Click here to load reader

Tomislav Tomašević Nismo opcija samo srednje klase

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Tomislav Tomašević Nismo opcija samo srednje klase

UntitledTomislav Tomaševi Nismo opcija samo
srednje klase Za razliku od nekih drugih opcija, postojeu upravu Zagreba nikada nismo
kritizirali zbog socijalnih politika, transfera prema umirovljenicima i socijalno ugroenima. Ne samo da te transfere neemo rezati, nego emo ih
po mogunosti i unaprijediti str. 8-9.
1 6 2 1
2 Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1113, petak, 16. travnja 2021.
IMPRESSUM
#1113
Samostalni srpski tjednik
Izdava Srpsko narodno vijee Za izdavaa Milorad Pupovac Glavni urednik Nikola Bajto
ZamjenicA glavnog urednika Andrea Radak Izvršni urednici Goran Borkovi (Portal Novosti), Petar Glodi (Kronika), Boris Postnikov (Kultura) Redaktorica Darija Mauran-Buevi Kolumnisti Marinko uli, Boris
Deulovi, Viktor Ivani, Sinan Gudevi, Boris Rašeta Redakcija Paulina Arbutina, Mašenjka Bai, Jerko Bakotin, Dragana Bošnjak, Milan Cimeša, Zoran Daskalovi, Ivica iki, Tena Erceg, Milan Gavrovi, Dragan Grozdani,
Mirna Jasi Gaši, Nenad Jovanovi, Vladimir Juriši, Davor Konjikuši, Saša Kosanovi, Anja Koul, Igor Lasi, Bojan Munjin, Tamara Opai, Sreko Pulig, Hrvoje Šimievi, i Borivoj Dovnikovi (karikaturist) Tajnica redakcije Vedrana Bibi
Grafiki urednici Ivica Druak, Darko Matoševi Dizajn Parabureau / Igor Stanišljevi & Damir Brali, Nikola urek
Štampa Tiskara ‘Zagreb’, Zagreb Tiraa 6500 Novosti su financirane sredstvima Savjeta za na cionalne manjine Vlade Republike Hrvatske i sredstvima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Redakcija Gajeva 7, 10 000 Zagreb t/f 01/4811 198, 4811 281 [email protected] www.portalnovosti.com
ga izbjegava. Dijele neke sline vrijednosti, ako rije ‘vrijednost’ u ovom kontekstu nije pretjerana.
Braa Dok mu brat Zdravko bjesni iz Meugorja, Zoran Mami trenutno strpljivo eka odla- zak u zatvor. Tonije, 26. travnja znat e kada
e na odsluenje etiri godine i osam mjeseci duge kazne. Brat mu je Zdravko pobjegao u BiH nakon što je dobio šest i pol godina za- tvora. Napeto pratimo hoe li Zoran ispuniti obeanje da nee pobjei.
Marekovi više nee voditi Pleter usluge, dravnu firmu za ugostiteljstvo, smještaj, išenje poslovnih prostora i ureivanje okoliša. Zamijenit e ga Martina Pulji, odluio je dravni Centar za restrukturira- nje i prodaju. Na prvi pogled, stvar ne zvu- i zanimljivo, pomjeranje dravnih pijuna niti je spektakularno novo, niti je naroito poticajno. Osim toga, postoje i objektivne okolnosti koje ne idu baš u prilog genera- lu, ve se pisalo kako nije najpedantnije ispunio imovinsku karticu. Premda, zbog takvih se propusta odavno nitko ne uzru- java, što je i logino, novija nas povijest ui kako nije mnogo hrvatskih mueva kadrih besprijekorno odraditi tu napornu formalnost. No sada dolazimo do Milano- via: mediji sugeriraju kako nije bez vraga ni pretpostavka da je Marekovi sklonjen jer je pristao biti posebni savjetnik Zorana Milanovia za veterane. cerp je pod kon- trolom Plenkovievih ljudi, a Milanovi i Plenkovi, najblae reeno, nisu pretjerano bliski. Tako da bi se Marekoviev odlazak dao tumaiti i kako jedan odvojak njihova rata. A moda i ne?
Pozdrav Evo i druge crtice o predsjedniku. On, Mi- lanovi, velikodušno je primio Zorana Marasa, predsjednika Udruge specijalne policije. Baš kao ni prethodna vijest ni ova se, isprva, ne ini vrijednom papira jer u Hrvatskoj moda nema kojeega, ali je vaz- da bilo, a kako stvari stoje i bit e, branitelj- skih udruga i predsjednikoga vremena. No Maras odskae iz mase branitelja koju bi predsjednik nekada i negdje primio. Baš on je na obljetnici akcije Bljesak paradi- rao u majici s ustaškim pozdravom, zbog ega je Milanovi demonstrativno napu- stio event. Novosti su nedavno pisale da je Maras bio procesuiran pod optubom da je sudjelovao u dogaajima u Bjelovaru koji su 1991. godine doveli do likvidacije šest zarobljenih pripadnika jna i pokuša- ja ubojstva jednog civila. Iako je prvostu- panjski bio osuen na tri godine zatvora, na koncu su on i njegovi suborci bili oslo- boeni, uz odreene propuste Dravnog odvjetništva. ‘Pripadnici policije, gardij- skih postrojbi i hos-a zajedno su obranili Hrvatsku. Mi neemo dozvoliti ustašiza- ciju Domovinskog rata, niti rehabilitaci- ju komunistikog antifašizma niti pojavu etništva. Svi koji hoe to raditi i nametati te teme, štete Hrvatskoj’, izjavio je ovaj ugledni rehabilitator ustaškog pozdrava. I dobio ulaznicu kod Milanovia!? Drugi rehabilitator ustaškog pozdrava, Andrej Plenkovi, zasad nije našao vremena za Marasa. A, kako vidimo, nema razloga da
Priznanje Koliko smo puta vidjeli tu dramu? Uhapšen, pa pušten, pa dao obranu, pa nije dao obranu, pa aktivno se brani, pa Uskok ne komentira, pa odvjetnici ‘u ovoj fazi postupka’ ne smiju govoriti, pa dobro upueni izvori i njihove informacije dostavljene medijima, pa su- dac istrage, pa informacije o rješenjima suca istrage, pa naklapanja o tome kada osumnji- enik smije biti pušten na slobodu, pa jesu li ispitani svi svjedoci i postoji li opasnost da se na njih utjee, pa tko je stajao iza uhapšenog kada je godinama radio što je htio, a tek sada je pohranjen na suhom i tamnom mjestu, pa šta je kome dao, pa ‘kamo sve seu pipci afe- re’, pa otkrivanje sporednih rukavaca prie, pa odvjetnike albe na rješenje o zadra- vanju u pritvoru, pa puštanje na slobodu uz adekvatnu medijsku pratnju, pa suenja, pa vještaenja, pa priznanja, pa poricanja, pa... Sve ovo pojavilo se opet u našim ivotima nakon najnovijeg hapšenja Dragana Ko- vaevia, bivšeg šefa Janafa, pouzdanika mnogih, pa i aktualne vlasti. Kao i u veini hrvatskih muljaa, ni ova ne trai pretjera- nu koncentraciju: jednostavno, istraitelji sumnjaju da je Kovaevi primao mito od ljudi kojima je zauzvrat omoguavao sklapa- nje poslova s Janafom. Zbog toga je prvi put uhapšen u listopadu, tada zbog sumnje da je od Kreše Peteka, direktora Elektrocentra, za spomenutu uslugu primio 1,96 milijuna kuna. Polovicom prosinca Kovaevi je pu- šten na slobodu i kada se inilo da e u miru ekati suenja i sve što s njima ide, ovih je dana opet utamnien. E sada, po medijima se pojavilo nagaanje kako je izrazio elju pri- znati. ‘Kovaevi je, pošto je nakon uhienja na Uskoku negirao optube, na roištu kod istranoga suca zagrebakoga upanijskoga suda sam prišao Uskokovu tuitelju Tomi- slavu Kamberu te mu rekao: ‘elim sve priznati’’, itamo u dnevnoj štampi. itamo
i kako je njegove odvjetnike iznenadila ta reenica, jer je još veer ranije Kovaevi, navodno, govorio da se ne smatra krivim i da stanovi u Zagrebu i Splitu koje je, prema Uskoku, dobio kao mito, ustvari uope nisu njegovi. Uglavnom, Kovaevi je dopunio obranu, ali zasad nije poznato što je rekao. Da je priznao, kako se nagaalo, vjerojatno bi ve bio na slobodi. No ‘nakon iznesene dopune obrane i dalje postoji osnova na temelju koje je sudac istrage upanijskog suda u Zagrebu okrivljeniku odredio istrani zatvor, ovaj Ured nee predlagati njegovo ukidanje’, porueno je iz Uskoka. Što upu- eni tumae kao skoro pa pouzdan dokaz da, zapravo, ništa nije priznao. Kada je Kova- evi uhapšen prvi put, predsjednik drave Zoran Milanovi se razgoropadio. On je, ispostavilo se, poput nekih ministara u vladi Andreja Plenkovia, obiavao navratiti u Kovaeviev prostor koji je nazivan klubom. Sada se predsjednik ne oglašava. Barem ne o Kovaeviu i hapšenju.
Smjena Kada smo kod predsjednika, još dvije o njemu. Prva, posredna: general Marijan
RABLJENA SEDMICA
Strpljivo eka odlazak u zatvor – Zoran Mami (Foto: Dubravka Petri/
pixsell)
Više nee voditi Pleter usluge – Marijan Marekovi (Foto: Davor Puklavec/ pixsell)
Koliko smo puta vidjeli slinu dramu? – Dragan Kovaevi (Foto: Davor Puklavec/pixsell)
piše
fotografija naslovnice Sandra Šimunovi/Pixsell
3 Aktualno Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1113, petak, 16. travnja 2021.
Oko treine graana i dalje odbija primiti cjepivo AstraZenece
piše Mašenjka Bai
obiteljski lijenici ne sudjeluju u planiranju, organiziranju, a napose nemaju utjecaj u do- nošenju odluka iako najbolje poznaju situa- ciju na terenu i organizaciju rada u obiteljskoj medicini. Veliki je problem i taj što se s plat- formom kasni i još nije profunkcionirala je- dinstvena nacionalna platforma, ve postoje manje lokalne platforme po upanijama. Još uvijek se trai od obiteljskih lijenika da iz svojih tekica unesu zainteresirane pacijente u platformu. Neki timovi obiteljske medicine tako bi morali unijeti i gotovo tristotinjak pacijenata što je gotovo nemogua misija s obzirom na obim rada. Od lijenika obiteljske medicine u kratkim se vremenskim rokovi- ma trae razni podaci, što lijenicima oduzi- ma vrijeme i namee dodatnu administraciju, iako bi do tih istih podataka nadleni vrlo lako mogli doi na razini sustava i to jednim klikom na tipkovnici’, navode iz Kohom-a.
Nadleni su zakazali i u komunikaciji s graanima. Odbijanje cijepljenja kod dije- la graana i zdravstvenih djelatnika nije iznenaujue jer se radi o trendu koji traje ve desetak godina, objasnila je za Novosti profesorica Anita Lauri Korajlija s Odsje- ka za psihologiju zagrebakog Filozofskog fakulteta.
— Uzrok za odbijanje cijepljena nikad nije jedna stvar, naješe se raspravlja o kognitiv- nim razlozima kao što su oprene informaci- je, teorije zavjere, procjena rizika i slino, no ne treba zanemariti i emocionalne razloge. Treba razumjeti ega se ljudi boje i razgo- varati o razlozima u podlozi straha – rekla je Korajlija, dodajui kako je drava mogla napraviti više po pitanju kampanje i uklju- ivanja strunjaka koji se bave cijepljenjem.
Naglasila je i da ni bombastini naslovi o cijepljenju i cjepivima esto ne pomau.
— Trenutno je strašna buka u komunikacij- skom kanalu Vlade i Stoera prema graa- nima. Naalost, kao i u drugim pitanjima, nemaju jasnu komunikacijsku strategiju, esto, iz razumljivog opreza, djeluju ne- sigurno i kao da nešto kriju što nimalo ne pomae – rekla je profesorica te dodala da smo u posljednjih godinu dana svjedoci kako znanost stalno donosi nove spoznaje i kako se stvari mijenjaju.
