Tolerancije, Dosjedi i Hrapavost Povrsina

1

1 Tolerancije, dosjedi i hrapavost povrina

1.1 Tolerancije i dosjedi strojnih dijelova

Apsolutna tonost dimenzija i oblika strojnih dijelova, ne samo da nije mogua, nego nije niti nuno potrebna za pravilnu upotrebu stroja. Ponekad mjere i oblici doputaju vea, a nekad manja odstupanja. Izbor pravilnog stupnja tonosti pojedinih dimenzija i oblika dijelova stroja je zadatak konstruktora, koji mora uskladiti zahtjeve funkcionalnosti strojnih dijelova sa ekonominou izrade. Pri izboru, konstruktor mora potovati funkciju, za koju je pojedini dio namijenjen, mogunost izrade, kontrole i montae, te zahtjeve ekonominosti. Vei stupanj tonosti zahtijeva se prije svega kod dimenzija, koje neposredno utjeu na kinematiku stroja, kao i kod spojnih dimenzija dvaju ili vie dijelova stroja.

Da bi se omoguila funkcionalnost svakog strojnog dijela, unato nemogunosti dosezanja apsolutne tonosti dimenzija i oblika, potrebno je u fazi konstruiranja propisati njihove prihvatljive dimenzije. Tako propisana dozvoljena odstupanja oblika i dimenzija strojnih dijelova od apsolutno tonih, nazivaju se tolerancije.

Razlikuju se sljedee tolerancije:

tolerancije duinskih mjera strojnih dijelova, tolerancije oblika i poloaja pojedinanih povrina strojnih dijelova, tolerancije kvalitete hrapavosti povrina strojnih dijelova.

U pravilu se propisuju tolerancije samo za dimenzije dijelova, koji su vani za sparivanje s drugim dijelovima. Ostale dimenzije su tzv. slobodne mjere, ije odstupanje nazivnih vrijednosti praktino ne utjee na funkcionalnost strojnih dijelova, ukoliko su ta odstupanja u granicama koje su odreene uobiajenim proizvodnim postupkom. Obino za njih vrijede tolerancije slobodnih mjera, koje su odreene postupkom obrade i svrstane u razrede, u ovisnosti o tonosti izrade, proizvodnog procesa i upotrebljavanih radnih strojeva. Sistem tolerancija slobodnih mjera tako daje konstruktoru povratne informacije o predvienim odstupanjima dimenzija u odreenom proizvodnom procesu. Po potrebi se na radionikim crteima strojnih dijelova daje primjedba o stupnju tonosti slobodnih mjera. One se pri kontroli izratka naelno ne kontroliraju, osim u iznimnim sluajevima (upadljivo velika odstupanja, vea odstupanja teine, itd.). 1.2 Osnovni pojmovi ISO sistem tolerancija duinskih mjera je predvien za duinske mjere svih dijelova strojeva u sklopovima, s iznimkom navojnih parova, valjnih leajeva i zupanika. Za te elemente su propisani posebni sistemi tolerancija u skladu s specifinostima njihovih oblika i funkcije. U osnovi je ISO sistem tolerancija namijenjen za dimenzije krunih oblika, iako je upotrebljiv i za druge oblike. Sistem razlikuje tolerancije vanjskih i unutranjih mjera. Sistem razlikuje tolerancije vanjskih i unutranjih mjera. Vanjske mjere strojnih dijelova su te, kod kojih se dodirne povrine mjernog pribora pri mjerenju naslanjaju izvan mjerene duine (npr. promjer epa, duina vratila, itd.). U ISO sistemu tolerancija, veliine koje se odnose na vanjske dimenzije, oznauju se malim slovima abecede. Unutranje dimenzije su te kod kojih se dodirne povrine mjernog pribora naslanjaju unutar mjerene duine (npr. provrt, duina utora za pero, itd.). Pripadajue veliine oznauju se velikim slovima abecede. Radi razumijevanja tolerancija potrebno je najprije razjasniti osnovne pojmove koji su vezani za izmjeru,

2

odnosno slike 1.1., 1.2. i 1.3. Izmjera je izmjerena vrijednost fizikalne veliine duljine. Nazivna izmjera je izmjera koja se kao izmjera unosi u tehniki crte. Nazivna izmjera

moe biti cijeli (npr. 85 mm) ili decimalni broj (npr. 8,75 mm). Stvarna izmjera je izmjera koja se dobiva mjerenjem na izraenom strojnom dijelu.

Slika 1.1. Definicija osnovnih pojmova tolerancija izmjera

Najvea izmjera je najvea doputena izmjera nekog oblikovanog elementa. Najmanja izmjera je najmanja doputena izmjera nekog oblikovanog elementa. Nul-crta je pri grafikom prikazu graninih izmjera i dosjeda crta koja odgovara nazivnoj izmjeri na

koju se nanose odstupanja izmjera i tolerancija (slika 1.1.).

Slika 1.2. Pojam tolerancija i pojednostavnjeno prikazivanje

Odstupanje izmjere je razlika izmeu stvarne i nazivne izmjere. Gornje odstupanje izmjere (ES za provrt, es za rukavac) je razlika izmeu najvee izmjere i pripadne

joj nazivne izmjere. I ovo odstupanje moe biti ili pozitivno ili negativno (prije se oznaavalo s Ag ili ag).

Donje odstupanje izmjere (EI za provrt, ei za rukavac) je razlika izmeu najmanje izmjere i pripadne joj nazivne izmjere. I ovo odstupanje moe biti ili pozitivno ili negativno (prije se oznaavalo s Ad ili ad).

Tolerancijska izmjera (T). krae tolerancija) je razlika izmeu najvee i najmanje izmjere. Tolerancija je apsolutna vrijednost i zato je bez predznaka.

Tolerancijsko polje u grafikom prikazu predstavlja podruje izmeu crta koje predstavljaju najveu i najmanju izmjeru. Tolerancijsko polje odreeno je veliinom tolerancije i njezinom udaljenou od nul-crte (slika 1.1).

Provrt je unutarnja izmjera vanjskog dijela u dosjedu. Rukavac je vanjska izmjera unutarnjeg dijela u dosjedu. Dosjed dobivena na temelju razlike izmjera dvaju spojno oblikovanih elemenata (provrta i

rukavca)(slika 1.4.). Zranost (zazor) (z) je pozitivna razlika izmeu izmjere provrta i izmjere rukavca prije spajanja,

(slika 1.3.a bez tolerancija i slika 1.3.b s tolerancijama). Prisnost (p) je negativna razlika izmeu izmjere provrta i izmjere rukavca prije spajanja, (slika 1.3.a

3

bez tolerancija i 1.3.b s tolerancijama).

Slika 1.3. Pojam dosjeda (a bez tolerancija, b s tolerancijama)

1.3 Osnove ISO-sustava tolerancija duljinskih izmjera

Za praktiku primjenu i za pravilno funkcioniranje strojnih dijelova vane su tolerancije dijelova u dosjedu. Za istu kvalitetu nekog dosjeda tolerancija mora biti razmjerna veliini izmjere, tj. izraena u postocima od izmjere ona mora biti za isti karakter dosjeda praktiki jednaka. Iz tog se razloga kod ISO-sustava tolerancija svake kvalitete mijenja u zavisnosti od nazivne izmjere. Ova zavisnost izraava se standardnim tolerancijskim koeficijentom i za nazivne izmjere od 1 do zakljuno 500 mm, odnosno I za nazivne izmjere iznad 500 do zakljuno 3150 mm. Izraunavaju se po sljedeim formulama

DDi += 001,045,0 3 (1.1)

1,2004,0 += DI (1.2) gdje je D geometrijska sredina graninog podruja nazivnih izmjera u mm.

