Tomislav Josip Mlinarić imenovan predsjednikom Uprave · - Intermodalni transport ili kombinirani prijevoz moæemo opisati i kao premjeπtanje robe odnosno kao prijevoz ili transport

U OVOME BROJU

Dana 22. travnja 2004. nakon provedenoga javnog natjeËaja BoæidarKalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka RH, u svojstvuSkupπtine Hrvatskih æeljeznica za novoga predsjednika Uprave igeneralnoga direktora HÆ-a imenovao je Tomislava Josipa MlinariÊa.Gospodin MlinariÊ roen je godine 1969. Doktorirao je na Institutu zapromet pri Graevinskom faklutetu TehniËkoga sveuËiliπta u Grazu, aposljednjih deset godina radio je na Fakultetu prometnih znanosti uZagrebu. Dr. MlinariÊ takoer predstavlja Hrvatske æeljeznice priEuropskome æeljezniËkom istraæivaËkom institutu na projektu Eco Track.

Poπto dr. MlinariÊ preuzme duænost, poslovodstvo Hrvatskih æeljeznicas njime na Ëelu Ëekaju zadaÊe koje neÊe biti nimalo lake. Jedna od prvihzadaÊa bit Êe izmjena dosadaπnjega HÆ-ova razvojnog plana. Kao πto jepoznato, prema tome planu u srednjoroËnom razdoblju od 2004. do2008. u razvoj i modernizaciju Hrvatskih æeljeznice trebalo je uloæiti15,3 milijarde kuna. No, u mjerodavnom ministarstvu procijenjeno jeda je s obzirom na financijske (ne)moguÊnosti Republike Hrvatske tajplan potrebno izmijeniti i prilagoditi realnim financijskim izvorima.

Jedan od najvaænijih zahvata svakako je poveÊavanje opsegaputniËkoga i teretnog prijevoza te prihodâ od prijevozne djelatnosti,kao i smanjivanje poslovnih troπkova. Godine 2003. rad mjerenreduciranim tonskim kilometrima bio je u usporedbi s godinom 2002.veÊi za 8,1 posto. Opseg teretnoga prijevoza raste i ove godine alineπto skromnije nego protekle godine. U prva tri mjeseca 2004.prijevozni uËinak mjeren neto tonskim kilometrima poveÊan je za 3,5posto u usporedbi s istim razdobljem godine 2003. Na nekim podruËjimatakoer postoji prostor za smanjivanje poslovnih troπkova, prije svegauvoenjem suvremenih oblika rada. Na primjer, informatizacijomskladiπnoga poslovanja vjerojatno bi bilo moguÊe smanjiti materijalnezalihe, Ëija nabava inaËe iziskuje velik novac.

Spomenimo i provedbu Zakona o æeljeznici koji Êe se poËetiprimjenjivati od 1. sijeËnja 2006. U tome dokumentu zacrtani su daljnjismjerovi restrukturiranja Hrvatskih æeljeznica u skladu sa smjernicamaEuropske unije o razvoju æeljezniËkog prometa. S obzirom na to da jenakon pozitivnoga miπljenja (tzv. avisa) dobivenoga od Europske komisije20. travnja 2004. realno oËekivati da Êe Hrvatska za nekoliko godinâbiti primljena u Europsku uniju, primjena toga zakona jako je vaæna zaprilagodbu Hrvatskih æeljeznica prometnim procesima koji teku uujedinjenoj Europi.

Na kraju, ali ne najmanje vaæno, valja reÊi i to da Êe na Hrvatskimæeljeznicama biti potrebno nastaviti i dalje razvijati socijalni dijalog sasindikalnim partnerima. Na tome podruËju Uprava HÆ-a zajedno sasvojim socijalnim partnerom morat Êe pronalaziti rjeπenja kojima Êeudovoljavati radniËkim zahtjevima poËevπi od primjerenih plaÊa dozdravih radnih uvjeta, no i to morat Êe biti provoeno u skladu s HÆ-ovim financijskim moguÊnostima.

Vjerujemo da je angaæiranjem svih Ëimbenika na Hrvatskimæeljeznicama moguÊe provesti mjere prijeko potrebne za to da naπepoduzeÊe postane djelotvorno i konkurentno u usporedbi s drugimprijevoznim poduzeÊima te da svoje zaposlenike plaÊa toliko da mogupristojno æivjeti od svojega rada. Kada se to dogodi, tada Êemo moÊireÊi da je HÆ-ovo restrukturiranje uspjelo.

Promjena na čelu Hrvatskih željeznica

Tomislav Josip Mlinarić imenovanpredsjednikom Uprave

Tema brojaKombinirani prijevoz .......... 4-11

Prezentiran vagon za spavanjePredsjednik Republike Stje-pan MesiÊ u Gredelju .... 12-13

Na liËkoj i rijeËkoj pruziIzgrauju se nadvoænjaci ipodvoænjaci ..................................... 14

ZagrebaËki prigradski prometRekonstruiran prigradskivlak ............................................................ 15

Poslovanje u 2003.Opseg rada i prihodpoveÊani .............................................. 16

Prijevoz u prvom tromjesjeËjuOstvaren veÊi rad ...................... 20

Prijevoz u oæujkuIstovar veÊi, utovarmanji ........................................................ 21

ŽELJEZNIČAR, TRAVANJ 2004.

TEMA BROJA

- Molimo Vas da nam za poËetakobjasnite pojavu i vaænost kombi-niranoga prijevoza u suvremenim trans-portnim uvjetima?

- Suvremene tehnike i tehnologije kombi-niranoga prijevoza jedine mogu otklonitisistemske nedostatke æeljezniËkoga prometakao πto su neelastiËnost, krutost, nemoguÊnostotpreme poπiljaka od vrata do vrata i drugo.

Kombinirani prijevoz spaja prednosti æeljez-niËkoga prometa i cestovnoga teretnoga prije-voza u optimalnu cjelinu. Naime, æeljezniËkipromet koristi se za prijevoz velikih koliËinatereta na velike udaljenosti, a lokalni teretniprijevoz Ëini fleksibilan dostavni kamionskiprijevoz pri Ëemu se roba prevozi u standar-diziranim tovarnim jedinicama kao πto sukontejneri, izmjenjivi kamionski sanduci,cestovne poluprikolice (bez vuËnoga vozila) tecjelokupna cestovna vozila. Tovarne jedinicekombiniranoga prijevoza pretovaruju se sjednoga transportnoga sredstva u drugo namjestima gdje se susreÊu razliËite vrste pro-metnih grana, i to uz pomoÊ suvremenihpretovarnih ureaja.

Kombinirani prijevoz temelji se na suradnjiizmeu razliËitih partnera u logistiËkome lancuodnosno na suradnji izmeu æeljezniËkihtransportnih poduzeÊa, nacionalnih i meu-narodnih operatora kombiniranoga prijevoza,πpediterskih poduzeÊa, cestovnih prijevoznihpoduzeÊa, brodara, eksploatatora kontejner-skih terminala, industrijskih proizvoaËa,pomorskih agenata i luËkih poduzeÊa. Uprocesu prijevoza, pretovara i dostave kombi-nirani prijevoz podrazumijeva primjenu brojnihtehniËkih i tehnoloπkih postupaka. NjegovazadaÊa jest preusmjeravanje daljinskogacestovnoga prometa s ceste na æeljeznicu, i tozbog zaπtite okoliπa, rastereÊenja prometnica,smanjenja posljedica prometnih nesreÊa,racionalnoga koriπtenja prostora i uπtedeenergenata.

Osim πto prema okoliπu mora biti prija-teljski orijentiran, kombinirani prijevoz trebabiti i træiπno orijentiran, a posebice u uvjetimaliberalizacije zajedniËkoga europskoga trans-

Razgovor s g. Željkom Cindrićem, menadžerom zakombinirani prijevoz u Prodaji HŽ-Carga

Kombinirani prijevoz - spoj prednosti željezničkoga icestovnoga prometa

S obzirom na to da je tema ovoga broja lista »Željezničar« kombiniraniprijevoz u Hrvatskoj, to smo tim povodom zamolili g. ŽELJKA CIN-DRIĆA, menadžera za kombinirani prijevoz u Prodaji HŽ-Carga, da nasupozna s osnovnim odrednicama kombiniranoga prijevoza, njegovimtehnikama i njegovom organizacijom na Hrvatskim željeznicama.

portnoga træiπta. Pri tome usluge se trebajuusklaivati kontinuirano sa stanjem na træiπtui sa zahtjevima odnosno potrebama korisnikâprijevoza. S obzirom na svoje moguÊnosti ipotencijale, to kombinirani prijevoz trebaispuniti tri osnovna zahtijeva odnosno on moraostvariti dobit poduzeÊu (to je osnovni motivprivredne aktivnosti), mora zadovoljiti potrebekorisnikâ prijevoza, tj. mora biti brz, siguran,pouzdan i ekonomiËan, te mora zadovoljiti πiredruπtvene interese, kao πto su zaπtita okoliπa,uπteda energije i smanjenje eksternih troπkovakoje uzrokuje prometna djelatnost.

- Kako bismo mogli odrediti pojamkombiniranoga prijevoza?

- Intermodalni transport ili kombiniraniprijevoz moæemo opisati i kao premjeπtanje robeodnosno kao prijevoz ili transport robe u istojtovarnoj jedinici (kontejner, izmjenjivi kamionskisanduk, kamionska sedlasta poluprikolica ilirazliËite kombinacije vuËnoga i teretnoga dijelacestovnoga teretnoga vozila u tehnologiji Ro-La odnosno standardizirana transportnasredstva), a pri tomu se za prijevoz tovarnihjedinica koriste najmanje dvije razliËite prometnegrane (cestovni promet, æeljezniËki promet,rijeËni promet ili pomorski promet). Za prijevozaroba ostaje u istoj tovarnoj jedinici.

Ta definicija zahtijeva tri uvjetâ, i to da ukombiniranome prijevozu moraju sudjelovatidvije ili viπe vrste prometa, da prijevoz robamora ostati u istoj tovarnoj jedinici te da prije-voz æeljeznicom ili vodenim putem u velikojmjeri mora zamijeniti daljinski cestovni pro-met. To znaËi da kamioni obavljaju samolokalni ili regionalni dostavni odnosno sabirniprijevoz.

- Takav naËin prijevoza zahtijeva irazliËite tehnike kombiniranoga pri-jevoza. Moæete li nam ukratko predstav-iti osnovne tehnike kombiniranogaprijevoza?

- Postoje tri vrste tehnikâ kombiniranogaprijevoza, i to tehnika A, tehnika B - kodiranjeP te tehnika C - kodiranje C. Tehnika A podra-zumijeva prijevoz cestovnih kamiona s priko-licama i poluprikolicama na specijalnim nisko-podnim vagonima. VuËna vozila ne odvajaju

se od svoga tovarnoga dijela, a vozaËi seprevoze u posebnim vagonima za prijevozputnikâ, a to su najËeπÊe vagoni za spavanje.Ta tehnika nema posebnu kodnu oznaku, a ukomercijalnome smislu poznata je pod izrazomRo-La odnosno kao ≈kotrljajuÊa cesta«.Tehnika B - kodiranje P podrazumijevaprijevoz kamionskih poluprikolica bez cestov-noga vuËnoga vozila na specijalnim vagonimas dæepovima u koje se umeÊu i priËvrπÊujukotaËi poluprikolice. Prednji dio poluprikolicenaslanja se na izdignutu tovarnu povrπinu kojapreuzima funkciju sedlaste ploËe cestovnogavuËnoga vozila. Utovar poluprikolica izvodi uzpomoÊ posebnih dizalica odnosno mani-pulatora. Poluprikolice moraju biti sagraenetako da se prihvat i podizanje mogu izvestitako da se ne oπtete poluprikolice i stvari kojesu utovarene u nju (vagoni s dæepovima imajudvije tovarne povrπine i mogu sluæiti za prijevozizmjenjivih kamionskih sanduka i kontejnera).Tehnika C - kodiranje C podrazumijevaprijevoz izmjenjivih kamionskih sanduka ikontejnera na vagonima nosaËima koji suopremljeni posebnim ureajima odnosnotrnovima za priËvrπÊivanje. Utovar izmjenjivihkamionskih sanduka izvodi se uz pomoÊposebnih dizalica odnosno uz pomoÊ mani-pulatorâ i viljuπkarâ. Te tovarne jedinice moguse prevoziti i na vagonima s dæepovima kao ikod tehnike B - kodiranja P, ali moraju bitiutovareni na viπu tovarnu ravninu tih vagona.

4


TEMA BROJA- Za kombinirani prijevoz potrebni su

i odgovarajuÊi vagoni. S kojima od njihraspolaæu Hrvatske æeljeznice?

- Hrvatske æeljeznice u svome vagonskomeparku raspolaæu s oko 350 vagonâ starijegeneracije (serije Kgs i Rgs) koji sluæe zaprijevoz kontejnerâ. U srednjoroËnomeplanskome razdoblju HÆ Êe nabaviti 120suvremenih vagona za prijevoz kontejnerâ kojiimaju kapacitet otpreme 40 stopa (40') i 60stopa (60') po vagonu. Isporuka tih naruËenihvagona poËela je krajem 2003. i sada se uprometu nalazi oko 40 tih vagona. Oni sunamijenjeni iskljuËivo za povezivanje lukeRijeka i mjesta koja su uvjetovana potrebamaprijevoza cjelovitim vlakovima.

Vagon serije Sgnss-z jest Ëetveroosovinskiplato-vagon koji je namijenjen iskljuËivo zaprijevoz kontejnerâ i izmjenjivih kamionskihsanduka Ëija ukupna duljina iznosi do 60 stopa.Vagon serije Lgnss-z jest dvoosovinski plato-vagon za prijevoz kontejnerâ, izmjenjivihkamionskih sanduka koji su dugi 20 stopa i30 stopa te kontejnerâ koji su dugi 40 stopa.NajveÊa πirina tereta jest 2.600 mm.

- Na πto se to odnosi termin tovarnejedinice?

- Tovarne jedinice kombiniranog prijevozajesu veliki i prazni kontejneri razliËitih dimen-zija, veliki i tovareni kontejneri razliËitih dimen-zija, prazni izmjenjivi kamionski sanduci, tova-reni izmjenjivi kamionski sanduci, kamionskepoluprikolice, cestovna teretna vozila u sustavuRo-La odnosno kamioni, kamioni s polupri-kolicom, vuËna vozila sa sedlastom polupri-kolicom te druge intermodalne jedinice.

- Nekoliko rijeËi o kontejnerskimterminalima?

- Kopneni kontejnerski terminali kao mjestâna kojima se susreÊu cestovni i æeljezniËkipromet jesu zasebne infrastrukturne cjelinekoje u meusobnoj interakciji tvore jedinstveniprostor na kojemu se izvode prekrcajne usluge

izmeu viπe prijevoznih oblika. Svaki terminalmora biti opremljen s odgovarajuÊom manipu-lativnom mehanizacijom odnosno mobilnimpretovarnim strojevima, kolosijecima, ram-pama za utovar i istovar cestovnih vozila,ureenim cestovnim povrπinama za prihvatkontejnera i transporta hucke-pack, parkira-liπtem za kamione i πlepere, odlagaliπtima zatovarne jedinice kombiniranoga prijevoza teprateÊim sadræajima (prostorije za sluæbeterminala, za πpediciju, carinu i drugo).

- Na koji naËin se u Hrvatskoj odvijakombinirani prijevoz?

- U Hrvatskoj se kombinirani prijevoz odvijakao pomorski promet preko morskih lukaRijeka i PloËe (uglavnom je rijeË o prijevozukontejnerâ i uvjetno ga moæemo nazvatikombinirani prijevoz æeljeznica - more) te kaokopneni prijevoz intermodalnih transportnihjedinica (kontejneri, izmjenjivi kamionskisanduci i cjelokupna cestovna vozila sustava Ro-La) u uvozu, izvozu i provozu preko podruËjaRepublike Hrvatske te u unutarnjemu prijevozu.U prethodnome odnosno naknadnome dovozui odvozu intermodalnih transportnih jedinica dokopnenih kontejnerskih terminala i od njihsudjeluje i cestovni kamionski prijevoz.

Kao glavni nositelji kombiniranoga prije-voza u Hrvatskoj pojavljuju se Hrvatskeæeljeznice sa svojim prijevoznim kapacitetimate svojom terminalskom infrastrukturomkojom upravljaju preko svoje tvrtke kÊeri AGITd.o.o. - Agencije za integralni transport.

S obzirom na tehnologije koje se primje-njuju na podruËju Hrvatske, to se kombiniraniprijevoz odvija u dva osnovna oblika, i to kaokontejnerski prijevoz i kao uprtni prijevoz, tj.prijevoz hucke-pack.

- Kakav je udio kombiniranoga prije-voza u odnosu na transportno træiπte?

- Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskojse ukupna koliËina prevezenih roba kretala oko63 milijuna tonâ. U tome udio æeljezniËkoga

prijevoza iznosi oko 21 posto (u 2003. onotprilike iznosi 13.200.000 tona), a udio ces-tovnog prijevoza oko 47 posto. U prosjeku HÆpreveze oko 37.000 prijevoznih jedinica (TEU)na godinu. To znaËi da udio kombiniranogaprijevoza u ukupnome æeljezniËkome prometuiznosi oko osam posto, ako je taj udio izraæenbrojem poπiljaka, odnosno oko pet posto, akoje udio izraæen brojem prevezenih tona.

Kao operatori u organizaciji prijevoza tihpoπiljka sudjeluju Intercontainer - Interfrigos oko 65 posto, nacionalna kombi-druπtva soko 20 posto, HÆ-ova tvrtka kÊi AGIT d.o.o.s oko 10 posto i πpediteri s oko pet posto.

Ako govorimo o vrstama pojedinih to-varnih jedinica, treba reÊi to da se kontej-nerima preveze 70 posto tereta, kamionskimsanducima pet posto, a prijevoz Ro-La utranzitu iznosi 25 posto. Prema vrstamaprometa najveÊi postotak odnosi se nakopneni provoz koji Ëini 77 posto prometa,na uvoz i luËki provoz otpada po sedam posto,na izvoz πest posto, a na unutarnji prijevozsamo tri posto.

- ©to se u Hrvatskoj poduzima da bise u odnosu na ukupni æeljezniËki prometpoveÊao udio kombiniranoga prijevoza?

- Ako usporedimo udjele prijevoza u kom-biniranome prijevozu s ukupnim æeljezniËkimteretnim prijevozom u zemljama ËlanicamaEuropske unije, tada moæemo vidjeti to daudio kombiniranoga prijevoza u ukupnometeretnome prijevozu iznosi oko 25 posto (naæeljeznicama u Austriji 22 posto, na æeljez-nicama u Francuskoj 25 posto, na æeljez-nicama u NjemaËkoj 30 posto).

Razvojem kombiniranoga prijevoza uz pri-mjenu dræavnih poticajnih mjera, uz odreenaulaganja i organizacijsko-regulacijske mjere uHrvatskoj se u srednjoroËnome razdoblju moæepoveÊati udio kombiniranoga prijevoza uukupnom æeljezniËkom prijevozu s osam postona 12 posto do 2005, a u dugoroËnomerazdoblju na 15 posto do 2015. i na 20 postodo 2020.

Kontejnerski terminali i neki drugi kolodvorikoji su otvoreni za primitak i otpremu poπiljakakombiniranoga prijevoza povezani su smreæom brzih vlakova, dioniËkih vlakova iËvoriπnih teretnih vlakova koji u praviluomoguÊavaju dostavu kontejnerâ u kontej-nerski terminal Rijeka Brajdica u roku od 24sata. Isto vrijedi i u suprotnome smjeru kadase nakon istovara u kontejnerskome terminaluRijeka Brajdica razvoze kontejneri. Tommreæom vlakova u unutraπnjemu æeljez-niËkome prometu kopneni kontejnerski ter-minali u Osijeku, Zagrebu, SlavonskomeBrodu, Zadru i Splitu te kolodvori Vinkovci,

5


Virovitica, Naπice, Koprivnica i Varaædin pove-zani su s Lukom Rijeka. Posebnu pozornostHÆ posveÊuju nadzoru redovitosti voænje ipropisanoga sastava vlakova kao i pravo-dobnoj dopremi vagona za utovar kontej-nerskih poπiljaka u kontejnerskim terminalima.

U voznome redu za 2004. na relaciji Rijeka- terminal Soroksar u promet je uveden parkontejnerskih vlakova broj 42900 / 42901 kojiimaju masu od 1.400 tona i dugaËki su 500metara. Taj vlak iz Rijeke polazi u 3.53 sati, au terminal Soroksar stiæe u 9.19 sati sljedeÊegadana. Iz terminala Soroksar polazi u 00.46 sati,a u Rijeku stiæe u 00.32 sati sljedeÊega dana.

- Na koji naËin je u HÆ-u organiziranaprodaja prijevoznih usluga u kombi-niranome prijevozu?

- Prodaja prijevoznih usluga u kombi-niranome prijevozu odvija se u sklopu ProdajeHÆ-Carga odnosno u Odjelu za prodaju uslugau kombiniranome prijevozu. Marketinπkapolitika kreira se u HÆ-Cargu i u Korpo-rativnome marketingu HÆ-a. Politika cijenâ zakontejnerski prijevoz odreuje se u sklopukomercijalne politike koju HÆ-ova upravadonosi za svaku godinu.

Klijenti æeljezniËkih prometnih poduzeÊajesu operatori kombiniranoga prijevoza, anjihovi komitenti jesu πpediteri, proizvoaËarobâ, brodari i agenti pomorskoga prometa.Za svaki prometni pravac odnosno binomodreena je poslovodna æeljeznica koja u imeæeljeznicâ sudionica kontaktira s korisnikomprijevoza, prikuplja i obrauje upit, prikupljacijene od æeljeznica koje sudjeluju u tomeprijevozu, izrauje ponudu i posebni tarifnisporazum te ga servisira tijekom kalendarskegodine. Cijene prijevoza formiraju se na osnoviobraËunske intermodalne transportne jediniceUTI - 1, koja predstavlja imaginarnu tovarnujedinicu dugu 40 stopa i teπku viπe od 16,5tona. Diferencijacija cijenâ za konkretne vrstetovarnih jedinica vrπi se primjenom rasterakoeficijenata koji ovise o tome vrπi li se prijevoztovarene ili prazne prijevozne jedinice ITE, onjezinoj duæini u stopama te o njezinoj teæiniu tonama. Za formiranje cijena nije presudnavrsta robe u tovarnoj jedinici, osim opasnihtvari za Ëiji se prijevoz moæe zaraËunati dodatakna provozninu.

Cijena prijevoza odnosno povlastica dife-rencira se i prema vrstama relacija na kojimavlakovi prevoze teret. S obzirom na to razlikujuse terminalske relacije, unaprijed dogovorenerelacije i usitnjeni prijevoz. Cijene se mogudiferencirati i prema vrsti otpreme, pa takopostoje cijene za cjeloviti vlak, za grupevagona i za pojedinaËne poπiljke.

- Na koji naËin Hrvatske æeljezniceulaæu u kapacitete kombiniranogaprijevoza?

- Prema dostupnim podacima u proteklomrazdoblju u razvoj kombiniranoga prijevozaulagao je samo HÆ, i to fragmentarno. Od1999. uloæeno je u izradbu studije razvojakombiniranoga prijevoza, u popravak 12izmjenjivih kamionskih sanduka, u izgradnjuutovarno-istovarna rampi u sklopu pripremaza uvoenje vlakova Ro-La, u sanaciju platoau kontejnerskome terminalu Split Predgrae,u izradbu izvedbenoga projekta za terminal Ro-La u kolodvoru SpaËva, u izgradnju prototipaniskopodnoga vagona za prijevoz cestovnihteretnih vozila prema sustavu Ro-La.

Za srednjoroËno razdoblje od 2003. do2007. predviena su ulaganja u nabavku 50niskopodnih vagona sustava Ro-La, u zavr-πetak izgradnje terminala Ro-La u kolodvoruSpaËva, u nabavu 40 komada dvoosovinskihi 80 komada Ëetveroosovinskih vagona zaprijevoz kontejnera i izmjenjivih kamionskihsanduka, u nabavu mobilnoga ureaja zamanipulaciju teπkim intermodalnim jedinicamai viliËara za manipulaciju praznim inter-modalnim jedinicama te u izradbu projektnedokumentacije za izgradnju kontejnerskihterminala u »akovcu, Koprivnici i Osijeku teRTC-centra u Zagreb RK.

- OËekuje li se u Hrvatskoj rastkontejnerskoga prijevoza?

- Razvoj kontejnerskoga prijevoza u Hrvat-skoj ovisi prije svega o razvoju i o proizvodnjite o potrebama industrije i trgovine zaprijevozom roba koje su pogodne za primjenusuvremenih transportnih tehnologija. OËeki-vana stopa rasta ovisi o razvoju ukupnih eko-nomskih odnosa izmeu Hrvatske i njezinaokruæenja, a predvia se da Êe ona iznositioko pet posto na godinu.

- Postoje li u HÆ-u kakvi novi projektikoji se odnose na tu vrstu prijevoza?

- Prema zahtjevu ICF-a Basel za 2004izraen je poseban tarifni sporazum izmeu

HÆ-a i Maarskih dræavnih æeljeznica (MÁV)za uvoenje kontejnerskoga vlaka koji imamasu od 1.350 tona, a dugaËak je 500 metarana relaciji Rijeka Brajdica - BudimpeπtaIntermodalni logistiËki centar (BILC). Taj vlakvozio bi jednom na tjedan u oba smjera. Nazahtjev operatora kombiniranoga prijevoza≈Crokombi« i ≈Hungarokombi« izraen jeposeban tarifni sporazum za 2004. za cjelovitivlak koji ima masu od 1.350 tona i dugaËakje 500 metara, a koji takoer vozi na relacijiRijeka - Budimpeπta.

»eπki operator i vlasnik kontejnerskihterminala ≈Metrans« zatraæio je izradbu poseb-nih tarifnih sporazuma za cjelovite vlakovekontejnerskoga prijevoza na relacijama RijekaBrajdica - Budimpeπta Intermodalni logistiËkicentar (BILC), Rijeka Brajdica - Györ (MAV) iRijeka Brajdica - Dunajska Streda (ÆSSK).

PoduzeÊe ≈Metrans Danubia« je kao inter-modalni operator vlasnik kontejnerskih termi-nala u »eπkoj, SlovaËkoj i Maarskoj, a prire-uje prijevoz cjelovitih kontejnerskih vlakova kojidunavska pristaniπta u Maarskoj i SlovaËkojpovezuju s Pragom i sjevernomorskim lukamaBremerhavenom i Hamburgom.

U 2004. nastavit Êe se isporuka dvoosovin-skih i Ëetveroosovinskih vagona za kombiniraniprijevoz. U prvome redu ti vagoni koristit Êese za nove projekte kontejnerskih vlakova i zaotpremu grupâ vagonâ iz kolodvora RijekaBrajdica prema Maarskoj i Srbiji i Crnoj Gori.U tijeku su komercijalne aktivnosti na projektuuvoenja vlaka s prijevozom kontejnera narelaciji Rijeka - Beograd. Te aktivnosti pro-vode se u suradnji s HÆ-ovom tvrtkom kÊeriAGIT d.o.o. i ÆIT-om Beograd, a ogledaju seprije svega u nalaæenju povoljnijih cijena zaprijevoz teπko tovarenih kontejnera koji sudugaËki 40 stopa.

B. Udier

TEMA BROJA

6


TEMA BROJA

7

Jedno od prepoznatljivih druπtavakoja su u stopostotnome vlasniπtvuHrvatskih æeljeznica svakako je AGITd.o.o. Iz godine u godinu to poduzeÊebiljeæi pozitivne poslovne rezultate, a ibavi se poslom koji je u trendu sa suvre-menim stremljenjima u prijevozu roba.Osnova djelatnosti poduzeÊa AGITd.o.o. jest organizacija prijevoza kontej-nerâ æeljeznicom iz hrvatskih luka doterminala u unutraπnjosti zemlji (tzv. ser-vis ≈in land«) i obratno, zatim prekrcaj,skladiπtenje te doprema do krajnjih koris-nika (≈door to door«). U svome sastavuHÆ je uz zagrebaËki terminal koji je naj-opremljeniji razvijala i terminale u Splitui Osijeku.

Kontejnerski terminal na IstoËnomekolodvoru otvoren je 1985. kao neπtonovo u ondaπnjemu ÆeljezniËko-trans-portnome poduzeÊu (ÆTP) Zagreb. »etirigodine poslije na skuËenome prostoru isa skromnom mehanizacijom na tometerminalu ostvaren je rad od 17.000TEU-a. Do izraæaja je doπao geopro-metni poloæaj Zagreba kao najkraÊe vezeizmeu Austrije, Maarske, »eπke i Slo-vaËke te mora. ©irenje posla i odluËnostondaπnje HÆ-ove uprave 1992. rezul-tirali su izgradnjom kontejnerskoga ter-minala u VrapËu. U to vrijeme izgradnjaterminala bila je velika investicija.

Godine 1993. AGIT d.o.o. izdvaja seiz sastava Hrvatskih æeljeznica i poËinjeraditi kao druπtvo ograniËene odgo-vornosti koje se bavi organizacijomkontejnerskoga prijevoza u Hrvatskoj.Terminal u VrapËu ima ukupnu povrπinuod 41.000 m2 od kojih je 25.000 m2

ukupna manipulativna povrπina. Trikolosijekâ dugaËka su od 550 do 580metara. Ugraena je snaæna mehani-zacija od kojih dvije hidrauliËne dizaliceimaju nosivost 400 KN odnosno 420KN, a krajem mjeseca travnja 2004.oËekuje se dolazak modernoga stroja zapretovar kontejnerâ. Na terminalu seizvodi pretovar, prihvat i deponiranjekontejnerâ i izmjenjivih kamionskih san-duka te punjenje i praænjenje kontejnerâ.Korisnik moæe dobiti usluge prikljuËivanja

AGIT d. o. o.

Kontinuirano pozitivni poslovni rezultati

Porast rada u luci Rijeka pozitivno se odražava na rad HŽ-ovetvrtke kćeri AGIT d. o. o. koja svoju uslugu organiziranja kombi-niranoga prijevoza u zemlji u najvećoj mogućoj mjeri nastojiprilagoditi zahtjevima korisnikâ te nastoji biti konkurentna cestov-nim prijevoznicima. Uz to, europske tendencije ograničavanjakamionskih prijevoza pogodovat će poslovanju AGIT-a.

frigo kontejnera, pretovara, skladiπtenjai distribucije komercijalne robe te iznaj-mljivanja skladiπnoga prostora.

Oduvijek je poslovanje kontejner-skoga terminala u VrapËu bilo uskopovezano s razvojem kontejnerskogaprijevoza u luci Rijeka i s radom rijeËkogaterminala. No, Domovinski rat i teπkoÊeu poslovanju hrvatskih brodara ≈Croatialinea«, koji je propao u potpunosti, i≈Jadroplova«, koji je prestao prevozitikontejnere do Rijeke, odrazili su se naposlovanje AGIT-a. S obzirom na to daje Rijeka proglaπena zonom ratnoga ri-zika, to su osiguravajuÊa druπtva pove-Êala premije osiguranja i dvije godinekontejneri nisu stizali u Luku Rijeka.Tako su u jednome razdoblju kontejneri,najËeπÊe do Zagreba, umjesto iz Rijekestizali vlakom iz Livorna, Kopra, Genovei La Spezie. Sve to osjetilo se na poslo-vanju AGIT-a.

Ono πto u ovome trenutku svakakoohrabruje jest buenje luke Rijeka. Pok-retanje prikljuËnoga prijevoza (≈feederservis«) ≈Loπinjske plovidbe« i povezivanjes lukama Gioa Taurom i La Valletomnajavilo je bolje dane. Od ove godine uRijeku uplovljavaju i veliki kontejnerskibrodovi matice.

Od dolaska brodova u rijeËku lukuHrvatske æeljeznice i AGIT d.o.o. nastojeπto viπe kontejnerâ skrenuti na prijevozæeljeznicom. Zbog toga je formirana iposebna, tzv. ≈feeder tarifa«. Tako jecijena prijevoza æeljeznicom i kopnenogaservisa konkurentna prijevozu cestom.Uz to AGIT d. o. o. vrlo dobro suraujesa svim brodskim agentima (≈Garma«,≈Transadria«, ≈Jadroagent«, ≈Trimare«).Zbog toga se danas i viπe od polovicekontejnerâ koji stiæu u Rijeku, premaZagrebu i Osijeku prevozi æeljeznicom.Uvoenjem izravnoga vlaka koji vozi izRijeke prema Zagrebu te kvalitetnimservisom u kontejnerskome terminaluVrapËe, usluga se kvalitetom, brzinom icijenom uspjela pribliæiti kamionskomeprijevozu. Sve to rezultiralo je poveÊa-njem rada u 2003.

Europska iskustva govore o tome daje prijevoz kontejnerâ æeljeznicom isplativ

na udaljenostima koja su veÊa od 300kilometara. Udaljenost izmeu Zagrebai Rijeke iznosi 220 kilometara i zahva-ljujuÊi posebnoj, povlaπtenoj tarifi, polo-vica kontejnera ipak se prevozi æeljez-nicom. Danas strankama i nije u tolikojmjeri presudna cijena, veÊ kvalitetausluge i moguÊnost prijevoza od vratado vrata. AGIT d.o.o. nastoji se prilago-diti takvim træiπnim potraæivanjimamaksimalno. Osluπkivanje træiπta morabiti stalno, a posebice kod veÊih koris-nika. Cestovni prijevoznici vrlo su prila-godljivi, a sa æeljezniËkim prijevoznicimaugovori se potpisuju na godinu i svakapromjena zahtijeva prolazak sloæene pro-cedure.

Veliki napori uloæeni su u to da se izKopra kontejneri dovoze do Zagreba.Postignute su konkurente cijene, aliostaje problem prekratkoga roka (sedamdana) za povrat praznoga kontejnera doKopra. Relativno malen broj prevezenihkontejnera iz luke PloËe posljedica jevisokih cijena prijevoza u ÆFBIH,nedostatka terminalâ i pretovarne meha-nizacije te konkurencije kamionskihprijevoznika.

U ne tako dalekoj buduÊnosti AGITd.o.o. poslovat Êe na jedinstvenoj lokacijina Ranæirnome kolodvoru. Naime, u tokuje izradba idejnoga projekta kontej-nerskog terminala i terminala RoLa Ran-æirni kolodvor. Na tu lokaciju preselila bise uprava AGIT-a koja se nalazi naIstoËnom kolodvoru te na KT VrapËe.

Branimir ButkoviÊ

ŽELJEZNIČAR, TRAVANJ 2004.8

TEMA BROJA

Nakon dugotrajnih priprema 14. srp-nja 1997. osnovano je hrvatsko nacional-no druπtvo za organizaciju kombiniranogaprijevoza Crocombi. U mjesecu travnju1998. druπtvo je upisano u registar Trgo-vaËkoga suda u Zagrebu. Kao osnivaËijavljaju se poduzeÊâ iz djelatnosti æeljez-niËkoga i cestovnoga prometa te πpediterii terminali. ÆeljezniËki osnivaËi odnosnoHrvatske æeljeznice i HÆ-ova tvrtka kÊiAGIT d.o.o. imaju 34 posto udjela, adruge dvije grupacije po 33 posto udjela.NajveÊi pojedinaËni dioniËar su Hrvatskeæeljeznice s 22 posto udjela. Kao dioniËariiz djelatnosti cestovnoga prometa javljajuse ≈»azmatrans«, TTI Mestra iz Varaædin-skih Toplica, Elizabet transporti izJalæabeta, ≈Petrinec tarnsport« iz Lipov-ljana i ≈VarjaËiÊ« iz Krapine. U treÊojgrupaciji su ≈Zagrebπped«, ≈Croatiaπped«,≈Krapinaπped«, ≈Robni terminali«, ≈Pri-maco« iz Zagreba i ≈PreseËki« iz Krapine.Temeljna ideja je ta da osnivaËi imajupodjednako uËeπÊe u osnivaËkome kapi-talu kako bi se uklonila nelojalna konku-rencija meu uËesnicima u kombinira-nome transportu.

Druπtvo posluje na træiπnim principimai posljednje tri godine ostvaruje pozitivanfinancijski rezultat. Osnovna djelatnostdruπtva je nepraÊeni uprtni prijevoz (orga-nizacija prijevoza kontejnerâ, izmjenjivihkamionskih sanduka i poluprikolica vla-kom i kamionom) te praÊeni uprtni prije-voz (prijevoz RoLa, organizacija prijevoza

Crocombi

Očekuje se pokretanje vlaka RoLaCrocombi je nacionalno poduzeće koje se bavi organizacijom

me�unarodnih kombiniranih transporta. Europske tendencije pogodujurazvoju kombiniranih prijevoza i dobra organizacija takve uslugepreduvjet je uspjeha. Pred ostvarenjem je ideja o pokretanju hrvatskogavlaka RoLa u kojemu poduzeće vidi svoju šansu za daljnje tržišno širenje.

kamiona vlakom). Prijevozno podruËjeiskljuËivo je organizacija meunarodnihprijevoza.

Osim temeljnoga kapitala Crocombinema vlastite imovine pa se koristisredstvima, opremom i radnom snagomugovornih partnera. Druπtvo je prisutnona svim hrvatskim kontejnerskim termi-nalima, a na meunarodnoj razini razvijenisu partnerski odnosi s ≈Adriakomijem« izLjubljane i ≈Okombijem« iz BeËa.

Kombinirani prijevoz za cilj ima pove-zivanje dviju ili viπe prometnih grana uneprekinuti transportni lanac. Pri tome senaglaπavaju komparativne prednosti i snagapojedinih prometnih grana te se omo-guÊava njihovo najracionalnije koriπtenje.Tako se na primjer pogodnosti æeljezniË-koga prometa koriste kod prijevozamasovnih koliËina tereta na velike udalje-nosti, dok se u lokalnome prijevozu koristifleksibilan kamionski prijevoz.

Na srednjim i duljim relacijama u razvi-jenim zapadnim zemljama i u tranzicijskimzemljama kombinirani prijevoz subven-cionira se kao prijevoz buduÊnosti. Hrvat-ski nacionalni kombi-prijevoznik nedobiva dræavnu potporu. Veliki novaculaæe se u razvoj suvremenih tehnologijakombiniranoga prijevoza.

Specijalizirana poduzeÊa koja se baveorganizacijom kombiniranoga prijevozanazivaju se operatorima kombiniranogaprijevoza. U Europi su najveÊa takvadruπtva ≈Inercontainer - Interfrigo« izBasela te UIRR - Meunarodno udruæenjeza kombinirani prijevoz æeljeznica - cestaËije je sjediπte u Bruxellesu. UIRR jeosnovan 1970. i obuhvaÊa sedamnaestprijevoznikâ (operatora) koji pokrivaju 65posto træiπta europskoga kombiniranogaprijevoza. U 2002. u domaÊemu imeunarodnome prijevozu kontejneraËlanice UIRR-a prevezle su 4,5 milijunakontejnerâ (TEU). Polovicu toga prijevozaostvarila su najveÊa druπtva, i to πvicarski≈Hupac«, njemaËki ≈Kombiverkehr«,austrijski ≈Okombi« i talijanski ≈Cemat«.»lanice UIRR-a koriste jedinstveni tovarnilist koji poπiljku prati bez obzira na to ukojoj se zemlji ona nalazi i kojim seprijevoznom sredstvom prevozi. Takoer,stvara se jedinstveni sustav prijenosapodatakâ. Od 1999. i Crocombi je ËlanUIRR-a, Ëime je ostvaren niz pogodnosti.»lanstvo u UIRR-u omoguÊava pristuprazliËitim izvorima sredstava koja supredviena za projekte koji se financirajuiz budæeta Europske unije, partnerstvo sdevetnaest europskih kombi-druπtava i


TEMA BROJA

9

pripadajuÊih æeljezniËkih uprava, razmje-nu informacijâ kroz stalne kontakte,razmjenu informacijâ o primjeni novihtehnologija i drugo.

Put u EuropuHrvatska ima povoljan prometno-

zemljopisni poloæaj. Nalazi se na dodir-nom podruËju triju velikih europskihregija: panonskoga, mediteranskoga iprijelaznoga planinskog podruËja. Hrvat-skim podruËjem prolaze dva vaænaeuropska transeuropska pravca, i touzduæni pravac koji povezuje europskezemlje s Bliskim istokom i popreËni pravackoji povezuje BaltiËko more s Jadranskimmorem. UsjeËenost u kopno Jadranskomemoru odnosno Hrvatskoj daje iznimnoprometno znaËenje u Europi.

Kroz Hrvatsku prolaze tri vaænapaneuropska prometna koridora, i to V.paneuropski prometni koridor, VII.paneuropski prometni koridor i X.paneuropski prometni koridor. Cro-combi posluje na V. i X. paneuropskomeprometnome koridoru. Peti prometnikoridor povezuje Veneciju preko Trsta,Ljubljane i Budimpeπte s Lvovim, a B-ogranak toga koridora povezuje Rijekupreko Zagreba s Budimpeπtom.

U luci Rijeka modernizacija kontejner-skoga terminala bila je preduvjet tomuda brodari dou u Rijeku. Poπto su krajem2002. montirana dva prekrcajna mosta,kapacitet prekrcaja poveÊan je s 20 na80 kontejnera na sat, πto je konkurentnokapacitetima sjevernojadranskih luka.

U cilju pojednostavljivanja procesamanipuliranja velika svjetska brodarskapoduzeÊa uvela su kontejnerski teretniprijevoz. S obzirom na to da nije racio-

nalno to da brodovi s od 2.000 do 3.000kontejnerâ uplovljavaju u svaku luku, tosu brodari odredili nekoliko glavnih lukaza ukrcaj i iskrcaj kontejnerâ. Na Medite-ranu su to luke Malta, Gioia Tauro iTaranto. S manjim lukama te luke pove-zane su prikljuËnim prijevozom, tzv.≈feeder-linijama«. Hrvatski brodar ≈Loπinj-ska plovidba« ima tjednu ≈feeder-liniju«Rijeka - PloËe - Bar - Taranto - Malta -Gioia Tauro i prikljuËni prijevoz Rijeka -Piraeus - PloËe. Brodar CMA-CGM i UFSpokrenuli su svoje prikljuËne prijevozekrajem mjeseca listopada 2003.

Daljnjemu razvoju kontejnerskogaprijevoza u Rijeci pogodovao je ugovor svodeÊim izraelskim i svjetskim brodaromZim Israel Navigation Co. Tako sada uRijeku na tjedan uplovljavaju brodovi maticekoji imaju kapacitete do 3.000 kontejnerâ.Na taj naËin Rijeka je dobila izravnu vezu snajveÊim lukama Dalekoga istoka, Amerikei Kanade. Osim toga sedam brodova maticakoji imaju kapacitet od 2.400 kontejnerâtjedno Rijeku povezuju s kineskim lukamaHong Kong, Chivan i Xiamen.

Uz veliku podrπku HÆ-a, Luke Rijeka iLuËke uprave, a slijedom dogaanja uLuci Rijeka, Crocombi je u mjesecu lipnju2003. s maarskim partnerom ≈Hunga-rokombijem« pokrenuo tjedni kontejner-ski vlak na relaciji Rijeka - Budimpeπta -Rijeka. RijeËka trasa za 20 posto jejeftinija od konkurentnih servisa na sjever-nome Jadranu uz optimalno vrijemeputovanja od oko 24 sata. ZahvaljujuÊidobroj propusnosti graniËnih prijelaza iminimalnome zadræavanju robâ na dræav-nim granicama, to se rijeËkim pravcemroba prevozi jednakom brzinom kao i naprometnim pravcima u Europskoj unijigdje nema graniËnih prijelaza.

Deseti paneuropski prometni koridorspaja Salzburg preko Ljubljane, Zagreba iBeograda sa Solunom. A-ogranak X.paneuropskoga prometnoga koridorapovezuje Graz preko Maribora sa Zagre-bom. Na najvaænijemu hrvatskome koridoruCrocombi uz suradnju s ≈Adriakombijem«i ≈Okombijem« za kamionske prijevoznikeiz Hrvatske obavlja organizaciju prijevozakamionâ vlakom, i to na relacijamaLjubljana - Salzburg i Maribor - Wels. Tajprijevoz odvija se tzv. tehnologijom Hucke-pack ili tehnologijom RoLa (skraÊenica zaRollende Landstrasse ili kotrljajuÊu cestu).Bit te tehnologije je u tomu da se cjelovitacestovna vozila prijevoze na æeljezniËkimvagonima s jednim vagonom za vozaËe.

Vlak RoLa sastoji se od 17 do 20niskopodnih vagona na koje se prekorampe ukrcavaju kamioni. Prednost tak-voga prijevoza je ta da nema pretovara,vozaË prati poπiljku i obavlja sve carinskeformalnosti, rastereÊuju se prometnice,veÊa je sigurnost jer se vozaËi odmaraju inije potrebna cestovna dozvola za prije-voz kroz zemlju.

Ideja o vlaku RoLa koji Êe iz Hrvatskevoziti prema zapadnoeuropskim zemlja-ma prisutna je veÊ dulje vrijeme i ovegodine stvoreni su preduvjeti da se to iostvari. U sklopu projekta modernizacijeHÆ-a predviena je izgradnja 50 nisko-podnih vagona do 2007. Do mjesecalipnja 2004. iz HÆ-ove tvrtke kÊeri Radio-nica æeljezniËkih vozila d.o.o. »akovectrebalo bi biti isporuËeno 16 niskopodnihvagona za prijevoz kamiona.

Austrijsko druπtvo ≈Okombi« zaintere-sirano je za organizaciju takvog prijevozaiz Hrvatske te zajedno s Crocombijemradi na tome projektu. Kada je Slovenijaue u sastav EU-a, poveÊat Êe se brojdozvolâ za tranzit preko Austrije za slo-venske prijevoznike pa Êe tako u pitanjedoÊi opstanak postojeÊih linija iz Ljubljanei Maribora preko Austrije.

Hrvatski vlak RoLaOËekuje se da Êe hrvatski vlak RoLa

poËeti voziti tijekom mjeseca listopada2004. Pri tome je kljuËna pravodobnaisporuka 16 vagonâ. Posao bi poËeo sparom vlakova (jutarnji i veËernji). Vlakovibi vozili od Zagreba do Salzburga i Welsau Austriji. Nakon promocije projekta uTurskoj, projekt Êe se prezentirati i uGrËkoj, Maarskoj, Bugarskoj, Rumunj-skoj, Makedoniji, BIH i Srbiji.

Branimir ButkoviÊ


TEMA BROJA

VeÊ u nekoliko navrata u listu≈ÆeljezniËar« pisali smo o rijeËkoj lucii o nastojanjima njezinih zaposlenikada poveÊaju prekrcaj tereta te da nataj naËin postignu bolji financijski igospodarstveni uËinak kako za sebetako i za druge u lancu prijevoznihusluga. Rezultati tih aktivnosti nemogu se uoËiti tako brzo jer supovezani s mnogim Ëimbenicima uzemlji i izvan nje, no oni su ipak izgodine u godinu sve bolji i pruæajuoptimizam za buduÊnost.

Oæivio kontejnerski prikljuËniprijevoz

Gospodin Goran Manfred,predsjednik Uprave Jadranskihvrata, tvrtke kÊeri Luke Rijeka d.d.koja je od luËke uprave Rijeka dobilakoncesiju za rad na kontejnerskometerminalu u Brajdici, rekao nam jeto da su modernizacija Luke Rijeka isuvremeno prometno okruæenje na

Iz Kontejnerskoga terminala Luke Rijeka u Brajdici

Oživio kontejnerski promet

Poπto je 1999. Luka Rijekapokrenula uslugu kontejner-skoga prikljuËnoga prijevoza(feeder service), koju je prijenudio linijski brodar ≈Croatialine«, te je na relaciji Rijeka -PloËe - Bar - Gioa Tauro - Maltai obratno uvedena stalna brod-ska linija ≈Loπinjske plovidbe«,rijeËka luka ukljuËila se umediteranski kontejnerskisustav. Ubrzo je porastaokontejnerski prijevoz, a i stranibrodari i vodeÊi operatoriprikljuËnoga prijevoza poka-zuju sve veÊe zanimanje za tajprometni pravac. S obzirom nato da je porastao promet nakontejnerskome terminalu uBrajdici, to je porastao i æeljez-niËki prijevoz pa je od sredine2003. na relaciji Rijeka -Budimπpeπta - Rijeka uveden iposeban kontejnerski vlak.

domaÊemu i meunarodnome træiπtuponovno aktualizirali rijeËki promet-ni pravac, a posebice kontejnerskiprijevoz za maarsko træiπte i za træiπ-te u Srbiji i Crnoj Gori.

Godine 1999. u svoju ponuduLuka Rijeka uvela je uslugu prikljuË-noga prijevoza (feeder service), kojuje nudio i linijski brodar ≈Croatia line«i njegov stalni kontejnerski servis kojije rijeËku luku povezivao s mnogimsvjetskim lukama, ali je on u meu-vremenu prestao djelovati.Tada je na relaciji Rijeka - PloËe -Bar - Gioa Tauro - Malta i obratnokontejnerski prikljuËni prijevozobavljao samo jedan manji brod, ito brod ≈Lipa« koji je u vlasniπtvu≈Loπinjske plovidbe«. Poslije su se utaj prikljuËni prijevoz ukljuËila joπ dvamanja broda istoga brodarskogapoduzeÊa.