— To ne treba doivljavati kao manjkavost znanosti, ve kao njezin put ka novim zna- njima koja nam poboljšavaju kvalitetu i- vota. Cijepljenje je svakako svjetlo na kraju ovog tunela, ali treba vrlo jasno komunici- rati o nuspojavama, treba ljude poduiti što su nuspojave, a što neeljeni dogaaji, treba jasno progovarati i uvaavati njihove straho- ve, ukljuiti psihologe u kampanje i strate- gije – zakljuila je Anita Lauri Korajlija.
i od 60 godina, koji su primili prvu dozu AstraZenece, prilikom drugog cijepljenja dobiti Pfizer ili Modernu. A danski mediji u srijedu su javili kako e ova zemlja u pot- punosti prestati s primjenom AstraZenece.
Trenutano dostupni podaci upuuju na to da je pojava krvnih ugrušaka najvjero- jatnije posljedica imunološkog odgovora, a prac je zatraio provoenje dodatnih te dopunu postojeih studija.
Hrvatska agencija za lijekove i medicin- ske proizvode (halmed) zaprimila je dosad 2393 prijave, od ega se 1214 odnose na Pfizer, 170 na Modernu, 1007 na AstraZenecu, a za dvije nije naveden proizvoa. Ozbiljnima je ocijenjeno 16 posto prijava. Do 17. oujka, na- vode u halmed-u, primijenjeno je 350.000 doza, pa na svakih 10.000 doza dolazi oko 50 sumnji na nuspojave. hzjz je objavio da je do 9. travnja primijenjeno 178.685 doza AstraZenece te da dosad nije uoen niti jedan sluaj rijetke pojave krvnih ugrušaka.
Graanima sigurnost ne ulijeva ni nain na koji se provodi cijepljenje. Informacije koje dolaze od lijenika obiteljske medicine te graana ukazuju da sustavan plan cijeplje- nja, ako je i postojao, u praksi ne funkcionira. Graani se javljaju svojim lijenicima, upisu- ju na platformu cijepise.zdravlje.hr, a neki, kako smo imali priliku vidjeti, ekaju na jed- nom od masovnih punktova uspostavljenih u nekoliko gradova kako bi došli na red u sluaju da netko odustane. Iz Ministarstva zdravstva nam nisu odgovorili na upit da nam razjasne ove stvari.
No, prema prezentaciji Plana cijepljenja objavljenoj na Vladinim stranicama, gra- ani su podijeljeni u nekoliko skupina – 1a. korisnici domova za starije i osobe s invali- ditetom (31.459); 1b. radnici u domovima (15.820); 1c. zdravstveni radnici (90.282); 2. stariji od 80 godina (218.935); 3. osobe od 75 do 79 godina (132.833); 4. osobe od 70 do 74 godine (195.664); 5. osobe od 65 do 69 godi- na (214.499); 6. odrasle osobe visokog rizika mlae od 65 (455.53) te ostali. U prvoj fazi cijepljene su rizine i prioritetne skupine, u drugoj rizine skupine te osobe u pojedinim kolektivima, a u treoj slijedi šire cijepljenje. Otvaranje punktova za masovno cijepljenje predstavljeno je kao trea faza, no još uvijek, kako su nam potvrdili iz Kohom-a, uspore- do traje i druga. Iz Kohom-a upozoravaju kako je masovno cijepljenje zasad omogu- eno tek u nekoliko upanija – Primorsko- goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Kopriv- niko-krievakoj, Meimurskoj, Istarskoj, Dubrovako-neretvanskoj, te u Karlovcu i Osijeku. A to nije olakšalo posao obiteljskim lijenicima jer su oni ti koji vrše cijepljenje i na masovnim punktovima.
‘Organiziranost cijepljenja je neujednaena po upanijama, negdje bolje, negdje lošije, rješava se u hodu. Lijenici obiteljske medi- cine dobivaju zakašnjele informacije o postu- panju ili se one i više puta u kratko vrijeme mijenjaju. Uglavnom, iako bi to bilo logino,
U Hrvatsku su u srijedu sti- gle prve doze jednokratnog cjepiva Johnson & Johnson. No dan ranije u sad-u je obu- stavljena njegova primjena
nakon preporuke amerikih zdravstvenih agencija jer se kod šest osoba, od sedam mi- lijuna cijepljenih, razvio rijetki poremeaj koji ukljuuje krvne ugruške. Dostava cje- piva Europi je obustavljena i eka se oito- vanje Europske agencije za lijekove (ema), pa još nije poznato što e biti sa 7150 doza pristiglih u Hrvatsku. Ova posljednja u nizu nesigurnosti oko cjepiva, mogla bi dodatno utjecati na spremnost graana da se odlue cijepiti. S jedne strane postoji nepovjere- nje prema odreenim cjepivima, a s druge nesustavnost cijepljenja. Pandemija i info- demija, odnosno prezasienost javnog pro- stora netonim informacijama, dovele su do nepovjerenja koje hrvatske vlasti malo ili neuspješno nastoje suzbiti.
Cjepivo AstraZenece je od samog poetka izazivalo bojazan. Prošlog tjedna ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako ga je od- bilo primiti izmeu 25 do 35 posto graana pozvanih na cijepljenje. To je ipak smanjenje jer je sredinom oujka, kako su za Novosti potvrdili iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (Kohom), odbijanje bilo 50 posto, nakon što je nekoliko europskih zemalja, po- put Njemake, Danske, Austrije i niza drugih, obustavilo cijepljenje AstraZenecom zbog sluajeva zgrušavanja krvi. No Povjerenstvo za ocjenu rizika na podruju farmakovigilan- cije (prac) pri ema-i zakljuilo je prošli tje- dan da neuobiajeni sluajevi krvnih ugruša- ka trebaju samo biti ukljueni u informacije o lijeku kao vrlo rijetke nuspojave tog cjepiva. prac je proveo detaljnu ocjenu 86 sluaja, od toga 18 sa smrtnim ishodom, koji su zapri- mljeni u eu bazi nuspojava EudraVigilance do 22. oujka 2021., do kada je AstraZenecom bilo cijepljeno 25 milijuna ljudi. Europski su regulatori utvrdili kako je korist cjepiva vea od rizika jer je ono uinkovito u spreava- nju nastanka bolesti Covid−19 te smanjenju hospitalizacija i smrtnih sluajeva. Slino su poruili i iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te podsjetili kako je trenutna sto- pa smrtnosti oboljelih 2,2 posto, odnosno na svakih 45 potvrenih sluajeva zaraze moe se oekivati jedan smrtonosni ishod.
Dosad su ozbiljne nuspojave zabiljee- ne veinom kod ena mlaih od 60 godina unutar dva tjedna od cijepljenja, no u ocjeni ema-e trenutano nisu identificirani speci- fini faktori rizika kao što su dob, spol ili po- remeaji zgrušavanja krvi. Ipak, Njemaka i Francuska objavile su kako e graani mla-
Zbrka oko cjepiva Cjepivo AstraZenece je od samog poetka izazivalo bojazan, a sada se slino dogaa s onim Johnson & Johnsona. Uz nepovjerenje u pojedina cjepiva, informacije koje dolaze od lijenika obiteljske medicine i graana ukazuju da sustavan plan cijepljenja, ako je i postojao, u praksi ne funkcionira
Cijepljenje u Karlovcu (Foto: Kristina Štedul
Fabac/Pixsell)
4 Društvo Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1113, petak, 16. travnja 2021.
Predstavljen snv-ov bilten ‘Historijski revizionizam, govor mrnje i nasilje prema Srbima u 2020.’
piše Anja Koul
Na smanjenje broja sluajeva u 2020. po- najviše je utjecala pandemija koronaviru- sa, zbog koje je bilo znatno manje prilika za ispoljavanje mrnje prema manjinama. Osim toga, istraivai ove godine u bilten nisu uvrstili govor mrnje na društvenim mreama. Za pretpostaviti je da su se, zbog ogranienog kretanja, prijetnje u veini sluajeva upuivale pismeno, u brojnim komentarima i porukama upuenim poli- tikim predstavnicima Srba te na mrenim stranicama srpskih institucija. Primjera radi, Facebook-stranica snv-a biljei preko 100 blokiranih korisnika, tvrde administratori.
No tko hoe, nae nain. Filoustaška Au- tohtona – Hrvatska stranka prava (A-hsp) odrala je, gotovo u nekoj vrsti izopaene
revizionizam, govor mrnje i nasilje prema Srbima u 2020.’ istraivaa Tihomira Po- noša i Nikole Vukobratovia iz Arhiva Srba. snv ve sedmu godinu zaredom biljei sluajeve diskriminacije i ispoljavanja nacio- nalne netrpeljivosti prema Srbima, poglavi- to u dalmatinskom zaleu i na istoku zemlje.
Prema nalazima istraivaa, u odnosu na 2019. godinu lani je najviše smanjen broj vri- jeanja i prijetnji upuenih Srbima i srpskim institucijama (sa 115 na 50) te javnih akcija koje imaju obiljeja netrpeljivosti prema Srbima (sa 51 na 14), kao i govora mrnje i etnike netrpeljivosti na sportskim tere- nima (sa 16 na 8). Ukupno je, izraunali su istraivai, broj sluajeva sa 400 u 2019. pao na 214 u 2020. godini.
Podaci u biltenu prikupljeni su iz medija, ali i iz prijava Srpskom narodnom vijeu. U tablici nisu evidentirani svi sluajevi koji
su se dogodili – niti su podaci tako detaljno prikupljani, niti je tablica takve naravi, na- veo je Tihomir Ponoš, dodajui da su u tabeli samo radikalni primjeri. Bitno je naglasiti da samo jedan dio napada na Srbe dolazi do javnosti, pa ak i do snv-a i Novosti. U brojnim sluajevima, pogotovo u ruralnim predjelima, ljudi zbog straha, nezaštienosti i nepovjerenja u sustav ne prijavljuju svaku diskriminaciju i nepravdu, kao što su trend zauzimanja obradive površine u njihovom vlasništvu ili nasilje u obrazovnim ustano- vama. Primjerice, u Zajednikom vijeu op- ština u Vukovaru tvrde da imaju saznanja o nekoliko sluajeva nasilja prema uenicima pripadnicima srpske manjine koji nisu me- dijski popraeni, pa ak ni prijavljeni policiji i pravobraniteljici za djecu, jer pojedini ro- ditelji iz straha ili iz drugih motiva odbijaju pokretati postupak zaštite djeteta.
P rije godinu dana, 15. aprila 2020., umirovljenici Miri Gagi iz Gornjih Biljana kraj Benkovca nepoznati je poinitelj pod okri- ljem noi otrovnom tekuinom
uništio 44 stabla mladih bajama. Nekoli- ko sati poslije tog zloina vandali su lupali po njenoj kui, zbog ega je intervenirala benkovaka policija. Mjesec dana kasnije, u maju, u Islamu Latinskom, nedaleko od Mirinog sela, povratnika Dušana Lakia fiziki i verbalno, uz prijetnje smru, napao je susjed Marinko Matek, koji je uzurpirao Dušanovu zemljišnu parcelu.
Navedeni napadi, verbalne prijetnje i uni- štavanje imovine ilustriraju suludu realnost i svakodnevicu Srba u Hrvatskoj. Ovi napadi, uz još 19 jednako uznemirujuih, dio su ne- potpunog, ali iscrpnog godišnjeg izvještaja Srpskog narodnog vijea, biltena ‘Historijski
Lokdaun za mrnju Novi bilten snv-a biljei pad broja sluajeva historijskog revizionizma, govora mrnje i nasilja prema Srbima – sa 400 u 2019. na 214 u 2020. godini. Na to je utjecala i aktualna pandemija, a osim toga istraivai ove godine nisu uvrstili govor mrnje na društvenim mreama. Unato ovim brojkama, optimistine vijesti i dalje su na nivou statistike pogreške
Grafit u ast ndh koji je lani osvanuo u Novom Zagrebu
(Foto: Jovica Drobnjak)
5 Društvo Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1113, petak, 16. travnja 2021.
tradicije, 3. jula 2020. prosvjed ispred snv-a. Draen Keleminec, predsjednik ove mar- ginalne stranke, opet je okupio tridesetak pristaša, meu kojima je bila i nekolicina adolescenata. Najavio da e A-hsp zaštiti- ti ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’, a da oni koji imaju nešto protiv toga – ‘slobod- no mogu iz Hrvatske’. Na kraju skupa oku- pljene je pozdravio sa ‘Za dom i domovinu spremni!’ Krajem jula pristaše A-hsp-a bili su u Srbu, protestirajui protiv obiljeavanja Dana ustanka naroda Hrvatske u organiza- ciji snv-a i antifašistikih udruga.
