjeriti po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja, uzimajući pritom u obzirodobreni rabat ili neki drugi trgovački popust koji je kupcu odobren u trenutku prodaje i istaknut jena izlaznom računu. Fer vrijednost je svota za koju se neko sredstvo može razmijeniti ili obvezapodmiriti, između poznatih i spremnih stranaka u transakciji pred pogodbom

93.

Priznavanje prihoda moguće je onda kada je vjerovatno94:

o da će ubuduće ekonomske koristi pritjecati u poduzeće i o da se ove koristi mogu pouzdano izmjeriti.

Zbroj svih prihoda na kraju obračunskog razdoblja evidentira se na potražnoj strani konta 790.

Ukoliko je iznos na potražnoj strani konta 790 veći od iznosa na dugovnoj strani, bruto financijskirazultat poslovanja je dobit. Razlika potražne i dugovne strane konta 790 knjiži se na dugovnoj stranikonta 790 te potražno na kontu 800 koji predstavlja bruto dobit, odnosno dobit prije oporezivanja.

Ukoliko je iznos na potražnoj strani konta 790 manji od iznosa na dugovnoj strani, bruto financijski

razultat poslovanja je gubitak. Razlika dugovne i potražne strane konta 790 knjiži se na potražnojstrani konta 790 te dugovno na kontu 801 koji predstavlja bruto gubitak, odnosno gubitak prije

oporezivanja.

93Ibidem, str. 1017.

94Ibidem.



142

ZADATAK 151. Utvrđivanje bruto financijskog rezultata - dobit

S° 700 = 100.000 kn

S° 710 = 400.000 kn

S° 720 = 150.000 kn

S° 750 = 900.000 kn

S° 7600 = 50.000 knS° 7603 = 30.000 kn

S° 772 = 10.000 kn

1. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga na razred 8.

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Rashodi proizvodnje

Rashodi trgovine


Prihod od prodaje gotovih proizvoda

Prihod od veleprodajePrihod od maloprodaje


700

710

720

750

76007603

772

100.000

400.000

150.000

900.000

50.00030.000

10.000

1. Rashodi proizvodnje

Rashodi trgovine


Razlika prihoda i rashoda

700

710

720

790 650.000

100.000

400.000

150.000

1a. Prihod od prodaje gotovih proizvoda

Prihod od veleprodaje

Prihod od maloprodaje



750

7600

7603

772

790

900.000

50.000

30.000

10.000

990.0001b. Razlika prihoda i rashoda

Bruto dobit (dobit prije oporezivanja)

790

800

340.000

340.000

Prilikom utvrđivanja bruto financijskog rezultata, najprije se zatvaraju konta rashoda i zbroj svih

rashoda obračunskog razdoblja (650.000 kn) knjiži se na dugovnu stranu konta 790. Zatim se

zatvaraju sva konta prihoda i zbroj svih prihoda obračunskog razdoblja (990.000 kn) knjiži se napotražnu stranu konta 790.

Potražna strana konta 790 veća je od dugovne što znači da je poduzeće ostvarilo veće prihode negorashode. Razlika prihoda i rashoda (340.000 kn) knjiži se na dugovnoj strani konta 790 te na potražnojstrani konta dobiti prije oporezivanja (bruto dobit).



143

ZADATAK 152. Utvrđivanje bruto financijskog rezultata - gubitak

S° 700 = 205.000 kn

S° 720 = 50.000 kn

S° 750 = 100.000 kn

S° 757 = 2.000 kn

S° 7600 = 50.000 knS° 7603 = 30.000 kn

S° 772 = 10.000 kn


Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Rashodi proizvodnje


Prihod od prodaje gotovih proizvoda

Prihod od najma

Prihod od veleprodajePrihod od maloprodaje


700

720

750

757

76007603

772

205.000

50.000

100.000

2.000

50.00030.000

10.000

1. Rashodi proizvodnje



700

720

790 255.000

205.000

50.000

1a. Prihod od prodaje gotovih proizvoda

Prihod od najma

Prihod od veleprodaje

Prihod od maloprodaje



750

757

7600

7603

772

790

100.000

2.000

50.000

30.000

10.000

192.0001b. Razlika prihoda i rashoda

Bruto gubitak(gubitak prije oporezivanja)

790

801 63.000

63.000

Prilikom utvrđivanja bruto financijskog rezultata, najprije se zatvaraju konta rashoda i zbroj svih

rashoda obračunskog razdoblja (255.000 kn) knjiži se na dugovnu stranu konta 790. Zatim se

zatvaraju sva konta prihoda i zbroj svih prihoda obračunskog razdoblja (192.000 kn) knjiži se napotražnu stranu konta 790.

Dugovna strana konta 790 veća je od potražne što znači da je poduzeće ostvarilo veće rashode nego

prihode. Razlika prihoda i rashoda (63.000 kn) knjiži se na potražnoj strani konta 790 te na dugovnoj

strani konta gubitka prije oporezivanja (bruto gubitak).



144

11. RAZREDI 8 I 9

U razredu 8 evidentira se financijski rezultat iz poslovanja. Ukoliko su prihodi poduzeća veći odrashoda, ono je ostvarilo bruto dobit (evidentira se potražno na kontu 800). Kako bi se dobila neto

dobit razdoblja (dobit nakon oporezivanja), potrebno je bruto dobit umanjiti za iznos poreza na dobit.

Prilikom obračuna poreza na dobit, valja paziti na uvećanja, odnosno umanjenja porezne osnovice.

Sukladno Zakonu o porezu na dobit95

, porezna osnovica uvećava se: o za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su bili

iskazani u rashodima,

o za svotu amortizacije iznad svota propisanih u članku 12. Zakona o porezu na dobit,

o za 70% troškova reprezentacije (ugošćenja, darova sa ili bez utisnutog znaka tvrtke iliproizvoda, troškova odmora, športa, rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila,zrakoplova, kuća za odmor), u visini troškova nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim

partnerom,

o za 30% troškova, osim troškova osiguranja i kamata, nastalih u svezi s vlastitim iliunajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil,

plovilo, helikopter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se

na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća, o za manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore,

odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po

kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak, o za troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja, o za kazne koje izriče mjerodavno tijelo, o za zatezne kamate između povezanih osoba, o za povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizičkim ili pravnim osobama da nastane,

odnosno ne nastane određeni događaj, tj. da se određena radnja obavi, primjerice, bolje ilibrže nego inače ili da se propusti obaviti,

o za darovanja iznad svote iz stavka 7. i 8. članka 7. Zakona o porezu na dobit,

o za kamate koje nisu porezno priznati rashod prema odredbama Zakona o porezu na dobit,

o za rashode utvrđene u postupku nadzora s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost,porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima koji su nastali

u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba kojeobavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobi t, te s njima povezanim

osobama te

o za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanjaporezne osnovice, a koji nisu bili uključeni u poreznu osnovicu.

Porezna osnovica umanjuje se:

o za prihode od dividendi i udjela u dobiti,

o za prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako su bili

uključeni u poreznu osnovicu, o za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u prethodnim poreznim razdobljima

bila uključena u poreznu osnovicu, a nisu isključena iz porezne osnovice kao porezno priznatirashod,

o za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima do vrijednosti

propisane u članku 12. Zakona o porezu na dobit,




145

o za svotu plaća i doprinosa na plaću novih zaposlenika za razdoblje za koje se utvrđuje porez, akoja je isplaćena do dana podnošenja porezne prijave,

o za svotu troškova nastalih za istraživanje i razvoj te

o za svotu troškova nastalih za školovanje i stručno usavršavanje zaposlenika.

Porezna osnovica može se umanjiti za rashode ranijih razdoblja koji su bili uključeni u poreznuosnovicu.

Obračunani porez na dobit (ukoliko ga bude) evidentira se dugovno na kontu 803 a protustavka je

konto obveze za porez na dobit (konto 243). Stopa poreza na dobit iznosi 20%.

Ukoliko su prihodi poduzeća manji od rashoda, ono je ostvar ilo bruto gubitak (evidentira se dugovno

na kontu 801). Kako bi se dobio neto gubitak razdoblja, potrebno je bruto gubitak uvećati za iznos

poreza na dobit (ukoliko postoji porezna obveza).

U razredu 9 prikazani su kapital i pričuve te izvanbilančni zapis i. Kapital predstavlja vrijednosti koje

dioničari ili članovi društva ulažu prilikom osnivanja društva ili naknadno s osnovnom namjeromnjegova povećanja, tj. stvaranja dobiti. Iz navedenog proizlazi temeljna podjela kapitala96

:

KAPITAL

1) ULOŽENI KAPITAL

(skupine 90 i 91)

2) ZARAĐENI KAPITAL

(skupina 95)

- zadržana dobit (skupina 94) - pričuve iz dobiti (skupina 92)

3) REVALORIZACIJSKE PRIČUVE

(skupina 93).

Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima97, temeljni kapital za društvo s ograničenom odgovornošću(d.o.o.) iznosi 20.000 kn dok za dioničko društvo iznosi 200.000 kn.

Neto dobit razdoblja (konto 804) prenosi se na razred 9 potražno na konto 950 – Dobit poslovne

godine. Skupština dioničara, odnosno članovi društva odlučuju o rasporedu dobiti.Redoslijed uporabe dobiti je za

98:

o pokriće prenesenog gubitka, o ostale (zakonske) pričuve, o pričuve za vlastite dionice, o statutarne pričuve ako ih je društvo dužno oblikovati.

Odluka o rasporedu dobiti iz prethodne godine donosi se do 30. lipnja jer je odluka potrebna za

potrebe javne objave.

Neto gubitak razdoblja (konto 804) prenosi se na razred 9 dugovno na konto 951 – Gubitak nakon

oporezivanja.

Izgled PD obrasca prikazan je na sljedećoj stranici.



Zakon o trgovačkim društvima, NN 152/11 98





146

MINISTARSTVO FINANCIJA OBRAZAC PDPOREZNA UPRAVA

Područni ur ed…………………………Ispostava………………………………

PRIJAVA POREZA NA DOBIT

za razdoblje od do

(dan, mjesec, godina) (dan, mjesec, godina)

Podaci o poreznom obvezniku:

Naziv / ime i prezime poreznog obveznika

Osobni identifikacijski broj

Adresa sjedišta

Naselje

Ulica i kućni broj

Računi kod banaka (naziv i sjedište)

Šifra djelatnosti i naziv djelatnosti

Broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj) na krajuporeznog razdoblja

Potvrda primitka prijave

(popunjava Porezna uprava)

(Nadnevak) M.P. (Potpis)



147

UTVR ĐIVANJE POREZNE OSNOVICE I POREZNE OBVEZE

u kunama i lipama

R.b

Opis Iznos

I. DOBIT / GUBITAK IZ RAČUNA DOBITI I GUBITKA

1. UKUPNI PRIHODI

2. UKUPNI RASHODI

3. DOBIT (r. br. 1. – r. br. 2.)

4. GUBITAK (r. br. 2. – r. br. 1.)

II. POVEĆANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA

5. Amortizacija (čl. 12. st. 13., 16., 17., 18. i 19. Zakona)

6. 70% troškova reprezentacije (čl. 7. st. 1. t. 3. Zakona)

7. 30% troškova za osobni prijevoz (čl. 7. st. 1. t. 4. Zakona)

8. Manjkovi na imovini iznad visine utvr đene odlukom Hrvatske gospodarskekomore, odnosno Hrvatske obrtničke komore (čl. 7. st. 1. t. 5. Zakona)

9. Rashodi utvr đeni u postupku nadzora (čl. 7. Zakona)

10. Troškovi prisilne naplate poreza i drugih davanja (čl. 7. st. 1. t. 6. Zakona)

11. Troškovi kazni za prekrša je i prijestupe (čl. 7. st. 1. t. 7. Zakona)

12 Zatezne kamate između povezanih osoba (čl. 7. st. 1. t. 8. Zakona)

13. Povlastice i drugi oblici imovinskih koristi (čl. 7. st. 1. t .9. Zakona)

14. Rashodi darovanja iznad propisanih svota (čl. 7. st. 1. t. 10. Zakona)

15. Kamate na zajmove dioničara i članova društva (čl. 8. Zakona)

16. Kamate između povezanih osoba (čl. 14. Zakona)

17 Rashodi od nerealiziranih gubitaka (čl. 7. st. 1. t. 1. Zakona)

18. Amortizacija iznad propisanih stopa (čl. 12. st. 5. i 6. Zakona)

19. Iznos povećanja porezne osnovice zbog promjene metode utvr đivanja porezne osnovice (čl. 16. Zakona)

20. Vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja (čl. 9. Zakona)

21. Vrijednosno usklađenje zaliha (čl. 10. Zakona)

22. Vrijednosno usklađenje financijske imovine (čl. 10. Zakona)

23. Troškovi rezerviranja (čl. 11. Zakona)

24. Povećanja porezne osnovice za sve druge rashode (čl. 7. st.1. t. 13. Zakona)i ostala povećanja

25. Povećanja dobiti za ostale prihode, te porezni gubitak za koji je prestalopravo korištenja (čl. 17. st. 5., 6. i 7. Zakona)

26. UKUPNA POVEĆ ANJA DOBITI / SMANJENJA GUBITKA (r. br. 5. do 25.)



148

III. SMANJENJE DOBITI / POVEĆANJE GUBITKA

27. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti (čl. 6. st. 1. t. 1. Zakona)

28. Nerealizirani dobici ( čl. 6. st. 1. t. 2. Zakona)

29. Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja (čl. 6. st. 1. t. 3.Zakona)

30 Ostali rashodi ranijih razdoblja (čl. 6. st. 2. Zakona)

31. Smanjenje dobiti za ostale prihode

32. Smanjenje dobiti zbog promjene metode utvr đivanja porezneosnovice (čl. 16. Zakona)

33. Trošak amortizacije koji ranije nije bio priznat (čl. 6. st. 1. t. 4.Zakona)

34. Ukupni iznos državnih potpor a, čl. 6. st. 1. t. 5. (r. br. 34.1. do r. br.34.2.)

34.1. Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu (čl. 14. Pravilnika)

34.2. Državna potpora za istraživačko razvojne projekte (čl.15. Pravilnika)

35. UKUPNA SMANJENJA DOBITI / POVEĆ ANJA GUBITKA (r. br. 27.do 34.)

IV. POREZNA OSNOVICA

36. Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja(r. br. 3. + 26. – 35.) ili (r. br. 4. – 26. + 35.)

37. Preneseni porezni gubitak (čl. 17. Zakona)

38. Porezna osnovica (r. br. 36. – r. br. 37.)

V. POREZNI GUBITAK

39. Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja(r. br. 3. + r. br. 26. – r. br. 35.) ili (r. br. 4. – r. br. 26. + r. br. 35.)


41. Porezni gubitak za prijenos (r. br. 39. – r. br. 40.)

VI. POREZNA OBVEZA

42. Porezna osnovica (r. br. 38.)

43. Porezna stopa (čl. 28. Zakona)

44. Porezna obveza (r. br. 42. x r. br. 43.)

VII. POREZNE OLAKŠICE, OSLOBO ĐENJA I POTICAJI

45. Olakšice i oslobođenja za područje posebne dr žavne skrbi, čl. 6. st. 1. t. 5. Zakona (r. br. 45.1. + r. br. 45.2. + r. br. 45.3.)

45.1. Oslobođenja za područ je prve skupine (čl. 42. Pravilnika)

45.2. Olakšice za područ je druge skupine (čl. 42. Pravilnika)

45.3. Olakšice za područ je treće skupine (čl. 42. Pravilnika)

46. Oslobođenja na područ ju Grada Vukovara (čl. 42. Pravilnika)

47. Olakšice na brdsko-planinskim područ jima (čl. 42. Pravilnika)

48. Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnimzonama (r. br. 48.1.+ r. br. 48.2. + r. br. 48.3.)

48.1. Iznos olakšice za korisnike slobodne zone (čl. 43. Pravilnika)

48.2. Olakšice za korisnike slobodne zone (čl. 43. Pravilnika)




149

49. Poticaji ulaganja čl. 15. st. 3. Zakona o poticanju ulaganja (NN br. 138/06) (r. br. 49.1. + r. br. 49.2. + r. br. 49.3. + r. br. 49.4.)

49.1. Iznos poticaja (čl. 53. Pravilnika)




50. Poticaji ulaganja (čl. 4. Zakona o poticanju ulaganja (NN br. 138/06)) (r. br. 50.1. + r. br. 50.2. + r. br. 50.3. + r. br. 50.4.)

50.1. Iznos poticaja (čl. 43.a Pravilnika)




51. Ukupno poticaji ulaganja (r. br. 49. + r. br. 50.)

52. Ukupni iznos olakšica, oslobođenja i poticaja (r. br. 45. + r. br.

46. + r. br. 47. + r. br. 48. + r. br. 51.) VIII. POREZNA OBVEZA NAKON ODBITKA OLAKŠICA, OSLOBOĐENJA I POTICAJA

53. Porezna obveza (r. br. 44. – r. br. 52.)

54. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu (čl. 30. Zakona)

55. Porezna obveza (r. br. 53. – r. br. 54.)

56. Uplaćeni predujmovi

57. Razlika za uplatu (r. br. 55. – r. br. 56.)

58. Razlika za povrat (r. br. 56. – r. br. 55.)

59.

Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje (r. br. 53. / broj mjeseci

poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi

ZA ISTINITOST I VJERODOSTOJNOST PODATAKA JAMČIM VLASTITIM POTPISOM

NADNEVAK | | | | | | | | | | (porezni obveznik/opunomoćenik/ovlašteni porezni savjetnik)



150

ZADATAK 153. Utvrđivanje neto financijskog rezultata – dobit

S° 800 = 1.000.000 kn

1. Obračunajte i proknjižite porez na dobit po stopi od 20% ako su se u poslovanju pojavili sljedećiporezno nepriznati troškovi: 70% troškova reprezentacije u iznosu od 200.000 kn,

troškak amortizacije iznad porezno dopuštenih stopa 6.000 kn.2. Utvrdite neto financijski rezultat i prenesite ga na razred 9.

IZRAČUN POREZA NA DOBIT

1. Računovodstvena dobit/gubitak......................................1.000.000

2. Porezno nepriznati rashodi:.............................................106.000

70% troškova reprezentacije........................... ............ 100.000

trošak amortizacije iznad porezno dopuštenih stopa..6.000

3. Porezna osnovica (1+2)...................................................1.106.000

4. Porez na dobit (20%).......................................................221.2005. Dobit/gubitak nakon oporezivanja (1-4)...........................778.800

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Bruto dobit 800 1.000.000

1. Porez na dobit

Obveza za porez na dobit

803

243

221.200

221.200

2. Bruto dobit

Porez na dobit

Neto dobit (dobit nakon oporezivanja)

800

803

804

1.000.000

221.200

778.800

2a. Neto dobit Dobit poslovne godine

804950

778.800778.800



151

ZADATAK 154. Utvrđivanje neto financijskog rezultata – gubitak (ne postoji porezna obveza)

S° 801 = 500.000 kn

1. Obračunajte i proknjižite porez na dobit po stopi od 20% ako su se u poslovanju pojavili sljedećiporezno nepriznati troškovi: 30% troška osobnog automobila u iznosu od 50.000 kn,

troškovi kazni za prekršaje u iznosu od 25.000 kn.2. Utvrdite neto financijski rezultat i prenesite ga na razred 9.


1. Računovodstvena dobit/gubitak..................................(500.000)

2. Porezno nepriznati rashodi:.........................................75.000

30% troškova osobnog automobila................50.000

troškovi kazni za prekršaje............................25.000

3. Porezna osnovica (1+2)..............................................(575.000)

4. Porez na dobit (20%)5. Dobitak/gubitak nakon oporezivanja (1-4).................(500.000)

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Bruto gubitak 801 500.000

2. Bruto gubitak

Neto gubitak

801

804 500.000

500.000

2a. Neto gubitak

Gubitak poslovne godine

804

951 500.000

500.000

S obzirom da je poduzeće ostvarilo bruto gubitak, a porezno nepriznati troškovi iznose 150.000 kn, nepostoji porezna obveza za porez na dobit. Da bi se obračunao porez na dobit, porezna osnovica trebabiti pozitivna (u ovom primjeru je negativna: - 575.000 kn).

Prva promjena ne knjiži se a u drugoj promjeni bruto gubitak priznaje se kao neto gubitak, odnosno

kao gubitak poslovne godine.



152

ZADATAK 155. Utvrđivanje neto financijskog rezultata – gubitak (postoji porezna obveza)

S° 801 = 230.000 kn

1. Obračunajte i proknjižite porez na dobit po stopi od 20% ako su se u poslovanju pojavili sljedećiporezno nepriznati troškovi: 70% troška reprezentacije u iznosu od 45.000 kn,

30% troškova rent-a-car-a u iznosu od 5.000 kn,novčane kazne za prekršaje u iznosu od 60.000 kn,

amortizacija iznad porezno dopuštenih stopa u iznosu od 145.000 kn.

2. Utvrdite neto financijski rezultat i prenesite ga na razred 9.


1. Računovodstvena dobit/gubitak.......................................(230.000)

2. Porezno nepriznati rashodi:..............................................255.000

70% troškova reprezentacije............................45.000

30% troškova rent-a-car-a..................................5.000novčane kazne za prekršaje.............................60.000

amortizacija iznad porezno dopuštenih stopa...145.000

3. Porezna osnovica (1+2).....................................................25.000

4. Porez na dobit (20%).........................................................5.000

5. Dobit/gubitak nakon oporezivanja (1-4)...........................(235.000)

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Bruto gubitak 801 230.000

1. Porez na dobit

Obveza za porez na dobit

803

243

5.000

5.0002. Bruto gubitak

Porez na dobit

Neto gubitak

801

803

804 235.000

230.000

5.000

2a. Neto gubitak

Gubitak poslovne godine

804

951 235.000

235.000



153

12. ZADACI ZA PONAVLJANJE

ZADATAK 156. Osnove računovodstva

A) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu Poduzeća A na dan 01.01.2011.: žiro-račun 55.000, zalihe materijala 3.000, kupci 24.800, dobavljači 22.050, dani dugotrajni kredit

16.000, obveze za komunalne usluge 11.850, dionice poduzeća Z 20.000, izdana mjenica 2.500,

zgrada skladišta 130.000, ispravak vrijednosti zgrade skladišta 12.000, stroj 11.000, ispravak

vrijednosti stroja 4.300, zemljište 57.000, vlasnička glavnica ?