Stalni prikljuËni prijevoz obavlja ifrancuska tvrtka ≈CMA - CGM« tena relaciji Rijeka - Kopar - Ancona iobratno ciparska tvrtka ≈UnitedFeeder Services« iz Limassola. Odmjeseca srpnja 2003. prikljuËni

prijevoz obavlja i vodeÊi izraelskibrodar ≈Zim line«, koji je rijeËku lukuukljuËio u svoju stalnu brodsku linijumatiËnih brodova koji plove odsjevernoga Jadrana do Haife.Takoer, od kraja 2003. u kontej-nerski prijevoz preko terminala uBrajdici ukljuËio se i novi brodar≈Adriatic China Direkt« koji sa svojihsedam kontejnerskih matiËnihbrodova redovitom tjednom brod-skom linijom spaja Rijeku i drugesjevernojadranske luke

Gospodin Goran Manfred rekaonam je i to da je poveÊani kontej-nerski pretovar rezultat svih dosadaπ-njih aktivnosti i projekata. Godine2001. ukupni promet preko rijeË-koga terminala iznosio je 12.711TEU-a, 2002. 15.215 TEU-a,2003. veÊ 28.205 TEU-a, a u prvatri mjeseca 2004. 11.045 TEU-a πtoje blizu ukupnoga prometa prekorijeËkoga terminala koji je bioostvaren 2001. Ti podaci odnose sesamo na promet preko terminala uRijeka Brajdici. Ukupni prikljuËniprijevoz, u koji su ukljuËene i luke


TEMA BROJA

11

U kolodvoru Rijeka Brajdica sastavljeni blok-kontejnerski vlakovi čekaju na otpremu.

Tijekom 2003. na kontejnerskometerminalu u Rijeka Brajdici bilo je

manipulirano ukupno 28.205 TEU-a, a uprva tri mjeseca 2004. 11.045 TEU-a.

PloËe i Bar, u 2003. iznosio je oko50.000 TEU-a.

U 2004. promet bi trebao biti veÊinego lani, a to uostalom dokazuju ipodaci o pretovaru u prva tri mjesecaove godine. Posebice je vidljiv veÊipromet iz Maarske i za Maarsku,a u posljednje vrijeme oæivljava ipromet prema Beogradu odnosnoSrbiji i Crnoj Gori.

Kontejnerski vlak Rijeka -Budimpeπta - Rijeka ponovno

u prometu

Predsjednik Uprave Jadranskihvrata d.d., g. Manfred, rekao je daje takvo poveÊanje opsega radauvjetovalo to da se na relaciji Rijeka- Budimpeπta - Rijeka u prometponovno uvede cjeloviti kontejnerskivlak. Taj vlak nije vozio desetakgodina. U oba smjera taj cjelovitikontejnerski vlak vozi samo jednomna tjedan, ali i viπe puta ako je topotrebno. S obzirom na dolazakbrodova u luku, pojedine vagonskepoπiljke kontejnera otpremaju se idrugim danima u tjednu.

Uvoenje u promet cjelovitogakontejnerskoga vlaka rezultat jeaktivne suradnje svih sudionika uprometnome lancu, i to HÆ-a

odnosno HÆ-Carga, poduzeÊâ≈Crocombi« i ≈Hungarocombi« teLuke Rijeka. Taj vlak omoguÊuje bræiluËko-æeljezniËki tranzit roba iapsolutnu konkurentnu uslugu.ZahvaljujuÊi dobroj propusnostigraniËnih prijelaza i minimalnomezadræavanju roba na dræavnimgranicama, na rijeËkome pravcubrzina teretnoga prijevoza jednakaje onoj koju imaju prometni pravciunutar Europske unije bez graniËnihprijelaza. S obzirom na to da je dobrokoordiniran s brodskim linijama, totaj vlak Rijeci znaËi otvoren tranzitniput do Budimpeπte i V. paneurop-skoga koridora te dalje do srediπnjeEurope.

Udio æeljezniËkoga prometa usveukupnome kontejnerskomeprijevozu preko rijeËkoga terminalasigurno ne zadovoljava jer veÊi diotereta prevoze kamioni. No, to Êese polako mijenjati te Êe u njemu sveviπe sudjelovati i æeljeznica. Naravno,to ovisi o viπe Ëimbenika, a posebiceo voznoj brzini, o cijeni prijevoza i o

voænji od vrata do vrata, kojepoπiljatelj odnosno primatelj robejako cijeni te Êe se i æeljeznica i drugisudionici toga prometnoga lancamorati prilagoditi tome.

Na kraju razgovora g. GoranManfred, predsjednik Uprave Ja-dranskih vrata d.d., tvrtke kÊeri LukeRijeka, rekao je to da je suradnja sHÆ-ovom upravom odnosno HÆ-Cargom jako dobra. Isto to vrijediza njihove predstavnike u Rijeci i ukolodvoru Rijeka Brajdica prekokojih se taj prijevoz neposrednoostvaruje. To je jamstvo tomu da Êeu teretnome prijevozu rijeËka lukanastaviti konkurirati europskimprometnim smjerovima.

Godine 2003. u Rijeka Brajdiciæeljeznicom je bilo manipuliranoukupno 6.239 kontejnerskih jedi-nica, i to 3.405 u otpremi te 2.834u prispijeÊu. U prva tri mjeseca2004. ukupno je bilo manipulirano1.100 TEU-a.

Rudi Belovari


MODERNIZACIJA

Dana 15. travnja 2004. u pratnjidogradonaËelnika Zagreba, g. Mila-na BandiÊa, dræavnoga tajnika zapromet, g. Draæena Bregleca,predsjednika Uprave TÆV-a ≈Gre-delj«, g. Ivana ToliÊa, zamjenikapredsjednika Uprave HÆ-a, g. Re-nea ValËiÊa, te drugih nazoËnihgostiju i mnogobrojnih predstavnikâsredstava javnoga priopÊavanjapredsjednik RH Stjepan MesiÊ obi-πao je proizvodne hale TÆV-a ≈Gre-delj« i unutraπnjost moderniziranogavagona za spavanje serije WL.

Na prigodnoj sveËanosti u pros-torima TÆV-a ≈Gredelj« nazoËnimase prvi obratio predsjednik UpraveTÆV-a ≈Gredelj« Ivan ToliÊ, koji jepodsjetio na to da ove godinetvornica slavi 110-u obljetnicu radate je istaknuo tehnoloπke i proizvod-ne moguÊnosti TÆV-a ≈Gredelj« napodruËju odræavanja i razvojaæeljezniËkih vozila.

KraÊim prigodnim govoromnazoËnima se obratio zamjenik

Prezentiran vagon za spavanje WL

Vrhunski proizvod

Dana 15. travnja 2004. u Tvorniciželjezničkih vozila »Gredelj« unazočnosti predsjednika RepublikeHrvatske, g. STJEPANA MESIĆA,prezentiran je prvi od deset rekon-struiranih i moderniziranih vagonâza spavanje serije WL.

Predsjednik Mesić u razgovoru s novinarima

Spavaći vagon

predsjednika Uprave HÆ-a, g. ReneValËiÊ, koji je podsjetio na nekeproizvode TÆV-a ≈Gredelj«, i to,meu ostalim, na prvi aluminijskivlak koji je sagraen 60-ih godinaproπloga stoljeÊa. Pored moder-nizacije i remonata koje je TÆV≈Gredelj« izveo do sada, toga danapred nazoËnima su bila i dva vrhun-ska remontna proizvoda, koji Êeputnicima pruæiti vrhunsku udob-

nost, i to vagon za spavanje serijeWL i putniËki vagon prvoga razredaserije At. Projekt HÆ-ove moderni-zacije bio je prigoda i TÆV-u ≈Gre-delj« da se restrukturira. U protekletri godine TÆV ≈Gredelj« se i tehno-loπki i kadrovski osuvremenio te muje to i omoguÊilo da izvede takvuzahtjevnu rekonstrukciju i moderni-zaciju vagona.

Predsjednik RH, g. Stjepan MesiÊ,rekao je to da ta prezentacija svjedoËio velikim moguÊnostima hrvatskeindustrije, koja bi kod nuenja svojihproizvoda trebala pokazati viπeagresivnosti. Svoje znanje hrvatskaindustrija pokazuje i na tome pri-mjeru jer je u vagone uloæeno 80posto domaÊe pameti. Da bi se us-pjelo i na vanjskome træiπtu, po-trebno je osmisliti zajedniËki nastupsvih subjekata koji sudjeluju uizgradnji tih vlakova, i to od izgradnjevlakova do njihova plasmana natræiπte. Predsjednik MesiÊ rekao je ito da je za obilaska vagonâ imaoosjeÊaj da su graeni po avionskomestandardu. Tom prigodom podsjetioje na svoj nedavni sluæbeni posjetLibiji te je iznio podatak da ta dræavagradi impresivnih 4.000 kilometaraæeljezniËkih pruga na kojima Êetrebati voziti vlakovi. To je hrvatskim


MODERNIZACIJA

13

Unutrašnjost spavaćeg vagona

proizvoaËima prigoda za to da sezajedniËkim agresivnijim nastupomukljuËe u taj vaæan posao. To pakznaËi da hrvatsko gospodarstvomora izraditi cjelokupni nastupniprogram te da ne moæe svatko iÊi zasebe. Proizvodi poput vagona zaspavanje serije WL dokaz su toga dase hrvatska privreda moæe natjecatisa svjetskom, rekao je na krajugovora predsjednik MesiÊ.

Prezentirani rekonstruiranivagoni za spavanje serije WL

Po kvaliteti i udobnosti rekonstrui-rani i modernizirani vagoni za spa-vanje serije WL ne zaostaju za sliË-nim vagonima u razvijenim europ-skim zemljama te zadovoljavaju svevaæeÊe propise u meunarodnomeæeljezniËkome prometu. Vagon imarecepciju, jedanaest odjeljaka, dvaWC-a i klimatiziran je u potpunosti.Ima sustav za pitku vodu i vatrodo-javni sustav. Vrijednost radova zasvih deset vagonâ je oko 70 milijunakunâ, a prvih pet vagonâ bit ÊeisporuËeno do mjeseca lipnja 2004.Prvi vagoni vozit Êe na relaciji Zagreb- Zürich, a ostali Êe se ukljuËiti u pro-met na relacijama Zagreb - Müncheni Zagreb - Split, a u ljetnim mjese-cima i na relaciji Rijeka - München.

Modernizirani vagon za spavanjenudi i nove usluge. Na recepciji senalazi pratitelj koji je interfonompovezan sa svakim odjeljkom. Ucijenu posteljnoga dodatka ukljuËenisu i jutarnji obrok i piÊe, higijenskiset te novine za putnike u odjeljcimaza jednu osobu. Na recepciji putni-cima se nudi dodatna hrana i napitci,a mogu posuditi i dnevne novine.

Proizvodne moguÊnosti TÆV-a≈Gredelj«

Za Hrvatske æeljeznice TÆV ≈Gre-delj« projektirao je i sagradio prototipklimatiziranoga putniËkoga vagonaserije Bt (1996. i 1997.), sagradio jeputniËke klimatizirane vagone serije Btkoji su prilagoeni prijevozu invalidau kolicima (1998. i 1999.) te je dovrπioizgradnju 12 putniËkih vagona prvogarazreda serije At (2003.).

Tvornica æeljezniËkih vozila ≈Gre-delj« ostvarila je i neke projekte zadruge domaÊe i strane tvrtke, kaonpr. modernizaciju i rekonstrukciju

20 dizelskih elektriËnih lokomotivaserije HÆ - 2 060 u suradnji stvrtkama Turner Rail Service i Gen-eral Motors Electro Motive Division.Za tvrtku Bombardier isporuËenoje sto baterijskih sanduka za dizelskemotorne vlakove s nagibnom tehni-kom serije VT 612 koji se grade zanjemaËke æeljeznice, a koji suugraeni i u hrvatske nagibne vlako-ve. Za æeljeznice BiH rekonstruiranoje i modernizirano deset putniËkihvagona. Od 1992. do danasza potrebe Nuklearne elek-trane Krπko TÆV ≈Gredelj«izvodi radove na odræavanjudizelskih agregata i kompre-sora. Osim toga proizvodedijelove za tramvaje i izvodemodernizaciju lokomotivâ zapotrebe talijanskih æeljeznica.U konzorcij ≈Crotram« osimTÆV-a ≈Gredelj« ukljuËeni sui ≈KonËar« i ≈–uro –akoviÊ«koji zajedniËki rade na proiz-vodnji novih 70 niskopodnihtramvaja od kojih Êe prviZET-u biti isporuËen u prvojpolovici 2005.

Kvalitetom proizvoda TÆV≈Gedelj« izborio se za certifikatISO 9001 koji su dobili 2000,a 2003. uslijedila je recertifi-kacija sustava kvalitete premanormi ISO 9001:2000. Pre-ma normi ISO 14001 TÆV≈Gredelj« u fazi je implemen-tacije upravljanja okoliπem, i

to do kraja ove godine. Takoer uzavrπnoj fazi je i preseljenje tvornicesa sadaπnje lokacije u Trnju na novu uVukomercu.

Tekst: B. UdierSnimke: D. StaniËiÊ


MODERNIZACIJA

Samo na podruËju zakoje je mjerodavna Sekcijaza odræavanje prugâ Ogulinautocesta je premostila tripruge s ukupno πest nadvoæ-njakâ i podvoænjakom, i topruge Zagreb - Rijeka, Oπ-tarije - Knin i Karlovac - Ka-manje.

Vijadukt ≈Dreænik« presi-jeca pruge Zagreb - Rijekau km 475+486 i pruguKarlovac - Kamanje u km1+440, a raspon konstruk-cije iznad pruge iznosi 28metara. Vijadukt ≈Dobra«premoπÊuje prugu Zagreb -Rijeka u km 552+950 s ras-ponom od 35 metara iznadpruge. Visina od pruge dokolniËke konstrukcije iznosiimpozantna 53 metra.

Nadvoænjakom ≈Zeljez-nica« autocesta presijecaprugu Zagreb - Rijeka u km529+680 i prugu Ogulin - Kr-pelj odvojnica u km 3+853.Ukupna duljina nadvoænjakaiznosi 71 metar i ima trirasponâ, i to od 18, 24 i 18metara. Nadvoænjakom ≈HÆ-PeruπiÊ« autocesta premoπ-Êuje prugu Oπtarije - Knin ukm 100+920 s rasponomkonstrukcije od 20 metaraiznad pruge. Nadvoænjak≈HÆ-GospiÊ« takoer premoπ-Êuje prugu Oπtarije - Knin ukm 110+900. Ukupna du-ljina nadvoænjaka iznosi51,40 metara, a sagraen je

U Lici i Gorskom Kotaru

Izvedena devijacija željezničke pruge

Zbog velikoga širenja izgradnje autocestâ u Republici Hrvat-skoj koje prelaze i preko željezničkih pruga, gradi se veći brojnadvožnjakâ i podvožnjakâ na pruzi.

Izgradnja novog nasipa i podvožnjaka

Nadvožnjak »Zeljeznica«

Vijadukt »Dobra«

Pokusno opterećenje nadvožnjaka

s jednim rasponom duljine od23 metra. Nadvoænjakom≈RaduË« autocesta prelaziprugu Oπtarije - Knin u km140+7/8. Raspon konstruk-cije iznosi 29 metara.

Najsloæeniji radovi izvodilisu se na devijaciji kolosijekâzbog izgradnje podvoænjaka≈Drage«. Izmeu kolodvoraLiËko LeπÊe i PeruπiÊ u km86+310 postojeÊa prugakriæa se s autocestom. Poπtosu analizirani zadani para-metri, i to konfiguracijaterena, tehnologije gradnje,nesmetano odvijanje æeljez-niËkoga prometa, odabirkvalitetnijega horizontalno-ga toka pruæne trase, oda-brana je nova pruæna trasakoja se nalazi s desne stranepostojeÊe pruge. Da bi auto-cesta proπla ispod æeljezniË-ke pruge, trebalo je sagraditi300 metara novoga nasipai æeljezniËki podvoænjakukupne duljine od 56,30metara s jednim rasponomduljine od 33 metra.

Dana 18. oæujka 2004.u promet tom prugom puπ-teni su prvi vlakovi koji supreko novoga nasipa i pod-voænjaka vozili usporenombrzinom od 20 km/h. No,veÊ 24. oæujka 2004. svivlakovi vozili su redovitombrzinom.

Josipa BiondiÊ -Atanasovski, ing. gra.


MODERNIZACIJA

15

To je rezultat potpisanoga ugovora oudruæivanju sredstava za sufinanciranjevelikoga popravka i modernizacije vlakovaserije HÆ 6111, koji je bio potpisan krajemmjeseca travnja 2003. Te radove izvode TÆV≈Gredelj«, koji je popravio i moderniziraojedan vlak, i KON»AR- ElektriËne loko-motive, koji mora popraviti preostala dvavlaka te serije. Vrijednost popravka tih trijuvlakova procijenjena je na 27.000.000,00kunâ. Grad Zagreb sudjeluje s 20 milijunakunâ, a ostalo namiruje HÆ.

OËekuje se da bi se ove godine trebaopotpisati joπ jedan ugovor izmeu HÆ-a,Grada Zagreba i TÆV-a ≈Gredelj« o moder-nizaciji joπ dvaju takvih vlakova. VlakoviÊe voziti na linijama gradsko-prigradskogaprijevoza na podruËju Zagreba, a na njimaje po prvi puta istaknut i grb grada Zag-reba. Predvia se to da bi se s novih petprigradskih vlakova broj putnika u prigrad-skome prijevozu poveÊao sa sadaπnjih60.000 na 75.000 putnikâ.

SveËanoj predaji prvoga od trijurekonstruiranih prigradskih vlakova bili sunazoËni uglednici grada, gg Milan BandiÊi Stipe TojËiÊ, predsjednik Uprave TÆV-

Prvi zagrebački prigradski vlak

Udobnija i sigurnija vožnja

Prvi rekonstruirani vlak

Dana 13. travnja 2004. u prostorima Tvorniceželjezničkih vozila »Gredelj« prire�ena je prezen-tacija prvoga od triju rekonstruiranih i moderni-ziranih elektromotornih vlakova serije HŽ 6111.

Stipe Tojčić, Milan Bandić i Ivan Tolić u razgovoru s novinarima

a ≈Gredelj« IvanToliÊ, zamjenikpredsjednika Up-rave HÆ-a ReneValËiÊ i drugi uva-æeni gosti.

Rekonstruiranitrodijelni vlakovisagraeni su kra-jem osamdesetihgodina proπlogastoljeÊa u Maar-skoj, a sastoje se od dviju prikolica supravljaËnicom i srednjega motora. Trigarniture tehniËki je moguÊe spojiti ukompoziciju. Poπto su se koristili 20 godinai poπto su preπli prosjeËnih 285.000 kmpo vlaku, bila je nuæna modernizacija tihvlakova.

Rekonstrukcija unutraπnjosti vlaka izve-dena je tako da je poveÊan prostor zaprijevoz putnikâ. BuduÊi da je vlak nami-jenjen prigradskome i gradskome prije-vozu, to je prijevozni kapacitet poveÊan s466 na 543 putnikâ, smanjen je brojasjedalâ i poveÊan je broj stajaÊih mjesta.PutniËki pretprostor prilagoen je brzome

ulasku i izlasku putnikâ, u prostorima zaputnike na boËnim stranama iznad prozorapostavljene su prtljaæne police s ruko-hvatom, a ispod prozora nalaze se kutijeza otpad. Odjeljci u prostoru za putnikeimaju jednosjede s rukohvatima koji supostavljeni jedni nasuprot drugima, a nanekim mjestima postavljeni su dvosjedi.Ulazno-izlazna vrata otvaraju se samo izupravljaËnice te ih za voænje nije moguÊeotvoriti. Takoer vlak se ne moæe pokre-nuti dok su vrata otvorena.

Vlakom te serije putnicima je omogu-Êena udobnija i sigurnija voænja, a putnicibi se u to trebali uvjeriti veÊ od 20. travnja2004. kada bi taj vlak trebao voziti redovitona relaciji Savski Marof - Zagreb GK. Dabi se poveÊao broj putnikâ, gradski Ëelnicinajavljuju i primjenu modela jedinstvenetarife na πiremu gradskome podruËju i udijelu susjedne Æupanije krapinsko-zagorske. Gospodin Marijan KljuËariÊ,πef Odsjeka za gradski promet grada Zag-reba, rekao je to da su ideju o æupanijskojtarifnoj uniji potaknula iskustva nekih veÊiheuropskih gradova, a koja se odnose napovezivanje svih javnih prijevoznih sustavau prigradskome podruËju, i to æeljeznice,autobusnih linija i tramvajskih linija. Utome tarifnom sustavu putnik bi se koristiojednom kartom u jednome smjeru, i to bezobzira na to koliko puta bi morao presjesti.S obzirom na to da to nije samo tehniËkopitanje, to primjena takvoga sustava ovisii o odreenim politiËkim odlukama tijelâpoglavarstva i æupanije.

B. Udier

D. StanËiÊ


POSLOVANJE

16

Nastavljeno restrukturiranjeProπlu godinu obiljeæio je nastavak

procesa resturkturiranja. Zavrπeno jeizdvajanje sporednih djelatnosti u druπtvas ograniËenom odgovornoπÊu. Na tajnaËin stvoreno je ukupno 16 druπtavaËija je osnovna zadaÊa ta da se osposobeza suradnju ne samo sa æeljeznicom veÊi s poslovnim partnerima izvan nje. TakoÊe ta druπtva moÊi zaposliti sve svojekapacitete te osigurati uspjeπno poslo-vanje. Kretanja koja su vezana uz poslo-vanje tih druπtava pozitivna su. Njihovukupni prihod veÊi je od troπkova. ToznaËi to da su u cjelini ta druπtva poslo-vala s dobitkom.

Takoer, proπlu godinu obiljeæili suintenzivni investicijski radovi. Remon-tirano je 140 kilometara pruge, a velikinovac bio je uloæen u teretne i putniËkevagone, u vuËna sredstva, informatiËkuopremu, obnovu kolodvora i u druge

Poslovanje u 2003.

Opseg rada i prihod povećaniU 2003. Hrvatske željeznice povećale su

opseg rada u reduciranim tonskim kilometrimaza 8,1 posto. Radna produktivnost povećala seza 13,2 posto, prihod od prijevoza veći je za 6,6posto, a ukupan prihod za 14,8 posto. S obziromna to da su troškovi poslovanja ipak bili veći odprihoda, to je zabilježen gubitak od 189,9milijunâ kunâ. No, 2002. zabilježen je gubitak od227,4 milijunâ kunâ pa se na temelju svih tihpodataka može reći to da su poslovni i prijevoznitrendovi bili pozitivni u prošloj godini.

Produktivnost rada 1999. = 100

Elementi poslovanja

radove koji sup redv i en isrednjoroËnimplanom mo-dernizacije.

Radilo se i na aktivnostima koje supredviene novim Zakonom o æeljeznici.Taj dokument usklaen je s pravnimsustavom Europske unije i podloga je zaukljuËivanje Hrvatskih æeljeznica u europ-ska integracijska kretanja.

ZahvaljujuÊi svim tim naporima, ujavnosti su Hrvatske æeljeznice, kao po-duzeÊe koje je spremno za promjene iza prilagoavanje suvremenim kreta-njima na transportnome træiπtu, poËelestjecati pozitivan imidæ.

PoveÊan opseg prijevozaJedan od vaænih Ëimbenika koji utjeËe

na rad Hrvatskih æeljeznica jesu igospodarska kretanja u Hrvatskoj i

n j e z i n o m eok ru æen j u .Gospodarskakretanja u Hr-vatskoj bila surelativno po-voljna. Indus-trijska proiz-vodnja pora-sla je za 4,1posto. Cijeneindustrijskihproizvoda po-veÊale su za1,9 posto, in-flacija je izno-sila 1,5 pos-to, a troπkoviæivota poraslisu za 2,1posto.

PodruË jena kojemu uH r v a t s k i mæeljeznicama

treba poduzeti najintenzivnije akcije jestpoveÊanje radne produktivnosti. Tajpokazatelj joπ uvijek ne zadovoljava ipuno je niæi od onoga koji se ostvaruje ususjednim æeljezniËkim upravama, kaona primjer u Sloveniji, a da ne govorimoo Austriji ili Italiji. Zbog toga ohrabrujeËinjenica da se u proπloj godini ukupnirad izraæen u reduciranim tonskim kilo-metrima poveÊao za 8,1 posto te da seuz smanjenje broja zaposlenikâ za 1.172ljudi radna produktivnost poveÊala za13,2 posto. Tako je u proπloj godininastavljen trend poveÊanja radne pro-duktivnosti koji je zabiljeæen i prethodnihgodina. Naime, 2001. produktivnost jeiznosila 196.496 reduciranih tonskihkilometara po zaposlenome. U 2002.radna produktivnost poveÊala se na224.082 reducirana tonska kilometra pozaposlenome, a proπle godine narasla jena 253.701 reducirani tonski kilometarpo zaposlenome.

U teretnome prijevozu takoer suzabiljeæena pozitivna kretanja. Rad kojije izraæen u tonama poveÊao se za 10,9posto. Uz to, prijevozni put tone robepoveÊao se za 2,3 posto odnosno s200,2 kilometra na 206,6 kilometra. Toje dovelo do toga da se transportniuËinak, koji je mjeren u neto tonskimkilometrima, poveÊao za 13,4 posto.

U unutarnjemu teretnome prijevozurad izraæen u tonama poveÊao se za 36,4posto, a u meunarodnome prijevozu za1,5 posto. Transportni uËinak, koji jemjeren neto tonskim kilometrima, uunutarnjemu prijevozu poveÊao se za29,3 posto, a u meunarodnome zasedam posto. Rad u meunarodnometeretnome prijevozu osjetno se poveÊao

ŽELJEZNIČAR, TRAVANJ 2004. 17

POSLOVANJE

Prijevozni učinak

Struktura prihoda

na koridorskim smjerovima, i to prijesvega na X. paneuropskome koridoru.S obzirom na to da je zbog izgradnjepruge koja Sloveniju izravno povezuje sMaarskom, smanjen provoz izmeuMaarske i Slovenije preko »akovca, umeunarodnome prijevozu zabiljeæeno jeneπto skromnije poveÊanje.

Na opseg putniËkoga prijevoza u veli-koj mjeri utjecali su intenzivni investicijskiradovi koji su se provodili u 2003. Zbogtoga je broj prevezenih putnika smanjenza 0,7 posto, ostvareni putniËki kilometrimanji su za 2,6 posto, a prosjeËni prije-vozni put smanjen je za 1,9 posto i izno-sio je 32,3 kilometra. Dok su u meuna-rodnome prijevozu putniËki kilometripoveÊani za 7,1 posto, u unutarnjemuprijevozu oni su smanjeni za 5,6 posto.

Financijski rezultatU proπloj godini Hrvatske æeljeznice

ostvarile su ukupna prihod od 3.317,4milijunâ kunâ. U odnosu na 2002. to jepoveÊanje za 435,5 milijunâ kunâ ili za14,8 posto. Prihod od prijevoza iznosioje 850,9 milijunâ kunâ. U odnosu na2002. on je poveÊan za 6,6 posto ili za53 milijunâ kunâ. I na tome podruËjunastavljen je pozitivan trend. Godine2000. prihod od prijevoza iznosio je677,9 milijunâ kunâ, 2001. 737,2milijunâ kunâ te 2002. 797,9 milijunâkunâ. U prihodu od prijevoza putniËkiprijevoz sudjelovao je s 284,6 milijunâkunâ, a teretni prijevoz s 566,3 milijunâkunâ. U odnosu na 2002. prihod odputniËkoga prijevoza bio je manji za

jedan posto, a prihod od teretnogaprijevoza poveÊan je za 10,9 posto.

Prihodi iz proraËuna iznosili su1.260,3 milijunâ kunâ, a prihodi iz pro-raËuna za tekuÊe poslovanje 948,3milijunâ kunâ. Ukupan prihod dostigaoje iznos od 3.371,4 milijunâ kunâ. U istovrijeme rashodi su iznosili 3.561,2milijunâ kunâ pa je u2003. gubitak izno-sio 189,8 milijunâkunâ. Podatci za pos-ljednje tri godine go-vore o tome da se gu-bitak smanjuje pos-tupno. U 2001. gu-bitak je iznosio 598,6milijunâ kunâ, a u2002. 227,4 milijunâkunâ.

U ukupnim troπ-kovima najveÊu stav-ku Ëine troπkovi rad-nikâ, i to u iznosu od1.497,7 milijunâkunâ. Za materijalnetroπkove izdvojeno je1.058,3 milijunâkunâ, za otpremnine85 milijunâ kunâ, zatroπkove amortizacije319 milijunâ kunâ teza ostale troπkove irashode 601,2 mili-junâ kunâ.

U proπloj godiniuloæeno je ukupno1.521,6 milijunâ

kunâ, i to 789,5 milijunâ kunâ u infra-strukturu te 732,1 milijun kunâ u prije-voz.

Broj zaposlenikâ i plaÊeNa kraju 2003. u Hrvatskim æeljez-

nicama bilo je zaposleno ukupno 14.905zaposlenikâ. U odnosu na 2002. broj zapo-slenika smanjen je za 1.172 odnosno biloje zaposleno 92,7 posto zaposlenikâ iz2002. U druπtvima koja su u vlasniπtvuHrvatskih æeljeznica bilo je zaposlenoukupno 6.835 ljudi. Na kraju 2003.sveukupno je bilo zaposleno 21.740 ljudi.U odnosu na 1998, kada je u HÆ-u bilozaposleno ukupno 24.270 ljudi, to je brojzaposlenih smanjen za 11 posto.

Kada govorimo o plaÊama treba reÊito da je prosjeËna bruto plaÊa u Hrvat-skim æeljeznicama, bez dodataka naplaÊu, iznosila 5.422,26 kunâ te da jebila jednaka prosjeku plaÊâ u RepubliciHrvatskoj. S obzirom na Ëinjenicu da su2001. plaÊe æeljezniËarâ bile za oko 15posto niæe od republiËkoga prosjekaplaÊa, to treba reÊi da je to vaæan pomak.

(m)


EUROPSKEINTEGRACIJE

Način izdavanja licencije

U smjernicama Europske unije navodise to da je licencija odobrenje koje dræavaËlanica Europske unije izdaje poduzeÊukojim mu priznaje svojstvo æeljezniËkogapoduzeÊa. To svojstvo moæe biti ograni-Ëeno na pruæanje samo nekih usluga uæeljezniËkome prometu.

Smjernicama se odreuje to da Êesvaka zemlja Ëlanica Europske unijeimenovati tijelo koje je odgovorno zaizdavanje dozvola i za ispunjavanje drugihobveza koje se uglavljuju tim smjerni-cama. Tijelo za izdavanje dozvola nesmije pruæati samo usluge æeljezniËkogaprometa i mora biti neovisno o tijelimaili poduzeÊima koje pruæaju æeljezniËkeusluge. U smjernicama se naglaπava toda ni jednome æeljezniËkome poduzeÊuneÊe biti dopuπteno pruæanje æeljezniËkihusluga koje su obuhvaÊene smjernicama,ako mu nije odobrena odgovarajuÊalicencija za usluge koje pruæa.

Da bi dobilo licenciju, æeljezniËko po-duzeÊe pred tijelom za izdavanje licencijeu zemlji Ëlanici Europske unije gdje Êese organizirati prijevoz mora dokazati toda Êe stalno moÊi ispunjavati sve postav-ljene zahtjeve koji se odnose na finan-cijske, struËne i prijevozne sposobnosti.U smjernicama se ti elementi odreujupodrobnije. Tako se, izmeu ostaloga,navodi da se zahtjevi za financijskomsposobnoπÊu smatraju ispunjenima ondakada æeljezniËko poduzeÊe moæe doka-zati to da moæe ispuniti svoje stvarne ipotencijalne financijske obaveze usljedeÊih godinu dana.

Pod ispunjavanjem struËne sposob-nosti podrazumijeva se to da je æeljez-niËko poduzeÊe organizacijski sposobnote da s potrebnim znanjem i iskustvommoæe obavljati djelatnost koja je nave-dena u licenciji. Pri tome, osoblje kojeje odgovorno za prometnu sigurnost mo-ra biti πkolovano za svoj rad, a cjelokup-no osoblje, vozni park i organizacija radamoraju omoguÊavati visoki stupanjsigurnosti uslugâ koje se pruæaju.

Smjernice Europske unije o licenciranju željezničkih poduzeća

Primjena u europskim željezničkim upravama

Dio sustava organizacije prometa na liberaliziranoj euopskoj željezničkojmreži jest licenciranje željezničkih poduzeća koja pružaju usluge na tojmreži. U ovome broju lista »Željezničar« dat ćemo pregled odredbismjernicâ Europske unije koje govore o licenciranju željezničkihpoduzeća te prikazati kako se te smjernice primjenjuju u pojedinimželjezničkim upravama.

Jedna od odredbi tih smjernica govorio tome da æeljezniËko poduzeÊe morabiti osigurano, kako bi se u sluËajunesreÊe putnicima nadoknadila πteta kojaje nastala na prtljazi, na teretu, na poπtiili na treÊim osobama.

Valjanost licencije

Licencija je valjana toliko dugo dokæeljezniËko poduzeÊe ispunjava obvezekoje su odreene smjernicama. No, tijeloza izdavanje licencije moæe propisatiredovitu reviziju najmanje svakih petgodina. Ako se u kojemu æeljezniËkomepoduzeÊu pojave privremene financijsketeπkoÊe zbog reorganizacije, tada semoæe odobriti privremena licencija. Utome sluËaju jedini uvjet je taj da nijeugroæena prometna sigurnost. Takvaprivremena licencija vrijedi πest mjeseci.

Takoer, postupak izdavanja licencijemoæe se ponoviti onda kada dolazi dopromjenâ koje utjeËu na pravni poloæajpoduzeÊa odnosno onda kada dolazi dospajanja ili preuzimanja æeljezniËkihpoduzeÊa. Ako æeljezniËko poduzeÊeuvelike mijenja ili proπiruje svojudjelatnost, tada mjerodavno tijelo moraprovesti reviziju licencije.

Osim odredaba iz smjernicâ æeljezniË-ka poduzeÊa moraju se pridræavati i pra-va svojih zemalja te regulatornih odre-daba koje moraju biti u skladu s pravomEuropske unije. Odredbe vlastitih zakonamoraju se primjenjivati na nediskri-minirajuÊi naËin. To se posebice tiËeposebnih tehnika i operativnih zahtjevakoji se odnose na æeljezniËke usluge, nasigurnosne zahtjeve koji se odnose naosoblje, na vozni park, na unutarnju or-ganizaciju poduzeÊa kao i na odredbe ozdravstvenim, sigurnosnim i socijalnimuvjetima te na prava radnikâ i potroπaËâ.ÆeljezniËka poduzeÊa moraju se pridræa-vati propisa vlastitih zemalja koji seodnose na pogodnosti i zaπtitu potro-πaËâ.

U sklopu tih smjernica navodi se toda se æeljezniËko poduzeÊe moæe obratiti

Europskoj komisiji (izvrπnome tijeluEuropske unije) te postaviti pitanjekompatibilnosti prava neke zemlje spravom Europske unije. Takoer, æeljez-niËko poduzeÊe moæe postaviti pitanjeprimjenjuje li se to pravo na nediskri-minirajuÊi naËin.

U zavrπnim odredbama smjernicânavodi se to da Êe zemlje Ëlanice Europ-ske unije postupak za odobravanje licen-cije uËiniti javnim. Tijelo za izdavanjelicencije odluËuje o zahtjevu πto je mo-guÊe prije, ali ne kasnije od tri mjesecapoπto je dobilo sve relevantne podatke idokumente. Ako tijelo odbije zahtjev zaizdavanje licencije, ta odluka mora bitipopraÊena obrazloæenjem.

U hrvatski Zakon o æeljeznici, koji Êese poËeti primjenjivati 2006, veÊ je uvr-πen dio odredaba tih smjernica. U sljede-Êemu razdoblju pripremit Êe se pravilniko izdavanju radnih dozvola, pravilnik oizdavanju svjedodæbe o sigurnosti te drugispisi kojima se stvaraju naπi normativniokviri za organizaciju prijevoza na libe-raliziranoj europskoj æeljezniËkoj infra-strukturi.

Primjena smjernica u europskimželjezničkim upravama

U Austriji je za licenciranje æeljezniËkihpoduzeÊa odgovorno ministarstvoprometa. ÆeljezniËka poduzeÊa morajudostaviti podatke o opsegu prometa koji


EUROPSKEINTEGRACIJE

æele obavljati, dokazati financijsku itehniËku sposobnost te dokazati da supouzdani. Izdavanje licencije ograniËenoje na pet godina.

I u Belgiji je ministarstvo prometaodgovorno za licenciranje æeljezniËkihpoduzeÊa. Takozvani Arette royal utvr-uje uvjete koji su potrebni za izdavanjelicencije. Pod tim podrazumijevaju teh-niËko znanje te financijske i druge spo-sobnosti. Licencija se izdaje na petgodina.

U »eπkoj je æeljezniËki ured neovisnodræavno tijelo koje je odgovorno zalicenciranje æeljezniËkih poduzeÊa.Podnositelj zahtjeva mora dokazatifinancijsku i drugu sposobnost zaposlovanje. Licencija se obiËno izdaje nagodinu.

U Danskoj æeljezniËki inspektorat(Jerbanetilsynet) izdaje licencije zapruæanje æeljezniËkih usluga u skladu sdanskim Aktom o æeljezniËkim opera-cijama. ÆeljezniËka poduzeÊa morajuimati odgovarajuÊe financijske temelje,ne smiju biti deklarirana kao insolventnai prema javnoj upravi ne smiju imati du-govanja veÊa od 50.000 krunâ. Takoer,æeljezniËko poduzeÊe ne smije bitiosuivano za ozbiljnije prekrπaje koji suvezani za komercijalnu ili transportnuaktivnost ni za ozbiljnije ili ponavljaneprekrπaje s podruËja druπtvenoga pravai prava o radnim odnosima, ukljuËujuÊi iobveze o zaπtiti zaposlenikâ. Uz to,æeljezniËko poduzeÊe mora imati profe-sionalne kvalifikacije koje su potrebne zaobavljanje æeljezniËkih usluga te imatidokazano sigurnu æeljezniËku orga-nizaciju. Takoer, æeljezniËko poduzeÊemora imati policu osiguranja koja jevezana za javnu odgovornost te na ras-polaganju mora imati vuËu. Licencija os-taje na snazi toliko dugo dok æeljezniËkopoduzeÊe udovoljava tim uvjetima. AkoæeljezniËko poduzeÊe viπe ne odgovarapostavljenim uvjetima, æeljezniËki inspek-torat moæe odluËiti o tome da Êe se ob-noviti procjena ili Êe se ukinuti licencija.

U Finskoj licencije izdaje ministarstvoprometa i veza. ÆeljezniËko poduzeÊemora udovoljavati uvjetima koji supropisani smjernicama Europske unije.

U Francuskoj je ministarstvo prometamjerodavno za licenciranje æeljezniËkihpoduzeÊa. Uvjeti su financijska sposob-nost, tehniËka vjeπtina i ugled pouzda-noga prijevoznika. Uvjet je i osiguranjeod posljedica nesreÊâ. Licencija je valjanatoliko dugo dok æeljezniËko poduzeÊeudovoljava postavljenim uvjetima.

U Italiji je tijelo mjerodavno za dodjelulicencije ministarstvo prometa i po-

morstva. ÆeljezniËka poduzeÊa morajuudovoljavati uvjetima iz smjernicâ Europ-ske unije. Trajanje licenije je neogra-niËeno.

U Luksemburgu je za æeljeznice na-dleæan ministar koji izdaje i opoziva li-cenciju. ÆeljezniËko poduzeÊe mora udo-voljavati odredbama smjernicâ Europskeunije. Licenija se izdaje na neograniËenovrijeme. Ministar ponovno ispituje licen-cije svakih pet godina.

U Nizozemskoj je za izdavanjelicencija mjerodavan Railned. Æeljez-niËko poduzeÊe mora udovoljavati mi-nimalnim zahtjevima koji su vezani zaoperativnu i financijsku odræivostpoduzeÊa. Uz to, vozni park mora bitiatestiran. Vrijeme izdavanja licencijediskreciono je pravo Railneda i mjero-davnoga ministra.

U Norveπkoj je za licenciranje æeljez-niËkih poduzeÊa mjerodavno ministrstvoprometa. Licencija moæe biti dodijeljenapoduzeÊu koje ima dobru reputaciju,financijski je sposobno te profesionalnoi organizacijski kompetentno. Takoer,æeljezniËko poduzeÊe mora imati orga-niziran unutarnji kontrolni sustav s raz-raenim sigurnosnim i operativnim pla-novima te razraen naËin izvjeπtavanjao nezgodama. Licencija moæe bitidodijeljena za ograniËeno razdoblje imoæe vrijediti za odreenu trasu ili vrstuprometa.

U NjemaËkoj je za izdavanje licencijamjerodavan Savezni æeljezniËki ured(Eisenbahnbundesmat). ÆeljezniËkopoduzeÊe mora udovoljavati zahtjevimakoji se odnose na pouzdanost, financijskusposobnost i osposobljenost za sigurnoorganiziranje prometa. Licencija sedodijeljuje na maksimalno petnaestgodina.

U Poljskoj je za licenciranje æeljez-niËkih poduzeÊa nadleæno ministarstvoprometa. Uvjeti su ti da je podnositeljzahtjeva registrirano æeljezniËko podu-zeÊe, da zapoπljava osoblje s odgovara-juÊim kvalifikacijama te da ima odgova-rajuÊu financijsku sposobnost.

U Rumunjskoj je za izdavanje licencijamjerodavana Rumunjska æeljezniËkauprava koja je ustanovljena kao specija-lizirano tijelo ministarstva prometa.Licencija se odobrava stranim operato-rima koji imaju licenciju za æeljezniËkiprijevoz izdan u njihovim matiËnimdræavama.

U SlovaËkoj je za licenciranje æeljez-niËkih poduzeÊa mjerodavan ÆeljezniËkiadministrativni ured. RijeË je o neovis-nome dræavnome tijelu. Uvjeti za izda-vanje licencije jesu ti da su podnositelji

pravne osobe, da su one zakonskipodobne, da imaju odgovarajuÊu poslov-nu reputaciju te da je njihova glavnaaktivnost prijevoz putnikâ i teretâ.

U Sloveniji je za licenciranje æeljez-niËkih poduzeÊa mjerodavna æeljezniËkadirekcija za promet (dio ministarstva pro-meta). ÆeljezniËko poduzeÊe mora do-kazati to da ima dobru poslovnu repu-taciju, da je financijski pouzdano i teh-niËki struËno. Takoer, potreban je do-kaz o tomu da æeljezniËko poduzeÊe imaodgovarajuÊe osiguranje. Licencija vrijeditako dugo dok æeljezniËko poduzeÊezadovoljava sve postojeÊe uvjete.

U ©panjolskoj licenciju dodjeljujeGeneralna direkcija æeljeznica kojapripada ministarstvu razvoja i prometa.ÆeljezniËko poduzeÊe mora biti financij-ski sposobno i struËno te mora bitivaljano osigurano.

U ©vicarskoj je za dodjelu licencijâmjerodavan Savezni ured za promet.ÆeljezniËko poduzeÊe mora imatipotvrdu o sigurnosti, mora biti financijskisposobno, a njegovo vodstvo struËno.Potrebno je i odgovarajuÊe osiguranje.

U Ujedinjenome Kraljevstvu za licen-ciranje æeljezniËkih poduzeÊa mjero-davan je Meunarodni æeljezniËki regu-lator. ÆeljezniËkome poduzeÊu potrebanje certifikat o sigurnosti i usklaenosti sRailtrackovim sigurnosnim standardima.

M. H.


REZULTATIPRIJEVOZA

U odnosu na prijevozne rezultate u 2003.moæe se reÊi to da je u prva tri mjeseca 2004.ostvaren veÊi rad te da je u odnosu naplanirane veliËine poveÊanje plana ispunjenoza oko 40 posto. VeÊim dijelom plan setemeljio na unutarnjemu prijevozu, ali u prvatri mjeseca 2004. poveÊanje plana ispunioje uglavnom meunarodni prijevoz. Sobzirom na okolnosti u kojima se nalaziteretni prijevoz, a pri tome se misli na zatvore

Rad u prvome tromjesečju 2004.

Ostvaren veći radpruga, vremenske uvjete i kratkoroËneodgode najavljenih prijevoza, transportniuËinak joπ uvijek je u granicama koje teæeispunjenju plana.

Neto tonski kilometri veÊi su za 3,5posto i to je uglavnom posljedica duæevoænje tovarenih vagona koji su prevozilirude, sirovine umjetnih gnojiva, drvo,kovinu te proizvode crne metalurgije uluËkome provozu. PojaËani luËki provoz

prema Rijeci vrlo je dinamiËan tako da jakoutjeËe na transportni uËinak.

S obzirom na to da je veÊ uobiËajenoza taj dio godine, to se u sljedeÊemutromjeseËju oËekuje poveÊanje prijevoza.Takoer, oËekuje se dinamiËniji prijevozroba koje su potrebne za graevnuindustriju. Uglavnom, rad Êe uvelike ovisitio pruænim remontima.

D. ∆.

Osnovni radni pokazatelji Mjere Izvršenje ’03. Izvršenje ’04. Indeks 04/03.Utovar vagona 32734 33002 100,82

Preuzimanje “ 29287 30376 103,72Provoz “ 11939 10980 91,97

Rad “ 61805 63378 102,55Istovar “ 29515 33222 112,56

Utovar robe tona 1318111 1293281 98,12Istovar robe tona 1143670 1322155 115,61

BRTKM (000) 1081921 1127608 104,22NTKM (000) 518731 536902 103,50

Odnos bruto / neto 2,08 2,10 100,96Statičko opterećenje vagona tona/vagon 40,26 39,19 97,34

Prosječna masa vlaka tona/vlak 680 642 94,41Koeficijent vožnje praznih vagona 0,83 0,88 106,02

Komercijalna brzina teretnih vlakova km/h 28,32 28,71 101,38Kašnjanje teretnih vl. na 100 km min 44 42 95,45

Kvantitativno-kvalitativni radni pokazatelji, I - III

ž gra�evni


REZULTATIPRIJEVOZA

21

U mjesecu oæujku 2004. rezultatiutovara i preuzimanja tovarenih vagonamanji su od proπlogodiπnjih rezultata. Odpokazateljâ veÊi su jedino neto tonskikilometri i istovar vagonâ. No, bez obzirana pozitivnost neto tonskih kilometara,oni su joπ uvijek ispod planskih veliËina.

Negativni pokazatelji su objektivnenaravi i posljedica su nepovoljnih vre-menskih uvjeta te kasnijih dolazakabrodova koji su najavljeni. Nepovoljnivremenski uvjeti uglavnom su utjecali napoËetak graevne sezone. To se najviπe

Rad u mjesecu ožujku 2004.

Istovar veći, a utovar manjiodrazilo na utovar u Botovu i Drnju, gdjeje utovar koji je bio manji za 60 postoutjecao na utovar graevnoga materijalakoji je bio manji za 20 posto odnosnoza 36.000 tonâ. Kasniji dolazak brodovauzrokovao je manji utovar rude (bilo jeutovareno 13.000 tonâ) i sirovina umjet-nih gnojiva (bilo je utovareno 12.000tonâ). U πibenskoj luci doπlo je do susti-zanje brodova pa Êe u mjesecu travnju2004. za prijevoz biti ponueno 57.000tonâ sirovina. S obzirom na mjeseËnepotrebe poduzeÊa Petrokemija Kutina i

propusne moÊi prugâ, to Êe se prevestinajviπe oko 80 posto ponuene robe.

Zadovoljni smo s istovarom vagonâ jerje on veÊi za 12 posto. Utovar drveta manjije za 12 posto i odvijao se samo premakolodvoru Palmanova. Takav rad suprotanje dogovoru koji je vezan za prijevoz drvetau Italiju. Tovarenjem vagonâ samo za jedankolodvor u biti se stvara usko grlo. Da setovarilo i za Osopo, bilo bi utovareno punoviπe u odnosu na proπlogodiπnje vrlo dobrerezultate. Za prijevoz drveta bilo je dovoljnovagonâ. D. ∆.

Osnovni radni pokazatelji Mjere Izvršenje ’03. Izvršenje ’04. Indeks 04/03.

Utovar vagona 13144 12986 98,80

Preuzimanje “ 11360 11328 99,72Provoz “ 4230 3657 86,45

Rad “ 24504 24314 99,22Istovar “ 12079 13499 111,76

Utovar robe tona 522064 497056 95,21Istovar robe tona 462710 536514 115,95

BRTKM (000) 409038 421066 102,94NTKM (000) 196002 201699 102,91

Odnos bruto / neto 2,09 2,09 100,00Statičko opterećenje vagona tona/vagon 39,72 38,28 96,37

Prosječna masa vlaka tona/vlak 664 658 99,10Koeficijent vožnje praznih vagona 0,88 0,87 98,86

Komercijalna brzina teretnih vlakova km/h 29,39 27,81 94,62Kašnjanje teretnih vl. na 100 km min 37 47 127,03

Kvantitativno-kvalitativni radni pokazatelji - mjesec ožujak 2004.