Sportska natjecanja su se vei dio 2020. odravala bez ili s ogranienim brojem gle- datelja. Ono malo utakmica odigranih uz prisustvo publike nije prošlo bez velianja ndh. Na nogometnoj utakmici izmeu Di- nama i Rijeke, odigranoj krajem februara u Zagrebu, pripadnici Bad Blue Boysa izvikiva- li su ‘ivjela ndh’. U Zagrebu su na utakmi- ci Lokomotive i Hajduka lanovi navijake skupine Torcida skandirali ‘Oj hrvatska mati, Srbe emo klati’. Navijai su bili aktivni i izvan sportskih borilišta, istiu istraiva- i. Pripadnici Armade su u aprilu na Mostu hrvatskih branitelja u Rijeci istaknuli tran- sparent na kojem je bio i ustaški pozdrav, što je bila reakcija na inicijativu predsjednika Republike Zorana Milanovia da se taj pozdrav zabrani.
Jedan od najodvratnijih incidenata dogo- dio se u junu 2020. u zagrebakoj Kustošiji, kada je skupina Bad Blue Boysa izvjesila transparent na kojem je pisalo ‘Jebat emo srpske ene i djecu’. Njihov ispad u javnosti je generalno oštro osuen i kao gnjusan i kao antisrpski, navodi Ponoš. Šestorica bbb- a završila su na sudu, na kojem se autor tran- sparenta branio tvrdnjom da nije znao što je na njemu jer je za vrijeme njegove izrade, prema vlastitom priznanju, bio u alkoholi- ziranom stanju. Na kraju su poetkom fe- bruara ove godine na Opinskom kaznenom sudu u Zagrebu nepravomono osuena pe- torica bbb-a na uvjetne kazne zatvora, a kao olakotna okolnost uzeto im je pomaganje Srbima nakon potresa na Baniji.
U biltenu se biljei i povean broj fizikih sukoba u Vukovaru izazvan nacionalnim po- rijeklom i izbjegavanje uvoenja dvojezi- nosti i dvopismenosti u tom gradu te sada ve uobiajeno isticanje i pisanje ustaškog znakovlja koje sudovi neujednaeno sank- cioniraju. Posebno se istie odluka Visokog prekršajnog suda po kojoj pozdrav ‘Za dom spremni’ u pjesmi ‘Bojna avoglave’ Marka Perkovia Thompsona nije prekršaj.
Predstavljajui ovogodišnji bilten, u uto- rak, 13. aprila predsjednik snv-a Milorad Pupovac istaknuo je problem nesustavne i neujednaene sudske prakse. Tako jedan sud osuuje pozdrav ‘Za dom spremni’, a drugi tvrdi da je Thompsonovo izvikivanje ustaš- kog pozdrava tokom rata mobiliziralo ljude i da se ne moe izjednaavati s vremenom totalitarnog reima, ime se daje legitimaci- ja i normalizacija takvom pozdravu, naglasio je Pupovac.
— Time se Hrvatska dri u odreenom od- nosu taoca. Svi znamo da je bilo pojava i nedemokratskih snaga, kao i onih izrazito regresivnih poraenih u Drugom svjetskom ratu na podruju cijele istone Europe, ali neke zemlje su se takvih pojava oslobodile, dok Hrvatska nije, što se jasno vidi u biltenu. Sudovi, naalost, ne vide tu razliku, odno- sno ne mogu ili je ne ele vidjeti pod priti- skom javnog mnijenja ili monih institucija bilo vjerske, bilo politike prirode – kazao je Pupovac.
Što se tie historijskog revizionizma i ne- gacionizma, kao zasebne cjeline biltena, ta se pojava u 2020. manifestirala u kampanji minoriziranja broja rtava ustaških logora. Prošle godine posebno je na udaru negaci-
onista bila Dana Budisavljevi, autorica filma ‘Dnevnik Diane Budisavljevi’, istiu istraivai. U govoru mrnje i negacionizmu prednjaio je Hrvatski tjednik. Tokom cijele 2020. ovaj list se bavio pomenutim filmom pa su, izmeu ostalog, pokušali podvaliti tezu da su ‘velikosrbi nakon svega okre- nuli priu i humanitarnu priu pretvorili u djeje logore i zloinaku ustašku vlast koja je djecu navodno ubijala’. Osim toga, u rubrici ‘Fusnote za fah idiote’ komentirali su govor Milorada Pupovca o identitetu Srba u Hrvatskoj. Pupovac je kazao da su tri vane komponente identiteta Srba u Hrvatskoj: slobodarstvo, ustavni patriotizam i antifaši- zam. U svom je komentaru Hrvatski tjednik objavio: ‘I etvrta, najvanija komponenta da svi prije ili poslije završe na popisu jase- novakih rtava. Ne ete se smiriti dok i sebe ne vidite na popisu zaklanih.’
Umjetnika instalacija rijekog umjetnika Nemanje Cvijanovia pod nazivom ‘Spo- menik crvenoj Rijeci’, postavljena u septem- bru 2020. na krov Rijekog nebodera, bila je povod za ustre kritike, ali i prosvjed protiv umjetnika i njegovog rada u obliku crvene petokrake. Na prosvjedu se orilo: ‘Dobit ete batine!’, ‘Gazi, gazi, crvene!’, ‘Ajmo, ajmo, ustaše!’, ‘Nemanja, Srbine, akija ti ne gine!’,
‘Obersnel, Obersnel, govno jedno smrdljivo, piko jedna, mi te mrzimo!’, ‘Mi, Hrvati!’, ‘Za dom – spremni!’ Osim toga, Cvijanovi je te- lefonom dobivao prijetnje, a u Krešimirovoj ulici u Rijeci u oktobru se pojavio grafit ‘Ne- manja, Srbine, presudit emo ti’.
Aleksandar Maršavelski, docent na zagrebakom Pravnom fakultetu, na pro- mociji biltena je rekao kako je u istraiva- nju Hrvatskog pravnog centra prošle godine utvreno da je oko 50 posto svih sluajeva
govora mrnje poinjeno prema pripadni- cima srpske nacionalne zajednice i da su poinioci naješe neotkriveni. Istaknuo je da primjeri iz biltena jasno govore kako je pravni okvir po kojem se gone neadekvatan te da su kazne naješe uvjetne ili novane. Ipak, istaknuo je, napredak se vidi, zakoni se mijenjaju, a prošli tjedan Vlada je usvoji- la i protokol o postupanju u sluaju govora mrnje, dok e izmjenama Zakona o elek- tronikim medijima ta zaštita biti podignuta na viši nivo.
U biltenu se naglašava poziti- van pomak u kulturi sjeanja i naporima stvaranja povolj- nijeg ozraja u društvu. Proš- le godine poduzeta su etiri
vana koraka u kulturi sjeanja, a rije je obiljeavanju godišnjice vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu, komemoracijama za ubijene Srbe u Gruborima i Plavnom, od- nosno Varivodama, te obiljeavanju Dana sjeanja na rtvu Vukovara i Škabrnje. Kao prvi korak istie se to što je u Kninu prvi put bio i politiki predstavnik Srba u Hrvatskoj, Boris Miloševi, tada ve potpredsjednik Vlade. Iako dosad najtea odluka politikih predstavnika Srba, u domaoj javnosti Milo- ševiev je dolazak na obiljeavanje Oluje u veini pozitivno ocijenjen. Slian tretman imao je i govor predsjednika Vlade Andreja Plenkovia koji je, uz ostalo, izrazio pijetet prema svim nedunim hrvatskim rtvama, ali i svim nedunim srpskim rtvama, ‘od Pa- ulin Dvora do Varivoda’. Drugi korak bila je komemoracija u Gruborima, odrana krajem avgusta, na kojoj su sudjelovali predsjednik Milanovi i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. etvrti korak je sudjelovanje Borisa Miloševia u koloni sjeanja u Vukovaru. On, napominje Ponoš, nije prvi politiki predstavnik Srba u Hrvatskoj koji je u njoj sudjelovao, ali po- slao je vane poruke pomirenja, tolerancije i aljenja za rtve.
Govor mrnje u Hrvatskoj je toliko raširen da postaje predmet umjetnikog istraiva- nja. U projektu ‘Usputno zlo’ udruge Vizura aperta popisivali su se grafiti govora mrnje, a istraivanje je u veoj mjeri provedeno u Zagrebu, Splitu i Osijeku. Pronaeno je više od 460 natpisa na više od 180 lokacija. U Za- grebu je popis lokacija na kojima su zabilje- eni mrziteljski grafiti dostavljen Gradskom uredu za prostorno ureenje i komunalne poslove, pa su nakon nadzora 101 prijavlje- ne lokacije komunalni redari izdali nalog za njihovo uklanjanje ili su pokrenuli postupak uklanjanja za 274 grafita. Do poetka 2021. uklonjeno ih je 11.
Pozitivan primjer uklanjanja grafita dola- zi i iz Osijeka, gdje je Volonterski centar Osi- jek pokrenuo uklanjanje natpisa ‘Srbi marš iz Juga 2’. U istom je gradu inicijativa mladih Mladforma, u suradnji s udrugom Hip-Hop Osijek, pokrenula akciju grafitiranja govora
mrnje. Da stvar bude bolja, Mladforma je dobila podršku Grada Osijeka za uklanjanje govora mrnje s površina u gradskoj nad- lenosti.
Unato dragocjenim pomacima u kulturi sjeanja, naporima pojedinanih graanskih i umjetnikih inicijativa, ali na prvom mje- stu snv-a kao krovne organizacije Srba koja ustrajno prua podršku diskriminiranima, optimistine vijesti i dalje su na nivou sta- tistike pogreške. Kako napominje Ponoš u zakljuku biltena, drava i vlasti, gledano u duem razdoblju, za takvo stanje snose odgovornost. ‘Nije poinjen samo grijeh neinjenja, nego je i injeno ono što se nije trebalo initi, a i hladnokrvno se gledalo na zbivanja. Osuujue reakcije ipak postoje, konkretne akcije takoer, i one se takoer biljee u prethodnim poglavljima. Meu- tim, toga je esto bilo premalo i za to je bilo prekasno’, navodi Ponoš.
Konkretno, Mira Gagi sa poetka teksta od snv-a je dobila nove sadnice bajama, ali e proi godine dok mlada stabla nee dati ekonomski isplativ plod. I dalje ivi u strahu. Napada Dušana Lakia iz Islama Latinskog dobio je zabranu prilaska rtvi.
— Nemojte me pitati od ega ivim, nemam pomo, nemam uvjete za penziju. Kako se borim, to ja najbolje znam. Kako god da je, a vjerujte da nije lako, meni je moj prag naj- drai. elim ovdje doekati svoj kraj i elim ivjeti slobodno, a ne u strahu kao zadnjih godina. Eto, nedavno kad sam išao do du- ana, prolazio sam pored velike lokve vode koja se stvorila od kiše. Taj jedan u autu koji me prepoznao dao je pun gas i cijelog me isprskao. Što u, doem kui, presvuem se i plaem od muke – kazao je Dušan Laki prošle godine za Novosti.
Lani je na udaru negacionista posebno bila Dana Budisavljevi, autorica filma
‘Dnevnik Diane Budisavljevi’, a u govoru mrnje i negacionizmu prednjaio je Hrvatski tjednik
U biltenu se naglašava pozitivan pomak u kulturi sjeanja i naporima stvaranja povoljnijeg ozraja u društvu. Prošle godine poduzeta su etiri vana koraka u tom smjeru, u Kninu, u Gruborima i Varivodama te u Vukovaru
Isticanje transparenta s porukama mrnje na
Kustošiji dobilo je sudski epilog (Foto: Nikola Šoli)
Mira Gagi kraj novih nasada bajama (Foto: Anja Kozul)
6 Politika Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1113, petak, 16. travnja 2021.
Kako e se hdz postaviti prema inicijativi predsjednika idovske opine Zagreb Ognjena Krausa o zabrani ustaške simbolike
piše Hrvoje Šimievi Foto Dino Stanin/Pixsell
P rema prošlotjednim najavama, dio oporbe e na inicijativu pred- sjednika idovske opine Zagreb Ognjena Krausa predloiti da se u Kazneni zakon uvede dodat-
ni lanak koji specificira zabranu ‘obiljeja nacionalsocijalizma, fašizma, ustaškog i et- nikog pokreta ili reima’. Prijedlog pred- via zatvorsku kaznu za upotrebu simbola spomenutih pokreta, poput javnog kori- štenja parola, insignija, isticanja vodeih osoba, postrojbi koje su povezane s njima, proizvodnju, raspaavanje ili prodaju ove simbolike. Za javno isticanje sporne simboli- ke predviena je kazna od šest mjeseci do tri godine zatvora. Šest mjeseci do etiri godine predvieno je za širenje istog sadraja po medijima i na društvenim mreama, dok je kazna zatvora od jedne do pet godina rezer- virana za skladištenje, distribuciju, prodaju, uvoz i izvoz vizualnog fašizma.