Vrijednosti temeljnih tolerancija i temeljnih odstupanja izmjere za svako podruje nazivnih izmjera izraunavaju se iz geometrijske srednje vrijednosti D graninih podruja D1 i D2 (prema ISO 128-1)

21 DDD = (1.3) Za prvo podruje nazivnih izmjera (do zakljuno 3 mm) uzima se geometrijska sredina D izmeu 1 i 3 mm, zbog ega je D = 1,732 mm.

Za svaku nazivnu izmjeru praktino se ne rauna vrijednost standardnog tolerancijskog koeficijenta, ve se koriste tablice u kojima su nazivne izmjere svrstane u podruja u kojima su one stupnjevane po geometrijskom nizu. Podruja nazivnih izmjera (npr. promjera) do 500 mm jesu:

D1 - 3) 6) 10) 18) 30) 50) 80) 120) 180) 250) 315) 400) D2 3 6 10 18 30 50 80 120 180 250 315 400 500

gdje je: D1 - poetak podruja, D2 - kraj podruja Za neke dosjede s veom zranosti i prisnosti uvedeno je meupodruje i stupanj podijeljen na dva.

Tolerancije u ovim tablicama izraunate su za sredinu podruja D prema formuli (1.3.). Npr. za podruje nazivnih izmjera izmeu 30 i 50 mm sredina podruja je D = 38,730 mm. Razlike u tolerancijama za sve ostale nazivne izmjere unutar ovog podruja praktino su zanemarive.

Tolerancijski koeficijenti i izraunati pomou formule (1.1.) dani su za podruje izmjera do 500 mm u tablici 1.1., a za podruje izmjera od 500 do 3150 mm u tablici 1.2.

Tablica 1.1. Nazivne izmjere do 500 mm i tolerancijski koeficijent i Nazivne

izmjere, mm -3 3)-6 6)-10 10)-18 18)-30 30)-50 50)-80 80)-120 120)-180 180)-250 250)-315 315)-400 400)-500

4

i, m 0,6 0,75 0,9 1,1 1,3 1,6 1,9 2,2 2,5 2,9 3,2 3,6 4,0

Tablica 1.2. Nazivne izmjere od 500 mm do 3150 mm i tolerancijski koeficijent I Nazivne

izmjere, mm 500)-630 630)-800 800)-1000 1000)-1250 1250)-1600 1600)-2000 2000)-2500 2500)-3150

I, m 4,4 5,0 5,6 6,6 7,8 9,2 11,0 13,2

Veliina tolerancijske izmjere za nazivne izmjere od 500 do 3150 mm moe se izraunati jednako kao i za izmjere do 500 mm, s tom razlikom to se tolerancijski koeficijent oznaava s I i izraunava pomou formule (1.2.). .

Za izbor stupnja temeljne tolerancije mogu posluiti sljedee iskustvene preporuke:

IT01 IT4 - za precizni mjerni pribor, IT5 IT7 - za mjerni pribor radionike kontrole i najfinije dosjede, IT6 IT9 - za fini dosjed, IT7 IT10 - za prosjeno dosjedanje, IT9 IT11 - za grubo dosjedanje i IT12 IT18 - za izmjere i povrine koji nisu u dosjedu (npr. kovani ili valjani dijelovi). 1.4 Poloaj i oznaavanje tolerancijskih polja

Poloaj tolerancijskih polja odreuje temeljno odstupanje koje se oznaava s obzirom na nul-crtu slovima abecede (meunarodne), i to:

za vanjske izmjere (rukavca) malim slovima abecede (slika 1.5.): a b c cd d e ef f fg g h j (js) k m n p r s t u v x y z za zb zc

za unutarnje izmjere (provrte) velikim slovima abecede (slika 1.6.): A B C CD D E EF F FG G H J (JS) K M N P R S T U V X Y Z ZA ZB ZC

Poloaj tolerancijskog polja oznaen s navedenim slovima odreen je jednim od graninih odstupanja koja su na slikama 1.5. i 1.6. oznaena kao donje ili gornje odstupanje izmjere (es, ei, ES, EI). Oznaku tolerancije duljinske izmjere ini tolerancijski razred, tj. kombinacija simbola za temeljno odstupanje i temeljnu toleranciju, tj. poloaj i veliinu tolerancijskog polja. Tako npr. oznaku 80F8 ili 40h7 ine nazivne izmjere 80 odnosno 40, poloaj tolerancijskog polja F za provrt odnosno h za rukavac i stupanj temeljne tolerancije IT8 odnosno IT7. Na osnovi nazivne izmjere i temeljnog odstupanja oznaenog slovom F odnosno h odreuje se jedno od odstupanja izmjere.

Slika 1.4. Poloaj tolerancijskih polja za vanjske izmjere (rukavce)

5

Slika 1.5. Poloaj tolerancijskih polja za unutarnje izmjere (provrte)

1.5 Tolerancije slobodnih izmjera ope tolerancije

Izmjere kod kojih odstupanja od nazivnih vrijednosti praktino ne utjeu na upotrebljivost dijelova nazivaju se slobodnim izmjerama. Doputena odstupanja slobodnih izmjera za obraene dijelove izraene odvajanjem estica i njihove izmjere navedene su u tablicama od 1.3. i 1.4., a njihova je veliina utvrena prema ISO 2768 i svrstana u etiri razreda tonosti: f - fino, m - srednje, c - grubo i v - vrlo grubo. Tolerancije slobodnih izmjera unose se u crte u za to predvieno polje (zaglavlja crtea) pomou skraene oznake stupnja tonosti, npr. ISO 2768 - m.

Tablica 1.3. Tolerancije slobodnih izmjera za polumjere zaobljenja i skoene rubove Stupanj tonosti

Podruje nazivnih izmjera, mm ...3 3...6 6...30 30...120 120...315

fini i srednji 0,2 0,5 1 2 4 grubi i vrlo grubi 0,2 1 2 4 8

Prema ISO 2768 (1973) nisu posebno predviena doputena odstupanja za polumjere zaobljenja i skoeni rubovi.

Tablica 1.4. Tolerancije slobodnih izmjera ostvarenih odvajanjem estica

Podruje nazivnih izmjera, mm

Stupanj tonosti f m c v

... 3 0,05 0,1 0,15 - 3) ... 6 0,05 0,1 0,2 0,5

6) ... 30 0,10 0,2 0,5 1 30) ... 120 0,15 0,3 0,8 1,5

120) ... 315 0,2 0,5 1,2 2 315) ... 1000 0,3 0,8 2 3

1000) ... 2000 0,5 1,2 3 4 2000) ... 4000 0,8 2 4 6 4000) ... 8000 - 3 5 8

8000) ... 12000 - 4 6 10 12000) ... 16000 - 5 7 12 16000) ... 20000 - 6 8 12

Prema ISO 2768 (1973) nisu obuhvaena podruja nazivnih izmjera iznad 2000 mm i nije obuhvaena vrlo gruba kvaliteta izrade.

6

1.6 Dosjedi Dosjed je odnos dvaju oblikovanih elemenata (npr. provrt i osovina, utor i pero, itd.), koji imaju jednake nazivne mjere (Di = di). Pri tom je jedan element odreen unutranjom nazivnom mjerom (provrt) i uvijek okruuje drugi, koji je odreen istom nazivnom mjerom (osovina). Oba dosjedna dijela imaju svoje tolerancije.