SVIJET

Belgija prestaje πtampati vozneredove i kupuje Ëetiri sustavne

lokomotive

Belgijske dræavne æeljeznice (SNCB)donijele su odluku da je vozni red koji jepuπten u upotrebu 15. prosinca 2003.posljednji koji Êe se πtampati i prodavati uformi knjiæice. Naime, veÊ godinama seknjiæica voznoga reda prodaje vrlo slabo,a razloga za to ima nekoliko. Prvi je taj daje u svim veÊim kolodvorima u Belgiji mo-guÊe dobiti besplatne vozne redove za po-jedine relacije. Drugi razlog je taj da je naSNCB-ovim internetskim stranicama mo-guÊe (takoer besplatno) pogledati detaljnivozni red. Takoer, za ljubitelje æeljeznicepostoji CD-ROM koji nudi vrlo detaljanuvid u belgijski vozni red (svi detalji o trasi,pruzi, kolodvorima, vagonima u sastavuvlaka, seriji vuËnoga vozila i drugo).

SNCB je objavio i natjeËaj za kupnju50 (i moguÊih dodatnih 20) sustavnihelektromotornih lokomotiva. Te lokomo-tive uglavnom Êe se koristiti za vuËu teret-nih vlakova, pa Êe starije lokomotive serije13 moÊi vuËi regionalne vlakove. Najvjero-jatnije je to da Êe te lokomotive SNCBkupiti od ≈Siemensa« Ëija je lokomotivaserije 189 jedina Ëetverosustavnalokomotiva koja vozi u Europi. ≈Bombar-dierove« i ≈Alstomove« Ëetverosustavnelokomotive joπ su u fazi razvoja i ispitivanja.

Alstom testira S-104 i X40

U pogonima u Toledu ≈Alstom« jepoËeo testirati vlak Renfe S-104. Ti vlakoviÊe maksimalnom brzinom od 250 kilo-metara na sat voziti regionalne vlakove naprugama za velike brzine, ukljuËujuÊi inovootvorenu prugu Madrid - Barcelona.Oni se temelje na platformi Pendolino,ali nisu opremljeni sustavom za naginjanje.Kapacitet svakoga vlaka je 237 putnikâ.U mjesecu svibnju 2001. Renfe je od kon-zorcija koji Ëine ≈Alstom« i CAF naruËio20 takvih vlakova.

Krajem mjeseca prosinca 2003.≈Alstom« je poËeo ispitivati i vlak serijeX40, koji proizvodi za πvedske æeljezniËketvrtke. RijeË je o katnome elektromotor-nome prigradskome vlaku. Ispitivanja seobavljaju u sjevernoj Francuskoj u ≈Alsto-movom« ispitnom centru ≈Raismes«.

Dizel-motorne lokomotive za©vicarske savezne æeljeznice

©vicarskim saveznim æeljeznicama(SBB) njemaËka tvrtka ≈Vossloh« isporuËilaje prve primjerke dizel-motornih loko-motiva. Naime, SBB je naruËio 59 loko-

Vijesti iz svijeta željeznice

Kupnje novih vlakova, ambiciozni planovi iteškoće s konkurencijom zračnih prijevoznikamotivâ, verzijâ ≈Vosslohove« lokomotive G1700 BB s centralno smjeπtenom uprav-ljaËnicom (koje Êe koristiti divizija infra-strukture SBB-Infra, SBB-Cargo i SBB-PutniËki prijevoz). Te lokomotive nosit Êeoznaku serije Am 843. Dio tih lokomotivabit Êe opremljen daljinskim upravljanjemte Êe to omoguÊiti manevriranje bez strojo-voe u stanicama.

SBB-ova tvrtka u Italiji SRC Italy od≈Vossloha« je iznajmila tri lokomotive serijeAm 840 s dvije upravljaËnice. Te loko-motive temelje se na Vosslohovoj seriji G2000 i voze teretne vlakove na relacijiChiasso - sjeverna Italija.

Planovi za nove pruge velikih brzina

Dana 18. prosinca 2003. francuskavlada usvojila je plan za izgradnju prugâvelikih brzina (LGV) u sljedeÊim deset-ljeÊima. Plan obuhvaÊa izgradnju prugePerpignan - Figueras (RENFE). Radovi ÊepoËeti 2004. i u sklopu njih Êe se graditi iobilazne pruge u Nimesu i Montpellieru.Ta pruga neÊe biti klasiËna francuska prugaLGV, veÊ je predviena za teretni i putniËkiprijevoz i vjerojatno Êe biti elektrificiranasustavom od 1.500 V.

Gradit Êe se i pruga LGV od Rhina doRhone, istoËni krak od Dolea do Mulho-usea. Pruga bi trebala biti gotova 2010. itada bi se od Pariza do Mulhousea trebaloputovati manje od dva sata i 30 minuta.

U planu je i izgradnja pruge od Toursado Bordeauxa LGV Sud Europe Atlan-tique. Gradnja Êe teÊi u dvije faze, a kada2012. pruga bude gotova, izmeu Parizai Bordeauxa putovat Êe se dva sata i desetminuta.

Pruga LGV Bretagne - Pays de Loireodnosno produæetak pruge LGV zapadnood Le Mansa poËet Êe se graditi 2009.Kada ta pruga bude gotova, vrijeme puto-vanja od Pariza do Rennesa trebalo biiznositi sat i 20 minuta.

Gradit Êe se i pruga LGV Est Europeeneod Baudrecourta do Strassbourga s vezomprema njemaËkoj mreæi pruga velikihbrzina. Radovi bi trebali poËeti 2010, akada pruga bude otvorena, vozno vrijemeod Pariza do Strassbourga umjesto Ëetirisata iznosilo bi sat i 50 minuta. Treba reÊito da vlakovi od Pariza do Strassbourgaputuju Ëetiri sata, iako gotovo cijelo vrijemevoze 160 kilometara na sat.

Najavljena su i tri projekta za koje nijenavedeno kada Êe se poËeti graditi, i topruga Torino - Lyon koja bi trebala po-vezati talijansku i francusku pruænu mreæuvelikih brzina, pruga LGV Bordeaux - Tou-louse i povezna pruga izmeu sustava Sud-Est i Atlantique juæno od Pariza.

≈Green Cargo« za sada odustaje odnovih lokomotiva

©vedsko teretno poduzeÊe ≈GreenCargo« objavilo je da za sada odustaje odkupnje novih elektromotornih lokomotivai da Êe poËeti modernizirati postojeÊavuËna vozila. To poduzeÊe danas u svomevoznome parku ima elektromotornelokomotive serije Rc1, Rc2, Rc3, Rc4 (sveASEA) te dizelske lokomotive serije T44(Nohab), V5 i Z70. Nakon modernizacijenamjerava ih koristiti joπ dvadesetakgodina. VeÊina vozila bit Êe opremljenadaljinskim upravljanjem.

BLS vozi na Gotthardskoj pruzi

Iako BLS-ova ≈matiËna« pruga prolazikroz zapadniji LeËberπki tunel, od 15.prosinca 2003. BLS poveÊao je svojuaktivnost na Gotthardskoj pruzi. Premaplanovima BLS Êe na pruzi kroz tunelGotthard vuÊi 80 parova vlakova na tjedan.BLS je tvrtka koja je u dvadeset postotnomvlasniπtvu njemaËkog ≈Railiona« (bivπi DBCargo), koji je u moguÊnosti ponuditi do-voljno lokomotiva serije BR 185 opreml-jenih πvicarskim sigurnosnim sustavom zavlakove koji putuju preko Gottharda.Vlakove voze BLS-ovi πvicarski i njemaËkistrojovoe iz depoa Haltingen u NjemaËkoji strojovoe tvrtke MEV.

Katastrofalna nesreÊa u Iranu

Dana 18. veljaËe 2004. u sjevero-istoËnome podruËju Irana dogodila sekatastrofalna æeljezniËka nesreÊa u kojojje poginulo viπe od 200 ljudi. Naime, ukolodvoru je bio zaustavljen vlak koji je biosastavljen od vagona-cisterni koji su pre-vozili benzin, umjetna gnojiva i proizvodeod sumpora. Vlak se iz nepoznatih razlogapoËeo nekontrolirano kretati. Prvi vagonkoji je iskoËio iz traËnica eksplodirao je teje uzrokovao lanËane eksplozije drugihvagona-cisterni koje su razorile naselje uzkolodvor.

Rekonstrukcija talijanskihlokomotiva serije E645

Talijanske dræavne æeljeznice (FS)moderniziraju 32 lokomotive serijeE645. Modernizacija podrazumijevabol je opremljenu upravl jaËnicu,unaprijeenu zvuËnu zaπtitu i antigrafitfilm (poseban premaz koji se nanosi nalokomotivu pa kiπa moæe isprati grafite).ZahvaljujuÊi ugovoru izmeu FS-a iDruπtva za æeljezniËku kulturu (Comitatoper la Cultura Ferroviaria) najmanje pet


SVIJETlokomotivâ serije E645 ostat Êe uizvornome stanju.

U Italiji pobjegao vlak!

Dana 9. sijeËnja 2004. dva prazna dizel-motorna vlaka serije Aln 668 (koji su vrlosliËni slovenskom vlaku SÆ 813) ≈pobjegla«su sa stanice Calalzo di Cadore. Vlak jestigao iz Padove, a nakon πto su se iskrcaliputnici iz njega su izaπli i strojovoe.ZahvaljujuÊi padu pruge, vlak se pokrenuoi ubrzo dostigao brzinu od 100 km/h. Sobzirom na to da nisu oËekivali takvoubrzanje, to je policija vlak pokuπala dostiÊisa servisnom drezinom talijanskih æeljez-nica koja ima maksimalnu brzinu od 30kilometara na sat! Na kraju se prazni vlakzaustavio oko 25 kilometara dalje, u staniciCastellavazzo ispred koje se pruga uspinje.U toj nezgodi nitko nije ozlijeen.

Kineski ambiciozni planovi

Dana 24. veljaËe 2004. kineske vlastiobjavile su da do 2020. namjeravajusagraditi oko 28.000 kilometara potpunonovih pruga, pa Êe do tada Kina imati oko100.000 km pruga! Polovicu prugâ ËinedvokolosijeËne pruge, a oko 12.000 kilo-metara bit Êe namijenjeno visokobrzin-skom putniËkom prijevozu.

Ispitivanje teπkih vlakova uFrancuskoj i ©vicarskoj

©vicarske æeljeznice u suradnji s ispitnimcentrom njemaËkih æeljeznica u Mindenuispituju moguÊnosti prometa teæih vlakova.Dana 10. sijeËnja 2004. vlak dug 1.500metara i teæak 4.000 tonâ vozio je odBasela do Thuna, a sastojao se od 36 praz-nih vagona za æito i 53 plato-vagonâ (na38 vagonâ nalazila su se vojna vozila). Vlaksu vukle lokomotive ©vicarskih saveznihæeljeznica serije Re 460 106 (na poËetkuvlaka), 460 108 (u sredini) i 460 110 (nakraju vlaka). Strojovoa se nalazio u prvojlokomotivi, a druge dvije bile su kontro-lirane radiovezom.

Istodobno, Francuske dræavne æeljeznice(SNCF) ispituju moguÊnosti voænje vlakovamase od 3.600 tonâ, i to takoer s trilokomotive. Ispitivanja se obavljaju sjednom lokomotivom Sybic (serija SNCF26000) i dvije SNCF 22200.

Prva voænja vlakova Minuetto

Dana 14. sijeËnja 2004. novi vlakMinuetto predstavljen je javnosti na voænjiizmeu Trofarella i Astija blizu Torina uItaliji. Te vlakove od ≈Alstoma« su kupileTalijanske dræavne æeljeznice. Vlakovi seproizvode u elektromotornoj i dizel-mo-tornoj verziji u Alstomovim pogonimaSavigliano i Colleferro, koji su nekadapripadali poduzeÊu FIAT.

Talijanske æeljeznice naruËile su 137 tihvlakova, i to 124 (63 elektromotorna i 61dizel-motorna) za FS Trenitalia TransportoRegionale diviziju i 13 za lokalne æeljeznice.

Vlakovi Êe imati serijsku oznaku ME 01(elektromotorni) i MD 01 (dizel-motorni).Osovinski raspored tih trodijelnih vlakovaje Bo-2-2-Bo, snaga elektromotorne ver-zije je 1.400 kW, a dizel-motorne 1.100kW. Vlak je dug 51,9 metara, a maksi-malna brzina mu je 160 km/h (elektro-motorni) odnosno 130 km/h (dizel-mo-torni).

Nepouzdani vlakovi

Britanski vlakovi serije 458 bit ÊevraÊeni poduzeÊu ≈Porterbrook« (koja imje vlasnik i koja ih iznajmljuje æeljezniËkimoperaterima). Te vlakove sagradilo jefrancusko poduzeÊe ≈Alstom« krajem deve-desetih godina proπloga stoljeÊa, a karak-terizira ih katastrofalno visoka nepouz-danost. U usporedbi sa ≈Siemensovim«vlakovima Desiro koji se kvare svakih34.000 kilometara ili dobrim starim vlako-vima Mk1, koji su graeni 1960, a koji sekvare svakih 80.000 kilometara, to seAlstomovi vlakovi u prosjeku kvare svakih7.000 kilometara.

Ukidanje noÊnih vlakova ikonkurencija zrakoplovnoga

prijevoza

Dana 7. sijeËnja 2004. Francuskedræavne æeljeznice (SNCF) objavile su daÊe do kraja 2004. ukinuti sve noÊnevlakove izmeu Francuske i Italije. NoÊnivlak Galilei (vozi na relaciji Pariz - Rim -Pariz) ukinut Êe se u mjesecu rujnu 2004,a vlak Rialto (vozi na relaciji Pariz - Ve-necija - Pariz) u mjesecu prosincu 2004.Vlakovi koji na istim relacijama (vlak kojidanas vozi do Milana bit Êe produljen doVenecije) voze Talijanske dræavne æeljez-nice nastavit Êe voziti za sada. Glavni razlogzbog kojega SNCF ukida te vlakove jesudiskontne cijene zrakoplovnih karata.

Zanimljiva usporedba cijena æeljezniËkihi zrakoplovnih karata pojavila se u naj-novijemu broju Ëasopisa ≈Today’s Rail-ways«. Urednik toga Ëasopisa putovao jeod Douaia (sjeverna Francuska) do Milanai uoËio je razlike.

Troπkovi voænje zrakoplovom jesu 36eurâ za povratnu kartu (diskontna tvrtka≈Ryanair«), 120 eurâ za voænju automobi-lom od kolodvora Douai do zrakoplovne luke(to je najbliæa zrakoplovna luka u Belgiji, acijena je izraËunata prema cijeni goriva iprema cijenama taksi-prijevoza), 24 eurâ zaparkiranje u zrakoplovnoj luci (Ëuvani park-ing i moguÊnost parkiranja tri dana), 2.10eurâ za autobus na milanskome aerodromui 7.70 eurâ za vlak od milanske zrakoplovneluke do kolodvora Milano Centrale. Ukupnacijena iznosi 189.80 eurâ, a cijelo putovanje(uraËunate su voænje automobilom i vrijemeprovedeno u zrakoplovnim lukama) trajesedam sati i 23 minute. Treba reÊi da zrako-plov vozi prijepodne, pa se potroπi samojedan radni dan.

Troπkovi voænje vlakom jesu 60 eurâza vlak od Douaia do Pariza, dva eurâ zakarte za podzemnu æeljeznicu i 140.40

eurâ za vagon s leæajima od Pariza doMilana. Ukupna cijena iznosi 202.40 eurâ.Putovanje vlakom na toj relaciji traje 12sati i 41 minutu. Treba reÊi da se putovalonoÊu, u vagonima s leæajima za spavanje,pa nije potroπen radni dan!

Sve cijene odnose se na povratno puto-vanje. ZakljuËak je taj da su, ako se pribrojesvi dodatni troπkovi koji se pribrajaju vrlojeftinim cijenama zrakoplovnih karata,æeljezniËke cijene karata joπ uvijek vrlokonkurentne.

Biti Êe zanimljivo vidjeti kakav Êe narelaciji Zagreb - Split biti odnos cijena ka-rata i vremena putovanja nagibnih vlakovai zrakoplova.

≈Cisalpino« naruËuje nove vlakove

PoduzeÊe ≈Cisalpino« naruËilo je 14novih nagibnih vlakova od ≈Alstoma« i oniÊe biti isporuËeni do 2007. Vrijednostnarudæbe je 370 milijuna eurâ. Novi vlakovibit Êe u prometu istodobno s otvaranjemnovih bazna tunela Lötschberg i Gotthard.Svi vlakovi bit Êe klimatizirani i u njihovusastavu nalazit Êe se vagon-restoran.Vlakovi Êe biti sedmerodijelni (Ëetiri vagonâs pogonskim postoljima), trosustavni (15+ 3 + 25kV), imat Êe masu od 431 tonu imoÊi Êe postiÊi maksimalnu brzinu od 250km/h. Snaga im je 5.500kW, duljina 187metara i imaju 104 sjedeÊa mjesta uprvome razredu, 308 u drugome i 18mjesta u restoranu.

Nove lokomotive za SNCF

Dana 9. veljaËe 2004. Francuskedræavne æeljeznice (SNCF) od Alstoma sunaruËile 400 novih dizel-motornih lo-komotiva. Ta nevjerojatno velika narudæbaostvarit Êe se izmeu 2006. i 2015. PremaAlstomovim podacima nove lokomotive bitÊe jaËine oko 1.600 kW, neÊe imati masuveÊu od 84 tone, a brzina Êe im iznositi120 km/h. Koristit Êe se iskljuËivo za te-retni prijevoz, a planira se njihova upotrebai u prijevozu u NjemaËkoj.

Danski vlakovi predugi!

Novi danski vlakovi IC4 koje Danskimdræavnim æeljeznicama (DSB) isporuËujetalijansko poduzeÊe ≈Ansaldo« predugi suza perone u Danskoj! Naime, kada Ëetirigarniture toga dizel-motornoga vlaka ICvoze zajedno, peroni u mnogim danskimkolodvorima ne mogu ih primiti. Zato po-duzeÊe ≈Banestyrelsen« koja odræavadansku æeljezniËku infrastrukturu planiraproduljiti perone svugdje gdje je moguÊtakav zahvat. DSB je naruËio 86 garnituratih vlakova, a isporuka Êe biti dovrπena do2006.

Toma BaËiÊ


SPLITSKOPODRUČJE

Svaka godina, pa tako i 2004, uæeljezniËkim prostorijama i u kolo-dvorima poËinje novim ulaganjima iradovima. Svi ti radovi izvode se natemelju unaprijed zacrtanoga planai liste prioritetâ. Na prugama uDalmaciji sezona ovogodiπnjihradova poËela je prije nego πto jeproljeÊe nastupilo kalendarski.VeÊinu radova izvodi Operativnajedinica HÆ-ove tvrtke kÊeri PZZ-Inæenjering d.o.o. iz Splita.

Tako je na red doπla i obnovastaroga dijela æeljezniËkoga skladiπtau kolodvoru Knin koje je nedavnoosvanulo u posve novome ruhu.Osim uobiËajenih radova na odræa-vanju proËelja, u njemu su temeljitoobnovljene skladiπne kancelarije ukoje su ugraeni sasvim novi lami-natni podovi te je na taj naËinpoveÊana njihova kvaliteta i olakπa-no njihovo odræavanje.

No, najvaænije je to da je unutarkancelarijskoga prostora sagraennovi WC, pa sada zaposlenici u skla-diπtu viπe ne moraju iÊi do WC u ko-lodvoru koji je udaljen 300 metaraili do obliænjih kafiÊa. Time su uvelikepoboljπani tamoπnji radni uvjeti. Eto,i to se konaËno dogodilo!

Jozo GranËiÊ

Iz kolodvora Knin

Obnovljeno željezničkoskladište

Ulaz u novoobnovljeni dio starogaskladišta u željezničkome kolodvoru Knin

Gospodin Dæelalija rekao nam je toda su u proteklome tromjeseËju na svetri pruge za koje je mjerodavna Glavnaregionalna jedinica HÆ-Carga Split bilemanipulirane ukupno 606.732 tonetereta, a πto je za Ëak 48 posto viπenego u istom razdoblju 2003. kada jebilo manipulirano 409.488 tonâ tereta.

Gospodin Dæelalija nastavio je daje najveÊe poveÊanje u teretnomeprijevozu ostvareno na pruzi Split -GraËac gdje je u prva tri mjeseca2004. bilo manipulirano ukupno431.618 tonâ tereta. U odnosu naprvo tromjeseËje 2003. kada su bileprevezene 220.652 tone tereta, to jepoveÊanje za 96,5 posto odnosnogotovo dvostruko poveÊanje.

Treba reÊi i to da je veliki dioukupne koliËine prevezenih stvari, tj.235.500 tonâ tereta, bio manipuliranu kolodvoru Drniπ. NajveÊi dio ostva-ren je u mjesnome prijevozu, i to zapotrebe pruænoga remonta. No, netreba zanemariti pozitivne pomake ukoliËini prevezenih stvari u nekimkolodvorima, kao πto su kolodvor SplitPredgrae, koji sudjeluje u prijevozuËeliËnih limova za splitsko brodo-gradiliπte, kolodvor Kaπtel SuÊurac, ukoji se vraÊaju nekadaπnji tereti starogaæeljeza, i kolodvor Benkovac u kojipristiæu tereti smrznute ribe.

©to se tiËe regionalnih poslovnica HÆ-Carga na tome podruËju treba reÊi to

Iz Glavne regionalne jedinice HŽ-Carga Split

Povećan rad u prvometromjesečju

U prva tri mjeseca 2004. na području Glavne regionalne jedinice HŽ-Carga Splitrad u teretnome prijevozu mogao bi se ocijeniti zadovoljavajućim. Tako se baremmoglo zaključiti iz razgovora s njezinim glavnim menadžerom, g. MARKOMDŽELALIJOM.

Utovar tučenca u Drnišu

da su na podruËju poslovnice u Zadru uprvom tromjeseËju 2004. bile mani-pulirane ukupno 55.894 tone tereta. Uodnosu na isto razdoblje 2003. kada jebila manipulirana ukupna koliËina od43.348 tona tereta, to je poveÊanje za29 posto. No, regionalna poslovnica u©ibeniku u istome razdoblju ostvarila jeza 26.268 tona odnosno za oko 18posto manji rad nego u istome razdoblju2003.

Gospodin Dæelalija objasnio nam jeto da su pokazatelji rada u teretnomeprijevozu za prvo tromjeseËje ovegodine tek indikativni te da se na njihne bi trebalo gledati pesimistiËki. Takoje na primjer iz kolodvora Solinotpremljena manja koliËina cementa,ali prava sezona prijevoza te vrstetereta tek predstoji. To se odnosi i najoπ neke vrste tereta kod koji se tekmogu oËekivati pravi rezultati, kao naprimjer u otpremi sirovih fosfata izkolodvora ©ibenik Luke te dopremegoriva i æitarica u kolodvor Solin itransportno otpremniπtvo Solin Luku.

Rezultati teretnoga prijevoza u pr-vome tromjeseËju 2004. joπ uvijek nemogu pruæiti jasniju perspektivnu slikunjegova kretanja do kraja ove godine.Vrijeme do kraja 2004. treba πto boljeiskoristiti kako bi se postigli πtopovoljniji rezultati u teretnome prije-vozu, rekao je na kraju g. Dæelalija.

Jozo GranËiÊ


SPLITSKOPODRUČJE

25

Poπto je za pokladnih sveËanosti umjesecu veljaËi 2004. vozio vlak s djeËjimmaπkarama iz grada Kaπtela, u mjesecuoæujku 2004. na relaciji od Splita doLabina Dalmatinskog i natrag u prometsu bila uvedena joπ dva djeËja vlaka.

U upravi splitske jedinice HÆ-PutniË-kog prijevoza rekli su nam to da je prviod dva vlaka s oko 240 djece predπkolskedobi iz djeËjih vrtiÊa grada Omiπa voziou subotu 5. oæujka 2004, a drugi tjedandana poslije odnosno 13. oæujka 2004.

Naziv prvoga vlaka bio je ≈Upozna-vanje s prirodom« i ukazivao je na osnov-ni cilj izleta, a to je odlazak u priroduvlakom koji su do tada omiπki maliπanividjeli samo u slikovnicama. Na taj naËinomiπki maliπani upoznali su se s priro-dom. S obzirom na to da ih je pratilolijepo vrijeme, to su im na labinskim liva-dama suorganizatori odnosno aktivistidjeËjega kluba ≈Skakavac« iz Splita pri-redili natjecanje u trËanju u vreÊama.

Drugi vlak vozio je viπe od 80 djece,πtiÊenikâ djeËjega doma ≈Maestral« iz

Iz HŽ-Putničkoga prijevoza Split

Još dva dječja vlaka od Splita do Labina Dalmatinskog

Za vožnje najdraži putnici osladili su sekolačima.

Dolazak omiških mališana na željeznički kolodvor u Splitu

Na području HŽ-Putničkoga prijevoza Split nastavljaju se uvoditiposebni putnički vlakovi kojima djeca putuju na izlet u prirodu.

Referenti HŽ-Putničkoga prijevoza Split skontrolorom putničkoga prijevoza i

predstavnicom »Dalmacijacementa«,g�om Moranom Mratović (na slici druga s

desna)

Splita i njegove podruænice ≈Miljenko iDobrila« iz Kaπtel LukπiÊa. Taj vlaksponzoriralo je i novËano potpomoglopoduzeÊe Dalmacijacement - RMCGroup d.d. iz Kaπtel SuÊurca. Taj vlakpratila je i voditeljica Odjela za odnose sjavnoπÊu toga poduzeÊa, koje je inaËevaæan korisnik æeljezniËkih usluga uteretnome prijevozu, ga MoranaMratoviÊ. Tom prigodom svi πtiÊenicidobili su kolaËe, sokove i pitku vodu. Utome su im svesrdno pomogle i volon-terke iz Volonterskog centra udruge MIiz Splita. Boravak u prirodi πtiÊenici suobilato iskoristili za igru, a oni stariji zaπalu i za razgovor.

Poπto se u kolodvoru Labin Dalma-tinski zadræao kraÊe od sat vremena, vlakpod nazivom ≈Maestral«, koji je nazivdobio prema nazivu doma, sretno sevratio u svoj polazni kolodvor Split.

Uvoenje djeËjih vlakova svakakotreba podræati odnosno te akcije trebajoπ viπe razviti te osmisliti njihov programi sadræaj, i to bez obzira na to jesu li onezabavnoga ili humanitarnoga karaktera.S tim se sloæila i naπa sugovornica, gaPatricija ErgoviÊ, referentica HÆ-PutniËkoga prijevoza u Splitu.

Takvim i sliËnim promidæbenimakcijama potiËe se razvoj i nove moguÊ-nosti putniËkoga prijevoza na prijevoz-nome træiπtu. Akcije su bile usmjerenena najmlae naraπtaje za koje vjerujemoda Êe im prva voænja vlakom ostati ulijepome sjeÊanju te da Êe im to biti motivda se i u buduÊnosti koriste æeljeznicom.

Jozo GranËiÊ


RIJEČKO PODRUČJE

O ÆeljezniËkoj tehniËkoj πkoli Mora-vice, koja je 2001. proslavila osamdesetuobljetnicu πkolstva u Moravicama te kojuje samo u razdoblju od 1991. do 2003.zavrπilo 329 uËenikâ u redovitoj srednjo-πkolskoj izobrazbi i 895 uËenikâ odnosnopolaznikâ koji su se odluËili za prekvali-fikaciju i za osposobljavanje za raznaæeljezniËka zanimanja, kao i o nastoja-njima njezinih zaposlenika da πkola pos-tigne zavidnu razinu kvalitete u radu suËenicima veÊ smo pisali na stranicamalista flÆeljezniËar«. Pisali smo i o nizuvrijednih priznanja lokalne, æupanijske idræavne razine koja su dobili zaposlenicii uËenici te πkole.

Pisali smo i o profesoru strukovnihpredmeta za programe æeljezniËkogaprometa, dipl. prom. ing. StanislavuBeljanu, koji je 2001. na razini Æupanijeprimorsko-goranske proglaπen uËiteljemgodine. On je sredinom mjeseca oæujka2004. primio i godiπnju nagraduGradskoga vijeÊa Grada Vrbovskog zaiznimna stvaralaËka postignuÊa i zadoprinos obrazovanju i unapreenjustrukovne nastave æeljezniËkoga prometau ÆeljezniËkoj tehniËkoj πkoli Moravice.Tim povodom posjetili smo ga uÆeljezniËkoj tehniËkoj πkoli Moravice.

Profesor Stanislav Beljan roen je 18.lipnja 1955. u Brod Moravicama uGorskome kotaru, a diplomirao je 1984.na Prometnome fakultetu SveuËiliπta uZagrebu te je stekao zvanje diplomira-noga prometnoga inæenjera. U Æeljez-niËkoj tehniËkoj πkoli Moravice zaposlen

Dipl. prom. ing. Stanislav Beljan, profesor u Željezničkoj tehničkoj školi Moravice

Dobitnik godišnje nagrade Grada Vrbovsko

Pošto je 2001. na razini Županije primorsko-goranske profesor strukovnih predmeta zaprograme željezničkoga prometa u Željezničkojtehničkoj školi Moravice, dipl. prom. ing. STANI-SLAV BELJAN, proglašen učiteljem godine, sre-dinom mjeseca ožujka 2004. on je primio još jednovrijedno priznanje. Naime, za iznimna stvaralačkapostignuća i za doprinos u obrazovanju i unapre-�enju strukovne nastave željezničkoga prometadobio je godišnju nagradu Grada Vrbovskog.

Dipl. prom. ing. Stanislav Beljan u radnome kabinetu koji jeuglavnom sam uredio i opremio

je od 1985. kaoprofesor stru-kovnih predme-ta za programeæeljezniËkogaprometa. Rade-Êi u toj πkoli

ostavio je neizbrisiv trag u πkoli i u mjestu.Od prvoga radnoga dana ispoljavao

je veliku energiju i smisao za stvaralaπtvo.Svojom inovativnoπÊu i struËnoπÊuosmislio je nastavu strukovnih predmetakao spoj znanstvenih dostignuÊa i njihovepraktiËne primjene na Hrvatskimæeljeznicama. Sam je izradio modeleureajâ, aparatâ i prometnih signala kojisimuliraju rad æeljezniËkih postrojenja.Tako je jedino u ÆT©-u MoraviceuËenicima, buduÊim prometnicima u HÆ-u, omoguÊeno to da primjenjuju svojestruËno znanje i umijeÊe na modeluautomatskoga pruænog bloka i simula-toru rada izoliranoga odsjeka. Te modeleprof. Beljan izradio je kao nastavnapomagala te je s njima sudjelovao i naizloæbi Informatika, inovacije, tehnika2001. koja je bila odræana u Rijeci.

Profesor Beljan je specijaliziranu uËio-nicu za strukovnu nastavu æeljezniËkogaprometa opremio raznim nastavnim po-magalima, panoima i slikama. Isto takosudjelovao je i u opremanju novoga prak-tikuma za prometnike s raËunalnim si-mulatorom za upravljanje æeljezniËkimprometom za koji je πkolske godine2003/2004. Ministarstvo prosvjete iπporta doniralo 400 tisuÊa kunâ.

Posebice treba naglasiti njegov doprinosobrazovanju odraslih jer je veÊ godinamazaposlen i kao struËni voditelj i predavaË uodjelima za prekvalifikaciju i osposobljavanjezaposlenikâ za HÆ-ove potrebe.

Svojim struËnim radom i znanjemdipl. prom. ing. Beljan je kao mentor

pomogao mladim kolegama u tomu dase struËno osposobljavaju i usavrπavajuu pedagoπkome radu. I sam se struËnousavrπavao tako πto je pratio dostignuÊau prometnoj struci, elektrotehnici iinformatici te je na taj naËin unapreivaonastavu. RadeÊi kao profesor uvidio jeto da je najveÊi problem kvalitetnenastave nedostatak udæbenikâ za struËnepredmete æeljezniËkih programa. Zbogtoga tijekom svoje pedagoπke prakseprof. Beljan skuplja grau za udæbenikeza predmete Tehnologija æeljezniËkogprometa i TehniËka sredstva æeljeznice.Za sada su to radni materijali kojima sesluæe uËenici i polaznici izobrazbeodraslih odnosno prekvalifikacije zaæeljezniËka zanimanja. U uporabi je i nje-gova skripta za vozaËe motornih vozila.

Osim visoke struËnosti i predanostiposlu prof. Beljana krasi i samozatajnostte skromnost. Za kolege i uËenike on jeveliki Ëovjek kojega krasi iznimna blagosti dobrota. Poput svojega oca, ing. JureBeljana, koji je bio istaknuti ogulinskiæeljezniËar iz Sekcije SIT Ogulin, a sadaje umirovljenik, i prof. Beljan je velikizaljubljenik u æeljeznicu i njezin vrsnipoznavatelj. On nadahnjuje svojeuËenike te na njih prenosi svoj radni elan.

Zbog svoje predanosti i strpljenja tevisokih kriterija koje postavlja preduËenike, prof. Stanislav Beljan uæivaveliki ugled meu uËenicima i njihovimroditeljima, meu svojim kolegama isuradnicima, pa je godiπnje priznanjeGrada Vrbovsko doπlo u prave ruke. Tanagrada sastoji se od pismenogapriznanja te novËanoga iznosa u vrijed-nosti od 2.000 kunâ kojih u ovometrenutku moæe dati Grad Vrbovsko kaolokalna uprava u Gorskome kotaru.

Rudi Belovari


RIJEČKO PODRUČJE

27

Dana 20. lipnja 2002. na izborimakoji su provedeni unutar sekcijeizabrano je radniËko vijeÊe Prometnesekcije Rijeka u sadaπnjemu sazivu kojeima devet Ëlanova. »lanovi su BorisKuËiÊ, predsjednik vijeÊa, ÆeljkoBokuliÊ, prometnik iz Ogulina,Æeljko VukeliÊ, prometnik iz Draga-niÊa, Raul PoliÊ, prometnik iz Pazina,Josip BogdaniÊ, πef kolodvora MrzloPolje, Draæen SladoviÊ, πef kolodvo-ra Vrhovine, Æeljko KirasiÊ, promet-nik iz Rijeke, Marko DragiπiÊ, nad-zorni skretniËar iz Rijeke te ÆeljkoPijevac, bivπi prometnik iz Delnica, asada povjerenik Sindikata æeljezniËarâHrvatske iz podruænice Rijeka. Izboresu priredili Sindikat æeljezniËarâ Hrvat-ske (SÆH) i Sindikat prometnika vla-kova Hrvatske (SPVH). Sedam Ëlano-va vijeÊa izabrano iz SHÆ-ovih redovate dva iz SPVH-ovih redova, a oni sutemeljne zadaÊe radniËkoga vijeÊa jesute da πtiti i promiËe radniËke interesete da pazi na poπtivanje Zakona o radu,Pravilnika o radu, kolektivnih ugovorate drugih propisa koji su doneseni ukorist radnikâ, a u koje spada i urednoi toËno ispunjavanje radnih obvezaobraËunavanja i uplaÊivanja doprinosaza socijalno i mirovinsko osiguranje.

Gospodin Boris KuËiÊ, predsjednikradniËkoga vijeÊa Prometnih poslovaRijeka, rekao je to da je tijekom 2002.radniËko vijeÊe odræalo deset sjednicâ,tijekom 2003. dvadeset sjednicâ, a uovoj godini πest sjednicâ. Rekao je i toda je zadovoljan aktivnostima radniË-koga vijeÊa. Takoer, unutar sekcijeradniËko vijeÊe priredilo je i tri radniËka

Iz Prometne sekcije Rijeka

Velika aktivnost radničkoga vijeća

Sredinom 2002. bilo je konsti-tuirano radniËko vijeÊe Prometnesekcije Rijeka koje je od tada pado danas odræalo 36 redovitihsjednica te tri radniËka skupâ unu-tar sekcije. Na njima se raspravljaloo razliËitim temama i o novostimakoje prate æivot i rad radnika unutarsekcije i HÆ-a u cjelini te o poπtiva-nju Zakona o radu, Pravilnika oradu, kolektivnih ugovora i drugihpropisa o radniËkim pravima. Otome smo razgovarali s pomoÊni-kom πefa kolodvora Moravice ipredsjednikom toga radniËkoga vi-jeÊa, prometnim inæenjerom BORI-SOM KU»I∆EM.

Članovi radničkoga vijeća Prometne sekcije Rijeka

skupa kako bi se πto viπe pribliæiloradnicima.

Od prvoga radnoga dana radniËkovijeÊe Prometne sekcije Rijeka nagla-πavalo je potrebu da rad vijeÊa budeotvoren prema javnosti da bi svi zapo-slenici slobodno mogli uputiti upit, za-traæiti savjet ili zaπtitu svojih prava.Tako je svim kolodvorima upuÊenaobavijest o sastavu novoga radniËkogavijeÊa u kojoj su bila navedena imena iprezimena Ëlanova te njihovi telefonskibrojevi da bi im se mogli obratiti sviradnici koji su zainteresirani.

U proteklome razdoblju aktivnostiradniËkoga vijeÊa odvijale su se natemeljnim spisima samoga vijeÊa.TeπkoÊe koje su se javljale i koje se joπuvijek javljaju radniËko vijeÊe nastojiπto prije rijeπiti zajedno s poslodavcem.Gospodin KuËiÊ pohvalio je viπe negodobru suradnju s odgovornim poslo-davcem na razini Prometne sekcijeRijeka odnosno s diplomiranim pro-metnim inæenjerom MiljenkomBelanËiÊem, πefom Prometne sekcijeRijeka, s kojim uglavnom rjeπavajuteπkoÊe. To ne znaËi to da se baπ usvemu slaæu, ali uz valjane argumentes jedne ili s druge strane bræe se i lakπedolazi do pozitivnih rjeπenja. Pozitivnuulogu u svemu tome igraju i radniËkiskupovi koji se odræavaju unutar sekcije

i po veÊim radnim podruËjima. Osimmjerodavnih HÆ-ovih predstavnika izZagreba na njima sudjeluju i ËelniciPrometne sekcije Rijeka te njihovizamjenici po prometnim podruËjimaiz Pule, Ogulina i Karlovca.

Gospodin KuËiÊ rekao je to daradniËko vijeÊe planira odræavanjenovoga radniËkoga skupa u Prometnojsekciji Rijeka koji Êe se odræati prvogatjedna u mjesecu svibnju 2004. Sobzirom na to da je odgoena primje-na Zakona o æeljeznicama te osigura-nje dostatnih sredstava za moderni-zaciju, to oËekuju da Êe ti skupovi po-buditi veÊe zanimanje radnikâ, iako suzadovoljni i s dosadaπnjim odzivomradnikâ. Na skupu se oËekuju neki kon-kretni odgovori mjerodavnih osoba ko-ji Êe prisustvovati skupu. Gospodin Ku-ËiÊ iskoristio je prigodu da sve zapo-slenike Prometne sekcije Rijeka pozo-ve da se skupovima odazovu u πto ve-Êemu broju. Takoer im je poruËio daimaju puno povjerenje u Ëlanove rad-niËkoga vijeÊa te da im se slobodnoobrate bez obzira na sindikat kojemupripadaju jer je njihov dosadaπnji raddokazao to da su uspjeπno rijeπili velikuveÊinu predmeta koji su bili upuÊeniradniËkome vijeÊu.

Rudi Belovari


KARLOVAČKOPODRUČJE

Teretni prijevoz u kolodvoruKarlovac

Na poËetku razgovora g. DragutinaDuiÊa i g. Vladimira Vinovrπkog za-molili smo da nas upoznaju s osnovnimnaznakama rada u teretnome i putniËkomeprijevozu u kolodvoru Karlovac. GospodinDuiÊ rekao nam je to da je u 2003. teretniprijevoz bio u padu. Glavni uzrok tomupoloæaj je karlovaËkih poduzeÊa koja radesa smanjenim kapacitetima, a neka su iprestala raditi. PoduzeÊa koja su preostalai koja rade sa smanjenim kapacitetima jesunpr. DIP Karlovac, koji vrlo rijetko dobivavagone, Konteks, koji je pred gaπenjem,OTP Karlovac i Kordun. Jedan od glavnihkomitenata koji su ostali jesu ÆitoproizvodKarlovac i Robni terminali odnosno njihovikorisnici Lager BaπiÊ.

Gospodin Vinovrπki nadovezao se irekao to da je Lager BaπiÊ privatno podu-zeÊe koje je s HÆ-om sklopilo povoljanugovor. RijeË je o oko 70.000 tonâpapira za 2004, koji to poduzeÊe dobivau vagonima Habis iz NjemaËke i koji jenamijenjen πtampanju Jutarnjeg lista.Svaki Ëas oËekuju potpisivanje ugovoraza istovar cijevi koje su namijenjeneplinofikaciji prema Rijeci, a najavljen je iprijevoz veÊe koliËine kukuruza iz uvozaza potrebe karlovaËkoga Æitoproizvoda teprijevoz veÊih koliËina tereta za potrebeSFOR-a. Teret bi u veÊim koliËinamatrebao stizati iz smjera Rijeke te se oËekujeveliko poveÊanje teretnoga prijevoza.

Gospodin DuiÊ rekao je to da ÊepoduzeÊe CRO-Plin cijevi za daljnjuplinofikaciju dobivati prekomorskimputem, a u Karlovcu Êe se obaviti njihovistovar i carinjenje. U njemu Êe se nalazitii njihov deponij. Njihovo dopremanjeovisit Êe o dinamici rada.

Gospodin Vinovrπki rekao je to da jeu 2003. u kolodvoru Karlovac bilootpremljeno 185 vagonâ s 1.961 tonomtereta u unutarnjemu prometu i 159vagonâ s 1.880 tonâ tereta u meuna-rodnome prometu. Istodobno u kolodvorje prispjelo 156 vagonâ s 4.228 tonâtereta u unutarnjemu prometu i 226

Kolodvor Karlovac

Više pozornosti putnicima

Dragutin Duić

Prije Domovinskoga rata u okviru ondašnjega Željezničko-transportnog poduzeća (ŽTP) Zagreb pa i čitave bivše Jugoslavijekarlovačko željezničko područje bilo je jedno od važnijih teretnih iputničkih središta. Kakvo je danas stanje prometa u kolodvoruKarlovac saznali smo u razgovoru sa šefom kolodvora DRAGU-TINOM DUIĆEM i pomoćnikom šefa centra za transportno-komer-cijalne poslove (TKP) u HŽ-Cargu VLADIMIROM VINOVRŠKIM.

vagonâ s 5.713 tonâ tereta u meuna-rodnome prometu.

Gospodin DuiÊ rekao nam je to da sukapaciteti kolodvora Karlovac dalekoveÊi od prikazanoga rada. Velika je πtetaπto rad nije veÊi jer kolodvor raspolaæeveÊim kapacitetima od onih koji suiskoriπteni trenutno, a ima i vrlo povoljnulokaciju, posebice u odnosu na robni rad.U kolodvoru postoji carina jer je to icarinski kolodvor. Osim toga u blizinikolodvora prolazi autocesta te je tako icestom dobro povezan sa Zagrebom.KarlovaËki kolodvor mogao bi biti preto-varni i skladiπni kolodvor za zagrebaËkuindustrijsku zonu. Udaljenost od Karlovcado Æitnjaka u Zagrebu autocestom iznosipola sata voænje. Roba bi se moglaprevoziti vlakom do Karlovca, a dalje bise rasporeivala za Zagreb jer kolodvorima infrastrukturu za takav rad.

U kolodvoru Karlovac jednu od teπ-koÊa u teretnome prijevozu Ëini i vrloloπe stanje industrijskih kolosijeka.Naime, poznato je to da industrijskekolosijeke trebaju odræavati njihovi vlas-nici, no u Karlovcu ima dvadesetak indus-trijskih kolosijeka s time da se za 50posto njih ne zna tko im je sadaπnjivlasnik. Pravni slijednici koji su ih preu-zimali mijenjali su se tako da im seizgubio svaki trag, pa ti kolosijeci nisuodræavani redovito. S obzirom na to daHÆ ne ulaæe u njih, to oni propadaju idalje. Ako se oni nastave ne odræavati,postoji moguÊnost da Êe se i ovi koji sadarade morati zatvoriti zbog sigurnosnihrazloga. Miπljenje g. DuiÊa je da bi seHÆ odnosno HÆ-Cargo trebao aktivnijeukljuËiti u njihovo odræavanje. Hrvatskeæeljeznice trebale bi poduzeti mjerekojima bi se ti kolosijeci odræavali ufunkcionalnome stanju, a ne bi trebaleËekati korisnike koji u veÊini sluËajevanemaju interes za njihovo odræavanje.

PutniËki prijevoz u paduGospodin DuiÊ rekao je i to da se u

putniËkome prijevozu takoer biljeæi pad.Naime, prijaπnjih godina otpremalo se

od 25.000 do 30.000 putnikâ namjesec, a sada od 17.000 do 19.000putnikâ. Tomu ima viπe razloga. Jedanod njih je neredovitost putniËkih vlakova,a drugi je nekonkurentnost autobusnomekolodvoru s kojega autobusi iz Karlovcapolaze Ëesto, pa tako prema Zagrebuautobusi voze skoro svakih deset minuta.Osim toga ni razlika u cijeni ne ide tolikou HÆ-ovu korist da bi privukla putnike.Jedna od objektivnih okolnosti je i ta dase u posljednje vrijeme na tome dijelupruge uËestalo izvode remonti, pa suputnici iz vlaka morali prelaziti u auto-buse i opet iz autobusa u vlak. To jeizazivalo i dodatna kaπnjenja, ali i nezado-voljstvo putnikâ te se njihov veliki brojodluËio za cestovni promet. Na æalostputnik koji jednom ode, teπko se vraÊa.No, to su objektivne okolnosti na kojeHÆ nije mogao utjecati.

Vozni red postavljen je dobro, alisvejedno HÆ ne moæe konkurirati auto-busnome prijevozu jer je njegov voznired puno uËestaliji. Osim toga, autobusniprijevoz se bræe prilagodio træiπnimuvjetima, a i lokacija autobusnoga kolo-dvora u Karlovcu bolja je od one na kojojje æeljezniËki kolodvor. ÆeljezniËki kolo-dvor Karlovac malo je dislociran odgradskoga srediπta i od njega je udaljenoko 1,5 kilometar. Takoer nije rijeπenani gradska autobusna veza izmeu tihdvaju kolodvora. Zbog toga su u kolo-dvoru Karlovac kao stalni putnici ostali


KARLOVAČKOPODRUČJE

29

samo aci i studenti te radnici koji suzaposleni u Zagrebu. NajveÊi dio tihputnika putuje prema Zagrebu i obratnote prema Kamanju. Na toj relaciji putujeoko 150 stalnih putnika na dan, ali vrlorijetko putuju poslovni ljudi.

U kolodvoru Karlovac postoji moguÊ-nost rezervacije prijevoznih karata, kaona primjer za poslovni vlak prema Rijeci,ali je vrlo slabo zanimanje za to. Meu-tim, ako putem sluæbe pratimo poslovnevlakove, uvidjet Êemo to da poslovni vlakZagreb - Rijeka nije iskoriπten ni viπe oddeset posto. Ako HÆ ne poduzme nekeradikalnije mjere u svrhu poboljπanjaputniËkoga prijevoza, izgradnjom auto-ceste Zagreb - Rijeka izgubit Êe i taj malibroj poslovnih putnika.

Za takvo stanje u putniËkome prijevozunije kriva samo æeljeznica, veÊ i nekiobjektivni i subjektivni razlozi meu kojimavrlo vaænu ulogu ima i stav dræave premakojemu je razvoj cestovnoga prometavaæniji od razvoja æeljezniËkoga prometa.Takva stav utjeËe i na vozno vrijeme paÊe na relaciji Zagreb - Split vozno vrijemecestovnoga prometa biti kraÊe. To suokolnosti na koje HÆ ne moæe utjecati,no on moæe poboljπati kvalitetu rada, pazbog nekih subjektivnih razloga viπe nebi dolazilo do nepotrebnih kaπnjenjavlakova, HÆ-ovi zaposlenici bi se s viπeprofesionalizma odnosili prema putnicimaodnosno u svakome trenutku bi im moglipruæiti pravodobnu informaciju, prodatikartu. Tako bi se putnik ugodno osjeÊaona kolodvoru. S obzirom na to da su sadau kolodvoru Karlovac informatiziraliprodaju karata, to na taj naËin mogupridonijeti tomu da putnici viπe ne odlaze.

TeπkoÊe Ëine nedostatakvlakopratnoga osoblja i tzv.

carinski vagoniKolodvor Karlovac spada u Glavnu

regionalnu jedinicu HÆ-PutniËkog prije-voza Rijeka i u Glavnu regionalnu jedi-nicu HÆ-Carga Rijeka. U kolodvoruKarlovcu nalazi se podruËni centar prvo-ga ranga HÆ-Carga.

