TMDR Finale

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU

DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENTA

Šibenik, 2005.

2

SADRŽAJ

1. UVOD..................................................................................................................4 1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija ..............................................4 1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa.......................5 1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi ........................................................5 1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata ....................................................6

2. OPĆI DIO ............................................................................................................7 3. OPIS PROGRAMA .............................................................................................9

3.1 Opis programa diplomskog studija ................................................................9 3.1.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta ..................9

3.2 Opis kolegija ................................................................................................11 3.2.1 Izvedba nastave.....................................................................................11 3.2.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija ......................................13 3.2.3 Provjera znanja i način polaganja ispita ...............................................14 3.2.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija......16 3.2.6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta .................................................................................................20

M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ....................................................21 M12: POSLOVNA ETIKA ...........................................................................23 M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT .......................................................25 M14: STATISTIKA.......................................................................................27 M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA.................................29 M21: MENADŽMENT KONFLIKATA.......................................................31 M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE...................................33 M23: TEHNOLOGIJA PROMETA ..............................................................35 M24: POSLOVNE SIMULACIJE.................................................................37 M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO......................................................40 M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE ..43 M33: MENADŽMENT RIZIKA...................................................................45 M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA.......................................................47 M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT.....................................................49

3.3 Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata. ................................52

3.3.1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta ..........................52 3.3.2 Ritam studiranja i obveze studenta .......................................................52 3.3.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija .....52

3.4. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta mogu izabrati s drugih studija............................................................................54 3.5. Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku ............................................................56

3

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija menadžmenta .....................................................................................................57 3.7. Način završetka studija ...............................................................................57 3.8. Uvjeti nastavka studija................................................................................57

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA .....................................................................59

4.1 Mjesta izvođenja studijskog programa ........................................................59 4.2 Prostor i oprema za izvođenje nastave.........................................................59

4.2.1 Predavaonice.........................................................................................59 4.2.2 Biblioteka.............................................................................................60 4.2.3 Studentska učionica-čitaonica..............................................................60 4.2.4 Nastavnička čitaonica ...........................................................................60 4.2.5 Internet konzola ....................................................................................61 4.2.6 Nastavnički kabineti .............................................................................61 4.2.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište ...61 4.2.8 Uredski prostori ....................................................................................61 4.2.9 Ostali prostori .......................................................................................62 4.2.10 Popis opreme.......................................................................................63

4.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima.................................................66 4.3.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta ....................67 4.3.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta ..........68

4.4 Podaci o angažiranim nastavnicima.............................................................71

4

1. UVOD 1.1 Polazne osnove i razlozi za pokretanje studija Program stručnog diplomskog studija menadžmenta namijenjen je obrazovanju menadžera za više upravljačke funkcije u turističkim poduzećima i drugim poslovnim sustavima. Zbog značajnog udjela ekonomskih obrazovnih sadržaja, ovako obrazovani polaznici studija mogu uspješno obavljati i sve poslove za koje su potrebna znanja i vještine poslovne ekonomije i ekonomske analize. Sadašnji trenutak poslovne hrvatske stvarnosti može se definirati kao stanje značajnih poslovnih mogućnosti uz zamjetan nedostatak poslovnih inicijativa jednako kao i konzervativnog i nediferenciranog menadžmenta. Uzroke ovakvom stanju poslovnih inicijativa i aktivnosti djelomično leži u poslovnom, kulturološkom i političkom naslijeđu, ali sigurno i u zatečenim obrazovnim profilima na svim razinama obrazovanja. Pojava velikog broja stručnih studija od kojih su brojni i u području menadžmenta, te veliki interes zabilježen u populaciji prema stjecanju menadžerskih znanja i vještina, iako su mnogi takvi studiji, prema kadrovskim, organizacijskim i materijalnim uvjetima i provedbi obrazovnog procesa, značajno degradirali percepciju javnosti o tako organiziranim stručnim studijima, ipak pokazuje postojanje objektivne potrebe za studijem menadžmenta. Ona će u budućnosti sigurno rasti, a realizacija stručnih studijskih programa menadžmenta, sukladno tako koncipiranom integriranom studijskom programu, sigurno ima svoje opravdanje u našem poslovnom okruženju, usmjerenom k razvoju gospodarstva, a i znanosti Republike Hrvatske. Predloženi program diplomskog stručnog studija menadžmenta definira programske sadržaje studija s ciljem specijalizacije kompetencija u pravcu složenijih menadžerskih poslova, a posebno sa stajališta povećanja kompetencija upravljanja ljudskim faktorom tržišta, poslovnog sustava i odnosa s javnošću (psihologija za menadžere, menadžment konflikata i poslovna etika), te specijalizacije u pravcu specifičnih kompetencija strategijskog menadžmenta, operacijskog menadžmenta i menadžmenta troškova. Cilj obrazovanja je stjecanje specijaliziranih kompetencija menadžmenta u pravcu pozicioniranja poslovnog sustava, odnosa s javnošću, ljudskog faktora i strategijskog menadžmenta. Temeljni ciljevi kojima teži program diplomskog stručnog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku su, sukladno temeljnim značajkama Bolonjskog procesa: visoki stupanj vertikalne i horizontalne mobilnosti studenata; veliki izbor programskih sadržaja (veliki broj izbornih kolegija); fleksibilna organizacija studija po želji svakog studenta (prilagodba

5

programskog sadržaja studija afinitetima studenta, ali uz zadržavanje opsega stručnih znanja, a koje osigurava programska jezgra studija). 1.2 Iskustvo predlagatelja u provođenju ekvivalentnih programa Program stručnog studija menadžmenta rezultat je višegodišnjeg rada i iskustva u organizaciji i provedbi nastave programskih sadržaja studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Time iskustvo u organizaciji i izvedbi stručnog studija menadžmenta čini iskustvo njegovog osnivača Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Visoka škola, u obrazovanju studenata u području društvenih i tehničkih znanosti integriranih u stručnom studiju menadžmenta, ostvarila je potrebnu kadrovsku "kritičnu masu" znanstvenih i stručnih kompetencija i materijalnih uvjeta za razvoj i realizaciju studijskih programa u području sveučilišnih i stručnih preddiplomskih i diplomskih studija menadžmenta, integriranih sukladno "back bone" sustavu. Program stručnog diplomskog studija menadžmenta može se promatrati i kao, stručnim i znanstvenim studijskim sadržajima, kvalitetno unaprijeđen derivat dosadašnjeg studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, sa smjerovima turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta, koji su iznimno dobro prihvaćeni u poslovnom prostoru Republike Hrvatske. 1.3 Usporedba s drugim studijima u Europi Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku ustrojava i izvodi stručne studije turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta organizirane modularno kroz trogodišnji studij modula M1 i jednogodišnji studij modula M2. Ovakvom organizacijom studija i programom studija, koji je komparabilan (djelomično iz njih i deriviran) s odgovarajućim programima renomiranih europskih visokih učilišta iz područja turističkog menadžmenta (Ecole hoteliere de Lausanne, International Hospitality Management Programme)) i informatičkog menadžmenta (Chalmers University), Visoka škola je u velikoj mjeri anticipirala odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Pozitivnu evaluaciju ovakve programske politike Visoke škole dao je jedini mjerodavni arbitar, a to je, u današnjim hrvatskim uvjetima, posebno zahtjevno tržište radne snage, na kojem je skoro 86% diplomiranih ekonomista koji su diplomirali na Visokoj školi ostvarilo brzo zapošljavanje i napredovanje u karijeri. Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku i Ekonomski fakultet Univerziteta u Ljubljani, od 2003. godine surađuju na razvoju i osnivanju magistarskog studija turističkog menadžmenta, te su ta iskustva primijenjena pri izradi ovog prijedloga diplomskog studija. Da bi se osigurala komparabilnost predloženih studija menadžmenta i odgovarajućih studija menadžmenta poznatih i renomiranih europskih sveučilišta,

6

projektni tim Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, izvršio je detaljnu analizu studija menadžmenta europskih sveučilišta: Facoltà di Economia, Università degli Studi di Padova (www.unipd.it); Wirtschaftsuniversität Wien (Vienna University of Economics and Business Administration) (www.wu-wien.ac.at); Facoltà di Economia, Università di Bologna (www.economia.unibo.it); Manchester Metropolitan University Business School (www.business.mmu.ac.uk); Ekonomska fakulteta Univerze v Ljubljani (www.ef.uni-lj.si); Fakulta managementu, Univerzita Komenského v Bratislave (www.fm.uniba.sk); Queen Mary, University of London (www.qmul.ac.uk). 1.4 Otvorenost prema pokretljivosti studenata Da bi se osigurala pokretljivost studenata predlagatelji programskog sadržaja studija definirali su studijski sadržaj kao cjelinu koja se sastoji od studijske jezgre (core subjects) koja sadrži obvezne kolegije diplomskog studija menadžmenta i izbornih sadržaja. Obvezni sadržaji (jezgra) prikazani su u tablici T3.1 po semestrima (jezgre po semestrima) diplomskog studija. Izborni sadržaji navedeni su u tablici T3.2. Osim mogućnosti izbora prikazanih kolegija, studenti mogu izabrati s bilo kojeg visokog učilišta u Republici Hrvatskoj izborni kolegij koji će uvrstiti u studij, po vlastitom izboru, pod uvjetom da taj kolegij pripada istom znanstvenom području kao i zamijenjeni kolegij iz prijedloga programa studija.

7

2. OPĆI DIO 2.1 Naziv diplomskog studija prema predloženom integriranom stručnom programu je: SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENTA 2.2. Nositelj studija: VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U

ŠIBENIKU

2.3. Trajanje studija, sukladno Bolonjskoj deklaraciji i Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, određeno je na godinu i pol (tri semestra) za stručni diplomski studij menadžmenta sukladno ovom programu studija. 2.4. Uvjeti upisa na studij 2.4.1 Diplomski stručni studij menadžmenta u skladu s ovim programom, mogu upisati pristupnici koji su prethodno završili:

- preddiplomski stručni studij turističkog menadžmenta i informatičkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku,

- preddiplomski sveučilišni studij, vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova

na drugom visokom učilištu iz područja ekonomije i menadžmenta u Republici Hrvatskoj, uz polaganje razlike programskog slijeda,

- preddiplomski sveučilišni studij menadžmenta i informatičkog

menadžmenta, vrijednosti 180 ECTS bodova, Odjela za ekonomiju u Šibeniku, Sveučilišta u Zadru, uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog i stručnog programa, i razlike programskog slijeda,

- preddiplomski stručni studij vrijednosti najmanje 180 ECTS bodova na

drugim visokim učilištima iz područja ekonomije, turizma, menadžmenta i

8

poslovne informatike u Republici Hrvatskoj, uz prethodno polaganje razlike sveučilišnog i stručnog programa, i razlike programskog slijeda,

- preddiplomski sveučilišni ili stručni studij, vrijednosti najmanje 180 ECTS

bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske iz područja ekonomije i menadžmenta, ako je u toj zemlji primijenjen, Bolonjski proces u obrazovanju,

- preddiplomski sveučilišni ili stručni studij, vrijednosti najmanje 180 ECTS

bodova na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske, ako je u toj zemlji primijenjen, Bolonjski proces u obrazovanju, uz polaganje razlike programskog slijeda,

- diplomski sveučilišni ili stručni studij u Republici Hrvatskoj ili izvan nje

uz polaganje razlike programskog slijeda.

2.5 Kompetencije stečene diplomskim studijem Završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta sukladno ovom programu polaznik ima kompetencije, stečene na nivou obrazovanja, "top managementa", a posebno specijaliziranih u području upravljanja ljudskim faktorom, odnosima s javnošću i strategijskog menadžmenta, te sve uvjete za samostalni profesionalni i osobni razvoj po završenom studiju na svim poljima "top managementa" u turizmu. 2.6 Stručni naziv Stručni naziv kojeg polaznik stječe završetkom stručnog diplomskog studija menadžmenta: SPECIJALIST EKONOMIJE ZA MENADŽMENT (spec.)

9

3. OPIS PROGRAMA Programi preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta predstavljaju cjeline koje se nastavljaju (diplomski studij se izravno razvija iz preddiplomskog studija) u programskom smislu, iako to ni u kom slučaju ne znači da se predviđa izvedba preddiplomskog i diplomskog studija kao integralnog studija. Naprotiv, preddiplomski studij je zaokružena cjelina koja završava izradom diplomskog rada. Upis na diplomski studij je tako upis posebnog studija (diplomski studij) pod jednakim uvjetima za sve studente koji su završili stručni preddiplomski studij. 3.1 Opis programa diplomskog studija Predloženi studijski program dio je integralnog studijskog programa koji obuhvaća zajedničke programske osnove za preddiplomski stručni studij menadžmenta te diplomski stručni studij menadžmenta. Svi programski sadržaji derivirani su iz studija turističkog menadžmenta koji se u modularnom obliku (modul M1, trogodišnji studij 180 ECTS + modul M2, jednogodišnji studij 60 ECTS) izvodi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 1997. godine, koji je od početka izvedbe prilagođen temeljnim zahtjevima Bolonjskog procesa (od početka ima primijenjen i ECTS bodovni sustav). Visoku kvalitetu stručnog studija turističkog menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku i njegovu prilagođenost potrebama turističkog gospodarstva meritorno je potvrdila praksa kroz uspješno i brzo zapošljavanje diplomiranih ekonomista Visoke škole za turistički menadžment. 3.1.1 Opis programa diplomskog stručnog studija menadžmenta Diplomski stručni program menadžmenta je jedinstveni studij, bez smjerova, koji, u programskom smislu, predstavlja nastavak preddiplomskog studija. Program diplomskog studija prikazan je u tablici T3.1 u integralnom obliku s obveznim programskim sadržajem i prijedlogom nekih izbornih kolegija. Osim predloženih izbornih kolegija student može izabrati i do tri izborna kolegija s bilo kojeg drugog diplomskog studija ili najviše jedan kolegij po semestru s preddiplomskog studija, ali uz udovoljavanje uvjetima programskog slijeda kolegija.

10

Tablica T3.1 Program stručnog diplomskog studija menadžmenta KOLEGIJ PRED. SEM./VJ. ECTS Tjedno Semest. Tjedno Semest. I. SEMESTAR M11 Psihologija za menadžere 3 45 1 15 6 M35 Strategijski menadžment 3 45 1 15 6 M13 Operacijski menadžment 3 45 1 15 6 Izborni kolegij M1B min. 6 Izborni kolegij M1C min. 6 min. 30 II. SEMESTAR M21 Menadžment konflikata 3 45 1 15 6 M24 Poslovne simulacije 3 45 1 15 6 Izborni kolegij M2A min. 6 Izborni kolegij M2B min. 6 Izborni kolegij M2C min. 6 min. 30 III. SEMESTAR M30 Diplomski rad - - 20 300 30 30 min. 90

Tablica T3.2 Predloženi izborni kolegiji stručnog diplomskog studija menadžmenta KOLEGIJ PRED. SEM./VJ. ECTS Tjedno Semest. Tjedno Semest. I. SEMESTAR M12 Poslovna etika 3 45 1 15 6 M14 Statistika 3 45 1 15 6 M15 Metode znanstvenog istraživanja 3 45 1 15 6 M31 Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje 3 45 1 15 6 M33 Menadžment rizika 3 45 1 15 6 M34 Upravljanje troškovima 3 45 1 15 6 M1X Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju 24 II. SEMESTAR M22 Inovacije i tehnološke strategije 3 45 1 15 6 M23 Tehnologija prometa 3 45 1 15 6 M27 Softversko inženjerstvo 3 45 1 15 6 M2X Kolegiji s drugih studija koji imaju odgovarajuću bodovnu vrijednost kolegija koje zamjenjuju 30

Pri upisu izbornih kolegija student može birati između ponuđenih kolegija u okviru semestra kojeg upisuje i/ili može izabrati bilo koji kolegij sa drugih studija (i drugih sveučilišta), uz udovoljavanje uvjeta programskog slijeda. U slučaju

11

izbora kolegija sa drugih studija, osim bodovne vrijednosti izabranih kolegija (koja mora biti jednaka ili veća bodovnoj vrijednosti zamijenjenih kolegija) student može izabrati samo one kolegije koji se predaju u odgovarajućem ljetnom ili zimskom semestru. Student može kao izborni kolegij izabrati i jedan kolegij s preddiplomskog studija, po semestru diplomskog studija, ali pri tome, uz navedene uvjete, mora biti ostvaren i programski slijed kolegija. Programski slijed označava uvjetovanost upisa jednog kolegija programa prethodnim polaganjem nekih drugih kolegija koji su prije njega u programu. 3.2 Opis kolegija Opis svih kolegija stručnog diplomskog studija menadžmenta izvršen je u unificiranim formama. Šifra kolegija diplomskog studija sastoji se od oznake M (prema eng. Master) i dva broja od kojih prvi označava semestar diplomskog studija u kojem se kolegij održava, a drugi broj je redni broj kolegija u tom semestru (primjer: M24 označava kolegij diplomskog studija koji se drži u drugom semestru, broj četiri, Poslovne simulacije). Integrirana tablica sadrži podatke o tjednoj i semestralnoj satnici za predavanja, seminare i vježbe, ECTS bodovnu vrijednost kolegija, opis izvedbe nastave, načina provjere znanja, kratkog programskog sadržaja, obvezne i dodatne literature, opis pomoćnog nastavnog materijala i opreme, način određivanja bodovne vrijednosti kolegija te kompetencije koje student stječe studijem programskog sadržaja kolegija. 3.2.1 Izvedba nastave Za izvedbu nastave programskih sadržaja integriranog studijskog programa primjenjuje se kombinirana metoda. Ova metoda u primjeni je na Visokoj školi za turistički menadžment od akademske godine 1999./2000. god. i principijelno se sastoji u kombinaciji dvaju metoda za iznošenje nastavnih sadržaja "ex cathedra" i "case". Metoda "ex cathedra" predstavlja klasična predavanja nastavnika pri čemu se iznose teorijske osnove nastavnog sadržaja. Da bi se osiguralo kvalitetno praćenje nastave "ex cathedra" metodom potrebno je izraditi pomoćne nastavne materijale. mora biti pripremljen u dva oblika. Prvi oblik pomoćnih nastavnih materijala su handout-i, koji su organizirani po nastavnim jedinicama. Primjenom handout-a u nastavi bitno se smanjuje opseg studentskih bilježaka tijekom predavanja, čime se osigurava bolja koncentracija studenata na nastavni sadržaj. Drugi oblik pomoćnih nastavnih materijala "ex cathedra" metodom je izrada računalnih prezentacija nastavnog sadržaja, što omogućava povećanje brzine iznošenja programskog

12

sadržaja, raznolikost, a time bolje zadržavanje pažnje studenata i povećanje obima prenesenog programskog sadržaja. Primjena metode zahtjeva obimnu pripremu nastave za koju se moraju osigurati sljedeći uvjeti: - izrada handout-a po programskim nastavnim jedinicama, koji su dostupni studentima prije početka nastave (na VŠTM studenti handout-e mogu kupiti u skriptarnici ili skinuti sa web stranice). - računalne prezentacije teoretskog sadržaja nastavnici moraju imati pripremljene prije početka predavanja na kojem će se taj sadržaj iznositi, zbog čega je izvršeno opremanje svih predavaonica i kabineta multimedijalnom računalnom opremom koja je potrebna za provedbu ovakve vrste nastave. Kako se, kod handout-a, radi o pomoćnim nastavnim materijalima koji se nalaze na web stranicama Škole, pa su time i javno dostupni, potrebno je osigurati dovoljnu kvalitetu takvih nastavnih materijala. Mišljenjem Upravnog vijeća Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku 2002. godine, određeno je pokretanje stručnog projekta Multimedija u nastavi i započeo je proces izrade handout-a potrebne kvalitete. Kvaliteta handout-a kao nastavnih materijala osigurana je na način da su nastavne jedinice izložene u obliku stručnih radova namijenjenih nastavi koji moraju proći recenziju kompetentnih poznavatelja nastavnog sadržaja. Na taj način osiguran je potreban nivo kvalitete handout-a kao stručnih radova nastavnika namijenjenih nastavi. Za dio programskog sadržaja za koji se primjenjuje "case" metoda u nastavi potrebno je, prije početka nastave, izraditi pomoćne nastavne materijale (protokole) primjera (slučajeva, projekata) iz prakse, koji će se iznositi na predavanjima, i koji su dostupni studentima prije početka predavanja u skriptarnici i na web stranicama Škole. Temeljni cilj koji se postiže primjenom ovako kombinirane metode održavanja nastave je osiguranje aktivnog sudjelovanja studenata tijekom predavanja. Izvedba seminara i vježbi sastoji se od pripreme, provjere i ocjenjivanja izrade seminarskih radova iz pojedinih nastavnih cjelina. Na seminarima i vježbama studenti su podijeljeni u grupe od 15 studenata, nazočnost studenata na seminarima i vježbama je obvezatna, a kroz sadržaj zadanih seminarskih radova u okviru svake seminarske grupe osigurana je pokrivenost cijelog nastavnog sadržaja seminarskim radovima. Na seminarima i vježbama studenti obvezno kolokviraju (polažu kolokvij) sadržaj seminarskog rada, pri čemu je kolokviju, obrani seminarskog rada, na seminarima i vježbama obvezna nazočnost svih članova studentske grupe. Primjenom ove metode organizacije i provedbe seminara osigurava se aktivno sudjelovanje studenata i osigurava se pregled programskog sadržaja kolegija iz perspektive seminara i vježbi. Obrana seminarskog rada, polaganje kolokvija, za većinu kolegija realizira se putem primjene računalnih prezentacija koje student izrađuje kao integralni dio seminarskog rada.

13

3.2.2 Proračun ECTS bodovne vrijednosti kolegija Primjena ECTS bodovnog sustava započela je na Visokoj školi akademske 2000/2001 godine. Tijekom četiri godine sustavno su analizirani rezultati koje su studenti pokazivali na ispitima, te ovisnost postignutih rezultata studija značajnijih kolegija o stupnju realizacije stručnih projekata koji su pokrenuti s ciljem poboljšanja rezultata. Uočen je bitan napredak primjenom računalnih prezentacija handout-a i protokola vježbi. Dostupnost nastavnih materijala na web stranicama dodatno je unaprijedila studij. Dobri postignuti rezultati razlog su primjene načina održavanja predavanja, seminara i vježbi kako je navedeno u 3.2.1. Analiza uspješnosti nastave omogućila je definiranje koeficijenata (Ci) koji su upotrijebljeni pri proračunu ECTS bodovne vrijednosti. Težina kolegija izražena u ECTS kreditnim bodovima prilikom izrade ovoga prijedloga programa studija određena je na način da su u proračun uzeti slijedeći elementi: C1. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom metode „ex cathedra“ (EC) računa se tako da jedan sat predavanja odgovara jednom satu opterećenja studenta;

C2. vrijeme predavanja u satima utrošeno primjenom „case“ (CB) metode računa se tako da jedan sat predavanja odovara 1,5 sati opterećenja studenta; C3. vrijeme seminara (S1) utrošeno na izlaganje asistenta o načinu pripreme i izrade seminarskog rada računa se tako da jedan sat seminara odgovara jednom satu opterećenja studenta;

C4. vrijeme za polaganje kolokvija (K1) svih studenata seminarske grupe računa se tako da 1 sat prezentacije seminarskog rada na kolokviju odgovara jednom satu opterećenja studenta;

C5. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada za teorijske programske (S2) sadržaje (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 20 sati opterećenja studenta;

C6. vrijeme za izradu seminarskog rada za stručne programske sadržaje (S3) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 25 sati opterećenja studenta;

C7. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao projekta (P) (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 35 sati opterećenja studenta;

C8. vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada kao informatičkog projekta (IP) ili dijela informatičkog projekta (što uključuje i izradu PowerPoint prezentacije) računa se kao 40 sati opterećenja studenta;

14

C9. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada za teorijske i stručne programske sadržaje računa se kao 5 sati opterećenja studenta;

C10. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (uključujući i pripremu izlaganja) iz seminarskog rada kao projekta, informatičkog projekta i dijela informatičkog projekta računa se kao 10 sati opterećenja studenta;

C11. vrijeme potrebno za pripremu kolokvija iz matematike, statistike, numeričkih metoda, simulacija, ekonometrije i sl. (K4) računa se kao 30 sati opterećenja studenta.