Ovisno o izabranim tolerancijama, spregnuti dijelovi dosjedaju jedan u drugoga sa zranou ili sa preklopom. Zranost (razmak) nastaje kada je stvarna mjera osovine manja od stvarne mjere provrta. To je pozitivna razlika izmeu mjere provrta i mjere osovine. Preklop nastaje kad je razlika izmeu mjera negativna (promjer osovine vei od promj era provrta). Obzirom na veliinu zranosti odnosno preklopa razlikuju se sljedee vrste dosjeda, slika 1.6.

Slika 1.6. Vrste dosjeda a) labavi dosjed b) prijelazni dosjed c) vrsti dosjed Labavi dosjed se ostvaruje izmeu dijelova kod kojih je stvarna izmjera provrta vea od stvarne izmjere rukavca (osovine) (slika 1.6a.). Razlika izmeu promjera provrta i rukavca je pozitivna, odnosno izmeu sklopljenih dijelova postoji zranost (zazor) veliine 0>z

Na izbor labavog dosjeda openito utjee: tonost voenja rukavca, nosivost spoja,

jednolinost hoda rukavca, gubici trenja u spoju te temperatura u pogonskom stanju i temperatura okolia pri izradi (temperatura radionice). U tablici 1.5. dan je pregled nekoliko primjera za izbor labavih dosjeda (po Niemannu [27]) koji e olakati izbor u praksi i omoguiti usporedbu sa stvarnim sluajevima pri konstruiranju.

Tablica 1.5. Primjeri primjene labavih dosjeda SJP Primjeri primjene labavih dosjeda SJR

H7/g6 1) Polupovodljiv dosjed, rastavan s malom zranosti: - Za uvrstive zupanike i spojke, leaje i spojnice, stapove indikatora.

G7/h6

H7/f7 H8/f8

2) Povodljiv dosjed, osjetna zranost: - Glavni leaji radnih strojeva, leaj koljenaste osovinei stapajice, leaji regulatora. - Glavni leaji koljenaste osovine, leaji stapajice, krina glava u vodilicama, povod stapajice, motka razvodnika, trokratno uleitena osovina, stap i stapni razvodnik u cilindru, leaji za centrifugalne i zupaste sisaljke, pomini kolaci spojki.

F7/h6 F8/h8

H7/e8 3) Polupomian dosjed, znatna zranost: - Za viestruko uleitene osovine

E8/h6

7

H7/d9 H8/d10

H11/d11

4) Pomian dosjed, vea zranost: - Za osovine transmisija i pretprega, leaji za duge osovine kod prenosila i transmisija, jalova remenica i slina kola, leaji poljodjelakih strojeva, usreditenje cilindara, dijelovi brtvenica. - Zranost za siguran pomak dijelova s velikim tolerancijom: poluge koje se skidaju, svornjaci poluga, leaji povodnih kola, ruice.

D9/h6 D10/h8

D11/h11

H11/c11 H11/b11

5) Poluprostran i prostran dosjed s veom zranosti za pomak dijelova s velikom tolerancijom: - Svornjak vilice na motki konice. - Kod vozila, okretni epovi, prostrani zatici.

B11/h11 A11/h11

H11/a11

6) Vrlo prostran dosjed s velikom zranosti za pomak dijelova s velikom tolerancijom: - Osovina regulatora lokomotive, ovjesni dijelovi opruga i konica, leaj osovine konice, spojni svornjak lokomotive.

C11/h11

vrsti dosjed se osigurava takvim izborom poloaja tolerancijskih polja, kod kojeg je donja granina mjera osovine uvijek vea od gornje granine mjere provrta, slika 1.6c. Takve dijelove mogue je sklapati samo uz pomo uzdune sile, ili grijanjem dijela s unutranjom mjerom - kako bi se ova privremeno proirila, odnosno hlaenjem dijela s vanjskom mjerom - kako bi se ova privremeno smanjila. Najmanji Pmin i najvei Pmax preklop raunaju se po izrazima:

Tablica 1.6. Primjeri primjene vrstih dosjeda

SJP Primjeri primjene (vrstih) prisnih dosjeda SJR H7/z8, z9 H7/x8, x9 H7/u6, u7

1) Prezaeti i vrsti dosjedi za velike prisnosti, rastavljiv tlakom ili grijanjem: - Za glavine zupanika, kola i zamanjaka, prsteni rukavaca (vea prisnost za vee, a manja za manje promjere npr. u6)

Z8, Z9/h6 X8, X9/h6 U6, U7/h6

H7/s6 H7/r6

2) Zaeti dosjed za srednje prisnosti, rastavljiv grijanjem i tlakom: - Za glavine spojki, vijence od bronce na glavini od lijevanog eljeza, blazinice leaja u kuitu, kolu i ojnici.

S7/h6 R7/h6

Prijelazni dosjed se postie izborom poloaja i kvaliteta tolerancijskih polja, tako da se tolerancijska polja u cijelosti ili djelomino prekrivaju. Dakle, dosjed moe bit vrst ili labav, ovisno o stvarnim mjerama osovine i provrta, slika 1.6b. Sastavljanje dijelova s prijelaznim dosjedom je izvedivo runo, ali i upotrebom uzdune sile. runo, ali i upotrebom uzdune sile.

Tablica 1.7. Primjeri primjene prijelaznih dosjed SJP Primjeri primjene prijelaznih dosjeda SJR

H7/h6 H8/h8

H11/h11

1) Klizni dosjed, uz podmazivanje pomian rukom: - Za izmjenljiva kola, pinolu u konjicu, prstene za podeavanje, slobodne tuljke svornjaka stapa, vanjske prstene valjnih leaja, prirube za usreditenje kod spojki i cijevnih vodova. - Prsteni za podeavanje kod transmisija, jednodijelne vrste remenice, rune poluge, zupanici, spojke i slini dijelovi koji se pomiu na osovini ili vratilu. - Za lakorastavljive dijelove: dijelove poljodjelakih strojeva koji su na osovinu privreni zatikom, vijkom ili perom, rastojni vijci, svornjaci arnira za vrata loita.

H7/h6 H8/h8

H11/h11

H7/j6 2) Pokretni dosjed, rastavljiv drvenim ekiem ili rukom: - Za lakorastavljive remenice, zupanike, runa kola, blazinice, vanjske prstene valjnih leaja i sl.

J7/h6

8

H7/k6

3) Prilegli dosjed, lakorastavljiv runim ekiem: - Za jednokratno nabijene remenice, spojke i zupanike na osovini od 8 do 50 mm promjera, zamanjake s tangencijalnim klinovima, unutarnje prstene valjnih leaja, vrsta runa kola i poluge, dosjedne vijke ojnica.

K7/h6

H7/m6 4) Stegnuti dosjed, teko rastavljiv runim ekiem: - Za jednokratno nabijene remenice, spojke i zupanike na osovini od 55 do 120 mm promjera kod strojeva i elektromotora.

M7/h6

N7/h6 5) Uglavljeni dosjedi, rastavljiv tlakom: - Za kotve na osovini motora, ozubljene vijence na kolu, navuena ojaanja na rukavcima, blazinice leaja i glavina.