U kolodvoru Karlovac zaposleno jeoko 110 ljudi, i to zaposlenici Prometnihposlova, HÆ-PutniËkog prijevoza i HÆ-Carga. Za sada je to dovoljan broj zapo-slenih i oni u kolodvoru Karlovac moguizvesti i puno veÊi rad od onoga dosa-daπnjega. Dosta teπkoÊa bilo je u vezi svlakopratnim osobljem. Naime, izkolodvora Karlovac otpremaju se kruænivlakovi. S obzirom na to da je taj kolo-dvor podruËni centar prvoga reda, to svivagoni koji gravitiraju prema tomepodruËnome centru dolaze u njega te seodande otpremaju u druge kolodvore,

kao πto su kolodvori Jastrebarsko, DugaResa, MahiËno, Mrzlo Polje i drugi. Svakitakav kruæni vlak mora imati vlakopratnoosoblje, i to najmanje jednoga vlakovoui jednoga manevristu pruge (prije su ihzvali koËniËarima). U kolodvoru Karlovactu teπkoÊu uspjeli su rijeπiti u dogovoru sHÆ-Cargom. Meutim. moæda i prijenovoga voznog reda trebalo bi odreditistalnu partiju koja bi bila na raspolaganjupa ne bi dolazilo do toga da se teretnivagoni prekovremeno zadræavaju ukolodvoru, posebice u dane vikenda idræavnih blagdana. Da su oni stalno tamoonda bi se ti vagoni odmah poslali uodrediπni kolodvor i ne bi se prekovre-meno zadræavali. Na ovakav naËin radarad subotom i nedjeljom je upitan, pa sevagoni dostavljaju tek u ponedjeljak tese tako nepotrebno zadræavaju. Gospo-din DuiÊ je rekao to da se nada da Êe tajproblem rijeπiti HÆ-Cargo, i to ako neranije, a onda s datumom stupanja nasnagu novoga voznoga reda.

Gospodin Vinovrπki rekao je to da imteπkoÊe stvaraju vagoni koji stiæu izinozemstva odnosno tzv. carinski vagoni.Naime, pojedini πpediteri ne rade subo-tom, u Karlovcu carina radi subotom do11 sati, pa su oni u pojedinim sluËaje-vima prisiljeni vagone koji stignu zavikenda dræati u kolodvoru do ponedjelj-ka. Tako se zna dogoditi to da vagon izZagreba stigne u Karlovac u subotu uju-tro, ali je on ocarinjen tek u ponedjeljak.Za otpremu je taj vlak spreman tek kasnopopodne u ponedjeljak ili utorak ujutro.Zbog toga je jedan dio prekovremenogazadræavanja teretnih vagona i opravdanjer u kolodvoru Karlovac ne mogu utje-cati na brzinu kojom Êe tako prispjelivagoni biti otpremljeni. KonkretneteπkoÊe javljaju se u suradnji s tvrtkom≈Lager BaπiÊ« jer ta tvrtka takoer ne radisubotom, a vagoni s papirom iz NjemaË-ke stiæu i subotom. No, u kolodvoruKarlovac nekako su uspjeli organiziratito da se carina ipak obavi.

Informatizacija u kolodvoruKarlovac

Na naπe pitanje kako se u kolodvoruKarlovac odvija informatizacija i kojeprograme koriste, g. DuiÊ rekao je to dase informatizacija kolodvora odvija usklopu usvojenoga programa za cijeli HÆte je normalno da se taj proces poËeoodvijati i po veÊim kolodvorima. Ukolodvoru Karlovac dobili su odreenibroj osobnih raËunala, koja su umreæenadjelomiËno. Na taj naËin dostupan im jeniz podataka i internet. Mogu pratiti radvagona na HÆ-u te su im dostupni i drugipodaci. To sve skupa moæe pridonijeti ikvalitetnijemu radu, i to ne samo πefova

kolodvora nego i drugih koji imaju insta-lirano raËunalo. Veliki pomak uËinjen jeu putniËkome prijevozu jer je informati-zirana prodaja putniËkih karata. Naime,instalirani su terminali za elektronskoizdavanje karata koji su bolji, bræi, toËnijii pregledniji nego stari terminali TS 40.

Gospodina DuiÊa pitali smo πto onkao πef kolodvora ima instalirano nasvome raËunalu i on nam je odgovorioda ima otvoren pristup internetu te damoæe pratiti rad teretnih vagona, kao irad kolodvora. Njegovo raËunalo umre-æeno je samo na razini kolodvora.

Radovi na ureenju kolodvoraKolodvor Karlovac ureuje se dulje

vrijeme i zanimalo nas je kada je poËeloi do kada Êe trajati to ureenje te πto Êesve biti zahvaÊeno tim radovima. Gospo-din DuiÊ rekao je to da je ureenjekolodvora poËelo u mjesecu studenom2003. i sada se joπ uvijek radi na cjelo-kupnoj izmjeni kroviπta. Ti radovi izvodese vrlo kvalitetno. Poπto kroviπte budeureeno, u planu je zamjena nadstreπnicânad peronom novim i prozirnim pleksi-glas-ploËama. Nakon toga na redu Êebiti izmjena stolarije u kolodvoru, apotom bi se poËeo ureivati i interijer.To se odnosi na prostorije za prijem iotpremu putnikâ odnosno na Ëekaonicusa sanitarnim Ëvorom, s kojim veÊ duljevrijeme imaju problema. Kao i u veÊinikolodvora, sanitarni Ëvor nije dovoljnoodræavan te je upitna njegova ËistoÊa.To su stvari koje Êe se morati rijeπiti napuno bolji naËin nego πto su se rjeπavaledo sada. Naime, nije problem ureditizahod, veÊ je problem odræavati ga Ëistim.Ako ga se ne nadzire stalno, za kratkovrijeme devastiran je u dobroj mjeri. Zbogtoga bi HÆ trebao angaæirati ili Ëuvarskusluæbu ili radnike koji Êe se brinuti ooËuvanju i ËistoÊi sanitarnoga Ëvora.Radove na kolodvoru izvode privatnetvrtke. Izmjenu kroviπta izvodi krovo-pokrivaËka tvrtka ≈Guπtin« iz Kamanja i tiradovi su pri kraju. Izmjenu stolarije iprozora izvodi staklarija ≈SpudiÊ« iz DugeRese. Nadzor nad tim radovima obavljaHÆ-ova tvrtka kÊer PZZ-Inæenjering d.o.o.koja s izvoaËima radova dogovaradinamiku njihova izvoenja. Ti radovitrebali bi biti zavrπeni do mjeseca lipnja2004. Gospodin DuiÊ rekao je to da je zakarlovaËku kolodvorsku zgradu i za zgradenekih drugih veÊih kolodvora mjerodavanHÆ-PutniËki prijevoz.

B. Udier


OSJEČKOPODRUČJE

U prigodno okiÊenom, raznobojnimbalonima ukraπenom i ozvuËenome vlaku≈plavac« za susreta djece s uvijek dobroraspoloæenim Zekom i dvjema zeËicamanije bilo kraja zabavi. Zeko je djecu dari-vao prigodnim darovima, πaljivim razgo-vorima i voænjom, a djeca su mu uzvra-Êala osmjehom i pjesmom, a darivala suga i crteæima. BuduÊi da se veÊina djecevlakom vozila po prvi puta, to je bilo veÊeoduπevljenje i uzbuenje.

Vaæno je spomenuti zanimljivost sprvoga putovanja. Naime, poπto se vlakkojim su se vozila djeca iz O© ≈Josipovac«vratio iz Beloga Manastira, Zeko je upratnji zeËica siπao s vlaka te posjetio idarivao bolesnoga djeËaka koji zbogoperacije nije mogao prisustvovati voænji.

Uz pomoÊ dobrih ljudi i sponzorâ osimpredπkolske i πkolske djece sa ≈Zekom« suse vozila i djeca s posebnim potrebama tedjeca bez roditelja. Dana 10. travnja 2004.vlakom ≈Zeko« mogao se vozati svakizainteresirani graanin. Ta dogaanjapopratili su i mediji, i to Glas Slavonije,Radio Plus, Radio Osijek i Gradski Radio.

U 18 voænji prigodnoga uskrsnoga vlakavozilo se 2.038 putnikâ. Od toga je 15voænji bilo prireeno za djecu iz djeËjih vrtiÊai osnovnih πkola (djeËji vrtiÊi ≈PotoËnica«,≈Bambi«, ≈Jaglenac«, ≈Sarvaπ«, ≈Josipovac«,≈Stribor«, ≈Kockica«, ≈SjenËica«, ≈Jelenko«,≈Mali princ«, ≈Vedri dani«, ≈NeviËica«,≈SunËica«, ≈Kosjenka« te osnovne πkole≈Josipovac«, ≈Viπnjevac«, ≈Mladost«, ≈TinUjeviÊ«, ≈Vijenac« i ≈BrijeπÊe«). Bile suprireene i dvije humanitarne voænje i jednavoænja u slobodnoj prodaji.

Ti pokazatelji rezultat su izvrsne orga-nizacije, uspjeπno ostvarenih ideja kao ivrlo dobre suradnje koja Êe se nastavitinjegovati i dalje kod ostvarenja buduÊihprojekata.

Akciju je uspjeπno ocijenio i menadæerRegionalne jedinice HÆ-PutniËkog prije-

Uskrsni vlak »Zeko«

Oduševio osječke mališaneNakon vlaka »Tin-express« u kojim se vozilo oko 3.000 djece iz

osječkih dječjih vrtića i osnovnih škola nastavila se dobra suradnjaizme�u HŽ-a i odgojno-obrazovnih ustanova na tome području. Takoje za uskrsnih blagdana od 29. ožujka do 10. travnja 2004. za osječkemališane Regionalna jedinica HŽ-Putničkoga prijevoza Osijek ponovopriredila niz promotivnih vožnji prigodnim uskrsnim vlakom »Zeko«na relacijama Osijek - Beli Manastir - Osijek i Osijek - Dalj - Osijek.

voza Osijek, dipl. prom. ing. Josip Ljulj.On je rekao to da je Regionalna jedinicaHÆ-PutniËki prijevoz Osijek joπ jednompokazala da je sposobna i da moæe ostva-riti akcije koje su izvan njezine redovitedjelatnosti. Ovom prigodom zahvalio je nasuradnji i drugim HÆ-ovim jedinicama kojesu nam pomogle u realizaciji cjelokupneakcije. VuËa vlakova na raspolaganje jestavila obnovljeni i ozvuËeni vlak ≈plavac«,Jedinica za tehniËki pregled vlakova,Sekcija za pruge i VuËa vlakova pomoglesu u prijevozu vrtiÊke djece od udaljenijihvrtiÊa do kolodvora, a prometna operativaimala je maksimalno razumijevanje koduvoenja novih vlakova za one πkole kojesu se javile u posljednji tren. Veliki doprinosdali su i javni mediji, a posebice GlasSlavonije, koji je najavio akciju i prationjezin tijek. Svakako treba zahvaliti isponzorima dviju humanitarnih voænji, g.Zvonimiru PaveliÊu iz Ekonomsko-tehniËkoga zavoda koji je platio pokloneza obje voænje, te g. Nikoli ©kari izZavoda za urbanizam i jednoj osobi koje je

æeljela ostati anonimna. Oni su platili pojednu humanitarnu voænju.

Osim povoljnih financijskih rezultatatom akcijom promoviran je HÆ koji jeostavio vrlo dobar utisak u javnosti. Nataj posve drugaËiji naËin HÆ je djecipribliæio uskrπnji ugoaj te ih je potaknuona to da steknu pozitivan stav o æeljeznici,da razviju svijest o oËuvanju æeljezniËkeimovine te ih je upoznao sa æeljeznicomkao ekoloπkim prijevoznikom.

Vesna Miloπ


Doprinos kvaliteti sudske zaπtitePosljednja novela SteËajnoga zakona,

koja je na snagu stupila 30. kolovoza2003. propisala je iskljuËivu stvarnu imjesnu nadleænost trgovaËkoga suda zaprovoenje steËajnoga postupka nadduænikom pravnom osobom i duænikompojedincem na podruËju na kojemu senalazi sjediπte duænika pravne osobeodnosno sjediπte duænika pojedinca.Tom formulacijom u potpunosti se isklju-Ëuje moguÊnost suenja opÊinskih sudo-va u steËajnim postupcima. To je i biorazlog brojnih sukoba oko nadleænosti.

Novelom se razjaπnjava i poloæajrazluËnih vjerovnika. Od njih se ne zahti-jeva da prijave svoje traæbine, ali jekorisno da u pismenome obliku o posto-janju svojih traæbina obavijeste steËaj-noga upravitelja.

Preciznim ureenjem ovlaπtenjâ irokova u kojima se trebaju poduzetiodreene radnje zakonska rjeπenja ure-uju disciplinu tijela steËajnoga postupka.Njihova svrha je da se πto uËinkovitije ikvalitetnije ostvare prava stranakapostupka te da ih upute na naËine nakoje mogu i ostvariti to pravo.

Posebice se ukazuje na novo odre-enje ≈traæbina viπih isplatnih redova« uËlanku 71. zakona te na prijelazneodredbe u Ëlanku 59 stavku 3. Zakonao izmjenama i dopunama SteËajnogazakona.

Prije nego je na snagu stupila zadnjanovela SteËajnoga zakona, 14.srpnja2003. na snagu je stupio i Zakon opotraæivanju radnika u sluËaju steËajaposlodavca (NN br. 114/03) kojim sepo prvi puta u hrvatsko zakonodavstvouvodi institut jamstva za isplatu jednogadijela radniËkih potraæivanja putemFonda za razvoj i zapoπljavanje u sluËajusteËaja poslodavca. Sredstva za ostva-rivanje tih prava osiguravaju se u Dræav-nome proraËunu.

Organizacija i nadleænost sudovau steËajnome postupku

Poslovi steËajnoga vijeÊa, kao poseb-noga tijela steËajnoga postupka, prenosese na steËajnoga suca kao suca poje-

Izmjene i dopune Stečajnoga zakona

Za veću učinkovitost stečajnoga postupka

Stečajni zakon u svome temeljnome tekstu stupio je na snagu 1.siječnja 1997. Do danas je dopunjavan tri puta, i to 1999, 2000. i 2003.Svrha svih dosadašnjih novela zakona bila je postizanje učinkovitostistečajnoga postupka, pomicanje težišta na zaštitu vjerovnikâ tepostizanje aktivnije uloge vjerovnikâ u zaštiti njihovih interesa.

dinca. U steËajnome postupku ovlasti iposlovi steËajnoga suca (suca pojedinca)u potpunosti se podudaraju s poslovimadosadaπnjega steËajnoga vijeÊa.

Prigodom odluËivanja o æalbi sastavdrugostupanjskoga suda ostao je nepro-mijenjen, dok Êe sudac pojedinac odlu-Ëivati o sukobu nadleænosti.

SteËajni upraviteljiNa temelju novele SteËajnoga zakona

steËajni upravitelji mogu biti odvjetnicipojedinci (ne moraju imati poloæenstruËni ispit za steËajnoga upravitelja),odvjetniËki uredi, odvjetniËka druπtva(kao pravne osobe, uz pretpostavku daimaju ekonomsko-financijskoga savjet-nika) i Ëlanovi javnoga trgovaËkogadruπtva (koje je upisano u sudski registarza obavljanje steËajno-upraviteljskesluæbe te uz uvjet da imaju visoku struËnuspremu i poloæen struËni ispit za steËaj-noga upravitelja).

Rad steËajnoga upravitelja nadziresteËajni sudac, odbor vjerovnikâ i skup-πtina vjerovnikâ koji su u svako dobaovlaπteni zatraæiti obavijesti i izvjeπÊa ostanju stvari i o voenju poslova. Novostje ta da steËajni sudac u roku od πestmjeseci od dana odræavanja prvogaizvjeπtajnoga roËiπta zbog raspravljanjao provedenome steËajnome postupku idonoπenju odluke o njegovu nastavljanjumora zakazati posebnu sjednicu skup-πtine vjerovnikâ. Na tome izvjeπtajnomeroËiπtu na temelju izvjeπÊa steËajnogaupravitelja i provedene rasprave skup-πtina vjerovnikâ treba odluËiti o daljnjojsudbini steËajnoga duænika. Ako skupπti-na vjerovnikâ u zakonom zadanim okvi-rima ne donese predviene odluke, sveodluke, osim odluke o nastavljanju djelat-nosti i o pripremi steËajnoga plana, moæedonijeti steËajni sudac.

Potraæivanja radnika - steËajnihvjerovnika

Novim Ëlankom 71. SteËajnogazakona u traæbine viπih isplatnih redovaviπe nisu uvrπtene ukupne traæbineradnikâ steËajnoga duænika, veÊ samodio njih , i to

- naknada plaÊe za posljednja tri mje-seca prije otvaranja steËaja ili prestankaugovora o radu, i to do iznosa koji zaodreeni mjesec odgovara iznosu dvijetreÊine prosjeËne mjeseËne plaÊe uRepublici Hrvatskoj

- naknada plaÊe za godiπnji odmor nakoji je zaposlenik stekao pravo u kalen-darskoj godini u kojoj je otvoren steËajili u kojoj je prestao ugovor o radu te uprethodnoj godini do iznosa koji za odre-eni mjesec odgovara iznosu dvije treÊineprosjeËne plaÊe u Republici Hrvatskoj

- otpremnine do iznosa jedne treÊineprosjeËne mjeseËne plaÊe isplaÊene uRepublici Hrvatskoj za svaku navedenugodinu rada kod toga poslodavca

- naknada πtete pretrpljene zbogozljede na radu ili profesionalne bolesti itraæbine Hrvatskog zavoda za zdrav-stveno osiguranje, Hrvatskog zavoda zamirovinsko osiguranje i Hrvatskogzavoda za zapoπljavanje koje se iz tihtraæbina obavezno namiruju kao dopri-nosi iz plaÊe i na plaÊu, osim traæbina zakoje je zakonom odreeno to da Êe senamiriti kao troπkovi steËajnoga postup-ka ili kao ostale obveze steËajne mase

- sve ostale traæbine prema duæniku,osim onih koje su razvrstane u niæeisplatne redove (opÊi isplatni red)

Tom novelom ureeno je, na æalost,nepovoljno rjeπenje kako za radnike Ëijesu traæbine umanjene u viπemu isplat-nome redu, tako i za Hrvatski zavod zazdravstveno osiguranje, Hrvatski zavodza mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavodza zapoπljavanje koji se prema zakonuiz tih traæbina obvezatno namiruju kaodoprinosi iz plaÊe i na plaÊu.

ZakljuËakPosljednjom novelom ipak se nasto-

jalo otiÊi korak dalje u uspostavi pravnesigurnosti koja se tiËe poloæaja vjerov-nika u steËajnome postupku, a pri tomese misli na moguÊnost da vjerovnici veÊu ranom stadiju postupka na posebnojsjednici skupπtine odluËuju kako Êenastaviti steËajni postupak, hoÊe li steËajbiti kraj poslovnoga subjekta ili prijenosimovine na postojeÊu ili buduÊu pravnuosobu, hoÊe li se provesti reorgani-zacijska sanacija steËajnoga duænika unjegovu prijaπnjemu organizacijskome ivlasniËkome obliku ili Êe se provestistatusne promjene koje u zavrπnicidovode do prestanka postojanja duænika.

Mirjana KonjiÊ, dipl. iur.


ŽELJEZNIČKOUGOSTITELJSTVO

Tijekom procesa restukturiranjaHrvatskih æeljeznica, 1998. godineosniva se ÆeljezniËko ugostiteljstvo,druπtvo ograniËene odgovornosti uvlasniπtvu Hrvatskih æeljeznica. Jedanod ciljeva restrkturiranja Hrvatskihæeljeznica je izdvajanje ugostiteljskihdjelatnosti koje nisu usko vezane uzpromet robe i putnika, s time da takoizdvojena djelatnost samostalno iprofitabilno posluje na træiπnim prin-cipima. Stoga se na samom poËetkurada utvruje misija tvrtke - ostva-rivanje profitabilnog poslovanja krozmaterijalni, tehnoloπki i kadrovskirazvoj kako bi se na kvalitetan naËinmogli zadovoljiti sadaπnji i potencijalnikorisnici. OdluËeno je da se vlastitimkadrovskim, materijalnim i finan-cijskim izvorima podigne razina usluge.Uvoenjem inovativnih poslovnihmetoda, æeljelo se postati prepoznat-lj ivom tvrtkom na domaÊem iinozemnom træiπtu.

PROCES RESTRUKTURIRANJA

Od osnivanja, u ÆeljezniËkom ugos-titeljstvu provodi se intenzivan procesrestrukturiranja. Ocijenjeno je naimeda je prijeko potrebno krenuti u tajproces kako bi ÆeljezniËko ugosti-teljstvo postala tvrtka prepoznatljiva pokvaliteti svojih usluga, kako bi profi-tabilno poslovalo te imalo zadovoljne,motivirane i lojalne zaposlenike.

Provedeno je materijalno, organi-zacijsko i kadrovsko restrukturiranje.U razdoblju od 1998. do rujna 2003.godine uloæeno je 14,6 milijuna kunau objekte, osnovna sredstva i inventar.

Pet godina Željezničkog ugostiteljstva

KVALITETOM DO USPJEHAÆeljezniËkog ugostiteljstvo osnovano je 1998. godine. Dotada, ta djelatnost nije bila træiπno orijentirana, odnosnousluge pruæale su se uglavnom Hrvatskim æeljeznicama.Objekti bili su neureeni i nekategorizirani. Uz to, najveÊidijelovi kapaciteta bili su angaæirani za smjeπtaj prognanika.S obzirom na to da je broj zaposlenih bio veÊi od stvarnihpotreba, a ni njihova kvalifikacijska struktura nije bilazadovoljavajuÊa, ta djelatnost pruæala je nekvalitetne uslugea 1997. godina zavrπena je s gubitkom od 8 milijuna kuna.

Hrvatske æeljeznice sudjelovale su utome sa 4 milijuna kuna a 10,6 mili-juna kuna Ëine vlastita sredstva Æeljez-niËkog ugostiteljstva. U okviru tih ra-dova obnovljen je hotel Mursa u Osije-ku, te hoteli Dora i Porin u Zagrebu.

Velika paænja posveÊena je takoerkadrovskom restrukturiranju. Tijekomproteklog razdoblja postojeÊakadrovska prekapacitiranost rijeπenaje. NajveÊi dio radnika otiπao je spo-razumnim odlaskom a manji dioprirodnim odljevom. Na taj naËin brojradnika smanjen je s 544 ( uz 81radnik koji su doπli pripajanjem nekihdjelatnosti ÆU-u 2001.) na 372radnika. U tom razdoblju primljena su27 nova radnika. U isto vrijeme, velikapaænja posveÊuje se obrazovanjuzaposlenika. Izraen je plan izobrazbei usavrπavanja kadrova. Provodi sekontinuirano uËenje stranih jezika,informatiËko obrazovanje a 3 djelat-nika upuÊena su na dodiplomski iposlijediplomski studij. U okviru togprocesa, direktorica tvrtke Ana SupiÊmagistrirala je na Ekonomskom fakul-tetu u Zagrebu. Usavrπavaju se takoerkonobari i kuhari

Obrazovanem i usavrπavanjem æelise posotojeÊi kadar osposobiti zapruæanje kvalitetnih usluga. Na tajnaËin æele se zadræati stari gosti i pri-vuÊi novi. Cilj je da kvaliteta uslugebude veÊa od postojeÊe kategorijeobjekta.

MARKETIN©KA AKTIVNOST

Kako bi se ÆeljenziËko ugostiteljstvoprobilo na træiπtu, razvijena je takoer

intenzivna marketinπka djelantost.Kontinuirano se ispituje træiπte, uvodese novi proizvodi i usluge a provodi sei promidæba putem medija i tiska.ÆeljenziËko ugostiteljstvo sudjeluje nasajmovima i prezentacijama a inten-zivno se razvijaju poslovni kontakti.

Rezultati nisu izostali. Direktoricatvrtke 1999. i 2000. godine dobila jepriznanje kao menadæer godine atvrtka priznanje Prva hrvatska kuna.Stigle su i ostala priznanja i pohvalegostiju a poslovanje tvrtke praÊeno jei u medijima. Vrijedi spomenuti i toda je ÆeljezniËko ugostiteljstvouspjeπno pruæilo catering usluge namnogim manifestacijama. Jedna odnjih bila je ona za Crveni kriæ za 1.800osoba.

ÆELJEZNI»KOUGOSTITELJSTVO DANAS

Tvrtka danas raspolaæe s 2.500postelja u objektima u Zagrebu,Osijeku, Rijeci, Splitu, Kninu, Lov-ranu, Malom Loπinju Ugljanu i KaπtelLukπiÊu, 2.000 mjesta u restoranima,10 vagon restorana i bifea, Ëetiri pos-lovnice i 6 autobusa. Tvrtka prepoz-natljiva je po dokapitalizaciji tvrtke izvlastitih izvora, po profitabilnomposlovanju i kontinuiranom poveÊanjuprihoda i dobiti, ulaganju u kadrove tepruæanju catering usluga i zanajzahtijevnije goste.

Taj proces prate i odgovarajuÊifinancijski rezultati. Tako je dobit od290 tisuÊua kuna, zabiljeæena 1998.godine u 2003. godini poveÊana napreko dva milijuna kuna.

ÆeljenziËko ugostiteljstvo neÊe natome stati. Nastavlja se sa organi-zacijskim, kadrovskim i materijalnimresturkuriranjem.

Dovrπiti Êe se ureenje objekta,razvijat Êe se nove usluge kako bi sena taj naËin pratio razvoj Hrvatskihæeljeznica, osnovat Êe se cateringcentar a posebna paænja bit ÊeposveÊena radnicima, njihovomnagraivanju i motiviranju.(m)


ŽELJEZNIČKOUGOSTITELJSTVO

33

Na taj naËin hotel ≈Dora« svrstaose u red zagrebaËkih hotela koji za-nimljivom i originalnom ponudompokuπavaju privuÊi novu klijentelu.Cijelo dogaanje osmislio je voditeljposlovanja hotela ≈Dora« Goran»elam u suradnji s Petrom Baras,voditeljicom poslovanja restorana≈Dora«, te Marinkom PakaloviÊ,glavnom kuharicom instruktoricomkoja je nedavno na 2. velesajam-skom kupu kuhara osvojila prvomjesto.

Cijeli taj projekt zamiπljen je kaoskup prezentacijâ nacionalnihkuhinja. Svaka prezentacija odvijatÊe se deset dana u restoranu hotela≈Dora« u Trnjanskoj cesti 11e.Probranom kombinacijom izvornihmirisa, boja i okusa zaposlenici ho-tela ≈Dora« svoje goste odvest Êe najedinstveno putovanje te Êe im usrediπtu Zagreba pokuπati doËaratiizvorni ambijent. Gostima Êe demon-strirati kako se jela ta hrana te kakoje izgledala originalna sredina.

Da je ideja originalna i vrijednatruda pokazalo se veÊ u srijedu 14.travnja 2004. na otvorenju danaantiËke kuhinje na kojemu se okupioveliki broj znatiæeljnikâ koji su æeljelikuπati jela iz staroga Rimu koja subila na bazi ribe, janjetine, meda, spuno zaËinskoga bilja, maslinova uljai vina.

Jela se nude po pristupaËnim cije-nama. U prosjeku glavno jelo s pri-logom koπta 40 kunâ. U Ëarima an-tiËke kuhinje moglo se uæivati do 25.travnja 2004, a od 28. travnja do9. svibnja moÊi Êe se kuπati azijskakuhinja, od 12. do 23. svibnja au-stralska kuhinja, od 26. svibnja do6. lipnja afriËka kuhinja, od 9. do20. lipnja juænoameriËka kuhinja, od23 lipnja do 4. srpnja orijentalna ku-hinja te od 7. do 18. srpnja zabo-

Konobar odjeven u antičku odjeću

Hotel »Dora«

»Mi putujemo - vi nas pratite«Pod tim naslovom skrivaju se gastronomska dogaanjakoja se prireuju od 14. travnja do 18. srpnja 2004.u zagrebaËkome hotelu ≈Dora«. Naime, u tomerazdoblju u nekoliko ciklusa nudit Êe se jela antiËke,azijske, australske, afriËke, juænoameriËke, istoËnjaËkei europske kuhinje. To Êe biti popraÊeno primjerenomscenografijom prostora, kostimografijom konobara teoriginalnom glazbom.

Dio bogate antičke kulinarske ponude

ravljena jelaeuropske ku-hinje.

Nadamo setomu da ÊeZagrepËani injihovi gostip r epo zna t ivrijednost tru-da i ideje ma-loga vodeÊegatima hotela≈Dora« koji Êena taj naËin natræiπtu izvanæeljeznice HÆ-ovoj tvrtki kÊe-ri ÆeljezniËkougostiteljstvod.o.o. priskr-biti dodatneprihode. (V©)


ŽELJEZNIČKATISKARA

- Gospodine Medarec, recite namkako je ÆeljezniËka tiskara d. o. o.godinu 2003. zavrπila bez gubitakau poslovanju?

- ÆeljezniËka tiskara d. o. o. jedno je odnajstarijih ovisnih druπtava koja su izdvoje-na iz Hrvatskih æeljeznica. Najstariji doku-ment koji posjedujemo jest zapisnik iz1941. o primopredaji tiskarskih strojeva iopreme izmeu Direkcije Ljubljana i Hr-vatskih dræavnih æeljeznica. VeÊ je 1960.ondaπnje ÆeljezniËko-transportno poduze-Êe (ÆTP) Zagreb donijelo odluku o osniva-nju tiskare kao zasebnoga pogona u sklopuÆTP-a Zagreb, i to tako da je Tiskari voznihkarata, koja se nalazila u Petrinjskoj ulici87 u Zagrebu, prikljuËilo tiskaru s litogra-fijom i knjigoveænicom, koja je do tadadjelovala kao zasebna cjelina. Od 1960.tiskara poËinje poslovati kao tiskara voznihkarata, tiskanicâ i æeljezniËkih glasila, a1962. rjeπenjem Okruænoga privrednogasuda u Zagrebu upisana je u sudski registar.

Od tada pa do danas ÆeljezniËka tiskarad. o. o. zabiljeæila je pune 42 godine uva-æavajuÊe i kompleksne tiskarske djelatnostina lokaciji u Petrinjskoj ulici 87 u Zagrebu.Ta djelatnost ukljuËuje pripremu, proizvod-nju i doradu tiskovina. S ponosom se moæereÊi to da je kroz sve te godine ÆeljezniËkatiskara d. o. o. brojnim tiskarskim kadrovi-ma, koji danas uspjeπno rade diljem Hr-vatske i izvan nje, stalno pruæala moguÊnostizobrazbe. U to smo se mnogo puta imaliprigode uvjeriti za susretâ s predstavnicimatiskarskih poduzeÊa s kojima i danassuraujemo intenzivno.

Danas ÆeljezniËka tiskara d. o. o. proiz-vodi i na træiπte plasira viπe od 1.500 razli-Ëitih vrsta tiskovina, koje danas u grubojpodjeli moæemo podijeliti na tiskanice, pu-blikacije, vozne karte, prodajne obrasce iostale tiskovine. Osim za Hrvatske æeljez-nice, koje su daleko najveÊi kupac naπihproizvoda, tiskara radi i za druge vaæne kup-ce, kao πto su INA, Mercatone, Matica umi-rovljenikâ Hrvatske, Jadrolinija, i mnogidrugi. Posebice treba reÊi to da su naπi kva-litetni kupci i veÊina ovisnih druπtava kojasu izdvojena iz HÆ-a.

Da bi se mogao ostvariti sav taj posao,potrebno je sedam raËunskih strojeva upripremi proizvodnje, osam tiskarskih

Željeznička tiskara d.o.o.

Sve više poslova za vanjsko tržište

PoËetkom mjeseca travnja 2004. posjetili smo HÆ-ovu tvrtku kÊiÆeljezniËku tiskaru d. o. o. te smo s njezinim direktorom, mr. sc.IVANOM MEDARCEM, razgovarali o poslovanju tiskare u 2003. te oplanovima za 2004. Neposredan povod za taj razgovor bilo jesaznanje da je ÆeljezniËka tiskara d. o. o. poslovanje u 2003. zavrπilabez gubitaka.

Ivan Medarac

strojeva u proizvodnji i deset strojeva udoradi tiskovina stalno opskrbljivati s preko470 vrstâ razliËitih materijala, sirovina ienergenata. Ti materijali, sirovine i ener-genti takoer se u grubo mogu razvrstatina papir, na kemikalije i boje, na grafiËkeploËe, na filmove i folije te na ostale mate-rijale i energente.

U mjesecu svibnju 2003. Nadzorniodbor ÆeljezniËke tiskare d. o. o. imenovaome na duænost direktora uprave toga ovis-noga druπtva koje je u sto postotnome vlas-niπtvu Hrvatskih æeljeznica. Na duænost samstupio 1. lipnja 2003. i zatekao sam dostanerijeπenih problema od kojih je najveÊi bionaslijeeni gubitak u poslovanju iz 2002.koji je iznosio 993 tisuÊe kunâ na ukupniprihod koji je iznosio 8,2 milijunâ kunâ.Takoer, zatekao sam i gubitak u poslova-nju u prvih πest mjeseci 2003. koji je veÊtada iznosio gotovo 670 tisuÊâ kunâ.

Uz razumijevanje i kvalitetnu potporuNadzornoga odbora intenzivnim timskimradom uspjeli smo u drugome dijeluposlovne godine zaustaviti negativan trendte ostvariti dobit kojom smo pokrili gubitakiz prvoga polugodiπta te smo 2003. uspjelizavrπiti s pozitivnim poslovnim rezultatom.I ovom prigodom za taj uspjeh moramizraziti punu zahvalnost ponajprije svojimprvim suradnicima koji su podnijeli najveÊiteret zatim Nadzornome odboru i svimzaposlenicima bez Ëijega bi se sudjelovanjau realizaciji posla taj rezultat ostvario teπko.

U usporedbi s 2002. ukupni prihod od11,3 milijuna kunâ veÊi je za 36 posto.Prodaja se poveÊala za 43 posto, a prodajaizvan HÆ-a za 56 posto. U rad je uvedenanova linija za proizvodnju voznih karata K- 2 EL, troπkovi su smanjeni drastiËno,posebice troπkovi usluge i tako dalje.Naravno da joπ ima otvorenih problema,da se mnogi od njih ne mogu rijeπitijednostavno i da se pojavljuju novi.Uostalom, to je æivot.

No, mora se ukazati na neke teπkoÊekoje su ozbiljna koËnica u nastavku razvojatvrtke. Prije svega to su vrlo star strojni parkkoji treba zamijeniti u nekoliko koraka,neodgovarajuÊi poslovni prostor i nepovolj-na kadrovska struktura zaposlenika. Kadase govori o strojevima treba reÊi to da jedugi niz godina u ÆeljezniËkoj tiskari d. o.

o. izostalo bilo kakvo ulaganje u strojeve iu opremu, a tehnologija tiskarstva strelovitoje napredovala. Vrlo teπko je biti konku-rentan na slobodnome træiπtu s tom radnomopremom. To izgleda kao da ste poπli naautocestu sa starim i repariranim automo-bilom i imate iluziju da Êete stiÊi bræe isigurnije do odrediπta od onoga koji vozinovi automobil koji je koncipiran suvreme-no. Bez HÆ-ove pomoÊi i razumijevanja utakvome stanju tiskara nije u moguÊnostisama uËiniti veÊi iskorak.

©to se poslovnoga prostora tiËe trebareÊi to da su Hrvatske æeljeznice svjesnetoga u kakvim prostorima se obavljatiskarska djelatnost i Ëinjenice da tamo viπenema prostora ni za jedan novi stroj.Upravo zbog toga, a u cilju da se atraktivnalokacija u Petrinjskoj ulici 87 oslobodi zaneku drugu namjenu, Hrvatske æeljezniceodluËile su uloæiti u objekte za preseljenjeÆeljezniËke tiskare d. o. o. na novu lokaciju.Nova lokacija je Livadarski put 17 izaVeterinarskog fakulteta i u neposrednomesusjedstvu HÆ-ove tvrtke kÊeri PROREGd. o. o. Do sada je na tome prostoruumjesto starih skladiπnih prostora sagra-eno ili adaptirano pet objekata koji sustavljeni pod krov. Za to je osiguranpotreban novac, investitor su Hrvatskeæeljeznice, a oËekuje se da Êe preseljenjepoËeti u mjesecu rujnu 2004.

U tiskari je zaposleno 75 ljudi, od kojih76 posto ima srednju struËnu spremu, 13posto je nekvalificirano, sedam posto imaniæu struËnu spremu, tri posto visokustruËnu spremu i jedan posto viπu struËnu


ŽELJEZNIČKATISKARA

35

spremu. Takav kadrovski sastav izvrπavapostavljene zadaÊe, ali za iskorak premanaprijed potrebne su promjene kadrovskestrukture. NajveÊi broj ljudi radi u doradi,gdje je u visokoj mjeri zastupljen manuelni(ruËni) rad koji je skup i nije dovoljnouËinkovit. Tamo se ostvaruje i veÊinaprekovremenih sati. Zbog toga je doradajedan od prioriteta u buduÊim izmjenama iredizajnu tiskare.

- Kako je organizirana vaπa komer-cijala, kako dolazite do novih koris-nikâ te imate li stalne partnere skojima imate ugovorene poslove?

- To je vrlo zanimljivo pitanje. Naime,uz marketinπki pristup komercijalna djelat-nost jedina moæe donijeti novi posao. Tr-æiπte je neumoljivo i na njemu prolaze samonajbolji. Biti najbolji ili meu najboljimaznaËi imati prepoznatljivu kvalitetu te kupcuisporuËiti traæeni proizvod u roku i uz mi-nimalnu cijenu. To nije jednostavno za pos-tiÊi, a joπ je teæe zadræati steËeni poloæaj.Jedina sretna okolnost je ta πto su tomeprocesu izloæeni svi, pa uvijek postoje dobreπanse.

Zakonski okviri kojima se regulira pro-ces nabave za javna poduzeÊa ograniËa-vaju dugoroËnost u partnerstvu jer se zakupca morate boriti svake godine. To uve-like oteæava odluke o ulaganjima u tvrtkejer je otplata uloæenoga viπegodiπnji proces.Da bi se zadræala konkurentnost na træiπtu,za izdræavanje niske cijene proizvodapotrebno je poveÊati broj kupaca te plasi-rati veÊe koliËine proizvodâ uz istodobnodrastiËno smanjenje i strogu kontrolu troπ-kova na svim razinama. To ne moæe uËinitijedan Ëovjek. RijeË je o jasnome procesukoji uz kontrolu i korektivne aktivnostiprovode svi zaposleni. Taj proces jekontinuiran. U prilog tomu mogu reÊi toda smo s obzirom na okolnosti u kojima seostvaruju, zadovoljni postignutim rezultati-ma, jer smo stekli nove poslovne partnere,a istodobno smo zadræali i najveÊi dio prijaπ-njih poslovnih partnera. Na vjernosti immoæemo zahvaliti jedino kvalitetom ipouzdanoπÊu. Kod nas se uz komercijalu idirektora, Ëiji je to radni zadatak, istraæiva-njem træiπta i pronalaskom novoga poslamogu baviti i svi drugi zaposlenici. Uvijekse pronae naËin da se potakne onoga kojipronae novi posao koji se i ostvari.

- Koliko zaposlenih obavlja posaote odgovara li njihova kvalifikacijskastruktura danaπnjoj tehnici i obimurada? Imate li u radnome procesukakvo ≈usko grlo«?

- Na vaπe pitanje veÊ sam odgovorio dje-lomiËno. No, s obzirom na to da su ljudskiresursi zapravo istinska vrijednost podu-zeÊa, to se o njima treba voditi posebnabriga. Æestoki sam pobornik neprestaneizobrazbe zaposlenih. I sam se moram edu-cirati stalno. Uvijek se mora uËiti i nauËitineπto novo da bi se s problemima i novim

tehnologijama koje nas zasipaju sa svihstrana i u svakome segmentu æivota moglonositi uËinkovito.

BuduÊi da je tempo sve bræi, a koliËinapodataka koji stiæu ili se moraju plasirativrlo velika, to je jedini izlaz u informatizaciji.S obzirom na to da je poslovni rezultat bolji,to imamo moguÊnosti nabaviti neπto noveinformatiËke opreme i korisniËkih pro-grama. Za svladavanje rutina uputili smoviπe naπih zaposlenica na seminare koje susvladale s uspjehom. Rezultati nisu izostali.Takoer, pratimo πto se dogaa u struci.Dobro suraujemo s GrafiËkim fakultetomi srednjom grafiËkom πkolom, a sudjeluje-mo i na meunarodnim kongresima i izloæ-bama grafiËke opreme te dobivamo iËitamo struËnu literaturu da bismo bili utoku. To sve dio je edukacije.

Dio kadrovskih problema moæe se rijeπitiunutar poduzeÊa edukacijom ili prekvali-fikacijom, ali to Ëesto nije dovoljno. Trebazaposliti i nove ljude koji sa sobom donosenova znanja i nove poglede na stvari. Tooplemenjuje i daje rezultate. Konkretno, utiskari nedostaju dobar dizajner, grafiËkiinæenjer i informatiËar. Nadamo se da Êese rijeπiti i taj problem.

Nama tzv. usko grlo predstavlja doradatiskovina, i to zbog toga jer nedostaje od-govarajuÊih doradnih strojeva pa Ëitav po-sao u dobrome dijelu obavljamo ruËno. Udoradi se ne moæe izbjeÊi ruËni rad, ali senamjeravamo osuvremeniti u tome dijeluposla. To Êe skratiti rokove isporuke, sma-njiti broj radnih sati i poveÊati uËinkovitost.U proizvodnji je strojni park dosta star, alizahvaljujuÊi umjeπnosti i struËnosti ljudi kojirukuju tim strojevima, mi uspijevamoizvrπavati postavljene zadaÊe.

- Na koji naËin odræavate te starestrojeve?

- Treba reÊi to da se kod tih tiskarskihstrojeva koji su sofisticirani i proizvedeni uzapadnoeuropskim zemljama ne izvode kla-siËni remonti kod kojih se stroj stavlja izvanpogona na duæe vrijeme i remontira. Bu-duÊi da se zna koji dijelovi strojeva otkazujui koje treba mijenjati planski, to se oni na-bavljaju kod ovlaπtenih predstavnikâ i dis-tributerâ u Hrvatskoj. Tada se stroj zaustavi,promijeni se istroπeni dio i nastavlja se sradom. Naravno da u tiskari mora biti neπtorezervnih dijelova kako bi naπi zaposlenicimogli obaviti brze intervencije.

- Kakav je vaπ Plan rada za 2004.i πto vas oËekuje u ovoj godini?

- U ovoj poslovnoj godini oËekuje nasjoπ viπe posla i to nas jako veseli. Naime,viπe posla znaËi intenzivnije aktivnostitiskare i veÊe prihode, a ako uspijemoracionalizirati poslovni tijek i optimiratitroπkove, kao rezultat svega toga neÊeizostati zarada. Tada Êemo moÊi nabaviti ineophodnu opremu.

Jedna od najvaænijih zadaÊa u 2004.dovrπetak je investicije na Livadarskomputu i preseljenja tiskare na tu lokaciju. Bu-

duÊi da su svi objekti pod krovom i imajuugraenu stolariju, to joπ treba izvesti elek-triËne, vodovodne, telefonske i ostale neop-hodne instalacije te urediti interijer, kana-lizacijski sustav, prilazne ceste i okoliπ. Akose posao dobro organizira i izaberu uËin-koviti izvoaËi radova, uz paæljiv nadzorstruËnjakâ iz HÆ-Investicija rezultat neÊeizostati. OËekujemo to da Êe svi ti radovibiti zavrπeni do mjeseca rujna te da Êemose preseliti u roku od mjesec dana. S obzi-rom na to vjerujemo da Êe ÆeljezniËka tis-kara d. o. o. poËeti raditi na novoj lokacijikrajem mjeseca rujna ove godine. TamoÊemo imati viπe prostora za razmjeπtajopreme, moÊi Êemo uËinkovitije i jeftinijeorganizirati vanjski i unutarnji transport teÊemo biti motiviraniji za rad.

Ovih dana otvorila se joπ jedna izuzetnamoguÊnost na kojoj se veÊ nekoliko mjeseciradi intenzivno, a vaæna je za Hrvatskeæeljeznice i za ÆeljezniËku tiskaru d. o. o.RijeË je o ostvarenju projekta potpune in-formatizacije prodaje voznih karata u do-maÊemu i meunarodnome prijevozu. Utome projektu tiskara ima zadaÊu defini-rati tehnologije i nabaviti linije za proizvod-nju elektroniËkih voznih karata za mobilneureaje. To je za tiskaru u potpunosti noviposao. Uvoenje toga sustava i proizvodnjamoraju biti zavrπeni do kraja 2004. Do da-nas su naπi struËnjaci u roku i s uspjehomobavili sve pripreme, a Uprava Hrvatskihæeljeznica prihvatila je projekt i otvorila putza njegovo ostvarenje.

- Kakav je vaπ odnos kao druπtvau HÆ-ovu vlasniπtvu prema UpraviHÆ-a?

- ÆeljezniËka tiskara d.o.o. druπtvo je usto postotnome vlasniπtvu Hrvatskihæeljeznica koje njezin rad kontroliraju prekoNadzornoga odbora Ëije je Ëlanove imeno-vala Uprava HÆ-a koja predstavlja Skup-πtinu ÆeljezniËke tiskare. Nadzorni odborje troËlano tijelo u kome su dva Ëlana izHÆ-a, a jedan iz sindikalnih redova u tiskari.Suradnju mene kao direktora tiskare i Nad-zornoga odbora i HÆ-ove uprave kao skup-πtine ocjenjujem kao vrlo dobru i konstruk-tivnu. Naπa zadaÊa je da zadovoljimo sveHÆ-ove potrebe za koje smo zaduæeni, dapri tome odræimo dobru kvalitetu i da nas-tupom na træiπtu ostvarimo dobar poslovnirezultat. Mi smo toga svjesni. Rezultati sevide i nema razloga za nepovoljnemeusobne odnose. Ako se za posla pojavineki problem, nastojimo ga zajedniËkirijeπiti, otkloniti nedostatke i biti bolji pami se Ëini da u zajedniËkoj sinergijifunkcioniramo sve bolje, rekao je g.Medarac na kraju razgovora.

B. Udier


PUTOVANJA

Grad u kojemu se nalazi trg RynekGlowny, koji ljepotom uvelike nadmaπuje nesamo trgove u ostalim poljskim gradovima,nego i u brojnim drugim europskim grado-vima, od 1596. nije glavni grad Poljske.Umjesto njega to je postala Varπava koja seni ljepotom, ni ljupkoπÊu ne moæe natjecati sKrakowom. U usporedbi s njim, Varπava jetek ruæan grad kojemu ni poslijeratnauljepπavanja nisu mogla izbrisati socrealistiËkipeËat i kojim joπ uvijek dominira rusko zdanjepoput sveuËiliπta Lomonosov.

- Najljepπi pogled na Varπavu upravo je snjega jer vidite sve, osim zgrade na kojojstojite. - desetljeÊima je poznata krilaticaVarπavljana.

Ako ostavite automobil na jednome odmnogobrojnih parkiraliπta na prilazima sta-rome gradu, u srce stare jezgre moæe se uÊikroz Florianska vrata. To je prigoda da izblizarazgledate arsenal i palaËu Czartoryski. Malomjesta u Europi moæe se podiËiti time da uokviru svoje zbirke dræe i poneko djeloLeonarda da Vincija, a u toj palaËi nalazi senjegova ≈Dama s hermelinom«. U blizini jekazaliπte ≈Juliusz Slowacki« koje svojimizgledom odaje da je nadahnuto ni viπe nimanje nego pariπkom operom, a pogledprivlaËi i crkva Svetog kriæa.

Florianska ulica vrata spaja s glavnimtrgom. OptoËen kuÊama najbogatijega slojakrakovskih trgovaca i bogatih graana iz XIX.stoljeÊa na broju 45. krije se i jedan odnajpoznatijih secesijskih objekata, glasovitakavana Jama Michalikowa.

Pogled na glavni trg uglavnom zaustavljadah. U njegovu srediπtu je glasoviti Halsuknara, koji je sagraen poËetkom XIV.stoljeÊa, ali je posve pregraen dvjestotinjakgodina kasnije. Posve neprimjereno zdanjukoje je na neki naËin postalo jednim odzaπtitnih znakova Poljske, u njemu se nalazisvojevrsna galerija duÊanâ i duÊanËiÊa kojinude obilje kiËa i koji nimalo ne sluæe na Ëastzdanju koje ih je ugostilo. A πto se tiËe pro-davaonicâ, one se nalaze na svakome koraku.Gotovo da se Ëovjek upita, tko su kupci iliproizvoaËi kada je trgovina najvidljivijagospodarstvena grana.

Iz istoga razdoblja je i gradska vijeÊnicasa svojim sedamdesetak metara visokimtornjem, no posebnu pozornost plijeniprostrana gotiËka crkva Naπe Gospe. Njezinitornjevi nisu jednake visine. Viπi toranjnadvisuje niæi za Ëak dvanaest metara i

Krakow je oduvijek bio glavni grad Malopoljske, a gotovopola tisućljeća bio je i glavni grad Poljske. Od pamtivijekaznan kao riznica poljske kulture, uzdigao se do simboladržavne moći. Na vrhuncu i slave i moći bio je za vladavinekraljeva iz dinastije Jagelovića, a naziv duguje legendarnomekraljeviću Kraku koji ga je osnovao početkom VIII. stoljeća.