C12. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem lakših nastavnih materijala (E1) (namjenska skripta) opterećenje studenta računa se kao 12 stranica po satu učenja;

C13. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem težih nastavnih materijala (E2) (knjige i zbirke primjera) opterećenje studenta računa se kao 8 stranica po satu učenja; C14. vrijeme potrebno za pripremu ispita korištenjem nastavnih materijala na stranom jeziku (E3) opterećenje studenta računa se kao 5 stranica po satu učenja;

C15. vrijeme potrebno za pripremu ispita koji uključuje rješavanje različitih zadataka (E4) (npr. matematika, statistika, računovodstvo, građa računala) opterećenje studenta računa se prema posebnoj procjeni predmetnog nastavnika.

Proračun bodovne vrijednosti kolegija prikazan je integriranoj tablici za svaki kolegij prema sljedećoj relaciji: 25*ECTS = EC*(C1) + CB*1.5*(C2) + S1*(C3) + K1*(C4) + S2*(C5) + + S3*(C6) + P*(C7) + IP*(C8) + K2*(C9) + K3*(C10) + K4*(C11) + E1*(C12) + E2*(C13) + E3*(C14) + E4*(C15) Vremena za određivanje koeficijenata C12, C13, C14 i C15 određena su na temelju trogodišnjeg anketiranja uzorka studenata koji su položili odgovarajući ispit na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. 3.2.3 Provjera znanja i način polaganja ispita Stupanj stečenih kompetencija studijem nastavnog sadržaja svakog kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta izražava se završnom ocjenom koja se formira na usmenom ispitu a na temelju kontinuiranog ocjenjivanja studenta tijekom cijelog semestra. Za vrijeme predavanja "case" metodom, nastavnik i

15

asistent procjenjuju aktivan odnos i stupanj sudjelovanja studenta na predavanjima. Tijekom seminara i vježbi ocjenjuje se seminarski rad i obrana seminarskog rada putem prezentacije na kolokviju, izraženo kao ocjena kolokvija. Na ispitu se ocjenjuje ukupno znanje studenta kroz jedinstvenu ocjenu koja uključuje ocjenu sudjelovanja studenta na predavanjima, ocjenu seminara, projekata, kolokvija i ocjene prikazanog znanja na pismenom i usmenom ispitu. Određivanje ukupne ocjene stečenih kompetencija (learning outcome), u ovisnosti o bodovnoj vrijednosti kolegija i udjela sadržaja aktivnosti definirano je kroz šest shema formiranja završne ocjene AS1, AS2, AS3, AS4, AS5 i AS6 prema tablici T3.3 Tablica T3.3 Sheme bodovanja nastavnih aktivnosti za formiranje završne ocjene kolegija

Shema određivanja broja bodova Oznaka Nastavna aktivnost

AS1 AS2 AS3 AS4 AS5 AS6

L Predavanja 10 10 10 10 10 10 1S Jedan seminarski rad i obrana 25 - - - - - 2S Dva seminarska rada i obrana - 30 - - - - P Stručni projekt i obrana - - 35 - - -

1C Jedan kolokvij - - - - - 30 2C Dva kolokvija - - - 40 - - WE Pismeni dio ispita 35 30 25 20 40 30 OE Usmeni dio ispita 30 30 30 30 50 30

Σ Ukupno 100 100 100 100 100 100

Tablica T3.4 Sustavi ocjenjivanja

Sustav ocjenjivanja

Ocjena

Broj bodova

izvrstan (5) > 90 vrlo dobar (4) > 77

dobar (3) > 64 dovoljan (1) 50

Hrvatski sustav

nedovoljan (1) < 50

A > 90 B > 80 C > 70 D > 60 E > 50

FX > 40

Anglosaksonski sustav

F < 40

16

3.2.4 Način kontrole kvalitete i uspješnosti nastave i pojedinih kolegija Uspješnost nastave u cjelini i kontrola kvaliteta nastave svakog kolegija provodi se na dva načina. Prvi način je anketiranje studenata prema anketnom upitniku prikazanom u tablici T3.13 (Izrađeno u suradnji s firmom Oskar d.o.o. Centar za razvoj i kvalitetu – Zagreb). Drugi način je primjenom statističke obrade rezultata koje studenti ostvaruju na ispitima. Anketiranjem studenata dobiva se uvid u stanje nastave pojedinog kolegija. Statističkom obradom rezultata svih studenata po godinama studija kontrolira se ujednačenost opterećenja studenata i odstupanje od odabrane statističke razdiobe. Tablica T3.5 Obrazac za anketiranje studenata

ANKETNI UPITNIK Kolegij

Datum Nastavnik

Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem, 2 – ne slažem se, 3 – prihvaćam, 4 – slažem se, 5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema održanoj nastavi kolegija prema sljedećim elementima nastavnog procesa. Organizacija nastave Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara 1 2 3 4 5 Nastava je redovita 1 2 3 4 5 Osigurana je sva potrebna oprema za nastavu 1 2 3 4 5 Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni 1 2 3 4 5 Nastava je pokrivena prezentacijama i primjerima 1 2 3 4 5 Sadržaj nastavnog programa Izbor tema je zadovoljio moja očekivanja 1 2 3 4 5 Količina dobivenih informacija je dovoljna 1 2 3 4 5 Redoslijed tema je prihvatljiv 1 2 3 4 5 Program čini logičnu cjelinu 1 2 3 4 5 Teme su aktualne i povezane su s praksom 1 2 3 4 5 Program je dobro dokumentiran primjerima 1 2 3 4 5 Sudjelovanje studenata u nastavi Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi 1 2 3 4 5 Nastavnik Djeluje stručno i sigurno 1 2 3 4 5 Izlaže razumljivo 1 2 3 4 5 U izlaganju djeluje uvjerljivo 1 2 3 4 5 Obradio je planiranu materiju 1 2 3 4 5 Asistent Djeluje stručno i sigurno 1 2 3 4 5 Izlaže razumljivo 1 2 3 4 5 U izlaganju djeluje uvjerljivo 1 2 3 4 5 Obradio je planiranu materiju 1 2 3 4 5 UKUPNA OCJENA NASTAVE 1 2 3 4 5 U nastavi mi se posebno svidjelo, posebno sam zadovoljan s: Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s:

17

Tablica T3.6 Obrazac za anketiranje studenata

ANKETNI UPITNIK – PROMOVENTI Studij i smjer

Modul Godina prvog upisa Datum

Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5 (1 – uopće se ne slažem, 2 – ne slažem se, 3 – prihvaćam, 4 – slažem se, 5 – u potpunosti se slažem) izrazite svoj stav prema završenom studiju temeljem ocjene sljedećih elemenata programa i nastavnog procesa studija. Organizacija studija Prostor za održavanje nastave u potpunosti odgovara potrebama 1 2 3 4 5 Nastava je bila redovita i u punom trajanju 1 2 3 4 5 Sva potrebna oprema za nastavu je bila dostupna i korištena 1 2 3 4 5 Pomoćni nastavni materijali (handouti i protokoli) su dostupni 1 2 3 4 5 Nastava je bila pokrivena prezentacijama i primjerima 1 2 3 4 5 Sadržaj nastavnog programa Izbor tema je suvremen i zadovoljio je moja očekivanja 1 2 3 4 5 Količina dobivenih informacija je dovoljna 1 2 3 4 5 Redoslijed tema je prihvatljiv 1 2 3 4 5 Program čini logičnu cjelinu 1 2 3 4 5 Teme su aktualne i povezane su s praksom 1 2 3 4 5 Program je dobro dokumentiran primjerima 1 2 3 4 5 Sudjelovanje studenata u nastavi Studenti su aktivno sudjelovali u nastavi 1 2 3 4 5 Opća ocjena nastavnika studijskog programa Djeluju stručno i sigurno 1 2 3 4 5 Izlažu razumljivo 1 2 3 4 5 U izlaganju djeluju uvjerljivo 1 2 3 4 5 Obradili su planiranu materiju 1 2 3 4 5 Izneseni primjeri su suvremeni i u skladu s potrebama. 1 2 3 4 5 UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 3 4 5 U studiju mi se posebno svidjelo, posebno sam zadovoljan / zadovoljna s: Posebno sam nezadovoljan / nezadovoljna s:

18

Tablica T3.7 Obrazac za anketiranje članova Alumni udruge

ANKETNI UPITNIK – ALUMNI Stručni naziv

Firma Radni staž Datum

Molimo da zaokruživanjem ocjena od 1 do 5, zaokruživanjem ponuđenih opcija (+ povećati, = zadržati istim, - smanjiti) ili označavanjem (x izbor), izrazite svoj stav prema završenom studiju temeljem ocjene glavnih grupa kolegija programa studija i studijskih sadržaja u cjelini sa stajališta praktične primjene znanja, te predložite promjenu zastupljenosti glavnih grupa kolegija u studijskom programu. Ocjena stečenog znanja iz glavnih grupa kolegija programa studija Ekonomija 1 2 3 4 5 Računovodstvo i financije 1 2 3 4 5 Menadžment 1 2 3 4 5 Matematika i statistika 1 2 3 4 5 Poslovna psihologija 1 2 3 4 5 Informatika 1 2 3 4 5 Pravo 1 2 3 4 5 Jezici 1 2 3 4 5 Mentorska praksa 1 2 3 4 5 Zastupljenost glavne grupe kolegija programa povećati (+), zadržati istim (=), smanjiti (-) Ekonomija + = - Računovodstvo i financije + = - Menadžment + = - Matematika i statistika + = - Poslovna psihologija + = - Informatika + = - Pravo + = - Jezici + = - Mentorska praksa + = - U radu pretežno koristim znanja stečena u okviru glavnih grupa kolegija (x) Ekonomija Računovodstvo i financije Menadžment Matematika i statistika Poslovna psihologija Informatika Pravo Jezici Mentorska praksa Druga znanja koja nisam stekao/stekla na studiju UKUPNA OCJENA STUDIJA 1 2 3 4 5 Komentar:

19

Tablica T3.8 Priprema podataka za analizu prolaznosti

ANALIZA PROLAZNOSTI

Kolegij: Ispitni rok: Datum: R I

Broj prijavljeniih studenata: Broj studenata koji su pristupili ispitu: Broj studenata kjoi nisu položili ispit: I. put II. put III. put IV. put Broj studenata koji su položili ispit: I. put II. put III. put IV. put (2) (3) (4) (5) (2) (3) (4) (5) (2) (3) (4) (5) (2) (3) (4) (5)

Sintetički indikator uspjeha = suma indeksa uspjeha broj studenata koji su položili ispit

Indeks uspjeha = ocjena na ispitu/broj izlazaka na ispit

20

3.2.6 Opis obveznih i izbornih kolegija diplomskog stručnog studija menadžmenta M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE ...............................................................................21 M12: POSLOVNA ETIKA ......................................................................................................23 M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT ..................................................................................25 M14: STATISTIKA..................................................................................................................27 M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA............................................................29 M21: MENADŽMENT KONFLIKATA..................................................................................31 M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE..............................................................33 M23: TEHNOLOGIJA PROMETA .........................................................................................35 M24: POSLOVNE SIMULACIJE............................................................................................37 M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO.................................................................................40 M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE .............................43 M33: MENADŽMENT RIZIKA..............................................................................................45 M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA..................................................................................47 M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT................................................................................49

21

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M11: PSIHOLOGIJA ZA MENADŽERE

Sati nastave Godišnje Tjedno ECTS

Ukupno 60 4 Predavanja 45 3 Seminari 15 1 Vježbe - -

6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a; drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade, prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara, te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Kroz teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija, protokola primjera seminara. U pripremi, izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): 10 bodova Seminarski rad i obrana (1S): 25 bodova Pismeni dio ispita (WE): 35 bodova Usmeni dio ispita (OE): 30 bodova ∑ 100 bodova Programski sadržaj: Međuljudski odnosi (priroda međuljudskih odnosa, važnost socijalne percepcije u ostvarivanju međuljudskih odnosa, komponente međuljudskih odnosa – verbalna i neverbalna ekspresija, samootkrivanje, asertivnost, aktivno slušanje, empatija, pravila komunikacije). Stavovi i važnost stavova za ponašanje (formiranje stava, komponente stava i njihova uloga u ponašanju, mehanizmi koji utječu na promjenu stava). Stereotipi i predrasude , utjecaj stereotipa i predrasuda na međuljudsku interakciju). Oblici socijalnog ponašanja (prosocijalno ponašanje,

22

agresivno ponašanje, socijalna inhibicija, formiranje i uloga u međuljudskim odnosima. Moral (teorije razvoja morala). Socijalne vještine kao temelj međuljudskim odnosima (formiranje socijalnih vještina i njihova uloga u komunikaciji, socijalna kompetencija). Sukob i nenasilno rješavanje sukoba. Obvezna literatura: Penington, D., Osnove socijalne psihologije, naklada Slap, Jastrebarsko, 1997. Dodatna literatura: Pearsons, J. C., Spitsberg, B. H., Interpersonal Communication - Concepts, Components, and Contexts, W.M.C. Brown Publishers, USA., 1990. Petronio, S., Alberts, J. K., Hecht, M. L., Buley, J., Conteporary Perspectives on Interpersonal Communication, Brown & Benchmark, Oxford, 1993. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): 23 sata Predavanje (CB) (C2): 22 * 1,5 = 33 sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 10 sati Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 5 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): 54 sata ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost s prirodom međuljudskih odnosa, faktorima koji te odnose uvjetuju i svim onim fenomenima koje susrećemo u odnosu pojedinac-pojedinac i odnos pojedinac – grupa.

23

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M12: POSLOVNA ETIKA



6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a; drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade, prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. Kroz teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija, protokola primjera seminara. U pripremi, izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): 10 bodova Seminarski rad i obrana (1S): 25 bodova Pismeni dio ispita (WE): 35 bodova Usmeni dio ispita (OE): 30 bodova ∑ 100 bodova Programski sadržaj: Definiranje i objašnjavanje poslovne etike. Deskriptivna, normativna etika te suvremene poslovne etičke teorije. Poslovna načela: Etička načela – Kant i suvremena etika; načelo Principien Lehre – Etički pozitivizam; Adam Smith, klasika i neoklasika sa stanovišta poslovanja u etici. Kodeksi, zakoni, prava te objektivno pisana pravila etičkog ponašanja u poslovanju. Ljudska prava, zaštita ljudskih prava, profesionalni kodeksi, stakeholder etika – etika subjektivno i objektivno zainteresiranih sudionika organizacije, shareholderi – dionička etika – etika objektivnih vlasničkih interesa te odgovarajućih pravila i kodeksa. Norme i

24

bonton, etika neformalnih i često nepisanih pravila, pridržavanje i nepridržavanje tradicije, bonton etika, bonton na radnom mjestu, etika u komuniciranju, etika i protokol, etika sastanaka, poslovnih susreta, predstavljanja. Obvezna literatura: Bebek, B., Kolumbić, A., Poslovna etika, Sinergija, Zagreb, 2000. Pennington, D., Osnove socijalne psihologije, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997. Dodatna literatura: Pearsons, J. C., Spitzberg, B. H., Interpersonal Communication-Concept, Components, and Contexts, WM. C. Brown Publishers, USA, 1990. Jandt, F., Intercultural Communication, Sage Publications, London, 2002. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): 23 sata Predavanje (CB) (C2): 22 * 1,5 = 33 sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 10 sati Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 5 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): 54 sata ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 (C1) + 22 * 1.5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: upoznatost sa teorijom i praksom suvremene poslovne etike u zemlji i svijetu, te shvaćanje i prihvaćanje etičkih načela poslovanja, kao i primjena istih na radnom mjestu.

25

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M13: OPERACIJSKI MENADŽMENT



6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a; drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade, prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara, te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Kroz teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija, protokola primjera seminara. U pripremi, izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): 10 bodova Seminarski rad i obrana (1S): 25 bodova Pismeni dio ispita (WE): 35 bodova Usmeni dio ispita (OE): 30 bodova ∑ 100 bodova Programski sadržaj: Uvod u operacijski menadžment. Konkurentnost i operacijska strategija. Razvoj novog proizvoda. Projekt menadžment: informacijska tehnologija i operacijski menadžment, procesi proizvodnje i pružanja usluga. Financijske analize u operacijskom menadžmentu: ocjenjivanje procesa i analiza, upravljanje kvalitetom, statističke metode kontrole kvalitete. Lociranje i planiranje kapaciteta objekta, nacrt objekta, menadžersko predviđanje, pitanja ljudskih resursa u operacijskom menadžmentu, mjerenje performanci rada, upravljanje linijom

26

čekanja, teorija nizova, utvrđivanje rokova, upravljanje lancem nabave, pravovremeni sustavi, agregatno planiranje. Obvezna literatura: Davis, M., Aquilano, N. J., Chase, R. B., Fundamentals of Operations Management, 4/e, McGrow Hill, 2003. Dodatna literatura: Stevenson, W. J., Operations Management, McGrow Hill, 2005. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): 23 sata Predavanje (CB) (C2): 22 * 1,5 = 33 sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 10 sati Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 5 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3/E4) (C13/C14/C15): 54 sata ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14/C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su: uvođenje studenata u osnove procesa upravljanja i kontroliranja cijelog niza operacija, s procesima razvijanja i uvođenja novih proizvoda i usluga na tržište, donošenjem odluka o izboru lokacije i kapaciteta poslovnih objekata, pa sve do korištenja suvremenih kvantitativnih aplikacija.

27

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M14: STATISTIKA

Sati nastave Godišnje Tjedno ECTS Ukupno 75 5 Predavanja 45 3 Seminari - - Vježbe 30 2

6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): 10 bodova Dva kolokvija (2C): 40 bodova Pismeni dio ispita (WE): 20 bodova Usmeni dio ispita (OE): 30 bodova ∑ 100 bodova Programski sadržaj: Programska potpora za statističku analizu podataka i modela. Tablični kalkulator i njegove analitičke funkcije. Uvod u programski paket SAS i StatMaster. Baze podataka i drugi informacijski sustavi za pribavljanje podataka o gospodarskim i poslovnim procesima. Vrste podataka s obzirom na izvor: primarni i sekundarni. Kakvoća podataka. Statističke definicije odabranih gospodarskih varijabli. Metoda glavnih komponenti. Faktorska analiza. Diskriminacijska analiza. Multivarijatna analiza varijance i kovarijance. Primjene u ekonometriji, marketingu i drugim područjima. Modeli vremenskih serija i prognostički modeli. Stacionarni stohastički procesi. Autokorelacijska funkcija i funkcija parcijalne autokorelacije. ARIMA (p,d,q) modeli i njihova primjena u prognoziranju. Pojam VAR modela. Design uzoraka iz konačnih skupova (anketne metode). Dijagram toka istraživanja pomoću uzorka. Stratificirani i drugi složeniji designi. Primjene u istraživanju tržišta i drugim područjima.

28

Obvezna literatura: Šošić, I., Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb, 2004. Priručnici za programsku potporu SAS, StatMaster, LOTUS, EXCEL Dodatna literatura: Newbold, P., Statistics for Business and Economics, Englewood Cliffs: Prentice Hall, 1997. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): 17 sati Predavanje (CB) (C2): 28 * 1,5 = 42 sata Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): 10 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): 30 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): 31 sat ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 17 (C1) + 28 * 1.5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 30 (C13) + 31 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: svladavanje temeljnih metoda i postupaka statističke analize potrebnih za samostalnu operativnu statističku analizu slučajeva iz realne poslovne prakse.

29

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M15: METODE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA



6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a; drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade, prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. Kroz teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija, protokola primjera seminara. U pripremi, izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): 10 bodova Seminarski rad i obrana (1S): 25 bodova Pismeni dio ispita (WE): 35 bodova Usmeni dio ispita (OE): 30 bodova ∑ 100 bodova Programski sadržaj: Pojam i definicija znanstvenog istraživanja, koncept, provedba, projekt. Hipoteza, postavljanje hipoteze. Opažanje pojava, eksperimentalna analiza. Dinamička analiza. Simulacija, eksperimentalno modeliranje. Planiranje i izvođenje istraživanja. Statistička obrada rezultata, odabir statistički značajnih, referentnih rezultata, prikaz rezultata istraživanja. Značaj kontrolnog eksperimenta. Pisanje znanstvenog rada. Prezentacija znanstvenog rada, publikacija, znanstveno priopćenje, plakat, prezentacija rada na znanstvenim skupovima. Citiranost.

30

Obvezna literatura: Kniewald, J., Metodika znanstvenog rada, Multigraf, Zagreb, 1993. Zelenika, R., Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Rijeka, 2000. Žugaj, M., Metodologija znanstvenoistraživačkog rada, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 1997. Dodatna literatura: Žugaj, M., Osnove znanstvenog i stručnog rada, Ekonomski fakultet Zagreb, Samobor, 1989. Ivanović, Z., Metodologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Hoteljerski fakultet u Opatiji, Opatija, 1996. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): 23 sata Predavanje (CB) (C2): 22 * 1,5 = 33 sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): 2* 20 = 40 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 2 * 5 = 10 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): 39 sati ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 2 * 20 (C5) + 2 * 5 (C11) + 39 (C13) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja omogućavaju sudjelovanje u radu istraživačkih timova i samostalnu provedbu jednostavnijih istraživanja, samostalno pisanje znanstvenih i stručnih radova i izlaganje istih na znanstvenim skupovima te objavljivanje radova u znanstvenoj i stručnoj periodici.

31

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M21: MENADŽMENT KONFLIKATA


6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Programski sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se primjeri strategija, taktika i tehnika poslovnog pregovaranja izvode "case" metodom. Vježbe obuhvaćaju pripremu izrade i obrane dva seminarska rada, rješavanje različitih konfliktnih situacija poslovanja pri čemu se primjenjuju tehnike rješavanja konflikata, analiza slučajeva i testovi procjene i samoprocjene uspjeha. Nastava se izvodi uz pomoć računalnih prezentacija. Nastava se izvodi kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): 10 bodova Dva kolokvija (2C): 40 bodova Pismeni dio ispita (WE): 20 bodova Usmeni dio ispita (OE): 30 bodova ∑ 100 bodova Programski sadržaj: Početak i razvoj sukoba, uzroci. Posredovanje, uključivanje treće strane, izbor medijatora, uloga medijatora, procjena i povećanje interesa sudionika u rješenju problema kroz medijaciju, postavljanje pravila za poboljšanu komunikaciju, vođenje sudionika tijekom zajedničkih sastanaka, pomoć sudionicima sukova u planiranju budućih interakcija. Aktivno slušanje, percepcija. Vođenje sudionika vještinama pregovaranja, shvaćanje drugih, umijeće razgovora, zahtjev za

32

jasnoćom, strpljivost, zadržavanje integriteta, izbjegavanje pretpostavljanja i zloće, procjene drugih, kontrola emocija, priznavanje grešaka i ispričavanje, razumijevanje vremenskog okvira, podjela većih pitanja u manja, odjeljivanje problema od samosvijesti, izbjegavanje prijetnje i manipulativne taktike, efektivna upotreba humora, fokusiranje na problem a ne na rješenje, definiranje rješenja temeljenih na interesima, odbacivanje slabih rješenja, osjetljivost na kulturološke barijere (zajedničke značajke svih ljudi, kulturološke i ideološke razlike). Obvezna literatura: Billikopf, G. E., Helping others resolve differences, The Regents of the University of California, 2004. Winslade, J., and Monk, G., Narrative Mediation: A New Approach to Conflict Resolution, Jossey-Bass Publishers, San Francisco, 2000. Dodatna literatura: Nichols, M. P., The Lost Art of Listening: How Learning to Listen Can Improve Relationships, The Guilford Press, New York, 1995. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): 19 sati Predavanje (CB) (C2): 26 * 1,5 = 39 sati Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 10 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 2 * 5 = 10 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E3) (C14): 67 sati ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 7 19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 2 * 5 (C11) + 67 (C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencija je sposobnost posredovanja u konfliktima. Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kologija su: rješavanje sukoba trećih strana, posredovanjem uz korištenje tehnika aktivnog slušanja, planiranja, fokusiranja na problem i rješavanja kulturoloških i ideoloških razlika.