B) Temeljem podataka iz prvog zadatka, proknjižite početna stanja te sljedeće promjene nastaletijekom poslovne godine:

1. Oročeno je 10.000 kn u banci.

2. Primljena je uplata anuiteta za dani dugotrajni kredit. Na žiro-račun uplaćeno je 3.000 kn (od

čega se 500 kn odnosi na kamatu).

3. Kupcima su fakturirane pružene usluge u iznosu od 30.000 kn + 7.500 kn PDV.4. Iz poduzeća vlasnik povlači 10.000 kn te unosi kompjuter procijenjene nabavne vrijednosti 6.000

kn. Kompjuter je stavljen u uporabu 19.travnja.

5. Zemljište (vidi poč.bilancu) prodano je kupcu za 56.000 kn.

6. Obračunajte i proknjižite godišnju amortizaciju zgrade skladišta za prvih 7 mjeseci ako je metodaobračuna linearna a godišnja stopa amortizacije iznosi 5%.

7. Prodana je zgrada skladišta za 90.000 kn + 22.500 kn PDV. Navedeni iznos kupac je uplatio na

žiro-račun. 8. Poduzeće A posjeduje 30% udjela u poduzeću Z (vidi poč.bilancu). Poduzeće Z ostvarilo je

75.000 kn dobiti te su izglasane dividende u iznosu 35.000 kn. Poduzeću A na žiro-račun stižeuplata pripadajućeg udjela.

9. Obračunajte amortizaciju stroja linearnom metodom za 2011. godinu ako je procijenjeni vijekkorištenja 5 godina.

10. Troškovi poslovanja, prema primljenim fakturama, iznose 15.000 kn + 3.750 kn PDV.

11. Obračunajte amortizaciju kompjutera linearnom metodom po godišnjoj stopi amortizacije od

20%.

12. Na žiro-račun primljena je uplata kamate na dani dugoročni depozit u iznosu od 650 kn. Banka je

depozit iz tč. 1. vratila na žiro-račun poduzeća. 13. Podmirene su obveze prema dobavljačima u iznosu od 4.500 kn: 75% iznosa isplaćeno je sa žiro-

računa a za ostatak izdana je mjenica.

14. Kupljene su obveznice nominalne vrijednosti 105.000 kn a plaćene su 95.000 kn sa žiro-računa.



154

A)

Početna bilanca poduzeća ''A'' na dan 01.01.2011.

Aktiva Pasiva

Žiro-račun 55.000

Zalihe materijala 3.000Kupci 24.800

Dani dugotrajni kredit 16.000

Dionice poduzeća Z 20.000Zgrada skladišta 130.000

Ispravak vrijednosti zgr.skladišta (12.000)

Stroj 11.000

Ispravak vrijednosti stroja (4.300)

Zemljište 57.000

Dobavljači 22.050

Obveze za komunalne usluge 11.850Izdana mjenica 2.500

Vlasnička glavnica 264.100

Ukupno aktiva 300.500 Ukupno pasiva 300.500

Ukupna aktiva mora biti jednaka ukupnoj pasivi. Nakon što se odredi iznos ukupne aktive (300.500kn), od njega je potrebno oduzeti stavke pasive kako bi se dobio točan iznos vlasničke glavnice(264.100 kn).

B)

Br. Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

S° Žiro-račun

Zalihe materijala

Kupci

Dani dugotrajni kredit Dionice poduzeća Z

Zgrada skladišta

Akumulirana amortizacija (ispravak

vrijednosti zgrade skladišta) Stroj

Akumulirana amortizacija (ispravak

vrijednosti) stroja

Zemljište

Dobavljači Obveze za komunalne usluge

Izdana mjenicaVlasnička glavnica

1000

3100

1200

064060

0233

0290

0301

0390

020

220

223

2119000

55.000

3.000

24.800

16.00020.000

130.000

11.000

57.000

12.000

4.300

22.050

11.850

2.500264.100

1. Žiro-račun

Dani dugoročni depozit u banci 1000

0651 10.000

10.000

2. Žiro-račun

Dani dugotrajni kredit

Prihod od kamata

1000

064

771

3.000

2.500

500

3. Prihod od usluga

Obveza za PDV

Kupci

751

2400

1200 37.500

30.000

7.500

4. Žiro-račun

Vlasnička glavnica

1000

9000 10.000

10.000



155

4a. Kompjuter

Vlasnička glavnica

0311

9000

6.000

6.000

5. Zemljište

Kupci


020

1200

4820

56.000

1.000

57.000

6. Trošak amortizacije zgrade skladišta Akumulirana amortizacija zgrade skl.

430290

3.791,673.791,67

7. Zgrada skladišta

Akumulirana amortizacija zgrade skl.

Obveza za PDV

Kupci


0233

0290

2400

1200

4820

15.791,67

112.500

24.208,33

130.000

22.500

7a. Kupci

Žiro-račun

1200

1000 112.500

112.500

8. Dionice

Prihod od udjela >20%

060

773

22.500

22.500

8a. DionicePotraživanja za dividendu iz udjela >20%

0601221 10.500

10.500

8b. Potraživanja za dividendu iz udjela >20%

Žiro-račun

1221

1000 10.500

10.500

9. Trošak amortizacije stroja


43

0390

2.200

2.200

10. Troškovi poslovanja

Pretporez

Dobavljači

4-

1400

220

15.000

3.750

18.750

11. Trošak amortizacije kompjutera


43

0391

800

800

12. Prihod od kamata Žiro-račun

7731000 650

650

12a. Dani dugotrajni depozit

Žiro-račun

0651

1000 10.000

10.000

13. Dobavljači Žiro-račun

Izdane mjenice

220

100

211

4.500

3.375

1.125

14. Žiro-račun

Obveznice

Diskont

1000

0642

0649

105.000

95.000

10.000



156


A) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu poduzeća A na dan 01.01.2011.:

žiro-račun 300.000, blagajna 8.600, kupci 36.800, dobavljači 178.100, dani dugoročni depozit 20.000,izdane mjenice 2.200, kamion 52.000, ispravak vrijednosti kamiona 7.000, dani dugotrajni kredit

55.000, ulaganje u obveznice 15.000 s rokom dospijeća 5 godina, diskont na obveznice 1.500,vlasnička glavnica ?


1. Sklopljen je ugovor o koncesiji na pomorskom dobru na 5 godina. Sa žiro-računa plaćen je iznoskoncesije od 35.000 kn. Plaćeno je i 2.300 kn pristojbi za registraciju koncesije. Koncesija je

aktivirana (stavljena u uporabu) 14. siječnja. 2. Troškovi poslovanja, prema primljenim fakturama, iznose 20.000 kn + 5.000 kn PDV.

3. Kupljene su dionice poduzeća D u svoti od 45.000 kn čime je ostvaren 15 %-tni udio u poduzećuD.

4. Obračunajte amortizaciju kamiona linearnom metodom po godišnjoj stopi amortizacije od 15%. 5. Na kamionu, koji je bio osiguran, 05. lipnja nastala je 100%-tna šteta. Procjena štete odosiguravajućeg društva je 15.000 kn. Osiguravajuće društvo isplatilo je štetu.

6. Poduzeće D (vidi promjenu br.3) ostvarilo je dobit u iznosu od 100.000 kn. Izglasane su dividende

u svoti od 50.000 kn. Poduzeću A pristiže uplata odgovarajućeg udjela. 7. Za kupnju zemljišta, sa žiro-računa isplaćeno je 80.000 kn. Obračunajte porez na promet

nekretnina u iznosu od 5% na procijenjenu vrijednost zemljišta od 100.000 kn. 8. Plaćena je obveza za porez na promet nekretnina a zemljište je stavl jeno u funkciju.

9. Naplaćen je anuitet po danom dugotrajnom kreditu u iznosu od 5.000 kn (od čega se na otplatnukvotu odnosi 3.500 kn).

10. Obračunana je amortizacija koncesije linearnom metodom po godišnjoj stopi amortizacije od20%.

11. Ukupni prihodi poslovanja, prema ispostavljenim fakturama, iznose 50.000 kn + 12.500 kn PDV.

12. Protekom godine dana od dana kupnje obveznica, pristigla je uplata kamate te je obračunana

amortizacija diskonta linearnom metodom.

13. Prodane su dionice poduzeća D za 59.000 kn.

14. Podmiren je dio potraživanja od kupaca: na žiro-račun pristigla je uplata u svoti od 17.500 kn tesu primljene mjenice u ukupnom iznosu od 8.000 kn.



žiro-račun 300.000, blagajna 7.800, akreditiv 600, izdana mjenica 1.200, kupci 29.500, dani dugotrajnidepozit 21.100, dobavljači 33.000, poslovna zgrada 320.000, ispravak vrijednosti poslovne zgrade55.500, obveze za komunalne usluge 11.000, vlasnička glavnica?


1. Kupljen je kamion fakturne vrijednosti 200.000 kn + 50.000 PDV. Iz odobrenog kredita banke

plaćen je dobavljač. 2. Na kamionu ugrađena je dizalica za palete fakturne vrijednosti dobavljača 30.000 kn + 7.500 kn

PDV. Kamion je stavljen u uporabu 10. ožujka.



157

3. Sa žiro-računa isplaćene su obveze za izdane mjenice u iznosu od 900 kn te obveze za

komunalne usluge u iznosu od 4.500 kn.

4. Poduzeće A kupuje dionice poduzeća X (vlasnički udio 20%) u vrijednosti 23.000 kn.

5. U poduzeće vlasnik unosi 25.000 kn te kompjuter procijenjene vrijednosti 4.000 kn.

6. Prodane su usluge kupcu. Ispostavljena faktura iznosi 15.000 kn + 3.750 kn PDV.

7. Kupac je uplatio 70% iznosa na žiro-račun. 8. Obračunana je amortizacija poslovne zgrade za 2011. godinu. Metoda obračuna je linearna agodišnja stopa amortizacije iznosi 5%.

9. Poslovna zgrada prodana je za 270.000 kn + 67.500 kn a navedeni iznos kupac odmah uplatio je

na žiro-račun.10. Primljena je faktura za trošak plina na iznos od 6.000 kn + 1.500 kn PDV.

11. Podmiren je dio obveza prema dobavljačima u iznosu od 14.000 kn (80% iznosa isplaćuje se sa

žiro-računa a za ostatak izdan je ček).

12. Poduzeće prodaje kupljene dionice (vidi promjenu broj 4.) za 25.000 kn. Brokerska provizija

iznosi 1.000 kn i plaćena je sa žiro-računa. 13. Na žiro-račun primljena je uplata kamate za dani dugotrajni depozit u iznosu od 1.300 kn. Banka

vraća dani dugotrajni depozit uplatom na žiro-račun. 14. Obračunajte godišnje amortizacije kamiona i kompjutera lineranom metodom ako je

procijenjeni vijek korištenja kamiona 10 a kompjutera 5 godina.



žiro-račun 250.000, akreditiv 1.000, primljena mjenica 1.900, kupci 35.500, dani dugotrajni kredit32.000, dobavljači 53.000, zemljište 78.000, obveze za komunalne uslug e 31.000, poslovni automobil

60.000, ispravak vrijednosti automobila 12.500, izdani ček 3.500, dionice 35.000, vlasnička glavnica?


1. Prodano je zemljište za iznos od 80.000 kn koji je kupac odmah uplatio na žiro-račun.2. Sa žiro-računa isplaćene su obveze za izdani ček u iznosu od 1.000 kn te obveze za komunalne

usluge u iznosu od 10.000 kn.

3. Prodane su usluge te je kupcu ispostavljena faktura u iznosu od 10.000 kn + 2.500 kn PDV.

4. Kupac je uplatio 60% iznosa (vidi promjenu broj 4.) na žiro-račun a za ostatak izdao je mjenicu. 5. Poduzeće A je odlučilo naplaćivati parking te je dobilo koncesiju. Faktura lokalne uprave na dani

prostor za parking iznosi 25.000 kn + 6.250 kn PDV i plaćena je sa žiro-računa.6. Primljena je f aktura za troškove registracije koncesije u iznosu od 3.500 kn. Koncesija je dana u

uporabu.

7. Primljena je faktura za potrošenu električnu energiju u iznosu od 4.000 kn + 1.000 kn PDV.

8. Vlasnik povlači 18.500 kn iz poduzeća.

9. Obračunajte godišnju amortizaciju poslovnog automobila za 2011. godinu linearnom metodom

ako je godišnja stopa amortizacije 20%.

10. Poduzeće A prodaje automobil za 49.000 kn + 12.250 kn PDV. Navedeni iznos kupac je odmah

uplatio na žiro-račun. 11. Na žiro-račun pristigla je uplata anuiteta za dani dugotrajni kredit u iznosu od 5.000 kn od čega

se na kamatu odnosi 1.000 kn.

12. Poduzeće X, u kojem poduzeće A ima udio 15% (vidi poč.bilancu), ostvarilo je dobit od 140.000

kn te je izglasana dividenda u iznosu od 70.000 kn. Poduzeću A, na žiro-račun, pristigla je uplata

odgovarajućeg udjela.



158

13. Poduzeće A kupuje obveznice poduzeća Y uz godišnju kamatu 10% i rok dospijeća od 10 godina.

Nominalna vrijednost obveznica je 85.000 kn a kupljene su uz premiju i plaćene su 90.000 kn.

14. Obračunajte amortizaciju koncesije linearnom metodom ako je godišnja stopa amortizacije 20%(koncesija je dobivena na period od 5 godina).

ZADATAK 160. Računovodstvo – proizvodna djelatnost

1. Zadatak

a) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu: 0111 – Ulaganje u patente u proizvodnji 50.000

0191 – Akumulirana amortizacija patenata 5.000

0230 – Poslovna zgrada 250.000

0231 – Tvornička zgrada 1.000.000

02900 – Akumulirana amortizacija tvorničke zgrade 390.000

02901 – Akumulirana amortizacija poslovne zgrade 54.400

1000 – Žiro-račun 630.5001030 – Devizni račun (6.000 €) 43.500

1151 – Dani kratkotrajni depoziti 9.000

1200 – Potraživanja od kupaca 95.000

2110 – Obveze za izdane mjenice 111.000

220 – Obveze prema dobavljačima 440.000

600 – Proizvodnja u tijeku 100.000

630 – Zalihe gotovih proizvoda 90.000

900 – Upisani temeljni kapital ?

940 – Zadržana dobit 30.000

b) Na temelju početne bilance otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedećeposlovne promjene:

1. Kupljen je materijal u inozemstvu te je primljena faktura ino-dobavljača u svoti od 4.000 €(1€=7,35kn).

2. Obračunani su: - carina na fakturnu vrijednost materijala po stopi od 8%,

- PDV pri uvozu na osnovicu koju čine zbroj fakturne vrijednosti materijala i carine. 3. Domaći dobavljač obavio je ukrcaj/iskrcaj materijala. Primljena faktura u iznosu od 3.000 kn +

750 kn PDV odmah isplaćena sa žiro-računa. 4. Napravljen je obračun nabave materijala te je isti zaprimljen na skladište. 5. Obračunajte:

- bruto plaće u proizvodnji u svoti od 100.000 kn od čega se 60.000 kn odnosi a neto plaće,28.000 kn na poreze i prireze a ostatak na doprinose.

- bruto plaće u administraciji u svoti od 50.000 kn od čega se 32.000 kn odnosi na neto plaće,10.000 na poreze i prireze a ostatak na doprinose.

6. Za potrebe proizvodnje izdano je 30.000 kn materijala koji se koristi kao osnovni materijal

dok je za potrebe ureda i prodaje izdano 4.752 kn materijala.

7. Primljena je faktura za potrošeni plin u svoti od 15.000 kn + 3.750 kn (45% troška odnosi sena administraciju a ostatak na proizvodnju).

8. Obračunajte i proknjižite trošak amortizacije dugotrajne imovine na kraju godine uz sljedećestope:

nematerijalna imovina po stopi od 25%,

nekretnine po stopi od 5% godišnje.



159

9. Izvršite prijenos proizvodnih troškova na proizvodnju u tijeku. 10. 60% proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda na kojima se

sada ukupno nalazi 1.000 komada gotovih proizvoda.

11. Prodano je 850 komada gotovih proizvoda te je ispostavljena faktura u iznosu od 280.000 kn

+ 70.000 kn PDV.

12. Razdužite skladište gotovih proizvoda za prodano. 13. Iznajmljen je poslovni prostor te je ispostavljena faktura kupcu na 35.000 kn + 8.750 kn PDV.

14. Izvršite prijenos neuskladištivih troškova. 15. Saldirajte PDV. Izvršite uplatu/isplatu razlike PDV-a.


17. Obračunajte i proknjižite porez na dobit (ako ga ima) po stopi od 20% te utvrdite i prenesiteneto financijski rezultat na razred 9.

c) Izradite bruto bilancu.

d) Izradite pojednostavljenu bilancu.

e) Izradite račun dobiti i gubitka.

2. Zadatak

6600 – Roba u veleprodajnom skladištu 600.000

6630 – Roba u prodavaonici 325.000

6640 – Uračunani PDV u prodajnoj cijeni robe 65.000

6680 – Razlika u cijeni robe na skladištu 100.000

6681 – Razlika u cijeni robe u prodavaonici 60.000

Na temelju početnih salda otvorite konta glavne knjige te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Kupljena je trgovačka roba te je primljena faktura dobavljača u iznosu od 50.000 kn + 12.500

kn PDV.

2. R-2 faktura za transport robe iznosi 3.000 kn + 750 kn PDV.

3. Napravite obračun troškova kupnje trgovačke robe i kupljenu robu zadužite na veleprodajnoskladište uz 20% marže.

4. Kupcima je prodano 25 % robe s veleprodajnog skladišta i ispostavljena faktura na svotu od200.000 kn + 50.000 kn PDV.

5. Razdužite skladište veleprodaje za prodanu robu. 6. U prodavaonici inkasirano je 210.000 kn u gotovini.

7. Razdužite prodavaonicu za prodanu robu. 8. Sva preostala roba prebačena je iz veleprodajnog skladišta u prodavaonicu gdje je zadužena s

30% marže i 25% PDV-a.

9. Saldirajte PDV.


3. Zadatak

Proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Primljen je predujam za usluge u bruto svoti od 25.000 kn. Ispostavljen je račun za predujam. 2. Usluga je obavljena te je ispostavljena faktura na iznos od 20.000 kn + 5.000 kn PDV.

3. Potraživanje od kupaca zatvoreno je iz obveze za primljeni predujam. 4. Saldirajte PDV.




160

1.Zadatak

Početna bilanca na dan 01.01.201_.

IMOVINA IZVORI IMOVINE

R. br. Konto Opis Iznos (kn) R. br Konto Opis Iznos (kn)

1. 0111 Ulaganje u patente u proizv. 50.000 1. 2110 Obveza za izdane mjenice 111.000

2. 0191 Ak.amortizacija patenata (5.000) 2. 220 Obveze prema dobavljačima 440.000

3. 0230 Poslovna zgrada 250.000 3. 900 Upisani temeljni kapital 1.237.600

4. 0231 Tvornička zgrada 1.000.000 4. 940 Zadržana dobit 30.000

5. 02900 Ak.amortizacija tvorn.zgrade (390.000) 5.

6. 02901 Ak.amortizacija posl.zgrade (54.400) 6.

7. 1000 Žiro-račun 630.500 7.

8. 1030 Devizni račun (6.000 €) 43.500 8.

9. 1151 Dani kratkotrajni depoziti 9.000 9.

10. 1200 Potraživanja od kupaca 95.000 10.

11. 600 Proizvodnja u tijeku 100.000 11.

12. 630 Zalihe gotovih proizvoda 90.000 12.

13. 13.

14. 14.

15. 15.

16. 16.

17. 17.

18. 18.

19. 19.

20. 20.

21. 21.

22. 22.

23. 23.

24. 24.

25. 25.

Ukupna imovina 1.818.600 Ukupni izvori imovine 1.818.600

Završna bilanca na dan 31.12.201_.


Razred Iznos (kn) Razred Iznos (kn)0 775.600 2 761.663,10

1 1.101.688 9 1.276.492,40

3 0

6 160.867,50

Ukupna

imovina2.038.155,50

Ukupni izvori

imovine2.038.155,50

Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01.201_ do 31.12.201_.

(Obrazac za male poduzetnike) (Obrazac za velike poduzetnike)

1. Prihodi........................... 1. Prihodi............................................... konto 790 315.000

2. Rashodi......................... 2.Troškovi tekuće godine...______ kto 490 + 491

3. Korigirani za:

a) povećanja zaliha........_______

b) smanjenje zaliha........___190.000 – 160.867,50

274.752

+29.132,50

= 303.884,50

3. Dobit/Gubitak

prije oporezivanja..........

4. Porez na dobit...............

5. Dobit/Gubitak

nakon oporezivanja.......