H7/n6

Sustav jedinstvenog provrta (dosjedni sustav provrta) u ovom sustavu svi promjeri provrta imaju jednak poloaj tolerancijskog polja "H", bez obzira na vrstu dosjeda. Tolerancijsko polje "H" nalazi se iznad nul-crte. Najmanja mjera provrta je uvijek jednaka nazivnoj mjeri (Dmin = Di), pa je donje odstupanje uvijek jednako nuli (EI = 0), a gornje odstupanje je jednako toleranciji (ES = TD). Sistem jedinstvene osovine (dosjedni sustav rukavca) u ovom sistemu svi promjeri osovine imaju jednak poloaj tolerancijskog polja "h", bez obzira na vrstu dosjeda. Tolerancijsko polje "h" lei ispod nullinije. Najvea mjera osovine je uvijek jednaka nazivnoj mjeri (dmax = di), tako da je gornje odstupanje uvijek jednak nuli (es = 0), a donje odstupanje je jednako toleranciji (ei = Td).

a) b)

Slika 1.7. Sustav jedinstvenoga provrta (SJP) (a) i sustav jedinstvenoga rukavca (SJR) (b)

9

1.7 Oznaavanje tolerancija duljinskih izmjera na tehnikim crteima

Slika 1.8. prikazuje nain oznaavanja tolerancija duljinskih izmjera na tehnikim crteima za dosjed, rukavac i provrt (a).

Slika 1.8. Nain oznaavanja tolerancija duljinskih izmjera na tehnikim crteima

Oznaku tolerancije duljinske izmjere ini kombinacija simbola koji odreuju poloaj i veliinu tolerancijskog polja. Na primjer, oznaku 40H7 ili 40g6 ine nazivne izmjere tih oznaka 40, poloaj tolerancijskog polja H za provrt, odnosno g za osovinu i stupanj temeljne tolerancije IT7, odnosno IT6. Na osnovi nazivne izmjere i oznake poloaja tolerancijskog polja H, odnosno polja g, odreuje se jedno od graninih odstupanja (slike 1.4. i 1.5.). Dodavanjem veliine tolerancije T odreuje se drugo granino odstupanje. Oba ova odstupanja (gornje i donje) za izabrana tolerancijska polja i za izabrane kvalitete tolerancija prikazuju se tablino, ime je postupak odreivanja graninih odstupanja pojednostavnjen. Prema ISO-sustavu izmjere s tolerancijama oznaavaju se na crteima kako je prethodno navedeno za 40H7 i 40g6, i to tako da se ova oznaka upisuje na sredini kotne crte. Oznaka tolerancije (H7, g6 i slino) koja se upisuje iza kotnog broja ima istu visinu kao i kotni broj. Prema DIN 406 doputena odstupanja izmjera mogu se upisivati ili pomou tolerancijskih simbola ili izravno u milimetrima (slika 1.9.). Prema ISO-sustavu dosjedi se na crteima oznaavaju tako da se iza kotnog broja upisuju oznake tolerancije provrta i rukavca: 40H7/g6 (slika 1.9.a). Osim ovog naina postoje jo etiri mogunosti oznaavanja dosjeda na tehnikim crteima.

Slika 1.9. Oznaavanje tolerancija i dosjeda na crteima

Kod prvog se naina iza kotnog broja 40 upisuje oznaka tolerancije rukavca g6, a iznad nje oznaka tolerancije provrta H7 (slika 1.9.b).

Kod drugog se naina osim oznaka tolerancije rukavca g6 i tolerancije provrta H7 iza kotnog broja 40 upisuju vrijednosti odstupanja izravno u milimetrima stavljene u zagrade (slika 1.9.c).

Kod treeg se naina ispred kotnog broja 40 upisuje rije "provrt" ili "rukavac", a iza kotnog broja upisuju se doputena odstupanja u mm (slika 1.9.d).

10

Kod etvrtog se naina ispred kotnog broja 40 upisuje pozicijski broj dijela s provrtom i rukavca, a iza njih odstupanja u mm. Pozicija 1 odnosi se na dio s provrtom, a pozicija 2 na osovinu (slika 1.9.e).

Slika 1.10. Naini unoenja tolerancija duljinskih izmjera u tehnike crtee

Izbor izmjera koje se unose u crte i nain njihovog unoenja u crte u jasnoj je vezi s izborom tolerancija duljinskih izmjera, pri emu treba uzeti u obzir funkciju dijela, nain izrade, mjerenje, kontrole i nain sklapanja. Na slici 1.10. dani su primjeri unoenja tolerancija duljinskih izmjera u tehnike crtee.

Ako je kao dopunu uz nazivnu izmjeru s oznakom tolerancije (slika 1.10.a) potrebno dati i vrijednosti odstupanja tada se one stavljaju u zagrade iza oznake tolerancije (slika 1.10.b). Najmanja i najvea doputena izmjera kao dopunska informacija takoer se stavljanju u zagrade iza nazivne izmjere s oznakom tolerancije (slika 1.10.c).

Ako su doputena odstupanja nazivne izmjere razliita upisuju se prema slici 1.10.d. Ako je jedno od doputenih odstupanja jednako nuli tada se i oznaava nulom prema slici 1.10.e. Ako doputena odstupanja nazivne izmjere jednaka ali suprotnog predznaka, tada se navodi samo jedno ali s predznakom (slika 1.10.f).

Najmanja i najvea doputena izmjera mogu se izravno upisati na tehniki crte (slika 1.10.g). Ako nazivnu izmjeru treba ograniiti samo u jednom smjeru tada joj se dodaje oznaka min. ili max. (slika 1.10.h).

Na sklopnom, montanom ili dispozicijskom crteu daju se izmjere koje su nune za pravilno sklapanje, kad je to potrebno, s odgovarajuim tolerancijama meusobnog poloaja pojedinih ploha. Na radionikom ili detaljnom crteu treba razlikovati:

funkcijske izmjere (koje su u vezi s kinematinom shemom stroja, kao i izmjere vane za vrstou i krutost elementa),

montane izmjere (vane za sklapanje dijelova, odnosno elemenata), tehnoloke izmjere (vane za uvrivanje dijela na stroju za obradu) i slobodne izmjere, a to su sve ostale izmjere koje nemaju posebnu vanost s obzirom na funkciju,

montau i obradu.

Slika 1.11. Naini unoenja tolerancija kutnih

izmjera u tehnike crtee

Pravila koja vae za oznaavanje tolerancija duljinskih izmjera jednako su primjenjiva i kod kutnih izmjera (slika 1.11.). Nazivna izmjera kuta uvijek se unosi na tehnike crtee u stupnjevima, a odstupanja mogu biti izraena bilo u stupnjevima, minutama i sekundama (slike 1.11.a i 1.11.b), bilo kao decimalni dio stupnja (slike 1.11.c i 1.11.d).

11

1.8 Tolerancije oblika, orijentacije, smjetaja i vrtnje

Radi osiguranja kvalitete proizvoda nije dovoljno definirati samo tolerancije duljinskih izmjera. Potrebno je unutar granica tolerancija sprijeiti i druge promjene koje se odraavaju na tonost geometrije strojnog dijela. Openito (prema ISO 1101), ove se tolerancije zovu tolerancije oblika, orijentacije, smjetaja i vrtnje odnosno geometrijske tolerancije. Prema karakteristikama koje se toleriraju i nainu na koji se definiraju, tolerirana podruja mogu biti:

povrina unutar kruga, povrina izmeu dva koncentrina kruga, povrina izmeu dvije ekvidistantne crte ili dva paralelna pravca, prostor unutar valjka, prostor izmedu dva koaksijalna valjka, prostor izmedu dvije ekvidistantne ravnine ili dvije paralelne ravnine i prostor unutar paralelepipeda.

U tablici 1.8. dani su osnovni simboli toleriranih karakteristika, u tablici 1.9. dani su dopunski simboli koji se kombiniraju s osnovnim, a u tablici 1.10. neka pravila za ovo kombiniranje.