U posjetu Krakowu i njegovoj okolici

GRAD LJUPKOSTI I LJEPOTE

Krakovska katedrala

Turistički tramvaj na krakovskim ulicama

okruæuje ga πesnaest gotiËkih tornjiÊa. ©tose umjetniËkih slogova tiËe, u crkvi ima ipreviπe svega, i to od srednjovjekovnihoslikanih prozora do baroknih sjedala, a sveje isprepleteno mnogobrojnim grobovima ikiÊenim epitafima. Da sve bude joπ zanim-ljivije, iz te crkve gotovo se ulazi u crkvicu sv.Barbare koja kao da se nalijepila na nju. Utoj crkvici nalazi se kip Krista u Getse-manskom vrtu, djelo onoga istoga VeitaStossa koji je prije petstotinjak godina stvaraoi oltar u glavnoj crkvi.

Od Krakowa kakav pamtimo od prijepetnaestak godina nije ostalo gotovo niπta.Nestali su tamni i zabaËeni antikvarijati ukojima se u bescjenje moglo kupiti kakvozanimljivo i staro izdanje, a posebice starijirjeËnici, ilustrirana enciklopedijska izdanja spoËetka proπloga stoljeÊa ili pak djela kojasu u svezi s judaizmom, i to na mnogobrojnimjezicima. Prodavaonica knjigâ, i starih i novih,danas je popriliËno. One su otmjeno i skupoureene, a poneke su i pune novokom-poniranoga kiËa od svijetloga drva, mesingai zatamnjenoga stakla uz koji idu i u nebesadignute cijene.

Nestale su neugledne prodavaonicekonfekcijske odjeÊe koje su na svojim veÊcrvljivim policama i pohabanim vjeπalicamanudile ≈ostatke od izvoza«. Dakako, rijeË jebila o robi s ponekim ≈felerom« (pogreπkom)koju inozemni dobavljaË, koji je tada biozainteresiran samo za jeftinu poljsku radnusnagu, nije htio prihvatiti, pa su tako i Poljacidobili prigodu daodjenu kakav su-vremeniji modelodjeÊe, pa bio on is greπkom u tkanjuili izvedbi. Turistisiromaπnijih ze-malja viπe neπvercaju poljskebunde i πubare.One su se pocijenama izjedna-Ëile s modelima izzapadnoeuropskihprodavaonica, panitko i ne pomiπljana njih.

Nestale se ineugledne pro-davaonice koje suzjapile prazne, a

srediπnje robne kuÊe na odjelima s odjeÊomviπe ne prodaju limenke s bojama za drvo izidove. Kao da nikada nisu niti postojalavremena u kojima se i papirnati rupËiÊ dræaoluksuznom robom koja se nije moglajednostavno nabaviti na legalan naËin.

Nema viπe jeftinih i nekvalitetnih ruskihribljih konzervi. Njih su zamijenile sve svjetskipoznate marke hrane od kojih malo kojanema svoju ispostavu ili barem sitnu podruæ-nicu i pogon u Poljskoj. Nestali su i brojnikiosci u kojima su nekada prodavali poljskuverziju pizze, bolje reËeno zapeËeni komadtijesta premazan oporim keËapom viπesmee, negoli crvene boje. Zamijenili su ihpokretni trgovci koji nude izvrsne poljskekobasice. Tko æeli, moæe kupiti i prijesnu i


PUTOVANJA

Kao podsjetnik na masovna ubojstva zatvorenikâ, sablasne žiceokružuju logor Auschwitz

Ulaz u Auschwitz na kojemu se koči ciničan natpis »Arbeit machtfrei« (rad osloba�a)

sam je peÊi na nekome od otvorenih ognjiπtamnogobrojnih pivnica te sve skupa zalitiizvanrednim crvenkastim pivom ≈Æiwiec«.

Restorani su posvuda, ali kao da nemasredine. S jedne strane postoje brojne

zalogajnice brze hrane koje nude jeftinepreπane, mljevene, zdrobljene i u kaπupretvorene amorfne oblike mesnih ostatakakoji su pomijeπani s nepotrebnim, ali jeftinimi kaloriËnim masnoÊama. Sve to dopunjenoje neizbjeænim krumpiriÊima koji su uvaljaniu uæeglo ulje. S druge strane su restorani sprobranom poljskom i poljsko-æidovskomkuhinjom. Izvanredna hrana, stari prokuπanirecepti, tiha i diskretna posluga i vrlo visokiraËuni. ©to se tiËe gastronomije, Poljska jenapokon dobila prigodu da svoju izvanrednukuhinju ponudi turistima, ali i da je naplatidobro.

U Krakowu je veliki broj turistâ nasvojevrsnome hodoËaπÊu. Napokon, doCzestochowe odnosno Jasne gore i CrneMadone tek je kratak put, a gradiÊ Wadovice,rodno mjesto pape Ivana Pavla II, joπ je bliæe.Velik broj u crno odjevenih muπkaraca s

crnim πeπirima na glavi svjedoËi o nazoËnostiæidovske populacije.

Danas veÊina Æidova dolazi tek u posjet, ito iz Izraela ili iz Sjedinjenih AmeriËkihDræava, jer se iz Krakowa do mjesta s na-

zivom koji joπuvijek pobuuje ve-liku nelagodu stiæevrlo brzo. To mjes-to Poljaci nazivajuOswiecim, ali svije-tu je poznatiji podnazivom Ausch-witz. Prilazi su muvaljda isti kao i1945. kad je pres-tao postojati kaokoncent rac i j sk ilogor odnosno kaonajveÊa tvornicasmrti koju je ljudskirod, teutonskompreciznoπÊu i smis-lom za red, orga-nizirao i pustio upogon, proizvodeÊismrt u viπe milijunaprimjeraka.

I danas se joπ na ulazu u logor koËi ciniËannatpis na njemaËkom ≈Arbeit macht frei« (uprijevodu ≈Rad oslobaa«), a æeljezniËkarampa nedalekog Birkenaua jednako jesablasna kao i onda. Sagraena poputpoduæe baraka s drvenim tornjem ispodkojega prolazi æeljezniËka pruga po kojoj suvozili g-vagoni koji bi ≈na daljnju obradu«dovezli sve one spodobe s dugim bradama ibez njih, s keËkama ili uvojcima, u ljetnimhaljinama i sa ≈zoknama« zavuËenima usandale ili u zimskim kaputima s ovratnicimaoptoËenim janjeÊim krznom, s naoËalama uzlatnim okvirima ili bez njih…

Veliko parkiraliπte ispred logora puno jeautobusâ. Najviπe je onih poljskoga ≈Orbisa«Ëiji se krakovski ogranak specijalizirao zaprireivanje posjeta memorijalnome muzejuu Auschwitzu. Prva stepenica posjeta tomemjestu jest mala kinematografska dvorana u

kojoj se prikazujedokumentarni filmkoji je odavnozasluæio da ga sezamijeni suvre-menijom verzijom.Ne zbog dokumen-tarnosti i snimaka,veÊ zbog poprat-noga teksta poli-tiËke konotacijekoji je povijestpobila i pregaziladavno.

U logor se ulaziispod spome-nutoga natpisa, azatim se kreÊedesno. Lijevo senalaze plinskekomore, a za njihse ipak treba

pripremiti psihiËki, i to iako pedeset godinakasnije dolazite samo kao posjetitelj.

Danas na ulazu viπe ne sjedi orkestar kojije bio sastavljen od glazbeno nadarenih iobrazovanih logoraπa odnosno od dirigenatai profesora iz istoËnoeuropskih glazbenihakademija i obrazovnih ustanova i koji jeglazbom pratio ulazak svakoga novogakontingenta logoraπa. Njima u Ëast i za duπu,no vjerojatno ne i na radost pivom ispunjenihstraæara.

U blizini kuhinje (ako se ta baraka uopÊetako smije nazvati, uzimajuÊi u obzir to kolikosu pod zapovjedniπtvom SS-postrojbi gostilogora uopÊe jeli) stoje jedna od ne baπmalobrojnih vjeπala koja su sluæila za kaæ-njavanje onih koji su se ogrijeπili o pravila ulogoru. Ona se Ëak doimaju manje okrutnimaod Êelijâ za stajanje s kojima se za obilaskalogora u podrumima pojedinih blokovasusreÊe svaki posjetitelj. U takve Êelije bili suzatvarani svi oni koji su pokuπali pobjeÊi.Svaka Êelija bila je pregraena u ËetiripodÊelije veliËine 90 x 90 centimetara.Zatvorenici su u Êeliju mogli biti ugurani tekkroz otvor pri dnu, i to poput kakva psakojega se trpa u njegovu kuÊicu. Za dovodzraka bili su predvieni otvori od 5 x 5centimetara. Sjesti se nije moglo, a leÊi joπmanje. Tko bi preæivio, ujutro bi zajedno sostalima poπao na radiliπte. NaveËer ih sevraÊalo u Êeliju. Ako bi pokuπao pobjeÊi,zatvorenik bi ostao bez hrane. U Êelijamazatvorenici su umirali od gladi, nedostatkazraka ili iznurenosti.

S vremena na vrijeme neki posebice≈milostivi« Ëlanovi uprave logora u takvim biÊelijama napravili i poneku Ëistku, pa biprobrane zatvorenike iz stajaÊih Êelijajednostavno odveli do bloka 11 i tamoblagonaklono strijeljali. Oni manje sretni bilibi uvrπteni u posebne radne postrojbe zvane≈Strafkompanie« u kojima bi umiranje trajaloneusporedivo dulje.

Kaæu da su prvi strijeljani logoraπi biliupravo Poljaci koji su smaknuti 1940, i tobez posebnoga razloga. Strijeljanje tihzatvorenika bio je viπe Ëin odmazde zbogdjelovanja poljskoga pokreta otpora i Ëinzastraπivanje ostalih logoraπa.

U pokuπajima da uniπte logor i dokazeo njegovoj pravoj funkciji Nijemci su gabombardirali potkraj Drugoga svjetskogarata. No, trud je bio uzaludan jer su Êelijesmrti, stratiπta i blokovi za vivo-pokuseostali saËuvani. Ostala je saËuvana i mno-gobrojna fotodokumentacija, ali i brdânaoËalâ, Ëeπljeva, æenske kose i osobnihpredmeta onih od kojih moæda nije ostaloniπta osim broja koji je precizno naveden ulogorskoj dokumentaciji.

Jurica MiletiÊ


STAJALIŠTA

VeÊ u proπlome broju lista ≈ÆeljezniËar« reklismo da likove Njuπka, Brska, Tucka i Muckatreba promatrati na razliËite naËine. Nije li miπNjuπko metafora za Ëovjeka koji moæe ≈nanju-πiti« promjene na træiπtu te Êe u skladu s timeponuditi nove usluge odnosno prilagodit Êese nastaloj situaciji? Tip Ëovjeka kojegasimbolizira miπ Brsko treba svako poduzeÊe.No, treba paziti na sve one poput Brska daoni ne bi odjurili u pogreπnome smjeru.»ovjeËuljak Tucko simbolizira ljude kojiusporavaju promjene. To su tzv. ≈sidraπi«. Onine æele promjene i njima je sasvim dobro.Njima treba ≈crtati« promjene da bi se uvjeriliu to da im ta promjena ide u korist. Oni æeleraditi na sigurnome radnome mjestu. Tek kadashvate da je za njih najveÊa opasnost to daostanu na starome radnome mjestu, neki odnjih se promijene.

©to bih sada napravio kada me ne bibilo strah?

Sam po sebi strah je pozitivan osjeÊaj odno-sno on je pozitivan i konstruktivan samo-obrambeni mehanizam. Kada se naemo ufiziËkoj ili psihiËkoj opasnosti, u nama se ukljuËiugraeni obrambeni sustav. U toj situaciji luËise adrenalin koji um i tijelo potiËe na reakciju.Rudyard Kipling je rekao: ≈Hrabrost nije odsut-nost straha, nego ovladavanje strahom.« Zbogtoga kada se sljedeÊi put ulovite u tome kakose brinete, postavite sebi pitanje: ≈©to odga-am time πto ovaj trenutak troπim na brigu?«Sastavite popis svega onoga oko Ëega ste sebrinuli u posljednjih πest mjeseci. Razmislite otome πto se sve dogodilo u tome razdoblju iupitajte se je li Vaπa briga bila uËinkovita. Goto-vo uvijek teπkoÊe se pokaæu nevaænima ili setaj stresni dogaaj pokaæe zapravo pozitivnim.

»ovjeËuljak Mucko znao je to da mu strahpovremeno moæe biti koristan jer se neke stvarimogu pogorπati ako se ne poduzme niπta. Nevalja kada se toliko bojiπ, a niπta ne poduzimaπ.Mucko je pogledao labirint. Osjetio je strah,no duboko je udahnuo i potrËao u nepoznato.S obzirom na to da dugo nije probao ni mrvicusira, to se brinuo nije li moæda Ëekao predugo.Jurio je labirintom, ali sve teæe jer je bio gladan.

Promjene na željeznici jesu neminovne (3)

Kako reagiramo na promjene?U ovome broju lista »Željezničar« donosimo Vam nastavak priče

o promjenama koje se doga�aju u labirintu u kojemu četiri zabavnalika, miševi Njuško i Brsko te čovječuljci Tucko i Mucko, traže sir.Sir je metafora za sve ono što želimo u životu (posao, novac, stan,duševni mir, slobodu, zdravlje i drugo). Labirint je metafora zamjesto u kojemu tražimo ono što želimo u životu. U potrazi zasirom Njuško i Brsko na vrijeme su shvatili da će uskoro nestatisira te su pošli u potragu za drugim izvorom sira, a Tucko i Muckosu pali u depresiju i gladovali. Oni se nisu htjeli mijenjati. Izvor tepoučne priče je knjiga Spensera Johnsona »Tko je ukrao moj sir?«.

Zato je odluËio to da kada mu se to dogodidrugi put, ranije Êe krenuti u potragu za novimsirom.

Nekoliko dana pronalazio je male koliËinesira. Nadao se da Êe pronaÊi dovoljno sira daga odnese Tucku. Ipak, Mucko joπ uvijek nijebio dovoljno samouvjeren. Labirint ga jezbunjivao pomalo. Povremeno se i gubio uhodnicima labirinta, ali sam je sebi priznao toda to i nije tako straπno kako je zamiπljao. Iakonekoliko puta nije naπao sir, morao si je priz-nati to da ipak kreÊe dva koraka naprijed, asamo jedan natrag. Priznao si je i to da je toipak bolje nego sjediti u praznome skladiπtu.Ponekad se pitao nije li u usta stavio viπe siranego πto ga moæe proævakati. Tada bi senasmijao jer usta su mu bila prazna. Umjestotoga da dopuπta da se stvari jednostavnodogaaju, on je preuzeo kontrolu nad svojimæivotom. Hrabrio je samoga sebe. Ako Njuπkoi Brsko mogu napredovati, onda moæe i on.

Kasnije kada bi se Mucko osvrnuo na proπ-lost, shvatio je to da sir iz skladiπta nije mogaosamo tako nestati preko noÊi, kao πto je to onvjerovao onda. Moæda je onda na siru bila iplijesan, ali ju on nije vidio. Priznao si je i toda bi ju vjerojatno i primijetio samo da je topoæelio. Ali - nije. Mucko je shvatio to da gata promjena ne bi toliko iznenadila da je cijelovrijeme pozorno pratio i promatrao πto sedogaa sa sirom te bi tako predvidio buduÊnostkao πto su to uËinili Njuπko i Brsko. OdluËio jebiti oprezniji, oËekivati promjene i traæiti ih.Vjerovat Êe svojim instinktima i pravodobnoosjetiti promjene, pa Êe biti spreman na to daÊe im se trebati prilagoditi. Na zidu je napisao:≈»esto njuπi sir, jer Êeπ tako znati kada Êe sepoËeti kvariti. Ako kreneπ u neistraæenomesmjeru, lakπe Êeπ pronaÊi novi sir.«

Jesmo li se prepoznali u likovima?Poπto su proËitali dio te priËe prijatelji

Marko i Nikola sjeli su i razgovarali o tomejesu li se prepoznali u toj priËi. Marko je rekaoto da je prije nego πto je krenuo u izradbukuhinja za domaÊinstvo imao gadan susret spromjenom. Rekao je: ≈Nisam bio Njuπko.Nisam odmah nanjuπio situaciju niti sam vidio

nadolazeÊe promjene. A sigurno nisam bio niBrsko jer nisam poËeo djelovati odmah. Biosam viπe kao Tucko jer sam æelio ostati napoznatome podruËju. Zapravo, nisam se æelionositi s promjenama. Nisam Ëak æelio nitipriznati da one dolaze.«

Nikola ga je pitao: ≈O Ëemu ti to govoriπ?«Marko je odgovorio: ≈O neoËekivanoj pro-

mjeni posla.«Nikola se nasmijao i rekao: ≈Jesi li dobio

otkaz ugovora?«Marko je rekao: ≈Pa, recimo samo to da

nisam æelio iÊi u potragu za novim sirom. Misliosam da imam dobar razlog zbog kojega se netrebam mijenjati, pa sam tada bio baπ ljut.«

U njihov razgovor ukljuËila se i Leonardakoja je rekla: ≈Tucko me podsjeÊa na jednumoju prijateljicu, voditeljicu grupe za plaÊe.Njezin odjel zatvarao se zbog informatizacijeobraËuna plaÊa, a ona to nije æeljela shvatiti.Njezini ljudi bili su premjeπtani na druge pos-love. Predlagale smo joj mnoge moguÊnostikoje u poduzeÊu postoje za one koji se æeleprilagoditi, ali njoj nije palo na pamet da bi semogla promijeniti. Jedino je ona bila zateËenatime πto se zatvorio njezin odjel. Sada ona imavelikih problema. Zbog nagle pojave æeluËanihtegoba, obilazi i lijeËnike, a na novim poslovimaradi bezvoljno i za manju plaÊu. No, ona i daljemisli da je bilo nepotrebno ukidanje odjela.«

Leonardina prijateljica Rezika je dodala: ≈Nija nisam mislila da mi to treba. Ali, moj sir seizgubio viπe puta, a posebice u mome privat-nome æivotu. No, to Êu vam objasniti kasnije.«

Osim Rozalije, mnogi u skupini nasmijalisu se. Ona je rekla: ≈Moæda je upravo u tomestvar. Promjene se dogaaju svima nama.Voljela bih da ovo o siru nije Ëula moja obitelj.Naime, mi nismo æeljeli priznati to da dolazepromjene u naπemu poslu, a sada je veÊ kasno.Moramo zatvoriti tri od naπe Ëetiri maletrgovinice.«

To je mnoge u skupini iznenadilo zato jersu mislili da Rozalija, bivπa direktorica bivπevelike robne kuÊe i sada vlasnica Ëetiri trgovineu kojima je radila njezina cijela obitelj, imasiguran posao na koji se moæe osloniti.

Rezika je upitala: ≈©to se dogodilo?«Rozalija je odgovorila: ≈Poπto su na træiπte

stupili veliki trgovaËki lanci s velikom ponu-dom, naπe male trgovinice bile su preskupe.Nismo im mogli konkurirati. Sada vidim jasnoto da smo, umjesto da budemo kao Njuπko iBrsko, bili ≈zatucani« kao Tucko. Ostali smotamo gdje smo i bili. Nismo se mijenjali iignorirali smo te dogaaje. Zato smo sada unevolji. Mucko bi nam mogao odræati nekolikopredavanja jer mi nismo uËinili niπta da bismoneπto pokuπali promijeniti.«

Ivanko( nastavit Êe se)


DOGAÐAJI

39

Dana 15. travnja 2004. izaslaniciDruπtva ITHÆ gostovali su u Varaædinute su na taj naËin potvrdili svoju namjerui najavu da Êe se viπe i aktivnije povezatisa zaposlenicima u æeljezniËkim Ëvoriπ-tima te da Êe se maksimalno angaæiratiu propagiranju struke i promicanjunaprednih ideja. Izaslanstvo DruπtvaITHÆ-a predvodio je njegov predsjednik,dr. sc. Stjepan BoæiËeviÊ, a u izaslan-stvu su bili dipl. ing. el. Bruno PamiÊ,dipl.ing. el. Branko Korbar i mr.Tomislav PrpiÊ.

Goste iz Petrinjske ulica 89 u Zagrebuugostili su Ëlanovi Druπtva inæenjera i teh-niËara Varaædin. Nakon radnoga sas-tanka Ëelniπtvâ tih dvaju druπtava u DomuæeljezniËara prireene su i tri polusatnestruËne prezentacije. Prvi referent bio jeTomislav PrpiÊ i on je govorio o brzomepovezivanju Varaædina i Zagreba novimparom vlakova. Branko Korbar prisutneje upoznao sa sigurnosnim problemimana ÆCPR-ovima, a Bruno PamiÊ ih jeupoznao s europskim sustavom za uprav-ljanje æeljezniËkim prometom ERTMS.Odaziv prezentacijama bio je viπe negodobar. To govori u prilog Ëinjenici dameu HÆ-ovim zaposlenicima postojivrlo veliko zanimanje za edukacijom.

Posebice su bile zanimljive raspraveo prezentiranim temama kada su sudio-

Aktivnosti Društva ITHŽ Gostovanje i

prezentacija Društva ITHŽ u Varaždinu

Izaslanici Društva ITHŽ u Varaždinu

Sindikat Nezavisni željezničari

Pristupio kolektivnomugovoru

Sindikat Nezavisni æeljez-niËari osnovan je na rijeËkompodruËju a 20. sijeËnja 2004.godine registriran je. PredsjednikBruno RuæiÊ nedavno je u Zag-rebu potpisao kolektivni ugovoro plaÊama. Tom prilikom, rekaoje:

Dio radnika s rijeËkog pod-ruËja nije zadovoljan svojompozicijom u kolektivnom ugo-voru. Stoga smo se odluËili zaosnivanje novog sindikata kojiÊe se zalagati za interese tihradnika. Potpisivanje kolektiv-nog ugovora prvi je korak unaπem nastojanju da se, u okvi-ru predviene procedure, osigu-ra bolja pozicija za te radnike ukolektivnom sustavu plaÊa naHrvatskim æeljeznicama. (m)

U Zagrebu je 20. travnja odr-æan peti redovni sabor Sindikatahrvatskih æeljezniËara. Tom prili-kom usvojeno je izvjeπÊe o radu,financijsko izvjeπÊe, izvjeπÊe nad-zornog odbora a usvojen je i pro-gram rada. Za predsjednika Sindi-kata hrvatskih æeljezniËara pono-vno izabran je Ivan ForgaË.Izabrano je i pet dopredsjednikai to Ilija BuliÊ, Marija Stefa-nov, Anelko Bandalo, Mar-ko Brekalo i Vahid Barja-ktareviÊ. Za predsjednicu Nad-zornog odbroa izabrana je Mari-ca KasuniÊ. (m)

Peti redovni sabor Sindikatahrvatskih željezničara

Ivan Forgač ponovnopredsjednik

nici prezenterima upuÊivali pitanja, kri-tike i komentare. Druπtvo ITHÆ prepoz-nalo je to zanimanje HÆ-ovih zaposlenikai zbog toga je u planove svoga buduÊegadjelovanja u veÊoj mjeri uvrstilo prezen-tacije i edukaciju te prireivanje otvo-renih rasprava i okruglih stolova.

Uspjeπna zajedniËka akcija zavrπila jeukusnim ruËkom poslije kojega su segosti iz Zagreba uputili prema æeljezniË-kome kolodvoru da ≈uhvate« ubrzani vlakza Zagreb.

Druπtvo ITHÆ


Taj relativno mali kolodvor nalazi se usastavu Prometne sekcije Varaædin na pruziZapreπiÊ - »akovec. Nije bio obnavljan naj-manje 15 godina te je bilo krajnje vrijemeda se poËne s njegovim ureenjem. Radovina ureenju kolodvora poËeli su u mjesecurujnu 2003. te su do sada djelomiËno obnov-ljeni prometni ured, ured πefa kolodvora iËekaonica za putnike.

U prometnome uredu oliËeni su zidovi,postavljen je novi umivaonik s novim plo-Ëicama, a u donjoj polovici zidovi su presvu-Ëeni brodskim podom. Od gipsanih ploËanapravljen je spuπteni strop te je poboljπanarasvjeta. ZahvaljujuÊi tomu prometnici i skret-niËari koji u tome kolodvoru rade zajednoviπe ne moraju naprezati i kvariti svoj vid. Uuredu πefa kolodvora oliËeni su zidovi, a podje presvuËen laminatom. Jedan dio Ëekaonicepregraen je tako da se u tome dijelu moæeurediti Ëajna kuhinja za zaposlenike togakolodvora. U Ëajnu kuhinju ulazilo bi se izËekaonice.

DOGAÐAJIIz kolodvora Budinšćina

Počelo ure�enje kolodvoraProstorije u kojima borave i rade zaposlenici kolodvora

Budinšćina dobit će novi izgled koji će biti ugodan za oko iprimjeren jednome poduzeću kao što su Hrvatske željeznice.

Prometni ured u kolodvoru Budinšćina

Radove na kolodvoru izvodiPZZ-Inæenjering. Zaposlenicikolodvora BudinπÊina imajuneke primjedbe na dinamikukojom se izvode radovi i kaæuda u Ëekaonici treba poboljπatiizolaciju jer zidovi propuπtajuvlagu i vlaæni su. Nadamo se daÊe i taj problem biti rijeπen udogledno vrijeme.

Vanjski izgled kolodvora nijese mijenjao, ali je oliËena svavanjska stolarija i sva vrata.Godine 2004. oËekuju se radovina izmjeni kroviπta i radovi nazamjeni podolita laminatnimparketom u prometnome uredu.

Treba reÊi i to da u sanitar-nome Ëvoru za osoblje, koji jeobnovljen prije godinu dana,treba popraviti dotrajale elektriËne instalacijete postaviti ispravno uzemljenje da bi se

S dolaskom proljeÊa aktivnosti na dijelu prugekoje odræava Sekcija za odræavanje prugâ Vinkovci- TehniËka ispostava Slavonski Brod sve su veÊe.Jedna od najveÊih akcija koja je zavrπila u mjesecuoæujku 2004. bila je izmjena izolacijskih umetakaza sustav Pandrol. Na magistralnoj pruzi izmeu

Sekcija za održavanje pruga Vinkovci - Tehnička ispostava Slavonski Brod

Radovi sve intenzivniji

Pružni radnici Nadzorništva prugâ Garčin ubacuju novoskretničko srce.

Varioci Ivan Franić i Josip Plaščević režuoštećeno skretničko srce.

kolodvorâ Strizivojna/Vrpolje i Andrijevaca nalijevome kolosijeku ukupno je izmijenjeno okodeset tisuÊa dotrajalih sintetiËkih traËniËkih pod-loæaka i oko dvadeset tisuÊa sintetiËkih izolacijskihumetaka izmeu traËnica i pragova. Taj obimanposao izveli su zaposlenici Nadzorniπtva prugâGarËin i Slavonski Brod.

U rekordnomeroku u kolodvoru Ko-panica/Beravci zapo-slenici Nadzorniπtvaprugâ GarËin izmije-nili su napuklo skret-niËko srce te je timena pruzi Strizivojna/Vrpolje - Slavonski©amac - DG znatnopoboljπana prometnasigurnost. Na dijelupruge uz dræavnu gra-nicu s Bosnom i Her-cegovinom (Slavonski©amac) ureen jepruæni nasip te je timena tome dijelu pobolj-πana preglednost iprometna sigurnost.Osim tih radova izve-deni su i redoviti rado-

vi na odræavanju prugâ i pruænih postrojenja, a napruzi Nova Kapela - Pleternica izvedena je masov-nija izmjena dotrajalih drvenih pragova. U pripremisu radovi na izmjeni traËnica u duæini od 800metara u krivini na izlasku iz kolodvora Strizivojna/Vrpolje prema Slavonskome ©amcu, kao i naobimnijoj izmjeni skretniËke grae.

mogla postaviti elektriËna grijalica tako da izimi nuænik bude u svojoj funkciji.

Neven Topolnjak

Ivan SalantiÊ


DOGAÐAJI

Nakon prigodnoga govora sudioniciskupπtine odali su poËast preminulimËlanovima udruge i braniteljima. »lanoviskupπtine dobili su materijale koji su im bilipotrebni za raspravu te su oni i usvojeni nakonkraÊe rasprave. Poslije je skupπtina usvojilafinancijske planove za 2004. te programaktivnosti udruge za 2004.

U ovome broju lista ≈ÆeljezniËar« upoznatÊemo vas s osnovnim naznakama iz IzvjeπÊao radu te s osnovama programskih aktivnosti.

IzvjeπÊe o radu za 2003.

U 2003. Udruga æeljezniËkih umirovljenikaHÆ-a Zagreb radila je prema usvojenomuprogramu aktivnosti. U sklopu udruge djelujei Klub æeljezniËkih umirovljenika Ëiji je radpridonio tomu da su aktivnosti udruge bilemnogo raznovrsnije. Tako je za svoje Ëlanoveudruga prireivala susrete i druæenja, zabavei predstave, igranje πaha, mjerenje tlaka ikontrole πeÊeri u krvi.

U prosjeku u udrugu dolazi oko 45.000æeljezniËkih umirovljenika kojima udrugapomaæe ostvariti pravâ na povlasne æeljez-niËke karte P-4 i FIP. Za 2003. godiπnjuËlanarinu u iznosu od 25 kunâ platilo je 2.277Ëlanova, i to 53 novih. Umrlo je 49 Ëlanova,a odreeni broj ljudi nisu viπe Ëlanovi.

U 2003. u udruzi je bilo produæeno iliizdano 2.372 iskaznice P- 4 za nositelje pravate 1.136 iskaznica P-4 za korisnike prava.To znaËi da je ukupno bilo izdano 3.507iskaznicâ P-4. Istodobno je bilo izdano ukupno1.347 FIP-ovih iskaznica, i to 728 nositeljimaprava te 565 korisnicima. To znaËi da suukupno bile izdane 4.854 iskaznice. To je zaoko 14 posto manje nego 2002. Uzroci togastalnoga pada vjerojatno leæe i u poskupljenjute promjeni pravilnika. Na nositelje pravaotpada 65 posto produljenih karata, a nakorisnike (udovice i Ëlanove obitelji onih kojisu radili na æeljeznici) oko 15 posto. Time πtoudruga obavlja veliki dio posla oko produljenjai izdavanja karata, rastereÊena su mnogamjesta na kojima se inaËe izdaju te karte.

U 2003. Udruga æeljezniËkih umirovljenikaHÆ-a Zagreb prireivala je izlete na koje suËlanovi i njihove obitelji putovali vlakom iliautobusom. Udruga je organizirala prijevoz iruËak. Kada su organizirali prijevoz auto-busom, nastojali su ishoditi to da prijevozniksponzorira dio prijevoznih troπkova. U 2003.priredili su 19 izletâ, susretâ, druæenjâ ipredavanjâ, a na njima je prisustvovalo 911Ëlanova i Ëlanova njihovih obitelji. Takoer,priredili su sedam akcija dodjele humanitarnepomoÊi. PomoÊ je bila dopremljena u 13kamionâ, a iskoristilo ju je 570 Ëlanova.

Iz Udruge željezničkih umirovljenikâ HŽ-a Zagreb

Održana redovita skupštinaDana 18. oæujka 2004. u prostorijama restorana TÆV-a ≈Gredelj« bila je

odræana treÊa redovita skupπtina Udruge æeljezniËkih umirovljenika HÆ-aZagreb. Prigodnim rijeËima skupπtinu je otvorio predsjednik skupπtine, g.MARIJAN ADAMI∆ FLINTA.

Aktivnosti Kluba umirovljenikâ

U skladu s programom aktivnosti u Klubuumirovljenika bila su prireena predavanja ozdravlju s prezentacijom. Takoer, jednom natjedan (osim ljetnih mjeseci) bila su prireenai mjerenja tlaka i kontrole πeÊera u krvi. Za teakcije postoji sve veÊe zanimanje Ëlanova jerna taj naËin mogu preventivno djelovati naoËuvanje svoga zdravlja.

Prigodom odreenih datuma, kao πto suto Martinje i Nikolinje, ispraÊaj stare godine idoËek nove, Faπnik i sliËni udruga jeprireivala susrete odnosno druæenja uzglazbu, veËeru i tombolu na kojima su seposjetitelji mogli razveseliti i opustiti.

Jednom na tjedan u Klubu umirovljenikâodræava se rekreativno vjeæbanje, a Ëlanovisvaki dan mogu Ëitati novine i igrati πah. Sobzirom na to da su stvorene prostornemoguÊnosti za svestraniji rad, to Êe klub moÊiproπiriti svoje djelovanje te Êe moÊi pokrenutidramsku sekciju, glazbenu sekciju i drugo.

Udruga svojim Ëlanovima pomaæe i takoda im pruæaju razne korisne informacije isavjete o moguÊnostima povoljnije nabavezimnice, hrane, povoljnijega ljetovanja idrugo. U sluËajevima kada su Ëlanovi trebalistruËnu pravnu pomoÊ koju im nije mogla datiudruga, Ëlanovi su se upuÊivali u pravnosavjetovaliπte u Maticu hrvatskih umirovljenikagrada Zagreba. Udruga plaÊa Ëlanarinu za radte matice.

Aktivnosti tijela i vodstva udruge

Prema programu aktivnosti UdrugeæeljezniËkih umirovljenika HÆ-a Zagreb Ëine irad u tijelima udruge odnosno sjedniceSkupπtine, Upravnoga odbora, Nadzornogaodbora te komisijâ. Tijekom 2003. bile suodræane jedna redovita izvjeπtajna skupπtina idvije sjednice Upravnoga odbora. Nadzorniodbor radio je na kontroli financijskogaposlovanja, a komisije za inventuru, izlete,πport i rekreaciju radile su prema potrebi.

Rad te udruge odvijao se i izvan tih tijelajer su pojedini Ëlanovi vodstva sudjelovali uradu tijelâ u koja su birani, kao πto su to skup-πtina Matice umirovljenika RH, Matica hrvat-skih umirovljenika grada Zagreba, Zajednicaumirovljenika HÆ-a, Koordinacija zajednicaumirovljenika javnih poduzeÊa i druga.

Veliku pomoÊ radu udruge pruæili su mnogidarovatelji, tj. sponzori, koji su pomagali takoda su davali novËane priloge ili na neki druginaËin. Za njihovo zalaganje udruga im jedodijelila zahvalnice.

Na kraju Izvjeπtaja o radu za 2003.izraæena je zahvala svima onima, bilo u udruzi

bilo izvan nje, koji su svojim poærtvovnimradom puno doprinijeli radu udruge, i to nadobrobit svih æeljezniËkih umirovljenika.

Program aktivnosti udruge za 2004.

Skupπtina je usvojila program rada za2004. u kojemu je naglaπeno to da Êe seUdruga æeljezniËkih umirovljenika HÆ-aZagreb u joπ veÊoj mjeri angaæirati nanajvaænijoj aktivnosti odnosno na produlji-vanju povlasnih karata P - 4 i FIP. Takoer,nastavit Êe prireivati izlete uz bolju organi-zaciju te Êe nastojati naÊi sponzore koji Êeplatiti dio materijalnih troπkova. Pri tomeprednost Êe imati izleti na kojima se susreÊuumirovljenici iz drugih æeljezniËkih udrugaodnosno oni izleti koji su od interesa udruzi.

ZahvaljujuÊi velikome angaæmanu Ëelniπtvaudruge, a posebice predsjednika, to jedoniranim novcem HÆ-ove uprave natkrivendio dvoriπta te je sagraena jedna prostorijau dvoriπtu koja je namijenjena za prihvathumanitarne pomoÊi. Na taj naËin uspjele suse rasteretiti prostorije udruge.

Klub umirovljenikâ prireivat Êe svako-dnevna druæenja Ëlanova uz Ëitanje tiska,igranje πaha, razgovor, dobivanje informacijai sliËno. Takoer, prireivat Êe mjerenje tlakai kontrole razine πeÊera u krvi, druæenja uzglazbu i ples, rekreativna vjeæbanja umirovlje-nika pod struËnim vodstvom te edukativnapredavanja o zdravlju na kojima Êe seprezentirati proizvodi i lijekovi za poboljπanjei oËuvanje zdravlja.

S obzirom na prostorne i organizacijskemoguÊnosti, to ih klub u 2004. mora iskoristitiπto bolje. Naime, uz pomoÊ velikogaangaæmana vodstva udruge Klub umirovlje-nika opremljen je svim potrebnim ureajimai inventarom, kao πto su stolovi, stolice, πanks hladnjakom iz vagona, sudoper, πtednjak,perilice za sue i rublje, aparat za kavu,zamrzivaË, televizor s DVD-om, Ëaπe, πalice idrugo. Na taj naËin poboljπani su radni iboraviπni uvjeti u klupskim prostorijama.

U 2003. doπlo je do velikoga napretka napodruËju informiranja umirovljenika, aposebice kroz list ≈ÆeljezniËar« koji sustavnoprati rad udruge i kluba te objavljuje vaæneobavijesti. Na taj naËin su svi æeljezniËkiumirovljenici, i to bez obzira na Ëlanstvo, upoz-nati s radom udruge i kluba. S tim naËinomobavjeπtavanja nastavit Êe se i u 2004.

Programom rada predstavnici UdrugeæeljezniËkih umirovljenika HÆ-a Zagreb uorganima i tijelima izvan udruge zaduæeni suza to da u tim organima i tijelima budu aktivnoukljuËeni u njihov rad, a posebice u dijelu kojise odnosi na zaπtitu umirovljeniËkih interesai na borbu za poboljπanje æivotnih uvjetaumirovljenikâ. Oni su povremeno skupπtinuudruge, koja je i potvrdila njihov izbor, duæniobavijestiti o svojim aktivnostima i nastupima.

B. Udier


DOGAÐAJI

Kao i svaki put akcija je bilaprireena izvrsno i provedena jeuspjeπno. Pozivu na akciju odazvalasu se 93 darovatelja krvi od kojih je82 darovalo krv, a 11 ih je odbijenoiz zdravstvenih razloga. Kao i nasvakoj akciji bilo je i onih koji su seodvaæili darovati krv po prvi puta tezasluæuju i podrπku, a to su ÆeljkoErneËiÊ, Nataπa MandiÊ i VeliborPilipoviÊ. Od ≈starih« darovateljaakciji su se odazvali ZvonimirFarkaπ (96 darovanja), Ivica ©ikiÊ(72 darovanja), Karlo KovaË (69darovanja), Stjepan Matoπ iStjepan Mikac (65 darovanja),Milan Pandæa (64 darovanja),Mato Mihalinec (62 darovanja),Adam PetroviÊ (56 darovanja),Æeljko Tuskara (52 darovanja) temnogi drugi darovatelji. Ovomprigodom svima im zahvaljujem uime onih kojima je ta krv bila

Aktiv DDK HŽ-a Zagreb

Prvo ovogodišnjedarovanje krvi

Dana 8. travnja 2004. u sindikalnoj dvorani u MihanoviÊevoj12 bila je prireena prva ovogodiπnja redovita akcijadobrovoljnoga darovanja krvi zaposlenika HÆ-ove direkcije.U suradnji s Aktivom DDK HÆ-a akciju je priredio Crvenikriæ Zagreb i Zavod za transfuzijsku medicinu Zagreb.

neophodna te je moæda i spasilaneËiji æivot. OËekujem da Êe i ubuduÊe ta jedina prava humanaaktivnost ostati i opstati u ovimteπkim vremenima u kojima sesvakim danom sve viπe gase steËenaprava dobrovoljnih darovatelja krvi.Mislim da to nije u redu te ubuduÊnosti oËekujem viπe razumije-vanja za darovanje krvi i za daro-vatelje krvi.

IduÊa akcija dobrovoljnoga daro-vanja krvi odræat Êe se, kao i svakegodine, u mjesecu srpnju 2004. Joπjednom zahvaljujem svim darova-teljima koji su se odazvali apelu zadragovoljnim darovanjem krvi te HÆ-ovoj upravi i rukovodstvu na osigu-ranju svih uvjeta koji su bili potrebniza provoenje akcije dobrovoljnogadarovanja krvi.

Ivica ©ikiÊ

U æelji da najveÊi vjerski blagdanUskrs doËekaju u ljepπe ureenomekolodvoru πef kolodvora NaπiceIvica Suk organizirao je ureenjeËekaonice i vestibila blagajne te jepokrenuo postavljanje izloæbe likov-nih radova uËenikâ i njihovihvrijednih uËiteljica iz Osnovne πkole≈Kralj Tomislav« Naπice odnosno izpodruËnoga razreda te πkole izMarkovca NaπiËkog.

Na otvaranju izloæbe bili su prisutniuËenici iz veÊ spomenute osnovneπkole (njih 84) i njihove uËiteljice, gaDundoviÊ, ga Podmanicki-Kubaπa,ga Mihalek i gica Zdravka PejiÊ,ravnatelj πkole, g. –urinoviÊ, rav-nateljica HN knjiænice i Ëitaonice uNaπicama, ga Blaæenka Radma-noviÊ, naËelnik policijske postaje uNaπicama, g. MartinËeviÊ, predstav-nici javnih medija, ga Asja Kurilji Snjeæana Fridl, te gradonaËelnikNaπica, dr. Zdravko RonËeviÊ, kojije i otvorio tu izloæbu.

Poπto je otvorena izloæba, gosti sukrenuli u razgledavanje njezinapostava. Gostima su bili ponuenigrickalice i osvjeæavajuÊi napitci, alii fiπ-paprikaπ, koji je za sve nazoËnepripremio maestro kuhinje naπiË-koga kolodvora, skretniËar StjepanTabak. Kupnju sokova i grickalicapomogli su menadæer Regionalnejedinice HÆ-PutniËkoga prijevozaOsijek, g. Josip Ljulj, i grado-naËelnik Naπica.

Tu izloæbu pozitivno su medijskipopratili Glas Slavonije i radiopostajaNaπice. Na taj naËin zaposlenicikolodvora Naπice pridonijeli suboljemu HÆ-ovu imidæu u javnosti.

Nadamo se da Êe uËenici i uËite-ljice iz Osnovne πkole ≈Kralj Tomi-slav« iz Markovca NaπiËkog biti pri-mjereno nagraeni za postavljenje teizloæbe.

U postavljanju izloæbe pomogla jei poslovnica HÆ-PutniËkoga prijevo-za Osijek te se nadamo da Êe i HÆ-ova uprava stimulativno cijeniti takveakcije.

Ivica Suk, πef kolodvora Naπice

Iz kolodvora Našice

Postavljena izložbaučeničkih radova


DOGAÐAJI

Tim povodom g. Zoran RapËa,koordinator zaπtite na radu SSH uVinkovcima, rekao nam je to da SSHrazmiπlja o doradi propisnika i djelaPravilnika o sluæbenoj odori na HÆ-u.Naime, SSH je iznio prijedlog kako bitrebala izgledati nova sluæbena odorastrojovoe. Njihov cilj je da ta odora budekvalitetna i svrsishodna. U obzir su uzelii neke odrednice iz Procjene opasnostina radnome mjestu strojnoga osoblja.Rekao je i to da se æele uklopiti ufinancijsku konstrukciju kako bi novaodora bila kvalitetnija, ali da ima istucijenu kao i ova sadaπnja.

U vezi zaπtite na radu u VuËi vlakovaVinkovci g. RapËa rekao je to da seteπkoÊe rjeπavaju uËinkovito. To jeposljedica prevencije, ali i dobre suradnjes Nabavom i kolegama iz SSH. Loπijeradne uvjete imaju strojovoe na≈πinobusima« jer su oni dotrajali, ali i tobi se trebalo rijeπiti uskoro.

Nedavno je izaslanstvo HÆ-ovihzaπtitara, s kojima je bio i g. ZoranRapËa, bilo u Austriji. Oni su kao gostiAustrijskih saveznih æeljeznica obiπliËvoriπte u Gracu te su tamo steklipozitivna iskustva na podruËju zaπtite naradu. Vidjeli su dosta zanimljivih stvarikoje bi se mogle primijeniti i u HÆ-u, aza koje nije potreban veliki novac.Naime, one su stvar samo drugaËijeorganizacije rada.

Primjedbe upuÊene Nabavi

Koordinator zaπtite na radu u zagre-baËkoj podruænici SSH Dragutin Kra-jaËiÊ rekao nam je to da su neki ËlanovizagrebaËke podruænice Sindikata strojo-voa Hrvatske okupljeni i u Povjerenstvuza zaπtitu na radu. No, postoje teπkoÊeu komunikaciji s mjerodavnim sluæbama.Na primjer, Nabava ne poπtuje rokove

SSH-ova iskustva sa zaštitom na radu

Nove radne odore i bolji radni uvjeti

Strojovoa ZORAN RAP»A izVinkovaca Ëlan je Povjerenstva zapripremu i praÊenje Pravilnika osluæbenoj odori na Hrvatskimæeljeznicama. Uz predstavnikeHrvatskih æeljeznica u tome povje-renstvu su i sindikalni predstavnici,koordinatori zaπtite na radu i drugistruËnjaci. Sindikat strojovoaHrvatske (SSH) iznio je prijedlog onovoj sluæbenoj odori strojovoâ.

Namirivanje lokomotive s uljem

Okretnica na Glavnom klodvoru

isporuke zaπtitne i sluæbene odjeÊe i obu-Êe, a upitna je i kvaliteta onoga πto jeisporuËeno.

ZahvaljujuÊi suradnji sindikalaca i Vu-Ëe vlakova Zagreb, poboljπani su radniuvjeti strojovoa. ElektriËne i dizelskelokomotive bolje se peru u praonici u Ran-æirnome kolodvoru u Zagrebu, a vlakoviu zagrebaËkome Glavnome kolodvoru.

Meutim, joπ uvijek nije rijeπen prob-lem okretnice za lokomotive u zagrebaË-kome lokomotivskome spremiπtu. Zbognavodno velike koliËine novca koju je po-trebno izdvojiti za popravak te okretnice,koja je sagraena joπ u doba parnih loko-motiva, mogla bi se ugroziti prometna

sigurnost, a posebice ako njome vozedizelske i manevarske lokomotive.

U Odboru za zaπtitu na radu VuËevlakova Zagreb jesu predstavnici sindika-ta, koordinator zaπtite na radu, HÆ-ovstruËnjak za zaπtitu na radu, doktor me-dicine rada i gradski inspektor zaπtite naradu. Ti struËnjaci, predstavnici poslodavcai sindikata, nastoje raditi na naËin na kojibi najbolje zaπtitili izvrπno osoblje.

U cilju poboljπanja radnih uvjeta SSHje svojim Ëlanovima omoguÊio rekreacijuodnosno strojovoe i prometnici moguigrati nogomet u sportskoj dvorani uSesvetama.

Tekst i snimka: B. ∆avar


DOGAÐAJI

Meunarodna organizacija muzeja(ICOM) predloæila je zajedniËku temuovogodiπnjega obiljeæavanja Meu-narodnoga dana muzeja te je na taj naËinæeljela skrenuti pozornost na vaænostnematerijalne baπtine svakoga naroda ietniËke skupine. Prema njihovu pojaπ-njenju nematerijalna baπtina zajedniËkoje bogatstvo ËovjeËanstva koje Ëuvaidentitet nacijâ unatoË sveprisutnimglobalizacijskim procesima. Nematerijal-nu baπtinu Ëine razni oblici i pojaveduhovnoga stvaralaπtva koji se prenosepredajom ili na neki drugi naËin, aposebice jezik, dijalekti, govori itoponimika, usmena knjiæevnost, folklor-no stvaralaπtvo u podruËju glazbe, plesa,predaje, igara, obreda i obiËaja, tradicij-ska umijeÊa te obrti. ZahvaljujuÊi struËnojedukaciji svojih zaposlenika muzejskeustanove imaju vaænu ulogu u oËuvanjusvih oblika nematerijalne baπtine jermogu prepoznati njezine raznolikeizriËaje, ukazati na najvrednije i najatrak-tivnije primjerke koje uz pomoÊu snimkii transkripata mogu materijalizirati i kaotakve ih zaπtititi i Ëuvati trajno.

U taj dio nematerijalne baπtinesigurno pripada kulturno stvaralaπtvoæeljezniËarâ, i to svojim tradicijskimodreenjima koja datiraju od 1914,raznolikoπÊu djelovanja na podruËjimaplesa, pjesme, obiËaja, dramskogadjelovanja, glazbe, slikarstva te poluËe-

Izložba u povoduMe�unarodnoga dana muzeja

Kulturno stvaralaštvoželjezničarâ

U skladu s temom ovogodiπnjegaobiljeæavanja Meunarodnoga danamuzeja (18. svibanj) ≈Muzeji i nemate-rijalna baπtina« Hrvatski æeljezniËkimuzej postavit Êe izloæbu pod nazivom≈Kulturno stvaralaπtvo æeljezniËarâ«.Izloæba Êe dati presjek djelovanja svih12 æeljezniËkih amaterskih udruga kojesu danas udruæene u Savez KUD-ovaHÆ-a. Meu njima je deset kulturno-umjetniËkih druπtava iz Ëitave Hrvatske,Udruga slikarâ æeljezniËarâ ≈Plavosvjetlo« i Hrvatsko æeljezniËarskoesperantsko druπtvo. Izloæba Êe bitipostavljena od 18. svibnja do 11. lipnja2004. u galeriji ≈U predvorju«.

nim rezultatima i druπtvenim priznanji-ma. Zbog toga je prikaz kulturnoga dje-lovanja æeljezniËarâ potpuno u skladu stematskim odreenjem ovogodiπnjegaobiljeæavanja Meunarodnoga danamuzeja.