33

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M22: INOVACIJE I TEHNOLOŠKE STRATEGIJE



6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a; drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade, prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. Kroz teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija, protokola primjera seminara. U pripremi, izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): 10 bodova Seminarski rad i obrana (1S): 25 bodova Pismeni dio ispita (WE): 35 bodova Usmeni dio ispita (OE): 30 bodova ∑ 100 bodova Programski sadržaj: Inovacije, inovacijsko društvo, značaj inovacija u gospodarstvu. Izvori i vrste inovacija. Proces inovacija. Kreativnost i razvoj kao izvor inovacija. Inventivnost. Tehnike stvaranja ideje, brainstorming. Predviđanje tehnoloških promjena. Generičke tehnologije i inovacije. Tehnološki razvoj i multikulturalni menadžment. Kreativno mišljenje. Kontrola i upravljanje kvalitetom, kontrolni sustavi, kontrola rezultata istraživanja i razvoja, ISO standardi, informacija i kvaliteta. TQM. Istraživačko razvojni projekti. Racionalno korištenje vremena. Upravljanje resursima.

34

Obvezna literatura: Srića, V., Kako postati pun ideja – menadžeri i kreativnost, MEP Consult, Zagreb, 2003. Drucker, P. F., Inovacije i poduzetništvo, Globus, Zagreb, 1999. Dodatna literatura: Baračkai, Z., Velencei, J., ... i u e-doba odlučuje čovjek, Sinergija, Zagreb, 2004. Deželjin, J. i sur., Poduzetnički menadžment (poglavlje II i IV), Alinea, Zagreb, 1999. Walker, Ch. R., Moderna tehnologija i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1991. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): 23 sata Predavanje (CB) (C2): 22 * 1,5 = 33 sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 10 sati Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (P) (C7): 35 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): 10 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): 34 sati ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 35 (C7) + 10 (C12) + 34 (C13) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja ovog kolegija studentima omogućava organiziranje, razvoj i implementaciju inovativnih i kreativnih procesa, primjenu kvantitativnih i kvalitativnih metoda i instrumentarija u odabiru tehnoloških strategija u upravljanju i razvoju poduzeća.

35

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M23: TEHNOLOGIJA PROMETA

Sati nastave Godišnje Tjedno ECTS Ukupno 60 4 Predavanja 45 3 Seminari 15 1 Vježbe - -

6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): 10 bodova Dva kolokvija (2C): 40 bodova Pismeni dio ispita (WE): 20 bodova Usmeni dio ispita (OE): 30 bodova ∑ 100 bodova Programski sadržaj: Temeljne značajke tehnologije prometa kao verificirane znanstvene discipline. Prometna infra- i suprastruktura. Prijevozni podsustavi u cestovnom, željezničkom, vodnom (pomorskom, riječno-kanalsko-jezerskom), zrakoplovnom i poštansko-telekomunikacijskom prometu. Primjena kvantitativnih metoda i simulacije u planiranju prijevoznih kapaciteta. Određivanje prijevozne potražnje. Tržišna segmentacija prometne ponude. Modeliranje ponude. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske. Obvezna literatura: Čavrak, V., Ekonomika prometa, Politička kultura, Zagreb, 1999. Baričević, H., Promet u turizmu, Visoka škola za turizam, Šibenik, 2002. Dodatna literatura: Padjen, J., Prometna politika Hrvatske, Masmedia, Zagreb, 2003.

36

Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): 19 sati Predavanje (CB) (C2): 26 * 1,5 = 39 sati Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 10 sati Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 5 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): 52 sata ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 52 (C13)= 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem sadržaja ovog kolegija su: razumijavanje sustava transporta u poslovnoj primjeni, temeljne zakonitosti ekonomike prometa i transporta i integralni sustav multimodalnog transporta.

37

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M24: POSLOVNE SIMULACIJE


Ukupno 75 5 Predavanja 45 3 Seminari - - Vježbe 30 2

6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): 10 bodova Dva kolokvija (2C): 40 bodova Pismeni dio ispita (WE): 20 bodova Usmeni dio ispita (OE): 30 bodova ∑ 100 bodova Programski sadržaj: Osnovne ideje simulacije: simulacijsko modeliranje; modeliranje i računala.;simulacija u donošenju odluka; podjele simulacijskih modela; tipovi simulacijskih modela. Izgradnja simulacijskih modela: osnovni pojmovi simulacije diskretnih događaja; struktura računarskih alata za simulaciju diskretnih događaja; konceptualni simulacijski modeli; dijagrami ciklusa aktivnosti. Strategije izvođenja simulacije: mehanizmi pomaka vremena; simulacijske strategije; trofazna strategija simulacije. Simulacijski softver arena: kriteriji izbora simulacijskog softvera; razvojne tendencije simulacijskog softvera; osnovni koncepti, način modeliranja, izvođenja simulacijskih eksperimenata i njihova analiza; modeliranje i simulacija nekoliko jednostavnih problema sa softverom Arena. stvaranje povjerenja u simulacijske modele: verifikacija računarskog modela; vrednovanje konceptualnog modela. generiranje uzoraka: generiranje slučajnih brojeva; linearni kongruentni generatori.; testiranje generatora slučajnih brojeva; slučajne varijable i njihovo generiranje. analiza

38

ulaznih podataka: hipoteze o porodici razdioba; procjena parametara razdioba.; testovi slaganja. planiranje simulacijskih eksperimenata: dizajn simulacijskih eksperimenata; tehnike redukcije varijance. analiza izlaza simulacijskih eksperimenata: analiza izlaznih podataka jednog sistema; usporedba alternativnih sistema. osnovne ideje sistemske dinamike: sistemi s povratnom vezom; pristup sistemske dinamike; dijagrami uzročnih petlji; dijagrami toka. simulacija sistemske dinamike i jezik DYNAMO: računarski modeli sistemske dinamike. osnovne naredbe jezika dynamo. modeli procesa odlučivanja. upravljanje nivoom zaliha u poduzeću. Obvezna literatura: Laguna, M., Marklund, J., Business Process Modelling, Simulation and Design, Prentice Hall, 2004. Čerić, V., Simulacijsko modeliranje, Školska knjiga, Zagreb, 1993. Kelton, D. W., Simulation Modeling and Analysis, 3rd Edition, McGraw Hill, 2000. Dodatna literatura: Warren, K., Competitive Strategy Dynamics, John Wiley&Sons LTD, England, 2002. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): 19 sati Predavanje (CB) (C2): 26 * 1,5 = 39 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): 10 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 2 * 10 = 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): 28 sati ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 10 (C9) + 20 (C10) + 2 * 10 (C11) + 20 (C13) + 28 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije:

39

Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija poslovne simulacije su osposobljenost za rad sa programskim paketima za simuliranje, izrada modela poslovnih procesa i interpretacija simulacije.

40

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M27: SOFTVERSKO INŽENJERSTVO


6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): 10 bodova Dva kolokvija (2C): 40 bodova Pismeni dio ispita (WE): 20 bodova Usmeni dio ispita (OE): 30 bodova ∑ 100 bodova Programski sadržaj: Uvod. Ciljevi softverskog inženjerstva. Faze u razvojnom ciklusu softvera: specifikacija, projektiranje, implementacija, testiranje, održavanje. Ljudski faktori u softverskom inženjerstvu. Planiranje i vođenje razvojnih projekata. Specifikacija softvera. Općenito o specifikaciji. Modeliranje sustava. Definiranje i specificiranje zahtjeva. Provjeravanje valjanosti zahtjeva pomoću prototipa. Formalne metode za specifikaciju, algebarske i one zasnovane na drugim matematičkim modelima. Projektiranje (design) softvera. Općenito o projektiranju: "top-down" pristup. Dijelovi projekta: korisnici, ciljevi, projektni tim, resursi, rokovi, mjerenja uspješnosti, okruženje, dokumentacija, komunikacije. Okruženje: definicija korisnika i suradnja s njima, sponzori, financijeri, projektanti, izvođači. Postavljanje ciljeva: definiranje potreba korisnika, SMART ciljevi. Projektni tim. Dinamika i rokovi. Mjera kvalitete. Objektno orjentirano programiranje. Funkcionalno orjentirano programiranje. Oblikovanje sučelja sustava s korisnikom. Osiguranje kvalitete kod projektiranja.

41

Implementacija, testiranje i održavanje softvera. Razvoj programa, stil programiranja. Prenošljivost i ponovna upotrebljivost programa. Alati i radne okoline za programiranje. Testiranje pojedinih programa i sustava u cjelini. Održavanje sustava i upravljanje konfiguracijom. Dokumentacija sustava. Koordinacijski mehanizmi. Resursi. Softverski projekti: posebnosti. Obvezna literatura: Sommerville, S. I., Software Engineering, 6th Edition, Addison-Wesley, Wokingham 2000. Finkelstein, A., The Future of Software Engineering, IEEE Computer Society, 2000. Dodatna literatura: Pont, M. J., Software Engineering with C++ and CASE Tools, Addison-Wesley, Harlow 1996. S.R.Schach, Classical and Object-Oriented Software Engineering, With UML and C++, 4th Edition, McGraw-Hill, New York 1999. Pressman, R. S., Software Engineering: A Practitioner's Approach, Fifth Edition, McGraw-Hill, New York 2000. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): 17 sati Predavanje (CB) (C2): 28 * 1,5 = 42 sata Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): 5 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): 10 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E1) (C12): 2 * 10 = 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E3) (C14): 56 sati ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 17 (C1) + 28 * 1,5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 2 * 10 (C12) + 56 (C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije:

42

Kompetencije stečene studijem programskog sadržaja kolegija su u razumijevanju ciklusa razvoja sustava, testiranju sustava i komponenti sustava, održavanje sustava i dokumentacije sustava.

43

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M31: KVANTITATIVNE METODE ZA POSLOVNO ODLUČIVANJE


6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (40%) izlaže se metodom "ex cathedra", dok se preostali dio programskog sadržaja kolegija izvodi "case" metodom gdje se prikazuju slučajevi koji ilustriraju teoretsku nastavu. Vježbe obuhvaćaju rješavanje karakterističnih grupa zadataka kao pripremu za kolokvije. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS4): Stečeno znanje provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem na vježbama i polaganjem dva kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): 10 bodova Dva kolokvija (2C): 40 bodova Pismeni dio ispita (WE): 20 bodova Usmeni dio ispita (OE): 30 bodova ∑ 100 bodova Programski sadržaj: Uvod u modele poslovnog odlučivanja.(proces odlučivanja, modeli odlučivanja). Statistički modeli poslovnog odlučivanja.(odlučivanje u uvjetima rizika i neizvjesnosti). Poslovne prognoze. (definicije i kategorizacije poslovnih prognoza, modeli prognoza, statističke prognoze na bazi vremenskih serija, prognoze stanja, specifične metode - ankete o očekivanjima). Modeli analize troškova i zaliha. (deterministički modeli - nije dopušten nedostatak robe na zalihi; stohastički modeli - roba koja gubi na vrijednosti, troškovi po količini i vremensko kašnjenje kod snabdijevanja). Linearno programiranje. (problemi linearnog programiranja, problemi transporta i distribucije). Analiza osjetljivosti.(motivacija za analizu osjetljivosti). Specijalni problemi. (problem transporta, problem asignacije, problem trgovačkog putnika, optimalizacija koeficijenata ekonomičnosti, produktivnosti, rentabilnosti.). Obvezna literatura:

44

Kalpić, D., Mornar, V., Operacijska istraživanja, DRIP, Zagreb, 1996. Babić, Z., Linearno programiranje, Sveučilište u Splitu, Split, 1991. Dodatna literatura: Render B. et. Al.: Quantitative Analysis for Management. 8th Edit., Prentice Hall, New York, 2003. Chiang, A. C., Osnovne metode ekonomije, MATE, Zagreb, 1994. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): 19 sati Predavanje (CB) (C2): 26 * 1,5 = 39 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K2) (C9): 5 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K3) (C10): 10 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 30 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2) (C13): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E4) (C15): 26 sati ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 19 (C1) + 26 * 1,5 (C2) + 5 (C9) + 10 (C10) + 30 (C11) + 20 (C13) + 26 (C15) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija omogućava rješavanje različitih problema (problemi transporta, problemi asignacije, problemi trgovačkih putnika, optimalizacija zaliha, optimalizacija rentabilnosti) koji se mogu prikazati kao određeni deterministički problemi matematičkog programiranja.

45

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M33: MENADŽMENT RIZIKA


6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a; drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade, prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara, te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Kroz teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija, protokola primjera seminara. U pripremi, izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): 10 bodova Seminarski rad i obrana (1S): 25 bodova Pismeni dio ispita (WE): 35 bodova Usmeni dio ispita (OE): 30 bodova ∑ 100 bodova Programski sadržaj: Pregled rizika i menadžmenta rizika. Uvod u rizik i neizvjesnost. Uvod u proces menadžmenta rizika. Razlozi za primjenu menadžmenta rizika u organizacijama. Razumijevanje troškova rizika. Maksimiziranje vrijednosti tvrtke. Mjerenje rizika i financiranje. Mjerenje rizika. Predviđanje. Raspodjela i razlikovanje rizika. Kontrola gubitka. Odlučivanje o zadržavanju/smanjenju razine rizika. Alternative Risk Transfer (ART). Osiguravajuća društva za poslovne rizike (Captives). Ugovori, ozljede na poslu, pravna odgovornost. Zakonska odgovornost za ozljede.

46

Problemi rizika odgovornosti i njihov menadžment. Komercijalni ugovori o osiguranju. Odštete radnicima i ozljede radnika. Korporacijska odgovornost prema trećim stranama. Obvezna literatura: Harrington, S. & Niehaus G., Risk Management and Insurance, 2nd edition, McGraw-Hill/Irwin, New York, 2004. Bešker, M., Autorizirana predavanja, VŠTM Dodatna literatura: Lam, J., Enterprise Risk Management: From Incentives to Controls, John Wiley & Sons Inc., New Jersey, 2003. Davidson Frame, J., Managing Risk in Organizations : A Guide for Managers, The Jossey-Bass Business & Management Series, 2003. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): 23 sata Predavanje (CB) (C2): 22 * 1,5 = 33 sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 25 sati Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 5 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): 39 sati ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 25 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 39 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: razumijevanje funkcije i prirode menadžmenta rizika sa financijskog stajališta, te razumijevanje načina na koji je menadžment rizika uklopljen u korporacijski proces odlučivanja.

47

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA


6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a; drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade, prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti. Kroz teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija, protokola primjera seminara. U pripremi, izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): 10 bodova Seminarski rad i obrana (1S): 25 bodova Pismeni dio ispita (WE): 35 bodova Usmeni dio ispita (OE): 30 bodova ∑ 100 bodova Programski sadržaj: Predmet i zadaci upravljanja troškovima. Uloga troškova u upravljačkom procesu. Računovodstvo troškova kao instrument upravljanja troškovima. Obračun troškova po poslovima. Obračun troškova po procesima. Strateški pristup upravljanju troškovima. Analiza obujam-trošak-profit. Suvremene koncepcije troškova. Planiranje troškova. Upravljački sustavi kontrole troškova. Upravljanje troškovima u decentraliziranoj organizaciji. Informacijski sustav za upravljanje troškovima.

48

Obvezna literatura: Stenzel, C., Stenzel, J., Essentials of Cost Management, Wiley, 2002. Belak, V., Menadžersko računovodstvo, RRIF plus, Zagreb, 1995. Dodatna literatura: Cingula, M. i Klačmer, M., Pregled nekih metoda i postupaka upravljanja troškovima, RRIF, br. 8, Zagreb, 2003. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): 23 sata Predavanje (CB) (C2): 22 * 1,5 = 33 sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 10 sati Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 20 sati Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S3) (C6): 25 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 5 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): 34 sata ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 10 (C3) + 20 (C4) + 25 (C6) + 5 (C11) + 34 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija su: znanja za praktično upravljanje troškovima u poduzeću, a što podrazumijeva shvaćanje uloge upravljanja troškovima u povećanju efikasnosti poslovanja, stjecanje sposobnosti uspješnog planiranja troškova, upoznavanje s mogućnostima efikasne kontrole i korektivnih akcija, te korištenje informacijskih sustava u upravljanju troškovima.

49

VISOKA ŠKOLA ZA TURISTIČKI MENADŽMENT U ŠIBENIKU M35: STRATEGIJSKI MENADŽMENT


Ukupno 60 4 Predavanja 45 3 Seminari 15 1 Vježbe − −

6

Izvedba nastave: Predavanja se izvode kombiniranom ("ex cathedra"/"case") metodom. Teoretski nastavni sadržaj (50%) izlaže se metodom "ex cathedra" korištenjem računalnih prezentacija i handout-a; drugi dio predavanja izvodi se "case" metodom računalno prezentiranih analiza karakterističnih slučajeva i primjera koji ilustriraju teoretski sadržaj. Seminari obuhvaćaju pripremu izrade, prezentaciju i obranu seminarskog rada čime se vježbaju primjene tehnika kreativnosti i uvode osnove menadžerskih i poslovnih igara, te testove procjene i samoprocjene menadžerskih vještina. Kroz teme seminarskih radova, obrađen je cjelokupni teoretski sadržaj predmeta. Sve aktivnosti seminara temelje se na primjeni računalnih prezentacija, protokola primjera seminara. U pripremi, izradi i kolokviju obvezno sudjeluju svi studenti grupe. Provjera znanja i ocjenjivanje prema 3.2.3 (AS1): Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave dijela sadržaja kolegija koji se izvodi "case" metodom, sudjelovanjem studenta u seminarima i polaganjem kolokvija. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao zajednička ocjena aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene kolokvija i ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ako student izostane s nastave više od 30% sati predavanja, gubi sve bodove koje donose predavanja pri formiranju konačne ocjene. Predavanje (L): 10 bodova Seminarski rad i obrana (1S): 25 bodova Pismeni dio ispita (WE): 35 bodova Usmeni dio ispita (OE): 30 bodova ∑ 100 bodova Programski sadržaj: Priroda i vrijednost strategijskog upravljanja. Dimenzije i formiranje strategija. Procesi i komponente modela strategijskog upravljanja i limiti. Definiranje misije poduzeća. Ciljevi i filozofija poduzeća. Javni imidž. Pristup zahtjevu odgovornosti poduzeća i društvena odgovornost poduzeća. Operativna okolina. Osnove oportunitetnih strategija. Industrijske analize. Formuliranje strategije. Evaluacija i strategijska značenja multinacionalnih kompanija. Razlozi internacionalizacije. Kompleksi multinacionalne okoline. Multinacionalno

50

strateško planiranje. Selekcija kritičnih varijabli i izvora signifikantnih informacija okoline. Integracija rezultata u strategiju management procesa. Formuliranje dugoročnih ciljeva i glavnih strategija. Glavne strategije. Selekcija dugoročnih ciljeva i setova glavnih strategija. Sekvence ciljeva i selekcija strategije. Strategijske analize i izbor. Operacionaliziranje strategije, godišnji ciljevi, funkcionalne strategije i poslovne politike. Razvoj funkcionalnih strategija. Institucionaliziranje strategije, strukture, vodstvo i kultura. Razmatranje vrsta strukture i povezivanje strukture u strategiju. Organizacijsko vodstvo i kultura. Strategijska kontrola, vođenje i vrednovanje strategije. Operacijski kontrolni sustavi i korištenje operativnih kontrolnih sustava. Sustavi nagrada. Obvezna literatura: Buble, M. i sur., Strategijski management, Ekonomski fakultet, Split, 1997. David, F., Strategic Management: Concepts and Cases, 10th Edition, Prentice Hall, 2005. Dodatna literatura: Deželjin, J. i sur., Poduzetnički menadžment, Sveučilište u Rijeci, Zagreb, 2002. Pomoćni nastavni materijali i oprema: Za izvedbu nastave osigurani su pomoćni nastavni materijali: handouti za teoretski dio predavanja koji se izvode metodom "ex cathedra" (dostupni u skriptarnici i na web stranicama), protokoli primjera koji se rade "case" metodom (dostupni u skriptarnici i na web stranicama). Oprema za održavanje nastave sadrži računalo, LCD projektor, SmartBoard, zaslon. Određivanje ECTS bodovne vrijednosti kolegija prema 3.2.2.: Predavanje (EC) (C1): 23 sata Predavanje (CB) (C2): 22 * 1,5 = 33 sata Vrijeme seminara utrošeno na izlaganje asistenta (S1) (C3): 5 sati Vrijeme za polaganje kolokvija (K1) (C4): 10 sati Vrijeme potrebno za izradu seminarskog rada (S2) (C5): 20 sati Vrijeme potrebno za pripremu kolokvija (K4) (C11): 5 sati Vrijeme potrebno za pripremu ispita (E2/E3) (C13/C14): 54 sati ∑ 150 sati Radno opterećenje za stjecanje 1 ECTS boda = 25 sati Broj ECTS bodova za kolegij = 150 / 25 = 6 23 (C1) + 22 * 1,5 (C2) + 5 (C3) + 10 (C4) + 20 (C5) + 5 (C11) + 54 (C13/C14) = 150 / 25 = 6 ECTS Kompetencije: Kompetencije stečene studiranjem programskog sadržaja kolegija strategijski menadžment omogućavaju definiranje misije, odgovornosti poslovnog sustava,

51

analize i strategije poslovnih aktivnosti. Omogućen je uvid u ciljeve, definiranje setova strategije i definiranje poslovne politike poslovnog sustava, koje se stvarno na nivou operativnog znanja mogu realizirati tek nakon dobre poslovne prakse.

52

3.3 Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata. Elementi za određivanje strukture i opterećenja studenata određeni su na temelju najvećeg dopuštenog opterećenja studenta svim aktivnostima od 40 sati tjedno tijekom 30 tjedana nastave u ljetnom i zimskom semestru i 14 tjedana konzultacija, pripreme ispita i polaganja ispita. Temeljem najvećeg opterećenja studenata u nastavi od najviše 22 sati tjedno za diplomski studij, opterećenja nastavom od 660 sati. Odnos opterećenja nastavom prema svim ostalim opterećenjima studenta iznosi 1.61. Ovakvim odnosima opterećena nastavom i ostalim obvezama studenta u studiju omogućen je završetak studija u predviđenom roku. 3.3.1 Struktura diplomskog stručnog studija menadžmenta Diplomski studij menadžmenta je jedinstveni studij bez smjerova i traje četiri semestra. Težina diplomskog studija menadžmenta je 120 ECTS kreditnih bodova u što je uključena izrada magistarskog rada. Udjel izbornih kolegija, određenih na temelju ECTS kreditnih bodova, diplomskog studija menadžmenta iznosi 65% što ukazuje na stvarnu samostalnost studenta u određivanju obrazovnog profila svog diplomskog studija. Najmanje radno opterećenje (teoretsko radno opterećenje studenta) koje je potrebno da se završi preddiplomski studij iznosi 3000 radnih sati ili oko 35 radnih sati studenta tjedno tijekom studija. 3.3.2 Ritam studiranja i obveze studenta Ritam studiranja diplomskog studija omogućava završetak diplomskog studija u roku od dvije godine koliko i traje diplomski studij. Kako se radi o dvogodišnjem studiju student diplomskog studija ne može prenijeti ni jedan ispit u sljedeću godinu studija. 3.3.3 Preduvjeti upisa pojedinog predmeta diplomskog stručnog studija Preduvjeti upisa kolegija diplomskog studija definirani su programskom jezgrom preddiplomskog studija. Za upis diplomskog studija potrebno je prethodno položiti ili upisati sve kolegije programskih jezgara preddiplomskog studija prema tablicama T1.1 i T1.2.