Prijedlog je napisan tako da obuhvaa ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’ koji se nalazi i u insignijama veteranskih organiza- cija hos-a. Trebao bi se odnositi i na uline table, a trenutno ih ima desetak, na kojima stoji ime ustaškog ministra Mile Budaka, kao i na nedvosmisleno reguliranje usklika koji se reproducira na koncertima desniar- ske ikone Marka Perkovia Thompsona.
Plan je da se zakonska sugestija iznese pred saborske zastupnike uoi lokalnih izbo- ra, u sklopu širih izmjena Kaznenog zakona. Tajming je pritom više nego adekvatan. U periodu velikih obeanja implementacija civilizacijskog minimuma trebala bi pred- stavljati konsenzus koji se podrazumijeva. Ne i u Hrvatskoj. Sudei prema prvim reak- cijama, prijedlog nema šanse. Lijevo-liberal- na oporba, predvoena sdp-om, definitivno e podrati izmjene. No predstavnici kon- zervativne i krajnje desnice u obliju Mosta i Domovinskog pokreta u više su navrata sugerirali da na ovakve izmjene nee pristati, prvenstveno zbog potencijalno negativnih reperkusija po simbole hos-a. Nedovolj-
Hosinje gnijezdo
Ako se hdz ikad bude odluio na dopunu kaznenog zakonodavstva, izvjesno je da e se rukovoditi preporukama Vijea za suoavanje s prošlošu, koje je komuni- zam i fašizam objedinilo u sugestijama za zakonske intervencije. ak i uz politike promjene koje su se otad dogodile, teško je zamisliti da bi hdz prionuo zakonskom nasrtaju na izrazito glasne veterane hos-a
7 Politika Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1113, petak, 16. travnja 2021.
nim e se ispostaviti i sirenski zov u vidu sveobuhvatne zabrane etnikih obiljeja. Hrvatska desnica još e jednom pokazati da je spremna rtvovati simboliku borbu pro- tiv arhineprijatelja za spašavanje njegovog ustaškog pandana.
Hrvatska demokratska zajednica jedina po- sjeduje realnu mo ozakonjenja navedenih sugestija. hdz-ovi predstavnici odlazili su još u sijenju na sastanke saborskih klubova, na kojima su predstavljane skice ovih prijedloga. Damir Habijan, saborski zastupnik hdz-a, koji je predstavljao vladajuu stranku na sa- stanku u idovskoj opini, prije tri mjeseca je bio nedvosmislen. ‘Stav je hdz-a jasan, uvi- jek smo jasno osuivali ustaški reim 1941.
– 1945., i tu nemamo dileme, ali treba biti paljiv prema mladiima koji su bili u hos-u i pod znakom ‘Za dom spremni’ u Domovin- skom ratu umirali za Hrvatsku. To nema veze s ndh, što je utvrdilo i Vijee za suoavanje s prošlošu’, poruio je Habijan, sugerirajui da njegova stranka nee podrati prijedlog za- brane ustaškog pozdrava bez iznimke. Da ne podravaju sveobuhvatno kanjavanje toga uzvika, potvrdio je tada i predsjednik Kluba zastupnika hdz-a Branko Bai.
Prema pisanju više medija, stavljanje ustaških obiljeja izvan zakona za vodeu je stranku zamislivo jedino ako se na isti nain tretiraju i simboli komunizma poput petokrake, što je kompromis na koji sasvim sigurno nee pristati predlagatelji izmjena. hdz-ovi stavovi s naglašenim izuzecima i uvjetima, na koje se prije nekoliko mjeseci referirao i Habijan, proizlaze iz rada Vijea za suoavanje s prošlošu, koje je osnovano zbog postavljanja hos-ove komemorativne ploe s ustaškim pozdravom u Jasenovcu. Nakon jednogodišnjeg vijeanja, ‘strunjaci’ koje su netransparentno delegirali premijer Andrej Plenkovi i ministar policije Davor Boi- novi donijeli su niz sugestija na koje se na- knadno pozivao hdz. Umjesto da su ustaštvo podredili Ustavu – tako da ga odstrane u hi- storiju – eksperti su Ustav podredili ustaštvu.
U završnom dokumentu je, meu ostalim, sugerirano da se korištenje hos-ovog po- zdrava moe ‘striktno vezati uz dogaaje na kojima se, na javnim mjestima (ukljuujui groblja), odaje poštovanje braniteljima koji su poginuli za Republiku Hrvatsku borei se pod tim insignijama’. Ovaj opis sugerira da se za spornim pozdravom moe posezati na svaku obljetnicu dogaaja iz Domovinskog rata, od ‘Oluje’ s Thompsonovim koncertom do marša hos-ovih crnokošuljaša ulicama Splita, kao što se desilo prošloga tjedna.
U procesu predlaganja legalizacije simbola ustaštva, usput su otvorili put prema zabra- ni simbola antifašizma. Iz radnog prijedloga dokumenta je nestao dio reenice prema ko- joj je zvijezda petokraka, kao simbol antifa- šistike borbe, ‘pozitivna baština hrvatskog naroda’. Umjesto toga, u nastavku pasusa ubaena je dotad nepostojea sugestija da se petokraka zabrani, uz druge simbole antifa- šistike borbe. ‘Stoga njihovu javnu uporabu, odnosno korištenje u javnom prostoru, nije neprihvatljivo izriito zabraniti ako se tom uporabom, odnosno korištenjem krše ljud- ska prava poticanjem na uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti suprotno lanku 39. Ustava’, piše u tom dokumentu.
Tako je izbrušen narativ o borbi protiv svih ‘totalitarizama’, koji su potom hdz i desne stranke reproducirale u naknadnim raspravama kao jedini validni argument pro- izašao iz historiografske struke, a u stvarno- sti politiki delegiranog trusta mozgova koji je dao legitimitet za kasniju vjerodostojnost njihovih nalogodavaca.
Najbolje se to moglo vidjeti prije tri go- dine, povodom sdp-ovog zahtjeva za inter- pelaciju zbog ‘neinjenja Vlade Republike
Hrvatske u vezi s uestalom zlouporabom ustaškog pozdrava Za dom spremni’. Inter- pelacija je u isto vrijeme bila neuspješna i razotkrivajua. Svi zastupnici vladajue stranke koji su se javili na raspravu, a bilo ih je desetak, iznijeli su stavove kakve iole pristojnija društva penaliziraju doivotnim izgnanstvom iz javnog prostora. Likovi po- put Petra Škoria, Josipa akia, Da- vora Lonara, Ante Sanadera, Steve Culeja i Branka Baia zborno su stali u zaštitu ustaškog pozdrava u postrojbama hos-a. Neki su se koristili besmislicama o drevnosti pozdrava, a gotovo svi o nepove- zanosti hos-a s ustaškim uzorima. U isto su vrijeme naglasili da hos nema mjesta u opsenim zakonskim restrikcijama, dok su neki od njih predloili da se tamo uglave simboli ‘komunistikog totalitarizma’.
Svaki se zastupnik pritom bez iznimke pozivao na mišljenje Vijea za suoavanje s prošlošu, koje je iskorišteno kao intelek- tualna štaka za moralno invalidnu obranu neobranjivog. U slinom smjeru na istoj raspravi uputili su se i predstavnici Vlade.
‘Na tu plou (u Jasenovcu, op.a.), moram rei, gledamo na nain da ona nije velianje ndh, ona nije po nama velianje ustaških zloina, ona nije podravanje svega toga, ona je naprosto odnos prema tim ljudima koji su poginuli branei rh ovako u ovim dimenzijama, u ovom obliku, na ovim te- meljima, to je demokratska rh koja zapravo propagira slobode koje su jednakost, koje su Ustavom zajamene i stoga to je vrlo osjet- ljivo pitanje jer ti ljudi zaista nisu veliali ustaštvo i sve ono što se dešavalo u ndh’, po- ruio je tadašnji ministar pravosua Draen Bošnjakovi, dodajui da je nuno pogle- dati preporuke spomenutog Vijea. Prisna- io je, slijedom toga, da svako pojavljivanje ustaškog pozdrava treba gledati zasebno i ovisno o kontekstu, a ne kao sveobuhvatni problem koji zasluuje istovjetne reakcije drave. Iz svega toga jasno je da hdz ne eli ujednaenu praksu koja bi jedino proizašla iz jasnih zakonskih restrikcija. Ako pak jed- nom budu prisiljeni na takvu gestu, onda e, rijeima zastupnika Habijana, biti ‘paljivi prema mladiima koji su bili u hos-u i pod znakom Za dom spremni’.
Što se tie eventualnog prkanja po sim- bolikom naslijeu antifašizma, za koje je Vijee zadnjega dana zasjedanja predloilo zabranu ako se njegovim isticanjem ‘krše ljudska prava poticanjem na uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili
bilo koji oblik nesnošljivosti suprotno lan- ku 39. Ustava’, takva sugestija nije nekakav novum. U gotovo identinom obliku nalazi se unutar maarskog Kaznenog zakona, tik do nacizma.
P od naslovom ‘korištenje simbola totalitarizma’, piše da se uhie- njem kanjava svaka osoba koja distribuira i koristi nacistiku simboliku, srp i eki, crvenu
petokraku i bilo koji opisani simbol kako bi ‘narušio javni mir – posebno na nain da vrijea dostojanstvo rtava totalitarnih re- ima’. Istovremena zabrana komunistikih i nacistikih simbola u paketu još je ekspli- citnije uparena u zemljama poput Ukrajine, Latvije i Litve, gdje se restrikcije primjenju- ju na simbole odreenih stranaka, sovjetsku himnu ili automobile na dravnoj granici koji u interijeru ili eksterijeru imaju ugra- viranu zastavu sa srpom i ekiem.
Ako se, dakle, hdz ikad bude odluio na dopunu kaznenog zakonodavstva, izvjesno je da e se rukovoditi istovjetnim preporu- kama Vijea za suoavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih reima, koje je komunizam i fašizam objedinilo u sugesti- jama za naknadne zakonske intervencije. Treba, doduše, ostaviti mogunost drugai- jeg scenarija. Prijedlozi Vijea i rasprava po- vodom interpelacije odvijali su se za vrijeme prošle vlade, kada je veina bila popunjena znatno radikalnijim elementima. Danas je situacija drugaija u politikoj veini. No ak i uz te promjene, teško je zamisliti da bi hdz prionuo zakonskom nasrtaju na izrazi- to glasne veterane hos-a.
A upravo to hos-ovo fašistiko znakovlje izvorišna je simbolina toka svih problema koje Hrvatska ima s višegodišnjim valom ekstremizma. Svi drugi simboli iju zabranu preporuuje Kraus, s pravom se uvrštavaju u prijedlog. No oni su, koliinski gledano, marginalni naspram jedne uzreice od tri rijei u konkretnom hos-ovom kontekstu. Svaki obraun s desnim radikalima u su- vremenoj Hrvatskoj, pa tako i u potonjem sluaju, jalov je bez rješavanja problema hos-ovog pozdrava. Jer, borba za konzerva- ciju ustaške psovke hsp-ove paravojske u zadnjih je pet godina postala ultimativna identifikacijska toka za desne radikale, ne- što poput glasanja koje slui za meusobno prepoznavanje u prirodi.