Tablica 1.8. Osnovne oznake tolerancija oblika, orijentacije, smjetaja i vrtnje Vrste znaajki i tolerancija Svojstvo Simbol

Pojedinane znaajke

Tolerancije oblika

Pravocrtnost Ravnost Krunost Cilindrinost

Pojedinane i povezane znaajke

Oblik crte Oblik plohe

Povezane znaajke

Tolerancije orijentacije

Paralelnost Okomitost Kut (nagib)

Tolerancije smjetaja

Poloaj (pozicija) Koncentrinost i koaksijalnost Simetrinost

Tolerancije vrtnje

Krunost vrtnje Ravnost i krunost vrtnje

Tablica 1.9. Dopunske oznake za kombiniranje s osnovnim oznakama tolerancija oblika, orijentacije,

smjetaja i vrtnje Opis Simbol

Oznaka toleriranog elementa

izravno

slovom

Oznaka referentnog elementa (osnovice)

izravno

slovom

Mjesto referentnog elementa

12

Teorijski tona izmjera

Projicirano podruje tolerancije

Uvjet maksimum - materijala

Okvir tolerancije

Tablica 1.10. Neka pravila kombiniranja osnovnih i dopunskih oznaka tolerancija oblika, orijentacije, smjetaja i vrtnje

Pravilo Simbol

1) Kod tolerancija oblika crtaju se samo dva pravokutnika. 2) Kod tolerancija poloaja stavljaju se i slovne oznake izabranog referentnog elementa prema kojemu se svojstvo usporeuje (D E: nain za oznaku odvojenih osnovica).

3) Dopunske oznake rijeima, npr. 6 provrta ili 6x piu se iznad okvira tolerancije. 4) Oznake ostalih svojstava elemenata vezanih za podruje tolerancije piu se uz okvir tolerancije ili se pokaznom crtom povezuju s njime. 5) Ako je potrebno oznaiti vie toleriranih svojstava jednog elementa, oznake se upisuju u posebne okvire postavljene jedan ispod drugog. 6) Vrijedi li tolerancija na ogranienoj duini, duljina se odvaja kosom crtom od tolerancije (lijevo). Kada se neka ua tolerancija na ogranienoj duini doda toleranciji cijelog elementa, tada se to upisuje u donjem dijelu okvira (desno).

7) Ako za navedenu toleranciju vrijedi uvjet maksimuma materijala (DIN ISO 2692), upisuje se odgovarajui simbol iz tablice 4.36. na jedan od moguih naina.

Tablica 1.11. Tolerancija pravocrtnosti

Tolerancija pravocrtnosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno s dva paralelna pravca na udaljenosti t, paralelepipedom osnovice t1 x t2 ili valjkom promjera t.

Definicija podruja tolerancije

Primjeri (prikaz i pojanjenja)

Svaka crta gornje plohe mora leati izmeu dva paralelna pravca na udaljenosti 0,1. Izvodnica plata na svakih 200 mm duljine mora leati izmeu dva paralelna pravca na udaljenosti 0,1.

Os grede mora leati unutar paralelepipeda osnovice 0,1 x 0,2.

Os osovinice mora leati unutar valjka promjera 0,08.

13

Tablica 1.12. Tolerancija ravnosti

Tolerancija ravnosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvjema paralelnim ravninama na udaljenosti t.



Ploha mora biti izmeu dvije paralelne ravnine na udaljenosti 0,08.

Tablica 1.13. Numerike vrijednosti tolerancija pravocrtnosti i ravnosti [18]

Mjerena duljina, mm

Stupanj tonosti 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Tolerancija, m do 10 0,25 0,4 0,6 1 1,6 2,5 4 6 10 16

10 do 25 0,4 0,6 1 1,6 2,5 4 6 10 16 25 25 do 60 0,6 1 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40 60 do 160 1 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40 60

160 do 400 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40 60 100 400 do 1000 2,5 4 6 10 16 25 40 60 100 160

Tablica 1.14. Tolerancija krunosti

Tolerancija krunosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvjema koncentrinim krunicama na udaljenosti t.



Opseg bilo kojeg poprenog presjeka na vanjskom promjeru mora biti izmeu dvije koncentrine krunice na udaljenosti 0,03. Opseg bilo kojeg poprenog presjeka mora biti izmeu dvije koncentrine krunice na udaljenosti 0,1.

Tablica 1.15. Tolerancija cilindrinosti

Tolerancija cilindrinosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvama koncentrinim (koaksijalnim) valjcima na udaljenosti t.



Tolerirana ploha mora biti izmeu dva koncentrina (koaksijalna) valjka na udaljenosti 0,1.

Tablica 1.16. Numerike vrijednosti tolerancija krunosti i cilindrinosti [18]

Mjerena duljina, mm

Stupanj tonosti 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Tolerancija, m do 6 0,3 0,5 0,8 1,2 2 3 5 8 12 20

6 do 18 0,5 0,8 1,2 2 3 5 8 12 20 30 18 do 50 0,8 1 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40 50 do 120 1 1,2 2 3 5 8 12 20 30 50

120 do 260 1,2 1,6 2,5 4 6 10 16 25 44 60

14

Tablica 1.17. Tolerancija oblika crte

Tolerancija oblika crte definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvjema crtama koje obuhvaaju krunicu promjera t, ije je sredite na idealnoj geometrijskoj crti.



U bilo kojem presjeku oblik crte mora biti izmeu dviju crta koje omataju krunice promjera 0,04, ija su sredita na geometrijski idealnoj crti.

Tablica 1.18. Tolerancija oblika plohe

Tolerancija oblika plohe definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvjema plohama koje obuhvaaju kugle promjera t, ija su sredita na plohi koja ima pravilan geometrijski oblik.



Tolerirana ploha mora biti izmeu dviju ploha koje obuhvaaju kugle promjera 0,02 ija su sredita na plohi koja ima pravilan geometrijski oblik.

15

Tablica 1.19. Tolerancija paralelnosti

Tolerancija paralelnosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvama paralelnim pravcima na udaljenosti t, paralelepipedom osnovice t1 x t2, valjkom promjera t ili dvjema plohama, koji su uz to paralelni referentnim pravcima ili plohama.



Tolerirana os mora biti izmeu dva pravca na udaljenosti 0,1, koji su paralelni s referentnom osi A i poloeni u okomitom pravcu.

Tolerirana os mora biti izmeu dva pravca na udaljenosti 0,1, koji su paralelni s referentnom osi A i poloeni u vodoravnom pravcu.

Tolerirana os mora biti unutar paralelepipeda osnovice 0,1 x 0,2, koji je paralelan s referentnom osi A.

Tolerirana os mora biti unutar valjka promjera 0,03, koji je paralelan s referentnom osi A.

Os provrta mora biti izmeu dvije plohe na udaljenosti 0,01, koji su paralelne s referentnom plohom B.

Tolerirana ploha mora biti izmeu dva pravca na udaljenosti 0,1, koje su paralelne s referentnom osi C (os provrta).

Tolerirana ploha mora biti izmeu dvije paralelne ravnine na udaljenosti 0,01, koje su paralelne referentnoj plohi D. Sve toke tolerirane plohe na duljini 100 mm, moraju biti izmeu dvije paralelne plohe na udaljenosti 0,01, koje su uz to paralelne referentnoj plohi A.

16

Tablica 1.20. Tolerancija okomitosti

Tolerancija okomitosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvama paralelnim pravcima na udaljenosti t, paralelepipedom osnovice t1 x t2, valjkom promjera t ili dvjema plohama, koji su uz to okomiti na referentni pravac ili plohu.