53

Tablica T3.14 Programski slijed predmeta

Kolegij Kolegiji koje treba prethodno položiti

1 2 Financijska matematika Matematika

Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Upravljanjem okolišem

Ekonomika neprofitnih organizacija Osnove ekonomije Upravljanje okolišem

Građa računala i operacijski sustavi Informatika Matematika

Osnove računovodstva

Matematika Financijska matematika Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo

Marketing Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava

Osnove programiranja C/C++/Visual C Matematika Informatika Operacijski sustavi

Menadžment Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo

Radno pravo Trgovačko pravo

Poslovna statistika Matematika Financijska matematika

Menadžersko računovodstvo Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Menadžment

Poduzetništvo

Osnove ekonomije Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Trgovačko pravo Radno pravo

Projektiranje i analiza informacijskih sustava

Matematika Informatika Građa računala i operacijski sustavi Osnove programiranja C/C++/Visual C

Poslovna organizacija

Menadžment Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Trgovačko pravo

Financijski menadžment

Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Osnove računovodstva Financijsko računovodstvo Osnove menadžmenta

Poslovno pregovaranje Poslovno komuniciranje

Baze podataka Matematika Informatika Operacijski sustavi Osnove programiranja C/C++/Visual C

54

Financijske institucije i tržišta Osnove ekonomije Osnove računovodstva Menadžersko računovodstvo Trgovačko pravo

Menadžment usluga

Trgovačko pravo Osnove ekonomije Osnove računovodstva Upravljanje okolišem Tehnologija hrane i pića Menadžment Poslovna organizacija

Upravljanje kvalitetom

Menadžment Upravljanje okolišem Ekonomika trgovačkih društava Osnove ekonomije Trgovačko pravo Poslovna organizacija Poslovna statistika Matematika Financijska matematika

Menadžment ljudskih resursa

Menadžment Radno pravo Trgovačko pravo Poslovna organizacija Ekonomika trgovačkih društava

Business Intelligence Osnove ekonomije Ekonomika trgovačkih društava Trgovačko pravo Menadžment

Menadžment turističke destinacije

Menadžment Trgovačko pravo Teorija i organizacija turizma Turističke agencije i turoperatori Upravljanje okolišem Marketing

Turističke agencije i turoperatori Osnove ekonomije Teorija i organizacija turizma Tehnologija hrane i pića

Poslovni informacijski sustavi Informatika 3.4. Popis predmeta koje studenti stručnog diplomskog studija menadžmenta mogu izabrati s drugih studija Studenti mogu na drugim studijima ili Visokim učilištima odabrati bilo koji kolegij neovisno od toga da li se radi o obveznim kolegijima studija, obveznim kolegijima smjera ili izbornim kolegijima. Kod zamjene izbornog kolegija studija ili smjera nekim drugim kolegijem studentu će se priznati mogućnost zamjene samo ako odabrani kolegij donosi jednako ili više kreditnih bodova nego zamijenjeni kolegij. Uz pretpostavku da je broj ECTS kreditnih bodova svakog kolegija u sustavu visokog obrazovanja RH određen na jednak način, studentu će se priznati isti broj kreditnih bodova koje je ostvario na drugom visokom učilištu za odslušani i položeni kolegij.

55

U tablici T3.15. navedeni su kolegiji koje student specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru, uz priznavanje pune vrijednosti ECTS kreditnih bodova, ali samo kao izborne kolegije, što znači da sve obvezne kolegije studija i obvezne kolegije smjera odsluša na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Tablica T3.15 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može izabrati s odjela Sveučilišta u Zadru

Odjel Kolegij Odjel za arheologiju Nacionalna arheologija

Turističke regije svijeta Osnove urbane geografije Prometna geografija Pomorska geografija

Odjel za geografiju

Ekonomske integracije u svijetu Poslovno komuniciranje Poslovna etika Etnologija i turizam Engleski jezik Talijanski jezik Njemački jezik Francuski jezik Ekonomika turizma

Odjel za informatologiju i komunikologiju

Management turističkih destinacija Avangarda i post moderna Fantastična umjetnost Figurativna umjetnost moderne i postmoderne

Odjel za povijest umjetnosti

Skulptura XX stoljeća Psihologijski aspekti Interneta Psihologija komuniciranja Kroskulturna psihologija Ispitivanje javnog mnijenja Socijalna patologija Privrženost kroz životni vijek Psihologija kreativnosti

Odjel za psihologiju

Psihologija socijalne pravde Sociologija kulture Sociologija politike Sociologija morala Odjel za sociologiju

Socijalna ekologija Odjel za engleski jezik i književnost

Jezik i kultura

Odjel za povijest Kulturna antropologija

56

Mediteranska kulturna povijest u 20 st.

Odjel za pomorstvo

Održavanje broda Multimodalni transport Sredstva pomorskog transporta Integralni transportni sustavi Ekonomika pomorstva Morska tehnologija Brodska terotehnologija Tereti u pomorskom prometu Poslovne simulacije

3.5. Popis kolegija specijalističkog diplomskog stručnog studija menadžmenta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku U tablici T3.16 navedeni su svi kolegiji stručnog preddiplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment koji se mogu slušati na stranom jeziku s navedenim stranim jezikom. Tablica T3.16 Kolegiji koje student stručnog diplomskog studija menadžmenta Visoke škole za turistički menadžment može slušati na stranom jeziku

Strani jezik Kolegij

Engleski

Psihologija za menadžere Menadžment konflikata Poslovne simulacije Operacijski menadžment Metode znanstvenog istraživanja Tehnologija prometa Softversko inženjerstvo

57

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova stručnog diplomskog studija menadžmenta Pripisivanje bodovne vrijednosti kolegijima koje studenti prenose sa drugih studija ili drugih visokih učilišta temelji se na istovrijednosti određivanja broja ECTS bodova na svim visokim učilištima u sustavu obrazovanja RH. Kod prijenosa kolegija koji su odslušani i položeni u inozemstvu, ako se u zemlji u kojoj je položen kolegij primjenjuje Bolonjski proces, ostvareni broj bodova se priznaje u cijelosti, ali samo do visine broja ECTS bodova koji ima izborni kolegij studija menadžmenta odjela koji se tim prijenosom zamjenjuje. Ako se želi zamijeniti neki od obveznih kolegija studija ili smjera potrebno je primijeniti sljedeći postupak. Kad student zamjenjuje jedan od obveznih kolegija studija ili jedan od obveznih kolegija smjera ili nekim kolegijem odgovarajućeg nastavnog sadržaja kojeg je slušao ili namjerava slušati na drugom visokom učilištu dužan je pribaviti dokaz o sukladnosti nastavnog sadržaja izabranog kolegija s nastavnim sadržajem obveznog kolegija studija ili smjera kojeg zamjenjuje. Ukoliko se nastavni sadržaji poklapaju najmanje 70% studentu će se priznati odslušani kolegiji na drugom visokom učilištu i time ostvareni broj ECTS kreditnih bodova. Ukoliko je poklapanje manje student je dužan odslušati i položiti razliku nastavnog sadržaja. 3.7. Način završetka studija Specijalistički diplomski stručni studij menadžmenta završava izradom diplomskog rada, kojeg student izrađuje u trećem semestru diplomskog studija nakon položenih svih ispita diplomskog studija, pod nadzorom mentora, koji se temelji na prethodno izrađenim seminarskim radovima, prezentacijama i projektima koje je student izradio u diplomskom studiju. U principu diplomski rad student može izabrati iz obveznih kolegija studija. Ukoliko student želi izraditi diplomski rad iz nekog izbornog kolegija odluku o prihvaćanju teme donosi Stručno vijeće Škole. Diplomski rad student brani pred tročlanim povjerenstvom koje imenuje dekan Škole. 3.8. Uvjeti nastavka studija Student koji je prekinuo studij na stručnom diplomskom studiju menadžmenta želi nastaviti studij može to učiniti u roku od 3 godine od prekida studija pri čemu mu se kao položeni priznaju svi obvezni kolegiji i postignuti broj ECTS bodova bez obveze polaganja eventualne razlike nastavnog sadržaja. U tom slučaju kao položeni novi obvezni kolegij računa se obvezni kolegij kojeg je student položio prije prekida studija. Svi izborni kolegiji koje je student položio prije prekida studija, uzimajući u obzir princip cjeloživotnog obrazovanja, priznaju se u cijelosti s punim brojem ECTS bodova. Student diplomskog studija koji je izgubio

58

pravo studiranja na nekom sveučilišnom diplomskom ili nekom stručnom diplomskom studiju, može svoje školovanje nastaviti na specijalističkom diplomskom stručnom studiju menadžmenta uz polaganje razlike obveznih kolegija studija i obveznih kolegija smjera uz uvjet poštovanja programskog slijeda.

59

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 4.1 Mjesta izvođenja studijskog programa Nastava se izvodi u Šibeniku u objektima Visoke škole za turistički menadžment, na adresi Trg Andrije Hebranga 11, 22000 Šibenik. 4.2 Prostor i oprema za izvođenje nastave Prostor za izvođenje nastave Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku sastoji se od 4.2.1 Predavaonice

- Predavaonica A 250 mjesta - Predavaonica B 90 mjesta - Predavaonica C (IK1) 16 računalnih mjesta - Predavaonica D 30 mjesta - Predavaonica E 50 mjesta - Predavaonica F 60 mjesta - Predavaonica G 150 mjesta - Predavaonica H (IK2) 30 računalnih mjesta - TCR 60 mjesta.

Predavaonica A, kapaciteta 250 mjesta, opremljena je namještajem, sredstvima za zamračivanje, računalom, LCD projektorom, električnim projekcijskim platnom (3.5x3.5m), sustavom razglasa, grafoskopom, bijelom pločom (1,2x7m) i dva klima uređaja. Predavaonica B, kapaciteta 90 mjesta, opremljena je namještajem sredstvima za zamračivanje, računalom, LCD projektorom, projekcijskim platnom (2,5mx2,5m), televizorom (8o cm), VCR/DVD, grafoskopom, bijelom pločom (1,2x5m) i klima uređajem. Predavaonica C, (informatički kabinet 1), opremljena je sa 16 računalnih radnih stanica umreženih u nastavnu mrežu, 16 računalnih stolova, sredstvima za zamračivanje, LCD projektorom, projekcijskim platnom (1,8x1,8m), televizorom (72 cm), VCR-om, grafoskopom, bijelom pločom (1,2x1,2m) i klima uređajem. Predavaonica D, kapaciteta 30 mjesta, opremljena je namještajem, sredstvima za zamračivanje, računalom, LCD projektorom, projekcijskim platnom (1,8x1,8m), grafoskopom, televizorom (80 cm), VCR-om, bijelom pločom (2,5x1,2m) i klima uređajem.

60

Predavaonica E, kapaciteta 50 mjesta, opremljena je računalom, LCD projektorom, projekcijskim platnom (2x2m), foteljama sa preklopnim stolićima, bijelom pločom (1,2x2m), grafoskopom i klima uređajem. Predavaonica F, kapaciteta 60 mjesta opremljena je namještajem, sredstvima za zamračivanje, računalom, LCD projektorom, televizorom (80 CM), VCR-om, grafoskopom, bijelom pločom (1,2x4m) i klima uređajem. Predavaonica G, kapaciteta 150 mjesta, opremljena je namještajem, opremljena je računalom LCD projektorom, projekcijskim platnom (2,5x2,5m), grafoskopom i klima uređajem. Predavaonica H (informatički kabinet 2), opremljen je s 31 računalnom radnom stanicom umreženom u nastavnu mrežu, 30 računalnih stolova, LCD projektorom, projekcijskim platnom (2,5x2,5 m), televizorom (80 cm), VCR-om, grafoskopom, bijelom pločom (1,2x4m) i sa dva klima uređaja. TCR predavaonica za udaljena predavanja, kapaciteta 60 mjesta, opremljena je sa 2 računala, dva LCD projektora, dvije kamere, komunikacijskim čvorištem, Smartboard-om, bijelom pločom (1,2x3m), projekcijskim platnom (2,5x2,5 m), sustavom razglasa, sustavom osvjetljavanja i zamračivanja, grafoskopom i s dva klima uređaja. 4.2.2 Biblioteka Stručna biblioteka Visoke škole za turistički menadžment raspolaže sa 4.000 naslova stručne literature namijenjenih isključivo studentima i nastavnicima, a koji obuhvaćaju svu, nastavnim programom, obveznu i dodatnu literaturu, te stručnu i znanstvenu periodiku. Biblioteka je opremljena računalom, printerom, fotokopirnim uređajem, policama za knjige, drugim potrebnim namještajem i klima uređajem. 4.2.3 Studentska učionica-čitaonica Studentska čitaonica, učionica opremljena je namještajem za 30 studenata, 16 umreženih računalnih radnih stanica s računalnim stolovima, klima uređajem, pločom za oglase studenata. 4.2.4 Nastavnička čitaonica Nastavnička čitaonica smještena je u kompleksu biblioteke i studentske učionice-čitaonice opremljena je namještajem za istodobni boravak 8 nastavnika, s dva računala s pristupom Internetu, klima uređajem i oglasnom pločom za nastavnike.

61

4.2.5 Internet konzola Internet konzola smještena je u auli visoke škole i na hodniku drugog kata. Sastoji se od 25 radnih stanica stalno priključenih na Internet i slobodnim pristupom svim studentima, posjetiteljima i osoblju škole svaki dan od 08.00-20.00 sati. 4.2.6 Nastavnički kabineti Za potrebe održavanja konzultacija, stručnog i znanstvenog rada nastavnika, Visoka škola je opremila 10 nastavničkih kabineta. Svaki nastavnički kabinet opremljen je s dva računala, printerom, telefonom, priključkom na Internet, namještajem, i sredstvima za klimatizaciju. 4.2.7 Kabinet službe za informatičku i CARNet komunikacijsko čvorište Kabinet službe za informatičku potporu opremljen je namještajem opremom i alatom za izvođenje svih radova umrežavanja i održavanja internih računalnih mreža Visoke škole (ukupno umreženih 107 računala), klima uređajem i sa šest servera za backup podataka internih računalnih mreža. Čvorište CARNeta opremljeno je komunikacijskim ormarom i opremom za brzinu od 34 Mbit/sek, sustavom neprekidnog napajanja iz dva neovisna izvora i klima uređajem. 4.2.8 Uredski prostori Uredi Visoke škole smješteni su u sjedištu Škole na Trgu Andrije Hebranga 11 i sastoje se od ureda dekana i prodekana, ureda računovodstva, ureda tajnika, ureda za organizaciju, nadzor nastave, prihvat i smještaj gostujućih nastavnika, studentske referade, fotokopirnice. Uredi dekana i prodekana, ured koordinatora nastave i web-redakcije te vijećnica Visoke škole smješteni su u posebnom prostoru ukupne površine 110 m2. Ured dekana opremljen je računalnim sustavom s dva printera, nadzornim čvorištem računalnog sustava za nadzor prostora Visoke škole, uređajem za neprekidno napajanje, uređajem za nadzor telefonske centrale, namještajem, flipchart-om i klima uređajem. Uredi prodekana opremljeni su namještajem, računalom, printerom i klima uređajem (zajedno s uredom za organizaciju i nadzor nastave). Ured poslovne tajnice opremljen je računalom, printerom, telefonskom centralom s 32 lokalna broja, fotokopirnim/telefax uređajem i namještajem. Ured tajnika visoke škole opremljen je s dva računala, printerom, namještajem, arhivskim ormarom i klima uređajem.

62

Ured računovodstva sastoji se od dvije prostorije i opremljen s četiri računala umrežena u lokalnu računovodstvenu računalnu mrežu, tri printera, dva telefona, telefaks uređajem, stolnim kalkulatorima, kasom, arhivskim ormarima i tri kompleta uredskog namještaja. Ured organizatora nastave i web-redakcija opremljena je s dva računala, printerom, namještajem i klima uređajem. Vijećnica je opremljena konferencijskim namještajem, ormarima za smještaj svečanih toga za potrebe promocija, flipchart-om, televizorom, videorekorderom i klima uređajem. Studentska referada opremljena je regalnim sustavom za odlaganje studentskih dosjea, integriranim računalnim sustavom za obradu podataka studentske referade koji se sastoji od tri umrežena računala, mrežnog printera te autonomnog software-a za obradu podataka i integriranog software-skog rješenja ISVU kojim je studentska referada preko CARNET-a povezana u informacijski sustav visokih učilišta Republike Hrvatske. Studentska referada opremljena je potrebnim namještajem te klima uređajem. Fotokopirnica - skriptarnica opremljena je namještajem s četiri fotokopirna uređaja od kojih je jedan fotokopirni uređaj u boji, opremom za spiralno i toplinsko uvezivanje radova, računalom i printerom. Nadzorni centar opremljen je s dva neovisna sustava nadzora koji se sastoji od 32 kamere kojima se nadzire unutrašnjost i okoliš objekta. Nadzorni centar opremljen je i uređajem za neprekidno napajanje, opremljen je i s dva računala, nadzornom mrežom, te sustavom udaljenog upravljanja i backup-a 4.2.9 Ostali prostori Ostali prostori u objektu sastoje se od prolaza, hodnika, aule, sprema i sanitarnih čvorova. Prostori su opremljeni oglasnim pločama, klima uređajima (pet uređaja), sustavom stalnog digitalnog video nadzora, kojim se osim ovih prostora nadziru i predavaonice, biblioteka i čitaonice, Internet konzole i dekanat.

63

4.2.10 Popis opreme Informatička oprema, Hardware - Računala (radne stanice) 107 kom. - Računala (serveri) 8 kom. - Prijenosna računala 26 kom. - Printeri 24 kom. - Scanner-i 6 kom. - Interna računalna mreža 4 kpt. - Multimedijska oprema TCR-a 2 kpt. - Kamere TCR-a 2 kom. - Smartboard 1 kom. - UPS 6 kom. - mrežni ormari 6 kom Informatička oprema, Software - WINDOWS 2003 (server) 1 - WINDOWS 2000 (operativni sustav) 1 - WINDIWS XP Home (operativni sustav) 66 - WINDOWS XP Professional (operativni sustav) 19 - WINDOWS 98, ME (operativni sustav) 2 - ORACLE baza za akademsku namjenu 50 (Oracle HR) - SQL SERVER 20 (MSN) - OFFICE XP (uredski paket) 101 - Modul HRAST (simulator rezervacijskog sustava) 1(ECSAT) - Modul FINA (financijski simulator) 1(ECSAT) - Modul RAČUN (računovodstveni simulator) 1(ECSAT) - POWERSIM (simulacijski paket) 1 - SPSS (paket za statističke analize) 1 - CIAM (knjigovodstveni paket) 2(CIAM) - ECSAT (knjigovodstveni paket) 1(ECSAT) - STATISTICA (statističke analize) 1 - HULLFORM (hidrostatička analiza) 1(Blue Peter) - LOADSAFE 1 - STAR OFFICE (uredski paket) 70 - LINUX (operativni sustav) 70 - Multi Surveillance System (nadzor) 2 - REFERADA (prog. za studentsku referadu) 1(Dil Software) Prezentacijska oprema - LCD projektor 14 kom. - Televizor 7 kom. - Video rekorder 5 kom. - Grafoskop (s postoljem) 10 kom. - Grafoskop (prijenosni) 2 kom.

64

- Zasloni (projekcijska platna) 18 kom. - - Flipchart 4 kom. Oprema za fotokopiranje i umnožavanje Fotokopirni strojevi - Minolta CF1501 (color) 1 kom. - Minolta EP1054 1 kom. - Minolta EP4000 2 kom. - Minolta EP1030 1 kom. Oprema za uvezivanje i rezanje - Uređaj za termo uvez 1 kom. - Uređaj za spiralni uvez 1 kom. - Giljotina 1 kom. Oprema za telefoniju - Telefonska centrala PANASONIC ISDN 4/32 1 kom. - Telefaks uređaj 4 kom. - Telefon funkcijski/nadzorni 2 kom. - Telefon 30 kom. - Oprema za interno tarifiranje 1 kpt. Oprema za klimatizaciju - Klima uređaj 2.2/2.5 kW 8 kom. - Klima uređaj 3.3/3.5 kW 6 kom. - Klima uređaj 5.5/5.7 kW 10 kom. Oprema predavaonica (namještaj) - Bijela ploča (whiteboard) 16 kom. - Katedre 12 kom. - Stolice/klupe 670 kom. - Fotelje sa preklopnim stolićima 120 kom. - Interni sustav razglasa 2 kpt. - Prijenosni mikrofoni 1 kom. Oprema ureda, biblioteke i vijećnice - Knjige ~ 4000 kom. - Bibliotekarske police 12 kom - Bibliotekarski ormari 40 kom. - Uredski namještaj 18 kpt. - Oglasne ploče 22 kom. - Promocijske toge 25 kom. - Stolovi za računalne radne stanice 70 kom. - Fotelje u biblioteci 12 kom. - Konferencijski stol u vijećnici 1 kom. - Konferencijske fotelje 20 kom.

65

- Vitrine 4 kom. - Stolovi za učenje 20 kom - Stolovi u nastavničkoj čitaonici 8 kom Oprema video nadzora prostora - CCD kamere 32 kom. - Integralna mreža nadzora 2 kpt. - Računalo 2 kom. - Backup računalo 1 kom. - Uređaj za neprekidno napajanje 3 kom.

66

4.3 Popis nastavnika i suradnika po kolegijima Svaki kolegij, sukladno opisu iz točke 3.2 realizira se kao nastavni modul koji obuhvaća nastavne aktivnosti koordinacije realizacije programskog sadržaja modula, izvedba predavanja "ex cathedra" (EC) metodom, izvedba predavanja "case" (CB) metodom, realizacije seminara i vježbi kako je prikazano u tablicama T4.1 i T4.2. Realizacija nastave kroz koordinaciju modula i predavanja EC-metodom i CB-metodom povjerena je nastavnicima s izborom najmanje u nastavna zvanja. Održavanje seminara i vježbi stručnog diplomskog studija menadžmenta povjereno je asistentima. Izvedba programskog sadržaja kolegija "ex cathedra" metodom i "case metodom, u tablicama T4.1 i T4.2 podijeljena je na način da se oko 30% teoretskog sadržaja realizira u okviru "case based" predavanja kao neposredno, praksi prilagođeno iznošenje teoretskog sadržaja prije iznošenja primjera primjene u struci i rješavanja slučajeva iz prakse". Stupci u tablicama T4.1 i T4.2 imaju sljedeće značenje. Stupac 1 sadrži šifru kolegija/modula, stupac 2 naziv modula, stupac 3 sadrži oblik nastavne aktivnosti (koordinacija modula, predavanja "ex cathedra" metodom, predavanja "case" metodom, seminare i vježbe), u stupcu 4 navedeno je ime i prezime nastavnika, stupac 5 sadrži radno opterećenje nastavnika prema oblicima nastavne aktivnosti u kojima sudjeluje, stupac 6 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, stupac 7 sadrži opterećenje nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik), stupac 8 sadrži opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, stupac 9 sadrži opterećenje nastavnika u nastavnom zvanju koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik), stupac 10 sadrži opterećenje koji je stalni zaposlenik Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku i stupac 11 sadrži opterećenje asistenta koji je stalni zaposlenik neke druge ustanove (vanjski suradnik).

67

4.3.1 Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta Analiza stupnja sudjelovanja stalno zaposlenih nastavnika i vanjskih suradnika diplomskog studija menadžmenta izvršena je temeljem podataka iz tablica T4.1 i T4.2 navedenim u stupcima 6, 7, 8, 9, 10 i 11. Izvedba nastave diplomskog studija menadžmenta koja, za potrebe ove analize, sadrži sve obvezne kolegije studija i sve preporučene izborne kolegije studija sukladno točki 1 i 2 projekta, obuhvaća ukupno 1075 sati svih oblika nastave, od čega stalno zaposleni nastavnici i suradnici u nastavi drže 760 sati nastave ili 71%, a vanjski suradnici drže 315 sati nastave ili 29%.