Prije hos-ov nego Paveliev, ‘Za dom spremni’ je sluio kao bojni pokli za napade na srpsku manjinu po Bukovici, nasrtaje na umjetnike s antifašistikim instalacijama i posjetitelje ‘kontroverznih’ predstava, mar- ševe neofašista po splitskim i zagrebakim trgovima, ispade navijaa na nogometnim utakmicama i doeku nacionalne selekcije,
za pozivanje na silovanje srpskih ena i u sukobima sa srednjoškolcima u Vukovaru, za provokativne ispade na komemoracijama hrvatskih rtava i za negiranje hrvatskih ratnih zloina, za širenje mrnje na inter- netu, u desnim medijima i na koncu za kon- kretni teroristiki napad. U svjetonazorskoj pozadini oruanog nasilja koje je Danijel Bezuk poinio na Markovu trgu sveprisutan je upravo hos i njegov usklik. Prije samoubi- lakog pohoda bio je duboko uronjen u mi- tomaniju naoruane milicije Ante apia. ivio je u susjedstvu obiteljskog prijatelja Damira Markuša, aktualnog kandidata Domovinskog pokreta za upana, najveeg branitelja hos-ovog pozdrava u Hrvatskoj, ovjeka kojeg je drava pustila u svoj obra- zovni sustav i na ijem su Facebook profilu uoi spomenutog napada pratitelji pozivali na ubojstva svih koji kritiziraju usklik te na likvidacije dravnih dunosnika, predvoe- nih samim Andrejem Plenkoviem. ‘Pitanje je koliko ima još mladih ljudi pod slinim utjecajem, stoga emo ii do gnijezda govora mrnje i nesnošljivosti. O ovome u govoriti svaki dan, jasno politiki prozivati i boriti se protiv ljudi koji su pridonijeli ovome što se dogodilo’, poruio je premijer nakon napada zbog kojeg se s pravom osobno osjetio ugro- enim, najavljujui borbu protiv ekstremiz- ma u javnom prostoru.
Premijerova podvojenost izmeu opasne stvarnosti koja mu je došla pred vrata u vidu naoruanog fana hos-a i dosadašnje politi- ke pragme koja jami zakonsku intaktnost hos-ove notorne krilatice, znaajno dopri- nosi odravanju stabilnosti onog ‘gnijezda govora mrnje i nesnošljivosti’. Ako se doista iskreno eli uhvatiti ukoštac s ekstremisti- ma, dobar bi poetak bio usvajanje predloe- nih izmjena, mimo besmislenih prijedloga o zabrani petokrake. Kao ovjeku koji je prije nekoliko godina uveo u javni prostor
‘dvostruku konotaciju’ ustaškog pozdrava, to bi mu bio i ljekovit potez za provjetravanje vlastite politike savjesti.
hdz-ovci se dre ‘dvostruke konotacije’ – Plenkovi i Bai (Foto: Patrik Macek/Pixsell)
Upravo to hos-ovo fašistiko znakovlje izvorišna je simbolina toka svih problema koje Hrvatska ima s višegodišnjim valom ekstremizma
Premijerova podvojenost izmeu opasne stvarnosti koja mu je došla pred vrata u vidu naoruanog fana hos-a i dosadašnje politike pragme znaajno doprinosi odravanju stabilnosti onog
‘gnijezda govora mrnje i nesnošljivosti’
8 Intervju Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1113, petak, 16. travnja 2021.
Lider koalicije okupljene oko platforme Moemo! govori o svojem politikom programu
razgovarao Jerko Bakotin Foto Sandra Šimunovi/Pixsell
zija javnih nabava, kako bi napravili uštede. Planiramo i reviziju korištenja gradske imo- vine, koja se do sada koristila uz mnoštvo ne- pravilnosti. Znamo da Split s deset puta ma- nje adventskih kuica ostvaruje vei prihod od najma u odnosu na Zagreb. Trea revizija odnosi se na vanjske ugovore s privatnim po- duzeima, koji su esto štetni. Utvrdit emo postoji li pravni temelj za raskid i koliki bi bili penali, a kolika šteta za Grad ako te ugo- vore ne raskinemo. Neemo raditi ishitrene poteze koji e koštati gradske financije. Ako zbog penala neemo jednostrano raskidati ugovore, pripremat emo gradska poduzea tako da mogu preuzeti takve poslove kada ugovori isteknu. Za revizije e trebati neko- liko mjeseci, a nama e za uhodavanje tre- bati manje vremena nego bilo kojoj drugoj opciji. Pola godine radimo dubinsku analizu gradske uprave. Ne pripremamo se za izbore, nego za vladanje i upravljanje gradom. Ko- rak smo ispred nekih drugih opcija, koje tek ue kako grad funkcionira.
Najavili ste smanjenje broja gradskih ure- da s 27 na 15, a planirate i biranje proel- nika javnim natjeajima. Postoji li, osim izglednih dogradonaelnika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta, itko na koga si- gurno raunate? Prije se i gradonaelnika i proelnike biralo u Gradskoj skupštini. Od kada se promijenio zakon, emu sam se protivio, gradonaelnik se bira direktno, a proelnike bira sam gra- donaelnik putem javnih natjeaja. Nema nijedne osobe u Zagrebu kojoj sam obeao neki poloaj nakon izbora. Nadam se da emo dobiti što više prijava kako bismo izabrali što kvalitetnije kadrove. Stranaka iskaznica bilo koje stranke – ili neimanje iste – nee biti niti prednost niti mana. Naravno, vano je da se proelnici slau s politikim ciljevima koje kao uprava postavljamo i na osnovu kojih dobivamo od graana mandat na izborima.
Opsean izborni program sadri sve od obnove grada, širenja tramvajske mree, restrukturiranja Zagrebakog holdinga i razvoja privatnog sektora, do suradnje sa sindikatima i smanjenja društvenih nejednakosti. Renato Petek vaš program nazvao je ‘bajkovitim’. Imate li kadrova koji su u stanju osigurati da program ne ostane popis elja? Program ima viziju Zagreba do 2030. Broj- ne stvari nije mogue prije toga riješiti, niti elim pokretati samo projekte koji e biti završeni u mom mandatu. Svakako emo za- tvoriti Jakuševac, konano, prilikom ulaska u lokalnu politiku simboliki smo se popeli na to odlagalište. Nismo obeavali toan broj vrtia i domova upravo zato što nemamo uvid u financije. Smiješno je da nas optuu- ju oni koji obeavaju brda i doline. Zapravo, naš program je vrlo oprezan, ali ima viziju. Znamo gdje elimo doi. Zagreb ima dovolj- no kadrova u gradskoj upravi i poduzeima. Znat emo ih organizirati. A što se tie teze da mi kao stranka nemamo kadrova, dvije stotine ljudi pisalo je program, a deset tisua graana dalo doprinos izradi kvartovskih programa. Bez ozbiljne organizacije takav pothvat nije mogu.
Unaprijedit emo socijalne transfere
Moete li navesti neke stavke programa koje bi bile iskaz vaše klasne politike, bri- ge za interese najsiromašnijih? Za razliku od nekih drugih opcija, postojeu upravu nikada nismo kritizirali zbog soci-
Je li to odraz vaše slabosti, injenice da u Splitu niste izgradili organizaciju? Bivši lideri te stranke sada su u stranci Cen- tar, a ovdje je rije o lijevoj frakciji Pametnog. Jakov Prki je u Gradskom vijeu bio naj- aktivnija oporba eljku Kerumu i hdz-u. Naša lokalna grupa htjela je suradnju s njima, a i oni su u nama i Novoj ljevici prepoznali partnere. Dugo smo provjeravali slaemo li se oko ideoloških i socioekonomskih tema, kao što su privatizacija komunalnih usluga, investitorski urbanizam ili pretjerana turisti- fikacija. Pokazalo se da se slaemo. Takoer, i naši birai podravaju tu koaliciju. Istina je da u sredinama van Zagreba tek podie- mo organizaciju, što u uvjetima pandemije i smanjene mogunosti putovanja nije lako.
Izlazimo i u upanijama
Je li šteta za ljevicu što u Rijeci Moemo! i Radnika fronta meusobno konkuriraju? Ne mislim da je šteta što birai mogu birati izmeu nas i rf-a. Dobro je da u kampanji nema meusobnih napada. Kako stoje stvari, i jedni i drugi emo prei prag. Vjerujem da emo suraivati u Gradskom vijeu.
Prije srpanjskih parlamentarnih izbora za naš list ste rekli da se zelenom politikom ne bavite iz perspektive srednjoklasne brige za okoliš, nego iz perspektive ra- zvoja i pasivnih krajeva. Ipak, na izbore izlazite uglavnom u urbanim centrima? Izlazimo i u nekim upanijama, no injenica je da su prvi koraci lakši u velikim centrima. Ne izlazimo na izbore svugdje gdje imamo zainteresirane lanove, nego idemo na kva- litetu. Proces izgradnje je i rizik. Fokusirali smo se na sredine u kojima imamo ljude do- kazane u borbi za javni interes, oko Muzila u Puli, Sra u Dubrovniku ili javnih dobara u Splitu. Pria da smo opcija urbane visoko- obrazovane srednje klase iz centra ne dri vodu ni u Zagrebu, jer smo prva politika opcija i u perifernim etvrtima. Meutim, i u Zagrebu je trebalo vremena da se riješimo te etikete, pa e trebati i na razini Hrvatske.
Kao jedan od prvih poteza najavljujete sveobuhvatnu reviziju. Koliko e Zagrep- ani ekati dok se ne snaete i ne izvidite, primjerice, je li mogue raskinuti ugovo- re s tvrtkama Petra Pripuza? Rije je o tri revizije. Prvo financijskoj, da utvrdimo stvarno stanje duga. Druga je revi-
G radonaelniki kandidat Tomislav Tomaševi u an- ketama ima preko 37 posto podrške, više negoli troje sljedeih kandidata u Zagre-
bu – Davor Filipovi, Vesna Škare Obolt i Miroslav Škoro – zajedno. ‘Do sada smo uvijek bili iznenaenje, a sada nosim etike- tu favorita, što je tee. U politici se sve brzo moe preokrenuti. Oprezni smo i kampanju radimo kao da zaostajemo’, kae Tomaševi na poetku razgovora za Novosti.
Vi ste i nacionalni lider zeleno-lijeve ko- alicije. Gdje još oekujete dobar rezultat? Ulazak u drugi krug oekujemo u Dubrov- niku, gdje je naš kandidat uro Capor, i u Puli, gdje je to Dušica Radoji. Naši grado- naelniki kandidati imaju šansi i u ostalim gradovima, a sigurno ulazimo u gradska vi- jea u Splitu, Rijeci, Osijeku i Karlovcu, kao i u Varadinu, gdje podravamo nezavisnu platformu Budimo grad.
U Splitu koalirate sa strankom Pametno za Split i Dalmaciju, a kandidat je njihov Jakov Prki. Neobino je da koalirate s opcijom percipiranom kao liberalnom.
Tomislav Tomaševi Nismo opcija samo srednje klase Fokusirali smo se na sredine u kojima ima- mo ljude dokazane u borbi za javni interes, oko Muzila u Puli, Sra u Dubrovniku ili jav- nih dobara u Splitu. Pria da smo opcija ur- bane visokoobrazovane srednje klase iz cen- tra ne dri vodu ni u Zagrebu, jer smo prva politika opcija i u perifernim etvrtima
9 Intervju Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1113, petak, 16. travnja 2021.
jalnih politika, transfera prema umirovlje- nicima i socijalno ugroenima. Ne samo da te transfere neemo rezati, nego emo ih po mogunosti i unaprijediti. Pobrinut emo se da stariji mogu dobiti pomo i u vlastitim, a ne samo u domovima za stare i nemone kao institucijama. Zalaganje za dostupnost vrtia, škola i zdravstvenih usluga u svim kvartovima takoer je iskaz klasne politike. Nastojat emo da komunalne usluge budu što jeftinije, a najsiromašnija kuanstva mogla bi biti osloboenja plaanja. Što se stambene politike tie, Zagreb je meu eu- ropskim metropolama s najvišom cijenom najma u odnosu na primanja. Osim toga, sve- ga dva posto zagrebakog stambenog fonda u najmu je u javnom i neprofitnom vlasniš- tvu, dok je u Beu to 60 posto. Poticat emo stambene zadruge i otvoriti gradske resurse za izgradnju neprofitnih i javnih stanova za najam.
Vaš program sadri poglavlja za lgbt za- jednicu i romsku manjinu. Nema niega o srpskoj i ostalim manjinama, iako u Za- grebu ivi više Srba no u Vukovaru? Provodit emo programe za sve nacionalne manjine, razvijati multikulturalan grad i eliminirati bilo kakvo nasilje i netoleranciju prema nacionalnim manjinama i lgbt zajed- nici. Romska manjina je vjerojatno iskoila što se obespravljenosti tie jer u pojedinim gradskim etvrtima su uvjeti za Rome po- sebno teški.