Os kosog provrta mora biti izmeu dva paralelna pravca na udaljenosti 0,06, koji su uz to okomiti na os vodoravnog provrta A (referentni pravac).

Os vertikalnog valjka mora biti izmeu dva paralelna pravca na udaljenosti 0,1, koji lee u plohi koja je okomita na referentnu plohu.

Os vertikalnog valjka mora biti unutar paralelepipeda osnovice 0,1 x 0,2, koji je okomit na referentnu plohu.

Os vertikalnog valjka mora biti unutar valjka promjera 0,01, koji je okomit na referentnu plohu A.

Tolerirana ploha mora biti izmeu dvije paralelne ravnine na udaljenosti 0,08, koje su okomite na referentnu os A.

Tolerirana ploha mora biti izmeu dvije paralelne ravnine na udaljenosti 0,08, koje su okomite na referentnu plohu A.

17

Tablica 1.21. Tolerancija kuta (nagiba)

Tolerancija kuta definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvama paralelnim pravcima na udaljenosti t ili dvjema paralelnim plohama na udaljenosti t, koji su uz to nagnuti za kut s obzirom na referentni pravac ili referentnu plohu.



Os kosog provrta mora biti izmeu dva paralelna pravca na udaljenosti 0,08, koji su uz to nagnuti za kut 60 s obzirom na referentnu os A-B.

Os provrta, koja se projicira u ravninu u kojoj je referentna os, mora biti izmeu dva paralelna pravca na udaljenosti 0,08, koji su uz to nagnuti za kut 60 s obzirom na referentnu os A-B.

Os provrta mora biti izmeu dva paralelna pravca na udaljenosti 0,08, koji su uz to nagnuti za kut 60 s obzirom na referentnu plohu A.

Nagnuta ploha mora biti izmeu dvije paralelne plohe na udaljenosti 0,1, koje su nagnute za kut 75 s obzirom na referentnu os A.

Nagnuta ploha mora biti izmeu dvije paralelne plohe na udaljenosti 0,08, koje su nagnute za kut 40 s obzirom na referentnu plohu A.

18

Tablica 1.22. Tolerancija poloaja (pozicije)

Tolerancija smjetaja (poloaja) definirana je kao odstupanje koje je ogranieno krunicom promjera t, dvama paralelnim pravcima na udaljenosti t, s paralelepipedom osnovice t1 x t2 ili s valjkom promjera t, ije su osi referentne crte.



Tolerirana toka presjeka mora biti unutar krunice promjera 0,3, ije je sredite u teorijski tonom poloaju s obzirom na toleriranu toku presjeka.

Svaka od crta mora biti izmeu dva paralelna pravca na udaljenosti 0,05, koji su simetrino smjeteni u teorijski tonom poloaju, s obzirom na referentnu plohu A.

Os svakog od 8 provrta mora biti unutar paralelepipeda osnovice 0,05 x 0,2, ija je os u teorijski tonom poloaju s obzirom na promatrani provrt.

Os provrta mora biti unutar valjka promjera 0,08, ija je os u teorijski tonom poloaju s obzirom na promatrane referentne plohe A i B.

Os svakog od 8 provrta mora biti unutar valjka promjera 0,1, ija je os u teorijski tonom poloaju s obzirom na provrt.

Kosa ploha mora biti unutar dvije paralelne ravnine na udaljenosti 0,05, koje su simetrino postavljene s obzirom na teorijski toan poloaj referentne ravnine A i os referentnog valjka B.

Tablica 1.22. Tolerancija koncentrinosti i koaksijalnosti

Tolerancija koncentrinosti i koaksijalnosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno krunicom promjera t ili valjkom promjera t, ije se sredite i os poklapa s referentnom tokom ili osi.



Sredite tolerirane krunice, oznaene okvirom tolerancije, mora biti unutar krunice promjera 0,01, koja je koncentrina sreditu referentne krunice A.

Os toleriranog valjka mora leati unutar valjka promjera 0,08, koji je koaksijalan s referentnom osi A - B.

19

Tablica 1.23. Tolerancija simetrinosti

Tolerancija simetrinosti definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvjema paralelnim plohama na udaljenosti t, dvama paralelnim pravcima na udaljenosti t ili paralelepipedom osnovice t1 x t2.



Ravnina simetrije utora mora biti izmeu dvije paralelne ravnine, koje su razmaknute za 0,08 i simetrino smjetene prema ravnini simetrije referentne znaajke A.

Os provrta mora biti unutar dvije paralelne ravnine na udaljenosti 0,08, koje su simetrino poloeni s obzirom na ravninu simetrije referentnih utora A i B.

Os provrta mora biti unutar paralelepipeda osnovice 0,1x 0,05, ija je os presjenica zajednikih ravnina simetrije referentnih utora A-B i C-D.

Tablica 1.24. Tolerancija krunosti vrtnje

Tolerancija krunosti vrtnje definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvjema koncentrinim krunicama s razmakom t, valjkom duljine t ili stocem duljine t.



Radijalno odstupanje od krunosti vrtnje ne smije biti vee od 0,1 u bilo kojoj mjernoj ravnini za vrijeme jednog okretaja oko referentne osi A-B.

Radijalno odstupanje od krunosti vrtnje ne smije biti vee od 0,2 u bilo kojoj mjernoj ravnini, kada se tolerirani rotacijski dio mjeri oko sredinjice provrta A.

Aksijalno (osno) odstupanje od krunosti vrtnje ne smije biti vee od 0,1 u bilo kojem poloaju mjerenja za jedan okretaj oko referentne osi D.

20

Tablica 1.25. Tolerancija ravnosti i krunosti vrtnje

Tolerancija ravnosti i krunosti vrtnje definirana je kao odstupanje koje je ogranieno dvama koaksijalnim valjcima na udaljenosti t (kojih se os podudara s referentnom osi) ili dvjema paralelnim ravninama na udaljenosti t okomitim na referentnu os.



Tolerancija ravnosti i krunosti vrtnje ne smije biti vea od 0,1 u bilo kojoj toki na odreenoj plohi za vrijeme nekoliko okretaja oko referentne osi A-B s relativnim aksijalnim pomakom mjernog instrumenta po strojnom dijelu.

Tolerancija ravnosti i krunosti vrtnje ne smije biti vea od 0,1 u bilo kojoj toki na odreenoj plohi za vrijeme nekoliko okretaja oko referentne osi D s relativnim radijalnim pomakom mjernog instrumenta po strojnom dijelu.

Tablica 1.26. Numerike vrijednosti tolerancija krunosti vrtnje

Mjerena duljina, mm

Stupanj tonosti 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Tolerancija, m do 6 - - 3 5 8 12 20 30 50 80

6 do 18 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40 60 100 18 do 50 2 3 5 8 12 20 30 50 80 120 50 do 120 2,5 4 6 10 16 25 40 60 100 160

120 do 260 3 5 8 12 20 30 50 80 120 200

Tablica 1.27. Numerike vrijednosti tolerancija ravnosti i krunosti vrtnje

Mjerena duljina, mm

Stupanj tonosti 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Tolerancija, m do 6 - - 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40

6 do 18 0,8 1 2 3 5 8 12 20 30 50 18 do 50 1 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40 60 50 do 120 1,2 2 3 5 8 12 20 30 50 80

120 do 260 1,6 2,5 4 6 10 16 25 40 60 100

21

1.9 Tekstura (hrapavost) tehnikih povrina

Tehnike su povrine sve one povrine strojnih dijelova koje su dobivene nekom od obrada odvajanjem estica ili nekom od obrada bez odvajanja estica. One su tijekom obrade i eksploatacije strojnih dijelova izloene djelovanju razliitih vrsta optereenja, kao to su npr.: mehanika, toplinska, elektrina, kemijska ili bioloka (mogue su i kombinacije).