68

4.3.3 Popis nastavnika i suradnika diplomskog studija menadžmenta Tablica T4.1 Popis nastavnika obveznih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta, opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika

ŠIFRA KOLEGIJ / MODUL OBLIK NASTAVE NASTAVNICI SATI ZNZ NZ AS

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator

P(EC) 15

15

P(CB) 30 30

M11 Psihologija za menadžere

S

Mr. Gina Lugović

15 30 Koordinator

P(EC) Dr. sc. Mira Klarin 15

15

P(CB) 30 30

M21 Menadžment konflikata

S Mr. Gina Lugović 15 30 Koordinator

P(EC) 15

15

P(CB)

Želimir Mikulić, dipl. ing. 30 30

M24 Poslovne simulacije

V Frane Urem, dipl. ing. 30 60 Koordinator

P(EC) Mr. sc. Frane Zvonimir Negro 20

20

P(CB) 25 25

M35 Strategijski menadžment

S Dijana Čičin-Šain, dipl. oec. 15 30

69

Tablica T4.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta, opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator P(EC/CB)

Dr. sc. Mirko Jakić 45

45 M12 Poslovna etika

S Nikolina Gaćina, dipl. ing. 15 30 Koordinator

P(EC) Dr. sc. Stipe Belak 20 20

P(CB) 25 25

M13 Operacijski menadžment

S Dijana Čičin-Šain, dipl. oec. 15 30 Koordinator

P(EC) Mr. sc. Josip Ljubković 15

15

P(CB) 25 25

M14 Statistika

V Josipa Perkov, prof. mat. 30 60 Koordinator

P(EC) Dr. sc. Stipe Belak 30 30

P(CB) 15 15

M15 Metode znanstvenog istraživanja

S Tanja Radić, dipl. inž. 15 30 Koordinator

P(EC) Dr. sc. Ratko Dobre 20

20

P(CB) 25 25

M22 Inovacije i tehnološke strategije

S Mr. sc. Petar Gardijan 15 30 Koordinator

P(EC) 20

20

P(CB)

Dr. sc. Hrvoje Baričević 25 25

M23 Tehnologija prometa

S Tanja Radić, dipl. ing. 15 30

70

Tablica T4.2 Popis nastavnika preporučenih izbornih modula stručnog diplomskog studija menadžmenta, opterećenja u nastavi prema zvanju i statusu nastavnika – nastavak 1


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Koordinator

P(EC) Želimir Mikulić, dipl. ing 20

20

P(CB) 25 25

M27 Softversko inženjerstvo

V Ante Panjkota, dipl. ing. 15 30 Koordinator

P(EC) 20

20

P(CB)

Mr. sc. Josip Ljubković 25 25

M31 Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje

V Josipa Perkov, prof. mat. 15 30 Koordinator

P(EC) Dr. sc. Marko Bešker 15

15

P(CB) 30 30

M33 Menadžment rizika

S Divna Goleš, dipl. oec. 15 30 Koordinator

P(EC) Mr. sc. Frane Zvonimir Negro 15

15

P(CB) 30 30

M34 Upravljanje troškovima

S Anita Grubišić, dipl. oec. 15 30

71

4.4 Podaci o angažiranim nastavnicima Podaci o angažiranim nastavnicima sadrže zvanje, vrijeme zadnjeg izbora u znanstveno nastavno ili nastavno zvanje, matičnu ustanovu u kojoj je nastavnik zaposlen, e-mail adresu i adresu osobne web stranice, životopis (do jedne stranice teksta), popis svih knjiga, skripta, zbirki zadataka, znanstvenih i stručnih radova, projekata, elaborata, ekspertiza, pomoćnih nastavnih materijala (handout-a, protokola vježbi). Podatke o dodatnom obrazovanju i specijalizacijama, te za svaki modul radove koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave za pojedinačni kolegij i spadaju u područje polje i granu modula. Uz podatke o nastavnicima izabranim u znanstveno nastavna i nastavna zvanja, navedeni su i podaci za one suradnike u nastavi, asistente, kojima je, temeljem objavljenih radova, odlukom Vijeća odjela, povjerena izvedba dijela predavanja "case" metodom.

72

Ime i prezime: Hrvoje Baričević Zvanje: Redoviti profesor (2002.) Matična ustanova: Pomorski fakultet, Sveučilište u Rijeci E–mail adresa: [email protected] URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/hbaricevic Kolegij: Tehnologija prometa Životopis: Hrvoje Baričević rođen je 31. listopada 1953. godine u Rijeci, od oca Ivana (pok.) i majke Branke. Hrvatskog je državljanstva i nacionalnosti, oženjen, otac troje djece. U Rijeci je završio osnovno i srednje obrazovanje (Tehnička škola 1972. godine). Dvije godine radio je na stručnim poslovima u Tehničkoj kontroli kvalitete poduzeća “R. Končar” u Rijeci, a u razdoblju od 1978. do 1988. godine obavljao nastavnu djelatnost u srednjoškolskoj ustanovi prometne struke. Sveučilišni interfakultetski studij prometa završio je u Zagrebu (1978.), poslijediplomski studij: Integralni i multimodalni transport u Rijeci (1986.), te je u Zagrebu doktorirao 1991. godine na Fakultetu prometnih znanosti obranivši disertaciju na temu: “Suvremene transportne tehnologije preduvjet razvoja čvorišta Rijeke”. Sudionik je brojnih znanstvenih i stručnih savjetovanja u zemlji i inozemstvu, autor je dva udžbenika, više od pedeset radova, dvoje autoriziranih predavanja, te desetak projekata iz područja tehnologije prometa. Nakon višegodišnjeg angažiranog rada u Savezu inženjera i tehničara Hrvatske, 1984. godine izabran je za počasnog člana Saveza prometnih inženjera i tehničara Hrvatske. Upisan je u registar istraživača u Ministarstvu znanosti i tehnologije u Zagrebu u znanstvenom polju Tehnologija prometa i transporta, pod matičnim brojem 165742. Godine 2002. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje “redoviti profesor” na Pomorskom fakultetu u Rijeci, gdje je nositelj obveznih kolegija: Tereti u prometu, Tehnologija kopnenog prometa, Sigurnost u prometu i Međunarodno otpremništvo, na dodiplomskom studiju, te participira kolegij Transportne tehnologije i Planiranje i projektiranje terminala na poslijediplomskom studiju (Modul: Multimodalni transport). Od 1996. godine nositelj je izbornog kolegija Upravljanje kopnenim prijevoznim sustavima na istom studiju. Sudjeluje s kolegijima Tehnološki procesi u prometu i Planiranje kopnenih prometnih sustava u ciklusu poslijediplomskog studija Odjela za pomorstvo od 2001. godine. U akademskoj godini 1998/99. u svojstvu vanjskog suradnika izvodi nastavu iz kolegija Promet i komunikacije u turizmu, na smjeru Turizam-hotelsko okruženje Hotelijerskog fakulteta u Opatiji. Od 2000. g. sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih centara i terminala. Nositelj je kolegija Željeznice, te Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001. do 2003.) i kolegija

73

Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001. god. Od 1998. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije. Godine 1993. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa, a 1995. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa. Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999. do 2001. g. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo. U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001. do 2004. godine obnaša dužnost prodekana za nastavu. U veljači 2001. g. realizira kraći studijski boravak na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. Primljen je u članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. redovitoj skupštini Savjeta održanoj 22. studenoga 1995. godine u Zagrebu. Sudjeluje u nastavi na poslijediplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegijima Tehnološki procesi u cestovnom prometu i Tehnološki procesi distribucijskih centara i terminala. Nositelj je kolegija Željeznice, te Željeznice i tuneli na Građevinskom fakultetu u Rijeci (2001. do 2003.) i kolegija Promet u turizmu na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku od 2001. god. Od 1998. godine obnaša dužnost predsjednika Savjeta za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije. Godine 1993. izbran je za predstojnika Odjela tehnologije prometa, a 1995. za pročelnika Zavoda za tehnologiju i organizaciju pomorskog prometa. Odlukom Upravnog vijeća Sveučilišta u Rijeci u mandatnom razdoblju od 1999. do 2001. g. obnaša dužnost predstojnika Odjela za pomorstvo. U rukovodstvu Pomorskog fakulteta u Rijeci od 2001. do 2004. godine obnaša dužnost prodekana za nastavu. U veljači 2001. g. realizira kraći studijski boravak na Richard Stockton College u američkoj državi New Jersey. Primljen je u članstvo Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU na X. redovitoj skupštini Savjeta održanoj 22. studenoga 1995. godine u Zagrebu. Popis knjiga:

1. Baričević, H., Promet u turizmu, Visoka škola za turistički menadžment, Šibenik, 2003.

2. Baričević, H., Tehnologija kopnenog prometa, (sveučilišni udžbenik s elementima znanstvenog djela), Pomorski fakultet i Glosa d.d. Rijeka, 2001.

Popis radova:

1. Baričević, H., Logističke odrednice prometa na kopnu, Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta, br.14, , Rijeka, 2000.

2. Baričević, H., Poletan, T., Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca, Pomorstvo, God.15, Rijeka, 2001.

3. Poletan,T., Baričević, H., Integralni pristup u analizi kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem, Pomorstvo, God. 16, Rijeka, 2002.

4. Baričević, H., Traffic Simulation Models, Symposium ETT 99 / SATNAV, Potsdam (Germany), November 1999.

74

5. Skenderović, J., Čišić D., Baričević, H., Fuzzy Concept of Ship Domain, MIPRO proceedings, 23nd International Convention, Vol. 1, Opatija, 17.-21. May 2000.

6. Tomas, V., Baričević, H., Bukša, A., Develpoments up to now ships automation and expected improvements, ELMAR, 2000, Zadar

7. Čišić, D., Komadina, P., Baričević, H., Eletronic Commerce Techniques for Process Change in an Integrated, Transporti Europei, anno VI / No. 14, Trieste, aprile 2000.

8. Čišić, D., Boko, H., Baričević, H., Distribution of the Power on Internet, MIPRO Proceedings, 24nd International Convention, VOL. 1, Opatija 21.-25. May 2001.

Kompetencije za izvođenje nastave:

Kolegij: M23 Tehnologija prometa 1. Baričević, H., Promet u turizmu, Visoka škola za turistički menadžment,

Šibenik, 2003.

2. Baričević, H., Tehnologija kopnenog prometa, (sveučilišni udžbenik s elementima znanstvenog djela), Pomorski fakultet i Glosa d.d. Rijeka, 2001.

3. Baričević, H., Implementacija logistike u multimodalnom transportu, Zbornik radova Pomorskog fakulteta, br. 6, Rijeka, 1992.

4. Baričević, H., Urbana morfologija grada Rijeke u funkciji povezivanja cestovne mreže s lukom, Međunarodni znanstveni skup “Hrvatsko pomorsko gospodarstvo danas i sutra” Rijeka, Zbornik radova Pomorskog fakulteta, Rijeka, 1993.

5. Baričević, H., Tehničko-tehnološka revalorizacija željezničkog čvora Rijeka, Zbornik radova Pomorskog fakulteta, br. 1., 1993.

6. Baričević, H., Žic, D., Informacijska podrška logističkog procesa u transportu nafte, Pomorski zbornik, br. 33, Rijeka, 1995.

7. Baričević, H.: Tehnološke odrednice projekcije razvitka Jadranskog naftovoda, Zbornik radova Pomorskog fakulteta, Rijeka, 1996.

8. Baričević, H., Integralni pristup u povezivanju pomorskog i cestovnog prometa luke, Pomorski zbornik, br. 35, Rijeka, 1997.

9. Baričević, H., Traffic-Control Signals for Arterial Street, Zbornik radova Pomorskog fakulteta, Rijeka, 1998.

75

10. Baričević, H., Koncepcija tehnološkog rješenja pomorskoputničkog terminala u Rijeci , Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta), br.13, Rijeka, 1999.

11. Baričević, H., Logističke odrednice prometa na kopnu, Pomorstvo (časopis Pomorskog fakulteta, br.14, , Rijeka, 2000.

12. Baričević, H., Poletan, T., Tarifna komponenta željezničkog prijevoza kao čimbenik konkurentnosti riječkog prometnog pravca, Pomorstvo, God.15, Rijeka, 2001.

13. Poletan,T., Baričević, H., Integralni pristup u analizi kopnene prometne povezanosti luke Rijeka sa zaleđem, Pomorstvo, God. 16, Rijeka, 2002.

14. Baričević, H., Artikulacija podsustava tehnološkog procesa u transportu, Društvo i tehnologija, Međunarodni znanstveni skup, Građevinski fakultet, Rijeka, 1994.

15. Baričević, H., Uloga Primorsko-goranske županije kao europskog regionalnog čvorišta, Rasprava na Međunarodnom skupu “Promet i transport kao čimbenici europske integracije”, FPZ, Zagreb, 1995.

16. Baričević, H., Željeznički transport u interakciji konvencionalnih i suvremenih transportnih tehnologija, Društvo i tehnologija, zbornik radova, Građevinski fakultet, Rijeka, 1995.

17. Baričević, H., Traffic Simulation Models, Symposium ETT 99 / SATNAV, Potsdam (Germany), November 1999.

18. Skenderović, J., Čišić D., Baričević, H., Fuzzy Concept of Ship Domain, MIPRO proceedings, 23nd International Convention, Vol. 1, Opatija, 17.-21. May 2000.

19. Tomas, V., Baričević, H., Bukša, A., Develpoments up to now ships automation and expected improvements, ELMAR, 2000, Zadar

20. Čišić, D., Komadina, P., Baričević, H., Eletronic Commerce Techniques for Process Change in an Integrated, Transporti Europei, anno VI / No. 14, Trieste, aprile 2000.

21. Čišić, D., Boko, H., Baričević, H., Distribution of the Power on Internet, MIPRO Proceedings, 24nd International Convention, VOL. 1, Opatija 21.-25. May 2001.

22. Baričević, H., Valorizacija prometnog povezivanja jadranske obale u funkciji razvoja inozemnog turizma, SSIJ’89, Zagreb/Poreč, 19.-22. travnja 1989.

23. Baričević, H., Jadranska autocesta - moguće implikacije u razvoju jugoslavenskih morskih luka, Obrazovanje kadrova u pomorstvu s obzirom na suvremene trendove u poslovanju : zbornik radova / 2. znanstveno-stručni skup Dubrovnik, 25.-27. listopada 1989.

76

24. Baričević, H., Tranzitna funkcija sjevernojadranskih luka u multimodalnom transportu, Promet, br.2, Zagreb, 1990.

25. Baričević, H., Prometna infrastruktura riječke regije u funkciji multimodalnog transporta, SITH, savjetovanje: Izgradnja prometne infrastrukture za puno ostvarenje jadranske orijentacije Hrvatske, Zagreb, siječanj 1991.Baričević, H.: Valorizacija riječkog kontejnerskog terminala u kontekstu revidiranih infrastrukturnih rješenja, Suvremeni promet, No. 1-2, Zagreb, 1995.

26. Baričević, H., EAN kodifikacija u integralnom procesu prijevoza = EAN codification in integrated transport, ISEP 95 : zbornik referatov = Proceedings / 4. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu = 4th International Symposium on Electronics in Traffic, Ljubljana, 5.-6. oktober 1995.

27. Baričević, H., Projection of the Development of the “on board” Road Vehicles Computer Technologies, ISEP (Proceedings) 5th International Symposium on Electronics in Traffic, Ljubljana, 10.-11. oktober 1996.

28. Baričević, H., Prilog analizi funkcioniranja i kontrole Euro tahografa, Automatizacija u prometu ’96: Zbornik radova, KoREMA, Automation in transportation ’96: Proceedings / Šesnaesti skup o prometnim sustavima = 16th Conference on transportation systems, Split, Ancona, 27.-28.11.1996.

29. Baričević, H., Optimization of the Motor Fleet Work in Road Haulage, Promet-Traffic, No.5-6, Zagreb, 1997.

30. Baričević, H., Relations Between Capacity and Performance of the Tehnological Transport Process, ICTS, zbornik referatov = Proceedings / 1. mednarodno znanstveno-strukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference on Traffic Science, 20-21. november 1997., Portorož ; /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in slovensko društvo za znanost v prometu. – Portorož, 1997.

31. Dundović, Č., Baričević, H., Mrnjavac, E., The Essence of Interdisciplinary Approach to the Development of Transport Technology, ICTS ’97 : zbornik referatov = Proceedings / 1. međunarodno znanstveno-strukovno posvetovanje o prometni znanosti = 1st International Conference on Traffic Science, 20.-21.november 1997., Portorož ; /organizirala Fakulteta za pomorstvo in promet in Slovensko društvo za znanost v prometu. – Portorož, 1997.

32. Baričević, H., Testiranje kapacitivnih rješenja ulične mreže metodom HCS (Highway Capacity Software), Automatizacija u prometu ’97 ( Sedamnaesti skup o prometnim sustavima - KoREMA ) Osijek/Bizovac, Budapest, 19.-21.11.1997., Zagreb, 1997.

33. Baričević, H., Navigation system in highway traffic, ISEP ( zbornik referatov = Proceedings / 6. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu /

77

6th International Symposium on Electronics in Traffic, Ljubljana, oktober 1997.

34. Baričević, H., Primjena teorije hijerarhijskog određenja sustava za kibernetsko upravljanje prometom (SKUP), Suvremeni promet, No. 1-2, Zagreb, 1997.

35. Dundović, Č., Baričević, H., Kraš, A., Contribution to Systematic Planning of Maintenance for Port Transhipment Equipment, ISEP (zbornik referatov = Proceedings / 7. mednarodni simpozij o elektroniki v prometu/ 7th International Symposium on Electronics in Traffic, Ljubljana, 8.-9. oktober 1998.

36. Baričević, H., Dundović, Č., Kompjutorska spektrometrija kao segment tehnologije lučke špedicije, Automatizacija u prometu, Osamnaesti skup o prometnim sustavima = 18th Conference on Transportation systems, Stubičke toplice / Graz, November, 25.-28. 1998.

78

Ime i prezime: Stipe Belak Zvanje: izvanredni profesor (2002.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: [email protected] URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/sbelak Kolegiji: Operacijski menadžment, Metode znanstvenog istraživanja Životopis: Stipe Belak rođen je 21. 10. 1951. u Baru. Gimnaziju je završio u Šibeniku 1970. Studij brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1975. Poslijediplomski studij “Osnivanje pomorskih objekata” Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu završio je 1983 Doktorsku disertaciju “Istraživanje mogućnosti primjene valjnih ležaja u integralnoj izvedbi planetarnih prijenosnika” odbranio je 1990. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Upisan je u registar istraživača pod matičnim brojem 160542. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 1998. a izvanrednog profesora izabran je 2002. godine na Odjelu za studij mora Sveučilišta u Splitu. Od 1976. radi u MTRZ u Šibeniku u projektnom uredu, na projektiranju strukture broda, opreme i rekonstrukcije propulzije. Od 1980. do 1984 radi u firmi “Dane Rončević” na projektiranju brodske opreme i čeličnih konstrukcija. Od 1984. do 1988. radi kao glavni projektant u firmi “Brodomerkur – Inženjering. Od 1988. do 1991. radi u Institutu brodograđevne industrije Split na istraživanju tehnologije gradnje, produktivnosti i razvoju brodske opreme. Od 1991. do 2004. na Pomorskom fakultetu u Splitu, drži nastavu za kolegije: Tehnologija i konstrukcija broda, Održavanje broda, Teorija broda, Otpor i propulzija broda, Terotehnologija, i Prekrcajna sredstva. Od 1975. do 1988. radi, na projektiranju brodova, brodogradilišta, brodske opreme i čeličnih konstrukcija, u MTRZ "Velimir Škorpik", "Dane Rončević" i Brodomerkur Inženjering" kada je u funkciji glavnog projektanta više projekata brodogradilišta, brodova i brodske opreme. Od 1988. godine S.B. radi na istraživanju konstrukcije broda i sustava za nadzor trupa broda, brodske terotehnologije i propulzije broda. Tijekom Domovinskog rata projektira pješaško oružje za potrebe MORH-a u firmi BAGAT PPM od 1992.-1995. (automati BM2K (ispitan u realnim uvjetima bojnih djelovanja) BM2R, i BM2L; cal. 9x19mm, cad. 1100/1400/1600/prob.4000 tipa; univerzalni spremnik za AK47, prigušivač za automat BM2R. Spremnik za AK47 je dio opreme HV (proizvedeno više milijuna komada). Od 1996. godine, koordinira osnivanje Visoke škole za turizam u Šibeniku, osnovane Odlukom Vlade RH u travnju 1997. koju vodi od osnivanja do danas. Autor je više od 50 znanstvenih i stručnih radova te više od 20 projekata.

79

Popis skripti: 1. Belak, S., Menadžment sustava II, Skripta, Visoka škola za turistički

menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004. (knjiga u tisku) 2. Belak, S., Uvod u znanost, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment

u Šibeniku, Šibenik, 2004. 3. Belak, S., Župan, K., Business Intelligence, Interna skripta, Visoka škola

za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2005. 4. Belak, S., Plovnost broda, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment

u Šibeniku, Šibenik, 2003. Popis radova

1. Belak, S., Čičin-Šain, D., Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja, Zbornik radova 11. međunarodnog savjetovanja HDO, Šibenik, 2005.

2. Belak, S., Čičin-Šain, D., Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom, terotehnologije i LCC sa stajališta troškova, Zbornik radova 11. međunarodnog savjetovanja HDO, Šibenik, 2005.

3. Čovo, P., Belak, S., Održavanje linije za kalandriranje, Zbornik radova 11. međunarodnog savjetovanja HDO, Šibenik, 2005.

4. Belak, S., Perkov, J., Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova, Zbornik radova 11. međunarodnog savjetovanja HDO, Šibenik, 2005.

5. Belak, S., Perkov , J., Metoda funkcionalne pouzdanosti, Zbornik radova 11. međunarodnog savjetovanja HDO, Šibenik, 2005.

6. Belak, S., Determining of the Ship's Hull Total Deformations in Real Sailing and Service Conditions, Pomorstvo, Journal of Maritime Studies, 18, 2004.

7. Belak, S., Terotechnology, Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO- OCEAN'04, November 9.-12., Kobe, Japan, 2004.

8. Belak, S., System Model for Ship Hull Motions and Deformations Determining in Sailing Conditions, Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO OCEAN'04, November 9.-12., Kobe, Japan, 2004.

9. Belak, S., The Ship Hull Point Angles of Inclination Calculation, Proceedings of the 46th International Symposium Electronics in Marine ELMAR 2004, June 16.-18. Zadar, Croatia, 2004.

10. Belak, S., The Method for Calculation of Ship Hull Bending Deformations in Sailing Conditions, Proceedings of the 5th International Conference on Marine Technology ODRA '01, Szczecin, 2003.

11. Belak, S., The Electro-Propulsion Possibilities Related to Enhanced Availability of Propulsion and Steering Requirements, Proceedings of the International Symposium Techno-Ocean 2002, Kobe, Japan, 2002.

12. Belak, S., The KBXM Tanker Hull Macroelement Structure Proceedings of the International Symposium Techno-Ocean 2002, Kobe, Japan, 2002.

13. Belak, S., The Propeller Thrust Force Analysis, Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002, Kobe Japan, May 21-23, 2002.

80

14. Belak, S., The Ship Hull Service Continous Monitoring System and Procedure, Proceedings of the Third Conference for New Ship and Marine Technology New S-Tech 2002, Kobe, Japan, May 21-23, 2002.

15. Čovo, P., Belak, S,. Naprezanja voda vratila s nosivim ležajima, Zbornik radova Visoke pomorske škole, Sveučilište u Splitu, 2002.

16. Belak, S., Čovo, P., Gradnja broda budućnosti, Zbornik radova Visoke pomorske škole Sveučilišta u Splitu, 2002.

17. Belak, S., The Modern Tanker Engine Room Design, Proceedings of the 4th International Conference on Marine Technology ODRA '01, Szczecin, 2001.

18. Belak, S., The KBXM Tanker Hull Structure, Proceedings of the 4th International Conference on Marine Technology ODRA '01, Szczecin, 2001.

19. Belak, S., Tomašević, M., Oršulić, M., "Istraživanje pouzdanosti brodskog dizelskog motora", Naše More, 2000.

20. Belak, S., The Advanced Aframax Tanker Engine Room Design Analysis, Proceedings of the Sixth International Symposium on Marine Engineering ISME 2000, Tokyo, 2000.

21. Belak, S., Čovo, P., "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII znanstveno - stručnog skupa održavanja, Split 2000.

22. Belak, S., The KBXM Ship Hull Structure, ODRA '99, Proc. of the 3rd International Conference on Marine Technology ODRA'99 Szczecin 1999.

Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M13 Operacijski menadžment

1. Belak, S., Terotechnology, Proceedings of OCEANS'04 MTS/IEEE/TECHNO- OCEAN'04, November 9.-12., Kobe, Japan, 2004.

2. Belak, S., Čovo, P., Design for Maintenance, Euromaintenance '98, Proc. of the 14th European Maintenance Conference, Dubrovnik 1998.

3. Čovo, P., Belak, S., Održavanje linije za kalandriranje, Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja HDO, Šibenik, 2005.