3. Dobit/Gubitak

prije oporezivanja............................... konto 800 11.115,50

4. Porez na dobit.................................... konto 803 2.223,10

5. Dobit/Gubitak

nakon oporezivanja............................ konto 804 8.892,40



161

Razred 0 Razred 1

0111 – Ulaganje u patente u pr. 0191 – Ak.amortizacija pat. 1000 – Žiro-račun 1030 – Devizni račun

S° 50.000 S° 5.000 S° 630.500 3.750 (3 S° 43.500

12.500 (8 74.250 (15a (6.000 €)

0230 – Poslovna zgrada 0231 – Tvornička zgrada

S° 250.000 S° 1.000.000

1151 – Dani kratkotr. depoziti 1200 – Kupci

S° 9.000 S° 95.000

02900 – Ak.amort.posl.zgrade 02901 – Ak.amort.tvorn.zgrade 11) 350.000

S° 390.000 S° 54.400 13) 43.750

50.000 (8 12.500 (8

1408 – Nepriznat PDV 1400 – Pretporez

2a) 7.938 3) 750 4.500 (15

7) 3.750



162

Razred 2 Razred 3 Razred 4 usklad.

211 – Obveze za izd.mjenice 220 – Dobavljači 3000 – Materijal na putu 420 – Tr.br.plaća u poizv.

S° 111.000 S° 440.000 1) 29.400 29.400 (4 5) 100.000 100.000 (9

18.750 (7

221 – Ino-dobavljači 2470 – Obveze za carinu

29.400 (1 2.352 (2

302 – Carina 4000 – Tr.osnovnog mater.

2) 2.352 2.352 (4 6) 30.000 30.000 (9

2473 – Obv. za PDV pri uvozu 230 – Obveze za neto plaće 3010 – Tr.transporta materij. 4061 – 55% tr.plina u proizv.

7.938 (2a 60.000 (5 3) 3.000 3.000 (4 7) 8.250 8.250 (9

32.000 (5a

310 - Zalihe materijala 430 – Tr.amor.nemat.imov.

4) 34.752 30.000 (6 8) 12.500 12.500 (9

241 – Obv.za poreze & prireze 242 – Obveze za doprinose 4.752 (6a

28.000 (5 12.000 (12

10.000 (5a 8.000 (12a

4310 – Tr.amor.u proizv.

8) 50.000 50.000 (9

2400 – Obveze za PDV 2407 – Razlika PDV-a

15) 78.750 70.000 (11 15a) 74.250 74.250 (15

8.750 (13 490 – Raspored proizv.tr.

9) 200.750 200.750 (9a

243 – Obveza za PD

2.223,10 (17



163

Razred 4 neusklad. Razred 6 Razred 7 Razred 8 i 9

421 – Tr.br.plaća u admin. 600 – Proizvodnja u tijeku 750 – Prihod od prodaje proiz. 800 – Bruto dobit

5a) 50.000 50.000 (14 S° 100.000 180.450 (10 16) 280.000 280.000 (11 17a) 11.115,50 11.115,50 (16b

9a) 200.750

4010 – Tr.uredskog materijala 630 – Zalihe gotovih proizvoda

6a) 4.752 4.752 (14 S° 90.000 229.882,50 (12

10) 180.450 700 – Rashodi proizvodnje 803 – Porez na dobit

12) 229.882,50 229.882,50 (16a 17) 2.223,10 2.223,10 (17a

4071 – 45% tr.plina u admin. 757 – Prihod od najma 804 – Neto dobit

7) 6.750 6.750 (14 16) 35.000 35.000 (13 17b) 8.892,40 8.892,40 (17a

4311 – Tr.amor.u admin.

8) 12.500 12.500 (14

720 – Rashodi administracije

14a) 74.002 74.002 (16a

491 – Raspored admin.troškova

14) 74.002 74.002 (14a

790 – Razlika prihoda i rashoda 9000 – Upisani tem.kapital

RASHODI PRIHODI S° 1.237.600

16a) 303.884,50 315.000 (16

16b) 11.115,50

940 – Zadržana dobit

S° 30.000

950 – Dobit poslovne godine

8.892,40 (17b



164

Bruto bilanca

Redni

broj Konto Opis konta

Promet Saldo

Duguje Potražuje Duguje Potražuje 1. 0111 Ulaganje u patente u proizv. 50.000 - 50.000 -

2. 0191 Ak.amortizacija patenata - 17.500 - 17.500

3. 0230 Poslovna zgrada 250.000 - 250.000 -

4. 0231 Tvornička zgrada 1.000.000 - 1.000.000 -

5. 02900 Ak.amortizacija tvorn.zgrade - 440.000 - 440.000

6. 02901 Ak.amortizacija posl.zgrade - 66.900 - 66.900

Σ 1.300.000 524.400 1.300.000 524.400

7. 1000 Žiro-račun 630.500 78.000 552.500 -

8. 1030 Devizni račun 43.500 - 43.500 -

9. 1151 Dani kratkotrajni depoziti 9.000 - 9.000 -

10. 1200 Kupci 488.750 - 488.750 -

11. 1408 Nepriznat PDV 7.938 - 7.938 -

12. 1400 Pretporez 4.500 4.500 - -

Σ 1.184.188 82.500 1.101.688 -

13. 211 Obveze za izdane mjenice - 111.000 - 111.000

14. 220 Dobavljači - 458.750 - 458.75015. 221 Ino-dobavljači - 29.400 - 29.400

16. 2470 Obveza za carinu -- 2.352 - 2.352

17. 2473 Obveza za PDV pri uvozu - 7.938 - 7.938

18. 230 Obveze za neto plaće - 92.000 - 92.000

19. 241 Obveze za poreze i prireze - 38.000 - 38.000

20. 242 Obveze za doprinose - 20.000 - 20.000

21. 2400 Obveza za PDV 78.750 78.750 - -

22. 2407 Razlika PDV-a 74.250 74.250 - -

23. 243 Obveza za porez na dobit - 2.223,10 - 2.223,10

Σ 153.000 914.663,10 - 761.663,10

24. 3000 Materijal na putu 29.400 29.400 - -

25. 302 Carina 2.352 2.352 - -26. 3010 Trošak transporta materijala 3.000 3.000 - -

27. 310 Zalihe materijala 34.752 34.752 - -

Σ 69.504 69.504 - -

28. 420 Tr.bruto plaća u proizvodnji 100.000 100.000 - -

29. 4000 Tr.osnovnog materijala u pro. 30.000 30.000 - -

30. 4061 Tr.plina u proizvodnji 8.250 8.250 - -

31. 430 Tr.amort.nemat.imov.u proiz. 12.500 12.500 - -

32. 4310 Tr.amort.u proizvodnji 50.000 50.000 - -

33. 490 Raspored proizvodnih trošk. 200.750 200.750 - -

34. 421 Tr.bruto plaća u administraciji 50.000 50.000 - -

35. 4010 Tr.uredskog materijala 4.752 4.752 - -

36. 4071 Tr.plina u administraciji 6.750 6.750 - -37. 4311 Tr.amort.u administraciji 12.500 12.500 - -

38. 491 Raspored administrativnih tr. 74.002 74.002 - -

Σ 549.504 549.504 - -

39. 600 Proizvodnja u tijeku 300.750 180.450 120.300 -

40. 630 Zalihe gotovih proizvoda 270.450 229.882,50 40.567,50 -

Σ 571.200 410.332,50 160.867,50 -



165

41. 750 Prihod od prodaje proizvoda 280.000 280.000 - -

42. 700 Rashodi proizvodnje 229.882,50 229.882,50 - -

43. 757 Prihod od najma 35.000 35.000 - -

44. 720 Rashodi administracije 74.002 74.002 - -

45. 790 Razlika prihoda i rashoda 315.000 315.000 - -

Σ 933.884,50 933.884,50 - -

46. 800 Bruto dobit 11.115,50 11.115,50 - -47. 803 Porez na dobit 2.223,10 2.223,10 - -

48. 804 Neto dobit 8.892,40 8.892,40 - -

Σ 22.231 22.231 - -

49. 900 Upisani temeljni kapital - 1.237.600 - 1.237.600

50. 940 Zadržana dobit - 30.000 - 30.000

51. 950 Dobit poslovne godine - 8.892,40 - 8.892,40

Σ - 1.276.492,40 - 1.276.492,40

Ukupni zbroj bruto bilance 4.783.511,50 4.783.511,50 2.562.555,50 2.562.555,50



166

Početna bilanca ispunjava se na način da se zadana konta razvrstaju u aktivu i pasivu. Konta iz razreda0, 1, 3 i 6 idu u aktivu dok konta iz razreda 2 i 9 idu u pas ivu početne bilance. U aktivi, treba obratiti

pozornost na korektivna konta (npr. akumulirana amortizacija i vrijednosno usklađenje potraživanjaod kupaca) jer njihova se početna stanja pišu u zagradama (korektivna konta knjiže se na potražnimstranama). Dakle, ukupni iznos aktive predstavlja zbroj svih konta aktive umanjen za iznose na

korektivnim kontima. U ovom zadatku, ukupna imovina iznosi 1.818.600 kn.

Nakon izračuna ukupnog iznosa aktive, potrebno je izračunati temeljni kapital. S obzirom da je

ukupna aktiva jednaka ukupnoj pasivi (izvorima imovine), od iznosa aktive treba oduzeti poznatastanja na kontima pasive. Razlika predstavlja iznos upisanog temeljnog kapitala (1.237.600 kn).

Treba obratiti pozornost na konto 951 ukoliko bude zadan u početnoj bilanci. Iako razred 9

predstavlja pasivu, dotični konto knjiži se na dugovnoj strani.

Bruto bilanca probna je bilanca koja služi za kontrolu provedenih knjiženja u glavnoj knjizi. Na temelju

nje izrađuju se godišnji financijski izvještaji. U bruto bilancu unose se sva konta iz glavne knjige (bruto

bilanca prikazuje promet i saldo po svakom kontu).

Saldo konta može biti dugovni, potražni ili nula. Konta na razredima 4, 7 i 8 moraju imati saldo nula.Nakon što se unesu sva konta na razredu, potrebno je zbrojiti dugovni i potražni promet te saldo.Nakon što se zbroje konta na svim razredima, potrebno je izračunati ukupan promet i saldo bruto

bilance (zbrajanjem razreda). Ako su sva knjiženja izvedena ispravno, onda se u ukupnom zbrojumoraju podudarati dugovni i potražni promet (isto vrijedi i za saldo bruto bilance).

Pojednostavljena bilanca proizvodnog poduzeća radi se na način da se iz bruto bilance u imovinu

završne bilance upišu salda razreda 0, 1, 3 i 6 a u izvore imovine salda razreda 2 i 9. Ukoliko su

knjiženja točno provedena, iznosi imovine i izvora imovine u pojednostavljenoj bilanci bit će jednaki.Ako na nekom razredu bruto bilance postoje dva salda, treba izračunati konačni saldo (neto

vrijednost razreda). U ovom zadatku, u razredu 0 postoji dugovni saldo od 1.300.000 kn i potražnisaldo od 524.400 kn pa se u završnu bilancu unosi konačni saldo od 775.600 kn koji se izračunava kaorazlika dugovnog i potražnog salda (1.300.000 kn – 524.400 kn).

Ukoliko se radi o proizvodnom poduzeću, prilikom popunjavanja računa dobiti i gubitka potrebno jeispuniti obrazac za velike poduzetnike. Iznos ukupnih prihoda prepiše se s konta 790 (315.000 kn).

Troškovi tekuće godine predstavljaju zbroj stanja na kontima 490 i 491 (200.750 kn +74.002 kn =

274.752 kn).

Promjene na zalihama (promatraju se konta 600 i 630) izračunaju se na način da se usporede zalihena početku sa zalihama na kraju obračunskog razdoblja. Prema podacima iz početne bilance, zalihena početku iznose 190.000 kn (100.000 kn + 90.000 kn) dok, prema podacima iz bruto bilance, zalihe

na kraju iznose 160.867,50 kn (120.300 kn + 40.567,50 kn). Iz navedenog može se zaključiti kako jedošlo do smanjenja zaliha na kraju obračunskog razdoblja u odnosu na zalihe na početku. Smanjenjeiznosi 29.132,50 kn (190.000 kn – 160.867,50 kn).

Budući da je došlo do smanjenja zaliha, rashodi tekuće godine izračunavaju se kao zbroj troškova

tekuće godine i smanjenja zaliha (274.752 kn + 29.132,50 kn = 303.884,50 kn).

Ukoliko dođe do povećanja zaliha, može se reći da je to posljedica što sva proizvodnja u tijeku nije

dovršena ili svi proizvodi nisu prodani u tekućoj godini te je jedan dio proizvodnih troškova ostao nazalihama. Zbog toga, u cilju izračuna rashoda tekuće godine ukupne troškove poslovanja , treba

umanjiti za porast zaliha: rashodi tekuće godine = troškovi tekuće godine - povećanje zaliha.

Dobit/gubitak prije oporezivanja izračunati su pa ih treba preuzeti s konta 800, odnosno 801. Porez

na dobit prikazan je na kontu 803 a dobit/gubitak nakon oporezivanja na kontu 804.

U slučaju gubitka, iznosi gubitka prije i nakon oporezivanja pišu se u zagradama.



167

2.Zadatak

6600 – Roba u VP 6680 – Marža u VP 1200 – Kupci

S° 600.000 173.400 (5 5a) 27.650 S° 100.000 4) 250.000 PROMJENA BR. 3a.

3a) 63.600 490.200 (8 8) 82.950 10.600 (3a N.V. = 53.000 kn x 0,2

+ 10.600 kn >> kto 6680

= 63.600 kn >> kto 6600

6630 – Roba u MP 6681 – Marža u MP

S° 325.000 210.000 (7b 7a) 38.769,23 S° 60.000 PROMJENA BR. 8.

8) 661.781,25 122.175 (8 710 – Rashodi trgovine N.V. = 407.250 kn x 0,3

5) 173.400 27.650 (5a + 122.175 kn >> kto 6681

7b) 210.000 42.000 (7 = 529.425 kn

38.769,23 (7a

274.980,77 (10 529.425 kn x 0,25

664 – Ukalkulirani PDV 650 – Roba na putu + 132.356.25 kn >> kto 664

7) 42.000 S° 65.000 1) 50.000 50.000 (3 7603 – Prihod od MP = 661.781,25 kn >> kto 6630

132.356,25 (8 10a) 168.000 210.000 (6

42.000 (6a

1022 – Blagajna prodavaonice

6) 210.000

1400 – Pretporez 220 - Dobavljači

1) 12.500 12.500 (9 62.500 (1

2407 – Razlika PDV-a

79.500 (9

6510 – Tr.transporta robe 1408 – Nepriznat PDV

2) 3.000 3.000 (3 2) 750

790 – Razlika prihoda i rashoda

RASHODI PRIHODI

10) 274.980,77 368.000 (10a

10b) 93.019,23

222 – Dobavljači fizičke osobe 659 – Obračun nabave

3.750 (2 3) 53.000 53.000 (3a 800 – Dobit prije oporezivanja

93.019,23 (10b

7600 – Prihod od VP 2400 – Obveza za PDV

10a) 200.000 200.000 (4 9) 92.000 50.000 (4

42.000 (6a



168

3.Zadatak

1000 – Žiro-račun 2400 – Obveza za PDV

1) 25.000 5.000 (5 4) 5.000 5.000 (1

5.000 (2

5.000 (3

225 – Obv.za prim. preduj. 751 – Prihod od usluga

3) 20.000 20.000 (1 20.000 (2

1200 – Kupci 2407 – Razlika PDV-a

2) 25.000 25.000 (3 5) 5.000 5.000 (4



169

ZADATAK 161. Računovodstvo – trgovačka djelatnost

1. Zadatak

a) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu:

020 – Zemljište 305.000

0232 – Zgrada trgovine 450.0000290 – Akumulirana amortizacija zgrade trgovine 90.000

0313 – Oprema trgovine 80.000

0391 – Akumulirana amortizacija uredske opreme 10.000

064 – Dani dugotrajni kredit 230.000

1000 – Žiro-račun 750.000

1020 – Glavna blagajna 20.000

1022 – Blagajna prodavaonice 14.300


1301 – Akontacija za službeni put 11.000

1900 – Unaprijed plaćen trošak električne energije 6.000

6600 – Roba u veleprodaji 144.0006680 – Razlika u cijeni robe u veleprodaji 24.000




1. Prodana je roba iz veleprodajnog skladišta te je ispostavljena faktura na iznos od 70.000 kn +17.500 kn PDV.

2. Razdužite veleprodajno skladište za prodano. 3. Kupljen je kompjuter za potrebe ureda te je primljena faktura dobavljača na iznos od 3.800

kn + 950 kn PDV. Kompjuter je stavljen u uporabu 14. listopada.4. Obračunajte i proknjižite plaće zaposlenih u trgovini ako su obveze za neto plaće u iznosu od

44.000 kn, obveze za poreze i prireze u iznosu od 16.000 kn a obveze za doprinose u iznosu

od 10.000 kn.

5. Kupljena je roba te je primljena faktura dobavljača na 200.000 kn + 50.000 kn PDV. Roba sezadužuje u prodavaonicu s 45% marže i 25% PDV-a.

6. Zaposlenik se vratio sa službenog puta te je podnio obračun istoga na 2.400 kn + 600 kn PDVšto je glavna blagajna odmah riješila.

7. Prodana je roba iz prodavaonice te je inkasirano 125.000 kn u gotovini te 25.000 kn u

čekovima građana.8. Razdužite prodavaonicu za prodano.

9. Sva gotovina iz prodavaonice položena je na žiro-račun a čekovi su poslani na naplatu.Primljen je izvod kojim je vidljiva uplata gotovine na žiro-račun. Čekovi su naplaćeni.

10. Naplaćen je anuitet za dani dugotrajni kredit u svoti od 24.000 kn od čega se na kamatuodnosi 8.000 kn.

11. Obračunajte i proknjižite amortizaciju dugotrajne imovine na kraju godine po sljedećimgodišnjim stopama:

oprema po stopi od 15% godišnje,

nekretnine po stopi od 5% godišnje. 12. Prodane su usluge te je ispostavljena faktura ino-kupcu u svoti od 29.000 € (1€=7,35kn).

Inozemni kupac podmirio je fakturu po tečaju 1€=7,29 kn. 13. Izvršite prijenos neuskladišnih troškova.

14. Saldirajte PDV. Izvršite uplatu/isplatu razlike PDV-a.



170


16. Obračunajte i proknjižite porez na dobit (ako ga ima) po stopi od 20% .

17. Utvrdite i prenesite neto financijski rezultat na razred 9.




2. Zadatak

0301 – Strojevi u pogonu 300.000

0390 – Akumulirana amortizacija strojeva u pogonu 90.000

1000 – Žiro-račun 590.000

1020 – Blagajna 5.000

210 – Obveze za izdane čekove 15.000



Na temelju početnih salda otvorite konta glavne knjige te proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Kupljen je materijal te je primljena faktura dobavljača na iznos od 100.000 kn + 25.000 kn

PDV. Materijal je odmah zaprimljen na skladište. 2. Unaprijed je obračunat trošak telefona u svoti od 5.000 kn.

3. Materijal, u vrijednosti 44.000 kn, izdan je za potrebe proizvodnje kao osnovni materijal dok

je 14.000 kn materijala izdano za potrebe administracije kao uredski materijal.

4. Obračunajte i proknjižite amortizaciju strojeva ako je njihov procijenjeni vijek trajanja 10

godina.

5. Primljena je faktura za telefon u svoti od 7.000 kn + 1.750 kn PDV.

6. Primljena je faktura za reprezentaciju u svoti od 2.000 kn + 500 kn PDV.7. Prenesite sve proizvodne troškove na proizvodnju u tijeku. 8. Dovršeno je 75% proizvodnje u tijeku i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. Na zalihama

se sada ukupno nalazi 1.500 komada gotovih proizvoda.

9. Prenesite sve neuskladištive troškove na rashode. 10. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga na razred 8.

3.Zadatak

Proknjižite sljedeće poslovne promjene: 1. Sa žiro-računa dan je predujam za nabavu materijala u bruto svoti od 18.750 kn. 2. Primljen je račun za predujam.

3. Dobavljač je isporučio materijal i ispostavio konačni račun na 15.000 kn + 3.750 kn PDV.Materijal je stavljen na zalihe.

4. Obveza prema dobavljaču zatvorena je iz danog predujma. 5. Saldirajte PDV.



171

1.Zadatak




1. 020 Zemljište 305.000 1. 9000 Upisani temeljni kapital 2.301.300

2. 0232 Zgrada trgovine 450.000 2. 940 Zadržana dobit 80.000

3. 0290 Ak.amortizacija zgrade trgov. (90.000) 3.

4. 0313 Oprema trgovine 80.000 4.

5. 0391 Ak.amortizacija opreme trg. (10.000) 5.

6. 064 Dani dugotrajni kredit 230.000 6.

7. 1000 Žiro-račun 750.000 7.

8. 1022 Blagajna prodavaonice 14.300 8.

9. 1200 Kupci 495.000 9.

10. 1301 Akontacija za službeni put 11.000 10.

11. 1900 Unaprijed plaćen tr.el.energ. 6.000 11.

12. 6600 Roba u VP 144.000 12.

13. 6680 Marža u VP (24.000) 13.

14. 14.

15. 15.

16. 16.

17. 17.

18. 18.

19. 19.

20. 20.

21. 21.

22. 22.

23. 23.

24. 24.

25. 25.


Završna bilanca na dan 31.12.201_.


Razred Iznos (kn) Razred Iznos (kn)0 918.205 2 357.014,61

1 1.770.260 9 2.510.358,44

6 178.908,05

Ukupna

imovina2.867.373,05

Ukupni izvori

imovine2.867.373,05

Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01.201_ do 31.12.201_.

(Obrazac za male poduzetnike) (Obrazac za velike poduzetnike)

1. Prihodi...........................kto 790 411.150 1. Prihodi...............................................

2. Rashodi..........................kto 790 249.826,95 2.Troškovi tekuće godine..._________3. Korigirani za:

a) povećanja zaliha........__________

b) smanjenje zaliha........___ ________

3. Dobit/Gubitak

prije oporezivanja.........kto 800/1 161.323,05

4. Porez na dobit...............kto 803 32.264,61

5. Dobit/Gubitak

nakon oporezivanja.......kto 804 129.058,44

3. Dobit/Gubitak

prije oporezivanja...............................