Tehnike povrine nisu idealno glatke geometrijske plohe koje razdvajaju dva medija, nego su to, mikroskopski gledano, hrapave plohe karakterizirane nizom neravnina raznih veliina, oblika i rasporeda. Posljedica tome jesu postupci obrade odvajanjem estica ili postupci obrada bez odvajanja estica. Veliina hrapavosti tehnikih povrina moe utjecati: na smanjenje dinamike izdrljivosti (odnosno, smanjenje vrstoe oblika); na pojaano trenje i habanje tarno (triboloki) optereenih povrina; na smanjenje prijeklopa kod steznih spojeva, a time i smanjenje nosivosti steznog spoja; na ubrzavanje korozije. 1.9.1 Osnovni pojmovi

Osnovni pojmovi o hrapavosti tehnikih povrina dani su prema normi ISO 4287. Povrinska hrapavost je sveukupnost mikrogeometrijskih nepravilnosti na povrini predmeta (koje

su mnogo puta manje od povrine cijelog predmeta), a prouzrokovane su postupkom obrade ili nekim drugim utjecajima.

Profil povrine predstavlja presjek realne povrine s odreenom ravninom (vidi sliku 1.12.). Sve pojave analiziraju se u pravokutnom koordinatnom sustavu u kojem su osi X i Y smjetene u promatranu realnu povrinu, a os Z usmjerena je na susjedni medij. Os X pritom je orijentirana u smjeru profila hrapavosti.

Slika 1.12. Profil povrine s prikazom koordinatnog sustava

Profil hrapavosti (R) je osnova je za mjerenje parametara hrapavosti profila. Profil valovitosti (W) je profil koji proizlazi iz primarnog profila Na slici 1.13. prikazano je

razluivanje P, W i R karakteristika profila.

Slika 1.13. Razluivanje P, W i R karakteristika profila

22

Visina elementa profila Zt je zbroj visine vrha i dubine dna elementa profila (vidi sliku 1.14.). Isto tako se Xs zove irina elementa profila, koja se prikazuje kao duljina isjeka osi X koji sjee profilni element.

Maksimalna visina izboine profila Pp, Rp ili Wp najvea je visina izboine profila Zp na duljini vrednovanja, a maksimalna dubina udubine profila Pv, Rv ili Wv najvea je dubina udubine profila Zv na istoj duljini (vidi sliku 1.15.).

Slika 1.14. Element profila povrine

Maksimalna visina profila Pz, Rz ili Wz zbroj je visine najvee visine izboine profila Zp i najvee

dubine udubine profila Zv na duljini vrednovanja. ISO-norma iz 1984. godine rabi simbol Rz s drukijom definicijom pa se mora paziti pri koritenju postojeih tehnikih crtea i dokumentacije, jer razlike nisu uvijek zanemarivo male.

Slika 1.15. Maksimalne vrijednosti na profilu hrapavosti

Srednje aritmetiko odstupanje mjerenog profila Pa, Ra ili Wa aritmetiki je prosjek apsolutne

ordinatne vrijednosti Z(x) na referentnoj duljini

dxxZl

WaRaPal

)(1,,0= .

1.9.2 Oznaavanje hrapavosti tehnikih povrina na tehnikim crteima

Oznakom ili simbolom na tehnikim se crteima oznaavaju odreene povrine kako bi se propisala njihova hrapavost i nain obrade za njezino postizanje. Simboli hrapavosti pri obradi odvajanjem ili bez odvajanja estica dani su normom ISO 1302-2001. Postoje osnovni i dopunski simboli koji opisuju stanje povrina.

Osnovni grafiki simbol sastoji se od dviju ravnih crta nejednake duljine nagnute za 60 u odnosu na crtu koja predstavlja oznaenu povrinu. Osnovni grafiki simbol ne upotrebljava se bez dopunskih oznaka.

23

Slika 1.16. Graa simbola za oznaavanje kvalitete obraenih povrina na tehnikim crteima - osnovni i dopunski simboli i

njihove izmjere prema tablici 4.61

Slika 1.17. Graa simbola za oznaavanje kvalitete obraenih povrina na tehnikim crteima - dopunski znakovi i slova

Ako se zahtijeva strojno odvajanje estica potrebno za postizanje traene povrinske obrade,

potrebno je dodati horizontalnu ravnu crtu na osnovni grafiki simbol, slika 1.16.d. Ako nije doputeno odvajanje estica radi postizanja traene povrinske obrade, potrebno je dodati krunicu na osnovni grafiki simbol, slika 1.16.e. Takvi simboli zovu se proireni simboli.

Tablica 1.28. Izmjere oznaka na slikama 1.16. i 1.18. Visina brojki i slova, h (vidi ISO 3098-2) 2,5 3,5 5 7 10 14 20 Debljina crte za simbole d'

0,25 0,35 0,5 0,7 1 1,4 2 Debljina crte za slova d Visina H1 3,5 5 7 10 14 20 28 Visina H2 7,5 10,5 15 21 30 42 60

Slika 1.18. Graa simbola za oznaavanje kvalitete obraenih povrina na tehnikim crteima

a) osnovni grafiki simbol za teksturu povrine

proireni grafiki simboli b) obrada odvajanjem estica c) obrada bez odvajanja estica

potpuni grafiki simboli

d) svi postupci doputeni e) obrada odvajanjem estica f) obrada bez odvajanja estica

Slika 1.19. Grafiki simboli za oznaavanje hrapavosti povrine

24

Slika 1.20. Grafiki simbol za sve povrine izratka.

Kada treba postaviti potpune zahtjeve za hrapavost povrine, potrebno je dodati crtu na dui slobodni dio kraka grafikog simbola za osnovni i proireni simbol (slika 1.18.).

Kada je ista hrapavost povrine zahtijevana na svim povrinama izratka predstavljenim na crteu zatvorenom konturom izratka, potrebno je dodati krunicu na potpuni grafiki simbol, kao to je prikazano na slici 1.20.

Moe biti postavljeno i nekoliko razliitih zahtjeva na hrapavosti povrina radi osiguranja funkcionalnosti povrine.

Za ovu svrhu upotrebljava se potpuni grafiki simbol. Oznake smjetaja razliitih zahtjeva na hrapavost povrine u potpunom grafikom simbolu prikazane su na slici 1.21.

Slika 1.21. Poloaj oznaka dopunskih zahtjeva (od a do e)

Zahtjevi na hrapavost povrine trebaju biti smjeteni na sljedee poloaje u potpunom grafikom

simbolu (slika 1.21.): Poloaj a - zahtjev za hrapavou povrine. Pokazuje stupanj i vrstu (R, W ili P) hrapavosti povrine, graninu brojanu vrijednost i duljinu

vrednovanja ili duljinu uzorkovanja.