Na neukusnu opasku Aleksandra Stan- kovia da uz vaše ime trailica Google najviše vee pojam ‘Srbin’ odgovorili ste da se ‘tako ne deklarirate’. Ne bi li lijevi odgovor na spominjanje nacionalnosti u pogrdnom kontekstu trebao glasiti dru- gaije, biste li na opasku da se uz vas vee pojam ‘homo’ odgovorili tek da se tako ne deklarirate? Ostao sam zateen pitanjem pa sam reflek- sno odgovorio. Nisam u tom trenutku shva- tio to kao pogrdno spominjanje nacionalno-
sti, no injenica je da nemali broj ljudi i dalje smatra kako je neija pripadnost srpskom narodu razlog za politiku diskreditaciju i gore od toga, što smatram potpuno nepri- hvatljivim i protiv ega sam se i do sada bo- rio, kao i protiv svakog drugog oblika diskri- minacije, po bilo kojoj osnovi.
Glasali ste 2017. protiv preimenovanja Trga maršala Tita, što su slavili Zlatko Hasanbegovi i Velimir Bujanec. Prošle ste godine izjavili da biste podrali inici- jativu da se trgu vrati Titovo ime, ali da to nije prioritet. Zašto? U situaciji u kojoj je grad razrušen, a komu- nalna infrastruktura sve gora i gora, foku- sirat emo se prije svega na direktno podi- zanje kvalitete ivota svih graana. Kad je dolazila inicijativa za promjenu imena Trga maršala Tita kritizirali smo to i iz perspekti- ve da krajnju desnicu ne zanimaju komunal- ni problemi koji bi unaprijedili materijalne uvjete ivota ljudi.
Sadašnja pozicija moe se shvatiti kao nedosljednost i bjeanje od jasnog stava.
Zašto vi ne bi pokrenuli inicijativu i posla- li odluan signal da baštinite antifašizam, konano, logo Nove ljevice je stilizirana petokraka? Imam danas potpuno isti stav kao što sam ga imao i prije godinu dana i prije tri godine kad je došla u Gradsku skupštinu inicijativa krajnje desnice. Nova ljevica je isti stav kao moj, koliko se sjeam, istaknula prije godi- nu dana. Stav da e podrati vraanje imena ukoliko doe takva inicijativa, ali da to nije prioritet u odnosu na sve tekue probleme.
Profilirali ste se kao estoki protivnik hdz-a i Andreja Plenkovia osobno. Kao gradonaelnik morat ete suraivati i s ravnateljem Fonda za obnovu Damirom Vaneliem i s Plenkoviem. Hoe li vaši sukobi štetiti graanima i najavljenim ambicioznim projektima, poput gradnje bolnice u Novom Zagrebu? Ni u Rijeci nije na vlasti hdz, pa Grad i dra- va oko infrastrukturnih projekata surauju. Za tri godine su parlamentarni izbori. Uko- liko zbog drave nee biti obnove i drugih projekata, vjerujem da e graani Zagreba kazniti hdz, koji je na parlamentarnim iz- borima bio najjaa stranka u prvoj izbornoj jedinici. Treba obnoviti sve stare bolnice, naroito one stradale u potresu i tu emo koristiti fondove Europske unije. Gradnja bolnice u Novom Zagrebu u suradnji s dra- vom nije samo pitanje pravednosti pristupa zdravstvenim uslugama, nego i sigurnosti. Nemamo nijednu bolnicu ne samo juno od Save, nego ni juno od eljeznike pruge.
Zlata urevi je dobar izbor
Najavili ste podršku Dinamu što se tie gradnje novog stadiona, ali uz uvjet demo- kratizacije upravljanje klubom. Znamo kako funkcionira Dinamo pod braom Mami, ali moe li Grad Zagreb to uvje- tovati?
Dinamo kao udruga ne ispunjava zahtjeve iz Zakona o sportu i Zakona o udrugama. O svemu odluuje 80 lanova skupštine kluba, dok oko 11.000 lanova ne odluu- je ni o emu. Ako Grad i Dinamo sklapaju partnerstvo za narednih 50 ili 100 godina, ako dajemo Dinamu u koncesiju zemljište na temelju kojeg e dignuti kredit kako bi sam mogao financirati rušenje postojeeg i izgradnju novog stadiona, onda je odgovor- no da znamo kako e se koristiti imovina koju smo dali. I u postojeoj skupštini Di- nama postoje glasovi koji kau da klub ne moe biti talac dvojice ljudi. Novi stadion je dugoroni interes i kluba i Grada. Rušenje postojeeg i gradnja novog stadiona ukupno doe 450 milijuna, dok bi obnova postoje- eg koštala još 700 milijuna kuna. To mi je ao, jer je u taj stadion ve ulupano više od pola milijarde. Isto tako, godišnje Zagreb izdvaja oko sedam milijuna kuna za odra- vanje starog stadiona, a kad bi došlo do ovog partnerstva taj bi novac ostao Gradu da ga uloimo u djeji sport.
U sukobu predsjednika Zorana Milanovi- a i hdz-a oko kontrole nad pravosuem i izbora Zlate urevi na elo Vrhovnog suda stali ste na Milanovievu stranu? Smatramo da je Zlata urevi dobar izbor i da Zakon o sudovima zadire u ustavne ovla- sti predsjednika. Situacija da predsjednik Sa- bora Gordan Jandrokovi odbija pustiti u proceduru prijedlog predsjednika drave predstavlja neprihvatljiv i opasan presedan. O tome da li je neki prijedlog u skladu sa za- konom i Ustavom ne odluuje predsjednik Sabora, nego svi zastupnici, njih 151. Bez obzira na to što Milanoviev komunikacijski stil nije i nikada nee biti moj stil, vjerujem i da je njegova odlunost utjecala na to da je Plenkoviev kandidat uro Sessa – inae grubo optuen od Zdravka Mamia za uzi- manje mita – ispao iz igre. Kao i na injenicu da Ivan Turudi nije izabran na elo Viso- kog kaznenog suda koji je za njega osmišljen, pa sada javno prijeti da zna tko nije glasao za njega. Kakva je to drava?
Dvije stotine ljudi pisalo je program, a deset tisua graana dalo doprinos izradi kvartovskih programa. Bez ozbiljne organizacije takav pothvat nije mogu
10 Društvo Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1113, petak, 16. travnja 2021.
U povodu godišnjeg izvještaja Amnesty Internationala o stanju ljudskih prava
piše Tamara Opai
Produbljivanje nejednakosti
Amnesty International upozorava da je pandemija koronavirusa poveala postojeu neravnopravnost. U prošloj godini najviše su pretrpjele ionako marginalizirane skupine kao što su siromašni, nacionalne manjine, izbjeglice i ene, a na udaru su se našli i novinari kojima pojedine vlade ele ograniiti pravo na slobodno izvještavanje
Brojna djeca u romskim naseljima ne mogu pratiti
online nastavu (Foto: Vjeran ganec Rogulja/pixsell)
11 Društvo Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1113, petak, 16. travnja 2021.
O snovnu školu sam završio s vrlo dobrim uspjehom, a pro- blemi su se poeli javljati u srednjoj za automehaniare. Dogaalo se da bi veina razre-
da prepisala ispit od mene. Na kraju bi oni dobili trojke, a ja jedinicu – prisjea se Milan Mitrovi iz Slavonskog Broda.
— Pojedini profesori su me ocjenjivali isklju- ivo na temelju boje koe, prezimena i na- cionalnosti. Zbog neugodnih situacija sam nakon nekog vremena prestao ii na praksu i taj jedan predmet. Neopravdani su se sku- pljali... Izbacivanjem iz srednje škole urušili su mi se snovi jer sam oduvijek elio postii nešto više u svojoj zajednici. Uzor mi je bio stariji brat koji je u to vrijeme bio jedan od rijetkih Roma s poloenom maturom. Ali ni- sam se predao – dodaje ovaj 34-godišnjak koji je u meuvremenu završio teaje za zidara i zavarivaa, a potom i srednju trgovaku školu.
Milan je danas student tree godine ranog i predškolskog odgoja na Uiteljskom fakul- tetu u Slavonskom Brodu, a zbog aktivisti- kog angamana izabran je za predsjednika Romske organizacije mladih Hrvatske i lana Savjeta za ljudska prava puke pravobrani- teljice. Kroz terenski rad, prije svega s dje- com predškolskog uzrasta, ve godinama iz prve ruke svjedoi problemima s kojima se suoavaju Romi u Hrvatskoj: diskriminaciji prilikom zapošljavanja, oteanom pristupu obrazovanju i nedostatku osnovne komunal- ne infrastrukture potrebne za pristojan ivot.
— esto sam imao dojam da se borimo s vje- trenjaama. Meutim, situacija se u jednom trenutku ipak poela kretati nabolje. Posljed- njih godina sve je više zaposlenih Roma. Ipak, veinom je rije o slabije plaenim poslovima u graevinskom sektoru ili gradskoj istoi. Zadovoljan sam i što sve vei broj pripadnika naše zajednica završava srednju školu i fakul- tete, pa se najmlai imaju na koga ugledati. Puno smo ulagali u obrazovanje, taman su se stvari pomaknule s mrtve toke, a onda nas je zadesila pandemija. Bojim se da e ona nega- tivno utjecati na školovanje romske djece, po- gotovo one koja zbog nedostatka elektrine energije ili interneta ne mogu pratiti online nastavu – kae nam Milan Mitrovi.
Njegove sumnje potvrdio je nedavno objavljen izvještaj Amnesty Internationala (ai) o globalnom stanju ljudskih prava za 2020. godinu. U mnogim krajevima svijeta, navodi se u izvještaju te meunarodne ne- vladine organizacije sa sjedištem u Velikoj Britaniji, pandemija koronavirusa poveala je postojeu neravnopravnost i diskriminaciju. Najviše su pretrpjele ionako marginalizirane skupine kao što su siromašni, nacionalne ma- njine, izbjeglice i ene, a na udaru su se našli i novinari kojima pojedine vlade ele ograni- iti pravo na slobodno izvještavanje i pristup informacijama. ‘Kovid−19 je na surov nain razotkrio postojee nejednakosti te istaknuo prijezir pojedinih politiara prema steenim ljudskim pravima. Desetljea politika podjela, štetnih mjere štednje i izbora elnika koji ne mare za raspadajuu javnu infrastrukturu omoguili su ovom virusu da olako doe do svoga plijena’, istaknula je u uvodu izvještaja Agnès Callamard, glavna tajnica ai-a.
Pored diskriminacije nacionalnih manjina, prije svega Roma, u posebnom izvještaju Hr- vatskoj se predbacuje nasilje prema migran- tima i uskraivanje mogunosti da zatrae azil jednom kada prijeu granicu. Amnesty International tako se poziva na razliite hu- manitarne organizacije koje su zabiljeile više od 15.000 sluajeva vraanja migranata s granice, esto popraenih fizikim nasiljem i zlostavljanjem. Kao jedan od radikalnijih primjera istaknut je dogaaj iz svibnja prošle godine, kada je 16 migranata i traitelja azila prijavilo da ih je grupa policajaca obuenih u crne uniforme zarobila i zlostavljala nedaleko
od Plitvikih jezera. Od udaranja nogama te batinanja metalnim palicama i drškom pišto- lja, navodi ai, desetorica muškaraca zadobila su teške ozljede, ukljuujui prijelome kosti- ju i povrede glave.
— Broj takvih svjedoanstava kao i injenica da se ista u potpunosti poklapaju sa svjedo- anstvima anonimnih policijskih slubenika dokazuju da je rije o sustavnoj praksi koja je postala metoda upravljanja granicama, oslanja- jui se na kršenje ljudskih prava. Ministarstvo unutarnjih poslova sustavnim negiranjem svih navoda, pritom ne inicirajui istrage, pokazuje da nije zainteresirano za zaustav- ljanje ovakvih brutalnih i nezakonitih praksi. Štoviše, dokazuje da je rije o politici koju e bezuvjetno implementirati, pa ak i nauštrb ljudskih ivota – kae u razgovoru za Novosti Ana ua iz Centra za mirovne studije (cms).