4. Porez na dobit....................................

5. Dobit/Gubitak

nakon oporezivanja............................



172

Razred 0 Razred 1

020 – Zemljište 0232 – Zgrada trgovine 1000 – Žiro-račun 1020 – Glavna blagajna

S° 305.000 S° 450.000 S° 750.000 S° 20.000

9b) 139.300 6a) 8.000

9c) 25.000

10) 24.000

14a) 4.050

0290 – Ak.amort.zgr.trgovine 0313 – Oprema trgovine

S° 90.000 S° 80.000

22.500 (11

1022 – Blagajna prodavaonice 1200 - Kupci

S° 14.300 139.300 (9 S° 495.000

0391 – Ak.amort.ured.opreme 064 – Dani dugotrajni kredit 7) 125.000 1) 87.500

S° 10.000 S° 230.000 16.000 (10

12.000 (11

0311 – Kompjuter 0390 – Ak.amortizacija komp.

3) 3.800 95 (11 1301 – Akontacija za sl.put 1900 – Unap.pl.tr.el.energ.

S° 11.000 3.000 (6 S° 6.000

8.000 (6a

1400 – Pretporez 1140 – Primljeni čekovi

3) 950 51.550 (14 7) 25.000 25.000 (9a

5) 50.000

6) 600

1009 – Prijelazni žiro-račun 1149 – Čekovi dani na napl.

9) 139.300 139.300 (9b 9a) 25.000 25.000 (9c

121 – Ino-kupac 1030 – Devizni račun

12) 213.150 213.150 (12a 12a) 211.410

1407 – Razlika PDV-a

14) 4.050 4.050 (14a



173

Razred 2 Razred 3 Razred 4 usklad.

2400 – Obveza za PDV 220 – Dobavljači

15) 47.500 17.500 (1 4.750 (3

30.000 (7a 250.000 (5

230 – Obv.za neto plaće 241 – Obv.za poreze i prireze

44.000 (4 16.000 (4

242 – Obveze za doprinose 243 - Obv.za porez na dobit

10.000 (2 32.264,61 (16



174

Razred 4 neusklad. Razred 6 Razred 7 Razred 8 i 9

421 – Tr.bruto plaća u admin. 6600 – Roba u VP 7600 – Prihod od VP 800 – Dobit prije oporez.

4) 70.000 70.000 (13 S° 144.000 70.000 (2 15) 70.000 70.000 (1 17) 161.323,05 161.323,05(15b

4600 – Tr.službenog puta 6680 – Marža u VP

6) 2.400 2.400 (13 2) 11.666,67 S° 24.000 710 – Rashodi trgovine

2) 70.000 11.666,67 (2 803 – Porez na dobit

8b) 150.000 30.000 (8 16) 32.264,61 32.264,61 (17

37.241,38 (8a

141.091,95 (15a

4311 – Tr.amortizacije u admin. 6630 – Roba u MP 7603 – Prihod od MP804 – Dobit nakon

oporeziv.

11) 22.500 34.595 (13 5) 362.500 150.000 (8b 15) 120.000 150.000 (7 17a) 129.058,44 129.058,44 (17

11) 12.000 30.000 (7a

11) 95

475 – Tr.negativne teč.razlike 6681 – Marža u MP

12a) 1.740 1.740 (13 8a) 37.241,38 90.000 (5 771 – Prihod od kamata

15) 8.000 8.000 (10

491 – Raspored admini.tr. 664 – Ukalkulirani PDV

13) 108.735 108.735 (13a 8) 30.000 72.500 (5

753 – Ino-prihod9000 – Upisani temeljni

kap.

15) 213.150 213.150 (12 S° 2.301.300

720 – Rashodi administracije 940 – Zadržana dobit

13a) 108.735 108.735 (15a S° 80.000

PROMJENA BR. 5. 790 – Razlika prihoda i rashoda 950 – Dobit posl. godine

N.V. = 200.000 kn x 0,45 RASHODI PRIHODI 129.058,44(17a

+ 90.000 kn >> kto 6681 15a) 249.826,95 411.150 (15= 290.000 kn x 0,25 15b) 161.323,05

+ 72.500 kn >> kto 664

= 362.500 kn >> kto 6630



175

Bruto bilanca

Redni


Promet Saldo

Duguje Potražuje Duguje Potražuje 1. 020 Zemljište 305.000 - 305.000 -

2. 0232 Zgrada trgovine 450.000 - 450.000 -

3. 0290 Ak.amortizacija zgrade trg. - 112.500 - 112.500

4. 0313 Oprema trgovine 80.000 - 80.000 -

5. 0391 Ak.amortizacija opreme trg. - 22.000 - 22.000

6. 064 Dani dugotrajni kredit 230.000 16.000 214.000 -

7. 0311 Kompjuter 3.800 - 3.800 -

8. 0390 Ak.amortizacija kompjutera - 95 - 95

Σ 1.068.800 150.595 1.052.800 134.595

9. 1000 Žiro-račun 942.350 - 942.350 -

10. 1020 Glavna blagajna 28.000 - 28.000 -

11. 1022 Blagajna prodavaonice 139.300 139.300 - -

12. 1200 Kupci 582.500 - 582.500 -

13. 1301 Akontacija za službeni put 11.000 11.000 - -

14. 1900 Unaprijed pl.trošak el.energ. 6.000 - 6.000 -

15. 1400 Pretporez 51.550 51.550 - -

16. 1140 Primljeni čekovi 25.000 25.000 - -17. 1009 Prijelazni žiro-račun 139.300 139.300 - -

18. 1149 Čekovi dani na naplatu 25.000 25.000 - -

19. 121 Ino-kupac 213.150 213.510 - -

20. 1030 Devizni račun 211.410 - 211.410 -

21. 1407 Razlika PDV-a 4.050 4.050 - -

Σ 2.378.610 608.350 1.770.260 -

22. 2400 Obveza za PDV 47.500 47.500 - -

23. 220 Dobavljači - 254.750 - 254.750


25. 241 Obveze za poreze i prireze - 16.000 - 16.000

26. 242 Obveze za doprinose - 10.000 - 10.000

27. 243 Obveza za porez na dobit - 32.264,61 - 32.264,61Σ 47.500 404.514,61 - 357.014,61

28. 421 Tr.bruto plaća u administraciji 70.000 70.000 - -

29. 4600 Trošak službenog puta 2.400 2.400 - -

30. 4311 Tr.amortizacije u administ. 34.595 34.595 - -

31. 475 Tr.negativne tečajne razlike 1.740 1.740 - -


Σ 217.470 217.470 - -

33. 6600 Roba u VP 144.000 70.000 74.000 -

34. 6680 Marža u VP 11.666,67 24.000 - 12.333,33

35. 6630 Roba u MP 362.500 150.000 212.500 -

36. 6681 Marža u MP 37.241,38 90.000 - 52.758,6237. 664 Ukalkulirani PDV 30.000 72.500 - 42.500

Σ 585.408,05 406.500 286.500 107.591,95

38. 7600 Prihod od VP 70.000 70.000 - -

39. 710 Rashodi trgovine 220.000 220.000 - -

40. 7603 Prihod od MP 120.000 120.000 - -

41. 771 Prihodi od kamata 8.000 8.000 - -

42. 753 Ino-prihod 213.150 213.150 - -


44. 790 Razlika prihoda i rashoda 411.150 411.150 - -

Σ 1.151.035 1.151.035 - -



176

45. 800 Dobit prije oporezivanja 161.323,05 161.323,05 - -

46. 803 Porez na dobit 32.264,61 32.264,61 - -

47. 804 Dobit nakon oporezivanja 129.058,44 129.058,44 - -

Σ 322.646,10 322.646,10 - -


49. 940 Zadržana dobit - 80.000 - 80.000

50. 950 Dobit poslovne godine - 129.058,44 - 129.058,44

Σ - 2.510.358,44 - 2.510.358,44

Ukupni zbroj bruto bilance 5.771.469,15 5.771.469,15 3.109.560 3.109.560



177

Početna bilanca ispunjava se na način da se zadana konta razvrstaju u aktivu i pasivu. Konta iz razreda0, 1, 3 i 6 idu u aktivu dok konta iz razreda 2 i 9 idu u pasivu početne bilance. U aktivi, treba obratiti

pozornost na korektivna konta (npr. akumulirana amortizacija, marže u trgovini, uračunani PDV ucijeni robe) jer njihova se početna stanja pišu u zagradama (korektivna konta knjiže se na potražnimstranama). Dakle, ukupni iznos aktive predstavlja zbroj svih konta aktive umanjen za iznose na

korektivnim kontima. U ovom zadatku, ukupna imovina iznosi 2.381.300 kn.

Nakon izračuna ukupnog iznosa aktive, potrebno je izračunati temeljni kapital. S obzirom da jeukupna aktiva jednaka ukupnoj pasivi (izvorima imovine), od iznosa aktive treba oduzeti poznata

stanja na kontima pasive. Razlika predstavlja iznos upisanog temeljnog kapitala (2.301.300 kn).

Bruto bilanca probna je bilanca koja služi za kontrolu provedenih knjiženja u glavnoj knjizi. Na temelju

nje izrađuju se godišnji financijski izvještaji. U bruto bilancu unose se sva konta iz glavne knjige (brutobilanca prikazuje promet i saldo po svakom kontu).

Saldo konta može biti dugovni, potražni ili nula. Konta na razredima 4, 7 i 8 moraju imati saldo nula.Nakon što se unesu sva konta na razredu, potrebno je zbrojiti dugovni i potražni promet te saldo.Nakon što se zbroje konta na svim razredima, potrebno je izračunati ukupan promet i saldo brutobilance (zbrajanjem razreda). Ako su sva knjiženja izvedena ispravno, onda se u ukupnom zbroju

moraju podudarati dugovni i potražni promet (isto vrijedi i za saldo bruto bilance).

Pojednostavljena bilanca trgovačkog poduzeća radi se na način da se iz bruto bilance u imovinuzavršne bilance napišu salda razreda 0, 1 i 6 a u izvore imovine salda razreda 2 i 9. Ukoliko suknjiženja točno provedena, u pojednostavljenoj bilanci iznosi imovine i izvora imovine bit će jednaki.

Ako na nekom razredu bruto bilance postoje dva salda, treba izračunati konačni saldo (neto

vrijednost razreda). U ovom zadatku, u razredu 6 postoji dugovni saldo od 286.500 kn i potražni saldood 107.591,95 kn pa se u završnu bilancu unosi konačni saldo od 178.908,05 kn koji predstavlja

razliku dugovnog i potražnog salda (286.500 kn – 178.908,05 kn).

Ukoliko se radi o trgovačkom poduzeću, prilikom popunjavanja računa dobiti i gubitka potrebno je

ispuniti obrazac za male poduzetnike. Iznos ukupnih prihoda prepiše se s konta 790 (411.150 kn).Rashodi su, također, evidentirani na kontu 790 u iznosu od 249.826,95 kn. Dobit/gubitak prije

oporezivanja prikazani su na kontu 800, odnosno 801. Porez na dobit (ako ga ima) evidentiran je na

kontu 803 a dobit/gubitak nakon oporezivanja na kontu 804.

U slučaju gubitka, iznosi gubitka prije i nakon oporezivanja pišu se u zagradama.



178

2.Zadatak

0311 – Strojevi 0390 – Ak.amortizacija strojeva 490 – Raspored proizv.troškova

S° 300.000 S° 90.000 7) 74.000 74.000 (7a

30.000 (4

1000 – Žiro-račun 1020 – Glavna blagajna

S° 590.000 S° 5.000

600 – Proizvodnja u tijeku

7a) 74.000 55.500 (8

210 – Obveze za izdane čekove 220 – Dobavljači 491 – Raspored admin.troškova

S° 15.000 S° 550.000 9) 23.500 23.500 (9a

125.000 (1

6.750 (52.500 (6


9a) 23.500 23.500 (10

630 – Zalihe gotovih proizvoda 310 – Zalihe materijala

S° 30.000 1) 100.000 44.000 (3

8) 55.500 14.000 (3a


RASHODI PRIHODI

10) 23.500

1400 – Pretporez 290 – Unaprijed obračunat tr. 23.500 (10a

1) 25.000 5) 7.000 5.000 (2

5) 1.750 2.000 (5a 801 – Gubitak prije oporeziv.

10a) 23.500

4100 – Tr. tel. u ADM. 4000 – Tr.osn.mater.u PROIZV.

2) 5.000 7.000 (9 3) 44.000 44.000 (7

52a) 2.000

4010 – Tr.uredskog mat. ADM. 4310 – Tr.amortiz. u PROIZV.

3a) 14.000 14.000 (9 4) 30.000 30.0000 (7

4180 – 70% tr.reprez.u ADM. 4181 – 30% tr.reprez.u ADM.

6) 1.750 1.750 (9 6) 750 750 (9



179

3.Zadatak

1000 – Žiro-račun 1408 – Nepriznat PDV

S° xx 18.750 (1 1) 3.750 3.750 (2

370 – Dani predujmovi za mat. 1400 – Pretporez

1) 15.000 15.000 (4 2) 3.750 3.750 (5

310 – Zalihe materijala 1401 – PDV iz predujma

3) 15.000 3) 3.750 3.750 (4

220 – Dobavljači 1407 – Razlika PDV-a4) 18.750 18.750 (3 5) 3.750



180


a) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu: 0230 – Poslovna zgrada 250.000


02900 – Akumulirana amortizacija tvorničke zgrade 390.00002901 – Akumulirana amortizacija poslovne zgrade 54.400

0301 – Stroj 85.000

0390 – Akumulirana amortizacija stroja 25.000

1000 – Žiro-račun 730.000




2520 – Primljeni dugoročni kredit banke 120.000

3100 – Zalihe materijala 70.000

350 – Bušilice (10 komada) 8.200

600 – Proizvodnja u tijeku 100.000630 – Zalihe gotovih proizvoda 50.000




1. Polovina materijala sa zaliha dana je u doradu u drugo poduzeće. 2. Primljena je faktura za doradu materijala u svoti od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. Trošak

transporta dorađenog materijala, prema primljenoj fakturi, iznosi 2.500 kn + 625 kn PDV. 3. Dorađeni materijal zaprimljen je na zalihe (konto 3100-A).

4. Obračunajte: - trošak bruto plaće u proizvodnji u svoti od 100.000 kn od čega se 60.000 kn odnosi na neto

plaće, 28.000 kn na poreze i prireze a ostatak na doprinose. - trošak bruto plaće u administraciji u svoti od 50.000 kn od čega se 32.000 kn odnosi na netoplaće, 10.000 na poreze i prireze a ostatak na doprinose.

5. Plaćen je anuitet po primljenom dugoročnom kreditu u svoti od 20.000 kn od čega se 5.000kn odnosi na kamatu.

6. Izdaju se:

-za potrebe proizvodnje 3 bušilice te se vrši njihov jednokratni otpis, -sa zaliha dorađenog materijala 40.000 kn materijala koji se koristi kao osnovni materijal uproizvodnji.

7. Primljena je faktura dobavljača za konzultantske usluge u svoti od 4.300 kn + 1.075 kn PDV.60% iznosa plaćeno je sa žiro-računa a za ostatak izdan je ček.

8. Obračunajte i proknjižite trošak amortizacije dugotrajne imovine na kraju godine uz sljedećestope:

strojevi po stopi od 15%,

nekretnine po stopi od 5% godišnje. 9. Izvršite prijenos proizvodnih troškova na proizvodnju u tijeku.

10. 60% proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda na kojima sesada ukupno nalazi 700 komada gotovih proizvoda.

11. Prodano je 650 komada gotovih proizvoda te je ispostavljena faktura na iznos od 420.000 kn

+ 105.000 kn PDV.




181

13. Za vri jeme uporabe, jedna bušilica uništena je te se rashoduje i isknjižava.

14. Izvršite prijenos neuskladištivih troškova. 15. Saldirajte PDV. Izvršite uplatu/isplatu razlike PDV-a.


17. Obračunajte i proknjižite porez na dobit (ako ga ima) po stopi od 20% te utvrdite i prenesiteneto financijski rezultat na razred 9.




KONTROLA

konto 490 = 205.210 kn

konto 491 = 71.800 kn

konto 800 = 131.725,86 kn

konto 803 = 26.345,17 kn

konto 804 = 105.380,69 kn



020 – Zemljište 305.000

0232 – Zgrada trgovine 450.000

0290 – Akumulirana amortizacija zgrade trgovine 90.000



1000 – Žiro-račun 750.000

1020 – Glavna blagajna 20.0001022 – Blagajna prodavaonice 14.300


1900 – Unaprijed plaćen trošak električne energije 6.000

2520 – Primljeni dugoročni kredit banke 150.000


6640 – Uračunani PDV u cijeni robe 40.500




b) Na temelju početne bilance otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedeće poslovne promjene:

1. Prodana je roba iz prodavaonice te je inkasirano 80.000 kn u gotovini i 20.000 kn u čekovimagrađana.

2. Razdužite prodavaonicu za prodano. 3. Sva gotovina iz prodavaonice položena je na žiro-račun a čekovi poslani na naplatu. Primljen

je izvod kojim je vidljiva uplata gotovine na žiro-račun. Čekovi su naplaćeni. 4. Plaćen je anuitet za primljeni dugoročni kredit u svoti od 24.000 kn od čega se na kamatu

odnosi 8.000 kn.

5. Primljena je faktura za električnu energiju u svoti od 8.300 kn + 2.075 kn PDV (vidi

poč.bilancu! ).



182

6. Obračunajte i proknjižite bruto plaće u trgovini u svoti od 75.000 kn od čega se na neto plaćeodnosi 45.000 kn, na poreze i prireze 20.000 kn a na doprinose 10.000 kn.

7. Primljene su:

- R-1 faktura za uredski materijal (odmah dan u uporabu) u svoti od 6.600 kn + 1.650 kn PDV,

- R-2 faktura za usluge istraživanja tržišta u svoti od 2.000 kn + 500 kn PDV.

8. Kupljena je roba te je primljena faktura dobavljača u svoti od 40.000 kn + 10.000 kn PDV.

Trošak osiguranja robe iznosi 3.000 kn. Napravljen je obračun nabave te je roba zadužena uveleprodajno skladište s 40% marže.

9. Obračunajte i proknjižite amortizaciju dugotrajne imovine na kraju godine po sljedećimgodišnjim stopama:

oprema po stopi od 15% godišnje,

nekretnine po stopi od 5% godišnje. 10. Prodana je roba iz veleprodaje te je ispostavljena faktura kupcu u svoti od 38.000 kn + 9.500

kn PDV.

11. Razdužite skladište veleprodaje za prodano. 12. Izvršite prijenos neuskladištivih troškova. 13. Prodane su usluge inozemnom kupcu te mu je ispostavljena faktura u svoti od 1.200 €

(1€=7,28kn). 14. Saldirajte PDV. Izvršite uplatu/isplatu razlike PDV-a.


16. Obračunajte i proknjižite porez na dobit (ako ga ima) po stopi od 20% .





KONTROLA

konto 491 = 134.400 knkonto 801 = 94.066,12 kn

konto 804 = 94.066,12 kn



183



0111 – Ulaganje u patente u proizvodnji 50.000

0191 – Akumulirana amortizacija patenata 15.0000200 – Građevinsko zemljište 950.000

0230 – Poslovna zgrada 1.200.000

0290 – Akumulirana amortizacija poslovne zgrade 250.000

0231 – Tvornička radionica 1.100.000

02901 – Akumulirana amortizacija tvorničke radionice 200.000

0310 – Uredska oprema 45.000


0301 – Strojevi 65.000

0390 – Akumulirana amortizacija strojeva 20.000

1000 – Žiro-račun 956.000

1020 – Glavna blagajna 13.0001141 – Primljene mjenice 6.000

1200 – Kupci 66.000

2520 – Obveze za primljeni dugoročni kredit banke 200.000

220 – Dobavljači 63.500

230 – Obveze za neto plaće 45.000

241 – Obveze za poreze i prireze 15.000

242 – Obveze za doprinose 10.000


350 – Zalihe sitnog inventara (8 bušilica) 1.600


630 – Zalihe gotovih proizvoda (100 kom) 35.0009000 – Upisani temeljni kapital ?

920 – Zakonske pričuve 70.000


1. Za potrebe proizvodnje izdane su dvije bušilice te je izvršen njihov 50% -tni (kalkulativni)

otpis.

2. Za vrijeme uporabe jedna bušilica uništena je te se rashoduje i isknjižava. 3. Primljen je predujam za servisne usluge u bruto iznosu od 12.500 kn. Ispostavljen je račun.

4. Obavljena je usluga i ispostavljen je račun u iznosu od 10.000 kn + 2.500 kn PDV.

5. Potraživanje od kupca zatvoreno je iz obveze za primljeni predujam. 6. Kupljen je kompjuter za potrebe administraci je te je primljen račun na iznos od 4.000 kn +

1.000 kn PDV. Kompjuter je stavljen u uporabu 17. travnja.

7. Obračunane su plaće djelatnika u proizvodnji u svoti od 45.000 kn neto, 8.000 kn poreza i

prireza te 7.000 kn doprinosa.

8. Obračunane su plaće djelatnika u upravi i prodaji u svoti od 65.000 kn neto, 9.000 kn poreza i

prireza te 8.000 kn doprinosa.

9. Primljen je račun za usluge poreznog savjetovan ja na svotu od 14.000 kn + 3.500 kn PDV.

10. U proizvodnom procesu 50% vrijednosti materijala sa zaliha utrošeno je kao materijal

pogonske administracije.