NajveÊim dijelom izloæbeni postav bitÊe sastavljen od fotografskoga materijala,ali koliko Êe to dozvoljavati prostor, bitÊe izloæena i druga dokumentaristiËkagraa, primjerice katalozi, broπure,monografije, videozapisi i tonski zapis,novinski zapisi i biljeπke, pokali, prizna-nja i diplome i stari glazbeni instrumenti.Na taj naËin pokuπat Êemo dati presjeksveobuhvatnoga djelovanja HÆ-ovih kul-turnih druπtava, njihove nesumnjivobogate povijesti te traga koji su ostaviliu kulturnome æivotu zemlje, svoje lokalnesredine, ali i u kulturnome æivotuinozemnih sredina u kojima su nastupali.Uz to, bit Êe to prva izloæba koja Êe najednome mjestu dati prikaz o radu idjelovanju svih dvanaest HÆ-ovih udruga.

Helena Bunijevac

Nedavno je od πefa Prometne sekcijeVaraædin, g. Stjepana MesariÊa,zaboËka podruænica Sindikata pro-metnika vlakova Hrvatske (SPVH) nakoriπtenje dobila jednu prostoriju ukonaËiπtu kolodvora Zabok, koju je prijekoristila HÆ-ova tvrtka kÊi ÆeljezniËkougostiteljstvo d.o.o. Ta prostorijaopremljena je novim uredskim na-mjeπtajem, a Ëlanovima sindikata naraspolaganju je i moderno raËunalo,kojim se sada za potrebe sindikalnogarada koristi predsjednik zaboËke po-druænice, g. Milan KovaËiÊek, koji je

Iz zabočke podružnice Sindikataprometnika vlakova Hrvatske

Nova sindikalnaprostorija

Sindikalna prostorija zabočke podružnice Sindikataprometnika vlakova Hrvatske u kolodvoru Zabok

zaposlen kao prometnik u kolodvoruBudinπÊina.

ZaboËka podruænica SPVH ima 50-ak Ëlanova, a postoji i tendencija kapoveÊanju broja Ëlanova. S obzirom naSPVH-ove ambicije da postane vodeÊisindikat u Prometnim poslovima i naËinjenicu da se Hrvatske æeljeznicerekonstruiraju, Prometni poslovi ostat Êedio HÆ-Infrastrukture i pod dræavnimokriljem.

Zaposlenici Prometne sluæbe u SPVH-u prepoznaju sindikat koji se zalaæe zanjih i njihove interese.

Ovom prigodom Ëlanovi zaboËkepodruænice Sindikata prometnikavlakova Hrvatske na dodijeljenoj pros-toriji zahvaljuju πefu Prometne sekcijeVaraædin, g. Stjepanu MesariÊu.

Neven Topolnjak

Tradicionalno svake godine naCvjetnicu Ëlanovi Udruge roditeljapoginulih branitelja posjeÊuju jednu odcrkava u Hrvatskoj. Dana 4. travnja2004. posjetili su grad Ludbreg u kojemusu razgledali svetiπte Krvi Isusove te smjeπtanima sudjelovali u procesiji doæupne crkve koja se nalazi u gradskomesrediπtu. Nakon svete mise uputili su sena zajedniËki obilazak grada te su posjetilistari dvorac ≈BaËani«. U taj turistiËkiobilazak vodila ih je domaÊa turistiËkavoditeljica ga A. Horvat.

Na povratku Ëlanovi udruge navratilisu do obitelji Pavla KovaËiÊa u Poljan-cu te su tamo razgledali asortiman lje-kovitih pripravaka za lijeËenje raznihbolesti te raznih sredstava za zdrav æivot.Lijepo vrijeme i gostoljubivost domaÊina

pridonijelo je tomu da todruæenje protekne sadr-æajno i ugodno.

Ovom prigodom Ëla-novi Udruge roditeljapoginulih branitelja za-hvaljuju TuristiËkoj zajed-nici grada Ludberga iLUA-i (Ludbreπkoj apote-ci) koji su im omoguÊilivrlo sadræajan boravak unjihovoj sredini.

J. Sakoman

Iz Udruge roditelja poginulihbranitelja

U POSJETILUDBREGU


DOGAÐAJI

45

Uredniπtvo Ëasopisa ≈Æeljeznice 21« nas-tavlja redoviti ritam izdavanja toga struËnogaËasopisa. Tako je krajem oæujka 2004. izaπaoprvi od Ëetiri broja za 2004.

Zbog vaænosti i u cilju stalne struËne izo-brazbe HÆ-ovih zaposlenika i Ëitatelja dono-simo pregled naslova struËnih radova, i to≈Razine obnove æeljezniËke infrastrukture ilimiti investiranja u postojeÊe pruge« (dr. sc.Æarko DragiÊ, ing. Tomislav IveziÊ),≈Prometno-tehnoloπka i ekonomska oprav-danost izgradnje pruge Podsused - Samobor- Bregana« (prof. dr. sc. Mirko »iËak, mr.sc. Spase AmanoviÊ), ≈Prilog koncepcijaputniËkog voznog reda u uvjetima prometanagibnih vlakova izmeu Zagreba i Dalmacije«(mr. sc. Jozo GraniËiÊ, dipl. ing. Slavko©eriÊ), ≈Klimatizacija modernih putniËkihvagona Hrvatskih æeljeznica« (mr. sc. JosipToth) i ≈Razvoj i obrazovanje zaposlenika uprometnim poduzeÊima - izazov upravljanjapotrebama okruæja« (mr. sc. Drago Pupovac).

U redovitoj rubrici na tzv. plavim strani-cama uredniπtvo je objavilo razgovor sasavjetnikom generalnoga direktora HÆ-a, dr.sc. Stjepanom BoæiËeviÊem, koji je joπuvijek aktualan predsjednik Druπtva inæenjerai tehniËara Hrvatskih æeljeznica. Taj zanimljivi aktualan razgovor nosi znakovit naslov ≈Boljiustroj za veÊu uËinkovitost«. Zatim slijedinajava redovitoga i izbornoga sabora DruπtvaITHÆ-a koji se odræao u srijedu 28. travnja2004. te izvjeπÊa o aktivnostima predsjed-niπtva toga druπtva.

Uredniπtvo Ëasopisa bilo je pozvano i natri prezentacije æeljezniËkih proizvoda s kojihdonosi kratka priopÊenja i tehniËke podatkeo promoviranim proizvodima. Takoer,uredniπtvo opetovano poziva sve buduÊeorganizatore vaænijih skupova na to da svojepozive pravodobno dostave u uredniπtvoËasopisa ≈Æeljeznice 21«.

Suradnik i dopisnik Ëasopisa ≈Der Eisen-bahningenieur« i poËasni predsjednik Europ-skoga saveza udrugâ æeljezniËkih inæenjera(UEEIV), g. Josef Windsinger, donosivijesti s Meunarodnoga æeljezniËkogasavjetovanja u Sofiji. Kao i do sada najza-nimljivije su vijesti iz Ëasopisa ≈Reilway Ga-zette International«, i to iz broja za mjesecsijeËanj 2004.

U ovome broju lista ≈Æeljeznice 21« objav-ljen je i poziv na izvanredni znanstveni skup podnazivom 3. europski prometni kongres koji seodræao u Opatiji od 21. do 24. travnja 2004.

Novi broj časopisa»Željeznice 21«

Obuhvaćeno viševažnih tema

Svim Ëitateljima upuÊen je i poziv nasudjelovanje na jedinstvenome svjetskomeskupu svih vodeÊih predstavnika æeljezniËkeindustrije ≈Innotrans« koji Êe se odræati uBerlinu od 21. do 24. rujan 2004. DruπtvoITHÆ-a bit Êe nositelj svih aktivnosti okoorganiziranoga odlaska na taj jedinstvenistruËni skup. Zbog toga se veÊ sada svizainteresirani pozivaju na to da se predbiljeæezbog pravodobnih rezervacija. Cijena aran-æmana i sve informacije o putu mogu se dobitiu klupskim prostorijama Druπtva ITHÆ-a uPetrinjska 89, na telefonskom broju 01-4577-709 ili na ÆAT-ovu broju 855-29-89.

Svi koji su zainteresirani najnoviji brojstruËnoga Ëasopisa ≈Æeljeznice 21« (1/2004)mogu zatraæiti u Petrinjskoj 89.

B. Korbar

»elnici Prometne sekcije Rijeka odnosnonjihove operativne sluæbe i zaposlenici HÆ-Carga koji rade u sklopu te sluæbe rekli suto da je æeljezniËki promet zimi u prva trimjeseca 2004. bio puno uËinkovitiji i ured-niji nego 2003. Naime, prema operativnimpokazateljima u tome razdoblju na uæemu iπiremu rijeËkome podruËju odnosno nadijelu tzv. rijeËke pruge od Rijeke doJastrebarskoga odnosno ©apjana te na dijelupruge kroz Liku u 2.492 teretna vlakaukupno je bilo manipulirano 866.729 tonâtereta. Od te koliËine na utovar ili otpremuotpada 466.228 tonâ tereta, a na istovar iliprispijeÊe 406.501 tonâ tereta. Iz tihpodataka vidljivo je to da je unatoË zimiutovar bio veÊi od istovara. Od 2.492 teret-na vlaka njih 1.839 vozilo je prema Zagrebui obratno, a prema ©apjanama odnosnoprema Sloveniji i obratno 653 teretna vlaka.U istome razdoblju 2003. bilo je manipu-lirano 564.536 tonâ tereta.

Iako je u tome razdoblju, pa i mjesec,dva ranije, na tome podruËju, a posebice uGorskome kotaru, u nekoliko navrata

Iz riječke operativne službe

Učinkovitiji i urednijipromet zimi

Prema operativnim podacima uprva tri mjeseca 2004. na užemu iširemu riječkome području, za kojeje mjerodavna riječka operativnaslužba, u 2.492 vlaka bilo je mani-pulirano ukupno 866.729 tonâtereta. U istome razdoblju 2003. biloje manipulirano ukupno 564.526tonâ tereta. Teretni i putnički prije-voz odvijao se urednije i s manjimzakašnjenjima nego zimi 2003.

snijega napadalo izmeu 70 i 80 centi-metara, a ponegdje i viπe, æeljezniËki prometodvijao se puno urednije nego 2003.Naime, na pruzi kroz Gorski kotar bilo jeviπe manjih zastoja i zakaπnjenja koja su uprosjeku iznosila tridesetak minuta. Iznimkaje bio sluËaj kada je izmeu kolodvorâMoravice i Vrbovsko zaleeno stablo palona kontaktnu mreæu pa je zastoj trajaodesetak sati. Tom prigodom putnici su seizmeu tih kolodvora prevozili autobusimaili dizelskom vuËom.

U viπe navrata zakaπnjenja putniËkih vla-kova bila su veÊa u izravnome nego u lokal-nome prijevozu jer su vlakovi kasnili veÊ upolasku iz polaznih kolodvora u unutraπnjo-sti ili u inozemstvu. U Rijeci je kasnilo inekoliko izravnih putniËkih vlakova, i to zatojer su kasnili vlakovi u dolasku i zbog turnusagarnitura. No, takvo stanje gotovo jeneminovno u zimskim uvjetima. Treba reÊito da su zastoji i zakaπnjenja u æeljezniËkomeprometu bili puno kraÊi nego u cestovnomeprometu. To je rezultat dobre pripreme uoËizime kao i zalaganja HÆ-ovih zaposlenikakoji upravljaju prometom i reguliraju ga natome dijelu pruga. Meu te zaposlenikeubrajamo i zaposlenike iz rijeËke operativnesluæbe.

Rudi Belovari

Prometni dispečeri gg Gašparić i Capaniz riječke operativne službe tako�er su

zaslužni za uredno odvijanježeljezničkoga prometa zimi na relaciji odOgulinskoga Hreljina do Rijeke i dalje do

Šapjana.


OBLJETNICEUz 50. obljetnicu djelovanja Sekcije za elektrotehnička postrojenja

Važni radni učinci

Sekcija za elektrotehniËka postrojenja Rijeka jedna je odtri sekcije koje se bave istim djelatnostima i koje djeluju uokviru ElektrotehniËkih poslova odnosno HÆ-Infrastruk-ture Zagreb. Ta sekcija osnovana je 1. travnja 1954. i ovegodine napunila je 50 godina djelovanja, i to pod gotovoistim nazivom. Tim povodom razgovarali smo s g.ÆELJKOM FAKOM, πefom Sekcije za ETP Rijeka. On se radoodazvao naπoj molbi te je ukratko iznio najvaænija zbivanjau toj sekciji.

Na poËetku razgovora πef Sekcije zaelektrotehniËka postrojenja Rijeka, g.Æeljko Fak, rekao je to da je rijeËkasekcija ustrojena 1. travnja 1954. kaoHÆ-ova (onda ÆTP-a Zagreb) zasebnaorganizacijska jedinica te je 1. travnja2004. napunila 50 godina djelovanja.Danas Sekcija za ETP Rijeka djeluje uokviru ElektrotehniËkih poslova odnosnoHÆ-Infrastrukture Zagreb. Njezineosnovne zadaÊe jesu ustrojavanje iizvoenje redovitoga i investicijskogaodræavanja postrojenjâ i ureajâ, izvoe-

Dio čelništva i stručnoga tima Sekcije za ETP Rijeka (s lijeva nadesno): Miroslav Markunović, Nenad Novkovski, Željko Fak i

Željko Vinski

Montaža kontaktne mreže izme�u portalana pružnoj dionici Sušak Pećine - Rijeka

snimljena 1933.

nje investicijskihradova na po-druËju za koje jemjerodavna teizvoenje rado-va za druge us-trojbene jediniceunutar HÆ-a.Njezina osnov-na djelatnost ve-zana je za pos-

trojenja kontaktne mreæe, za elektrovuË-ne podpostaje i za postrojenja za sekcio-niranje, daljinsko upravljanje i mjesnoupravljanje te za postrojenja jake struje.

U nastavku je g. Fak rekao to da sekcijapored navedenoga prema HÆ-ovimplanovima i potrebama izvodi i posloveelektriËnih mjerenja i ispitivanja napostrojenjima, na ureajima i na visoko-naponskoj opremi, ispitivanja pomagalaza rad i radne okoline prema propisimaradne sigurnosti te izdaje propisanecertifikate, protokole i uvjerenja. Takoerizvode elektrifikacije prugâ, radove naizgradnji, rekonstrukciji, odræavanju ipopravku svojih elektriËnih postrojenja,ureaja i instalacija. To isto rade i za drugeHÆ-ove jedinice.

Sekcija za ETP Rijeka djeluje napodruËju prugâ Hrvatski Leskovac -Moravice (elektrificirana, 25 kV i 50 Hz),Moravice - Rijeka (elektrificirana, 3 kV),©krljevo - Bakar, Suπak PeÊine - RijekaBrajdica i Rijeka - ©apjane (takoerelektrificirane, 3 kV) te Karlovac -Kamanje dræavna granica, Karlovac -Topusko iskljuËivo, Oπtarije - GraËaciskljuËivo, Pula - Rakitovec dræavnagranica i Raπa - Lupoglav.

Veliko radno i ustrojbenopodruËje

Danas su u sekciji zaposlena 192radnikâ koji su organizacijski vezani zaπest dionica kontaktne mreæe (KM)(Hrvatski Leskovac, Karlovac, Ogulin,Delnice, ©krljevo i Matulji), za pet dionicaelektrovuËne podstanice (EVP) i postro-jenja za sekcioniranje (PS) (Karlovac,

Ogulin, Lokve, Podveæica i Rijeka-elektroservis), za Dionicu daljinskogaupravljanja i mjesnoga upravljanja (DU iMU) Ogulin s ispostavom u Karlovcu, zaËetiri dionice Postrojenja jake struje (PJS)(Karlovac, Ogulin, Rijeka i Pazin), zaServis za mjerenja i ispitivanja Rijeka, zaradiliπte koje se otvara prema potrebiodnosno za veÊe poslove na investicijamai za ZajedniËke sluæbe Rijeka.

©ef Sekcije za ETP Rijeka, g. Fak,rekao je i to da sekcija djeluje na vaænomi velikome dijelu podruËju RepublikeHrvatske (æupanije ZagrebaËka, Karlo-vaËka, LiËko-senjska, Primorsko-gorans-ka i Istarska) te u razliËitim klimatskim ivremenskim uvjetima. Posebice trebaistaknuti tehniËku sloæenost i heteroge-nost elektrotehniËkih postrojenja i ureajakoje odræava sekcija koje se javljaju kaoposljedica etapnoga elektrificiranjadijelova pruga razliËitim sustavimaelektriËne vuËe u razliËitim vremenskim ipovijesnim razdobljima i okolnostima.Sada se zbog brzoga razvoja tehnike iinformatike izvode radovi na postroje-njima i ureajima raznih generacija, na-ponskih razina i ostalih tehniËkih Ëim-benika, razliËitih proizvoaËa, tipova isliËno.

Najintenzivniji radovi na tzv.rijeËkoj pruzi

Najintenzivniji radovi izvode se naelektrificiranim prugama. Od 1962. do1966. pruga Hrvatski Leskovac - Mora-vice elektrificirana je istosmjernimsustavom od tri kV, a od 1985. do 1987.bila je izvedena zamjena sustava elektro-vuËe na jednofazni izmjeniËni sustav od25 kV i 50 Hz.

Na pruzi Moravice - Rijeka - ©apjanetakoer je trebao biti zamijenjen sustavaelektrovuËe, ali se to odgaa veÊ 17godina, i to u prvome redu zbog Domov-inskoga rata i posljedica razaranja dijelovaHÆ-ovih pruga.

Od 1953. do 1960. dio pruge odRijeke do Moravica elektrificiran jeistosmjernim sustavom elektrovuËe od tri


OBLJETNICE

47

Održavanje i remont kontaktne mreže napodručju Sekcije za ETP Rijeka

Zimi radni uvjeti delničkih »jakostrujaša«nisu nimalo laki ni jednostavni.

kV, 1967. i 1968. pruga Vitoπevo (danasSV. Kuzam) - Bakar te 1981. paralelnapruga ©krljevo - Vitoπevo. Na sedamstabilnih EVP-ova i na jednome pokret-nome EVP-u, koje napajaju te pruge kojesu elektrificirane istosmjernim sustavom,izvedene su vaæne rekonstrukcije izamijenjena je dotrajala elektriËnaoprema (æivini ispravljaËi, energetskitransformatori i drugo) kako bi se joπ viπepoveÊala propusna moÊ pruge. Tako jeu odnosu na parnu vuËu u konaËnicipropusna moÊ pruge poveÊana trostruko,brzina vlakova se poveÊala, a smanjenisu eksploatacijski troπkovi.

Poπto su se 1991. osamostalile Repu-blika Slovenija i Republika Hrvatska HÆje preuzeo pruge u Istri te prugu Rijeka -©apjane - dræavna granica koje su do tadabile pod upravom Slovenskih æeljeznica(ÆG Ljubljana). Pruga Rijeka - ©apjane -dræavna granica takoer je elektrificiranaistosmjernim sustavom elektriËne vuËe odtri kV, i to veÊ 1936. i 1938. Od tadadatira i EVP Matulji. Æivini ispravljaËi EVP-a Matulji bili su u pogonu viπe od 65 go-dina, a tek su nedavno iskljuËeni i zamije-njeni novim diodnim ispravljaËem. Jednaæivina ispravljaËka grupa saËuvat Êe se kaomuzejska vrijednost.

Vaæni dosadaπnji radovi rijeËkih≈jakostrujaπa«

Gospodin Æeljko Fak rekao je i to dasu osim na svojemu terenu zaposlenici

Sekcije za ETP Rijeka sudjelovali i uizvoenju brojnih i opseænih radova naelektrifikaciji drugih HÆ-ovih pruga(Dobova - Zagreb - Tovarnik, Dugo Selo- Koprivnica - dræavna granica te Knin -GolubiÊ), ali i na prugama drugihrepublika koje su bile u sastavu bivπeJugoslavije (DivaËa - Koper te Beograd -Bar).

Osim elektrifikacija prugâ izvodili suse i izvode se mnogobrojne rekonstrukcijei obnove elektroenergetskih postrojenjaodnosno elektriËnih mreæa i trafostanicau kojima se za potrebe opskrbe elektriË-nom energijom æeljezniËkih kolodvora istajaliπta na tzv. liËkoj pruzi te izgradnje,obnove i proπirenja vanjske rasvjeteæeljezniËkih podruËja, elektriËnih igromobranskih instalacija na æeljezniËkim

Radnici Dionice EVP-a Podvežica i servisne grupe Rijeka tako�er su zaslužni zaispravno funkcioniranje električnih postrojenja na riječkome području (snimak iz 2001.)

objektima i drugoga visoki napon od 10ili 20 kV pretvara u niski napon od 0,4kV. U tijeku je i nastavak remontakontaktne mreæe od 3/25 kV od kolo-dvora Moravica do Delnica. Do sada jetaj dio radova izveden izmeu kolodvorâMoravice i Brod Moravice te Drivenika i©krljeva. Na taj naËin taj dio kontaktnemreæe bit Êe spreman za ukljuËivanje nanapon od 25 kV koji bi se trebao uvesti ina preostalome dijelu tzv. rijeËke prugeod Moravica do Rijeke i dalje do ©apjana.

U 50 godina na radovima koje izvodiSekcija za ETP Rijeka stasale su brojnegeneracije priznatih struËnjaka. Mnogima

od njih taj posao bio je i odskoËna daskaza daljnje napredovanje u HÆ-u, gospo-darstvu, pa i u politici.

Pred zaposlenicima sekcije stoje joπmnogi izazovi i vaæni poslovi na moder-nizaciji æeljezniËke infrastrukture i naukljuËivanju u europske tokove i norme.Uz obeÊanje da Êe se prigodno i primje-reno obiljeæavanje pedesete obljetniceprirediti na Dan hrvatskih æeljezniËara πefSekcije za ETP Rijeka, inæenjer ÆeljkoFak, iskoristio je prigodu da svim aktivnimi umirovljenim zaposlenicima te sekcijeËestita taj vaæan jubilej te da im zaæeli svenajbolje u buduÊemu radu i æivotu.

Rudi Belovari


SINDIKAT

RijeËka podruænica Sindikata æeljez-niËara Hrvatske jedna je od tridesetakpodruænicâ koje djeluju na razini SÆH,koji na razini HÆ-a zastupa oko sedamtisuÊâ zaposlenikâ na Hrvatskim æeljezni-cama i u HÆ-ovim tvrtkama kÊerima.

Na poËetku razgovora povjerenikrijeËke podruænice SÆH Æeljko Pijevacrekao nam je to da rijeËka podruænicaima oko 450 Ëlanovâ te da zastupa diozaposlenikâ Prometne sekcije Rijeka,Regionalne jedinice HÆ-Carga Rijeka,Regionalne jedinice HÆ-PutniËkogaprijevoza Rijeka, Jedinice za tehniËkipregled vlakova te drugih manjih ustroj-benih jedinica koje djeluju na uæemu iπiremu rijeËkome podruËju na pruzi do©apjana i Zalesine u Gorskome kotaru.Treba reÊi i to da se na tzv. rijeËkoj pruziosim te rijeËke podruænice nalaze i sliËnepodruænice sa sjediπtem u Ogulinu iKarlovcu.

Aktivnost u podruænici odvija se prekoizvrπnoga odbora odnosno povjerenstvakoje broji 14 Ëlanova koje su izabrale svestrukture Ëlanstva. Podruænica provodismjernice srediπnjega sindikata u Zagrebute mnogobrojnih lokalnih aktivnosti.

O aktivnostima SÆH veÊ se punopisalo i govorilo, no za njih je najvaænije

to da je potpisan kolektivni ugovor s HÆ-ovom upravom te da sada sindikati daljemogu djelovati puno mirnije.

Od mnogobrojnih akcija koje na lokalnojrazini poduzima SÆH odnosno izvrπni odbortreba posebice spomenuti one koje seodnose na poboljπanje materijalnoga stanjaËlanova, zastupanje njihovih prava i interesana raznim razinama, prireivanje akcija zanabavku pojedinih odjevnih i prehrambenihartikala po pogodnijim uvjetima te na drugeakcije. RijeËka podruænica SÆH pomaæeËlanovima i udrugama u sklopu HÆ-a ilirijeËkoga Ëvoriπta, a nije zanemarila niπportske i rekreativne aktivnosti. Naime,Ëlanovi rijeËke podruænice SÆH redoviti susudionici veÊ tradicionalnoga ©portskogamemorijala ≈Ante Eraπ« koji se svake godineodræava u povodu obiljeæavanja DanaHrvatskih æeljeznica, a dvije momËadisudjeluju i u natjecanju u malome nogometuna razini grada Rijeke.

U povodu boæiÊnih i novogodiπnjihblagdana te Uskrsa rijeËka podruænica SÆHredovito se sjeti svih svojih Ëlanova te imtom prigodom uruËuje prigodne darove.Proπle godine Ëelnici rijeËke podruæniceSÆH priredili su i jednu voænju popularnogavlaka ≈Tin-express« za djecu Ëlanova iæeljezniËarâ. Godine 2004. u povoduobiljeæavanja Meunarodnoga dana æenapodruænica je svim svojim Ëlanicama uruËilacvijeÊe, rekao je na kraju naπega kratkogarazgovora g. Æeljko Pijevac, povjerenikrijeËke podruænice Sindikata æeljezniËaraHrvatske.

Primjerena sindikalna aktivnostna podruËju zaπtite na radu

Na poËetku razgovora naπ sugo-vornik, g. »azim BahtiÊ, rekao je toda je na duænost koordinatora zaπtite naradu doπao poËetkom 2004. poπto jebivπi koordinator, g. Bruno RuæiÊ,napustio taj sindikat. PodruËje njegovadjelovanja je jako veliko i mjerodavan jeza cijelo podruËje Prometne sekcije

Rijeka, Regionalne jedinice HÆ-Carga iRegionalne jedinice HÆ-PutniËkogaprijevoza.

On je jedan od 55 povjerenikâ zaπtitena radu koji su veÊinom zaposleni uodnosnim æeljezniËkim kolodvorima. Uproteklome razdoblju svi oni proπli suodreene seminare te su u potpunostiosposobljeni za obavljanje poslova povje-renikâ za zaπtitu na radu. GospodinBahtiÊ rekao je i to da usko surauje sasvima njima te da na osnovu osobnogazapaæanja, evidencijâ ozljedâ radnikâ naradu te evidencijâ radnikâ koji su oboljelina radnome mjestu i drugih Ëimbenikapoduzimaju i odgovarajuÊe mjere kodposlodavaca. U to je ukljuËena i uskasuradnja sa zaposlenicima iz HÆ-oveSluæbe za zaπtitu na radu.

Na tome podruËju rezultati dosadaπ-njih aktivnosti SÆH su pozitivni i vidljivijisu iz dana u dan, a posebice u posljednjevrijeme kada su u mnogim kolodvorimapoboljπani radni uvjeti mnogih zaposle-nika, i to stanje pomagala za rad teprimjena pravila za zaπtitu na radu.Takve i sliËne aktivnosti nastavljaju se idalje, rekao je na kraju razgovora g.»azim BahtiÊ, SÆH-ov koordinator zazaπtitu na radu za rijeËko podruËje.

Gospodin Æeljko Pijevac je kao pro-metnik u HÆ-u zaposlen od 1980. i ra-dio je u gotovo svim HÆ-ovim kolodvo-rima od Moravica do Rijeke. Najdulje jebio zaposlen u kolodvoru Delnice odkuda je i doπao kao sindikalni Ëelnik urijeËkoj podruænici. Od samoga poËetkaËlan je SÆH, a πiroj æeljezniËkoj javnostina tome dijelu æeljezniËke pruge poznatje kao dugogodiπnji nogometaπ inogometni sudac.

Gospodin »azim BahtiÊ u HÆ-u je zapo-slen od 1979. i u tome razdoblju uglavnomje radio kao vlakovoa na rijeËkomekolodvoru. I on je dugogodiπnji Ëlan iistaknuti aktivist u rijeËkoj podruænici SÆH.

Rudi Belovari

Iz riječke podružnice Sindikata željezničara Hrvatske

Najveća sindikalna podružnicaOd nedavno u riječkoj podružnici Sindikata željezničara Hrvatske (SŽH)

djeluju dva nova profesionalna sindikalna djelatnika, i to g. ŽELJKO PIJEVAC,povjerenik toga sindikata za riječko područje, i g. ČAZIM BAHTIĆ, koordinatorzaštite na radu koji je mjerodavan za cijelo područje Prometne sekcije Rijeka,Regionalne jedinice HŽ-Carga Rijeka te Regionalne jedinice HŽ-Putničkogaprijevoza Rijeka. Tim povodom nedavno smo u prostorijama riječke podružniceSŽH na II. katu uprave Regionalnoga ureda HŽ-a u Rijeci razgovarali s njima.

Čazim Bahtić (lijevo), SŽH-ovkoordinator zaštite na radu, te Željko

Pijevac (desno), povjerenik riječkepodružnice SŽH


SINDIKAT

49

Dana 26. oæujka 2004. na zagrebaË-kome Ranæirnome kolodvoru na Ëetvrtomesaboru Sindikata prometnika vlakovaHrvatske okupilo se 170 predstavnikâ izsvih podruænica.

Poπto su bila izabrana radna tijela,predstavnicima sindikalnih podruænicâobratio se dosadaπnji predsjednik SPVHMarko Gaπpar. On je rekao to da je napoËetku sindikat imao 430 Ëlanova, a dadanas ima 1.300 Ëlanova te da je tako ukratkome vremenu od osnivanja postaoËetvrti sindikat po brojnosti u HÆ-u.Sindikat djeluje u izvrπnoj sluæbi meuprometnicima, πefovima vlakova, dispe-Ëerima, telegrafistima, Ëuvarima ÆCPR-ovai radnicima Nadgradnje u prometnim sek-cijama.

Kao sindikalne uspjehe g. Gaπpar naveoje potpisivanje Kolektivnoga ugovora2002. kojim su znatno poveÊana primanjaprometnikâ, broj rangova prometnikâsmanjen je sa πest na tri ranga, a Ëlankom11. ishoena je naknada prometnicima zaobavljanje poslova za HÆ-Cargo i HÆ-PutniËki prijevoz. Dopunama Kolektivnogaugovora iz 2003. radnicima s najniæimprimanjima satnica je poveÊana za kunu.

U proteklome razdoblju zaposleno jeosamdeset prometnikâ i trideset skret-niËarâ, a pri tom ni jedan Ëlan sindikatanije dobio otkaz. SkretniËari su podijeljeniu dva ranga, i to na skretniËare klasiËnogasustava i skretniËare na prugama APB.Sistematizacija radnih mjesta poveÊana jeza 25. Sindikat se izborio za beneficije zakolodvore Oπtarije, Gornje Dubrave, ©kr-ljevo, Nova Kapela i Strizivojna - Vrpolje.Sindikalne podruænice dobile su radneprostorije i informatiËki su opremljene.

Sindikat izdaje Ëasopis ≈Na peronu«,prireuje redovite sportske susrete, povolj-no osigurava sredstva svojim Ëlanovima,ima Ëlana pregovaraËkoga odbora ukolektivnim pregovorima te biljeæi stalanrast broja Ëlanova. Kao buduÊi ciljevinameÊu se uvoenje novih tehnologija usluËaju da se æeli smanjiti broj radnikâ uizvrπnoj sluæbi, inzistiranje na tomu da usvakome kolodvoru budu zaposleniprometnik i skretniËar, poveÊanje brojaËlanova te uvoenje moguÊnosti nagra-ivanja natprosjeËnih radnih rezultata.

Za predsjednika SPVH ponovno jeizabran Marko Gaπpar, a za dopredsjednika

Sabor Sindikata prometnika vlakova Hrvatske

Povjerenje dosadašnjemu čelništvuSindikat prometnika vlakove Hrvatske izborio se za nezaobilazno mjesto

na HŽ-ovoj sindikalnoj sceni. Danas će željeznička javnost reći to da su senakon strojovo�â i prometnici izborili za sebe. Zbog toga se čini logičnim toda je na četvrtome saboru dosadašnje sindikalno vodstvo dobilo novi mandat.

Kreπimir Posavec. Blagajnik Êe i dalje bitiJakov RaπiÊ, a tajnik Anto IliËiÊ. ZaËlanove Izvrπnoga odbora izabrani su BiancaBajkovac, Branko CindriÊ, Ante Klemo,Anto Krajina, Ante PeniÊ, ZdravkoStrahija i Josip TiriÊ. U Nadzorni odborizabrani su Æeljko BlaæekoviÊ, DarkoHabdija, Milan KovaËiÊek, SreÊoStjepiÊ i Ivica Stojak, a u Statutarnukomisiju Milivoj GojkoviÊ, Mario Petrasi Mirko VuËetiÊ.

Iz rasprave izdvajamo pitanje o plaÊanjuprekovremenoga rada odnosno o neravno-pravnome tretiranju skretniËarâ (tzv. pro-metnikâ u maloj kuÊici) i radnika uinfrastrukturi, vuËi vlakova i tehniËkomepregledu vlakova (TPV) koji rade nakapitalnome remontu tzv. liËke pruge. Dokse skretniËarima daju slobodni dani (≈svepitaj, ali novce ne traæi«), drugima odnosnoradnicima se isplaÊuje novac.

Kao zakljuËci sabora izdvojeni susklapanje aneksa Kolektivnoga ugovorasamo za Prometne poslove u kojemu bi seprecizno odredila cijena rada, a da se pritome vodi raËuna o postavljenim odnosimaizmeu poslova u HÆ-u i unutar radnihmjesta u Prometnim poslovima. Takoer,odreena je naknada za obavljeni rad zadruge organizacijske jedinice odnosno joπpreciznije odreena je stimulacija i napre-dovanje radnikâ, primopredaja sluæbe,pripravnosti, zaπtita na radu i rjeπavanjepoloæaja prometnikâ i drugih radnika usluËaju da izgube zdravstvenu sposobnostkoja je propisana za radno mjesto. SindikatÊe potaknuti pravedno rjeπavanje pitanjastaæa s uveÊanim trajanjem, a kao posebicevaæno nameÊe se osiguravanje minimalnihhigijenskih uvjeta za normalan rad uteretnoj stanici Kutina. To jeproblem koji se rjeπava bezus-pjeπno joπ od sredine osamde-setih godina proπloga stoljeÊa.Samo ukratko treba spomenuti toda je rijeË o kolodvoru, tj. okontejnerima bez klimatizacije ukojima se ostvaruje preko milijuntonâ teretnoga prijevoza nagodinu. Radnici nemaju pitkuvodu, ljeti je neizdræivo vruÊe,πtakori ≈krstare« prostorom, ma-nevristi se nemaju gdje oprati,kemijski WC bezuspjeπno se traæigodinama i da ne nabrajamo

dalje. Sanitarna inspekcija prijeti zatvara-njem kolodvora i moæda bi takvo rjeπenjepotaknulo na neke pozitivne pomake.Uvijek se govori to da Êe se problem rijeπiti,no isto tako se uvijek nametnu drugiprioriteti poput odlaska stare uprave, padolaska nove uprave i tako radnici uteretnome kolodvoru Kutina nikako nemogu doÊi na red. I zato mogu samoutvrditi to da je lijepo biti u HÆ-ovojdirekciji.

Kao ciljevi sindikata istaknuti su borbaprotiv zatvaranja lokalnih pruga i ukidanjaradnih mjesta na tim prugama, teænja zaredefiniranjem staæa s uveÊanim trajanjemu cilju izjednaËavanja prometnikâ s drugimradnicima u izvrπnoj sluæbi te borba zasindikalnu samostalnost u predstavljanjuradnikâ Prometnih poslova.

Branimir ButkoviÊ

Marko Gašpar


SINDIKAT

- Kako se odvija proces informa-tizacije u Podruænici Zagreb 1Sindikata infrastrukture HÆ, s kak-vim raËunalima ste opskrbljeni ikojim se raËunalnim programimakoristite?

- U pogledu informatizacije mogu reÊito da je ovaj sindikat jedan od prvih naHrvatskim æeljeznicama koji je krenuo stime te je i naruËio odreene programekod renomiranoga poduzeÊa koje Êenam to i prezentirati uskoro. Bit Êemoumreæeni sa svih 17 podruænicâ kolikoih SI HÆ ima na terenu.

Ja sam inaËe koordinator za umreæa-vanje izmeu sindikata, vanjske kuÊeEEG Zagreb koja Êe to izvesti i HÆ-Informatike. Informatizacija unutar Sin-dikata infrastrukture HÆ dovrπena jeprogramima koji se odnose na Ëlanstvoi financije, ali ni oni nisu umreæeni spodruænicama koje su uglavnom izvanZagreba. Ova podruænica umreæena je snaπom centralom preko æeljezniËke mre-æe LAN (Local Area Network), koja senalazi u podruænici te nam je tako omo-guÊen pristup internetu. Dio podatakakoji su nam potrebni elektronskompoπtom dostavlja nam HÆ-Informatika.Neke podruænice opremljene su prijenos-nim raËunalima koje sada pokuπavamoumreæiti. Na taj naËin svaki naπ povjereniksa svakoga mjesta i u svako doba moæedobiti neke podatke iz centrale.

Podruænica Zagreb 1 ima povjere-niπtvo kojega Ëine 25 povjerenikâ skojima koordiniram rad podruænice. Mismo u svakodnevnome kontaktu, i to bilotelefonski bilo elektronskom poπtom.Informatizacija sindikata tek je poËela,ali nismo baπ zadovoljni brzinom kojomse provodi. Naime, htjeli bismo bitiinformatizirani u potpunosti, ali to ovisio πirenju mreæe LAN na HÆ-ovu terenu.

- Na koji naËin u takvim uvjetimaËlanove obavjeπtavate o radusindikata i podruænice?

- »lanstvo obavjeπtavamo na razliËitenaËine. Povremeno πtampamo naπe

Sindikat infrastrukture HŽ - Podružnica Zagreb 1

Počela informatizacija podružnicePočetkom mjeseca travnja 2004. posjetili smo novoure�ene

prostorije Podružnice Zagreb 1 Sindikata infrastrukture HŽ kojese nalaze na Trgu kralja Tomislava 11 u Zagrebu te smo spovjerenikom, g. MLADENOM NOVOSELOM, razgovarali oinformatizaciji te podružnice te o stanju zaštitnih sredstava.

vijesti, a prema novome ustroju SI HÆimamo povjereniπtvo podruænice te sepovjerenici sami opskrbljuju informa-tivnim materijalima kada dolaze u pod-ruænicu. Ja sam sa svojim povjerenicimau svakodnevnom kontaktu, i to uglavnompreko telefona. Na taj naËin omoguÊenoje dvosmjerno kolanje informacija te samdnevno upoznat s najvaænijim dogaa-njima na terenu. Svaki put kada se pojavineki veÊi problem na terenu, mi odmahreagiramo. Uglavnom je rijeË o tekuÊimproblemima koje rjeπavamo u hodu.

Povjereniπtvo se s terenskim povje-renicima sastaje prema potrebi. Nepostoji neki stalni termin. Malo ËeπÊe spovjerenicima se sastaje srediπnji odborpodruænice te se tada donose nekeodluke i nastoje rijeπiti teπkoÊe u radusindikalne podruænice. Od sedam doosam puta na godinu na razini podruæ-nice sastaju se svi povjerenici te se tadarjeπavaju najvaæniji problemi u podruænicii sindikatu.

- Kakvo je stanje zaπtitne odjeÊe?S obzirom na njezinu kvalitetu irokove isporuke, ima li kakvihpomaka?

- Problem zaπtitne odjeÊe odnosnozaπtitnih sredstava jedan je od kljuËnihproblema u radnome procesu. Svima jemanje-viπe poznato to da bez odgo-varajuÊe zaπtitne odjeÊe radnik ne smijeraditi i obavljati svakodnevne poslove.To je posebice izraæeno u HÆ-u gdje seradi u specifiËnim uvjetima, na primjerpod visokim naponom, na otvorenojpruzi i sliËno.

Radnici su stalno u pokretu i trebaim odgovarajuÊa i kvalitetna zaπtitnaodjeÊa. Osim toga ona mora bitiodgovarajuÊega broja. S tim smo imalinekih problem krajem 2003. SaSluæbom za zaπtitu na radu pokuπavamoutvrditi nove brojeve zaπtitne odjeÊe jersadaπnji standardi ne odgovaraju svimradnicima. Naime, neki do sada stan-dardni brojevi zaπtitne odjeÊe i obuÊe neodgovaraju fiziËkoj strukturi korisnikâ.

Zbog toga smo odredili prosjek radnikâ takoda su radnici obukli zaπtitnu odjeÊu te smoim uzeli mjere. Na taj naËin Sluæba za zaπtituna radu pokuπat Êe napraviti nove brojekoji bi bili ugodniji i laganiji za noπenje.

No, mogu reÊi to da se kvalitetazaπtitne odjeÊe i obuÊe poboljπala, da seona isporuËuje u kraÊemu roku te viπegotovo niti nema zastoja u isporuci. Toje zasluga i pritisaka sindikata i sluæbi kojesu zaduæene za to. S terena dolazi svemanje primjedbi na kvalitetu zaπtitneodjeÊe i obuÊe te na rok njihove isporuke.

- »ime Êe se podruænica bavitido kraja 2004?

- Poπto bude donesen financijski planza 2004, kao i svake godine dio novcaodvojit Êe se za nove investicije, pa tako iza renoviranje radnih prostorija. Tako Êese dio novca uloæiti u sanaciju ovogaprostora koji je devastiran vlagom. Tako-er, morat Êemo promijeniti dotrajaledijelove, kao na primjer prozorske zavjesei prozore. Zatim planiramo poboljπatiradne uvjete i na terenu, i to tako da naba-vimo hladnjake i manja kuhala.

Podruænica Êe sudjelovati i u pripre-mama za pregovore oko novoga Kolektiv-noga ugovora, koji Êe se poËeti odræavativeÊ u jesen 2004. jer postojeÊi Kolektivniugovor istiËe u mjesecu lipnju 2005.

B. Udier

Mladen Novosel


DOGAÐAJI

Plan za obranu od zime samo je papir,iako su taj papir sastavili struËni ljudi. Unjemu je sve lijepo napisano i priprem-ljeno. No, sve to pada u vodu ako radnikne zasuËe rukave, ne navuËe radnerukavice i ne oËisti snijeg koji je napadaopo pruzi, u kolodvoru ili po skretnici.

U noÊi izmeu 28. i 29. veljaËe 2004.u kolodvoru Moravice vladala je snjeænameÊava i palo je 80 cm snijega. Sve jebilo spremno za snijeg i led jer se planza obranu od zime poπtuje strogo, asredstva za rad i oprema stalno stoje naraspolaganju. No, sve to bilo je nedos-tatno u borbi sa snjeænom meÊavom. Lo-komotiva iz Rijeke sa sobom je dovezlasmet snijega, a isto tako i zagrebaËkalokomotiva koja ga je preuzela. Loko-

Stanje na HŽ-ovim prugama

Borba sa snijegom i ljudima na pruzi

Kada budete čitali ovaj članak, već će Vas zapljusnuti proljeće, nomoramo se sjetiti zime i željezničarâ koji su i po najvećoj zimi te poledu i snijegu morali omogućiti odvijanje redovitoga i sigurnogaprometa.

motive su morale stajati u kolodvoruMoravice da bi radnici uz pomoÊ lopatamaknuli snijeg s plugova, zakvaËililokomotive i manevrirali. U takvimsituacijama nitko ne gleda tko je na posluza πto zaduæen. Iako je manevristima bilonajteæe, svi su uzeli lopate u ruke.ZahvaljujuÊi zalaganju svih zaposlenikau tome kolodvoru, promet je normali-ziran brzo. No, uvijek moæe biti i bolje.Naime, da je iz Rijeke snjeæno grtalostiglo ranije, da je u Moravicama bila joπjedna manevarska lokomotiva, taj posaoizveo bi se i bræe.

Svi znamo to da nije isto raditi pokolosijecima ljeti i raditi zimi kada seradnici moraju probijati kroz 80 cmsnijega. Jesu li ti zaposlenici imali toplogaËaja ili su ga morali kuhali sami dok susuπili mokru odjeÊu i obuÊu? No, unatoËtomu i snjeænoj noÊi vlakovi nisu kasnilipuno. ZahvaljujuÊi nadljudskim napo-rima, vlak broj 501 kasnio je samo sat.Dulje je bio blokiran autobusni prometiz Rijeke za Zagreb.

Kada su æeljezniËari nemoÊni

Ima sluËajeva kada su æeljezniËarinemoÊni rijeπiti neke teπkoÊe jer ovise onekim drugim ili treÊim osobama. U tosmo se uvjerili posljednju noÊ mjeseca

veljaËe 2004. uteretnome kolo-dvoru u »rnomer-cu. Naime, te no-Êi na traËnice dru-goga kolosijekalegao je Ëovjekkoji se nije htiomaknuti jer je Ëe-kao brzi vlak kojibi ga pregazio.Rekao je da mu jedosta æivota i dase razoËarao usve i svakoga, dasu ga pokrali te dasu mu ukrali Ëak i

dokumente. Iako se ondje okupilocjelokupno osoblje u kolodvoru »r-nomerec, nije se æelio maknuti s traËni-ca. ZahvaljujuÊi sposobnosti zaposlenikâbrzi meunarodni vlakovi iz Dobove zaZagreb vozili su treÊim i Ëetvrtim kolo-sijekom kako bi zaobiπli nesretnika na pru-zi. Uskoro je stigla i policija koja ga jeuvjerila u to da poe s njima. S obziromna to da taj mlai Ëovjek nije bio niti pijanniti nasilan, otiπao je s policajcima.Promet se nastavio redovito, a æeljezniËarisu samo nemoÊno slijegali ramenima.

Graani koji stanuju u blizini æeljezniË-ke pruge u zagrebaËkome Ëvoriπtu stalnosu se æalili HÆ-ovoj upravi na buku kojustvaraju vlakovi. Naime, kroz zagrebaË-ko Ëvoriπte neprestano prolaze brzi vla-kovi i teretni vlakovi te se izvodi mane-varski rad. Graani koji æive u blizini Za-padnoga kolodvora, Treπnjevke i Ranæir-noga kolodvora æalili su se na navodno≈neprimjereno sviranje lokomotiva«. Bilaje rijeË o signalnome znaku sa znaËenjem≈pazi« kojega daju strojovoe u lokomoti-vama. No, uporaba toga signalnoga zna-ka propisana je strogo i tu ne pomaæe nizahtjev zagrebaËkih gradskih vlasti da sesirene lokomotiva upotrebljavaju πto rjee.

Naime, na pruzi od Zagreba do Za-preπiÊa ubio se veÊ veliki broj ljudi kojisu se sami bacili ili su ih bacili drugi ili susamo πetali po traËnicama. Iako na tomedjelu pruge postoje i pjeπaËki pothodnici,nathodni prijelazi i pjeπaËki prijelazi, gra-anima je jednostavnije prelaziti pruguondje gdje im je jednostavnije, ali izabranjeno. I kako da ih onda strojovoane upozorava sirenom. Strojovoinaispravna logika je ta da bolje da on sviraispred pjeπaka na pruzi, nego da policijasvira za njim jer je pregazio pjeπaka. OvozaËima automobila koji u posljednji tre-nutak prelaze osigurani æeljezniËko-ces-tovni prijelaz u razini da i ne govorimo.O tomu bi se mogle napisati i knjige izato treba pohvaliti akciju pod nazivom≈Vlak je uvijek bræi«.

Tekst i snimka: Boris ∆avar



OGLASI

53

Æ E L J E Z N I » A RLIST HRVATSKIH ŽELJEZNICA

Nakladnik: Hrvatske željeznice, Zagreb,Mihanovićeva 12 Uredništvo: Milan Hećimo-vić ( glavni urednik) Branimir Butković, BorisUdier. Jezična urednica: Nataša Bunijevac.Tehnička urednica: Jagoda Hodak. Ured-ništvo i administracija: 10000 Zagreb,Mihanovićeva 12, telefon (01) 4577591, ŽAT(855) 31-22 i 42-88. Tisak: Željeznička tiskara

Dana, 13. 4. 2004. g. navršava sedruga godina kako nisi s nama

Ne dolaziš na posao,Ne zoveš nas,A ipak si s nama.

Još uvijek ne želimo prihvatiti bolnuistinu-nikad više-jer svi se nadamo ponovnom susretu stobom.

Vjerujemo kako i sada,Tvoj smješakTvoje razumjevanje, strpljivostpomaže nekom na onome svijetu.

Ipak, još uvijekčujemo Tvoj veseli smijeh koji namodzvanja u ušima.

Koliko nam se puta učinilo da si ovdje,u našim prostorijama,da te čujemo, akada Ti želimo dotaknuti rukuTi nestaješ,Ne namjernojer, samo te je jedna silamogla odvojiti od nas – ona najjača-

I, tako pro�e još jedna godina,druga godina, otkako nisi s nama.