Protekla godina, dodaje ua, pokazala je svu brutalnost metoda koje hrvatska policija koristi prilikom nezakonitih protjerivanja izbjeglica. To je naposljetku, kako istie i ai, dovelo do reakcija predstavnika institucija Europske unije, koji su najavili uspostavu nezavisnog mehanizma nadzora granica. No aktivistkinja cms-a napominje kako još uvijek ne postoje konkretni dokazi da e taj mehanizam doista biti neovisan, odnosno da e se kroz njega omoguiti djelovanje puke pravobraniteljice i organizacija civil- nog društva, da e se njime dokumentirati kršenja ljudskih prava i omoguiti neometan pristup svoj potrebnoj dokumentaciji.
— Dok s jedne strane predstavnici eu-institu- cija najavljuju nadzor nad hrvatskom polici- jom, te iste institucije i njihovi predstavnici dodjeljuju dodatna sredstva ovdašnjoj policiji. Time se podupire ovakva metoda upravljanja granicama i uvršuje tvrava Europa. Zbog toga je vano da meunarodne organizacije poput Amnesty Internationala poblie pro- matraju kontinuiranu uporabu nasilja na gra- nicama i upozoravaju na nezakonitost takvih praksi – smatra Ana ua.
U izvještaju, kojim je obuhvaeno 149 zemalja, upozorava se na znaajan porast rodno uvjetovanog i obiteljskog nasilja. r- tve su prije svega ene koje su zbog ogra- niene slobode kretanja uslijed lockdowna i smanjenih kapaciteta sigurnih kua pri- siljene ivjeti sa svojim zlostavljaima. U tom kontekstu ai je pozdravio donošenje amandmana kojima je lani u hrvatskom Ka- znenom zakonu definicija silovanja uskla- ena s meunarodnim standardima kao i poveanje kazni za rodno uvjetovano nasilje. Zbog redefinicije je narastao i broj prijava za takvu vrstu nasilja, no ono se u veini slu- ajeva i dalje tretira kao prekršaj. Istodobno je meunarodna organizacija upozorila na znaajne prepreke koje postoje u ostvariva- nju prava na pobaaj. Istraivanje Platforme za reproduktivnu pravdu iz travnja prošle godine pokazalo je da prosjena cijena poba- aja u Hrvatskoj iznosi oko 2500 kuna, zbog ega je on nedostupan siromašnijim enama. Takoer, pristup pobaaju oteavaju lijeni- ci koji uskrauju zdravstvenu skrb svojim pacijenticama i ne obavljaju zahvat za koji su se školovali i za koji su plaeni, podsjea Petra Karmeli iz Platforme.
— Kod nas se preko 60 posto ginekologa i gi- nekologinja poziva na priziv savjesti, dok je u susjednoj Sloveniji ta brojka oko tri posto. Taj podatak nam ukazuje da se pravo poba- aj kod nas sustavno oteava zbog politike klime. Takoer, pristup pobaaju je otean i zbog društvenog pritiska na ene koje se za taj zahvat odlue te se susreu s posramljiva- njem i okrivljavanjem u svojoj okolini, ali i u zdravstvenim ustanovama – govori Karmeli i dodaje da je pristup tome pravu ogranien i zbog aktualne pandemije koja je dodatno opteretila zdravstveni sustav.
ai upozorava kako u Hrvatskoj još uvijek nije donesen novi zakon o pobaaju, iako je rok za izmjenu starog, koji je definirao Ustav- ni sud, istekao u veljai 2019. Prema istom rješenju Ustavnog suda iz 2017. godine, on ne smije biti zabranjen. Meutim, glasovi koji dolaze iz redova vladajueg hdz-a ukazuju na to da bi ostvarivanje tog prava moglo biti oteano kroz uvoenje tzv. perioda ekanja i obaveznog savjetovanja za ene.
— Na primjeru Makedonije znamo da su neke zemlje u kojima je savjetovanje bilo zakonski uvedeno s vremenom napustile tu praksu upravo zbog posljedica koje je ona imala po zdravlje i ivote ena. Uistinu se nadamo da e politiari i politiarke pri dono- šenju novog zakona uzeti u obzir mišljenje graanki i graana koji su ih izabrali. Naime, prema zadnjem istraivanju, njih preko 80 posto podrava pravo na izbor, a više od 60 posto smatra da pobaaj mora biti besplatan te da se vjerske zajednice ne smiju miješati u donošenje novog zakona – kae za Novosti Petra Karmeli.
Pozivajui se na podatak Hrvatskog novi- narskog društva, prema kojem je u 2020. bilo
aktivno preko 900 tubi protiv novinara i medija, Amnesty International upozorava da su novinari koji u Hrvatskoj istrauju ko- rupciju i organizirani kriminal i dalje suoeni s prijetnjama i zastrašivanjima.
— Teško mi je govoriti o motivima tuitelja, ali iz broja tubi i iznosa koji se njima potra- uju, a govorimo o kumulativnim iznosima u milijunima kuna, sigurno je da je njihov efekt ozbiljan financijski pritisak na redakcije i no- vinare, kao i stvaranje atmosfere autocenzu- re – govori odvjetnica Vanja Juri, koju je Europska komisija nedavno imenovala la- nicom strune skupine za slapp tube (stra- teške tube kojima se eli ušutkati kritine glasove u javnom prostoru, op. a.).
— Najvei problem, sistemski, jesu one tube koje se podnose bez valjane pravne i injeni- ne osnove, sa svrhom da se samim voenjem postupaka i neovisno o njihovom ishodu utjee na novinare da o odreenim temama prestanu izvještavati – kae odvjetnica koja zastupa vei broj medija i novinara.
Takvih primjera u praksi ima mnogo, doda- je Juri, a jedan od oitijih su nedavne tube jedne politiarke koja je pokrenula postupke za naknadu štete protiv nekoliko medija zbog toga što su izvijestili javnost da je pravomo- no osuena za kazneno djelo.
— Nesporno je da takva pravomona presuda postoji, nesporan je njen sadraj, a javni in- teres za takvo izvještavanje sigurno postoji. Dakle, ostvarene su sve pretpostavke zbog kojih medij ili novinar ne moe i ne treba odgovarati za štetu. Ipak, postupci su i dalje aktualni – dodaje.
Razliite meunarodne organizacije koje se bave zaštitom slobode izraavanja pripre- mile su prijedloge za rješenje ovog problema, govori nam Juri, a izgledni smjer u kojem e se ii jest da se u zakonodavstva drava lanica eu-a ugrade odredbe koje bi sudove nalagale da u toj specifinoj vrsti predmeta, prije ulaska u meritum, prvo utvruju po- stoji li injenina i pravna osnova za daljnje voenje postupka.
— To bi u ozbiljnoj mjeri smanjilo trajanje tih postupaka i optereenost redakcija i novinara, i u financijskom i u vremenskom smislu. A svakako bi i obeshrabrilo tuitelje koji po- stupke protiv medija pokreu iz pogrešnih motiva – zakljuuje Vanja Juri.
Puno smo ulagali u obrazovanje, taman smo se pomaknuli s mrtve toke, a onda nas je zadesila pandemija. Bojim se da e ona negativno utjecati na školovanje romske djece – kae Milan Mitrovi
Milan Mitrovi (Foto: Goran Kovai/pixsell)
Ana ua (Foto: Luka Stanzl/pixsell)
Petra Karmeli (Foto: Zvonimir Mihalj)
Vanja Juri (Foto: Patrik Macek/pixsell)
12 Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1113, petak, 16. travnja 2021.
INTRIGATOR
M ihajlo Hrastov, pravo- snano osueni ratni zloi- nac, dobio je od Republike Hrvatske zahtjev da dravi vrati još 2,5 miliona kuna.
Tu je sumu drava kao odštetu isplatila po- rodicama 13 ubijenih i troje teško ranjenih rezervista jna – Teritorijalne obrane Krnjak. Zloin se dogodio 21. septembra 1991. na Koranskom mostu u Karlovcu, zbog ega je Hrastov osuen.
Ovaj zahtjev za refundaciju za sada još nije pravosnaan i drugi je po redu. Prvi je punomoan i njime drava trai povrat 2,75 miliona kuna. Ako drava bude inzistirala na vraanju svih sredstava koje je uloila u odšte- te, redovne, zatezne kamate i ostale troškove, procjenjuje se da bi ukupna suma za refun- daciju mogla iznositi i do 11,7 miliona kuna.
Iva Zlati, advokatica Mihajla Hrastova, ustvrdila je u lokalnim medijima da je stigao drugi zahtjev za refundaciju sredstava u dr-
avni budet i da je Hrastovu nakon prvog zahtjeva bankovni raun ovršen. Nakon punomone osuujue presude Hrastovu i nakon tubi obitelji ubijenih i ranjenih, drava je isplatila dobar dio od ukupno 22 zahtjeva, a dio njih još je u postupku.
Hrastov je osuen nakon dugotrajnog sud- skog postupka koji se otegao na oko 25 go- dina i koji je pokazao svu slabost hrvatskog pravosua. U izjavi Hini i sam Hrastov je ustvrdio da je njegov raun tri godine u ovrsi nakon prvog zahtjeva za refundaciju. Tvrdi da su visoki troškovi njegovih advokata pod- mireni zahvaljujui pomoi braniteljskih udruenja. Zbog novog zahtjeva za povrat 2,5 miliona kuna zastupnik Hrvatskih suve- renista eljko Sai rekao je da je ‹šokiran i uznemiren›. ‘Hrastov je odrobijao 2,5 godine zatvora, procesi protiv njega traju 25 godi- na, a na koncu se njega i njegovu obitelj eli fi nancijski uništiti za korist velikosrpskog agresora’, izjavio je Sai i poruio kako se oštro protivi toj ‘relativizaciji i izjednaa- vanju rtve i agresora’.
Lokalni mediji su uglavnom navijaki nastrojeni prema Hrastovu i napuhuju nje-
govo navodno stradalništvo, a mogue je da se na taj nain pokušava izvršiti pritisak na lokalni sud kako ovaj ne bi na vrijeme podnio tubu zbog refundacije. Drava nije traila refundaciju odmah nakon pojedinih isplata odšteta nasljednicima rtava. Ako se dogodi zastara, svi e troškovi pasti na teret poreznih obveznika.
U znak potpore osuenom Hrastovu u subotu, 10. aprila dvije navijake grupe – Gademz i Bad Blue Boys – organizirale su prigodnu bakljadu na poprištu zloina u Karlovcu.
Novosti
Docent Zekanovi
N akon što su Novosti pisale o uništenim dvojezinim plo- ama u opini Biskupija kraj Knina, zastupnik Hrvatskih suverenista Hrvoje Zeka-
novi još jednom se obrušio na ovaj tjed- nik i njegovog izdavaa. U tekstu ‘Zekanovi Fejsbukom, vandali skokom’ naveli smo da je 30. marta objavio fotografi je dvojezinih ploa s nazivima zaselaka ove dalmatinske opine i zlonamjerno predstavio ustavno pravo srpske nacionalne manjine kao eksces.
Njegova objava zaradila je preko 1.500 laj- kova, a podijeljena je gotovo 250 puta. Neko- liko dana poslije, 4. aprila, upravo tri ploe iz sporne objave su nastradale. No Zekanovi se u Saboru pravdao da je ‘samo upozorio na injenicu’ da su u Biskupiji osvanule ploe sa irilinim natpisom, što je naknadno nazvao sukladnim Ustavnom zakonu.
‘Onda netko te ploe išara i mene srpske Novosti prozivaju da sam ja kriv za šaranje. Pa, ljudi, jeste li vi normalni? Najtraginije, ili najsmješnije, je što stanovnici te Bisku- pije nemaju veze s irilicom. Oni ne znaju što tamo piše. Pismo kojim se oni slue je latinica. Postavljanje tih ploa, u ovom de- likatnom politikom trenutku je samo pro- vokacija’, docirao je Zekanovi, vrijeajui mještane Biskupije i dajui sebi za pravo da ocijeni kako ‘babe ne znaju nijedno slovo irilice’. Poruio je zastupnicima sdss-a da energiju koju ulau da bi ‘educirali srpsko stanovništvo’ u tom dijelu Hrvatske potroše za reciprocitet, odnosno ‘neka Hrvati u Sr- biji imaju makar dio onih prava koja imaju Srbi u Hrvatskoj’. Nije propustio priliku ni da kae da su Novosti fi nancirane novcem poreznih obveznika i da Hrvatska izdvaja milijune kuna u tu svrhu.
Naelnik Opine Biskupija Milan ur- evi ponavlja da je postavljanje dvojezi- nih ploa u Biskupiji sasvim legitimno i da se zakon uspješno provodi.