4. Belak, S., Čovo, P., Troškovi održavanja Zbornik radova sa VI znanstveno - stručnog skupa održavanja, Šibenik 1999.

5. Belak, S., Perkov , J., Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova, Zbornik radova XI međunarodnog savjetovanja HDO, Šibenik, 2005.

6. Belak, S., Čovo, P., "Održavanje održavanja" Zbornik radova sa VII znanstveno - stručnog skupa održavanja, Split 2000.

Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja

1. Belak, S., Uvod u znanost, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

2. Belak, S., The Method of Analysis and Synthesis for the Solution of the Technical Problem, Proc. of the XI SYM-OP-IS, Beograd, 1991.

81

3. Belak, S., “The Synthesis of the Combined Bolt Design Solution for Blowback Operated Automatic Weapons”, Proc. of the 4th Symposium Design ’96, Opatija, 1996.

4. Sinteza projektnog rješenja homokinetičkog zgloba, Arhiva Instituta BIS-a, 1990.;

82

Ime i prezime: Marko Bešker Zvanje: izvanredan profesor (1992. sudskom presudom 2004.reizbor

stavljen u stanje mirovanja 8 godina) Matična ustanova: Fakultet političkih znanosti, Zagreb E-mail: [email protected] URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/mbesker Kolegiji: Menadžment rizika Životopis: Marko Bešker je rođen u izbjeglištvu 02. svibnja 1944. u Sarajevu (BiH), otac Nikola Bešker, majka Anica Milišić-Baraban. Završio učiteljsku školu 1962. u Travniku, matematiku i fiziku na Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu 1967. g. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomira 1977. magistrirao 1980. te doktorirao 1988. godine. Zvanje Europskog menadžer kvalitete stekao 1996. menadžera upravljanja okolišem 2003, EOQ auditora 1997. Objavio je 55 stručnih radova, 42 znanstvena rada i pet knjiga te 21 rad iz područja upravljanja okolišem i upravljanja sigurnošću. Sudjelovao je na brojnim nacionalnim i međunarodnim znanstvenim skupovima. U zvanje izvanrednog profesora u području politologije Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1992. godine (Sudskom presudom od 2004. reizbor stavljen u mirovanje 8 godina ). Vodio na FPZ u Zagrebu pet znanstvenoistraživačkih projekata financiranih iz sredstava Ministarstva znanosti RH te je sudjelovao u više od 120 projekata izgradnje sustava upravljanja kvalitetom. Specijalizirao je prema EOQ Harmoniziranoj shemi nakon čega dobiva zvanje: EOQ menadžer kvalitete, EOQ menadžer okoliša i EOQ auditor te nakon dodatnih postignuća u menadžmentu akreditaciju predavača i ispitivača u školama Europske organizacije za kvalitetu. Nastavnik na FPZ 20 godina. Ravnatelj CRO CERT-a, Ustanova za certificiranje sustava upravljanja, Zagreb, 2 godine. Direktor OSKAR d.o.o. Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb, 6 godina. Popis knjiga:

1. Bešker, M., Politika okoliša, Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb, 2005. (u tisku)

2. Bešker, M., Upravljanje rizicima, Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb, 2005. ( u tisku)

3. Bešker, M., Stanje kvalitete i odnosi prema kvaliteti u hrvatskom gospodarstvu, poglavlje u knjizi Injac N., Sustavi kvalitete 2000, Oskar, Zagreb, 1999.

4. Bešker, M., Političko obrazovanje, od totalitarizma do demokracije, Oskar, Zagreb, 1997.

83

5. Bešker, M.,Suvremeni sustavi civilne obrane, Otvoreno učilište Zagreb, Zagreb, 1992.

6. Bešker, M., Osiguranje i reosiguranje faktor siguranosti ljudi, Oskar, Zagreb, 1991.

Popis skripti:

1. Bešker, M., Upravljanje rizicima, Fpz, Zagreb, 2005. 2. Bešker, M., Upravljanje eko rizicima, Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu,

Zagreb, 2003. 3. Bešker, M., Upravljanje kvalitetom, Visoka škola za turistički

menadžment, Šibenik, 2003. 4. Bešker, M., Dizajn i redizajn poslovnih procesa, Oskar, Centar za razvoj i

kvalitetu, Zagreb, 2002. 5. Bešker, M., Upravljanje sigurnošću informacijskih sustava (norma ISO

19977), Oskar, Zagreb, 2001. 6. Bešker, M., Upravljanje sigurnošću, Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu,

Zagreb , 2001. 7. Bešker, M., Upravljanje integriranom sigurnošću (norma OHSAS 18001,

ISO 9000ff:2000),Oskar, Zagreb, 1996. 8. Bešker, M., Psihologija i metodika poučavanja odraslih, koautorstvo sa

dr.sc. Sekom Kugler 50%: 50%, Oskar, Zagreb, 1995. 9. Bešker, M., Planiranje i programiranje obrazovanja zaposlenih,

koautorstvo 50%,Oskar, Zagreb, 1995. 10. Bešker, M., Komuniciranje i govorništvo menadžera, koautorstvo 50%,

Oskar, Zagreb, 1995. 11. Bešker, M., Metodologija dizajna i redizajna organizacijskog ustroja

tvrtki,Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb, 2003. 12. Bešker, M., Metodologija modeliranja poslovnih procesa, Oskar, Centar za

razvoj i kvalitetu, Zagreb, 2002. 13. Bešker, M., Metodologija projektiranja sustava upravljanja, Oskar, Centar

za razvoj i kvalitetu, Zagreb, 2002. 14. Bešker, M.,Metodologija procjene rizika poslovanja, Oskar, Centar za

razvoj i kvalitetu, Zagreb, 2002. 15. Bešker, M., Metodologija analiziranja i procjenjivanja ugroženosti, Oskar,

Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb, 2001. Popis radova:

1. Bešker, M., Upravljanje poslovnim rizicima važan čimbenik konkurentnosti, Privredni vjesnik poseban prilog Kvaliteta, Zagreb, 2004.

2. Bešker, M., Upravljanje rizicima faktor konkurentnosti poslovnih sustava, Peta konferencija kvaliteti HDK, Zbornik radova, 2004.

3. Bešker, M., Upravaljanje poslovnim rizicima, Hrvatski inženjerski savez, Zbornik radova, 2004.

4. Bešker, M.,Uređen sustav upravljanja – obrana od neprincipijelnosti, E – quolity , br.17. 2004.

84

5. Bešker, M., Utemeljenja politike okoliša, Šesti simpozij o kvaliteti,Zadar, 2004.

6. Bešker, M., Primjena metoda «šest sigma» u upravljanju organizacijom,4.međunarodna znanstveno – stručna konferencija o pitanjima kvalitete. Univerziteta.i. Hercena, Sankt - Peterburg- Ru, Sankt - Peterburg 2004.

7. Bešker, M., Sigurnost i upravljanja kvalitetom, 5. Simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete, Zbornik radova, Trogir, 2003.

8. Bešker, M., Sigurnost i upravljanje kvalitetom, Peti simpozij o kvaliteti, Trogir,2003.

9. Bešker, M., Zašto se upravljanje poslovanjem i kvalitetom pomoću ciljeva nerado prihvaća, Privredni vjesnik – Poseban prilog KVALITETA, Zagreb, 2003.

10. Bešker, M., Putovi razvoja akreditiranog osoblja kvalitete, Četvrta konferencija o kvaliteti HDK, Zbornik radova, 2002.

11. Bešker, M., Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja kvalitetom, Četvrti simpozij o kvaliteti, Vodice, 2001.

12. Bešker, M., Kritični faktori uspjeha projekta izgradnje sustava upravljanja kvalitetom,1. simpozij o kvaliteti Hrvatskog društva menadžera kvalitete, Zbornik radova, Šibenik, 2000.

13. Bešker, M., Upravljanje kvalitetom pomoću ciljeva, treći simpozij o kvaliteti ,Vodice, 2000.

Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M33 Menadžment rizika

1. Bešker, M., Upravljanje rizicima, Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb, 2005. ( u tisku )

2. Bešker, M., Upravljanje rizicima, skripta, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2005.

3. Bešker, M., Upravljanje eko rizicima, Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb, 2003.

4. Bešker, M., Psihologija i metodika poučavanja odraslih, koautorstvo, Oskar, Zagreb, 1995.

5. Bešker M., Upravljanje sigurnošću, Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb, 2001.

85

Ime i prezime: Dijana Čičin-Šain Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku Zvanje: predavač (2003.) E-mail: [email protected] URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/dijanacs Kolegiji: Strategijski menadžment, Operacijski menadžment Životopis: Dijana Čičin-Šain je rođena 14. listopada 1971. godine u Novoj Gradiški. Udana je i majka jednog djeteta. Osnovnu i srednju školu završava u Šibeniku te 1990. godine upisuje Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, gdje 1995. godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste u turizmu te stručnu spremu VII/1. Iste godine zapošljava se kao nastavnik ekonomske grupe predmeta u Turističko-ugostiteljskoj školi u Šibeniku, a 1997. godine se u istom svojstvu zapošljava u Srednjoj školi Obrovac. Upisuje poslijediplomski znanstveni studij "Menadžment u suvremenom hotelijerstvu" pri Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, gdje priprema obranu magistarskog rada pod nazivom "Razvoj nautičkog turizma u Europi i njegovo ekonomsko značenje". 1998. godine započinje s radom u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku kao stručni suradnik iz kolegija "Ekonomika nautičkog turizma", gdje i danas održava predavanja i vježbe iz kolegija "Osnove ekonomije", "Osnove menadžmenta" i "Menadžment nautičkog turizma", te surađuje na organizaciji i provođenju Mentorske prakse studenata. Član je uredništva znanstveno-stručnog on-line časopisa u osnutku u organizaciji Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Aktivno sudjeluje u pripremi i realizaciji znanstvenog projekta "Mentorska praksa studenata visoke škole za turistički menadžment Šibenik kroz proces istraživanja poslovnih procedura u oblicima turističkog organiziranja i njihovo usaglašavanje sa standardima kvalitete" pod vodstvom dr. sc. R. Dobre. Od strane Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka imenovana je za predavača i člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelje poslovnica, turističke vodiče i turističke animatore. Član je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta, kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih, preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Imenovana je za rad s Modulom za pohranjivanje dokumenata o novim studijskim programima (Mozvag). Aktivno se služi engleskim jezikom.

86

Popis skripti: 1. Čičin-Šain, D., Osnove menadžmenta, Skripta za predavanja i vježbe,

Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004. 2. Čičin-Šain, D., Osnove ekonomije, Skripta za predavanja i vježbe, Visoka

škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2003. 3. Čičin-Šain, D., Menadžment marina, Skripta za predavanja i vježbe,

Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2002. Popis radova:

1. Belak, S., Čičin-Šain, D.: "Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja", Zbornik radova, 11. međunarodno savjetovanje HDO-a, 2005.

2. Belak, S., Čičin-Šain, D.: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom, terotehnologije i LCC sa stajališta troškova", Zbornik radova, 11. međunarodno savjetovanje HDO-a, 2005.

3. Čičin-Šain, D., Utjecaj okruženja na menadžment poduzeća, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.

4. Čičin-Šain, D., Planiranje, predviđanje i odlučivanje kao funkcije efikasnog menadžmenta, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.

5. Čičin-Šain, D., Menadžment i poslovna organizacija, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.

6. Čičin-Šain, D., Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.

7. Čičin-Šain, D., Sustavi menadžerske kontrole, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.

8. Čičin-Šain, D., Nautički turizam i održivi razvoj, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.

9. Čičin-Šain, D., Stanje i razvoj smještajnih kapaciteta nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.

10. Čičin-Šain, D., Stanje i razvoj ponude nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj, stavovi nautičara, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.

11. Čičin-Šain, D., Organizacijske strukture hrvatskih marina, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.

12. Čičin-Šain, D., Planiranje i izgradnja marina s menadžerskog aspekta, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.

13. Čičin-Šain, D., M. Floigl: "INTEGRATION OF MENTORIAL STUDENT INTERNSHIP IN EDUCATION FOR TOURISM", Međunarodna znanstvena konferencija "Rethinking of Education and Training for Tourism", Ekonomski fakultet Zagreb, 2002.

14. Čičin-Šain, D., Makroekonomski pokazatelji i analiza hrvatskog gospodarstva, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.

15. Čičin-Šain, D., Tržište rada i socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.

87

16. Čičin-Šain, D., Prihodi i troškovi kućanstava u Republici Hrvatskoj, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.

17. Čičin-Šain, D., Uloga države u razvoju hrvatskog gospodarstva, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.

Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M13 Operacijski menadžment

1. Belak, S., Čičin-Šain, D.: "Menadžment sustava sa stajališta troškova posjedovanja", Zbornik radova, 11. međunarodno savjetovanje HDO-a, 2005.

2. Belak, S., Čičin-Šain, D.: "Komparativna analiza upravljanja proizvodnim kapacitetom, terotehnologije i LCC sa stajališta troškova", Zbornik radova, 11. međunarodno savjetovanje HDO-a, 2005.



Kolegij: M35 Strategijski menadžment


2. Čičin-Šain, D., Planiranje, predviđanje i odlučivanje kao funkcije efikasnog menadžmenta, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.


4. Čičin-Šain, D., Efikasno upravljanje i vođenje kao funkcije menadžmenta, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.

5. Čičin-Šain, D., Sustavi menadžerske kontrole, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.

88

Ime i prezime: Ratko Dobre Zvanje: profesor visoke škole (2003.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E–mail: [email protected] URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/rdobre Kolegiji: Inovacije i tehnološke strategije Životopis: Rođen 10. rujna 1939. godine u Šibeniku. Gimnaziju završio u Zadru, a Ekonomski fakultet u Zagrebu. U istom je fakultetu magistitao i doktorirao iz područja marketinga. Pohađao specijalističke studije na Sveučilištu za strance u Perugi – Italija. Radio u gospodarstvu kao rukovoditelj plansko – analitičkih službi i kao komercijalni direktor. Više godina bio profesionalni politički djelatnik, novinar i publicist. Objavio više stručnih i znanstvenih radova. Sada prodekan i nastavnik u Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. U znanstveno – istraživačko zvanje znanstvenog suradnika biran 1986. godine, a 2003. godine izabran u nastavno zvanje profesora Visoke škole. Recenzent i urednik više objavljenih stručnih i znanstvenih radova. Objavio više stručnih radova iz područja biologije i povijesti pčelarstva. Ima više društvenih priznanja, tri visoka državna odlikovanja i Nagradu grada Zadra za znanstveni rad. Govori talijanski i ruski jezik. Popis knjiga:

1. Dobre, R., Organizacija tržišne funkcije, Privredna komora Zadar, Zadar, 1983.

2. Dobre, R., Ekonomika i organizacija ugostiteljskih poduzeća, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2001.

3. Dobre, R., Menadžment ugostiteljstva, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2003.

4. Dobre, R., Inovacije, tehnološke promjene i strategije, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

Popis skripta:

1. Dobre, R., Menadžment turističke destinacije, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

2. Dobre, R., Menadžment ugostiteljstva, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik,2002.

3. Dobre, R., Osnove turizma, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment, Šibenik, 2001.

4. Dobre, R., Inovacije i tehnološke strategije, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

89

5. Dobre, R., Ekonomika poduzetništva, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2001.

Kompetencije za sudjelovanje u nastavi: Kolegij: M22 Inovacije i tehnološke strategije

1. Dobre, R., Inovacije, tehnološke promjene i strategije, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

2. Dobre, R., Inovacije i tehnološke strategije, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

90

Ime i prezime: Nikolina Gaćina Zvanje: asistent (2003.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički manadžment u Šibeniku E-mail: [email protected] URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/n.gacina Kolegiji: Poslovna etika Životopis: Nikolina Gaćina rođena 15. travnja 1974. godine u Šibeniku gdje završava osnovnu i srednju školu (medicinska i kemijska škola) i stječe obrazovni profil: zdravstveni tehničar, smjer: laboratorijski. Maturirala je 17. srpnja 1992. Nakon srednje škole upisuje Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb, smjer: biokemijsko inženjerstvo. Studij završava VII stupnjem s prosjekom ocjena 4,2, 24. travnja 2001. Diplomirala je radom: «Obrada vode reverznom osmozom». Rad je izrađen u Laboratoriju za tehnološke i otpadne vode, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivan Mijatović. Završila je informatičke tečajeve: Word 2000, «Algebra» škola informatike, Zagreb, Excel 2000, «Algebra» škola informatike, Zagreb, Internet i mrežne komunikacije, «Algebra» škola informatike, Zagreb («Microsoft» cerified). Ima odlično znanje engleskog jezika, dobro znanje talijanskog jezika i početno znanje njemačkog jezika. počinje raditi na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik kao asistentica iz kolegija «Tehnologija hrane – priprema i posluživanje».

Popis skripti:

Lambaša Belak, Ž., Gaćina, N., Tehnologija hrane, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2005.

Popis radova: 1. Gaćina, N., Lambaša Belak, Ž., Sredstva ponude jela i pića, TIM, Zbornik

radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004. 2. Gaćina, N., Lambaša Belak, Ž., Normativi i temeljne kuhinjske

kalkulacije, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2. Šibenik, 2004. 3. Gaćina, N., Lambaša Belak, Ž., Priprema i posluživanje jela, TIM,

Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004. 4. Gaćina, N., Lambaša Belak, Ž., Vinarstvo, TIM, Zbornik radova VŠTM,

Vol. 2. Šibenik, 2004.

91

5. Gaćina, N., Lambaša Belak, Ž., Osobine nekih narodnih kuhinja i zdrava prehrana, TIM, Zbornik radova VŠTM Vol. 2., Šibenik, 2004.

6. Radić, T., Gaćina, N., Lambaša Belak, Ž., Handouti, Tehnologija hrane, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

92

Ime i prezime: Petar Gardijan Znanstvena titula: viši predavač (2003.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: [email protected] URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/p.gardijan Kolegiji: Inovacije i tehnološke strategije Životopis: Petar Gardijan rođen je 10.07.1943. u Plastovu (Skradin). Završio je Srednju ekonomsku školu, ekonomski fakultet i magisterij iz marketinga. Trideset godina radnog vijeka proveo je na brojnim radnim mjestima od referenta i samostalnog referenta plana i analize, znanstvenog novaka u institutu, produkt menadžera u marketingu, komercijalnog direktora, direktora OOUR-a, do potpredsjednika SOUR-a, samostalnog poduzetnika i nastavnika na visokoj školi. Sve to je provedeno u različitim gospodarskim djelatnostima – građevinarstvu, primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i ribarstvu, elektronskoj i prehrambenoj industriji, trgovini i ugostiteljstvu te prosvjeti. Na Visokoj školi za turistički menadžment predavao je i predaje kolegije: Turističke agencije i turoperatori, Marketing, Menadžment poduzetništva i Međunarodnu ekonomiju. Sudjelovao je u osnivanju Društva za marketing Šibenik – DMK, Šibenik i bio njegov tajnik od 1981. do 1988. godine. Sudjelovao jeu osnivanju ekološke udruge Zelena akcija Šibenik i bio voditelj Stručne komisije od 1988. do 1992. Popis knjiga:

1. Gardijan, P., Turističke agencije i turoperatori, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2002.

Popis skripti:

1. Gardijan, P., Priručnik međunarodne ekonomije, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2005.

2. Gardijan, P., Marketinško upravljanje turističkim organizacijama i destinacijama, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2005.

3. Gardijan, P., Menadžment poduzetništva, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

4. Gardijan, P., Marketinški priručnik, II. Prošireno izdanje, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2002.

5. Gardijan, P., Marketinški priručnik, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2000.

93

Ime i prezime: Divna Goleš Zvanje: predavač (2003.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: [email protected] URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/dgoles Kolegiji: Menadžment rizika Životopis: Divna Goleš je rođena 21. kolovoza 1962. u Šibeniku. U Vrpolju kod Šibenika pohađala je osnovnu školu, a srednju ekonomsku školu u Šibeniku. U Splitu je 1989. na Ekonomskom fakultetu diplomirala, te stekla zvanje diplomirnog ekonomiste. Veliki dio svog radnog vijeka provela je u gospodarstvu i to na rukovodnim dužnostima. U organizaciji neovisne udruge računovođa, poreznih savjetnika i financijskih djelatnika «Hrvatski računovođa» 1999. stekla je zvanje «Ovlašteni računovođa» red.br.uvjerenja 549 od 06.10.1999. Od 1999. godine započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment kao stručni suradnik za kolegije «Ekonomika poduzeća» i «Ekonomika ugostiteljskih poduzeća». Od 2003. godine radi kao predavač na Visokoj školi za turistički menadžment. 2004. se školovala za EOQ menadžera kvalitete te stekla Certifikat menadžera kvalitete ( MK – 0242 -1/2004 .) –EOQ Quality Systems Manager izdano od European Organization for Quality ( registration No: AT04SM-905). Član je Udruge «Hrvatski računovođa» i Društva menadžera kvalitete. Rješenjem Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka br. 530-14-05-02 od 28.02.2005. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Popis skripti:

1. Goleš, D., Dokumentacija, auditi, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2005.

2. Goleš, D., Amortizacija, kapacitet, obrtna sredstva, solventnost, Zbirka zadataka i rješenih primjera, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

3. Goleš, D., Troškovi, Zbirka zadataka i rješenih primjera, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

4. Goleš, D., Upoznajmo normu ISO 9000, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

5. Goleš, D., Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2003.

6. Goleš, D., Ekonomika troškova, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2003.

94

Popis radova: 1. Goleš, D., Zadovoljstvo kupca, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2.,

Šibenik, 2004. 2. Goleš, D., Kvaliteta u turizmu, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2,

Šibenik, 2004. 3. Goleš, D., Metode upravljanja troškovima, TIM, Zbornik radova VŠTM,

Vol. 1., Šibenik, 2003.

Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M33 Menadžment rizika

1. Goleš, D., Ekonomika troškova, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, 2003.

2. Goleš, D., Ekonomika dugotrajne i kratkotrajne imovine, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, 2003.

3. Goleš, D., Metode upravljanja troškovima, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.

95

Ime i prezime: Anita Grubišić Zvanje: predavač (2003.) Marična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: [email protected] URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/agrubisic Kolegiji: Upravljanje troškovima Životopis: Anita Grubišić rođena je 05. travnja 1971. godine u Šibeniku. Udana je, majka dvoje djece. Osnovnu i srednju ekonomsku školu završava u Šibeniku, a daljnje školovanje nastavlja na Ekonomskom fakultetu u Splitu smjer računovodstvo i financije, gdje u veljači 1995. godine diplomira i stječe zvanje diplomiranog ekonomiste te stručnu spremu VII/2.Godine 1995. zaposlila se u poduzeću « COLIBRI» d.o.o. Šibenik, na radnom mjestu voditelja računovodstva i financija. Godinu dana kasnije prelazi u tek registrirano poduzeće « ZNAKOM « d.o.o. Šibenik, gdje na rukovodnoj funkciji šefa računovodstva i financija ustrojava sve službe poduzeća. Godine 1998. započinje s radom na Visokoj školi za turistički menadžment Šibenik gdje i danas radi kao šef računovodstva i kao predavač iz kolegija «Računovodstvo i financije« i « Financijski menadžment i bankarstvo «, te je vodila sve aktivnosti osnivanja poduzeća " Centar za turizam " d.o.o. Šibenik u vlasništvu Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku, čiji je i direktor. Vodi naprednu grupu studenata kroz projekt uvođenja novih turističkih proizvoda i usluga u poduzeća od ideje do realizacije, prezentacije te prodaje i naplate, koji je zaživio u praksi pod nazivom «Eno-gastro doživljaj».Izradila je stručnu recenziju knjiga mr.sc. Frane Z. Negro: «Osnove računovodstva i financija» Šibenik 1999. godine i «Financijski menagement» Šibenik 2002. godine. U skladu sa svojom stručnom djelatnošću član je Društva financijskih i računovodstvenih djelatnika. Rješenjem Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka broj 530-14-05-02 od 28. veljače 2005. imenovana je za člana ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za voditelja poslovnice na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Upisana je na poslijediplomski znanstveni studij na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Aktivno se služi engleskim jezikom. Popis radova:

1. Grubišić, A., Vremenska razgraničenja i njihov utjecaj na poslovni rezultat, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.