Ali, Ti si ovdje,me�u namasa svojim prijateljima

Sekcije ETP-a.

U SJEĆANJE

KREŠIMIRU POROBIĆU

Navršila se godina dana od preranesmrti našeg prijatelja i kolege.Sjećanje na uvaženog suradnika neblijedi.

Elektrotehnički poslovi

U SJEĆANJE

EDO ŠIJAKOVIĆ(29. 4. 1999. – 29. 4. 2004.)

Radnik Pogona za remont pruga istrojno reguliranje kolosijeka

S ljubavlju, ponosom i tugomAna i Ida Šijaković

U sjećanje

IVICA KUČAN(21. 3. 1949.- 16. 5. 2003.)

Dragi Damire, navršile su se tri godineod Tvog preranog odlaska. S tugom iljubavlju sjećamo se svega onoga štosi učinio za naš kolektiv na pružnomodsjeku Lička Jesenica. Uvijek si unašim mislima i sjećanju.

Sekcija za održavanje pruga OgulinDjelatnici PO Lička Jesenica

U sjećanje

DAMIR CAZIN(6. 4. 2001. – 6. 4. 2004.)

Dana 18. svibnja 2004. navršavaju sedvije godine od iznenadne smrti našegadugogodišnjega kolege i prijateljaMiroslava Štimca, skretničara ukolodvoru Skrad.

U sjećanje

Miroslav Štimac(2002. – 2004.)

Njegov vedar lik, poštenje i iskrenostte njegov rad i vrijeme koje je proveo snama ostat će nam u trajnome sjećanju.Neka mu je laka hrvatska goranskazemlja i počivao u miru Božjem!

Zaposlenici kolodvora Skrad

Navršila se četvrta tužna godina odsmrti našeg dragog i cijenjenog kolege,suradnika i prijatelja. Njegov lik zadržatćeno u trrajnom sjećanju

Zaposlenici Zagreb Glavnogkolodvora

Navršile su se dvije godine kakonas je napustio, u naponu snagenaš kolega i prijatelj pružni radnikJosip Gajšek. Vrijeme koje jeproveo s nama ostalo nam je ulijepoj uspomeni.

Prijatelji i kolege iz održavanjapruga Varaždin

U sjećanje

Marko Grgić

U sjećanje

Josip Gajšek


VLAKOM KROZHRVATSKU

Lepoglavom dominira prostrani pavlinskikompleks koji se sastoji od crkve, samostanas unutarnjim dvoriπtem te zgradâ koje su predglavnim proËeljem s tri trakta zatvaralevanjsko dvoriπte.

Sijelo hrvatsko-slavonske pavlinskeprovincije

Pavlini su isprva bili pustinjaËki red, aosnovao ga je sv. Pavao Pustinjak u 4. stoljeÊuu Tebaidi (Egipat). U Hrvatskoj su pavlininajstariji samostan osnovali 1244. u Dubici(danas Bosanska Dubica), a najjaËi i najpo-znatiji samostan osnovali su u Lepoglavi. Oko1400. taj samostan za pavline dao je sagraditigrof Herman Celjski. Poπto je 1479.samostan stradao od Turaka, temeljitu obnovu

Lepoglava

Mjesto bogate kulture i prošlosti

U idiličnome krajoliku podno šumovite Ivanšćice nedaleko Bednje smjestila seLepoglava, mjesto koje zaboravimo vrlo često ili, što je još gore, o njemu mislimokao o simbolu lošega. Naime, u vrijeme kada su drugi odlučivali o našoj baštininetko je došao na monstruoznu ideju da u dio spomeničke baštine smjesti muškizatvor. A Lepoglava je nezaobilazni dio naše baštine. Ona je spoj umjetnosti,kulture i povijesti, a da ne spominjemo to da je tamo osnovana prva javnagimnazija u Hrvatskoj.

Župna crkva u Lepoglavi

u gotiËkome stilu dao je izvesti Ivaniπ Korvin,i to poslije 1492.

Od 1696. tamo je bilo sijelo hrvatsko-slavonske pavlinske provincije, koja je bilaneovisna od one ugarske. Tamo su pavlinidjelovali Ëetiri stoljeÊa i u to vrijeme Lepoglavaje bila kulturno æariπte ovih prostora. Njegovalisu se knjiæevnost (Gaπparoti), leksikografiju(Belostenec koji je autor prvoga hrvatskogaenciklopedijskoga rjeËnika ≈Gazophylacium«),slikarstvo (Ranger), glazbu i znanost. Godine1503. pavlini su osnovali prvu javnugimnaziju, a kada je 1683. poæar uniπtioTrnavu tamo je bilo osnovano prvo hrvatskosveuËiliπte s pravom na dodjelu akademskihtitula.

Poπto je Josip II. ukinuo pavlinski red,godine 1786. samostan s crkvom predan je»azmanskome kaptolu, a 1854. taj posjedpreuzela je carska i kraljevska komora koja jeu samostan smjestila kaznionicu.

Crkva sv. Marije

GotiËka, barokizirana crkva sv. Marijevelika je jednobrodna graevina s Ëetiri boËnekapele i dva predvorja pred glavnim ulazom.U unutraπnjosti crkve posebice do izraæajadolazi izduljeno svetiπte i glavni barokni oltarA. Königera, koji se restaurira. Svetiπtezadivljuje raskoπnim svodom, oslikanimklupama i freskama. Na zvjezdastome ikriænome svodu svetiπta na zaglavnimkamenima nalaze se grbovi grofova Celjskih.Sredinom XVIII. stoljeÊa zidove i svod svetiπtaoslikao je pavlinski brat laik Ivan Ranger,

najpoznatiji pred-stavnik baroknogailuzionistiËkoga sli-karstva u Hrvatskoj.Na lijevoj strani jefreska ≈Isus tjeratrgovce iz hrama«,a na desnoj ≈Dva-naestogodiπnji Isusu hramu«. Pozor-nost plijene klupe usvetiπtu koje suukraπene nizomRangerovih slika.One su nedavnorestaurirane pa subljesnule raskoπnimkoloritom. Na glav-nome oltaru je za-vjetna slika MajkeBoæje Jasnogorske(»enstohovske).Klupe u svetištu crkve

Trijumfalni luk koji ima uski raspon i visokje 11 metara svetiπte dijeli od gotiËkoga brodakoji je produljen u drugoj polovici XVII.stoljeÊa. Produæenjem broda zvonik se naπaouz bok crkve na sredini duæine. Za razliku odraskoπnoga svetiπta brod crkve djeluje vrlojednostavno, ali zbog svojih proporcija (duæina26,5 m, a πirina osam metara) i impozantno.Od 1673. do 1705. boËne strane brodaotvaraju se za kapele u kojima su sesahranjivali velikaπi. Ureene su Ëetiri kapeles grobnicama, i to kapele Æalosne Gospe,blaæenoga Alojza Stepinca (nekada MajkeBoæje Lauretanske), Duha Svetoga (nekadasv. Josipa) i Majke Boæje.

Na crkvenome koru nalazi se i Rangerovonajbolje djelo pod nazivom ≈Prikaz apoka-lipse«. Intarzirane crkvene orgulje s deset re-gistara iz 1649. jedne su od najstarijih uEuropi.

Taj spomenik kulture nulte kategorijeobnavlja se od 1999. Od 1989. u crkvi seponovno odræavaju svete mise, i to poπto jeod 1952. do 1989. bila zatvorena za vjernike.

Lepoglava danas

Godine 1914. uz samostan sagraena jevelika zgrada (≈zvijezda«) za irski sustavizdræavanja kazne. Godine 2001. zatvor jeiseljen iz samostanskih prostora i ≈zvijezda«je i fiziËki odvojena od samostana. Usamostanu su kaznu sluæile mnoge vaæneosobe iz naπe povijesti, i to dræavnik JosipBroz Tito, kardinal Alojzije Stepinac, prvihrvatski predsjednik Franjo Tuman i drugi.Njihove Êelije dostupne su posjetiteljima.

Nezaobilazni dio lepoglavske tradicijeizradba je klepane Ëipke koja se izrauje uzpomoÊu batiÊa. U kulturno naslijee umijeÊeruËne izradbe Ëipke ostavili su pavlini koji suosnivali i poticali rad Ëipkarskih radionica.Danas se ta tradicija oæivljava prireivanjemπkolskih Ëipkarskih teËajeva, a 1995.osnivano je i »ipkarsko druπtvo. Na taj naËinje Ëuvena lepoglavska Ëipka istrgnutazaboravu.

Da biste doæivjeli Lepoglavu trebateproπetati i najbliæom okolicom, breæuljcimakoje krase brojne kapele ali i planinskimstazama IvanπËice i Ravne gore. Nakonugodne πetnje okrepu Êete naÊi u zaistaugodnome ugostiteljskome objektu ≈IvanËica«.

Tekst: Blanka DespotoviÊSnimio Zlatko DespotoviÊ


VLAKOM KROZHRVATSKU

55

Ivan Ranger roen je 19. lipnja 1700. uGötzensu kraj Innsbrucka. U Hrvatsku upavlinski samostan u Lepoglavi doπao je1730. kao veÊ obrazovani barokni slikar.SljedeÊih Ëetvrt stoljeÊa djelovao je u sjevero-zapadnoj Hrvatskoj kao vodeÊi slikar zidnihslika. VeÊina njegovih fresaka nalazi se ucrkvama i kapelama pavlina, crkvenoga redakojemu je i sam pripadao kao brat laik.

Ranger je naπ najpoznatiji iluzionistiËkislikar. Pretpostavlja se da se s iluzionistiËkimslikarstvom susreo vrlo rano u Austriji te daje upoznao i talijansku baroknu umjetnost.Ranger se oslanjao na predloπke nenad-maπnoga majstora baroknoga iluzionizma,talijanskoga slikara i graditelja Andrea Pozze.Ivan Ranker umro je u Lepoglavi 27. sijeËnja1753.

U spomen na 250. obljetnicu slikarevesmrti TuristiËka zajednica grada Lepoglaveotvorila je u samostanu izloæbu pod nazivom≈Otvorena nebesa«. To je izloæba nevjerojatnovjernih i izvrsnih fotografija fresaka svodova ikupola, ali i crkava koje daju presjek cjelo-kupnoga umjetnikova rada. Snimke crkavaiz zraka fascinantne su. Rangerovi oslikanisvodovi neobiËno su dojmljivi, iako znamo daje u iluzionistiËkome slikarstvu oslikavanjesvoda najsloæeniji i najteæi zadatak. Iakorazigrani, djeluju vrlo smireno i Ëini nam seda su oslikani nevjerojatnom lakoÊom. Tonam svjedoËi o uspjeπnosti slikanja iizraæavanja Ivana Rankera. Autori te izloæbesu Marija MirkoviÊ i Janko Belaj. Izloæbaje prerasla u stalni postav koji treba vidjetineizostavno.

Na izloæbi su prikazane:1) Zavjetna kapela Marije Koruπke u

KriæevcimaZbog Ëudesa koja su se dogaala na

raskriæju pokraj potoka Koruπke pavlini su1726. sagradili baroknu crkvu MarijeKoruπke. Smatra se da je mladi Ranger, kojije onda imao 26 godina, oslikao kupolu te daje ondje prenio oblike koje je upoznao joπ uTirolu.

2) Crkva sv. Ivana na Gorici uLepoglavi

Na brijegu Gorici iznad Lepoglave, gdjese nekada nalazila lepoglavska tvrava, u XVII.stoljeÊu general pavlinskoga reda I. Zajc daoje sagraditi crkvu sv. Ane koja je 1727.

Ivan Krstitelj Ranger

Otvorena nebesaPrije neπto viπe od dvije godine u listu flÆeljezniËar« pisali smo o ©trigovi,

selo-muzeju kako su ga nazvali –uriÊ i Feletar, i o objektu zbog kojegaljubitelji naπe baπtine najËeπÊe dolaze u to selo na sjeverozapaduMeimurja, o crkvi sv. Jeronima. Zidove i svod te jednobrodne crkveoslikao je vodeÊi hrvatski slikar fresaka IVAN KRSTITELJ RANGER. Njegoveprekrasne freske djeluju Ëudesno. One su sretan spoj iluzionizma i bujnogakolorizma.

obnovljena u baroknome stilu i posveÊena sv.Ivanu Krstitelju. Unutraπnjost crkve Rangerje oslikao na temu πesnaest svetih Ivana. Toje bio njegov prvi rad u lepoglavskome ciklusu.

3) Crkva sv. Marije u πtajerskomeOlimju

Smatra se da je 1740. Ranger naslikaosvodne i zidne slike u crkvi sv. Marije,samostanskoj crkvi hrvatskih pavlina uπtajerskome Olimju. Kupola svetiπta izvedenaje u maniri A. Pozza i imate dojam kao dagledate u Nebo prekriveno bijelim oblacima.

4) Crkva sv. Marije u LepoglaviU toj crkvi Ranger se potvrdio kao slikar

zidnih i svodnih slika te kao slikar minijaturana dasci. U Lepoglavi je potaknuo radslikarske barokne radionice.

5) Crkva sv. Marije Snjeæne u BelecuU crkvi u Belecu moæete dobiti dojam da

je Ranger svojim kistom pokrio svakuraspoloæivu povrπinu na zidovima i nacrkvenome svodu. IluzionistiËko slikarstvo natome relativno malome prostoru ostavljadojam monumentalnosti. Kolorit ostavlja bezdaha. Otvorena Nebesa ondje prikazujukrunjenje na Nebo uznesene Marije.

6) Crkva sv. Jeronima u ©trigoviOsobitost πtrigovske crkve je visoka kupola

koja je obilno dekorirana πtukaturom. Usrediπnjemu polju otvoren je pogled u Nebogdje okruæena anelima lebdi krilata æenaodnosno Blaæena Djevica Marija.

7) Crkva sv. Martina u Donjemu VoÊuNa svodu te crkve Ranger je prikazao

otvorena Nebesa Ëijim rubom lebde odraslianeli, a meu oblacima leprπaju anelËiÊi.Nije ni Ëudo da su taj motiv autori izloæbeodabrali za naslovnicu kataloga.

8) Crkva sv. Jurja u Purgi LepoglavskojCrkva sv. Jurja sagraena je 1749. na

istome mjestu na kojemu je crkva bila joπdavne 1400. Izvana skromna graevinaiznutra je bogato oslikana Rangerovimslikama od kojih se istiËu ≈Sv. Juraj u borbi sazmajem« i ≈Seljak se ispovijeda pavlinu«.

Ured TuristiËke zajednice Lepoglaveprepoznao je Rangera te je osmislio Rangerovlepoglavski put koji obuhvaÊa crkve uLepoglavi, Gorici, Purgi Lepoglavskoj,Kamenici (Sv. Helena) i Viπnjici te nudiobilazak tek manjega, ali ilustrativnoga dijelaRangerova slikarskoga opusa. Crkve, koje se

Pietá u crkvi sv. Jurja u PurgiLepoglavskoj

Sveti Florijan u kapeli sv. Ivana na Gorici

mogu razgledati iznutra, kao i izloæba podnazivom ≈Otvorena nebesa« mogu se raz-gledati samo uz prethodni dogovor. Sveinformacije moæete dobiti od TuristiËkezajednice Lepoglava i g. VaroviÊa natelefonske brojeve 042/791-090, 042/791-190 ili na broj mobitela 091/5700-491.

Tekst: Blanka DespotoviÊSnimio Zlatko DespotoviÊ


ZANIMLJIVOSTI

Oko podneva jedne vruÊe srpanjskesubote na æeljezniËkom kolodvoru CanBoada-Enllaç u blizini mjesta Palau dePlegamans, koje se nalazi dvadesetak

Uzbudljivo putovanje kroz gradski park

Mali veliki vlakoviZaljubljenicima u æeljeznice vlakova nikada dosta. Neki od njih æele

imati vlastitu pruænu mreæu po kojoj Êe se moÊi voziti u lokomotivamai vagonima πto su ih izradili sami. Pruge po kojima na radost djece iodraslih voze ti maleni vlakovi, koji su dostatno veliki da primestrojovou i putnike, najËeπÊe se nalaze u parkovima. U Barceloni senalaze dva trajno postavljena sustava takvih æeljezniËkih pruga.

Akumulatorski elektromotorni vagon snimljen na mostu izgleda kao pravi, veliki vlak.

Dvoosovinska dizelska lokomotiva koja je dovezla radni vlak do mjesta popravka pruge.

kilometara od Barcelone, na sporednomkolosijeku stajao je radni vlak koji je biospreman za polazak. Sunce je nemilosrdnopræilo i æiva u termometru premaπila je 30_C.

BoËice s vodom za piÊe stajale su svakomupri ruci.

Taj dan trebalo je otiÊi popraviti prugu kojase iskrivila zbog visokih temperatura, analazila se na otvorenoj trasi, malo dalje odprve susjedne postaje. Na tome dijelu prugeveÊ je bilo uvedeno ograniËenje brzine, ali seu meuvremenu kolosijek deformirao joπ viπepa se voænja preko tog mjesta viπe nijesmatrala sigurnom. Radove je trebalo izvestiπto prije jer se iduÊi dan oËekivao veliki brojvlakova s mnoπtvom putnikâ. No, πto se moranije teπko, pa je sve bilo spremno za polazak.Na Ëelu radnoga vlaka nalazila se malenadvoosovinska dizelska lokomotiva, a kompo-zicija se sastojala od vagona cisterne s vodomte Ëetiriju otvorenih teretnih vagona koji subili natovareni alatima i svom opremompotrebnom za rad na pruzi.

Onamo smo stigli posljednjim motornimvlakom koji je preπao preko oπteÊenog mjestaprije nego li je zbog radova pruga bilazatvorena za promet. Ljubazni domaÊinipozivali su nas da se do mjesta intervencijedovezemo radnim vlakom. Ponudu smoprihvatili bez razmiπljanja te smo se smjestiliu pretposljednji vagon i sjeli na kutije spriborom. Oglasio se znak za polazak i vlakje krenuo. Lagani povjetarac koji je nastajaoza voænje u otvorenomu teretnom vagonu nijenimalo ublaæio vruÊinu.

Proπli smo pusto ukriæje El Pi Gran (Velikibor) i stigli do mjesta oπteÊenja. Strojovoaje raskopËao kompoziciju i pomicaolokomotivu preko mjesta oπteÊenja. On namje rekao da je cisterna s vodom potrebnazato da bi se zalila suha trava u blizinikolosijeka da ju ne bi zapalile iskre, kojemogu nastati za rada, ali i zbog praπine, akobi trebalo razgrtati zemlju. Nakon toga uzeoje pijuk u ruke i poËeo raditi. Ostavili smoga da radi na vrelome suncu, a mi smo sepolako pjeπice vratili do kolodvora iz kojegasmo krenuli.

Priznajte da Vam je ova priËa postalapomalo Ëudna, zar ne? Je li rijeË o vrloπtedljivoj sistematizaciji radnih mjesta u kojojje ista osoba obavlja poslove strojovoe iradnika na pruzi?! No, to nije niπta neobiËnoza Ëlanove Udruge prijateljâ æeljeznice(Associació Cultural d’Amics del Ferro-carril) iz mjesta Palau de Plegamans. Uparku prirode u blizini mjesta gdje æive tizaljubljenici u vlakove sagradili su svojuvlastitu æeljeznicu.

Pruga je postavljena na propisnu podloguod tuËenca i neπto je dulja od dva kilometra.Razmak izmeu traËnica je samo 256milimetara. Osim na jednoj kraÊoj dionici,pruga je jednokolosijeËna, a ukupno ima petkolodvora. NajveÊi i najzanimljiviji je

56


ZANIMLJIVOSTI

Raskopčana kompozicija radnoga vlaka na mjestu popravka pruge

Dva prizora u parku L’Oreneta u Barceloni. Razdragani veliki i mali putnici ukompoziciji vlaka i malena, ali prava, parna lokomotiva ložena ugljenom

kolodvor uz koji se nalaze spremiπte iradionica. Iz toga kolodvora krenuo je radnivlak s poËetka priËe. Spremiπte je sagraenood prilagoenih kontejnera u koje sezakljuËava cjelokupni vozni park kada nevozi. Ispred spremiπta nalazi se okretaljka,koja osim za okretanje vozila sluæi i za njihovorazvrstavanje po spremiπnim kolosijecima.Ondje su joπ i kolosijeci za parkiranjelokomotivâ i vagonâ na otvorenome temjesta za popravak novih vozila.

Udruga prijateljâ æeljeznice postoji odmjeseca studenog 1992, a osobito treba reÊito da je polaganje kolosijeka kao i izradbacjelokupnoga voznog parka rezultat vlasto-ruËnog zalaganja Ëlanova i njihovih prijatelja.U skladu s time naπ strojovoa odnosnoradnik na pruzi ujedno je i konstruktor kojije sagradio akumulatorski elektromotornivagon kojim nas je prije polaska naintervenciju prevezao pruænom mreæom.

Osim dizelskih lokomotiva najzanimljivijidio voznoga parka nesumnjivo su praveparne lokomotive koje se loæe ugljenom ikoje za sobom ostavljaju danas veÊ sasvimzaboravljen miris dima i pare. Te lokomo-tive prava su remek-djela precizne izradbe ivjerne makete velikih uzora.

Strojovoa sjedi na tenderu ili na prvomevagonu iza lokomotive te odande upravljastrojem i lopaticom ubacuje ugljen u loæiπte.Putnici se najËeπÊe voze na otvorenimËetveroosovinskim vagonima tako da podvoje sjede na klupama koje su smjeπtenecijelom πirinom vagona. Ti vagoni moguprimiti 12 putnikâ, a zanimljivost je i to daje cijeli vlak povezan zraËnim vodom, a koËise iz lokomotive. Vozni park putniËkihvagona upotpunjava i vagon za invalide kojije sagraen tako da omoguÊava jednostavanukrcaj i sigurnu voænju osobama u invalid-skim kolicima. Peroni na kolodvorimatakoer su sagraeni tako da im se pristupapreko ulazne rampe koja ne nije zapreka zaosobe s ograniËenom pokretljivoπÊu.

Vlakovi na toj pruzi najviπe voze subo-tom i nedjeljom odnosno danima kada seokupi najviπe Ëlanova kluba. Subota je dankoji je obiËno predvien za radove na pruzii na pruænim vozilima, nedjeljom od 11 do14 sati ti vlakovi voze za posjetitelje. Tadavlakovi polaze svakih 10 minuta, a voænjatraje ukupno oko pola sata. NeobiËan jeprizor kada iz daljine promatrate odrasleljude koji u sjedeÊem poloæaju, u nizu jedaniza drugoga, beπumno klize kroz visoku travukoja zaklanja pogled na lokomotivu i vagone.Prihod od prodanih karata pomaæe odræa-vanju prometa i izgradnji novih vozila, a velikibroj putnikâ entuzijastima je najveÊa nagradaza njihov rad. Ponosni autori te makete sponosom govore da je njihov æeljezniËkisustav najveÊi takve vrste u kontinentalnomedijelu Europe. Postoje i planovi o produlje-nju pruge, a od posebnih dogaaja trebaspomenuti i ≈NoÊ vlakova« kada vlakovi vozecijelu noÊ. Tom prigodom prireuju se

popratni program i meusobno druæenjeodnosno prava fiesta za sve prijateljevlakova.

Iako najveÊi, Tren de Palau nije nikakvarijetkost u svijetu æeljezniËkih entuzijasta. U

Barceloni postoji viπe udruga ljubitelja velikihæeljezniËkih modela na kojima se moæe voziti,ali uglavnom ne posjeduju stalno postavljenuprugu. Ovisno o prigodi postavljaju je narazliËitim mjestima.

Joπ jedna stalno postavljena prugapostoji u parku L’Oreneta, na brdovitimobroncima na kraju grada obraslima boro-vom πumom. I dok je pruga u Palau dePlegamans tipiËna nizinska, ona barcelonskaima sva obiljeæja teπke brdske pruge s

usponima, trima tunelima, dvama mosto-vima i æeljeznim vijaduktom. Ta pruga ondjepostoji od 1981, a u meuvremenu jedoæivjela nekoliko rekonstrukcija i produljiv-anja. Duljina trase je neπto viπe od polakilometra. Najljepπe i najzanimljivije jesuparne lokomotive, Ëiji se veseli zviæduk Ëujeizdaleka dok se kroz borovu πumu penjeteuz obronak brda.

Tekst i foto: dr. sc. Miroslav Plohl

57


POVIJEST

Prema napisu koji je objavljen u listu≈ÆeljezniËar« 1. oæujka 1976. u Sekcijiza vuËu vlakova Zagreb bilo je vrlosveËano. Povod sveËanosti bio je ispra-Êaj parne lokomotive JÆ 11-001 kojaje posljednji puta iz Zagreba premaSisku odvukla putniËki vlak. Njezinuposadu Ëinili su strojovoa Mijo Novaki loæaË Radovan TepiÊ.

SveËanome ispraÊaju bili su nazoËnii Ëelni ljudi ondaπnjega ÆeljezniËko-transportnoga poduzeÊa (ÆTP) Zagreb,i to dipl. ing. Petar ©egviÊ (danaspokojni), zamjenik glavnoga direktora,predstavnici svih sekcija za vuËu vlakovai predstavnici svih sekcija zagrebaËkogaËvoriπta. Prigodom ispraÊaja parnjaËeo zavrπetku vaænoga razdoblja parnevuËe u Hrvatskoj govorio je dipl. ing.Karlo Simerl (danas pokojni), voditeljSluæbe vuËnih sredstava. Tom prigodomnajavio je poËetak kraja parne vuËe uZagrebu, koja je na tome podruËjusuvereno vladala 114 godina.

Na nuænost njezine zamjene utjecaoje razvoj elektriËne i dizelske vuËe s Ëijimse tehniËkim i eksploatacijskim osobito-stima nije mogla nositi parna vuËa. Uusporedbi s novim vozilima parne loko-motive dobile su odreenja neracio-nalnih strojeva koji samo deset postosvoje energije pretvaraju u koristan rad.Kao poËetak modernizacije vuËe u Hr-vatskoj ing. Simerl naznaËio je dvadatuma, i to 20. travnja 1955. kada jezagrebaËka loæionica dobila prve motor-ne vlakove te 7. veljaËe 1961. kada jestigla prva dizelska lokomotiva serije661. Nedugo poslije odnosno 20.veljaËe 1965. u Zagrebu su zaprimljene

30 godina od povlačenja parne vuče

Ustupak modernijim vučnim vozilima

Dana 1. ožujka 1976. iz zagrebač-ke ložionice svečano je bila ispra-ćena parna lokomotiva JŽ 11-OO1te je tako i službeno u Hrvatskojukinuta parna vuča. No, na spored-nim hrvatskim prugama parne loko-motive mogle su se sresti još punihdvanaest godina. Danas se u Hrvat-skome željezničkome muzeju čuvajoš 36 parnih lokomotiva 13 serijâ,i to je simbolični podsjetnik na1.262 parne lokomotive čak 66 se-rijâ koje su nakon 1918. vozile nanašim prugama.

Oproštaj od parne vuče 1980. u Koprivnici

prve dizelske manevarske lokomotive kojesu nakon pet godina potpuno preuzelemanevarski rad. U meuvremenu umjesecu oæujku 1968. u promet suuvrπtene i prve monofazne elektriËnelokomotive serije 441, a 30. svibnja1970. za promet je otvorena elektri-ficirana pruga Zagreb - Beograd. Timmodernizacijskim pothvatima postupnosu se stvarali preduvjeti za to da selegendarne parnjaËe povlaËe iz prometa.

Posljednja parnjaËa vozila je1988. iz Pleternice

Poπto je bila ispraÊena posljednjaparna lokomotiva, u zagrebaËkoj loæio-nici ostalo je joπ devet parnih lokomotivakoje su se koristile za zagrijavanjevlakova i za manevarski rad. Ostaleparne lokomotive iz zagrebaËke loæio-nice bile su preraspodijeljene u loæio-niËke ispostave u Koprivnici, Novskoj iSisku. Te ispostave preuzele su i odræa-vanje parnih lokomotiva, a dnevni pre-gledi i sitniji popravci izvodili su se uloæionici na »rnomercu. Istodobno joπkraÊe vrijeme i Radionica ≈Janko Gre-delj« (danaπnji TÆV ≈Gredelj«) je remon-tirala parne lokomotive. Krajem mjesecalistopada 1976. u tome poduzeÊu je kaoposljednja bila remontirana parna loko-motiva 11-041.

Prema odreenjima planskih dokum-enata u ÆTP-u Zagreb parna vuËa upotpunosti je trebala biti obustavljena do1980. To je uglavnom bilo ostvareno naglavnim prugama, dok se na sporednimprugama promet parnom vuËom odræa-vao joπ nekoliko godina. Posljednja parnalokomotiva bila je ispraÊena 20. srpnja1988. iz Pleternice. Bila je to lokomotiva51-144 koja se danas nalazi u depouHrvatskoga æeljezniËkoga muzeja.

Zbirka od 36 parnjaËâPoπto su povuËene iz prometa, par-

nim lokomotivama bilo je presueno.Najviπe ih je zavrπavalo u rezaliπtu, a tekmanji broj, toËnije njih 15 u razdobljuod 1980. do 1990. bilo je postavljenokao spomen-lokomotive na æeljezniËkimkolodvorima. Kada je 1991. osnovanHrvatski æeljezniËki muzej u njegov fun-dus uπlo je svih 15 parnih lokomotivakoje su bile izloæene u kolodvorima te12 parnih lokomotiva koje su se joπuvijek nalazile u HÆ-ovim organiza-cijskim jedinicama. U posljednjih 13godina otkupom, zamjenom ili donaci-jama Hrvatski æeljezniËki muzej doπaoje do joπ devet parnih lokomotiva. Rezul-tata toga je taj da zbirka æeljezniËkihvozila HÆM-a trenutno ima ukupno 36parnih lokomotiva 13 razliËitih serija.


POVIJEST

59

Dana 20. srpnja 1988. iz kolodvora Pleternica ispraćena je posljednja parna lokomotivau Hrvatskoj. Toga dana lokomotivu 51-144 vozio je strojovo�a Vlado Suk, ložač je bio

Ivan Kerovac, a počasni ložač Ivan Javorček.

Najviπe, i to Ëak 12 tih saËuvanihlokomotiva je serije 51 (MÁV 375).Devet lokomotivâ te serije izloæeno je uæeljezniËkim kolodvorima, i to u Bjelo-varu, Ivancu, Ogulinu, Osijeku, Pakracu,Rijeci, Varaædinu, Vinkovcima i Virovi-tici, a preostale tri nalaze se u muzej-skome depou. Lokomotive serije 51 bilesu najbrojnije i u Hrvatskoj ih je bilo viπeod 90. One su se u prometu zadræale naj-dulje odnosno sve do 1988. Iz serijeparnih lokomotiva 22 (MÁV 324) saËu-vane su Ëetiri lokomotive. Godine 1992.dvije od njih, i to 22-047 i 22-077, resta-urirane su i osposobljene za voænjumuzejskih vlakova. Muzejski vlak vozile susamo jednu sezonu, a zatim su garirane ufunkciji muzejskih izloæaka. Od 1994.muzejska lokomotiva 22-077 koristi sekao izvor pare u Praonici teretnih vagonau Botovu Ëime su ozbiljno naruπeneodredbe o Ëuvanju i zaπtiti muzejske grae.Lokomotiva 22-101 izloæena je ukolodvoru Sisak, a lokomotiva 22-031nalazi se u muzejskome depou.

Po Ëetiri saËuvane lokomotive svje-dokinje su povijesti veliËinom grandioz-nih i tehniËki najsloæenijih parnihlokomotiva serija 33 (DRB 52) i 11(MÁV 424). Sve Ëetiri lokomotive serije33 nalaze se u muzejskome depou.Meu lokomotivama serije 11 lokomo-tiva 11-061 izloæena je u kolodvoruKnin, a preostale tri lokomotive te serijenalaze se u muzejskome depou. Prvalokomotiva iz serije 11 odnosno loko-motiva 11-001, koja je 1976. iz Zagre-

ba prema Sisku kao posljednja parnjaËaodvezla putniËki vlak, takoer je bilasaËuvana. No, 1997. nju smo zamijenilis budimpeπtanskim Prometnim muze-jom za dvije lokomotive serija 50 i 152.

Po tri parne lokomotive saËuvanesu joπ jedino iz serije 62 od kojih jelokomotiva 62-084 izloæena u GraËacu,a preostale dvije nalaze se u muzejskomedepou. Od ostalih lokomotiva saËuvanihserija u muzeju je saËuvana po jednalokomotiva. U skladu s time danas se uHÆM-ovoj zbirci æeljezniËkih vozilanalaze i lokomotive MAV 377.443 iz1899, JÆ 125.052 iz 1894, 116-037iz 1904, 50-036 iz 1910, FS 835.040iz 1908, lokomotiva broj 146 682 iz1961, lokomotiva 83-106 iz 1916. ilokomotiva broj 207 iz 1949.

Kao πto sam veÊ spomenula, kada jeosnovan HÆM je u svoj fundus preuzeoukupno 27 parnih lokomotiva. Istodobnoje devet parnih lokomotiva dobaviozamjenom ili donacijskim preuzimanjem.Tako je 1991. od uprave Spomen-parkaDanica u Koprivnici, gdje je do tada bilaizloæena lokomotiva, HÆM preuzeolokomotivu JÆ 125-052. Godine 1996.lokomotive MAV 377.443 (JÆ 152) iMAV 376.158 (JÆ 50-036) HÆM jezamijenio s maarskim Prometnimmuzejom za lokomotivu JÆ 11-001.

Godine 1991. manevarska loko-motiva 116-037, koja je dugo godinaradila u Æeljezari Sisak, bila je odreenaza kasaciju i kao takva izvuËena je s

rezaliπta u »rnomercu. Iste godineTermoelektrana Zagreb HÆM je doni-rala lokomotivu na zasiÊenu paru serijeLVB broj 146 682, a 1993. TehniËkimuzej donirao je parnu lokomotivu broj207. Godine 1992. s rezaliπta tvrtkeEkos u Bjelovaru zamjenom za staroæeljezo HÆM je nabavio dvije lokomotiveserije JÆ 33, i to 33-042 i 33-327.Godine 1999. iz Æeljezare Sisak HÆMje preuzeo lokomotivu 62-128.

Restaurirana treÊina saËuvanihparnih lokomotiva

Zbirka parnih lokomotiva HrvatskogaæeljezniËkoga muzeja vrijedna je unatoËtomu πto je saËuvano tek 13 serijaparnih lokomotiva od ukupno 66 kolikoih je bilo zaprimljeno u hrvatskimloæionicama. Posljednjih godina inten-zivno se radi na restauriranju HÆM-ovihmuzejskih lokomotiva. U skladu s timedanas je restaurirano 14 parnih loko-motiva. Meu njima deset je izloæenona æeljezniËkim kolodvorima, i tolokomotive 125-052 na Zagreb Glav-nome kolodvoru (restaurirana 1992. i2001), 51-032 u kolodvoru Rijeka(restaurirana 1998), 11-061 u kolo-dvoru Knin (restaurirana 1999), 22-101u kolodvoru Sisak (restaurirana 2002),51-136 u kolodvoru Virovitica (restauri-rana 2002), 51-148 u kolodvoru Ogulin(restaurirana 2002), 51-014 u kolo-dvoru Osijek (restaurirana 2003), 51-060 u kolodvoru Bjelovar (restaurirana2003), 51-133 u kolodvoru Vinkovci(restaurirana 2003) i lokomotiva 51-145u kolodvoru Varaædin (restaurirana2003). Godine 1992. u TÆV-u ≈Gredelj«bile su restaurirane i dovedene u voznostanje dvije muzejske lokomotive, i tolokomotive serije 22-047 i 22-077.Godine 2003. restaurirane su joπ dvijelokomotive iz muzejskoga depoa, i toMAV 377.443 i lokomotiva broj 2003.Planom restauracije muzejskih vozila za2004. bila je planirana obnova pre-ostalih pet lokomotivâ koje su izloæeneu kolodvorima Ivanec, GraËac, Pula,Pakrac i PloËe te restauracija pet parnihlokomotiva iz muzejskoga depoa. Takobi zbirka parnih muzejskih vozila postalapravi podsjetnik na nostalgiËne uspo-mene parne vuËe u Hrvatskoj.

Helena Bunijevac


OBITELJSKI KUTAK

Osim toga, u proljetno raspoloæenjemoramo uvesti i naπu psihu jer nakonduge zime rezerve sretnoga hormonaserotonina vrlo su tanke. Taj hormonmoæe se stvarati samo uz dodatnukoliËinu dnevne svjetlosti. Da bismopunim pluÊima uæivali u najljepπemugodiπnjemu dobu, trebamo se pridræavatiposebnoga plana postizanja ≈top forme«.

1. Dnevna svjetlost - ËudotvornosredstvoU proljeÊe hormoni jednostavno po-

divljaju! Ni uz najbolju volju ne moæemose dovesti u formu. Glavni krivac za toje organizam koji joπ nije uspio reguliratiproizvodnju hormonâ. Naime, kratkizimski dani s malo sunca tjeraju organi-zam na stvaranje melatonina. To je hor-mon koji je zaduæen za regulaciju ciklusadan - noÊ. Njegov viπak u krvi i usreddana aktivira osjeÊaj pospanosti. Tekkada dani postanu osjetno duæi i svjetliji,naπ organizam je u stanju preusmjeritise na pojaËanu proizvodnju serotonina,koji u nama budi poletnost i snagu.

2. Kisik za sve staniceDa bi glukozu mogao pretvoriti u

energiju, mozgu je potreban kisik. Samona taj naËin on moæe raditi i voditi sveprocese u organizmu besprijekorno. Naæalost, i viπe nego πto smo svjesni,opskrba kisikom Ëesto nije dostatna.Razlog tomu jest preplitko disanje!Studije s Manchesterskoga sveuËiliπtapokazale su to da nas plitko disanje moæeumoriti jednako kao i kroniËna neispa-vanost. Zbog toga bismo se baremjednom na dan trebali prisiliti da trËimoniz stepenice i uz njih πto bræe, danapravimo nekoliko ËuËnjeva, da serazgibavamo ili da ubrzamo korak dokobavljamo kupnju. Oni koji nisu takodinamiËni neka se viπe puta na dankoncentriraju na svoje disanje. ©to dubljediπete, bolje Êete se osjeÊati. I svakakoiziite na svjeæi zrak.

3. Magnezij i vitamin C - riznicezdravljaDa bismo ubrzali izmjenu tvari i

ponovno napunili energetske deponije,

Zdravlje

Proljetni umorOsjeÊate stalni umor i iscrpljenost iako dovoljno spavate? Odgovor na tajproblem je jednostavan. Organizam se priprema na toplije dane. Kako danipostaju duæi, organizam proizvodi viπe hormona. PoËinje unutarnje proljetnoËiπÊenje. PojaËava se metabolizam, stanice se dijele bræe, a stare stanicezamjenjuju nove. Ti procesi troπe energiju i zbog toga smo naπemu organizmuduæni dati podrπku.

Prire�uje Zdenka Francetić

naπ organizam mora proizvesti odreeneenzime, tzv. adenozintrifosfat, uz ekstraporciju magnezija. Dok se u ostalomedijelu godine potreba za tim mineralomzadovoljava konzumiranjem suhoga ioraπastoga voÊa, u proljeÊe je preporuË-ljivo unoπenje visokodoziranoga magne-zija (500mg).

Vitamin C je izvor energije. U zimskimmjesecima unos vitamina C uglavnomje nedostatan. To je vitalna tvar koja jepotrebna za izgradnju pokretaËkihhormona, adrenalina i noradrenalina.Ako ih nemate dovoljno u krvi, osjeÊatÊete umor. PomoÊi Êe vam ako tri tjednaza redom jedete po dva agruma na dani ako uz to uzimate po 800 mg vitaminaC. Moæete si napraviti i energetskinapitak, i to tako da bananu, ËetirikolutiÊa ananasa, mango i mrkvuispasirate u sok koji trebate promijeπatii popiti odmah.

4. Viπe veselja, viπe energijeNa uzorku od tisuÊu æenâ istraæivaËi

su doπli do iznenaujuÊega podatka.Naime, æene koje su se veselile veËer-njemu izlasku i preko dana su bile ras-poloæene i upola manje umorne od æenâkoje nisu imale nikakve posebne planoveza kraj dana. StruËnjaci su se sloæili utome da veselje unaprijed oslobaaendorfine koji odræavaju pozitivan stav idugoroËno djeluju na naπe raspoloæenje.Jednako zadovoljstvo i veselo iπËekivanjerezultata donosi i kreativan rad, kojiujedno jaËa i samopouzdanje.

5. Trik s ugljikohidratimaU proljeÊe je velika glad za slatkiπima

normalna pojava jer πeÊer potiËeproizvodnju serotonina. Jednostavniugljikohidrati tjeraju razinu πeÊera u krviu visine. Organizam smjesta otpuπtainzulin, πeÊer u krvi pada ispod dozvo-ljenih vrijednosti i osjeÊamo se umorno.Za uravnoteæenje energije zaduæena jemjeπavina bjelanËevinâ i kompleksnihugljikohidrata (npr. kriπka integralnogakruha sa sirom ili tijesto). Iz bjelanËevinaorganizam moæe vezati serotonin, dokbalastne tvari duæe odræavaju stalnuvrijednost πeÊera u krvi.

6. Spavajte poput hrËkaImate li problema s uspavljivanjem ili

vas mori nemiran san, pokuπajte smasaæom, i to desetak minuta prijeodlaska na spavanje jer Êe to smanjitistvaranje korizola (hormona koji izazivastres). NeÊete samo brzo zaspati, negoÊete dulje vrijeme ostati u fazi dubokogasna, a ujutro Êete izgledati znatno svjeæije.Moæete si napraviti i energetski napitak,i to tako da pola korijena osuπenogaumbira sitno nasjeckate u litru vode.Napitak kuhajte deset minuta, ocijeditei zaËinite ælicom limunova soka. Svakogasata popijte po Ëaπu.Brza rjeπenja za uklanjanje umora jesu- ævaËite ævakaÊe gume s okusom

peperminta jer Êe vam to u tren okarazbuditi mozak

- aktivirajte energetske toËke tako daprotrljate vrhove prstiju bez pritis-kivanja

- njeæno se udarajte po prsnome koπujer je ispod smjeπtena ælijezda kojaproizvodi hormone

- imunitet ojaËajte i napunite seenergijom prirodnim energostimu-lansima iz æivotinjskoga i biljnogasvijeta

Glavni umaratelji jesu- toplo tuπiranje - kada je temperatura

vode puno viπa od tjelesne tempera-ture, stvaraju se hormoni umora

- preskakanje doruËka jer je u tomesluËaju sadræaj πeÊera prenizak. Mozaki stanice neÊe biti dovoljno opskrbljenienergijom.

- previπe sna - osobe koje spavaju duljeod devet sati na dan bitno usporavajuizmjenu tvari i osjeÊaju se umornima

- buËne budilice i ritmiËno kuckanjemogu vas sprijeËiti u tome da utoneteu odmarajuÊu fazu dubokoga sna

- neonsko svjetlo - osobe koje rade podneonskim osvjetljenjem troπe viπeenergije i teæe se koncentriraju

- mobiteli - struËnjaci tvrde da dvade-setominutni razgovor mobitelomdjeluje poput uspavljujuÊe hipnoze

- previπe kave - nakon tri πalice kaveopskrba vodom je poremeÊene tolikokao da πest sati niste popili niπta

- Ëips i grickalice sadræe enormnekoliËine zasiÊenih masnoÊa kojeonemoguÊuju rad æivËanih stanica

- πtetne tvari iz okoliπa - obrambenestanice imunoloπkoga sustava bore seprotiv njih, kao i protiv uzroËnikabolesti, a to iziskuje puno energije.


OBITELJSKI KUTAK

61

©to se djelovanja tiËe, jabuËni ocatizvrsno uravnoteæuje elektrolite uorganizmu, remineralizira ga te norma-lizira kiselost krvi. Djeluje protiv gljivicâi bakterijâ, jaËa imunitet, a koristan je ikod neredovite probave, infekcijaurinarnoga sustava i bubregâ. Osim togaodavno je poznata njegova moÊ uotklanjanju πtetnih tvari iz organizma kaoi u rjeπavanju suviπnih kilograma. Octenakiselina u jabuËnome octu zaustavljaproces deponiranja masnoÊâ koji inaËepoËinje veÊ u ustima dok ævaËemo hranu.ZahvaljujuÊi jabuËnome octu organizamprobavlja samo dio unesenih masnoÊa,a ostatak se izluËuje neprobavljen. RazinaπeÊera odræava se stabilnom, ubrzava semetabolizam, pa kalorije bræe sagorije-vaju, a otrovi i naslage bræe se izluËuju izstanica te se poveÊava koncentracija iradna sposobnost.

JabuËni ocat izvrstan je kao zaËinsalati, ali voljet Êe ga i vaπa koæa ako gana koæu nanesete nakon tuπiranja. Æeliteli koæi vratiti svjeæinu i mekoÊu, u kaduulijte dvije Ëaπe jabuËnoga octa i barempetnaest minuta opuπtajte se u toj kupki.Nakon tuπiranja tijelo izmasirajte spuæ-vicom koju ste natopili mjeπavinom kojaje sastavljena od litre vode i tri ælice jabuË-noga octa. To Êe potaknuti cirkulaciju,a ojaËat Êe i prirodni zaπtitni sloj koæe teÊe joj dati lagan i svjeæ miris. Nemojte sebrisati odmah, jer Êe tako korisnesupstance imati vremena za djelovanje.

Kada god to moæete, salatu zaËinitea dvije ælice octa bogatoga kalijem. ©toviπe konzumirate kalija, to Êete biti manjeumorni, neÊete patiti od pomanjkanjakoncentracije i smetnji u pamÊenju.ZaËinite li salatu jabuËnim octom, onaÊe biti ne samo ukusnija, nego i sigurnijaza jelo. Naime, kiselina uniπtava mnogemikrobe. Zbog toga ocat moæete koristitii kako biste temeljito oËistili i dezinficiralihladionik ili umivaonik. Osim togaizvrstan je kao konzervans, a na prirodannaËin Ëuva i okus povrÊa.

Jabučni ocat

StoljeÊima ljudi znaju to da je dobropiti jabuËni ocat, no tek odnedavnoznaju i zbog Ëega. Naime, istraæivanjasu pokazala to da jabuËni ocat sadræipektin koji sniæava kolesterol te imasavrπenu ravnoteæu 19 mineralâ,ukljuËujuÊi natrij, magnezij, fosfor,kalcij i æeljezo. Ocat ukupno sadræi 93razliËite tvari koje djeluju u savrπe-nome skladu.

U trenu rubac ili πal u potpunosti mogupromijeniti Vaπ izgled. No, trebate ih znatinositi, svezati, izabrati boju ili uzorak. Kaomodni detalj za ovo proljeÊe predlaæu gamnogi modni kreatori, i to u gotovo svakojkombinaciji: leæernoj, sportskoj ili elegantnoj.A moæete ih nositi oko glave ili vrata, i toπarene ili jednobojne. Vaæno je samo to daupotpunjava Vaπ proljetni izgled.

Ove sezone zaposlena æena nosit Êestrukirane sakoe u kombinaciji s koπuljamapastelnih tonova poput onih koje je davnopokazala Grace Kely. Sakoe Êe kombiniratiuz æenstvene suknje A-kroja ili uz one koje subogato nabrane. U trendu su i hlaËe, ali ovogaproljeÊa one duljine triËetvrt. No, ako Vamne stoje kapri hlaËe, odluËite se za potpunoduge hlaËe, koje su Ëak i malo preduge i kojeÊe podsjeÊati na one koje su krajem 30-ihgodina proπloga stoljeÊa nosili ameriËkigangsteri. Ove sezone u poslovnome izgleducaruju prugice. Zanemarite detalje. Jediniprihvatljivi detalj jest velika torba i mali rubackoji se stavlja u rever sakoa ili oko vrata.

Za dan u gradu ili za poslijepodnevnu kavus prijateljima mnogi dizajneri predlaæurazigrane trendi kombinacije ili pak Ëiste iklasiËne linije poput lanenih hlaËa i tunika,klasiËne modele iz pamuËnih tkanina. Nositeli maslinaste tonove, ove sezone osvjeæite ihprugicama, a pravi odabir bit Êe topiÊ ubojama sladoleda.

Hit boja je zelena boja. Iako mnoge æenezaziru od te boje, tvrdeÊi da im ne pristaje, umnogim modnim kuÊama tvrde da ta bojaodiπe svjeæinom, podiæe pozitivnu energiju, aipak djeluje umirujuÊe. Zeleno pristajebrinetama, crnkama i plavuπama. Meutim,æenama zrelih godina ne pristaje kriËavozelena boja, nego profinjena boja smaragda.Ta boja idealna je za veËernje izlaske, aposlovne æene neÊe pogrijeπiti ako sive i crnekostime strogih linija osvjeæe koπuljom u tojboji. Zelena ne trpi prejaku πminku, jer jeukras sama po sebi. Mlae djevojke mogunositi zelenu boju u kombinaciji s ruæiËastom.To je ove sezone pravi hit. Ali i detalji mogubiti u boji zelene trave, poput torbica, cipela,remena. Zlatna boja, a posebice za veËernjuodjeÊu, i ovoga Êe proljeÊa biti prisutna. Osimna odjeÊi, bit Êe je i na obuÊi s visokimpotpeticama ili pak na ravnim japankama kojesu ukraπene perlicama.