— Bespredmetno je raspravljati o izjavi Hr- voja Zekanovia, ne elim mu davati pro- stora, ali moram demantirati tvrdnje da ljudi u Biskupiji ne znaju irilicu. Znaju svi, pogotovo stariji, i Srbi i Hrvati. Nadgrobne ploe na mjesnom groblju se i danas, kao i prije sto godina, ispisuju na irilici – kratko je komentirao urevi.
Anja Koul
Kakvo iznenaenje stie umirovljenici- ma u obliku Covid-dodatka? Kad 860.000 umirovljenika dobije oko 600 milijuna kuna potpore, onda je to razlog za zadovoljstvo, ali ne i za iznenaenje. Ve godinu dana se piše o tome kako su umi- rovljenike udruge, Sindikat i Matica umi- rovljenika, još u travnju 2020. pokrenule inicijativu za isplatu Covid-dodatka. Kroz Nacionalno vijee za umirovljenike i starije osobe te dvije udruge su zapoele pregovo- re, no ubrzo su došli parlamentarni izbori i prestanak rada starog saziva. Nakon obnove Vijea u rujnu krenuli smo u nove pregovore, koji su kulminirali pojaanim pritiskom na Ministarstvo i Vladu zbog vjerojatnosti da e prvo ovogodišnje usklaivanje biti izra- zito nisko (0,56 posto). Nakon svakotjednih pregovora postalo je jasno da bi se sredstvi- ma predvienim za usklaivanje mirovina moglo obuhvatiti 860.000 umirovljenika. Naalost ne i svih, jer se logikom socijalne pravde dalo prvenstvo najsiromašnijima.
Ima li ova jednokratna pomo veze s lo- kalnim izborima? Ako netko misli da je jedini razlog pristanka Vlade na Covid-dodatak to što su uskoro lo- kalni izbori, onda bi vlastima bilo još bolje da su pristale na isplatu lani i ostvarile još bolje rezultate na parlamentarnim izborima. Uostalom, zašto bi to bilo presudno pitanje? Svatko e glasati po svijesti i savjesti.
Koliko e dodatak pomoi umirovljeni- cima? Bit e kratkotrajnog efekta. Naalost, miro- vine su preniske, njihov je udio u prosjenoj neto plai samo 37,67 posto, što je u odnosu na vrijeme prije 1990-ih upola manje! Hr- vatska je zemlja u kojoj je svaki trei graa- nin stariji od 65 godina siromašan, a svaki drugi ako je samac.
Što slijedi u borbi za prava umirovljenika? Prvo se moramo izboriti da se zaustavi dalj- nja privatizacija mirovinskog sustava. Refor- ma drugog mirovinskog stupa iz obveznog u dobrovoljni je prioritet, kao i novi model usklaivanja mirovina. Tu je i reguliranje ujednaenog prava na rad uz mirovinu. Tre- ba prestati oduzimati dodatak do najnie mirovine zaposlenim umirovljenicima, po- visiti cenzus za dopunsko osiguranje, uki- nuti alimentaciju za bake i djedove, ukinuti dosmrtno uzdravanje i donormirati ugovo- re o doivotnom uzdravanju.
Mirna Jasi Gaši
BORDOLINE
Od zloinca do stradalnika
Izbori nisu presudni
U toku je javna kampanja kojom se Mihajla Hrastova, osuenog zbog ratnog zloina u Karlovcu, prikazuje kao rtvu
Prošlojesenske demonstracije protiv komemoracije za rtve ratnog zloina (Foto: Kristina Štedul Fabac/ pixsell)
–Ipak idemo na Karibe – tata je odluio da odgodi odlazak u zatvor!...
13 Novosti Tjednik za racionalnu manjinu #1113, petak, 16. travnja 2021.
S vaki zaposleni ima pravo na za- radu kojom moe osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan ivot, piše u Ustavu rh. Jest da bi zbog navedene slobodarske garancije
trebalo obuzdati trište, ali pustimo sad to. Još manje od pitanja slobode, naime, u ovom je društvu defi nirano ono koje badari pravo na materijalno dostojanstvo. Jer što bi uope bila plaa za dostojanstven ivot u današnjoj Hrvatskoj, i koliko bi minimalno trebala iznositi?
Odgovorom se ve šest godina bavi glo- balna mrea sindikata i udruga ‘Kampanja za istu odjeu’ (Clean Clothes Campaign). Projekt se najviše bavi uvjetima rada u tek- stilnoj industriji, jednoj od najpotplaenijih meu velikima, pa je obraun iznosa mini- malne plae ovisio o utvrivanju najpreci- znije metodologije. Od hrvatskih radnikih predstavnika u mrei sudjeluju Novi sin- dikat i Regionalni industrijski sindikat ris. Štoviše, ondje zauzimaju istaknutu ulogu, ako je vjerovati talijanskim dnevnim no- vinama La Repubblica. Povodom vijesti o rezultatima kampanje, one su prošli tjedan citirale Marija Ivekovia, predsjednika Novog sindikata, kao jednog od promotora inicijative. A naši mediji više su se fokusirali na tobonju intrigantnost svote do koje se došlo, ako su uope prenosili vijest. Koliko, dakle? U hrvatskom sluaju raunica kae da bi nam dostajalo ve i 1377 eura mjeseno, tj. 10.433 kune.
— Naalost, nema drugih sindikata i udruga iz Hrvatske u toj inicijativi, premda tamo sudjeluju i velika imena poput njemakog ig Metalla i austrijskog sindikata pro-ge, svi najjai belgijski sindikati itd. – rekao je Ivekovi za Novosti.
Inae, u mrei su na izradi metodologije izrauna minimalne plae sudjelovale or- ganizacije iz 15 europskih zemalja, od toga njih sedam iz eu-a.
— Glavni problem bio je to što metode ne mogu biti iste za drave sa zapada i one s istoka kontinenta. To nije bilo lako shvatiti ni sindikalistima iz zapadnih zemalja koji se zalau za minimalnu plau navedenu u eu-direktivi kao poeljnu, dakle 60 posto od medijana – prenio nam je predsjednik Novog sindikata.
On e nadalje o tome govoriti na sastan- ku europske federacije sindikata IndustriAll Europe u lipnju, a svakako bi dobro došlo i više dijaloga u samoj Hrvatskoj. No u Hrvat- skoj oko garantirane minimalne plae nije Vlada konzultirala ni udrugu poslodavaca, kamoli sindikate. I dobro, poslodavci sva- kako nalaze razne putove za svoj utjecaj na politiare, pa ih neemo mnogo aliti, ali teško da ovdje ukupno moe biti rije o tzv. socijalnom dijalogu.
— Bilo bi bolje da se o takvim pitanjima raz- govara, umjesto da se Vlada jednostrano hva- li svojim potezima. U ovom sluaju je posri- jedi to što je u Hrvatskoj ve prosjena plaa daleko preniska, pa ne moemo prema njoj odreivati ni minimalac. Zato smo inzistirali na usavršavanju metodologije koja govori o izraunu dostojanstvene plae, umjesto da podrimo automatizam koji eu sugerira bez dovoljno uvida u stanje koje vlada na istoku Europe – tvrdi Mario Ivekovi.
Konano, hrvatske sindikalne središnjice moraju i same poraditi na tome da ih se uzme u obzir, s ime se sloio i naš sugovornik.
— Treba rei da ih se nikad nije ozbiljno uzimalo u obzir, ali i da bi morali odlunije skrenuti panju na sebe. Nadam se da emo zajedno stati iza zahtjeva o minimalnoj plai koju smo izraunali kao donju mjeru
dostojanstva. Svi, pa i poslodavci, moraju shvatiti da nismo nerealni, da ne traimo odmah takav iznos, nego postepeno. Ali i da je posrijedi realan iznos kad govorimo o dostojanstvenom ivljenju u Hrvatskoj – zakljuuje naš sugovornik.
Igor Lasi
6:0 u veitom derbiju
ak i oni koji Srbiju vide i o njoj govore iskljuivo u negativ- nom kontekstu, ovih mjeseci priznaju da se ona u korona- krizi postavila bolje nego Hr-
vatska, od raznih vrsta i koliina dostupnih vakcina, preko brojki cijepljenih, do samog toka cijepljenja. Do 8. aprila preko treine odraslog stanovništva Srbije primilo je bar jednu dozu vakcine protiv koronavirusa, što ne iznenauje jer je do tada Srbiji bilo ispo- rueno ukupno 3,5 miliona vakcina.
Kako je navedeno u saopenju Ambasade Srbije u Zagrebu, u Srbiji je do sada jednom dozom cijepljeno 1,45 milijuna graana, a s dvije 1,2 milijuna. Cilj je da do kraja maja u Srbiji više od 2,8 milijuna graana primi jednu dozu, 2,2 milijuna dvije, a da do kraja juna bude više od po tri miliona vakcinisanih i revakcinisanih. Do sada je ‘pelcovano’ preko 51 posto stanovništva starosti od 65 do 74 godine, kao i 42 posto starijih stanovnika.
Pored portala eUprava koji je proradio ve na poetku cijepljenja i telefonskih prijava, graani Srbije prijavljuju se i preko Vibera na zvaninom info-servisu Vlade Srbije, dok od 9. aprila sve lokalne samouprave u Srbiji omoguavaju cijepljenje bez prijave.
Institut ‘Torlak’ osim toga kree u prob- nu, a zatim u redovnu proizvodnju vakcine Sputnjik V, ime Srbija postaje prva drava u Evropi koja proizvodi tu vakcinu, o emu hr- vatska s rasturenim Imunološkim zavodom moe samo maštati. Ne raunajui brojne donacije zemljama regiona, u Srbiji je cije- pljeno 39.000 stranih dravljana na poziv Privredne komore Srbije ili nakon osobne prijave, najviše iz BiH, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. To se obrazlae eljom za smi- rivanjem epidemije u regionu, ali i korište- njem dijela AstraZenece kako se vakcina ne bi bacila, jer su brojni stanovnici još uvijek podozrivi prema cijepljenju.
U Hrvatskoj je stanje tee: iako je plani- rano da se do kraja aprila cijepe svi stariji od 65 godina, a do kraja juna 55 posto ukupne odrasle populacije, zbog nedostatka cjepiva i podozrenja prema AstraZeneci to e biti teško izvedivo – do sada je cijepljeno tek 40- ak posto starijih od 65 godina. Zakljuno s 4. aprilom utrošena je 524.371 doza, a cijeplje- no je 426.037 osoba – prvom dozom 326.055, a drugom dozom 98.334 osobe. Ukoliko uz- memo u obzir broj stanovnika obje drave, Srbija je u ovom ‘veitom derbiju’ pobijedila rezultatom šest naprama nula.
Nenad Jovanovi
Pošto dostojanstvo?
Kampanja za plae od kojih se moe ivjeti
Raunica globalne mree sindikata kae da bi u Hrvatskoj plaa za dostojanstven ivot trebala iznositi 1377 eura mjeseno, tj. 10.433 kune
San o boljem ivotu – domai radnici (Foto: Kristina
Štedul Fabac/pixsell)
V iva lude; lucidan akronim, skovan povezivanjem dijelova imena i prezimena trojice no- vinara/pisaca: viktora ivani- a, pokojnog Predraga lucia i
Borisa deulovia; poznate drube iz Splita, pokretake i idejne okosnice uvenog tjedni- ka Feral Tribune. Te su novine ugašene 2008., ali su tokom više od dvadeset godina svoga trajanja – što kao podlistak Nedjeljne Dalma- cije, što kao nezavisni tjednik – postavile vi- soke standarde novinarske profesionalnosti, argumentirane kritinosti, originalnosti, du- hovitosti, etinosti, odgovornosti, hrabrosti... U Feralu su otvarane i istraivane društvene teme koje su u ogromnoj veini drugih me- dija u Hrvatskoj i regiji simptomatino bile prešuivane i zaobilaene u širokom luku. Utoliko je bilo jadnije višestruko svjedo- iti kako su neki srednjostrujaški mediji u Hrvatskoj svako toliko, pod bombastinim
‘ekskluzivom’, objavljivali tekstove i priloge o kontroverznim temama iz prošlosti koje je Feral obradio i objavio deset ili petnaest godina prije njih. Ništa i nitko za ‘feralovce’ nije bio amnestiran od odgovornosti u tzv. tranziciji ukoliko su postojale injenice i ar- gumenti kojima su potkrepljivali svoja novi- narska istraivanja: ratni zloini; kriminoge- na privatizacija u ime ‘tranzicijske nunosti’