2. Grubišić, A., Analiza financijskih izvješća, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.

3. Grubišić, A. Ponašanje troškova, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.

96

4. Grubišić, A., Oporezivanje nesamostalnog rada, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.

5. Grubišić, A., Namirenje potraživanja i obveza putem prijeboja, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.

6. Grubišić, A., Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkoročna potraživanja, gubitak iznad visine kapitala, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.

7. Grubišić, A., Bilanca – temeljni financijski izvještaj, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.

8. Grubišić, A., Dugotrajna imovina, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.

Popis skripti:

1. Grubišić, A., Razred 1, Protokol vježbi, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

2. Grubišić, A., Bilanca, Protokol vježbi, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2003.

3. Grubišić, A., Razred 0, Protokol vježbi, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2003.

Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M34 Upravljanje troškovima

1. Grubišić, A., Bilanca – temeljni financijski izvještaj, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.

2. Grubišić, A., Dugotrajna imovina, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 1., Šibenik, 2003.

3. Grubišić, A. Ponašanje troškova, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.

97

Ime i prezime: Mirko Jakić Zvanje: izvanredni profesor (2003.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru E-mail: [email protected] URL: http://www.personal.unizd.hr/~mjakic Kolegiji: Poslovna etika Životopis: Mirko Jakić, rođen je 1954. u Sinju. Dodiplomski studij hrvatskog jezika i južnoslavenske književnosti i filozofije upisao je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1973., a diplomirao je 1977. 1985. završava Magistarski studij iz filozofije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s tezom: »Suvremeno poimanje znanosti i tehnike«. 1989. završava doktorski studij iz filozofije na Sveučilištu u Ljubljani, Filozofski fakultet s tezom: »Filozofija matematike Hilarija Putnama«. U razdoblju od 1978. - 1991. radi kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru, Sveučilište u Splitu, od 1991. - 1998. kao docent, a od 1998. – 2003.kao izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru, Sveučilište u Splitu. Od 2003. do danas radi na Sveučilištu u Zadru kao Izvanredni profesor, a od 2004. do danas kao prorektor za nastavu. Popis knjiga:

1. Jakić, M., Znanstveni realizam u filozofiji hilaryja putnama. hfd, Zagreb 1993.

2. Jakić, M., Filozofija o znanosti. hfd, Zagreb 1989. 3. Jakić, M., Logika ( IV. izmijenjeno izdanje ). Školska knjiga, Zagreb

2003.

Popis radova: 1. Jakić, M., Critique of Immanuel Kant's Criticism. Disputatio

philosophica 1, Zagreb 2004. 2. Jakić, M., Conjectures and Metalogical Rules. Synthesis Philosophica,

vol. 19, fasc. 1, HFD Zagreb 2004. 3. Jakić, M., Potvrđuju li računala postavku o ontologijskom utemeljenju

logike? Filozofska istraživanja, Zagreb 2003. 4. Jakić, M., Has logic any ontology? Synthesis Philosophica, HFD Zagreb

2002.

98

5. Jakić, M., What is new in Ian Hacking's realistic understanding of science. Acta Analytica, Ljubljana / Bad Radkesburg 1986. (str. 187. - 196.)

6. Jakić, M., On Kitcher's Objection to the Apriorist Program in Mathematics. Radovi, Zadar 1992. (str. 71. - 81.)

7. Jakić, M., Postoji li mjesto za jednu neplatonističku apriorističku epistemologiju u filozofiji matematike? Filozofska istraživanja, Zagreb 1992. (str. 738. - 752.)

8. Jakić, M., Putnam i istina Filozofska istraživanja. Zagreb 1990. (str. 181 - 195.)

9. Jakić, M., Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma. Filozofska istraživanja, Zagreb 1988. (str. 702. - 704.)

10. Jakić, M., On the nature of mathematical theories (1). Radovi, Zadar 1986. (str. 57. - 60.)

11. Jakić, M., Hegelov pojam znanosti i kritika posebnih znanstvenih disciplina. Filozofska istraživanja, Zagreb 1985. (str. 259. - 271.)

12. Jakić, M., Kantov doprinos formiranju pojma znanosti u filozofiji. Radovi, Zadar 1984. (str. 17. - 28.)

Popis projekata: 1. od 1991. god. do 1996. god. voditelj znanstvenoga projekta (6 - 01 - 262)

pod naslovom "Apriorizam u matematici i logici". 2. od 1996. god. do 1999. god. voditelj znanstvenoga projekta (070017) pod

naslovom "Znanje i protok informacija". 3. od 2002. god. voditelj znanstvenoga projekta (0070004) pod naslovom

"Spoznajni i ontologijski vid suvremene simboličke logike" Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M12 Poslovna etika

1. Jakić, M. Critique of Immanuel Kant's Criticism. Disputatio philosophica 1, Zagreb 2004.

2. Jakić, M. What is new in Ian Hacking's realistic understanding of science. Acta Analytica, Ljubljana / Bad Radkesburg 1986. (str. 187. - 196.)

3. Jakić, M. Putnam i istina Filozofska istraživanja. Zagreb 1990. (str. 181 - 195.)

4. Jakić, M. Putnamova teorija psihološkog funkcionalizma. Filozofska istraživanja, Zagreb 1988. (str. 702. - 704.)

99

Ime i prezime: Mira Klarin Zvanje: docent (2005.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru, Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece E-mail: [email protected] URL: http://www.personal.unizd.hr/~m.klarin Kolegiji: Menadžment konflikata Životopis: Mira Klarin rođena je 3. svibnja 1963. u Zadru. Na Filozofskom fakultetu u Zadru 1987. g. završila je jednopredmetni studij Psihologije. Od 1993. u stalnom je radnom odnosu na Filozofskom fakultetu. 1995. g. upisuje poslijediplomski studij - znanstveno usavršavanje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a diplomu Magistra društvenih znanosti znanstvenog polja psihologije steče 19. siječnja 1998. g. obranom magistarske radnje "Utjecaj rada u malim grupama na usvajanje znanja, stavove i neke aspekte samopoimanja" pod mentorstvom prof.dr. sc. Alije Kulenovića. 1999. g. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prijavljuje doktorsku radnju "Odnosi s vršnjacima kao prediktori različitih aspekata prilagodbe u školi" kod mentorice prof.dr.sc. Marine Ajduković. Doktorsku disertaciju obranila je 18. prosinca 2000. g. pred povjerenstvom prof.dr.sc. Vlasta Vizek-Vidović, prof.dr.sc. Slavko Kljajić, prof.dr.sc. Marina Ajduković i time stekla akademski stupanj doktora društvenih znanosti, polje psihologije. 20. siječnja 2005. od Matičnog povjerenstva izabrana je u zvanje docenta za područje razvojne psihologije. Obnašala je dužnost predstojnika Zavoda za predškolski odgoj, prodekana za nastavu. Osim na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Psihologiju komunikacije realizira na Odjelu za informatologiju i komunikologiju i na Visokoj teološko-katehetskoj školi u Zadru, Sveučilišta u Zagrebu izvodi nastavu iz Razvojne i Edukacijske psihologije. Na Visokoj školi za turistički menagement u Šibeniku vodi kolegij Psihologija međuljudskih odnosa. Sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima i objavljuje više znanstvenih, stručnih i preglednih radova i prethodna priopćenja u časopisima s međunarodno priznatom recenzijom i domaćim časopisima. Recenzira radove za časopise i zbornike.Član je Hrvatskog psihološkog društva i u proširenom predsjedništvu Komunikološkog društva Hrvatske. Popis objavljenih radova (u posljednjih pet godina):

1. Klarin, M., Stresnost i izvori stresa odgojiteljskog posla, Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar, 2005.

2. Klarin, M., Očeva uloga u razvitku samopoštovanja, Napredak, 144/4, -450, 2004.

100

3. Klarin, M., Empatija i vještine komuniciranja kao temelj stereotipiziranja i međukulturalne komunikacije, Annales, Annales for Istrian and mediterranean Studies, 14, 1, 129-141., 2004.

4. Klarin, M., Uloga socijalne podrške vršnjaka i vršnjačkih odnosa u usamljenosti predadolescenata i adolescenata, Društvena istraživanja, 13/6, 1081-1099., 2004.

5. Klarin, M., Emocionalna privrženost djeteta i odgojitelja/učitelja, Zbornik radova sa skupa, Dijete, odgojitelj, učitelj, Zadar, 2004.

6. Klarin, M., Lukić, Lj., Ušljebrka, I., Ponašanje djeteta rane školske dobi u interakciji s učiteljicom, Zbornik radova "Učitelj/odgojitelj u razvoju djeteta i škole" Visoke učiteljske škole u Petrinji, 2003.

7. Bacalja, R., Klarin, M., O nekim osobitostima recepcije dječje poezije u mlađim razredima osnovne škole - rezultati jedne ankete, Zbornik radova "Djetinjstvo, razvoj i odgoj, 2003.

8. Klarin, M., Dimenzije obiteljskih odnosa kao prediktori vršnjačkim odnosima djece školske dobi, Društvena istraživanja, god. 11, br. 4-5, str. 805-825., 2002.

9. Klarin, M., Socijalna kompetencija u kontekstu socijalnih i bihevioralnih korelata, Medij kultura i odnosi s javnostima, br. 1, str. 78-81., 2002. (pregledni rad)

10. Klarin, M., Vidaković, J., Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije, Mediji, kultura i odnosi s javnostima, 1/2, str. 164-168., 2002. (prethodno priopćenje)

11. Klarin, M., Vidaković J., Internet i međukulturalna komunikacija, Informatologija, br. 34, 1-2, 81-85., 2002.

12. Klarin, M., Osjećaj usamljenosti u kontekstu vršnjačke interakcije, Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 9/2, 249-257., 2002.

13. Klarin, M., Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu - longitudinalno ispitivanje, Zbornik radova, br. 2, str. 81-95., 2002.

14. Klarin, M., Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom, Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru, br. 1, str. 55-69., 2002.

15. Klarin, M., Vuković, M., Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom, Društvo i tehnologija, 148-150., 2002.

16. Klarin, M., Razvoj u socijalnom kontekstu, Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština", br.1 str. 167-175., 2002.

17. Klarin, M., Razvoj i igra djeteta predškolske dobi, Zbornik radova "Dani predškolskog odgoja, Split, 2002.

18. Nenadić-Bilan, D., Klarin, M. Dječji vrtić kao dječji kulturni centar, Baština k baštini, Hvar, 2001.

19. Klarin, M., Lokas, M., Kvaliteta interakcije s učiteljicom i zadovoljstvo školom, Zbornik radova Visoke učiteljske škole u Zadru, 2001.

20. Klarin, M., Uloga odgojitelja na socijalni razvoj djeteta", Zbornik radova "Mirisi djetinjstva, 7. Dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije, 75-80, Split, 2000.

101

21. Klarin, M., Dimenzije roditeljstva kao prediktori agresivnom i asertivnom ponašanju djece školske dobi", Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, Vol.2, br 1(2), 11-20., Zagreb, 2000.

Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M21 Menadžment konflikata

1. Klarin, M., Razvoj u socijalnom kontekstu, Zbornik radova Visoke učiteljske škole "Živa baština", br.1 str. 167-175, 2002.

2. Klarin, M., Vuković, M., Tehnologija obrazovanja i mehanizmi suočavanja sa stresom, Društvo i tehnologija, 148-150., 2002.

3. Klarin, M., Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu - longitudinalno ispitivanje, Zbornik radova, br. 2, str. 81-95, 2002.

4. Klarin, M., Vidaković, J., Socijalne vještine kao temelj ne/uspješne komunikacije, Mediji, kultura i odnosi s javnostima, 1/2, str. 164-168. 2002. (prethodno priopćenje)

102

Ime i prezime: Gina Lugović Zvanje: viši predavač (2003.) Matična ustanova: Centar za socijalnu skrb, Šibenik E-mail: [email protected]

[email protected]

URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/glugovic Kolegiji: Psihologija za menadžere, Menadžment konflikata Životopis: Rođena je u Osijeku, 02. 04. 1956. godine, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za pedagogiju završila je studij pedagogije 1978.g. i na Odsjeku za psihologiju studij psihologije 1980.godine. Tijekom studija psihologije radi kao student-psiholog na Institutu za medicinska ispitivanja i medicinu rada i u novinskoj kući Vjesnik na istraživanju čitanosti novinskih izdanja. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, obranila je specijalističku radnju pod nazivom «Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite» 2001. i stekla naziv magistra specijaliste kliničke psihologije. Završila je pri Harvard School of Public Health međunarodnu poslijediplomsku edukaciju iz područja identifikacije i terapije posttraumatskog stresnog sindroma 1997. Završila je certifikatnu 2001.g. (Choice Thery, reality Therapy, Lead-Managment) i postcertifikatnu edukaciju iz Realitetne terapije 2004.g. (WGI voditelj Leon Lojk). Završila je edukaciju za facilitatora – Technology of participation The Institute of Cultural Affairs; Participatory Strategic Planning i Group Facilitation Methods, 1995 i 1996. Educirana je prema programu Rehabilitacije u zajednici i sudjeluje u radu Prve Hrvatsko-kanadske temstske konferencije o projektu «Razvoj rehabilitacije u zajednici u republici Hrvatskoj» i drugih programa edukacije iz područja telefonskog psihološkog savjetovanja, posttraumatskog stresnog sindroma, komunikacijskih vještina i pomoći specifičnim skupinama organizirane od različitih domaćih i stranih institucija i stručnjaka. Pohađala je edukacijski seminar za uporabu MMPI-2, SKID-I i SKID-II, Split, 2000. Pohađala je edukaciju iz Bihevioralno-kognitivne terapije 1994. Osniva 1994. Dobrotvornu udrugu "Štit" Šibenik, kojoj je osnovni cilj psihosocijalna pomoć djeci i obiteljima. Priprema i provodi projekte «Savjetovalište za djecu» i «Šareni telefon» u projektu UNICEF-a «Gradonačelnici – branitelji djece» i u suradnji sa IRC Umbrella Grant-om 1995. i 1996. Stručni je koordinator i voditelj Centra za psihosocijalnu pomoć Nacionalnog programa psihosocijalne pomoći Ministarstva hrvatskih branitelja Šibensko-kninske županije od 1995. do danas. U radu Centra PSP organizira i provodi stručni individualni i skupni rad djece, supruga poginulih

103

hrvatskih branitelja, invalida, razvojačenih branitelja, obitelji i svih stradalnika iz Domovinskog rata. Od 1980. radi na radnom mjestu psihologa u Centru za socijalni rad Šibenik, kao psiholog u tima u Savjetovalištu za brak i bračne odnose i u timu za delinkvenciju. Od 1985. do 2002. radi u Medicinskom centru Šibenik i Domu zdravlja Šibenik, kao samostalni psiholog u Službi medicine rada na poslovima procjene i ocjene radne sposobnosti i kao psiholog konzultant za Odjele pedijatrije, psihijatrije i neurologije. Tijekom rada u Savjetovalištu «Psiha» obavlja poslove u sklopu zanimanja «psiholog» za djecu i odrasle usmjeren na razumijevanje a time i poboljšanje komunikacije unutar obitelji. Sada radi u Centru za socijalnu skrb Šibenik na poslovima psihologa u Savjetovalištu za mladež, brak i obitelj. Stalni je sudski vještak za područje psihologije od 2003. Regionalni je mentor suradnik Programa «Vrijeme oporavka – pogled u budućnost» Hrvatske sekcije žena volonterki s operiranom dojkom od 2001. Sudionik je Simpozija socijalne pedijatrije u Šibeniku od 1989. U projektu Ministarstva prosvjete i sporta bila je koordinator Školskog preventivnog programa za prevenciju zlouporabe droga. Član je Hrvatske psihološke komore, Etičkog odbora HPK, Hrvatskog psihološkog društva, Sekcije za forenzičku psihologiju, Sekcije za kliničku psihologiju, Sekcije za medicinu rada i Hrvatskog društva za dojenačku, dječju i adolescentnu psihijatriju, Svjetske udruga za psihosocijalnu rehabilitaciju – hrvatski ogranak. Član je Hrvatskog društva sudskih vještaka. Bila je član Društva i član predsjedništva Saveza društava invalida cerebralne i dječje paralize Republike Hrvatske, a sada je volonter Hrvatske udruge tjelesnih invalida Zagreb. Predavala je psihologiju kao stručni predmet tijekom perioda od 1982. - 2000. u srednjim školama u Šibeniku (medicinskoj, ekonomsko-turističkoj, prometnoj). U Prometnoj školi je pripremila skriptu iz predmeta Prometna kultura s osnovama psihologije. Bila je stručni suradnik pri Visokoj pomorskoj školi Split, predavač stručnih kolegija iz područja psihologije - psihofiziologije rada. Popis knjiga:

1. Lugović, G., Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije, Hrvatski psihosocijalni program, Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata, ur. Z. Knezović, B. Gogić, D. Kocijan-Hercigonja, MHBDR, Zagreb, 2001.

2. Lugović, G., Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata, Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu, ur. Stjepan Sirovica, OB Šibenik, Gradska knjižnica «J. Šižgorić», Šibenik, 1997.

Popis skripti:

1. Lugović, G., Kultura komuniciranja i poslovna etika, Skripta, Visoka škola za turtistički menadžment, Šibenik, 2005.

2. Lugović, G., Osnovni elementi međuljudskih odnosa, Skripta, Visoka škola za turtistički menadžment, Šibenik, 2005.

104

3. Lugović, G., Psihologija međuljudskih odnosa, Skripta, Visoka škola za turtistički menadžment, Šibenik, 2005.

4. Lugović, G., Poslovna komunikacija, Skripta, Visoka škola za turtistički menadžment, Šibenik, 2004.

5. Lugović, G., Kultura komuniciranja, Skripta, Visoka škola za turtistički menadžment, Šibenik, 2004.

Popis pozvanih predavanja:

1. Lugović, G., Značaj dobre komunikacije u procesu vještačenja, HPD Zadar, Zadar 2005.

2. Lugović, G., Komunikacija (stručni tim – roditelji, osobine razvoja djeteta i mogućnosti vrtića), Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije, Biograd, 2004

3. Lugović, G., Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja djeteta i faktori rizika, Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije, Filip Jakov, 2004

4. Lugović, G., Komunikacija (dijete-vrtić), Dječji vrtić Vodice, Vodice, 2004.

5. Lugović, G., Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi (Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih), UNH, Knin, 2004.

6. Lugović, G., Kako živjeti zajedno, pravo i pravda, Ispravni putevi za učiniti pravednu stvar – Tolerancija, UNH, Knin, 2004.

7. Lugović, G., Nastajanje traume, modeli za procjenu zlostavljanja, intervencije, Forenzički intervju s djetetom, HPD, Sekcija za forenzički psihologiju, Opatija, 2003

Popis objavljenih radova:

1. Rašunović-Sunara, Đ., Lugović, G., Belicza, B., Radovančević, Lj., Liović, J., Odgovori pacijenata i zdravstvenih radnika u Republici Hrvatskoj na Prijedlog nacrta zakona o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata – pilot-istraživanje, Medix, br. 54/55, 2004.

2. Rašunović-Sunara, Đ., Lugović, G., Belicza, B., Liović, J., Radovančević, Lj., The respond of patients and health care workers to the proposed law on patients rights, obligations and resopnsabilities in Croatia – Pilot study, 15th World Congress on Mrdical Law, 1-5 August 2004. p. 934-940

3. Lugović, G., Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite, Magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, 2001.

4. Lugović, G., Skradin Children Posttrauma Study, Community Stres Prevention, ed. O. Ayalon, M. Lahad, A. Cohen, SHEFI, The Psychological and Counseling Service, ministry of Education, Jerusalem, Israel. 1999., Vol. 4.

5. Lugović, G., Živković, Lj., Tijek reakcija PTSP u djece , Skradin 1996 – 1999, 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik, Solaris, 1999. Pano izlaganje.

105

Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M11 Psihologija za menadžere

1. Lugović, G., Psihologija međuljudskih odnosa, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment, Šibenik, 2005.


3. Lugović, G., Značaj rada psihologa u timu dječjeg vrtića: Procjena razvoja djeteta i faktori rizika, Stručno vijeće za ravnatelje Šibensko-kninske i Zadarske županije, Filip Jakov, 2004.

4. Lugović, G., Centar za psihosocijalnu pomoć Šibensko-kninske županije, Hrvatski psihosocijalni program, Petogodišnja iskustva u radu sa sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata, ur. Z. Knezović, B. Gogić, D. Kocijan-Hercigonja, MHBDR, Zagreb, 2001.

5. Lugović, G., Procjena psihičkih osobina radnika fizičko-tehničke zaštite, Magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju, 2001.


7. G. Lugović, Živković, Lj., Tijek reakcija PTSP u djece , Skradin 1996 – 1999, 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik, Solaris, 1999. Pano izlaganje.

8. Lugović, G., Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997, Prvi Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije, Dječja i adolescentna psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole, Zagreb, 1997. (Knjiga sažetaka)

9. Lugović, G., Psiholozi i psihološka pomoć tijekom Domovinskog rata, Šibensko zdravstvo u Domovinskom ratu, ur. Stjepan Sirovica, OB Šibenik, Gradska knjižnica «J. Šižgorić», Šibenik, 1997.

Kolegij: M21 Menadžment konflikata


2. Lugović, G., Prava se temelje na različitim potrebama različitih ljudi (Zaštitom svojih prava štitimo prava drugih), UNH, Knin, 2004.


4. Lugović, G., Živković, Lj., Tijek reakcija PTSP u djece , Skradin 1996 – 1999, 11 Simpozij socijalne pedijatrije Šibenik, Solaris, 1999. Pano izlaganje.

5. Lugović, G., Ispitivanje reakcija na stres djece Skradin 1996-1997, Prvi Hrvatski kongres dječje i adolescentne psihijatrije, Dječja i adolescentna

106

psihijatrija između zdravstvene ustanove i škole, Zagreb, 1997. (Knjiga sažetaka)

107

Ime i prezime: Želimir Mikulić Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku,

Compco systems d.o.o. Zvanje: predavač (2003.) E-mail: [email protected] URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/zmikulic Kolegiji: Poslovne simulacije, Softversko inženjerstvo Životopis: Želimir Mikulić, dipl.ing., predavač je na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku za područje 2. Tehničke znanosti, znanstveno polje 2.2 Računarstvo, kolegij operacijski sustavi. Rođen je 02. veljače 1957. godine u Šibeniku gdje je završio osnovoškolsko obrazovanje i Gimnaziju s odličnim uspjehom. Školske godine 1975/76 upisao je Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, danas Fakultet elektrotehnike i računarstva, smjer Elektronike, usmjerenje Telekomunikacije i informatika. Tokom studija više puta je nagrađivan diplomom "Josip Lončar" koja se dodijeljuje najuspješnijim studentima na pojedinoj godini. Diplomirao je prije roka u jesen 1979. godine s odličnim uspjehom i za taj uspjeh bio nagrađen brončanom plaketom "Josip Lončar". Nakon završetka studija zaposlio se u Tvornici telekomunikacijskih uređaja "Nikola Tesla", danas Ericsson Nikola Tesla dd gdje je radio na razvoju softvera procesorski upravljanih telefonskih centrala tipa AXE, rukovodio radom grupe dizajnera i bio odgovoran za razvoj aplikacijskih funkcijskih blokova sustava AXE 10 za tržište SSSR-a. U tom razdoblju upisuje postdiplomski studij na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, te objavljuje znanstvene i stručne radove u časopisu ITA Informatika, telekomunikacije i automatizacija te u sklopu zbornika radova sa simpozija INFORMATICA i YUTEL. Surađivao je na više projekata današnjeg Ministarstva znanosti i izradio više projekata informacijskih sustava i računalnih mreža. Tijekom rada u ENTK imao se prilike s širokom lepezom poslova vezanih za razvoj, ispitivanje i proizvodnju najmodernijih SPC telefonskih sustava. Ti poslovi sežu od definiranja tehničkih uvjeta sa strankom, preko rješavanja problema uvođenja novif funkcija u sustav, sistem dizajna po funkciji i po funkcijskom bloku, razvoja softvera za funkcijske blokove, ispitivanja programa na računalu opće namjene i na maketi centrale, izrade projektnih podataka za centrale itd, do funkcijskog ispitivnja centrale u radu. Nakon preseljenja u Šibenik 1985. godine, zaposlio se u tvrtki Velebit Informatika iz Zagreba iz koje je 1989. godine prešao raditi u tvrtku Velebit kemija i strojevi. Tokom rada u tim tvrtkama stekao je dragocjeno iskustvo u radu s "mainframe" i mini rarunalima te osobnim računalima koje je uključivalo

108

njihovo asembliranje, stavljanje u pogon i raznorodnu primjenu od uredskih poslova do korištenja u upravljanju procesima. 1991. godine osnova vlastitu tvrtku Compco systems d.o.o. u kojoj je i danas zaposlen. Tvrtka se bavi projektiranjem, proizvodnjom, implementacijom i održavanjem informatičkih sustava i njihovih komponenti, što uključuje osobna računala, poslužitelje, računalne mreže, programsku podršku i edukaciju korisnika. Djeluje kao konzultant za razvoj informacijskih sustava u bankama, hotelsko-turističkim tvrtkama, industriji, trgovini, uslužnom sektoru, školstvu, državnoj upravi i lokalnoj samoupravi. Od uvođenja smjera poslovne informatike na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku surađuje s njom na poslovima stručnog suradnika (voditelj vježbi) iz kolegija Građa računala i Programski jezik C/C++ te kao voditelj Računalnog praktikuma.. Godine 2003. izabran je u zvanje predavača za kolegij Operacijskih sustava. U školskoj godini 2004/2005 predavač je iz predmeta Informatika, Operacijski sustavi i građa računala, Poslovna informatika i Poslovne simulacije. Oženjen je i stalno živi u Šibeniku. Sudionik je Domovinskog rata i nositelj medalje Oluja. Popis radova:

1. Mikulić, Ž., Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM), TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.