Primjer 1: 0,0025-0,8/Rz 6,8 (primjer s referentnom duljinom) Primjer 2: -0,8/Rz 6,8 (primjer samo s duljinom uzorkovanja)

Poloaj a i b - dva ili vie zahtjeva na hrapavost povrine. Ove se oznake veinom primjenjuju za granice podruja zahtijevane hrapavosti ili dvije vrste oznaka

hrapavosti. Prvi zahtjev na hrapavost povrine stavlja se na uobiajenom poloaju a. Drugi zahtjev na hrapavost povrine tada se stavlja na poloaj b.

a) u tekstu b) na crteu

MRR Ramax 0,7; Rz1max 3,3

Slika 1.22. Navoenje parametra granica hrapavosti (maksimuma)


MRR U Ra 0,9; L Ra 0,3

Slika 1.23. Dvostruka specifikacija parametra povrine (gornja i donja granica)

25

Poloaj c - postupak obrade. Oznaava postupak obrade, tretiranje povrine, vrstu prevlake ili druge zahtjeve na proces obrade i sl.

za dobivanje povrine (obraena, pocinana, galvanizirana). a) u tekstu b) na crteu

Tokareno Rz 3,1

Slika 1.24. Oznaavanje postupka obrade i hrapavosti povrine


NMR Fe/Ni 15 p Cr r; Rz 0,6

Slika 1.25. Oznaavanje prevlake i hrapavosti povrine

Poloaj d - smjer obrade. Na ovom se mjestu (slika 1.26.) stavlja simbol eljenog prostiranja tragova, ako postoji, odnosno

smjer prostiranja tragova npr. =, X, M, C, R ili P (vidi tablicu 1.29.). Znakovi u tablici 1.29. prikazuju tragove obrade i smjer tragova u odnosu na ravninu crtanja.

Tablica 1.29. Simboli za tragove obrade na povrinama Grafiki znak

Opis i primjer

Paralelno na ravninu projekcije u kojoj je znak

upotrijebljen

Okomito na ravninu projekcije u kojoj je znak

Krino u dva pravca na relativnu ravninu

projekcije u kojoj je znak

Viesmjerno

Priblino kruno prema sreditu povrine na kojoj

je znak

Priblino radijalno prema sreditu povrine na

kojoj je znak

Tragovi su zasebni, neusmjereni ili nestrei

26

Poloaj e dodatak za obradu. Oznaava zahtjev za dodatkom za strojnu obradu, ako postoji, a daje se kao brojana vrijednost u

milimetrima.

1.9.3 PRIMJENA OZNAKA HRAPAVOSTI NA CRTEIMA I DRUGOJ TEHNIKOJ DOKUMENTACIJI

Ope je pravilo da grafiki simbol, skupa s dopunskim informacijama, treba orijentirati tako da je itak s donje i s desne strane crtea, kao i kod kotiranja, a sve prema ISO129-1 (slika 1.26.).

Slika 1.26. Smjer itanja (grafikih simbola)

stanja povrine Slika 1.27. Zahtjevi za stanjem povrine na

konturi koja predstavlja povrinu

Zahtjev za stanjem povrine (grafiki simbol) moe dirati povrinu ili biti spojen na nju preko referentno/pokazne crte koja na povrini zavrava strelicom ili nekim drugim znakom.

Zahtjev za stanjem povrine moe se postaviti i na vrh tolerancijskog okvira za geometrijske tolerancije (prema ISO 1101), kao to je prikazano na slici 1.28.a, ili iznad same oznake, kao to je prikazano na slici 1.28.b.

a) b)

Slika 1.28. Zahtjev za stanjem povrine vezan uz tolerancije poloaja i oblika

Zahtjev za stanjem povrine moe se izravno postaviti i na pomone mjerne crte ili biti vezan na njih preko referentne ili pokazne crte sa strelicom kao zavretkom (slika 1.29.).

Slika 1.29. Uporaba pomonih mjernih crta za isticanje zahtjeva hrapavosti cilindrinih tijela

27

Slika 1.30. Zahtjev za stanjem povrine za cilindrine i prizmatine povrine

Cilindrine, konine i prizmatine povrine definiraju se oznakom hrapavosti jednoznano, tako da se

znakom oznai kontura ili izvodnica (vidi sliku 1.30.). Ako je zahtijevano stanje povrine isto na veini povrina izratka, tada se to zahtijevano stanje

povrine pojednostavnjeno definira skupnim znakom koji se smjeta obino u gornji desni kut radionikog crtea. Pri tome se na prvom mjestu istie znak obrade kojim je obraena veina ploha, a koji nije istaknut na projekciji crtea, te u zagradu ostale obrade Postoje dva osnovna naina ovakvog prikaza, kao to se vidi na slikama 1.31. i 1.32.

Slika 1.31. Pojednostavnjeni prikaz veina povrina s istim zahtijevanim stanjem povrine

Slika 1.32. Pojednostavnjeni prikaz veina povrina s istim zahtijevanim stanjem povrine

28

1.9.4 ODNOS IZMEU TOLERANCIJE I HRAPAVOSTI

Postizanje odreene tolerancije povezano je s hrapavou tehnikih povrina koje se toleriraju. Odnos izmeu stupnja tolerancije IT i parametra hrapavosti Rz u ovisnosti o izmjerama izratka dan je u tablici 1.30.

Tablica 1.30. Odnos izmeu stupnja tolerancije (IT) i parametra hrapavosti Ra u ovisnosti o izmjerama izratka Stupanj

tolerancije Izmjere izratka, mm

... 3 3) ... 18 18) ... 80 80) ... 250 250) ... IT5 0,1 0,2 0,4 0,4 0,8 IT6 0,2 0,4 0,4 0,8 0,8 IT7 0,4 0,4 0,8 1,6 1,6 IT8 0,4 0,8 1,6 1,6 3,2 IT9 0,8 0,8 1,6 3,2 6,3

IT10 1,6 1,6 3,2 6,3 6,3 IT11 1,6 3,2 6,3 6,3 12,5 IT12 3,2 3,2 6,3 12,5 12,5 IT13 6,3 6,3 12,5 12,5 12,5 IT14 12,5 12,5 12,5 12,5 25

U tablici 1.31. dana je veza izmeu kvaliteta tolerancija duljinskih izmjera i odgovarajuih

najgrubljih povrinskih obrada. Navedene hrapavosti mogu se koristiti uvijek kada drugi uvjeti ne zahtijevaju finiju kvalitetu obrade.

Tablica 1.31. Uobiajena podruja primjene veliina hrapavosti Srednje aritmetiko

odstupanje profila Ra, m Primjena

0,025 Kontrolna mjerila, najstroiji zahtjevi 0,05

0,1 0,2

Brtvene i vrlo precizne klizne povrine 0,4 0,8 1,6

Klizne povrine i prisni dosjedi 3,2 6,3

12,5 Prisni dosjedi

25 50 Nefunkcijske povrine

U tablici 1.32. dan je pregled najeih postupaka rune i strojne obrade s podacima o veliini

hrapavosti koja se uobiajeno moe s njima postii.

29

Tablica 1.32. Orijentacijske vrijednosti parametra Ra povrinske hrapavosti koji se mogu postii s odreenom vrstom rune i

strojne obrade

Postupak obrade Stupanj povrinske hrapavosti Ra, m

0,02

5

0,05

0,1

0,2

0,4

0,8

1,6

3,2

6,3

12,5

25

50

100

200

400

800

Runa obrada

- grubo turpijanje - fino turpijanje

Lijevanje

- u pijesak - u kokilu - tlano lijevanje

Kovanje

- toplo, slobodno - toplo u ukovnju - hladno u ukovnju

Valjanje

- toplo - hladno

Pjeskarenje

Samarenje

Plinsko rezanje

Tokarenje - grubo - fino Blanjanje - grubo - fino Glodanje - grubo - fino Buenje svrdlom Razvrtavanje Bruenje - grubo - fino Poliranje - mehaniko - elektrino Honanje, lepanje Superfini Obrada navoja - rezanje - bruenje, valjanje Obrada zubaca - blanjanje - glodanje - bruenje

Documents

Tolerancije, Dosjedi i Hrapavost Povrsina