11. Primljen je račun za električnu energiju u svoti od 6.000 kn + 1.500 kn PDV. Na proizvodnju se

raspoređuje 70% troška a na administraciju 30%.



184

12. Poduzeće je unaprijed platilo trošak telefona u iznosu od 4.000 kn. 13. Primljen je ček kupca na iznos od 30.500 kn. Ček je podnesen na naplatu i naplaćen na žiro-

račun. 14. Primljen je račun za poslovnu večeru (reprezentacija) u iznosu od 2.000 kn + 500 kn PDV.

15. Primljen je račun za telefon u svoti od 3.000 kn + 750 kn PDV (vidi promjenu br.12.).

16. Inozemnom kupcu prodano je 70 komada gotovih proizvoda sa zaliha te mu je ispostavljen

račun u iznosu od 5.500 € (1€ = 7,4 kn).17. Razdužite skladište gotovih proizvoda za prodano. 18. Ino-kupac podmirio je račun u svoti od 5.500 € po tečaju 1€=7,5 kn.

19. Na kraju razdoblja, plaćen je godišnji anuitet kredita u svoti od 120.000 kn (od čega se100.000 kn odnosi na otplatnu kvotu a 20.000 kn na kamate).

20. Obveze za plaće isplaćene su u cijelosti sa žiro-računa. 21. Obračunajte i proknjižite trošak amortizacije dugotrajne imovine na kraju godine uz sljedeće

stope:

nekretnine po stopi od 5% godišnje,

strojevi i oprema po stopi od 15% godišnje,

nematerijalna imovina po stopi od 25% godišnje.

22. Izvršite prijenos uskladištivih troškova na proizvodnju u tijeku. 23. 70% cjelokupne proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda.

Proizvedeno je 350 komada gotovih proizvoda.

24. Od cjelokupnih zaliha gotovih proizvoda, prodano je kupcu 150 komada te je ispostavljen

račun na način da je cijena proizvodnje uvećana za 90% i na ukupni iznos dodan je PDV.

25. Razdužite skladište gotovih proizvoda za 150 komada koji su prodani. 26. Izvršite prijenos neuskladištivih troškova.27. Saldirajte PDV te izvršite uplatu/isplatu razlike PDV-a.


29. Obračunajte i proknjižite porez na dobit (ukoliko se ostvari) po stopi od 20%.




e) Izradite račun dobiti ili gubitka po obrascu za velike poduzetnike.

KONTROLA

konto 490 = 158.250 kn

konto 491 = 190.450 kn

konto 801 = 114.398,36 kn

konto 804 = 114.398,36 kn



185



0113 – Ulaganje u koncesije 50.000

0191 – Akumulirana amortizacija koncesija 15.000

0200 – Građevinsko zemljište 200.000

0230 – Zgrada trgovine 1.000.0000290 – Akumulirana amortizacija zgrade trgovine 100.000



064 – Dani dugotrajni kredit 150.000

1000 – Žiro-račun 956.000


1140 – Primljeni čekovi 6.000

1200 – Kupci 66.000



230 – Obveze za neto plaće 45.000241 – Obveze za poreze i prireze 15.000



6600 – Roba u VP 260.000

6680 – Marža u VP 60.000



b) Na temelju početne bilance otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedeće

poslovne promjene:

1. Sa žiro-računa dan je predujam za nabavu trgovačke robe u bruto svoti od 100.000 kn.2. Primljen je račun za predujam. 3. Dobavljač je isporučio robu te ispostavio konačni račun na 80.000 kn + 20.000 kn PDV.

Obveza prema dobavljaču zatvara se iz danog predujma.

4. Primljena je faktura za transport trgovačke robe u svoti od 8.000 kn + 2.000 kn PDV.

5. Trošak osiguranja robe, u iznosu od 3.000 kn, plaćen je sa žiro-računa. 6. Napravljen je obračun nabave robe te je ista zaprimljena u prodavaonicu s 40% marže i 25%

PDV-a.

7. Prodana je roba iz prodavaonice te je u blagajnu prodavaonice inkasirano 67.650 kn od čega40.000 kn u gotovini a ostatak u čekovima građana.

8. Razdužite maloprodaju (prodavaonicu) za prodanu robu.

9. Sva gotovina iz prodavaonice položena je općom uplatnicom na žiro-račun a svi čekovigrađana poslani su na naplatu.

10. Obračunane su plaće trgovaca u bruto iznosu od 84.000 kn od čega se na poreze i prirezeodnosi 14.000 kn, na doprinose 10.000 kn a ostatak su neto plaće.

11. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje polog gotovine i naplatu čekova građana. 12. Cjelokupna roba s maloprodaje prebačena je u veleprodaju i zadužena s 30% marže. 13. Prodana je roba s veleprodaje te je ispostavljen račun kupcu u iznosu od 314.730 kn +

78.682,50 kn PDV.

14. Razdužite skladište veleprodaje za prodano. 15. Primljen je račun za električnu energiju u svoti od 7.000 kn + 1.750 kn PDV.

16. Kupac nije podmirio račun za kupljenu robu u iznosu od 393.412,50 kn pa se vrši vrijednosno

usklađenje potraživanja od kupca i podnosi tužba.



186

17. Odlukom suda, kupac je podmirio cjelokupan dug uz zatezne kamate u svoti od 500 kn.

18. Gotovinskim čekom podignuto je 5.000 kn sa žiro-računa i uplaćeno u glavnu blagajnu.Primljeni izvod sa žiro-računa potvrđuje isplatu gotovine.

19. Obračunajte i proknjižite amortizaciju dugotrajne imovine po sljedećim godišnjim stopama:

nematerijalna imovina po stopi od 25% godišnje,

zgrada trgovine po stopi od 5% godišnje,

oprema trgovine po stopi od 15% godišnje.

20. Iz glavne blagajne isplaćen je predujam zaposleniku za službeni put u Zagreb u svoti od 4.000

kn.

21. Zaposlenik se vratio sa službenog puta te podnio obračun troška službenog puta u iznosu od4.000 kn + 1.000 kn PDV koji je blagajna odmah riješila.

22. Primljen je R-2 račun za usluge promidžbe u svoti od 6.500 kn + 1.625 kn PDV.

23. Primljen je račun za kamatu na primljeni dugoročni kredit banke u svoti od 3.000 kn.

24. Na kraju razdoblja plaćen je anuitet po primljenom kreditu u svoti od 36.000 kn od čega se3.000 kn odnosi na kamatu.

25. Prenesite neuskladištive troškove na rashode. 26. Saldirajte PDV.

27. Utvrdite bruto financijski rezultat.

28. Prenesite bruto financijski rezultat na razred 8.29. Obračunajte i proknjižite porez na dobit (ukoliko se ostvari) po stopi od 20%.





KONTROLA

konto 491 = 567.162,50 kn

konto 801 = 85.157,14 kn

konto 804 = 85.157,14 kn



187



0230 – Zgrada uprave i administracije 1.050.000


0301 – Strojevi u pogonu 800.000


02900 – Akumulirana amortizacija zgrade uprave i administracije 850.00002901 – Akumulirana amortizacija tvorničke zgrade 1.100.000

0390 – Akumulirana amortizacija strojeva u pogonu 210.000


1000 – Žiro-račun 100.000


1200 – Kupci 49.200



241 – Obveze za poreze i prireze 42.500


2520 – Obveze za primljeni dugoročni kredit banke 680.000350 – Zalihe sitnog inventara (20 bušilica) 4.000






poslovne promjene:

1. Nabavljen je materijal iz Austrije te je primljen račun na iznos od 120.000 kn (16.000 €).

2. Obračunana je carina u iznosu od 10% na fakturnu vrijednost materijala.

3. Carinarnica obračunava PDV (PDV se obračunava na poreznu osnovicu koju čine zbrojfakturne vrijednosti i carine!).

4. Od domaćeg dobavljača primljen je R-2 račun za transport materijala na iznos od 8.000 kn +2.000 kn PDV.

5. Izvršen je obračun nabave materijala te je isti zadužen na skladište. 6. Primljen je račun za usluge investicijskog održavanja u proizvodnji na svotu od 15.000 kn +

3.750 kn PDV.

7. Za potrebe proizvodnje sa skladišta izdano je 60.000 kn vrijednosti materijala koji se koristi

kao osnovni materijal u proizvodnji.

8. Primljen je račun za knjigovodstvene usluge u svoti od 2.000 kn + 500 kn PDV.

9. Primljen je račun za električnu energiju u svoti od 110.000 kn + 27.500 kn PDV (60% troška

odnosi se na proizvodnju a ostatak na administraciju).10. Ispostavljen je račun za obavljene usluge popravka u svoti od 30.000 kn + 7.500 kn PDV.

11. Kupac je platio račun od 37.500 kn na način da je izdao mjenicu. 12. Obračunajte i proknjižite trošak plaća zaposlenih u proizvodnji u svoti od 110.000 kn za neto

plaće, 35.000 kn za poreze i prireze te 25.000 kn za doprinose.

13. Obračunajte i proknjižite trošak plaća zaposlenih u administraciji u svoti od 45.000 kn za neto

plaće, 12.000 kn za poreze i prireze te 8.000 kn za doprinose. 14. Obračunajte i proknjižite trošak amortizacije na kraju godine po sljedećim stopama:

uredska oprema po stopi od 15% godišnje,

strojevi ako je korisni vijek uporabe 10 godina,

građevinski objekti na kraju godine po stopi od 5% godišnje.

15. Izvršite prijenos proizvodnih (uskladištivih) troškova na proizvodnju u tijeku.



188

16. 75% cjelokupne proizvodnje u ti jeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. Nazalihama gotovih proizvoda nalazi se ukupno 1.500 komada gotovih proizvoda.

17. Prodano je 1.200 komada gotovih proizvoda te je ispostavljen račun u iznosu od 630.000 kn +

157.500 kn PDV.


19. Izvršite prijenos administrativnih (neuskladištivih) troškova. 20. Saldirajte PDV.

21. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesi ga na razred 8.22. Obračunajte i proknjižite porez na dobit (ako ga bude) po stopi od 20% uzevš i u obzir

zakonska uvećanja i umanjenja. 23. Utvrdite i prenesite neto financijski rezultat na razred 9.




KONTROLA

konto 490 = 506.000 kn

konto 491 = 208.500 knkonto 800 = 3.900 kn

konto 803 = 780 kn

konto 804 = 3.120 kn



0120 – Računalni softwer 52.000

0193 – Akumulirana amortizacija softwer-a 15.000

0230 – Zgrada trgovine 1.200.0000290 – Akumulirana amortizacija zgrade trgovine 110.000



060 – Dionice 120.000

1000 – Žiro-račun 856.000

1200 – Kupci 166.000

190 – Unaprijed plaćen trošak telefona 1.500

210 – Obveze za izdane čekove 6.000



241 – Obveze za poreze i prireze 15.000242 – Obveze za doprinose 10.000


6630 – Roba u MP 350.000

6640 – Uračunani PDV u cijeni robe 70.000

6681 – Marža u MP 80.000





189


poslovne promjene:

1. Prodana je roba iz prodavaonice te je u blagajnu inkasirano 55.000 kn u gotovini i 1.000 kn u

čekovima građana. 2. Razdužite prodavaonicu za prodano.

3. Čekovi su poslani na naplatu a gotovina je položena na žiro-račun. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje naplatu gotovine.

4. Primljen je račun za potrošenu električnu energiju u svoti od 10.000 kn + 2.500 kn PDV.

5. Obračunajte i proknjižite bruto plaće u trgovini u bruto svoti od 70.000 kn od čega se na netoplaće odnosi 55.000 kn, na porez i prirez 8.000 kn a ostalo na doprinose.

6. Primljen je račun za potrošen telefon u svoti od 1.000 kn + 250 kn PDV (vidi poč.bilancu).7. Kupljena je razna trgovačka roba te je zaprimljen račun od dobavljača u svoti od 50.000 kn +

12.500 kn PDV. Roba je zadužena u veleprodajno skladište uz 30% marže. 8. Prodana je roba iz veleprodaje te je ispostavljen račun kupcu u svoti od 45.000 kn + 11.250

kn PDV.


10. Polovina preostale robe s veleprodaje prebačena je u prodavaonicu i zadužena s 40% marže i25% PDV-a.

11. Primljen je račun za kamate na primljeni kredit od banke u svoti od 2.000 kn.

12. Na kraju razdoblja plaćen je godišn ji anuitet kredita u svoti od 30.000 kn od čega se 2.000 kn

odnosi na kamatu.

13. Prenesite neuskladištive troškove razreda 4 na rashode. 14. Saldirajte PDV.

15. Utvrdite bruto financijski rezultat.

16. Prenesite bruto financijski rezultat na razred 8.

17. Obračunajte i proknjižite porez na dobit (ukoliko se ostvari) po stopi od 20%.





KONTROLA

konto 491 = 83.000 kn

konto 801 = 94.200 kn

konto 804 = 94.200 kn



190

ZADATAK 168.99

Financijsko računovodstvo I

a) Na temelju sljedećih podataka sastavite početnu bilancu: 0100 – Izdatci za razvoj proizvoda 18.000

0190 – Akumulirana amortizacija izdataka za razvoj proizvoda 8.600



0290 – Akumulirana amortizacija poslovne zgrade 600.00002901 – Akumulirana amortizacija tvorničke zgrade 900.000



0620 – Udio u kapitalu drugog društva manje od 20% 280.000

0651 – Dani dugotrajni depozit u banci 30.000

1000 – Žiro-račun 1.110.000

1030 – Devizni račun (2.000 €) 14.200


1290 – Vrijednosno usklađivanje potraživanja od kupaca 25.000


2200 – Dobavljači 640.200230 – Obveze za neto plaće 120.000

241 – Obveze za poreze, prireze i doprinose 65.000

2820 – Dugoročna rezerviranja (3 godine) 120.000


350 – Suncobrani (5 komada) 2.500


6300 – Zalihe gotovih proizvoda (110 kom) 120.000



6640 – Uračunani PDV u robi 48.750

6680 – Razlika u cijeni robe na skladištu 90.0006681 – Razlika u cijeni robe u prodavaonici 45.000




1. Uplaćena je akontacija za PD u svoti od 28.000 kn za cijelu godinu. 2. Primljena je faktura za električnu energiju u svoti od 14.000 kn + 3.500 kn PDV (75% troška

električne energije knjiži se u proizvodnji a ostatak u administraciji).

3. Naknadno, primljena je faktura za telefon (vidi poč.bilancu) u svoti od 3.500 kn + 875 kn PDV.

4. Obračunajte i proknjižite plaće zaposlenih u proizvodnji u bruto svoti od 180.000 kn od čegase 100.000 kn odnosi na neto plaće.

5. Obračunajte i proknjižite bruto plaće zaposlenih u administraciji u svoti od 88.000 kn od čegase 50.000 kn odnosi na neto plaće.

6. Prodane su usluge ino-kupcu te je ispostavljena faktura u svoti od 5.500 € (1€=7,40 kn). 7. Primljen je predujam za gotove proizvode u bruto svoti od 56.250 kn.

8. Kupljen je stroj te je primljena faktura u svoti od 12.000 kn + 3.000 kn PDV. Stroj je 01.09.

stavljen u uporabu.

9. Prodano je 30 komada gotovih proizvoda te je kupcu ispostavljena faktura u iznosu od 50.000

kn + 12.500 kn PDV. Potraživanje od kupca djelomično je zatvoreno iz primljenog predujma

99Pri pripremanju teksta zadataka za ponavljanje gradiva kolegija Financijsko računovodstvo I pomogla je Ivana Oruč Mijač, univ.spec.oec.



191

dok ostatak potraživanja kupac uplaćuje na žiro-račun. 10. Razdužite zalihe gotovih proizvoda za prodano. 11. Materijal u vrijednosti 40.000 kn izvezen je, radi dorade, u inozemstvo i primljen je račun ino-

dobavl jača za doradu materijala na iznos od 1.000 € (1€=7,45 kn). 12. Carinarnica je obračunala carinu i druge pristojbe na dorađeni materijal u svoti od 4.745 kn te

PDV u svoti od 3.048,75 kn.

13. Dorađeni materijal zaprimljen je na zalihe (konto 3100-A).

14. Plaćen je ino-dobavljač po tečaju 7,10 kn/1€ na dan plaćanja fakture. 15. Primljena je uplata kamate po danom dugotrajnom depozitu u iznosu od 4.500 kn nakon

čega banka na žiro-račun vraća depozit.16. Primljena je faktura za poslovnu večeru (reprezentacija) u svoti od 11.000 kn + 2.750 kn PDV.

17. U blagajnu prodavaonice inkasirano je 165.000 kn od čega je 145.000 kn u gotovini a ostataku čekovima građana. Položena je gotovina na žiro-račun a čekovi su poslani na naplatu.

18. Razdužite prodavaonicu za prodano. 19. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje uplatu gotovine i naplatu čekova. 20. Četvrtina preostale robe u prodavaonici prebačena je u veleprodaju tezaduže na s 45%

marže. 21. Sa zaliha dorađenog materijala izdano je 37.000 kn materijala koji se koristi kao os novni

materijal u proizvodnji i 3.500 kn materijala koji se koristi kao uredski materijal.22. Promijenjena je marža robi u veleprodajnom skladištu te je ona sada zadužena s 30% umjesto

s 45% marže. 23. Redovitim godišnjim popisom na zalihama dorađenog materijala utvrđen je manjak u iznosu

od 1.800 kn. Za manjak tereti se radnik. Na manjak obračunava se PDV.

24. Uskladite sve devizne račune na tečaj 7,05 kn/1€.

25. Protekom roka od tri godine kupac nije platio svoje dugovanje pa definitivno se vrši otpis

potraživanja (vidi poč.bilancu) u svoti od 25.000 kn. Kupac nije utužen.

26. Obračunajte i proknjižite troškove amortizacije lineranom metodom po sljedećim godišnjimstopama: a) sve zgrade 5%, b) nematerijalna imovina 25%, c) oprema i postrojenja 20%.

27. Izvršite prijenos proizvodnih troškova na proizvodnju u tijeku.

28. 85% proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda.29. Od ukupnih zaliha proizvoda, prodano je 85% proizvoda. Fakturu formirajte tako da cijenu

proizvodnje uvećate za 75% i na ukupni iznos dodate PDV. 30. Razdužite zalihe gotovih proizvoda.

31. U postupku nadzora, Porezna uprava izdala je r ješenje za gospodarski prijestup u iznosu od12.000 kn. Iznos je plaćen sa žiro-računa.

32. Poduzeće, u kojem imamo ulog u kapitalu od 15%, ostvarilo je dobit u svoti od 900.000 kn.

Izglasana je dividenda u svoti od 450.000 kn i stigla je uplata pripadajućeg dijela na žiro-

račun. 33. Najmoprimcu ispostavljena je faktura za usluge najma u svoti od 400.000 kn + 100.000 kn

PDV.

34. Izvršeno je ukidanje dugoročnog rezerviranja za popravak proizvoda u jamstvenom roku i toza prvu godinu rezerviranja.

35. Izvršite prijenos administrativnih troškova na rashode. 36. Saldirajte PDV.

37. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga narazred 8.

38. Obračunajte i proknjižite porez na dobit prema PD obrascu. 39. Izvršite adekvatna knjiženja u svezi uplaćene akontacije za porez na dobit i u skladu s PD

obrascem.



d) Izradite godišnje financijske izvještaje (račun dobiti i gubitka i bilancu).



192




1. 0100 Izdatci za razvoj proizvoda 18.000 1. 2200 Dobavljači 640.200

2. 0190 Ak.amortizacija izdataka (8.600) 2. 230 Obveze za neto plaće 120.000

3. 0230 Poslovna zgrada 1.300.000 3. 241 Obveze za poreze, prireze.. 65.000

4. 0231 Tvornička zgrada 1.230.000 4. 2820 Dugoročna rezerviranja 120.000

5. 0290 Ak.amortizacija posl.zgrade (600.000) 5. 9000 Upisani temeljni kapital 1.968.900

6. 02901 Ak.amortizacija tvorn.zgr. (900.000) 6. 920 Zakonske pričuve 380.000

7. 0310 Uredska oprema 180.000 7.

8. 03910 Ak.amort. uredske opreme (30.000) 8.

9. 0620 Udio u kapitalu < 20% 280.000 9.

10. 0651 Dani dugotrajni depozit 30.000 10.

11. 1000 Žiro-račun 1.110.000 11.

12. 1030 Devizni račun 14.200 12.

13. 1200 Potraživanja od kupaca 85.000 13.

14. 1290 Vrij.usklađenje potr.od kup. (25.000) 14.

15. 1900 Unaprijed plaćen trošak tel. 3.000 15.

16. 310 Zalihe materijala 60.000 16.

17. 350 Suncobrani 2.500 17.

18. 6000 Proizvodnja u tijeku 75.000 18.

19. 6300 Zalihe gotovih proizvoda 120.000 19.

20. 6600 Roba u VP 290.000 20.

21. 6630 Roba u MP 243.750 21.

22. 6640 Uračunani PDV u robi (48.750) 22.

23. 6680 Marža u VP (90.000) 23.

24. 6681 Marža u MP (45.000) 24.

25. 25.




193

Razred 0

0100 – Izdatci za razvoj proiz. 0190 – A.a. izdataka

S° 18.000 S° 8.600

4.500 (26

0230 – Poslovna zgrada 0231 – Tvornička zgrada

S° 1.300.000 S° 1.230.000

02900 – A.a.poslovne zgrade 02901 – A.a. tvorničke zgrade

S° 600.000 S° 900.000

65.000 (26 61.500 (26

0310 – Uredska oprema 03910 – A.a.uredske opreme

S° 180.000 S° 30.000

36.000 (26

0620 – Udio u kapitalu < 20% 0651 – Dani dugotrajni dep.