2. Mikulić, Ž., Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.

3. Mikulić, Ž., Usporedba 64-bitnih procesorskih arhitektura, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.

4. Mikulić, Ž., Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.

5. Mikulić, Ž., Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih procesa, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.

6. Mikulić, Ž., Poslovna strategija i informacijski sustavi, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.

7. Mikulić, Ž., Sistemski razvoj: napredni alati, tehnike i alternativni pristupi, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.

8. Mikulić, Ž., Primjena CRM-a u poslovanju turističke agencije, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 1., Šibenik, 2003.

9. Mikulić, Ž., Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na sigurnost informacijskih sustava, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 1., Šibenik, 2003.

10. Mikulić, Ž., Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i ponašanje pojedinca, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 1., Šibenik, 2003.

11. Mikulić, Ž., Putokazi za formuliranje strategije e-poslovanja, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 1., Šibenik, 2003.

109

Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M24 Poslovne simulacije

1. Mikulić, Ž., Poslovne simulacije, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

2. Mikulić, Ž., Monte Carlo metoda u simulaciji poslovnih procesa, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.

3. Mikulić, Ž., Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM), TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.

4. Mikulić, Ž., Korištenje Excell-a u nastavi poslovnih simulacija, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.

5. Mikulić, Ž., Korištenje Petri-jevih mreža u reinženjeringu poslovnih procesa, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.

Kolegij: M27 Softversko inženjerstvo

1. Mikulić, Ž., Utjecaj recentnih operacijskih sustava i e-poslovanja na sigurnost informacijskih sustava, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 1., Šibenik, 2003.

2. Mikulić, Ž., Distribuirana obrada modela poslovnih procesa (BPM), TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004

3. Mikulić, Ž., Sistemski razvoj: napredni alati, tehnike i alternativni pristupi, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004

4. Mikulić, Ž., Utjecaj novih „pametnih“ tehnologija na društveni život i ponašanje pojedinca, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 1., Šibenik, 2003

110

Ime i prezime: Frane Zvonimir Negro Zvanje: Viši predavač (2000.) Matična ustanova: Sveučilište u Zadru,

Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E–mail: [email protected] URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/fznegro Kolegiji: Strategijski menadžment, Upravljanje troškovima Životopis: Rođen je 02.01.1941. godine u Ražancu u Zadarskoj županiji. Osnovnu školu završio je u Ražancu, srednju ekonomsku školu u Zadru. Ekonomski studij završio je u Rijeci na Ekonomskom fakultetu, tada Zagrebačkog sveučilišta. Poslijediplomski studij iz područja ekonomskih znanosti, polje financije trgovačkih društava, na temu financiranje reprodukcijskog procesa završio je na Ekonomskom fakltetu u Zagrebu. Sav svoj radni vijek, u praksi, proveo je na poslovima financija i računovodstva te na poslovima menadžera najvećih poduzeća u gradu Zadru ("Maraska", "Bagat", "Zadar" i "Ugo"). Završio je poslijediplomski studij, bavi se i teoretskim radom pišući referate , stručne i znanstvene studije za nastupe na seminarima i kongresima ekonomista. Položio je ispite za ovlaštenog revizora i ispite za stečajnog upravitelja, koje poslove obavlja profesionalno s 50% radnog vremena uz nastavnički posao na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Na Visokoj školi za turistički menadžment, radi u svojstvu predavača od njezinog osnutka, a od 21.11.2000.god.u svojstvu višeg predavača, kada ga je Nacionalno vijeće izabralo u to nastavno zvanje. Zaposlen je 50% radnog vremena u revizorskoj kući "Big – revizija" d.o.o. u Zadru, kao ovlašteni revizor i 50% na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku, kao nastavnik u svojstvu Višeg predavača. Objavio je više radova iz područja računovodstva, revizije i financija, iz područja menadžmenta i financijskog menadžmenta. Najznačajniji su mu radovi iz područja udžbenika i priručnika na Visokoj školi za turistički menadžment. Popis knjiga:

1. Negro, F. Z., Financijski management, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, 2002.

2. Negro, F. Z., Osnove računovodstva i financija, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, 1999.

3. Negro, F. Z., Management, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, 1999.

111

Popis skripti: 1. Negro, F. Z., Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi, Skripta, Visoka

škola za turistički menadžment u Šibeniku, 2005. 2. Negro, F. Z., Metode kalkulacija, Skripta, Visoka škola za turistički

menadžment u Šibeniku, 2005. 3. Negro, F. Z., Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi, Skripta, Visoka

škola za turistički menadžment u Šibeniku, 2004. 4. Negro, F. Z., Obrtna sredstva, Skripta, Visoka škola za turistički

menadžment u Šibeniku, 2003. 5. Negro, F. Z., Ocjena isplativosti investicijskih projekata, Skripta, Visoka

škola za turistički menadžment u Šibeniku, 2003.

Popis autoriziranih predavanja: 1. Negro, F. Z., Financijski menadžment i bankarstvo, Visoka škola za

turistički menadžment u Šibeniku, 2004 / 2005 2. Negro, F. Z., Strategijski menadžment, Visoka škola za turistički

menadžment u Šibeniku, 2003 / 2004 i 2004 / 2005.

Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M34 Upravljanje troškovima

1. Negro, F. Z., Metode kalkulacija, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, 2005.

2. Negro, F. Z.: Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, 2005.

Kolegij: M35 Strategijski menadžment

1. Negro, F. Z., Metode kalkulacija, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, 2005.

2. Negro, F. Z., Zakon o mjenici i upotreba mjenice u praksi, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, 2005.

3. Negro, F. Z., Ocjena isplativosti investicijskih projekata, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, 2003.

4. Negro, F. Z., Obrtna sredstva, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, 2003.

5. Negro, F. Z., Financijski management, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, 2002.

6. Negro, F. Z., Management, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, 1999.

112

Ime i prezime: Ante Panjkota Zvanje: asistent (2003.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku

Srednja škola I. Meštrovića Drniš E-mail: [email protected] URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/a.panjkota Kolegiji: Softversko inženjerstvo Životopis: Osnovnu i Srednju Tehničku školu, smjer Automatika završio u Šibeniku. Diplomirao na Fakultetu Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje u Splitu 1999. god. na temu "Parametarska identifikacija impulsne prijenosne funkcije" – program za identifikaciju pisan u C++, a provjera istog izvršena simulacijom u VISSIM –u. 2003. godine upisuje poslijediplomski znanstveni studij Biomehanike / Biomedicinske elektronike na FESB - u. Vanjski je suradnik Laboratorija za Biomehaniku, Automatiku i Sustave Fakulteta Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Popis objavljenih radova.:

1. Panjkota, A., Musić, J., "Muscle activity during ergometer rowing", Special Session - Signals and Systems in Human Motion, BioMED '05., Innsbruck, February 16 – 18. 2005., pp: 652 – 656.

2. Panjkota, A., Zanchi, A., Rončević, T., " Kinematics of rowing – a new approach to the rowing technique training", published at the EUROSIM’04, Paris, September 6-10.2004.

3. Panjkota, A., "Identification of Muscle Activity During Rowing Stroke “,Workshop on Signals and Systems in Human Motion, SoftCom 2004, Split-Dubrovnik-Venice, Croatia-Italy, October 10-13, 2004., pp: 42 - 46.

113

Ime i prezime: Josipa Perkov Zvanje: asistent (2002.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: [email protected] URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/jperkov Kolegiji: Statistika, Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje Životopis: Josipa Perkov rođena je 1. kolovoza 1978. u Šibeniku, gdje je i završila osnovnu školu Petar Krešimir IV, te Prirodoslovno-matematičku gimnaziju. 1996. upisuje se na PMF - Matematički odjel Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i diplomirala 2001. na temu Geodetske krivulje, metrike i izometrije. Tijekom studija bila je stipendist Šibensko-kninske županije. Po povratku u Šibenik 2002. radi kao prof. matematike u Ekonomskoj, Upravno-birotehničkoj školi i u Prometno-tehničkoj školi, te je počela honorarno raditi kao vanjski suradnik iz kolegija ″Matematika″ na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Od siječnja 2003. radi kao asistent na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Član je radne grupe za izradu Prijedloga programa preddiplomskih i diplomskih stručnih studija menadžmenta, kao i Projekta integracije sveučilišnih i stručnih, preddiplomskih i diplomskih programa koji se realiziraju u suradnji Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru i Visoke škole za turistički menadžment u Šibeniku. Popis skripti:

1. Perkov, J., Diferencijalni račun: Zbirka riješenih zadataka, Interna skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

2. Perkov, J., Integralni račun: Zbirka riješenih zadataka, Interna skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

3. Perkov, J., Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka, Interna skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

4. Paić, R., Perkov, J., Statistika, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

5. Paić, R., Perkov, J., Matematika I, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2003.

6. Paić, R., Perkov, J., Matematika II, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2003.

7. Perkov, J., Skupovi, brojevi: Zbirka riješenih zadataka, Interna skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2003.

8. Perkov, J., Funkcije: Zbirka riješenih zadataka, Interna skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2003.

114

9. Perkov, J., Matrični račun: Zbirka riješenih zadataka, Interna skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2003.

Popis radova:

1. Perkov, J., Osnove rada u Microsoft PowerPointu, Protokol vježbi, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2005.

2. Belak, S., Perkov, J., Osnove određivanja pouzdanosti na pojavu inherentnih kvarova, Zbornik radova 11. međunarodnog savjetovanja HDO-a, 2005.

3. Belak, S., Perkov, J., Metoda funkcionalne pouzdanosti, Zbornik radova 11. međunarodnog savjetovanja HDO-a, 2005.

4. Perkov, J., Prebrojavanje: permutacije, varijacije i kombinacije, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.

5. Perkov, J., Uvjetna vjerojatnost, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.

6. Perkov, J., Binomna razdioba, TIM, Zbornik radova VŠTM , Vol. 2., Šibenik, 2004.

7. Perkov, J., Osnove rada u Microsoft Wordu, Protokol vježbi, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

8. Perkov, J., Osnove rada u Microsoft Excelu, Protokol vježbi, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

Kompetencije za sudjelovanje u nastavi: Kolegij: M14 Statistika





Kolegij: M31 Kvantitativne metode za poslovno odlučivanje

1. Perkov, J., Financijska matematika: Zbirka riješenih zadataka, Interna skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.





115

Ime i prezime: Tanja Radić Zvanje: asistent (2003.) Matična ustanova: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku E-mail: [email protected] URL: http://www.vstsi.hr/nastavnici/t.radic Kolegiji: Metode znanstvenog istraživanja, Tehnologija prometa Životopis: Tanja Radić rođena je 8. rujna 1978. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu (opća – VII gimnazija). 1997. upisuje se na Prirodoslovno – matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biološki odsjek, smjer molekularna biologija. Tijekom studija istražuje indukciju sinteze ružmarinske kiseline u Laboratoriju za kulturu biljnog tkiva i izrađuje rad: „Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive Coleus blumei Benth,“ koji je od strane Biološkog odsjeka PMF-a predložen rektorskom zboru povodom dodjele rektorove nagrade. Dugotrajna istraživanja završava i diplomskim radom: «Indukcija sinteze ružmarinske kiseline u transgenom kalusu ukrasne koprive», pod mentorstvom akademkinje prof. dr. sc. Sibile Jelaska, i komentorstvom mr. sc. Nataše Bauer. Diplomirala je 10. travnja 2003. i stekla zvanje diplomiranog inženjera biologije. U ožujku 2004. godine upisuje Poslijediplomski studij na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, polje – EKOLOGIJA. U listopadu 2003. zapošljava se na Visokoj školi za turistički menadžment u suradničko zvanje na kolegiju Ekologija i zaštita okoliša, od listopada 2004. surađuje i na kolegijima Tehnologija hrane, Mentorska praksa i Praksa u turizmu, a od veljače 2005. obavlja i poslove ECTS i DS koordinatora, Alumni koordinatora, i koordinatora izrade nastavničkih web stranica. Sudjeluje na konferenciji JRC Information Day in Croatia, Zagreb, 10. March 2005. kao kontakt osoba za Okvirne programe Europske unije pri Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Sudjeluje u izradi Projekta primjene Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku. Suautor je ili autor više stručnih radova te surađuje u pisanju skripta i handouta. Popis skripti:

1. Lambaša Belak, Ž., Radić, T., Upravljanje okolišem, Skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2005.

116

Popis radova: 1. Lambaša Belak, Ž., Radić, T., Uloga lokalne samouprave u zbrinjavanju

krutog otpada na slivnom području rijeke Krke, Simpozij rijeka Krka i Nacionalni park Krka, Šibenik, 5. – 8. listopada 2005. (u pripremi)

2. Lambaša Belak, Ž., Radić, T., Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, Zbornik radova 11. Međunarodnog skupa održavatelja, HDO, 2005.

3. Lambaša Belak, Ž., Radić, T., Studija utjecaja na okoliš uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, Časopis Održavanje i eksploatacija, HDO, Zagreb, 2005.

4. Radić, T., Pisanje seminarskih radova, Interna skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2005.

5. Radić, T., Belak, S., Pisanje diplomskih radova, Interna skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2005.

6. Radić, T., Lambaša Belak, Ž., Ekološki čimbenici i njihov utjecaj na biocenoze, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.

7. Radić, T., Lambaša Belak, Ž., Uloga ekologije u očuvanju zraka, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.

8. Radić, T., Lambaša Belak, Ž., Prirodne i otpadne vode i nihovo pročišćavanje, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2, Šibenik, 2004.

9. Radić, T., Lambaša Belak, Ž., Biološke značajke tla i utjecaj čovjeka na problem oštećenja tla, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2., Šibenik, 2004.

10. Radić, T., Lambaša Belak, Ž., Gospodarenje otpadom, TIM, Zbornik radova VŠTM, Vol. 2, Šibenik, 2004.

11. Radić, T., Gaćina, N., Lambaša Belak, Ž., Handouti, Tehnologija hrane, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

12. Radić, T., Lambaša Belak, Ž., Handouti, Ekologija i zaštita okoliša, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2004.

Popis projekata, elaborata i dr.:

1. Belak, S., Čičin-Šain D., Mikulandra Volić I., Perkov J., Radić T., Ivčić S., Primjena Bolonjske deklaracije na Visokoj školi za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2005.

Kompetencije za izvođenje nastave: Kolegij: M15 Metode znanstvenog istraživanja

1. Radić, T., Pisanje seminarskih radova, Interna skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2005.

2. Radić, T., Belak, S., Pisanje diplomskih radova, Interna skripta, Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku, Šibenik, 2005.

117

4.6 Optimalan broj studenata studija menadžmenta Predloženi stručni preddiplomski i diplomski studij menadžmenta dio je integriranog programa sveučilišnog i stručnog studija, u odgovarajućim segmentima realizirat će se zajedno sa sveučilišnim studijem. Planirani broj studenata stručnog studija usuglašen je s planiranim brojem studenata sveučilišnog studija, a s obzirom na kapacitete predavaonica, kabineta i laboratorija. Proračun opterećenja prostora nastavom, sveučilišnih i stručnih studija, integriranog programa izvršen je uz pretpostavku ostvarivanja 90% nazočnosti studenata na predavanjima i seminarima, a 95% na vježbama. Očekivani gubitak studenata (privremeni ili trajni prekid studija, prijelaz na druge studije ili druga visoka učilišta) kreće se unutar 10% upisanih studenata po godini studija. 4.6.1 Optimalan broj studenata preddiplomskog stručnog studija menadžmenta Sukladno raspoloživom prostoru, opremi iz točke 4.2., te broju angažiranih nastavnika za realizaciju nastave Stručnog preddiplomskog studija menadžmenta, smjera turistički menadžment i smjera informatički menadžment određen je na 150 redovitih studenata godišnje, od čega se za stručni preddiplomski studij menadžmenta smjera turistički menadžment planira upis 100 redovitih studenata godišnje, a smjera informatički menadžment upis 50 redovitih studenata godišnje. Planirani broj izvanrednih studenata određen je na 90 studenata menadžmenta godišnje neovisno o smjeru. S obzirom na ukupni broj nastavnika i puni preddiplomski (trogodišnji) studij menadžmenta, broj studenata po jednom angažiranom stalno zaposlenom nastavniku ne prelazi 15, što omogućava visoku kvalitetu nastave i primjenu mentorskog pristupa u organizaciji preddiplomskog studija. 4.6.2 Optimalan broj studenata diplomskog sveučilišnog studija menadžmenta Broj studenata diplomskog studija menadžmenta, temeljem iskazanog interesa sa nastavak studija turističkog menadžmenta, procjenjuje se na ukupno 60 redovitih i izvanrednih studenata godišnje. Sukladno broju angažiranih nastavnika, na svakog, stalno zaposlenog nastavnika, dolazi oko 5 studenata diplomskog studija menadžmenta, čime je omogućen mentorski pristup diplomskom studiju.

118

4.7 Procjena troškova studija po studentu S obzirom na sve dostupne podatke o troškovima studija, izvršen je proračun, a ne procjena, troškova studija po jednom studentu preddiplomskog i diplomskog studija menadžmenta. Proračun je izvršen na temelju odredbi Zakona, Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, Pravilnika o osnovama financiranja visoke naobrazbe, troškova osiguranja kapitala, putnih troškova gostujućih nastavnika, troškova amortizacije opreme i zgrada, općih režijskih troškova, te broja nastavnih sati u preddiplomskom i diplomskom studiju. 4.7.1 Proračun troškova preddiplomskog studija menadžmenta po jednom studentu Temeljem ukupnog broja studenata preddiplomskog studija, određenog u točki 4.6, broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4.3.1 i 4.3.2, te troje angažiranih administrativnih djelatnika (1.15, 1.15, 1.15) određena je visina troškova studija po jednom studentu preddiplomskog studija menadžmenta, kako je prikazano u tablici T4.5, koja iznosi 5.817,00 kuna godišnje. Tablica T4.5 Troškovi stručnog preddiplomskog studija menadžmenta RAČUN OPIS IZNOS U KN

1 2 3 3 RASHODI POSLOVANJA 3.772.000,00

31 Rashodi za zaposlene 2.352.000,00 321 Rashodi za zaposlene u administraciji 710.000,00 322 Rashodi za stalno zaposlene nastavnike 1.280.000,00 323 Rashodi za vanjske suradnike 362.000,00 32 Materijalni rashodi 1.400.000,00

321 Naknade troškova zaposlenima 220.000,00 322 Rashodi za materijal i energiju 380.000,00 323 Rashodi za usluge 370.000,00 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 250.000,00 3299 Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put, dnevnice, noćenje…) 180.000,00 34 Financijski rashodi 10.000,00 38 Ostali rashodi 10.000,00 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 300.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 300.000,00 421 Građevinski objekti 422 Postrojenja i oprema 200.000,00 424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 100.000,00

UKUPNI RASHODI I IZDACI 4.072.000,00 Ukupan broj studenata: 700 Troškovi po studentu: 5.817,00

119

4.7.2 Proračun troškova diplomskog studija menadžmenta po jednom studentu Temeljem ukupnog broja studenata diplomskog studija, određenog u točki 4.6, broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi sukladno 4.3.1 i 4.3.3, te jednog administrativnog djelatnika (1.15) određena je visina troškova studija po jednom studentu diplomskog studija menadžmenta, kako je prikazano u tablici T4.6 koja iznosi 12.500,00 kuna godišnje. Tablica T 4.6 Troškovi sveučilišnog diplomskog studija menadžmenta

RAČUN OPIS IZNOS U KN

1 2 3

3 RASHODI POSLOVANJA 690.000,00

31 Rashodi za zaposlene 505.000,00

321 Rashodi za zaposlene u administraciji 125.000,00

322 Rashodi za stalno zaposlene nastavnike 285.000,00

323 Rashodi za vanjske suradnike 95.000,00

32 Materijalni rashodi 180.000,00

321 Naknade troškova zaposlenima 40.000,00

322 Rashodi za materijal i energiju 30.000,00

323 Rashodi za usluge 20.000,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 60.000,00

3299 Ostali rashodi za vanjske suradnike ( put, dnevnice, noćenje…) 30.000,00

34 Financijski rashodi 3.000,00

38 Ostali rashodi 2.000,00

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 60.000,00

41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 60.000,00

421 Građevinski objekti

422 Postrojenja i oprema 25.000,00

423 Prijevozna sredstva

424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 35.000,00

UKUPNI RASHODI I IZDACI 750.000,00

Ukupan broj studenata: 60

Troškovi po studentu: 12.500,00

120

4.8 Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa preddiplomskog i diplomskog stručnog studija menadžmenta izvršit će se stalnom kontrolom slijedećih elemenata: - kontrola nazočnosti studenata na predavanjima, vježbama, seminarima, - kontrola prolaznosti studenata na ispitima, - statistička obrada rezultata ispita na temelju uspjeha ostvarenog na ispitu za sve kolegije, - statistička obrada rezultata nastavnog procesa ostvarenih na vježbama i seminarima - evidencija i kontrola ostvarenog prolaza iz godine u godinu studija. Kao mjerilo uspješnosti nastavnog procesa i rezultata koje studenti ostvaruju na ispitima očekuje se sukladnost rezultata statističke obrade s normalnom razdiobom. U slučaju znatnog odstupanja statističke obrade postignutih rezultata Vijeće odjela predložit će mjere za korekciju stanja temeljenih na ostvarenim rezultatima, a u svezi s rezultatima razredbenog postupka (ulazna kvaliteta). Pri predlaganju mjera za korekciju stanja u ostvarivanju nastave u obzir će se uzeti rezultati postignuti u svim segmentima nastave. Posebni segment ocjenjivanja uspješnosti izvedbe studijskog programa i kvalitete nastave čini kontinuirano anketiranje studenata prema anketnom upitniku prikazanom u točki 3.2.4 Anketiranje studenata provodi se u četrnaestom tjednu nastave u svakom semestru i to za kolegije koje su slušali u tekućem semestru i u prethodnom semestru. Anketu provodi posebno povjerenstvo Škole i u njemu sudjeluje najmanje dvoje studenata studija. Rezultati ankete studenata su javni, objavljuju se na oglasnoj ploči i web stranici Škole. Korektivnim segment kontrole kvalitete studija čini planirano anketiranje članova udruge Alumni, s ciljem dobivanja povratnih informacija o adekvatnosti stečenih kompetencija iz pojedinih kolegija i ukupnih kompetencija stečenih studijem, a prema upitniku kojim Visoka škola za turistički menadžment anketira članove svoje Alumni udruge.

Documents

TMDR Finale