Moda

Moda pedesetihPoželite li postići ženstveni izgled izpedesetih godina prošloga stoljećaili glamurozni izgled, treba reći to darubac čini čuda!

JabuËni ocat pomoÊi Êe vam i uuklanjanju toksinâ. Svako jutro popijeËaπu mlake vode s dvije ælice jabuËnogaocta i æliËicom meda. To ponavljajte odËetiri do πest tjedana.

Dobar jabuËni ocat nije bistar, veÊtaman ili takav postane kada promuÊkatebocu i kada se pomijeπaju nataloæenesupstancije s dna. Kada ga mijeπatestvara se tanki sloj pjene? To je dobarznak jer to znaËi da je jabuËni ocat biosamo djelomiËno ocijeen, da nije biodestiliran te da sadræi sve hranjivesastojke.

Iako salatu zahvaljujuÊi velikome brojurazliËitih sorti cijele godine imamo najelovniku, u proljeÊe jedva Ëekamobuenje zelenila i prve proljetne sorte.Zelena salata endivija, matovilac ilikristalka lako je probavljiva i ima vrlomalo kalorija. Njezin najveÊi dio, Ëak 95posto, Ëini voda pa je kao energetskiizvor gotovo beznaËajna. Naime, stograma salate sadræi 15 kalorija. No tonimalo ne umanjuje njezinu hranjivuvrijednost.

Salata je najbogatija vitaminom C (24mg), karotenom (0,12 mg) i gotovo svimvitaminima grupe B te vitaminom E. Odmineralâ najviπe ima kalcija i æeljeza tevelike koliËine magnezija, joda,mangana, kobalta, nikla, silicija i bakra.

Najvredniji ljekoviti sastojak salate jestnjezin mlijeËni sok, laktukarij. Najviπe gaima u korijenu, lisnim rebrima i mladimstabljikama. On djeluje smirujuÊe iublaæava bolove. ZahvaljujuÊi tomu salataje postala slavna joπ u antiËko vrijeme.Danas su se stare tvrdnje i potvrdile.Naime, pouzdano se zna da laktukarijublaæava bol, nervnu napetost i osiguravaspokojan san. Tvari koje utjeËu na sanosjetljive su na toplinu i topive umastima. Tako djeluju tek kada salatuzaËinimo uljem.

Mnogi narodi, a posebice ©panjolci,Portugalci i Francuzi, gotovo svaki danna jelovniku imaju zelenu salatu, ali nekao prilog jelu, nego kao predjelo. Salatutreba maπtovito zaËiniti umacima,majonezom, senfom i zaËinskim biljem.

Salata kao analgetik

Salata obiluje dragocjenim vitamini-ma i mineralima, ublažava bol,nervnu napetost i osigurava spo-kojan san.


ZDRAVLJE

Gotovo svatko, ukljuËujuÊi puπaËe,zna za dugoroËne rizike puπenja, osobitoza rizike od raka pluÊa i srËanih bolesti.No, veÊina puπaËa trenutaËne uËinkepuπenja promatra kao neπto pozitivno.Oni cigaretu vide iskljuËivo kao poticajnosredstvo koje ih odræava budnima, kon-centriranima i bistrije glave te im poma-æe u tome da se bolje usredotoËe naposao. Postavlja se pitanje ima li puπenjestvarno te uËinke? Odgovor na to pitanjeje negativan. Naime, takvo opaæanje kodpuπaËâ uglavnom je iluzija.

Deset sekundî nakon prvoga udisajadima cigarete, nikotin, snaæan alkaloid,ulazi u krv, stiæe u mozak te poËinje dje-lovati na moædane stanice. Poπto popuπecigaretu, puπaËi se osjeÊaju energiËnije ibistrije. Jesu li oni tada koncentriranijina posao nego njihov kolega nepuπaË?Oni moæda misle da jesu, meutimnjihovo poboljπano stanje mozgadjelomiËno je posljedica Ëinjenice da suupravo prekinuli razdoblje bez nikotina.

U roku od 30 minuta koliËina niko-tina u organizmu naglo pada i puπaËipoËinju osjeÊati da poËinje nestajatinjihova novosteËena energija. Tada paledrugu cigaretu. Ponovno osjeÊaju navaluadrenalina, no tada je to iskustvodrugaËije. Naime, nikotin pokreÊe cio nizbiokemijskih promjena u mozgu, pa ka-da puπaËi popuπe drugu cigaretu, oniosjeÊaju da im se opuπtaju miπiÊi u cije-lom tijelu te da im se poveÊava prag zaosjet boli.

SljedeÊih 30 minuta pozornost puπaËâsve se viπe usredotoËuje na kutijucigaretâ. Æudnja za nikotinom viπe jenego psiholoπka, Ëak je veÊa nego æeljanekih ljudi za Ëokoladom.

Ako puπaËima uskratimo nikotin, tokod njih moæe prouzrokovati cio nizsimptomâ kao πto su zabrinutost,

Pušenje i moždana aktivnost

Kako cigarete smanjujudjelotvornost

Vjerojatno veÊ svi znate πto moæeËiniti puπenje pluÊima i srcu. Uovome broju lista ≈ÆeljezniËar«upoznat Êemo Vas s posljedicamaπto ih puπenje ima na mozak.

razdraæljivost, frustracija, ljutnja, nemir,nesanica, sporiji srËani ritam i poveÊanitêk.

PuπaËi, gotovo refleksno, u prosjekuna dan popuπe 30 cigaretâ, a to znaËigotovo 110.000 inhalacija na godinu.Osim nikotina, cigaretni dim sadræava iugljiËni monoksid. Taj plin puπaËu otimakisik. Ako zbog ugljiËnog monoksidadjelovanje hemoglobina u vaπoj krvipostane beskorisno, gotovo sigurno Êeteumrijeti. Za intenzivnoga puπenja, nago-milani ugljiËni monoksid moæe usporitivrijeme puπaËeve reakcije i smanjitinjegove mentalne sposobnosti.

Psiholoπki testovi koji su na velikojskupini ispitanikâ, koju su Ëinili mladinepuπaËi, aktivni puπaËi i puπaËi kojimasu bile uskraÊene cigarete, provedeni uWashington College u Chestertownupokazali su da puπaË moæe primjerenoobavljati zadatke, ali samo dok ti zadacine postanu komplicirani. To znaËi da onimogu voziti automobil sve dok je sve uredu, no ako pri velikoj brzini pukneguma, oni u toj opasnoj situaciji moædaneÊe tako dobro i vjeπto postupiti kaonepuπaËi. Pilot koji je puπaË moæe vozitizrakoplov, no ako neπto krene po zlu,puπenje moæe oπtetiti njegov mentalnikapacitet. Ako je pilot istodobno i pre-moren, puπenje moæe rezultirati relativ-nim oπteÊenjem pilotovih sposobnosti sopasnim posljedicama za njega i putnikeËija sigurnost ovisi upravo o njemu.

PuπaËi, sve ovo uzmite to u obzir kadasljedeÊi put upalite svoju prvu dnevnucigaretu i vozite se s autom na posao.

dr. Ivo Belan

Sve je viπe dijetâ kojima Vam obeÊa-vaju ili jamËe brzo mrπavljenje i ekspres-no postizanje vitke linije. »udotvornedijete koje su danas u modi iskaËu prednas u raznim magazinima, Ëasopisima itabloidima. Kako moæete, barem pribliæ-no, procijeniti hoÊe li plan prehrane,kojemu je cilj skinuti prekomjernutjelesnu teæinu, biti djelotvoran, ali isiguran odnosno je li πtetan? VodeÊistruËnjaci na podruËju prehrane kaæu dadobra dijeta, tj. ona koja omoguÊuje si-guran i djelotvoran gubitak tjelesne teæinei ona koja Êe odræati postignutu teæinu,treba:

Iz svijeta medicine

Značajke dobradijetalnog plana

• osim dijete preporuËivati i tjelovjeæbu• rezultirati gubitkom teæine ne viπe od

pola do jednoga kilograma na tjedan• ukljuËivati razliËite prehrambene

namirnice koje sadræavaju odgova-rajuÊe hranjive tvari

• poticati promjene u ishrani i ponaπanjukojih se moæete pridræavati Ëitavogaæivota te

• ne smije tvrditi ili sugerirati da je kljuËuspjeπne dijete, tj. uspjeπnog mr-πavljenja samo jedna hranjiva tvar ilisamo neka skupina namirnicâ.

Istraæivanja su pokazala da jaËinazvuka u vokmenima moæe dosegnuti 115decibela ili viπe. Ta buka otprilikeodgovara buci koju Ëujete kada stojite30 metara od putniËkoga zrakoplova kojiuzlijeÊe. Takva buka moæe izazvati stalnooπteÊenje sluha veÊ nakon samo 15 mi-nuta izloæenosti.

OπteÊenja bit Êe to jaËa πto korisnikranije poËne sluπati glazbu preko vok-mena. Prejaka buka moæe prouzrokovatigubitak sluha, i to zbog uniπtavanja sta-nicâ u unutarnjemu uhu. U normalnimokolnostima taj proces dogaa se za sta-renja, no buka ga moæe ubrzati.

Gubitak sluha prouzrokovan bukompodmukao je jer se oπteÊenja mogu uoËititek poslije u æivotu. BuduÊi da su vok-meni spojeni sa sluπalicama koje se stav-ljaju u uho, roditelji Ëesto uopÊe nisusvjesni toga koliko glasno njihova djecasluπaju glazbu.

StruËnjaci tvrde da vokmeni Ëiji je zvukjak toliko da ga mogu Ëuti i prolaznici(oko 100 decibela) u pravilu mogu izaz-vati oπteÊenja veÊ ako se rabe viπe oddva sata na dan. Dopuπteno vrijeme slu-πanja prepolovljuje se na svakih pet de-cibela iznad dopuπtene granice. Primje-rice, ako je jaËina zvuka oko 105 deci-bela, tada vokmen smijete sluπati samojedan sat na dan.

Bez obzira na to koliko imate godina,buka je opasna ako πkodi vaπim uπimaodnosno ako prouzrokuje zvonjavu unjima i prisiljava vas da viËete kako bivas Ëuli drugi.

dr. Ivo Belan

Savjeti o zdravlju

Vokmeni i gubitaksluha

Svake godine u Americi se prodaoko 23 milijuna vokmenâ. No,kupci rijetko obraÊaju pozornost nato da sluπanje vokmenâ moguprouzrokovati gubitak sluha.


SPORT

63

Nakon uspjehâ koje su rijeËki strijelci odnosnostreljaËice, Ëlanice StreljaËkoga kluba≈Lokomotiva« Rijeka, postigle posljednjih godinanatjeËuÊi se na gradskim, æupanijskim i repub-liËkim natjecanjima u gotovo svim disciplinama ugaanju serijskom i standardnom zraËnompuπkom te su se u tome razdoblju predstavile kaojedan od naπih najboljih streljaËkih klubova,nedavno su dobile joπ jedno vrijedno priznanje.

Nakon tri izborna natjecanja, koja su seodvijala u sklopu redovnoga kola Prve hrvatskeA-streljaËke lige, ≈Lokomotivine« streljaËiceSnjeæana PejËiÊ u seniorskoj te Ines Koπpo ujuniorskoj konkurenciji uvrπtene su u sastavhrvatske reprezentacije koja Êe sudjelovati nameudræavnim susretima i na predstojeÊemuEuropskome streljaËkome prvenstvu u Maarskoj.

Treba reÊi i to da je treÊe izborno natjecanjeu sklopu odigravanja 5. kola Prve hrvatske A-streljaËke lige bilo odræano 21. veljaËe 2004.u sportskoj dvorani ≈3. maj« u Rijeci te da su

Iz Streljačkoga kluba»Lokomotiva« Rijeka

Snježana Pejčić i InesKošpo u hrvatskoj

reprezentaciji

Nedavno je Streljačkome klubu »Lo-komotiva« Rijeka došlo još jedno vrijed-no priznanje. Naime, nakon izvrsnihrezultata što su ih riječke streljačicepostigle na gradskim, županijskim irepubličkim natjecanjima u discipli-nama u ga�anju zračnom puškom, »Lo-komotivine« streljačice SNJEŽANAPEJČIĆ u seniorskoj konkurenciji teINES KOŠPO u juniorskoj konkurencijiuvrštene su u sastav hrvatske reprezen-tacije. Prvi nastup u dresu reprezen-tacije imale su već 29. veljače 2004. nasusretu sa Slovenijom u Zagrebu. Nas-tupit će i na predstojećemu Europ-skome prvenstvu u Ma�arskoj.

Streljačice i čelnici Streljačkoga kluba »Lokomotiva« iz Rijeke uKlubu željezničarâ na riječkome kolodvoru

tom prigodom streljaËice rijeËke ≈Lokomotive«postigle izvrsne rezultate. Izmeu devet ekipâ spodruËja Hrvatske koje su se natjecale u ekipnojkonkurenciji u disciplini gaanja zraËnompuπkom za æene ekipa koju su Ëinile SnjeæanaPejËiÊ, Ines Koπpo i Maja Bruketa-BujanoviÊosvojila je prvo mjesto s postignuta 1.172kruga. U pojedinaËnoj konkurenciji SnjeæanaPejËiÊ osvojila je prvo mjesto s 496,9 bodovau konkurenciji 46 natjecateljica, a Ines Koπpoosvojila je Ëetvrto mjesto s 493,1 bodom, kolikoje osvojila i treÊeplasirana Suzana Cimbal izSK ≈Mladost« iz Zagreba.

Na temelju tih rezultata te dvije mlade iperspektivne streljaËice uvrπtene su i u sastavhrvatske streljaËke reprezentacije koja Êe senatjecati na predstojeÊim meunarodnim susre-tima. Prvi meunarodni susret imale su veÊ 28.veljaËe 2004. u Zagrebu, i to susret sa Slove-nijom. Reprezentativke iz streljaËkoga kluba≈Lokomotiva« iz Rijeke natjecat Êe se i na pred-stojeÊemu Europskome prvenstvu u Maarskojkoje Êe se odræati u mjesecu oæujku 2004.

Rudi Belovari

- Kuglanjem seaktivno bavim joπ od1981, a suenjem samse poËeo baviti Ëetirigodini poslije. Domo-vinski rat usporio je teaktivnosti pa sam tek1994. poloæio ispit zaregionalnoga A-suca, a1998. za saveznoga A-suca. Ispit za meuna-rodnoga suca poloæiosam 18. veljaËe 2001.u Maarskoj i od tadasudim na meuna-rodnim utakmicamasvih kuglaËkih kate-gorija. ZahvaljujuÊi dob-rim rezultatima kojesam postigao u suenju,odnedavno sam vodeÊisudac na svjetskoj rang-

Ivan Gavran, prometnik ukolodvoru Slavonski Brod ivodeći sudac na svjetskoj

sudačkoj rang-listi

Željezničar - najboljisvjetski kuglački sudac

Malo tko zna da je na Hrvatskimželjeznicama, točnije u kolodvoru Sla-vonski Brod zaposlen me�unarodnikuglački sudac, i to vodeći na svjetskojrang-listi kuglačkih sudaca koja jeustanovljena 1. srpnja 2000. Prometniki dugogodišnji kuglački ovisnik IVANGAVRAN još uvijek je aktivan natje-catelj u kuglačkome sportu, ali i samse slaže s time da je u sudačkim krugo-vima puno poznatiji.

listi sudaca. Na taj naËin postao sam puno poznatijikao sudac, nego πto sam to bio dok sam aktivno kuglaona najviπoj dræavnoj razini - rekao je g. Gavran.

Svjetska rang-lista sudaca ustanovljena je 1. srpnja2000. i od tada se boduje svako suenje na meu-narodnim utakmicama. Zanimljiv je naËin na koji seto Ëini.

- Suci se boduju tako da predstavnici obje ekipeboduju suce, a u sluËaju da se natjeËe viπe ekipâ, ondato Ëini sluæbeni delegat. Ako je pak u pitanju svjetskoili europsko prvenstvo, suce ocjenjuje sudaËko tijelokoje je oformljeno za to natjecanje i koje imenujeSvjetska kuglaËka federacija - rekao je g. Gavran.

Zanimljivo je to da je na sudaËkoj rang-listi vrhovnisudac Svjetske kuglaËke federacije slabije plasiran odg. Gavrana.

- Vrhovni sudac Svjetske kuglaËke federacije jeAustrijanac Hort Stadler iz Salzburga. Njega subodovali na 13 utakmica kao i mene. No, za razlikuod mene koji trenutno dræim prvo mjesto na svjetskojsudaËkoj rang-listi sa 114 bodova, on sa 129 bodovazauzima Ëetvrto mjesto. InaËe, g. Stadler je mjero-davan za delegiranje sudaca za meunarodna natje-canja - rekao je g. Gavran.

U Hrvatskoj je pet meunarodnih kuglaËkihsudaca, a g. Gavran je jedini sudac iz Slavonije i jediniæeljezniËar sudac. Osim suenja u kojemu je praktiËnodosegnuo sam vrh i aktivnoga igranja, on stigneobnaπati joπ niz duænosti koje su vezane za kuglanje.

- Dopredsjednik sam KK ≈Lokomotiva« i jedanod petorice Ëlanova sudaËke komisije HrvatskogakuglaËkoga saveza, a imam i zvanje ispitnoga trenera- rekao je na kraju naπega kratkoga razgovora g. IvanGavran.

U 2003. sudio je na dva svjetska prvenstva, najuniorskome prvenstvu u NjemaËkoj, na kadetskomeprvenstvu u Rumunjskoj te na Ëetiri euroligaπke utakmiceu Osijeku. U 2004. vodio je dva meunarodnaprijateljska susreta, i to susrete Rumunjska - Maarskate Rumunjska - Poljska. Ivan SalantiÊ

Gospodin Ivan Gavran


SPORT

Poπto se 1997. seniorska momËad NK≈Lokomotive« Rijeka prestala natjecati, onase ponovno poËela natjecati u sezoni2003/2004. u Drugoj æupanijskoj ligiRijeka. MomËad je sastavljena od bivπihmladih standardnih prvotimaca NK ≈Loko-motive«, od nekolicine igraËa iz drugihrijeËkih klubova koji su se natjecali u Prvojæupanijskoj nogometnoj ligi Rijeka i uTreÊoj hrvatskoj nogometnoj ligi - zapadte od starijih juniora. U jesenskome dijeluove nogometne sezone plasirali su se naprvo mjesto natjecateljske tablice koju Ëini11 klubova s podruËja Æupanije primorsko-goranske. S tako kvalitetnom igrom imajurealne πanse da tu Ëelnu poziciju zadræe i unastavku prvenstva te da se plasiraju i uPrvu nogometnu æupanijsku ligu Rijeke.

Prvi trener rijeËkih ≈lokosa« RadeHajdin rekao nam je to da se za poËetaknove proljetne natjecateljske sezonemomËad pripremala viπe od dva mjesecate da su pripreme bile vrlo uspjeπne. Utome razdoblju odræavali su se treninzi kojisu bili usmjereni na stjecanje tjelesnekondicije i na uigravanje momËadi. Mom-Ëad je odigrala nekoliko pripremnih iprijateljskih utakmica s momËadima izÆupanije primorsko-goranske odnosno smomËadima iz dijela Gorskoga kotara.Trener je zadovoljan rezultatima koje jemomËad postigla u tome pripremnomerazdoblju. To se nastavilo i u prvim kolimanastavka nogometne sezone. Naime, uprva dva kola nastavka prvenstva koje jepoËelo 28. oæujka 2004. NK ≈Lokomotiva«zabiljeæio je nove pobjede te s optimizmomoËekuju nastupe u novoj natjecateljskojsezoni. Za sastav momËadi treneru su naraspolaganju Ëak 24 igraËa, i to Matovina,Beljulji, ErstiÊ, MoriÊ, TrifunoviÊ, PeriÊ,©kuriÊ, ValentiÊ, StevanoviÊ, ©imunoviÊ,LovriÊ, Mandir, Vegar, GriæiÊ, MiljkoviÊ,KeziÊ, PavletiÊ, Tafra, TuliÊ, Balog, MandirM., ©imunac, Uzelac i HodæiÊ.

Iz Nogometnoga kluba »Lokomotiva« Rijeka

Proljetna sezona na preure�enomeOmladinskome igralištu

Momčad NK »Lokomotiva« Rijeka na početku nove nogometne sezone

Novopotravljeno Omladinsko igralište

Pošto je jesenski dio nogometnesezone 2003/2004. završio uspješno teje momčad Nogometnoga kluba »Lo-komotiva« osvojila prvo mjesto, dana28. ožujka 2004. počela je proljetnanogometna sezona. U prva dva kolaproljetne sezone momčad je zabilježilai dvije nove pobjede. Novost je ta dakao domaćin momčad riječkih »loko-sa« prvenstvo može nastaviti igrati napotravnjenome Omladinskome igra-lištu, koje je sjedište riječkih željezni-čara već dulje od trideset godina.

Kao domaÊin momËad je utakmicejesenskoga dijela nogometne sezone2003/2004. i prva dva kola proljetnogadijela prvenstva odigrala na novouree-nome umjetnome travnjaku bivπega Ininaigraliπta na Podmurvicama. No, buduÊeutakmice igrat Êe na novoureenomeumjetnome travnjaku na Omladinskome

igraliπtu u Rijeci koje je dulje od tridesetgodina ujedno i sjediπte rijeËkih ≈lokosa«.

Novo odnosno preureeno igraliπteotvoreno je sredinom mjeseca travnja2004. Tim povodom NK ≈Lokomotiva«Rijeka priredio je turnir najmlaih rijeËkihnogometaπa i nogometaπa iz okolice.

Rudi Belovari

64


PIŠU UČENICI IPROFESORI ŽTŠ

65

U prostoru naπe knjiænice 29. oæujka2004. organizirali smo uskrπnju radio-nicu. Sudjelovali su Danijel Kos, uËenik1. P2 razreda, Vedrana Horvat,uËenica 1. P4 razreda, Martina Nem-ËiÊ, uËenica 1. P4 razreda, Ivona –ura-nec, uËenica 1. P6 razreda, IvanaKamenariÊ, uËenica 1. P6 razreda,Ivana BarberiÊ, uËenica 1. P6 razreda,Marija Pavar, uËenica 3. E2 razreda,Ivana StarËeviÊ, uËenica 3. P4 razreda,Sonia Apolonia BiondiÊ, uËenica 3.

KOMUNIKACIJOM DO USPJEHA

ZahvaljujuÊi prof. Jadranki Gabri-πa-PerkoviÊ, voditeljici knjiæniceIndustrijsko-obrtniËke πkole iz Siska, avjerni svome znaku proπirili smo lanackomunikacija. Poznato je da naπe dvijeπkole odnosno πkolske knjiænice veÊnekoliko godina uspjeπno suraujuizmjenjujuÊi iskustva i njegujuÊi vrijed-nosti druæenja.

SisaËka πkola odnosno prof. Jadrankabila je organizator modne revije uËenicâ©kole za tekstil, koæu i dizajn iz Zagrebakoja je bila odræana 13. veljaËe 2004. upovodu Valentinova u prostoru Indus-trijsko-obrtniËke πkole u Sisku. Dogo-vorile smo se da Êe naπa πkola biti sljedeÊidomaÊin. Dana 17. oæujka 2004.organizirali smo druæenje odnosnomodnu reviju uËenicâ ©kole za tekstil,koæu i dizajn te nastup ≈brejkera« izIndustrijsko-obrtniËke πkole iz Siska.

Knjiænica ÆeljezniËke tehniËke πkolepretvorila se u æiv prostor pun mladosti,ljepote, oduπevljenja, radosti i pljeska.Izlazak modela najavljivala je naπauËenica treÊega razreda Suzana Kara-matiÊ. Modele su izradile uËenice drugihrazreda tekstilne πkole Vesna Gabriπa,

Jedan od modela koje su izradile učenice Škole za tekstil, kožu idizajn

Daria Klobu-Ëar, MartinaGajπak, Da-nijela ©imiËiÊ,Ivana EmiÊ iPetra Roginakoje su poputprofesionalnihmanekenki prika-zale svoje kreaci-je. Bila je to pra-va modna revija.»estitke i pljesak.Zasluæile su svakupohvalu i po-drπku.

Reviji je pri-sustvovala prof.Zorana Radov-ËiÊ-KiriniÊ izSiska, koja je bila i jedan od sponzoratih kreacija. Na kraju revije uËenicetekstilne πkole nosile su i njezine kreacije- pletene i kaËkane modele. Reviji jeprisustvovala i naπa goπÊa iz Ministarstvaprosvjete i πporta, viπa πkolska nadzor-nica, prof. Biserka ©uπnjiÊ. Na krajuprograma zabavili su nas sisaËki ≈brej-

Uskrs - naš velikiblagdan

P4 razreda, i Ivan Dremel, uËenik 4.E2 razreda, a od profesora pedagoginja,profesorica Karmen BlaæinoviÊ, i mojamalenkost. U dva πkolska sata jedanpano obogatili smo prigodnim radovima.Tehnikom kaπiranja oblikovali smo uskr-πnja jaja. U prijateljskoj atmosferi uæivalismo u druæenju i kreacijama. Svaka poh-vala sudionicama radionice.

Viπnja Makovski, prof.

Moj svijet vrijeme odnosiKao prut na vodiPromatram iz prikrajkaKako putuju zemljomOblaci, ptice i dugeO meni πute mijenePodmuklo i oπtroJer kada bi izustile glasIzdale bi same sebeMeni preostaje opetZaokrenuti glavuNa drugu stranuPrema sjeveru i πumamaUpijati zrak kroz slamkuI Ëekati znakDa krenem dalje

Suzana Cindori

Kada mijene navuku osmijeheSpræit Êe sunceBijele okoveI proljeÊe πto pupa diπeDoÊi Êe tihoBez tonova raste liπÊeA bojeOne su veoma sretneRadosne i meke»ovjek gleda njihOne gledaju njegaIz parkova moga gradaIz oËiju nekog zaljubljenog para

Suzana Cindori

Sanjam jutroTijela otvorena prema puËiniA ispred naπeg prozoraNeka mala lukaIspunjena brodicamaKad se probudiπTi πto snivaπ pokraj meneOtplovit Êemo do onog otoËiÊa©to se smijeπi u daljini

Suzana Cindori

keri«. Svi smo bili zadovoljni i ovo je bilasamo joπ jedna potvrda toga da ovakvimdruæenjima ostvarujemo naπe zadaneciljeve odnosno da odgajamo, uËimo idajemo podrπku mladima.

Doite i pridruæite nam se.

Viπnja Makovski, prof.

Školski pano ukrašen pisanicama koje suizradili polaznici uskršnje radionice

Moj svijet

Proljetne boje

Jutro


ŽELJEZNICA I FILM

66

Jedan takav primjer glazbena je krimi-komedija ≈8 æena« (≈8 femmes«, 2002.)Francoisa Ozona s plejadom poznatihfrancuskih glumica u ulogama osumnji-Ëenih, koja je u Francuskoj u kina pri-vukla Ëetiri milijuna gledateljâ, a kod nasje ostvarila skromne rezultate. No, onoπto je propuπteno u kinima moæe se (dje-lomice) nadoknaditi u kuÊnome kinu, pasvi zainteresirani taj film mogu pogledatiu nedavno objavljenome DVD-izdanju iliVHS-izdanju.

Film ≈Hotel Splendid« (originalni na-slov ≈Bon voyage«, u prijevodu ≈Sretanput«) bio je ovogodiπnji francuski kandi-dat za filmsku nagradu Oscar, ali je uhrvatskim kinima, koje pune samo mar-ketinπki nametani naslovi, proπao neza-mjeÊeno. Taj film duhovita je ratnadrama s Isabellom Adjani i Gérar-dom Depardieuom u glavnim uloga-ma. Glavni junak je mladi pisac Frédéric(glumi ga Grégori Derangère) koji napoËetku filma prevrtljivoj filmskoj glumiciViviane (glumi ju Isabelle Adjani) pomaæeda se trajno rijeπi napasnoga oboæava-telja. Nesretnoga mladiÊa policija uhvatis leπom u prtljaæniku ærtvina auta te gaoptuæi za umorstvo.

Kaos koji je uzrokovan njemaËkomokupacijom Pariza pomaæe nekolicini

Francuska ratna drama s elementima komike

Jean-Paul Rappeneau: »Hotel Splendid«Neamerički film odnosno film izvan engleskoga

govornoga područja u hrvatskim kinima gotovo nemašanse postići širu gledanost. U pravilu je publikasuzdržljiva, čak i kada je riječ o filmskim hitovimakoji su postigli rekorde gledosti na domaćemu terenu.

Prizor iz filma »Hotel Splendid«

Plakat za film »Hotel Splendid«

zatvorenika u bijegu kojise zajedno s ostalim iz-bjeglicama kreÊu premajoπ uvijek slobodnomeBordeauxu. Frederic naputovanju vlakom upoz-na staroga profesorafizike i njegovu zgodnuasistenticu (glumi ju Vir-ginie Ledoyen) koji utajnosti prevoze teπkuvodu kako ne bi pala uruke Nijemcima. UopÊoj guævi koja vlada uBordeauxu Frédéric sret-ne svoju ljubljenu Vivian,koja svoj komfornismjeπtaj i moguÊnostbijega osigurava intim-nom vezom s ministrom(glumi ga Gérard Depar-dieu).

U priËu se ukljuËujejoπ jedan odbjegli zatvo-renik i njemaËki tajniagent (glumi ga PeterCoyote) s ekipom πpi-juna koji se pod svaku cijenu æele domoÊiteπke vode koja je potrebna za procesnuklearne fuzije odnosno za proizvodnjuatomske bombe. Da je takvo oruæje palo

u ruke Nijemcima, to bi veÊ napoËetku odredilo tijek Drugogasvjetskoga rata.

U filmu je izvsno prikazanaopÊa pomutnja pred nadola-zeÊom osvajaËkom vojskom, adojmljiva je i scena opustjelogaPariza koji oËekuje dolazakokupacijskih snaga. Bogataπi injihovi politiËki prijatelji iz vla-dajuÊih struktura su na muka-ma, jer odluke koje donoseodredit Êe im æivot (ili smrt). Ukratkoj sceni zasijedanja izbjeglevlade, kada je veÊ odluËeno osklapanju mira s hitlerovskomNjemaËkom, vidimo generala

De Gaullea kako odlazi u izbjegliπtvo uEnglesku. Frédéric Êe nakon nizaperipetija shvatiti kakva ga buduÊnostËeka s razmaæenom filmskom zvijezdom,pa sâm donosi æivotnu odluku.

Æeljeznica je i u tim dramatiËnim oko-lnostima igrala vaænu ulogu. Naime, uBordeaux svi likovi stiæu prepunim vlakom.

Jean-Paul Rappeneau (roen1932.) iskusni je filmaπ koji o ljudima ukriznim situacijama nema iluzija, ali sveto ublaæava elementima komike. Nje-gova reæija pod utjecajem je ameriËkihfilmova i niπta ne prepuπta sluËaju.Njegovi najpoznatiji filmovi jesu ≈Æivotu dvorcu« (1965.), ≈Mladenci godine«(1971.), ≈Divljak iz Pariza« (1975.), ≈Svevatra, sve plamen« (1981.), ≈Cyrano deBergerac« (1990.) i ≈Konjanik na krovu«(1995.).

Robert JukiÊ


KULTURA

67

Ivanka Piplica, æeljezniËarska umirov-ljenica, Ëlanica je HÆ-ove Udruge æeljezniËarâslikarâ ≈Plavo svjetlo« Zagreb i Grupe 69. OnaveÊ po treÊi puta samostalno izlaæe u galeriji≈U predvorju«. Prije dvije godine mogli smorazgledati njezinu izloæbu pejzaæâ velikihformata koji su nastali u tehnici ulja nalesonitu, a sada smo svjedoci izloæbe njezinihuveÊanih minijatura u tehnici ulja na platnuiskljuËivo s motivima povijesnih zdanja i ur-bane posebnosti grada Zagreba. Izloæeniradovi nastali su u razdoblju od dvije godine,a prikazuju grad Zagreb vien oËima autoriceiz nekih nesvakidaπnjih kutaka koji nisukarakteristiËni za slike koje inaËe moæemovidjeti na turistiËkim razglednicama grada.

Na otvorenju izloæbe bilo je prisutnomnogo slikarâ i redovitih posjetitelja naπihizloæaba. Tanja Horvat pozdravila je gostete ih je upoznala s dosadaπnjim radom auto-rice, a o likovnome izrazu izloæenih radovagovorio je prof. likovne umjetnosti PeroMarkiÊ koji je napisao i predgovor kataloguIvankine izloæbe. U njemu je napisao ≈Nasvakoj slici doæivljavamo iskrenu duπu IvankePiplica, koja u posljednje dvije godine stvara-laπtva s prepoznatljivoga mjesta s kojega seuglavnom vidi lice, a rjee naliËje, Ëuvstveno

Mjesec travanj u galeriji »U predvorju«

Zagrebačke vedute i njihov šarm uminijaturama Ivanke Piplice

Iako je ovo već druga izložba u galeriji »U predvorju« na kojoj možemo vidjetivizure grada Zagreba, ipak se razlikuje od izložbe koja je bila postavljena umjesecu siječnju 2004. To je dokaz tomu da svaki umjetnik osim svogaosebujnoga stila ima i svoje vi�enje povijesne i urbane arhitekture grada Zagreba.

Detalj s otvorenja izložbe (na slici s lijeva na desno Ivanka Piplica, Pero Markić, Tanja Horvat)

doæivljava svoj zaviËaj i sigurnom rukom uskladu sa svojim principima umjetniËkogakazivanja stvara tematski opus.

Minijatura kao vjeËna disciplina svih umjet-nosti, a u slikarstvu posebice, privlaËi nas nablisko odstojanje s kojega jednim pogledomopÊi dojam opserviramo sekundarno i dubo-ko, kao πto to doæivljavaju promatraËi prisutniu ambijentalnome prostoru.

Umjetnica je stil slikarskoga tretmanaprilagodila svome vienju stvarnosti i pronaπlasebi najprikladniji oblik kristalno jasne izra-æajnosti, ne robujuÊi novotarijama avan-gardnih stremljenja. Ona koloritu daje svoj-stvo narativnoga karaktera, a crteæu smisaokonture u idealnoj perspektivi. Fenomensvjetla i sjene korespondira u jutarnjoj svjeæini,a snaæan impasto uz sve idiliËne nijanse odajeËvrstinu i sigurnost poteza kistom ili nanosaπpahtlom koji govori o zavidnoj rutini koju jedosegnula Ivanka Piplica.«

Izloæba se moæe razgledati do 14. svibnja2004. u galeriji ≈U predvorju« u predvorjuHÆ-ove direkcije u MihanoviÊevoj ulici 12 uZagrebu.

Tekst: Tanja HorvatFoto: Dragutin StaniËiÊ

U samoÊiMislim na koraketvojih kiπa koje si nosio u oËimaimao si ajnuzakopanu u srcui misli koje lete s vjetromæivot ima tajne obaleoaze skriveneni ti ni janikada nismo otkriliuspomene smo prelili u boli pijemo ih u samoÊi.

BojeRanjeno se osjeÊamu mislima rasplinutim u bojeæivot je tua ja se skrivam u procvalim oblacimagledam nebo iznad nasna otok je brod donio ribeulovljene su u mreæekao snovi kad se ostvareti si moru dao sebea meni tek koji dioneki okus ili vonjod tada nisi moj.

Suzana Cindori

OËijukanjenejak topot noguπtucnu se udarom πkiljka u grudimaæeli gledati uvisusta pune zemljenikako da izglou danda praznina dobije imeda se konkretizira san

s tjeskobom u duπiproklijala sjemenka pjesmeraste pod svodovimaoËijukanjem i pjevnoπÊunamiguje prostranstvima

Neπtozameten vremenomiz smetova i nanosapodiæeπ nogutraæeÊi tragokupan svjetloπÊuponovo stiæeπ u tamukoraci ti govore da si æivda te tama peËada se veËer ipaksvjetlucavo preobraæava u pjesmu

i to je neπto.Rajko Glibo


KULTURA

Na izloæbi, koja je u galeriji ≈Upredvorju« bila otvorena od 18. oæujkado 16. travnja 2004, mogli su serazgledati HÆ-ovi plakati koje suosmislili dizajneri iz Korporativnogamarketinga. Ti izloæeni plakati nastalisu u razdoblju od 2002. do 2004. kaopromidæbeno-marketinπka sredstva.Osmislile su ih Silvia JonjiÊ, diplo-mirana dizajnerica, i Ana KnezoviÊ,dipl. ing. grafike, te marketinπka kuÊaGray Hrvatska d.o.o. Zagreb i Hand-Design d.o.o. Zagreb.

Izloæeni plakati tematski su vezaniuz modernizaciju Hrvatskih æeljeznica,uz novi vozni park, uz posebne

Mjesec travanj u galeriji »U predvorju«

Izložba željezničkih plakata 2002 - 2004.

Od 18. oæujka do 16. travnja 2004. u HÆ-ovoj galeriji ≈U predvorju«Korporativni marketing izloæio je dvadeset i pet plakatâ, koji su autorskiradovi dizajnerâ koji su zaposleni u tome upravnome podruËju Hrvatskihæeljeznica. Ti plakati nastali su u razdoblju od dvije godine.

Direktorica Korporativnoga marketingaMira Grbac-Kovač

Ženski vokalni ansambl

vlakove, uz turistiËka putovanja te uzkomparativne prednosti iskoriπtavanjaæeljeznice. Tim plakatima zajedniËkesu niti ËistoÊe i jednostavnost prikazapromidæbenih poruka, koje za ciljimaju pobuditi pozornost javnostiodnosno sadaπnjih i buduÊih korisnikaæeljezniËkih prijevoznih usluga.

Na otvorenju izloæbe posjetiteljimaje rijeËi dobrodoπlice uputila i uvodnigovor odræala ga Vlatka ©koriÊ. Oplakatima kao o autorskome i umjet-niËkome izrazu govorio je profesor sAkademije likovnih umjetnosti Zdrav-ko Tiπljar. Di-rektorica Kor-po ra t i vnogamarke t i nga ,ga Mira Gr-bac-KovaË,zahvalila je au-torima plakatâte svim zaposle-nicima Korpo-rativnoga mar-ketinga koji sudoprinijeli tomuda izloæeni pla-kati, njih 25,budu ostvareni.

Predgovorza katalog izloæ-

be napisala jeprof. Vlatka©koriÊ. U nje-mu piπe: ≈Poru-ke πto ih oda-πilju æeljezniËkiplakati jesu uskladu s eko-nomskim, so-cioloπkim i psi-holoπkim pre-dispozicijamaonih kojima sunamijenjene -razumljive su,i n fo rm i ra j u ,stvaraju povje-

renje, istiËu prednosti, rjeπavajuprobleme, istodobno profilirajuÊiæeljeznu sliku o poduzeÊu javnosti.

Plakati izloæeni na ovoj izloæbi pre-zentirani su na raznim struËnim sku-povima i priredbama, rabljeni na spe-cijaliziranim sajmovima, istaknuti naæeljezniËkim kolodvorima, uz promet-nice, u obliku tzv. dæambo-plakata teobjavljivani u formatu novinskogapromidæbenog oglasa u raznimtiskanim medijima, kao i u formi TV-telopa na dræavnoj i na lokalnimtelevizijama«.

Program je uveliËao i posjetiteljeoduπevio nastup Æenskog vokalnogansambla koji djeluje u sklopu KUD-a≈ÆeljezniËar« iz Zagreba. Ansambl jeizveo prigorske narodne pjesme≈©esteri su dohodili« i ≈Po prigorju«.Vokalni ansambl nastupio je podravnanjem prof. Ranka BeliÊa, aËine ga Bogoljuba NikoliÊ, RuæicaKirin, Lidija Waiss, Zdenka Do-kaza, Dragica Novosel, BlankaLoliÊ, Ankica BeloπeviÊ, Edita Fili-poviÊ, Anelka ©ikiÊ, VlatkaBabiÊ i Vesna VukoviÊ.

Tekst: Tanja HorvatFoto: Dragutin StaniËiÊprof. Zdravko Tišljar i prof. Vlatka Škorić


JEZIK

69

teretna kolateretni vagon

teretna kola koja saobraÊaju na Ëelu vlakateretni vagon koji vozi na Ëelu vlaka

teretna kola sa Ëeonim vratimateretni vagon s Ëelnim vratima

teretna kola sa automatskim kvaËilom zaublaæenje udarâteretni vagon s automatskim kvaËi-lom za ublaæavanje udarâ

teretna kola sa istovarnim mostom u srediniteretni vagon s istovarnom mosni-com u sredini

teretna kola sa krovom koji se otvarapomjeranjem dijelovateretni vagon s krovom koji se otvarapomicanjem dijelova

teretna kola sa krovom koji se otvarateretni vagon s krovom koji se otvara

teretni vagon sa krovom koji se smotavateretni vagon s krovom koji senamata

teretna kola sa mehaniËkim pokrivaËemteretni vagon s mehaniËkim pokri-vaËem

teretna kola sa obrtnim postoljimateretni vagon s okretnim postoljima

teretna kola sa otvorom u podu za istovarteretni vagon s otvorom u podu zaistovar

Poznajemo li svoj jezik (123) Tko će i kada

izraditi hrvatsku željezničku terminologiju?

Već punih dvanaest godina Hrvatska je samostalna i suverenadržava koja je prekinula sve veze s bivšim SFRJ-om. U njoj jehrvatski standardni jezik služben, što znači da i na Hrvatskimželjeznicama mora biti služben. A da bi to mogao biti u potpunosti,u prvome redu moraju ga poznavati oni koji vode HŽ, a potom svidrugi HŽ-ovi zaposlenici. Kada bi postojala željeznička terminologijana hrvatskome standardnom jeziku, ona bi puno pridonijela tomu.

Kao prinos tim nastojanjima, u ovomei u sljedeÊim napisima abecednim redomdonosit Êemo struËne izraze iz svih pod-ruËja koja su zastupljena na æeljeznici(promet, graevinstvo, strojarstvo, elektro-tehnika, ekonomija, pravo, administracija,opÊi izrazi), i to tako πto Êe svijetlim (obiË-nim) slovima biti otisnuti termini nastali udoba bivπega ÆTP-a Zagreb i ZJÆ-a, a kojise po inerciji, a joπ viπe zbog velikoganeznanja, joπ uvijek rabe na Hrvatskimæeljeznicama, a ispod njih masnim slo-vima ti isti termini u duhu hrvatskogastandardnog jezika koji bi morali zami-jeniti te termine.

teretna kola sa pojedinaËnim osovinamateretni vagon s pojedinaËnim osovi-nama

teretna kola sa smanjenim tovarnim profilomteretni vagon sa smanjenim teretnimprofilom

teretna kola sa ureajima za spreËavanjeoπteÊenja robeteretni vagon s ureajima za sprje-Ëavanje oπteÊivanja robe

teretna kola samoistresaËteretni vagon samoistresivaË

teretna kola vlasniπtva æeljezniceteretni vagon u æeljezniËkom vlas-niπtvu

teretna kola sposobna za prevoæenjetrajektomteretni vagon prikladan za prijevoztrajektom

teretna kola u rezerviteretni vagon u priËuvi, teretni vagonu zalihi

teretna kola velikog kapacitetateretni vagon velikoga kapaciteta

teretna kola za ispitivanje sa platformomkoja se diæeteretni vagon za provjeru s platfor-mom koja se podiæe

teretna kola za razvlaËenje kontaktnog vodateretna kola za razvlaËenje kontakt-noga voda

teretna kola za prevoæenje koturâ limateretni vagon za prijevoz lima ukoturima

teretna kola za prevoæenje poluprikolicateretni vagon za prijevoz polupri-kolica

teretna samohodna kolateretni samohodni vagon

teretna standardna (unificirana) kolateretni standardni (unificirani) vagon

teretna stanicateretna postaja, teretni kolodvor

termiËki motortoplinski motor

termiËki obraen πin(j)atoplinski obraena traËnica

termoizolaciona oblogatermoizolacijska obloga

teπko stanje privredeteπko gospodarsko stanje

teæina tovaramasa tereta

tijelo prugepruæno tijelo

titulastruËni naziv, znanstveni naslov

titula diplomiranog inæenjerastruËni naziv diplomiranoga inæe-njera

titula doktora naukânaslov doktora znanosti

toËakkotaË

toËak drumskog vozilakotaË cestovnog vozila

toËak kolâkotaË na vagonu

toËak malog preËnikakotaË maloga promjera

toËak od livenog ËelikakotaË od lijevanog Ëelika

toËak sa bandaæomkotaË s obruËem

toËak sa paocimakotaË sa æbicama

toplotatoplina

toplotna izolacijatoplinska izolacija

toplotni izolatortoplinski izolator

toplotni motortoplinski motor

toplotni udartoplinski udar

torziona silatorzijska sila, sila sukanja

(nastavit Êe se)

Ivan MarkoviÊ, prof.

OGLASI

Boris Nazansky

SLOŽITE KRIŽALJČICU!

ODGONETKE IZ PROŠLOG BROJA:

Miroslav Sabolčec

E N I G M A T I K A KRIÆALJKAPriprema: VAZAK, sekcija KUD HÆ Varaædin

VODORAVNO:11. Ptica srodna grlici (… pismonoša)12. Popularni pjevač bunjevačkog melosa,

Zvonko13. Pripadnik Geronimova plemena14. Suptropsko zimzeleno drvo, uljka, oliva15. Ime pjevačice Lisac16. Vrsta morske ribe17. Kratica za “numero” (broj)18. Kralj ptica19. Ime arhitekta Salvara21. Zašiljeno tijelo koje služi za cijepanje,

pričvršćivanje, vješanje i dr.22. Nacrt p kojemu se radi odjeća23. Šapa (po tal.)24. Lik iz Verneova romana 20.000 tisuća

milja ispod mora, zapovjednik podmorniceNautilus

25. Inicijali tenisača Ančića26. Kazališna ili filmska uloga27. Stanovnici Smaragdnog Otoka29. Oru�e za piljenje, žaga30. Najmnogoljudnija zemlja svijeta, Kitaj32. Biljarski štap, tak33. Naslovna uloga Shirley Mac Laine

(Slatka…)34. Općinsko, seosko područje (hatar)35. Ime šahista Nimcoviča36. Pratitelj grčkoga boga ljubavi Erosa37. Znak za nobelij38. Kratica za “Mesna industrija Primorske”39. Rima, srok40. Kratica za “atmosfera”41. Ispad, izgred, prekršaj; nastup42. Kovina, služi za izradbu baterija (znak Cd)43. Okomit pravac, vertikala44. Bučan govor, graja; dernjava, galama

(množ.)45. Naum, namjera46. Osoblje, personal; filmski prizor snimljen

bez prekidanja

OKOMITO:1. Naselje u zapadnome dijelu Zagreba2. Politička opozicija3. Kaubojsko uže4. Slušni organi5. Znak za barij6. Glavni grad Norveške7. Uzvik: eno!, evo!, vidi!

q q

KRIŽALJKA - Vodoravno: grafičar, brk, režiser, kran,Ag, Gus, Glina, �ak, smaragd, elan, iskra, a, v, Jarni,Adam, I(lija) C(rijević), Naomi, ave, Nep, svila, Ar, Aron,Ilica, i, r, Deana, oluk, kutnjaci, iza, drška, INA, V(ladimir)N(azor), Vojo, pjesnik, aje, plastika.

DVIJE PREMETALJKE: Lidija Bajuk.

8. Novac u Alžiru, Tunisu, Libiji i drugdje9. Stručnjaci u znanosti o gra�i tijela

10. Osviješten, politički narod12. Luka za jahte i male brodove14. Krajnja točka Zemljine rotacijske osi16. Ana u Primorju i Dalmaciji18. Glina porculanača19. Najveći otok u Kornatskom otočju21. Kod, uz, pokraj22. Rimski: tisuću i dva24. Rimski kućnid uh25. Ime rokera Stevensa26. Vrsta morskoga školjkaša, lostura27. Kolut u lancu, alka, obruč28. Dijametar29. Vrsta teretnog vozila30. Ime glumca i redatelja Gibsona31. Razdoblje grčke i rimske kulture33. Kruženje, kolanje, cirkulacija34. Ime tv-novinarke Ričko35. Način na koji je oblikovana odjeća36. Udarac (u tenisu, stolnom tenisu)

kojim se loptica zarotira37. Dušični organski spoj39. Ime glumice Thurman40. Više od jedan, a manje od tri42. Znak za kalcij

Od riječi ARENA, DROGE,DRŠKA, ENONA, ODORE,RADON, RAKAR i ŠKORO, teimena i prezimena popular-noga splitskoga pjevača (Lipasi, lipa) složite malu križaljku5x5 polja!

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11 12

13 14

“15 16

17 18 19

20 21 22

23 24 25

26 27 28

29 30 31

32 33 34

35 36 37

38 39 40

41 42

43 44

45 463

00

JEZIK

Documents

Tomislav Josip Mlinarić imenovan predsjednikom Uprave · - Intermodalni transport ili kombinirani prijevoz moæemo opisati i kao premjeπtanje robe odnosno kao prijevoz ili transport