S° 280.000 S° 30.000 30.0000 (15a

0301 – Stroj 0391 – Ak.amortizacija stroja

8) 12.000 600 (26



194

Razred 1

1000 – Žiro-račun 120 – Kupci 1400 – Pretporez

S° 1.110.000 28.000 (1 S° 85.000 56.250 (9a 2) 3.500 7.375 (36

7) 56.250 1.375 (3a 9) 62.500 6.250 (9b 3) 875

9b) 6.250 12.000 (31 29) 745.623,75 25.000 (25 8) 3.000

15) 4.500 93.665,34 (39a 33) 500.00015a) 30.000

19) 165.000

32) 67.500

1030 – Devizni račun 1290 – Vrij.uskl.potr.od kupacaS° 14.200 7.100 (14 25) 25.000 S° 25.000

(2.000 €) (1.000 €) 190 – Unaprijed pl.tr.telefona

24) 50 S° 3.000 4.375 (3

3a) 1.375

1430 – Akontacija za PD 121 – Ino-kupac

1) 28.000 28.000 (39a 6) 40.700 1408 – Nepriznat PDV

(5.500 €) 12a) 3.048,75

24a) 1.925

1022 – Blagajna prodavaonice 1140 – Primljeni čekovi

17) 145.000 145.000 (17b 17) 20.000 20.000 (17c

1009 – Prijelzani žiro-račun

17b) 145.000 145.000 (19

1149 – Čekovi dani na naplatu 1303 – Potraž. za manjkove

17c) 20.000 20.000 (19 23a) 2.250



195

Razred 2220 – Dobavljači 2400 – Obveza za PDV

S° 640.200 36) 295.074,75 11.250 (7

17.500 (2 12.500 (9

15.000 (8 11.250 (9a

13.750 (16 33.000 (17a450 (23a

149.124,75 (29

100.000 (33

230 – Obveze za neto plaće 241 – Obv. za por., pri. & dop.

S° 120.000 S° 65.000

100.000 (4 80.000 (4

50.000 (5 38.000 (5

2820 – Dugoročna rezerviranja 225 – Obv.za primljeni pred.

34) 40.000 S° 120.000 9a) 45.000 45.000 (7

(jedna godina) (tri godine)

221 – Ino-dobavljač 2470 – Obveza za carinu

14) 7.450 7.450 (11a 4.745 (12

(1.000 €)

2473 – Obv.za PDV pri uvozu 2407 – Razlika PDV-a

3.048,75 (12a 287.699,75 (36

243 – Obveza za PD

39a) 121.665,34 121.665,34 (39



196

Razred 3

310 – Začihe materijala 350 – Zalihe sitnog inventara

S° 60.000 40.000 (11 S° 2.500

(5 kom)

3110 – Materijal na doradi 3112 – Tr.dorade materijala

11) 40.000 40.000 (13 11a) 7.450 7.450 (13

302 – Carina 3100-A – Zalihe dorađ.mat.

12) 4.745 4.745 (13 13) 52.195 37.000 (21

23) 1.800 3.500 (21a



197

Razred 4

uskladištivi neuskladištivi 4060 – 75 % tr.el.energije 420 – Tr.bruto plaća u proiz. 4070 – 25% tr.el.energije 4100 – Trošak telefona

2) 10.500 10.500 (27 4) 180.000 180.000 (27 2) 3.500 3.500 (35 3) 3.500 3.500 (35

4000 – Tr.osnovnog mat. 430 – Tr.amort.nemat.imovine

21) 37.000 37.000 (27 26) 4.500 4.500 (27

421 – Tr.bruto plaća u admin. 4180 – 70% tr.reprezent.

5) 88.000 88.000 (35 16) 9.625 9.625 (35

4310 – Tr.amort.u proizvodnji 490 – Raspored proizvodnih tr. 4181 – 30% tr.reprezent. 4010 – Tr.uredskog mat.

26) 61.500 62.100 (27 27) 294.100 294.100 (27a 16) 4.125 4.125 (35 21) 3.500 3.500 (35

26) 600

4839 – Trošak manjkova 475 – Tr.negativne teč.raz.

23) 1.800 1.800 (35 24) 50 1.975 (35

24a) 1.925

4311 – Tr.amort.u admin. 4840 – Trošak kazne

26) 65.000 101.000 (35 31) 12.000 12.000 (35

26) 36.000

491 – Raspored admin.tr.

35) 229.025 229.025 (35a



198

Razred 6

6000 – Proizvodnja u tijeku 6300 – Zalihe gotovih proizvoda

S° 75.000 313.735 (28 S° 120.000 32.727,27 (10

27a) 294.100 (110 kom) (30 kom)

28) 313.735 340.856,57 (30

6600 – Roba u VP 6630 – Roba u MP

S° 290.000 S° 243.750 165.000 (18b

20) 17.567,30 19.687,50 (20PROMJENA BR. 20.

N.V.= 19.687,50 kn – 3.634,62 kn – 3.937,50 kn

= 12.115,38 kn

12.115,38 kn x 0,45

+ 5.451,92 kn >> kto 6680

= 17.567,30 kn >> kto 6600

PROMJENA BR. 22.

promjena marže : 45% > 30 % ...promjena marže za 15 postotnihpoena na niže

N.V. = 307.567,30 kn – 95.451,92 kn

= 212.115,38 kn

212.115,38 kn x 0,15

= 31.817,31 >> kto 6680 STORNIRATI

kto 6600 STORNIRATI

22) 31.817,31

6680 – Marža u VP 6681 – Marža u MP

S° 90.000 18a) 30.461,54 S° 45.000

5.451,92 (20 20) 3.634,62

31.817,31 (22

664 – Ukalkulirani PDV

18) 33.000 S° 48.750

20) 3.937,50



199

Razred 7

753 – Ino-prihod 750 – Prihod od prodaje proiz. 700 – Rashodi proizvodnje 710 – Rashodi trgovine

37) 40.700 40.700 (6 37) 646.499 50.000 (9 10) 32.727,27 373.583,84 (37a 18b) 165.000 33.000 (18

596.499 (29 30) 340.856,57 30.461,54 (18a

101.538,46(37a

772 – Prihod od poz.teč.razlike 771 – Prihod od kamata

37) 350 350 (14 37) 4.500 4.500 (15


35a) 229.025 229.025 (37a

7603 – Prihod od MP 7838 – Prihod od manjkova

37) 132.000 165.000 (17 37) 1.800 1.800 (23a

33.000 (17a


RASHODI PRIHODI

775 – Prih. iz dividendi (<20%) 757 – Prihod od najma 37a) 704.147,30 1.333.349 (37

37) 67.500 67.500 (32 37) 400.000 400.000 (33 37b) 629.201,70

7820 – Prih.od ukidanja dug.rez.

37) 40.000 40.000 (34

PROMJENA BR. 29.

Iznos prihoda = [(120.000 kn + 313.735 kn – 32.727,27 kn) x 0,85] + 75%

= 596.499 kn



200

Razred 8 Razred 9

800 – Dobit prije oporezivanja 803 – Porez na dobit 9000 – Upisani temeljni kapital 920 – Zakonske pričuve

40) 629.201,70 629.201,70 (37b 39) 121.665,34 121.665,34 (34 S° 1.968.900 S° 380.000

804 – Dobit nakon oporezivanja

40a) 507.536,36 507.536,36 (40

950 – Dobit poslovne godine

507.536,36 (40a



201

Bruto bilanca

Redni


Promet Saldo

Duguje Potražuje Duguje Potražuje 1. 0100 Izdatci za razvoj proizvoda 18.000 - 18.000 -

2. 0190 Ak.amortizacija izdataka - 13.100 - 13.100

3. 0230 Poslovna zgrada 1.300.000 - 1.300.000 -

4. 0231 Tvornička zgrada 1.230.000 - 1.230.000 -

5. 02900 Ak.amortizacija poslovne zgr. - 665.000 - 665.000

6. 02901 Ak.amortizacija tvorničke zgr. - 961.500 - 961.500

7. 0310 Uredska oprema 180.000 - 180.000 -

8. 03910 Ak.amortizacija ured.opreme - 66.000 - 66.000

9. 0620 Udio u kapitalu <20% 280.000 - 280.000 -

10. 0651 Dani dugotrajni depozit 30.000 30.000 - -

11. 0301 Stroj 12.000 - 12.000 -

12. 0391 Akumulirana amortizacija stroja - 600 - 600

Σ 3.050.000 1.736.200 3.020.000 1.706.200

13. 1000 Žiro-račun 1.439.500 135.040,34 1.304.459,66 -

14. 1200 Kupci 1.393.123,75 87.500 1.305.623,75 -

15. 1400 Pretporez 7.375 7.375 - -

16. 1030 Devizni račun 14.150 7.100 7.050 -

17. 129 Vrijednosno uskl.potraž.od kup. 25.000 25.000 - -

18. 190 Unaprijed plaćen trošak tel. 4.375 4.375 - -

19. 1430 Akontacija za porez na dobit 28.000 28.000 - -

20. 121 Ino-kupac 38.775 - 38.775 -

21. 1408 Nepriznat PDV 3.048,75 - 3.048,75 -

22. 1022 Blagajna prodavaonice 145.000 145.000 - -

23. 1140 Primljeni čekovi 20.000 20.000 - -

24. 1009 Prijelazni žiro-račun 145.000 145.000 - -

25. 1149 Čekovi dani na naplatu 20.000 20.000 - -

26. 1303 Potraživanja za manjkove 2.250 - 2.250 -

Σ 3.285.597,50 624.390,34 2.661.207,16 -

27. 220 Dobavljači - 686.450 - 686.450

28. 2400 Obveza za PDV 295.074,75 295.074,75 - -


30. 241 Obveze za poreze, prireze i dop - 183.000 - 183.000

31. 2820 Dugoročna rezerviranja 40.000 120.000 - 80.000

32. 225 Obveza za primljeni predujam 45.000 45.000 - -

33. 221 Ino-dobavljač 7.450 7.450 - -

34. 2470 Obveza za carinu - 4.745 - 4.745

35. 2473 Obveza za PDV pri uvozu - 3.048,75 - 3.048,75

36. 2407 Razlika PDV-a - 287.699,75 - 287.699,75

37. 243 Obveza za porez na dobit 121.665,34 121.665,34 - -

Σ 509.190,09 2.024.133,59 - 1.514.943,50

38. 310 Zalihe materijala 60.000 40.000 20.000 -

39. 350 Zalihe sitnog inventara 2.500 - 2.500 -

40. 3110 Materijal na doradi 40.000 40.000 - -

41. 3112 Trošak dorade materijala 7.450 7.450 - -

42. 302 Carina 4.745 4.745 - -

43. 3100-A Zalihe dorađenog materijala 50.395 40.500 9.895 -

Σ 165.090 132.695 32.395 -

44. 4060 75% troška električne energije 10.500 10.500 - -

45. 420 Trošak bruto plaća u proizv. 180.000 180.000 - -

46. 4000 Trošak osnovnog materijala 37.000 37.000 - -

47. 430 Tr.amort.nemat.imovine u pr. 4.500 4.500 - -



202

48. 4310 Trošak amort. imov. u proiz. 62.100 62.100 - -

49. 490 Raspored proizvodnih troškova 294.100 294.100 - -

50. 4070 25% troška električne energije 3.500 3.500 - -

51. 4100 Trošak telefona 3.500 3.500 - -

52. 421 Trošak bruto plaća u admin. 88.000 88.000 - -

53. 4180 70% troška reprezentacije 9.625 9.625 - -

54. 4181 30% troška reprezentacije 4.125 4.125 - -55. 4010 Trošak uredskog materijala 3.500 3.500 - -

56. 4839 Trošak manjkova 1.800 1.800 - -

57. 475 Trošak negativne tečajne razl. 1.975 1.975 - -

58. 4311 Trošak amortizacije u admin. 101.000 101.000 - -

59. 4840 Trošak kazni 12.000 12.000 - -


Σ 1.046.250 1.046.250 - -

61. 600 Proizvodnja u tijeku 369.100 313.735 55.365 -

62. 630 Zalihe gotovih proizvoda 433.735 373.583,84 60.151,16 -

63. 6600 Roba u VP 275.749,99 - 275.749,99 -

64. 6630 Roba u MP 243.750 184.687,50 59.062,50 -

65. 6680 Marža u VP - 63.634,61 - 63.634,6166. 6681 Marža u MP 34.096,16 45.000 - 10.903,84

67. 664 Ukalkulirani PDV 36.937,50 48.750 - 11.812,50

Σ 1.393.368,65 1.029.390,95 450.328,65 86.350,95

68. 753 Ino-prihod 40.700 40.700 - -

69. 750 Prihod od prodaje proizvoda 646.499 646.499 - -

70. 772 Prihod od pozitivne tečajne raz. 350 350 - -

71. 771 Prihod od kamata 4.500 4.500 - -

72. 7603 Prihod od MP 132.000 132.000 - -

73. 7838 Prihod od manjkova 1.800 1.800 - -

74. 775 Prihod iz dividendi (udio <20%) 67.500 67.500 - -

75. 757 Prihod od najma 400.000 400.000 - -

76. 7820 Prihod od ukidanja dug.rezerv. 40.000 40.000 - -77. 700 Rashodi proizvodnje 373.583,84 373.583,84 - -

78. 710 Rashodi trgovine 165.000 165.000 - -


80. 790 Razlika prihoda i rashoda 1.333.349 1.333.349 - -

Σ 3.434.306,84 3.434.306,84 - -

81. 800 Dobit prije oporezivanja 629.201,70 629.201,70 - -

82. 803 Porez na dobit 121.665,34 121.665,34 - -

83. 804 Dobit nakon oporezivanja 507.536,36 507.536,36 - -

Σ 1.258.403,40 1.258.403,40 - -


85. 920 Zakonske pričuve - 380.000 - 380.00086. 950 Dobit poslovne godine - 507.536,36 - 507.536,36

Σ - 2.856.436,36 - 2.856.436,36

Ukupni zbroj bruto bilance 14.142.206,48 14.142.206,48 6.163.930,81 6.163.930,81



203

MINISTARSTVO FINANCIJA OBRAZAC PDPOREZNA UPRAVA

Područni ur ed…………………………Ispostava………………………………

PRIJAVA POREZA NA DOBIT

za razdoblje od do

(dan, mjesec, godina) (dan, mjesec, godina)

Podaci o poreznom obvezniku:

Naziv / ime i prezime poreznog obveznika

Osobni identifikacijski broj

Adresa sjedišta

Naselje

Ulica i kućni broj

Računi kod banaka (naziv i sjedište)

Šifra djelatnosti i naziv djelatnosti

Broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj) na krajuporeznog razdoblja

Potvrda primitka prijave

(popunjava Porezna uprava)

(Nadnevak) M.P. (Potpis)



204

UTVR ĐIVANJE POREZNE OSNOVICE I POREZNE OBVEZE

u kunama i lipama

R.br. Opis Iznos

I. DOBIT / GUBITAK IZ RAČUNA DOBITI I GUBITKA

1. UKUPNI PRIHODI 1. 3 3 3. 3 4 9, 0 0

2. UKUPNI RASHODI 7 0 4. 1 4 7, 3 0

3. DOBIT (r. br. 1. – r. br. 2.) 6 2 9. 2 0 1, 7 0

4. GUBITAK (r. br. 2. – r. br. 1.)

II. POVEĆANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA

5. Amortizacija (čl. 12. st. 13., 16., 17., 18. i 19. Zakona)

6. 70% troškova reprezentacije (čl. 7. st. 1. t. 3. Zakona) 9. 6 2 5, 0 0

7. 30% troškova za osobni prijevoz (čl. 7. st. 1. t. 4. Zakona)

8. Manjkovi na imovini iznad visine utvr đene odlukom Hrvatske gospodarskekomore, odnosno Hrvatske obrtničke komore (čl. 7. st. 1. t. 5. Zakona)

9. Rashodi utvr đeni u postupku nadzora (čl. 7. Zakona)

10. Troškovi prisilne naplate poreza i drugih davanja (čl. 7. st. 1. t. 6. Zakona)

11. Troškovi kazni za prekrša je i prijestupe (čl. 7. st. 1. t. 7. Zakona) 1 2. 0 0 0, 0 0

12 Zatezne kamate između povezanih osoba (čl. 7. st. 1. t. 8. Zakona)

13. Povlastice i drugi oblici imovinskih koristi (čl. 7. st. 1. t .9. Zakona)

14. Rashodi darovanja iznad propisanih svota (čl. 7. st. 1. t. 10. Zakona)

15. Kamate na zajmove dioničara i članova društva (čl. 8. Zakona)

16. Kamate između povezanih osoba (čl. 14. Zakona)

17 Rashodi od nerealiziranih gubitaka (čl. 7. st. 1. t. 1. Zakona)

18. Amortizacija iznad propisanih stopa (čl. 12. st. 5. i 6. Zakona)

19. Iznos povećanja porezne osnovice zbog promjene metode utvr đivanja porezne osnovice (čl. 16. Zakona)

20. Vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja (čl. 9. Zakona) 2 5. 0 0 0, 0 0

21. Vrijednosno usklađenje zaliha (čl. 10. Zakona)

22. Vrijednosno usklađenje financijske imovine (čl. 10. Zakona)

23. Troškovi rezerviranja (čl. 11. Zakona)

24. Povećanja porezne osnovice za sve druge rashode (čl. 7. st.1. t. 13.Zakona) i ostala povećanja

25. Povećanja dobiti za ostale prihode, te porezni gubitak za koji je prestalopravo korištenja (čl. 17. st. 5., 6. i 7. Zakona)

26. UKUPNA POVEĆ ANJA DOBITI / SMANJENJA GUBITKA (r. br. 5. do 25.) 4 6. 6 2 5, 0 0



205

III. SMANJENJE DOBITI / POVEĆANJE GUBITKA

27. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti (čl. 6. st. 1. t. 1. Zakona) 6 7. 5 0 0, 0 0

28. Nerealizirani dobici ( čl. 6. st. 1. t. 2. Zakona)

29. Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja (čl. 6. st. 1. t. 3.Zakona)

30 Ostali rashodi ranijih razdoblja (čl. 6. st. 2. Zakona)

31. Smanjenje dobiti za ostale prihode

32. Smanjenje dobiti zbog promjene metode utvr đivanja porezneosnovice (čl. 16. Zakona)

33. Trošak amortizacije koji ranije nije bio priznat (čl. 6. st. 1. t. 4.Zakona)

34. Ukupni iznos državnih potpor a, čl. 6. st. 1. t. 5. (r. br. 34.1. do r.br. 34.2.)

34.1. Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu (čl. 14. Pravilnika)

34.2. Državna potpora za istraživačko razvojne projekte (čl.15. Pravilnika)

35. UKUPNA SMANJENJA DOBITI / POVEĆ ANJA GUBITKA (r. br. 27.do 34.)

6 7. 5 0 0, 0 0

IV. POREZNA OSNOVICA

36. Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja(r. br. 3. + 26. – 35.) ili (r. br. 4. – 26. + 35.)

6 0 8. 3 2 6, 7 0


38. Porezna osnovica (r. br. 36. – r. br. 37.) 6 0 8. 3 2 6, 7 0

V. POREZNI GUBITAK

39. Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja(r. br. 3. + r. br. 26. – r. br. 35.) ili (r. br. 4. – r. br. 26. + r. br. 35.)


41. Porezni gubitak za prijenos (r. br. 39. – r. br. 40.)

VI. POREZNA OBVEZA

42. Porezna osnovica (r. br. 38.) 6 0 8. 3 2 6, 7 0

43. Porezna stopa (čl. 28. Zakona) 2 0, 0 0

44. Porezna obveza (r. br. 42. x r. br. 43.) 1 2 1. 6 6 5, 3 4

VII. POREZNE OLAKŠICE, OSLOBO ĐENJA I POTICAJI

45. Olakšice i oslobođenja za područje posebne dr žavne skrbi, čl. 6. st. 1. t. 5. Zakona (r. br. 45.1. + r. br. 45.2. + r. br. 45.3.)

45.1. Oslobođenja za područ je prve skupine (čl. 42. Pravilnika)

45.2. Olakšice za područ je druge skupine (čl. 42. Pravilnika)

45.3. Olakšice za područ je treće skupine (čl. 42. Pravilnika)

46. Oslobođenja na područ ju Grada Vukovara (čl. 42. Pravilnika)

47. Olakšice na brdsko-planinskim područ jima (čl. 42. Pravilnika)

48. Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnimzonama (r. br. 48.1.+ r. br. 48.2. + r. br. 48.3.)

48.1. Iznos olakšice za korisnike slobodne zone (čl. 43. Pravilnika)





206

49. Poticaji ulaganja čl. 15. st. 3. Zakona o poticanju ulaganja (NN br. 138/06) (r. br. 49.1. + r. br. 49.2. + r. br. 49.3. + r. br. 49.4.)

49.

Iznos poticaja (čl. 53. Pravilnika)

49.


49. Iznos poticaja (čl. 53. Pravilnika)

49.


50. Poticaji ulaganja (čl. 4. Zakona o poticanju ulaganja (NN br. 138/06)) (r. br. 50.1. + r. br. 50.2. + r. br. 50.3. + r. br. 50.4.)

50.

Iznos poticaja (čl. 43.a Pravilnika)

50.


50.


50.


51. Ukupno poticaji ulaganja (r. br. 49. + r. br. 50.)

52.

Ukupni iznos olakšica, oslobođenja i poticaja (r. br. 45. + r. br.

46. + r. br. 47. + r. br. 48. + r. br. 51.)

VIII. POREZNA OBVEZA NAKON ODBITKA OLAKŠICA, OSLOBOĐENJA I POTICAJA

53. Porezna obveza (r. br. 44. – r. br. 52.) 1 2 1. 6 6 5, 3 4

54. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu (čl. 30. Zakona)

55. Porezna obveza (r. br. 53. – r. br. 54.) 1 2 1. 6 6 5, 3 4

56. Uplaćeni predujmovi 2 8. 0 0 0, 0 0

57. Razlika za uplatu (r. br. 55. – r. br. 56.) 9 3. 6 6 5, 3 4

58. Razlika za povrat (r. br. 56. – r. br. 55.)

59. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje (r. br. 53. / broj mjeseci

poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi 1 0. 1 3 8, 7 8

ZA ISTINITOST I VJERODOSTOJNOST PODATAKA JAMČIM VLASTITIM POTPISOM

NADNEVAK | | | | | | | | | | (porezni obveznik/opunomoćenik/ovlašteni porezni savjetnik



207

Prema promjeni 38., treba popuniti obrazac prijave poreza na dobit (PD obrazac).

Pod rednim brojem 1. unosi se iznos ukupnih prihoda (s konta 790) dok se pod rednim brojem 2.

unosi iznos ukupnih rashoda (s konta 790). Razlika prihoda i rashoda upisuje se pod rednim brojem 3.

ili 4., zavisno od toga da li je postignuta dobit ili gubitak.

Iznosi upisani pod rednim brojevima 5.-25. predstavljaju povećanje dobiti odnosno smanjenjegubitka. Budući da, u zadanom primjeru, ostvarena je dobit, sljedeći porezno nepriznati troškoviutječu na njeno povećanje:

70 % troškova reprezentacije,

trošak kazne za gospodarski prijestup,

vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja. Zbroj porezno nepriznatih rashoda piše se pod rednim brojem 26. (46.625 kn).

Ukoliko poduzeće ostvari dobit, a posjeduje udio u drugom poduzeću, tada na smanjenje ukupne

dobiti utječu:

udio u dividendama kod udjela manje od 20% (metoda troška) u drugom poduzeću,

udio u dobiti kod udjela većeg od 20% (metoda udjela) u drugom poduzeću. U slučaju da poduzeće ostvari gubitak, navedeni iznosiutjecat će na povećanje gubitka.

Na smanjenje dobiti, odnosno povećanje gubitka utječu i državne potpore za obrazbu zaposlenika,državne potpore za istraživačko-razvojne projekte, nerealizirani dobici, itd.

Porezna osnovica utvrđuje se kao:

dobit + stavke koje utječu na povećanje dobiti – stavke koje utječu na smanjenje dobiti ili

gubitak – stavke koje utječu na smanjenje gubitka + stavke koje povećavaju gubitak.

Nakon što se utvrdi porezna osnovica, potrebno je obračunati poreznu obvezu. U Republici Hrvatskoj

stopa poreza na dobit iznosi 20%.

Kad se utvrdi porezna obveza, potrebno je vidjeti da li je, i koliko, plaćeno akontacije za porez nadobit tijekom godine. Ukoliko je plaćen manji iznos nego li je nastala porezna obveza, tad je potrebnosa žiro-računa isplatiti razliku. Ukoliko je plaćen veći iznos nego li je nastala porezna obveza, razlika(preplaćeni iznos) vraća se uplatom na žiro-račun poduzeća.



208

RA ČUN DOBITI I GUBITKA Obrazac POD-RDG od do

Iznosi u kunama,bez lipa

AOP oznaka

Rbr bilješke Naziv pozicije Prethodno razdoblje Tekuće razdoblje

1 2 3 4 5

I. POSLOVNI PRIHODI (108 do 110) 107 1. 2 6 0. 9 9 9

1. Prihodi od prodaje 108

1. 2 1 9. 1 9 9

2. Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda,robe i usluga

109

3. Ostali poslovni prihodi 110 4 1. 8 0 0

II. POSLOVNI RASHODI (112-113+114+118+122+123+124+127+128)

111 7 0 2. 1 7 3

1. Smanjenje vrijednosti zaliha nedovršeneproizvodnje i gotovih proizvoda

112 7 9. 4 8 4

2. Povećanje vrijednosti zaliha nedovršeneproizvodnje i gotovih proizvoda

113

3. Materijalni troškovi (115 do 117) 114 1 7 3. 2 8 9

a) Tr oškovi sirovina i materijala 115 5 4. 5 0 0

b) Tr oškovi prodane robe 116 1 0 1. 5 3 9

c) Ostali vanjski troškovi 117 1 7. 2 5 0

4. Troškovi osoblja (119 do 121) 118 2 6 8. 0 0 0

a) Neto plaće i nadnice 119 1 5 0. 0 0 0

b Tr oškovi oreza i do rinosa iz laća 120 1 1 8. 0 0 0

c) Doprinosi na plaće 121

5. Amortizacija 122 1 6 7. 6 0 0

6. Ostali troškovi 123

7. Vrijednosno usklađivanje (125+126) 124

a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) 125

b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 126

8. Rezerviranja 127

9. Ostali poslovni rashodi 128 1 3. 8 0 0

III. FINANCIJSKI PRIHODI (130 do 134) 129 7 2. 3 5 01. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični

prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima 130

2. Kamate, tečajne razlike, dividende, sličniprihodi iz odnosa s nepovezanimpoduzetnicima i drugim osobama

131 7 2. 3 5 0

3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa

132

4. Nerealizirani dobici (prihodi) 133

5. Ostali financijski prihodi 134

Narodne novine d.d., Zagreb – (2) 750412

Oznaka za narudžbu: RDG/POD 3 850157 075669



209

AOP oznaka

Rbr bilješke Naziv pozicije Prethodno razdoblje Tekuće razdoblje

1 2 3 4 5

IV. FINANCIJSKI RASHODI (136 do 139) 135 1. 9 7 5

1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi spovezanim poduzetnicima

136

2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi izodnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim

osobama

137 1. 9 7 5

3. Nerealizirani gubici (rashodi) financijskeimovine

138

4. Ostali financijski rashodi 139

V. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI 140

VI. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 141

VII. UKUPNI PRIHODI (107+129+140) 142 1. 3 3 3. 3 4 9

VIII. UKUPNI RASHODI (111+135+141) 143 7 0 4. 1 4 8

IX. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (142-143) 144 6 2 9. 2 0 1

X. GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (143-142) 145

XI. POREZ NA DOBIT 146 1 2 1. 6 6 5

XII. DOBIT RAZDOBLJA (144-146) 147 5 0 7. 5 3 6

XIII. GUBITAK RAZDOBLJA (145+146) ili (146-144) 148

DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj)

XIV.* DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALAMATICE 149

XV.* DOBIT PRIPISANA MANJINSKOM INTERESU 150

XVI.* GUBITAK PRIPISAN IMATELJIMA KAPITALAMATICE

151

XVII.* GUBITAK PRIPISAN MANJINSKOM INTERESU 152

Naziv poduzetnika

Adresa

Porezni broj

Šifra djelatnosti

(oznaka vlasništva)

U , dana

_____________________________ ___________________________________

Voditelj računovodstva Osoba ovlaštena za zastupanje

M.P.



210

Nakon što se izradi bruto bilanca, potrebno je izraditi i godišnje financijske izvještaje (račun dobiti igubitka te bilancu – unose se iznosi u kunama, bez lipa).

Račun dobiti i gubitka popunjava se na sljedeći način:

poslovni prihodi – pod prihod od prodaje piše se zbroj iznosa sa konta 750, 751, 753, 754, 757,

7600 (neto prihod) i 7603 (neto prihod) dok se pod ostale poslovne prihode piše zbroj konta78-. Zbroj prihoda od prodaje i ostalih poslovnih prihoda čini ukupne poslovne prihode;

poslovni rashodi – potrebno je vidjeti da li je, tijekom razdoblja, došlo do smanjenja ili

povećanja vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda. U danom primjeru,došlo je do smanjenja vrijednosti (na početku razdoblja bilo je 195.000 kn a na kraju115.516,16 kn). Smanjenje iznosi 79.484 kn i umanjuje ukupne poslovne rashode. Da je došlodo povećanja vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda, ono bi uvećaloukupne poslovne rashode. Materijalni troškovi dijele se na troškove sirovina materijala (zbrojiznosa sa konta 40-), troškovi prodane robe (konto 710) i ostali vanjski troškovi (konta 41-).

Troškovi osoblja predstavljaju zbroj obračunanih neto plaća, obveza za poreze, prireze i

doprinose na plaće tijekom obračunskog razdoblja. Zbroj iznosa obračunanih amortizacija upromatranom razdoblju bilježi se pod broj 5.: ''Amortizacija''. Ostali troškovi predstavlja jutroškove sa skupine konta 46- dok su rezerviranja troškovi skupine 45-. Ostali poslovni rahodi

predstavljaju zbroj iznosa troškova s konta 48-;

financijski prihodi – predstavljaju kamate, tečajne razlike, dividende i slične prihode iz odnosa spovezanim (konta 7702 i 772) ili pak s nepovezanim poduzetnicima (zbroj prihoda sa skupine

77- osim s konta 772);

financijski rashodi –zbroj kamata, negativnih tečajnih razlika i drugih rashoda (konta 445, 4752,

473);

ukupni prihodi – potrebno je dobiti iznos jednak iznosu ukupnih prihoda na kontu 790;

ukupni rashodi – potrebno je dobiti iznos jednak iznosu ukupnih rashoda na kontu 790;

dobit prije oporezivanja – razlika ukupnih prihoda i rashoda;

gubitak prije oporezivanja – razlika ukupnih rashoda i prihoda;

porez na dobit – preuzima se s konta 803;

dobit, odnosno gubitak razdoblja, mora biti jednak iznosu na kontu 804.



211

BILANCAstanje na dan ____________

iznosi u kunama, bez lipa

Naziv pozicije AOPoznaka

Prethodnagodina(neto)

Tekućagodina(neto)

1 2 3 4AKTIVA

A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL 001

B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+028+032) 002 1.313.800

I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) 003 4.900

1. Izdaci za razvoj 004 4.900

2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava 005

3. Goodwill 006

4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine 007

5. Nematerijalna imovina u pripremi 008

6. Ostala nematerijalna imovina 009

II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019) 010 1.028.900

1. Zemljište 011

2. Građevinski objekti 012 903.500

3. Postrojenja i oprema 013 125.400

4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina 014

5. Biološka imovina 015

6. Predujmovi za materijalnu imovinu 016

7. Materijalna imovina u pripremi 017

8. Ostala materijalna imovina 018

9. Ulaganje u nekretnine 019

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 027) 020 280.000

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 021

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 022

3. Sudjelujući interesi (udjeli) 023 280.000

4. Ulaganja u vrijednosne papire 024

5. Dani zajmovi, depoziti i slično 025

6. Ostala dugotrajna financijska imovina 026

7. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela 027

IV. POTRAŽIVANJA (029 do 031) 028

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 029

2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit 030

3. Ostala potraživanja 031

V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA 032

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (034+042+049+057) 033 3.057.580

I. ZALIHE (036 do 042) 034 396.372

1. Sirovine i materijal 035 32.395

2. Proizvodnja u tijeku 036 55.365

3. Nedovršeni proizvodi i poluproizvodi 037

4. Gotovi proizvodi 038 60.151

5. Trgovačka roba 039 248.461

6. Predujmovi za zalihe 040

7. Ostala imovina namijenjena prodaji 041

II. POTRAŽIVANJA (043 do 048) 042 1.349.698

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 043

2. Potraživanja od kupaca 044 1.344.399



212

3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika 045

4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 046 2.250

5. Potraživanja od države i drugih institucija 047 3.049

6. Ostala potraživanja 048

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (050 do 056) 049

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 050

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 051

3. Sudjelujući interesi (udjeli) 052

4. Ulaganja u vrijednosne papire 053

5. Dani zajmovi, depoziti i slično 054

6. Vlastite dionice i udjeli 055

7. Ostala financijska imovina 056

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 057 1.311.510

D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI 058

E) GUBITAK IZNAD KAPITALA 059

F) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059) 060 4.371.380

G) IZVANBILANČNI ZAPISI 061

PASIVAA) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072-073+074-075+076) 062 2.856.436

I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 063 1.968.900

II. KAPITALNE REZERVE 064

III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070) 065 380.000

1. Zakonske rezerve 066 380.000

2. Rezerve za vlastite dionice 067

3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 068

4. Statutarne rezerve 069

5. Ostale rezerve 070

IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE 071

V. ZADRŽANA DOBIT 072VI. PRENESENI GUBITAK 073

VII. DOBIT POSLOVNE GODINE 074 507.536

VIII. GUBITAK POSLOVNE GODINE 075

IX. MANJINSKI INTERES 076

B) REZERVIRANJA (078 do 080) 077 80.000

1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 078

2. Rezerviranja za porezne obveze 079

3. Druga rezerviranja 080 80.000

C) DUGOROČNE OBVEZE (082 do 089) 081

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 082

2. Obveze za zajmove, depozite i slično 083

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 084

4. Obveze za predujmove 085

5. Obveze prema dobavljačima 086

6. Obveze po vrijednosnim papirima 087

7. Ostale dugoročne obveze 088

8. Odgođena porezna obveza 089

D) KRATKOROČNE OBVEZE (091 do 101) 090 1.434.944

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 091

2. Obveze za zajmove, depozite i slično 092

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 093

4. Obveze za predujmove 094

5. Obveze prema dobavljačima 095 686.450



213

6. Obveze po vrijednosnim papirima 096

7. Obveze prema zaposlenicima 097 270.000

8. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 098 478.494

9. Obveze s osnove udjela u rezultatu 099

10. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji 100

11. Ostale kratkoročne obveze 101

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA 102

F) UKUPNO – PASIVA (062+077+081+090+102) 103 4.371.380

G) IZVANBILANČNI ZAPISI 104

DODATAK BILANCI (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani godišnji financijski izvještaj)

KAPITAL I REZERVE

1. Pripisano imateljima kapitala matice 105

2. Pripisano manjinskom interesu 106

Naziv poduzetnika ________________________________ Porezni broj

Adresa _________________________________________ Šifra djelatnosti

(oznaka vlasništva)

U , dana

____________________________ __________________________Voditelj računovodstva Osoba ovlaštena za zastupanje

M.P.



214

Prilikom izrade bilance koriste se salda konta iz bruto bilance. Ukupna aktiva jednaka je ukupnoj pasivi.

Zbroj potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital, dugotrajne imovine, kratkotrajne imovine, plaćenihtroškova budućeg razdoblja i obračunatih prihoda te gubitka iznad kapitala predstavlja ukupnu aktivu.

Aktiva se ispisuje na sljedeći način:

dugotrajna imovina – zbroj nematerijalne, materijalne, dugotrajne financijske imovine tepotraživanja. U danom primjeru, od nematerijalne imovine, u bruto bilanci nalaze se izdatci zarazvoj proizvoda te njihova akumulirana amortizacija. Saldo konta izdataka je 18.000 kn a

konta akumulirane amortizacije izdataka je 13.100 kn. Razlika ta dva iznosa upisuje se u

bilancu. Na isti način unose se podaci i za cjelokupnu materijalnu imovinu (npr.za zemljišteunosi se samo saldo konta 020 jer na zemljište ne obračunava se amortizacija). U danom

primjeru od građevinskim objekata postoje poslovna i tvornička zgrada. U bilancu unosi se

iznos koji se izračuna sljedećim postupkom: saldo konta 0230 + saldo konta 0231 – saldo konta

0290 – saldo konta 02901. Dugotrajna financijska imovina predstavlja zbroj udjela kod

povezanih poduzetnika (saldo konta 060), sudjelujućih interesa(zbroj salda konta 0620 i 0623)

te danih zajmova, depozita i sl. (zbroj salda na kontima 0641, 06412, 065);

kratkotrajna imovina – zbroj zaliha, potraživanja, kratkotrajne financijske imovine te novca ublagajni i banci. Sirovine i materijal predstavlja zbroj salda konta 3100, 3101 i 350. Proizvodnja

u tijeku saldo je konta 600 dok saldo konta 630 predstavlja gotove proizvode. Trgovačka robapredstavlja zbroj salda maloprodaje i veleprodaje, odnosno: saldo konta 6600 + saldo konta

6630 – saldo ukalkuliranog PDV-a – saldo marže u VP – saldo marže u MP. Potraživanja odkupaca razlika su zbroja salda konta 120 i 121 sa saldom konta 129. Potraživanja odzaposlenika i članova poduzetnika prikazana su na kontu 1303 a potraživanja od države na

kontu 1408. Ostala potraživanja predstavljaju zbroj salda konta skupine konta 12-. Ulaganja u

kratkotrajne vrijednosne papire predstavlja zbroj salda konta 1140 i 1141 dok dani zajmovi,

depoziti i slično zbroj su salda konta 115-. Novac u banci i blagajni predstavlja zbroj salda konta

1000, 1020, 1022 i 1030.

Zbroj kapitala i rezervi, rezerviranja, dugoročnih obveza, kratkoročnih obveza, odgođenog plaćanjatroškova i prihoda budućeg razdoblja predstavlja ukupnu pasivu.

Pasiva se ispisuje na sljedeći način:

kapital i rezerve – zbroj salda temeljnog kapitala (saldo konta 9000), kapitalnih rezervi, rezervi

iz dobiti (zakonske rezerve – saldo konta 920), revalorizacijskih rezervi (saldo konta 930),

zadržane dobiti (saldo konta 940), dobiti poslovne godine (saldo konta 950) i gubitka poslovne

godine (saldo konta 951);

dugoročne obveze – zbroj salda dugoročnih obveza prema poduzetnicima, dobavljačima,bankama (npr. saldo konta 2520), dugoročnih obveza za primljene predujmove i sl.;

kratkoročne obveze – zbroj salda kratkoročnih obveza: prema poduzetnicima, za zajmove i

depozite, prema bankama (npr. saldo konta 2140), obveza za predujmove, obveza prema

dobavljačima (zbroj salda konta 220, 221 i 222), obveza po vrijednosnim papirima (npr. zbroj

salda konta 210 i 211), obveza prema zaposlenicima (saldo konta 230), zbroj obveza za poreze,

prireze i slična davanja (salda konta 241, 242 i 2407 ), itd.



215

ZADATAK 169. Financijsko računovodstvo I

a) Sastavite početnu bilancu na temelju sljedećih podataka: 0120 – Računalni softwer u proizvodnji 10.000

0193 – Akumulirana amortizacija računalnog softwera 1.600

020 – Zemljište 390.000


0231 – Tvornička zgrada 1.000.5000290 – Akumulirana amortizacija poslovnih zgrada 1.156.000

02901 – Akumulirana amortizacija tvorničkih zgrada 800.000

0301 – Strojevi 300.000


0311 – Kompjuteri 40.000

0320 – Kamion u administraciji 90.000



03911 – Akumulirana amortizacija kompjutera 11.000

0392 – Akumulirana amortizacija kamiona 15.600

0601 – Udjel u kapitalu drugog društva s više od 20% 400.0001000 – Žiro-račun 990.000






2520 – Obveza za primljeni dugoročni kredit banke 250.200

2821 – Dugoročna rezerviranja za započete sudske sporove 20.000

350 – Bušilice (6 komada) 6.000


6680 – Razlika u cijeni robe na skladištu 90.0009000 – Upisani temeljni kapital ?



1. Na tržištu kapitala kupljeno je, posredstvom brokera, 300 kom običnih dionica za iznos od400.000 kn. Plaćena je provizija brokera u iznosu od 10 kn po dionici. Ulaganje je klasificirano

kao „raspoloživo za prodaju“. 2. Uplaćena je akontacija za PD u svoti od 48.000 kn za cijelu godinu. 3. Dan je predujam dobavljaču za materijal u svoti od 100.000 kn. Primljen je račun za predujam.

4. Obračunane su plaće proizvodnih radnika u bruto svoti od 120.000 kn od čega se 70.000 knodnosi na neto plaće.

5. Obračunane su i plaće radnika administracije u bruto svoti od 95.000 kn od čega se 38.000 knodnosi na poreze, prireze i doprinose.

6. Primljena je faktura za rent-a-car u svoti od 2.500 kn + 625 kn PDV.

7. Dobavljač je isporučio materijal (vidi promjenu 3.) te ispostavio fakturu na višu svotu odpredujma a ona iznosi 110.000 kn + 27.500 kn PDV. Materijal je stavljen na zalihe a dobavljačdjelomično zatvoren iz predujma dok ostatak obveze podmiren je sa žiro-računa.

8. Budući da kupac nije podmirio dugovanje u iznosu od 12.000 kn, vrši se vrijednosno usklađenjepotraživanja te podnosi tužba.

9. Poduzeće nije primilo fakturu za telefon pa samostalno obračunava trošak telefona u iznosu od

2.000 kn.



216

10. Plaćen je anuitet po primljenom dugoročnom kreditu banke u iznosu od 30.000 kn od čega se5.000 kn odnosi na kamatu.

11. Naknadno primljena je faktura za telefon u svoti od 1.800 kn + 450 kn PDV.

12. Prodana je roba sa veleprodajnog skladišta te je ispostavljena faktura kupcu u svoti od 52.000kn + 13.000 kn PDV.

13. Razdužite veleprodajno skladište za prodano.

14. Ostatak robe prebačen je u prodavaonicu gdje je roba zadužena s 50% marže i 25% PDV-a.15. Izdano je 80% materijala sa zaliha koji se koristi kao osnovni materijal u proizvodnji te 900 kn

materijala koji se koristi za potrebe pogonske administracije.

16. Prema sudskoj presudi, kupac plaća ranije otpisana potraživanja u iznosu od 12.000 kn te3.000 kn zateznih kamata.

17. Prodano je 100 dionica po cijeni 1.500 kn/kom. Provizija brokera iznosi 6kn/kom. Na datum

bilance nije bilo promjene fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu.

18. Kupljena je trgovačka roba. Primljena faktura iznosi 40.000 kn + 10.000 kn PDV.

19. Primljena je R-2 faktura za transport robe u svoti od 8.300 kn + 2.075 kn PDV.

20. Napravljen je obračun nabave te je roba zaprimljena u prodavaonicu i zadužena s 50% marže i25% PDV-a.

21. Iz glavne blagajne isplaćeno je 4.000 kn akontacije zaposleniku za kupnju u gotovini.22. Zaposlenik je podnio obračun kupnje uredskog materijala (materijal nije stavljen na zalihe već

je odmah izdan za potrebe ureda) gotovinom u svoti od 3.000 kn + 750 kn PDV što je blagajnaodmah riješila.

23. Promijenjena je marža u prodavaonici te je roba sada zadužena s 40% umjesto s 50% marže. 24. Podmiren je dio potraživanja od kupaca u iznosu od 48.000 kn: 80% iznosa uplaćeno je na žiro-

račun a za ostatak primljena je mjenica.

25. U blagajnu prodavaonice inkasirano je 140.000 kn: 100.000 kn u gotovini a ostatak u čekovimagrađana. Gotovina je položena na žiro-račun a čekovi su poslani na naplatu.

26. Razdužite prodavaonicu za prodano.

27. Primljen je izvod sa žiro-računa koji potvrđuje uplatu gotovine i naplatu čekova.

28. Sudski spor okončan je. Primljeno je pravomoćno sudsko rješenje za izrečenu kaznu u svoti od17.000 kn koja je odmah plaćena. Rezerviranja za gubitke u sudskim sporovima ukidaju se u

potpunosti.

29. Obračunajte i proknjižite troškove amortizacije linearnom metodom po sljedećim godišnjimstopama: a) sve zgrade 5%, b) nematerijalna imovina 25%,

c) oprema i postrojenja 20%, d) kamion – procijenjeni vijek 8 godina.

30. Izvršite prijenos proizvodnih troškova na proizvodnju u tijeku. 31. 85% proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda.

32. Od ukupnih zaliha proizvoda, prodano je 80% proizvoda. Fakturu formirajte tako da cijenu

proizvodnje uvećate za 95% i na ukupni iznos dodate PDV. 33. Razdužite zalihe gotovih proizvoda.

34. a) Poduzeće, u kojem imamo ulog u kapitalu od 25%, ostvarilo je dobit u svoti od 800.000 kn.b) Izglasane su dividende u svoti od 400.000 kn. Stigla je uplata pripadajućeg dijela dividende.

35. Izvršite prijenos administrativnih troškova na rashode. 36. Saldirajte PDV.


38. Obračunajte i proknjižite porez na dobit prema PD obrascu. 39. Izvršite adekvatna knjižen ja u svezi uplaćene akontacije za porez na dobit i u skladu s PD

obrascem.





217

d) Izradite godišnje financijske izvještaje (račun dobiti i gubitka te bilancu).

KONTROLA

konto 490 = 321.425 kn

konto 491 = 238.175 kn

konto 800 = 267.670,15 kn

konto 803 = 17.121,53 knkonto 804 = 250.548,62 kn

ZADATAK 170. Financijsko računovodstvo Ia) Sastavite početnu bilancu na temelju sljedećih podataka:

0100 – Izdatci za razvoj proizvoda 19.000

0190 – Akumulirana amortizacija izdataka za razvoj proizvoda 3.600

0230 – Poslovne zgrade 1.400.000

0231 – Tvorničke zgrade 1.200.000

0290 – Akumulirana amortizacija poslovnih zgrada 800.000




0600 – Udio u kapitalu drugog društva s više od 20% 300.000

06412 – Dani dugoročni depozit u banci 30.000

1000 – Žiro-račun 990.000

1030 – Devizni račun (2.000 €) 14.700


1290 – Vrijednosno usklađivanje potraživanja od kupaca 25.000







350 – Suncobrani (5 komada) 2.500





6640 – Uračunani PDV u robi 48.750

6680 – Razlika u cijeni robe na skladištu 90.0006681 – Uračunana marža u prodavaonici 45.000



b) Na temelju početne bilance, otvorite početna stanja u glavnoj knjizi te proknjižite sljedećeposlovne promjene:

1. Uplaćena je akontacija za PD u svoti od 36.000 kn za cijelu godinu. 2. Materijal, u vrijednosti 40.000 kn, izvezen je radi dorade u inozemstvo.

3. Primljen je račun ino-dobavljača za doradu materijala na iznos 1.000 € (1€=7,40 kn). 4. Carinarnica je obračunala carinu i druge pristojbe na dorađeni materijal u svoti od 4.735 kn te

PDV u svoti od 3.033,75 kn.



218

5. Dorađeni materijal zaprimljen je na skladište (konto 3100-A).

6. Obveze za carinu i PDV pri uvozu plaćene su.

7. Primljena je faktura za električnu energiju u svoti od 5.000 kn + 1.250 kn PDV (65% troškaelektrične energije knjiži se u proizvodnji a ostatak u administraciji).

8. Plaćen je ino-dobavljač po tečaju 7,35 kn/1€ na dan plaćanja fakture. 9. Naknadno, primljena je faktura za telefon (vidi poč.bilancu) u svoti od 2.000 kn + 500 kn PDV.

10. Na temelju r ješenja Porezne uprave za gospodarski prijestup plaćeno je 12.300 kn sa žiro-računa.

11. Obračunajte i proknjižite plaće zaposlenih u proizvodnji u bruto svoti od 160.000 kn od čega se100.000 kn odnosi na neto plaće.

12. Obračunajte i proknjižite bruto plaće zaposlenih u administraciji u svoti od 80.000 kn od čegase 50.000 kn odnosi na neto plaće.

13. Prodane su usluge ino-kupcu te je ispostavljena faktura u svoti od 5.500 € (1€=7,40 kn). 14. Sa zaliha dorađenog materijala izdano je 35.000 kn materijala koji se koristi kao osnovni

materijal u proizvodnji te 3.000 kn materijala koji se koristi kao uredski materijal.

15. Primljen je predujam za gotove proizvode u bruto svoti od 56.250 kn.

16. Kupljen je stroj i primljena je faktura u svoti od 12.000 kn + 3.000 kn PDV.

17. Faktura za prijevoz stroja iznosi 1.000 kn + 250 kn PDV.18. Stroj je stavljen u uporabu 19. kolovoza.

19. Nakon primitka pisane obvijesti da kupac odustaje od isporuke i da je ispravio pretporez,

poništen je račun za predujam, predujam je vraćen i ispravljena je obveza za PDV priznavanjem

pretporeza.

20. Primljena je faktura za poslovnu večeru (reprezentacija) u svoti od 8.000 kn + 2.000 kn PDV.

21. a) U blagajnu prodavaonice inkasirano je 160.000 kn od čega 145.000 kn u gotovini a ostatak učekovima građana. Gotovina je položena na žiro-račun a čekovi su poslani na naplatu. b) Primljen je izvod koji potvrđuje naplatu gotovine i čekova na žiro-račun.

22. Razdužite prodavaonicu za prodano. 23. Polovinu preostale robe u prodavaonici prebačena je u veleprodaju i zadužena s 45% marže.

24. Protekom roka od 3 godine kupac nije platio svoje dugovanje pa definitivno otpisuje sepotraživanje (vidi poč.bilancu) u svoti od 25.000 kn. Kupac nije utužen.

25. Redovitim godišnjim popisom na zalihama dorađenog materijala utvrđen je višak u iznosu od1.000 kn. Dan je nalog za knjiženje viška.

26. Uskladite sve devizne račune na tečaj 7,50 kn/1 €. 27. Obračunajte i proknjižite troškove amortizacije linearnom metodom po sljedećim godišnjim

stopama:

a) sve zgrade 5%, b) nematerijalna imovina 25%,

c) oprema i postrojenja 20%.

28. Izvršite prijenos proizvodnih troškova na proizvodnju u tijeku. 29. 85% proizvodnje u tijeku je dovršeno i preneseno na zalihe gotovih proizvoda.

30. Od ukupnih zaliha proizvoda, prodano je 85% proizvoda. Fakturu formirajte tako da cijenuproizvodnje uvećate za 85% i na ukupni iznos dodate PDV.

31. Razdužite zalihe gotovih proizvoda. 32. Na prodane proizvode daje se garancija na dvije godine i vrše se rezerviranja za rizike popravka

u jamstvenom roku u iznosu od 45.000 kn (što je iznad svote utvrđene u skladu sa zakonom). 33. Odlukom društva, sa žiro-računa isplaćen je iznos od 55.000 kn na ime donacije za prenoćište

za beskućnike. Prihod u 2011. godini ostvaren je u visini 2.500.000 kn.

34. a) Poduzeće, u kojem imamo ulog u kapitalu od 30%, ostvarilo je dobit u svoti od 800.000 kn.

b) Izglasane su dividende u svoti od 400.000 kn. Stigla je uplata pripadajućeg dijela dividende. 35. Izvršite prijenos administrativnih troškova na rashode. 36. Saldirajte PDV.

37. Utvrdite bruto financijski rezultat i prenesite ga narazred 8.



219


obrascem.




KONTROLA

konto 490 = 263.866,67 kn

konto 491 = 317.050 kn

konto 800 = 279.449,33 kn

konto 803 = 26.749,87 kn

konto 804 = 252.699,46 kn

ZADATAK 171. Financijsko računovodstvo Ia) Sastavite početnu bilancu na temelju sljedećih podataka:

0113 – Ulaganje u licencije 45.000

0191 – Akumulirana amortizacija licencija 8.600

0230 – Poslovne zgrade 1.000.000




0301 – Strojevi 200.000




03910 – Akumulirana amortizacija opreme trgovine 55.000


0620 – Udjel u kapitalu drugog društva do 20% 400.000

0623 – Ulaganje u dionice radi preprodaje (1.500 kom) 300.000

1000 – Žiro-račun 980.000


129 – Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca 45.000


225 – Predujam za najam poslovnog prostora 48.500


2400 - Obveza za PDV 12.125

241 – Obveze za poreze, prireze i doprinose 75.0002520 – Obveza za primljeni dugoročni kredit banke 150.000

2821 – Dugoročna rezerviranja za sudske sporove (2 godine) 10.000


6680 – Razlika u cijeni robe na skladištu 135.000




1. Uplaćena je akontacija za PD u svoti od 45.000 kn.

2. Nabavljen je materijal i primljena je faktura dobavljača u svoti od 68.000 kn + 17.000 kn PDV.



220

3. Trošak transporta materijala, prema primljenoj fakturi, iznosi 2.500 kn + 625 kn PDV.

4. Faktura za transportno osiguranje materijala iznosi 1.300 kn.

5. Izvršen je obračun nabave te je materijal zaprimljen na skladište. 6. Prema sudskoj presudi, naplaćeno je ranije vrijednosno usklađeno potraživanje (vidi

poč.bilancu: konto 129) zajedno s 5.000 kn kamata.

7. Prodano je 550 dionica po cijeni 285 kn/kom. Provizija brokera iznosi 5kn/kom. Na datum

bilance nije bilo promjene fer vrijednosti u odnosu na knjigovodstvenu.8. Promijenjena je marža robe na veleprodajnom skladištu te je ona sada zadužena s 35%

umjesto s 45% marže. 9. Nije primljena faktura za telefon pa poduzeće samostalno obračunava trošak u svoti od 15.000

kn.

10. Obračunajte i proknjižite bruto plaće u proizvodnji u svoti od 140.000 kn od čega se na netoplaće odnosi 90.000 kn.

11. Obračunajte i proknjižite bruto plaće u administraciji u svoti od 100.000 kn od čega se 62.000kn odnosi na neto plaće.

12. Polovica robe iz veleprodaje je prebačena u prodavaonicu gdje je zadužena s 50% marže i 25%

PDV-a.

13. Dan je dugotrajni kredit drugom poduzeću u svoti od 50.000 kn. 14. Izdano je 70% materijala za potrebe proizvodnje gdje se koristi kao osnovni materijal te 10.000

kn materijala koji se koristi kao uredski materijal.

15. Primljena je uplata anuiteta po danom dugoročnom kreditu u svoti od 9.000 kn od čega se8.000 kn odnosi na otplatnu kvotu a ostatak na kamatu.

16. Naknadno, primljena je faktura za potrošeni telefon (vidi promjenu br.8) u svoti od 12.000 kn +

3.000 kn PDV.

17. Prodane su usluge u inozemstvo i ispostaviljena je faktura u svoti od 4.600 € (1€=7,45kn). 18. U blagajnu prodavaonice inkasirano je 240.000 kn: 200.000 kn u gotovini a ostatak u čekovima

građana. Gotovina je položena na žiro-račun a čekovi su poslani na naplatu. 19. Razdužite prodavaonicu za prodano.

20. Iznajmljen je poslovni prostor te je ispostavljena faktura kupcu u svoti od 65.000 kn + 14.950kn PDV.

21. Potraživanje od kupca (za najam) djelomično je zatvoreno iz predujma (vidi poč.bilancu) a

ostatak kupac uplaćuje na žiro račun.

22. Redovitim godišnjim popisom na zalihama materijala utvrđen je višak u iznosu od 4.550 kn.Dan je nalog za knjiženje viška.

23. Primljen je izvod koji potvrđuje naplatu gotovine i čekova na žiro-račun. 24. Odlukom društva, sa žiro-računa isplaćen je iznos od 37.000 kn u dobrotvorne svrhe. Prihod u

2011.godini je ostvaren u visini od 1.755.000 kn.

25. Ino-kupac podmirio je fakturu uplatom na devizni račun prema tečaju 1€=7,25 kn. 26. Obračunajte i proknjižite troškove amortizacije linearnom metodom po sljedećim godišnjim

stopama:a) sve zgrade 5%, b) nematerijalna imovina 25%,


27. Izvršite prijenos proizvodnih troškova na proizvodnju u tijeku. 28. 80% proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda.

29. Od ukupnih zaliha proizvoda, prodano je 80% proizvoda. Fakturu formirajte tako da cijenu

proizvodnje uvećate za 90% i na ukupni iznos dodate PDV. 30. Razdužite zalihe gotovih proizvoda. 31. Primljena je faktura za poslovnu večeru (reprezentacija) u svoti od 10.000 kn + 2.500 kn PDV.

32. Na temelju r ješenja Porezne uprave, za gospodarski kriminal isplaćeno je 11.000 kn sa žiro-

računa.

33. Protekom godine, ukidaju se rezerviranja za sudske sporove za jednu godinu.



221

34. Poduzeće, u kojem imamo ulog u kapitalu od 15%, ostvarilo je dobit u svoti od 150.000 kn.

Izglasane su dividende u svoti od 60.000 kn i stigla je uplata pripadajućeg dijela na žiro-račun. 35. Izvršite prijenos administrativnih troškova na rashode. 36. Saldirajte PDV.


38. Obračunajte i proknjižite porez na dobit prema PD obrascu.

39. Izvršite adekvatna knjiženja u svezi uplaćene akontacije za porez na dobit i u skladu s PDobrascem.




KONTROLA

konto 490 = 303.010 kn

konto 491 = 272.270 kn

konto 800 = 179.083,76 kn

konto 803 = 38.346,75 knkonto 804 = 140.737,01 kn



222

ZADATAK 172. Financijsko računovod stvo I

a) Sastavite početnu bilancu na temelju sljedećih podataka: 0230 – Poslovne zgrade 1.000.000



02901 – Akumulirana amortizacija tvorničkih zgrada 800.0000301 – Strojevi 220.000




03910 – Akumulirana amortizacija opreme trgovine 55.000


0620 – Udjel u kapitalu drugog društva do 20% 400.000

1000 – Žiro-račun 980.000


1030 – Devizni račun (6.500 €) 49.400

1200 – Potraživanja od kupaca 80.0001301 – Akontacija za službeni put 7.000


225 – Predujam za najam poslovnog prostora 48.500



2400 - Obveza za PDV 12.125





6640 – Uračunani PDV u robi 77.6256680 – Razlika u cijeni robe na skladištu 25.000





1. Uplaćena je akontacija za PD u svoti od 45.000 kn. 2. Kupljeno je 250 dionica po cijeni 1.000 kn/kom. Provizija brokera je plaćena i iznosi 5kn/kom.

Ulaganje je klasificirano kao ''raspoloživo za prodaju''.

3. Obračunajte i proknjižite bruto plaće u proizvodnji u svoti od 140.000 kn od čega se na netoplaće odnosi 90.000 kn.

4. Obračunajte i proknjižite bruto plaće u administraciji u svoti od 100.000 kn od čega se 62.000kn odnosi na neto plaće.

5. Polovina robe iz maloprodaje prebačena je u veleprodajno skladište gdje je zadužena s 25%marže.

6. Izdano je 80% materijala za potrebe proizvodnje gdje se koristi kao osnovni materijal.

7. Vratio se zaposlenik sa službenog puta i podnio obračun istoga na iznos od 5.000 kn + 1.250 knšto je blagajna odmah riješila.

8. Primljena je faktura za promidžbene usluge od ino-dobavljača u svoti od 4.600 € (1€=7,40kn). 9. U blagajnu prodavaonice inkasirano je 90.000 kn: 50.000 kn u gotovini a ostatak u čekovima

građana. Gotovina je položena na žiro-račun a čekovi su poslani na naplatu.



223

10. Razdužite prodavaonicu za prodano. 11. Primljen je izvod koji potvrđuje naplatu gotovine i čekova na žiro-račun. 12. Primljena je faktura za poslovnu večeru (reprezentacija) u svoti od 20.000 kn + 5.000 kn PDV. 13. Iznajmljen je poslovni prostor i ispostavljena je faktura kupcu u svoti od 39.000 kn + 9.750 kn

PDV.

14. Potraživanje od kupca za najam zatvoreno je iz predujma (vidi poč.bilancu) i ispravlja se obvezaza PDV te vraća neiskorišteni iznos predujma.

15. Kupljen je računalni softwer. Primljena je faktura u svoti od 16.000 kn + 4.000 kn PDV. Softwer je stavljen u uporabu u administraciji 19. listopada.

16. Primljena je faktura telekom operatera za potrošeni telefon u svoti od 5.000 kn + 1.150 knPDV.

17. Sa zaliha materijala izdano je 10.000 kn materijala koji se koristi kao uredski materijal.

18. Budući da kupac nije podmirio ranije dugovanje u iznosu od 8.000 kn, vrši se vrijednosno

usklađenje potraživanja od kupaca. 19. Odlukom društva, sa žiro-računa isplaćen je iznos od 25.000 kn u dobrotvorne svrhe. Prihod u

2011. godini je ostvaren u visini od 1.755.000 kn.

20. Podmirena je fakura ino-dobavljača po tečaju 1€=7,48 kn. 21. Redovitim godišnjim popisom na zalihama materijala utvrđen je manjak u iznosu od 4.550 kn.

Za manjak se tereti radnik. Na manjak se obračunava PDV. 22. Na temelju rješenja Porezne uprave, za gospodarski kriminal isplaćeno je 11.000 kn sa žiro-

računa. 23. Prodana je roba iz veleprodaje i ispostavljena je faktura kupcu u svoti od 30.000 kn + 6.900 kn

PDV.

24. Razdužite skladište veleprodaje za prodano. 25. Obračunajte i proknjižite troškove amortizacije po sljedećim godišnjim stopama:

a) sve zgrade 5%, b) nematerijalna imovina 25%,


26. Izvršite prijenos proizvodnih troškova na proizvodnju u tijeku. 27. 95% proizvodnje u tijeku dovršeno je i preneseno na zalihe gotovih proizvoda. 28. Od ukupnih zaliha proizvoda, prodano je 85% proizvoda. Fakturu formirajte tako da cijenu

proizvodnje uvećate za 95% i na ukupni iznos dodate PDV. 29. Razdužite zalihe gotovih proizvoda. 30. Na prodane proizvode daje se garancija na dvije godine i vrše se rezerviranja za rizike popravka

u jamstvenom roku u iznosu od 40.000 kn (što je iznad svote utvrđene u skladu sa zakonom). 31. Dio obveza prema dobavljačima, u svoti od 25.000 kn, podmiren je na način da je sa žiro -

računa plaćeno 20.000 kn a za ostatak izdana je mjenica. 32. Plaćen je anuitet po primljenom dugoročnom kreditu banke u svoti od 28.000 kn od č ega se

3.000 kn odnosi na kamatu.

33. Uskladite sve devizne tečaje na 1€=7,04 kn. 34. Poduzeće, u kojem imamo ulog u kapitalu od 15%, ostvarilo je dobit u svoti od 350.000 kn.

Dioničari su izglasali dividendu u svoti od 150.000 kn i stigla je uplata pripadajućeg d ijela novca

na žiro-račun. 35. Izvršite prijenos administrativnih troškova na rashode. 36. Saldirajte PDV.



obrascem.




224



KONTROLA

konto 490 = 356.000 kn

konto 491 = 341.239,67 kn

konto 800 = 22.573,50 knkonto 803 = 13.714,70 kn

konto 804 = 8.858,80 kn



LITERATURA

1. A Dicitonary of Accounting – Excellent Accountancy (1995.), Oxford University Press, Oxford

2. Bahtijarević-Šiber, F., Sikavica, P., (2001) Leksikon menedžmenta, Zagreb, Masmedia

3. Belak, V., (2006.) Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima ,Zgombić & partneri, Zagreb

4. Gulin, D., (2000.) Obračun troškova proizvodnje po radnom nalogu, HZRFD - Računovodstvo ifinancije 1/2000, Zagreb

5. Horngren, Ch., T., Datar, S.M., Foster, G., (2003.) Cost Accounting – Amanagerial Emphasis,

Prentice Hall, New Jersey

6. Hrvatski standardi financijskog izvještavanja, NN 30/08

7. International Accounting Standards 2002., (2002.) International Accounting Standards Board,

London

Documents

Toni Miljak, PRAKTIKUM S PRIMJERIMA KNJIŽENJA ZA RAČUNOVODSTVENE KOLEGIJE NA 1. I 2. GODINI STRUČNOG STUDIJA